Professional Documents
Culture Documents
Demokratski Nadzor Nad Primenom Posebnih Ovlascenja
Demokratski Nadzor Nad Primenom Posebnih Ovlascenja
NAD PRIMENOM
POSEBNIH OVLAENJA
urednici Miroslav Hadi i Predrag Petrovi
ISBN 978-86-83543-49-6
Urednici
Miroslav Hadi i Predrag Petrovi
Izdava
Centar za civilno-vojne odnose, Beograd
www.ccmr-bg.org
Lektura i korektura
Pejo Vukeli
Dizajn i priprema za tampu
Agencija Comma, Beograd
tampa
Original, Beograd
Tira
500 primeraka
ISBN 978-86-83543-49-6
DEMOKRATSKI NADZOR
NAD PRIMENOM
POSEBNIH OVLAENJA
zbornik radova
Urednici
Miroslav Hadi i
Predrag Petrovi
SADRAJ
Uvodne napomene
Otvaranje skupa
Oliver Duli
Hans Ola Urstad
11
13
17
23
Miroslav Hadi
PARLAMENTARNI I JAVNI NADZOR PRIMENE POSEBNIH
MERA I POSTUPAKA
25
Momilo Gruba
POSEBNA OVLAENJA ORGANA KRIVINOG GONJENJA
I USTAVNA PRAVA I SLOBODE GRAANA
39
Bogoljub Milosavljevi
OVLAENJA POLICIJE I DRUGIH DRAVNIH ORGANA
ZA TAJNO PRIKUPLJANJE PODATAKA: DOMAI PROPISI I
EVROPSKI STANDARDI
59
77
Svetko Kova
DEMOKRATSKI NADZOR NAD PRIMENOM POSEBNIH
OVLAENJA
79
Dragan Jovanovi
POSEBNA PRAVA I OVLAENJA KOJA PRIMENJUJE POLICIJA
85
Boris Batarilo
PORESKA POLICIJA
97
103
Vuko Miri
ULOGA SUDOVA U PRIMENI POSEBNIH MERA OD STRANE RAZLIITIH
DRAVNIH USTANOVA
105
Rodoljub abi
DEMOKRATSKI NADZOZOR NAD PRIMENOM SPECIJALNIH
OVLAENJA
109
113
115
Prilog
123
Prireivai
Uvodne napomene
Uvodne napomene
Prireivai
Uvodne napomene
10
11
Otvaranje skupa
12
13
Oliver Duli1
Uvodno obraanje
Uvodno obraanje
14
Oliver Duli
15
15
Kao i u svim drugim oblastima reformi, bez nezavisnog, kompetentnog i efikasnog sudstva sve druge reforme stoje na staklenim nogama. I na kraju, kada sve linije odbrane prava pojedinaca
popuste, a i to se deava, uvek ostaje javnost. Zato je na zajedniki zadatak da edukujemo javnost o potrebi postojanja posebnih mera i ovlaenja, ali i o potrebi kontrole njihove primene.
Naa je obaveza da pomognemo medijima da budu ona etvrta grana vlasti koja e kontrolisati sve uesnike u procesu i biti
tu da zatiti malog oveka kada ga sistem izneveri. U tom smislu
verujem da je podrka koju dajemo i radu Poverenika za pristup
informacijama od javnog znaaja i Zatitnika graana jedna vana investicija u nau slobodnu i bezbednu budunost.
S tim, ja vas pozdravljam i elim vam uspean rad Okruglog
stola.
Uvodno obraanje
16
17
Introductionary note
It is my pleasure and honor to open this round table together with Mr. Oliver Dulic, Speaker of the National Assembly of Serbia
and Prof. Miroslav Hadzic, President of the Steering Committee
of the Centre for Civil Military Relations.
The intention of the OSCE Mission to Serbia and our partner
in this project - Centre for Civil Military Relations, is to bring
together relevant institutions and experts to assess the current
regulations and procedures which provide the framework for the
authorities to use special investigative and other methods in certain situations. This should help to establish how to best regulate
this delicate field and enhance democratic civil oversight over it.
We are pleased that our initiative has found a receptive
response, which is clearly seen by the presence of representatives of all the invited institutions - Ministries of Interior,
Defence, Foreign Affairs, Finance, and Justice, the Security and
Intelligence Agency, the Supreme Court as well as MPs from the
Committee for Security and Defence and the Commissioner for
Free Access to Information of Public Interest and the Republican
Ombudsman. We thank you all. This augurs well for a substantive and thorough debate on these important issues.
Reconciling privacy and human rights with security is one of
the main challenges of modern societies, which are increasingly
Introductionary note
18
struggling with the threats of international terrorism and organized crime. It is a paradox that technologically advanced societies are also more vulnerable. The terrorist and criminal structures are often among the first to profit from the use of modern
technologies.
There is also a temptation of the state authorities, in particular in weak democracies or authoritarian regimes, to use new
technologies to control society and individuals. This temptation
is sometimes difficult to resist even in advanced democracies,
which have access to the latest advanced technology.
Still, this complex issue can be dealt with in a much easier
way when there is no dilemma regarding what should be the dominating principle. The development of democratic values and
principles of international law and standards clearly emphasize
that human dignity, freedom and safety of an individual citizen
should be the prime concern and aim of democratic societies.
While it is true that human rights can not flourish under conditions of insecurity and fear (from terrorism, poverty, intolerance etc) it is of vital importance that the promotion of security should not be above or contradicting safeguarding of human rights
and fundamental freedoms.
I am sure that the Serbian government agencies and institutions represented at this round table are fully aware and committed to these well established democratic principles. Proceeding
from this premise, I think it would be very useful to examine existing regulations and practices in using special powers and come
up with an assessment of the present situation and possible suggestions how to improve and streamline their activity. Clarity
and consistency in this delicate field is important not only for the
protection of human rights but also conducive to a more effective fight against terrorism, organized crime and other threats.
Knowing that their actions are based on a solid legal ground and
in accordance with international standards would make any security service legitimate and efficient in their important work.
In a recently adopted Joint Statement issued at the Fifth Special
Meeting of the UN Counter-Terrorism Committee with international, regional and sub regional organizations on Prevention
of Terrorist Movement and Effective Border Security (Nairobi,
29 to 31 October 2007), it is stated that any measures taken to
combat terrorism must comply with all obligations under inter-
19
Introductionary note
20
21
Introductionary note
22
and productive dialogue with armed forces and security services. Recent debate in the committees on the reports presented
by the Ministry of Interior and the Security Intelligence Agency
are welcome steps in this direction. This should become regular
practice.
If human security is constantly kept in mind as a measurement
for the achievements of the democratic transition in Serbia, it will provide an assurance that the reforms under way in the fields of
army and police, security sector, judicial system etc, are indeed
leading to a more democratic and citizen-oriented society.
I hope that this round table will contribute to such an aim.
The OSCE Mission is encouraging an open debate which would
enhance the understanding of the issues and contribute to an improved legislation and common and clear standards to be implemented in practice, thus making the whole sector as effective and
accountable as needed in all modern democratic societies.
23
Usklaenost normi i
vaeih odredbi
24
25
Miroslav Hadi1
Parlamentarni i javni
nadzor primene posebnih
mera i postupaka
predloak za raspravu i istraivanje
26
Miroslav Hadi
27
Loe posledice rasta moi posednika posebnih ovlaenja jedino mogu biti otklonjene daljim razvojem i doslednom primenom naela, procedura i instrumenata za njihovu demokratsku
civilnu kontrolu i javni nadzor. U tom sklopu je neophodno da
precizno budu razraeni dodatni postupci za uspean parlamentarni nadzor rada posednika specijalnih ovlaenja. Dakako, ovaj
nadzor postaje mogu tek u meri u kojoj izvrna i sudska vlast u
datom drutvu valjano koriste svoja kontrolna ovlaenja.
Rast moi specijalizovanih agencija i slubi stavlja na velika
iskuenja demokratski poredak u modernim (evroatlantskim)
dravama. Sekuritizujui2, znai da je, pre svega, izvrna vlast
u nekim od ovih zemalja stekla dodatnu koliinu unutranje
politike moi i poremetila funkcionisanje naela o podeli vlasti i meusobnoj kontroli njenih grana. Indikativno je, stoga, da
u nekim zemljama stabilne demokratije izvrna vlast sve ee
uspeva da, pozivajui se na ugroenost nacionalne bezbednosti,
legalizuje i legitimie mere za svestrani nadzor svojih graana.
To ih, dakako, ne spreava da od drugih zemalja, a posebno onih
koje bi da im se pridrue u NATO i EU, zahtevaju da usvoje i primene najvie standarde za demokratsku civilnu kontrolu mesnog
sektora bezbednosti. Nesporno da je to u najboljem interesu graana prodemokratskih drutva. Problemi meutim nastaju kada
rodonaelnici demokratije uporedo zahtevaju od nosilaca vlasti u
ovim drutvima da ueem, na primer, u akciji letei zatvori,
ili izuzimanjem vojnika SAD od krivine odgovornosti prekre
sopstveni ali i meunarodni pravni poredak.
28
Miroslav Hadi
29
Zbog svega reenog, u Srbiji je izostala celovita i dosledna reforma sektora bezbednosti. Umesto toga na delu je parcijalno i
izolovano reorganizovanje pojedinih aparata dravne sile. Da bude tee, tempo, smer i dometi promena jo uvek presudno zavise
od personalne i partijske kompozicije izvrne vlasti. Zbog toga se
nije promenio klijentski status ovih aparata, odnosno njihovih
pripadnika, te je odloena i/ili oteana njihova depolitizacija i
profesionalizacija.
Ne udi stoga nedostatak standardizovanih i harmonizovanih zakonskih reenja po kojima razliiti dravni organi bivaju
ovlaeni da primenjuju posebne mere i postupke.3 arenolikost
reenja pogoduje diskrecionom i arbitrarnom korienju specijalnih ovlaenja, zbog ega je mogua njihova eventualna
zloupotreba.
Pisci Ustava su Srbiju, povrh svega, uskratili za moderno postavljen i ureen sektor bezbednosti. Oni su propustili priliku da
Ustavom zasnuju i dosledno razviju kljune institute u ovoj oblasti, kao to su:
1) strategija nacionalne bezbednosti,
2) nacionalni sistem bezbednosti,
3) demokratska civilna kontrola i javni nadzor sektora i aktera bezbednosti,
4) Savet za nacionalnu bezbednost ili Nacionalni savet za
bezbednost,
5) privatni sektor bezbednosti,
6) stranaku, ideoloku i interesnu neutralnost dravnih
aparata sile.
Otuda javnost i graani Srbije jo uvek ne znaju pouzdano ko,
zbog ega, po ijem ovlaenju, kada, kako i u kojoj meri moe da
im suzi ili narui Ustavom zajamena ljudska prava. Jo manje
znaju da li, kako i od koga oni sami mogu da zatite svoja prava,
te da li e im i ko od dravnih organa pomoi u tom postupku.
30
Posebne pretpostavke:
1) Supremacija demokratski izabranih civilnih vlasti u
spoljnoj i unutranjoj politici.
2) Efektivna potinjenost aparata sile demokratski izabranim civilnim vlastima.
3) Visok profesionalizam i svest pripadnika oruanih snaga
o limitiranosti svoje profesionalne kompetencije.
4) Civilno priznavanje oblasti profesionalne kompetencije i
autonomije oruanih snaga.
5) Voljni pristanak pripadnika oruanih snaga na demokratsku civilnu kontrolu usvajanje bazinih vrednosti
rodnog drutva.
6) Postojanje civilnih vladinih i nevladinih organizacija
kvalifikovanih za uee u kreiranju i tematizovanju bezbednosti drutva.
Linije uspostavljanja demokratske civilne kontrole
1) Precizna ustavna raspodela komandnih, upravljakih i
kontrolnih nadlenosti.
2) Sloena ustavno-zakonska procedura za upotrebu dravnih aparata sile.
3) Ustavno garantovanje stranake, ideoloke i interesne
neutralnosti oruanih snaga.
4) Zatita ustavnosti i zakonitosti u sektoru bezbednosti i
oruanim snagama.
5) Demonopolizacija i demilitarizacija bezbednosti.
6) Detabuizacija bezbednosti ulazak javnosti.
7) Zatita ljudskih prava pripadnika oruanih snaga i graana kad se nau u njihovom zahvatu.
Nosioci demokratske civilne kontrole
1) Izvrna vlast
Miroslav Hadi
31
2) Zakonodavna vlast
3) Sudska vlast
4) Javnost i civilno drutvo
Detaljnije o tome vidi: Parliamentary oversight of the security sector, Geneva Centre for
the Democratic Control of Armed Forces, Inter-Parliamentary Union, 2003
32
Detaljnije o tome u: Hans Born, Ian Leigh, Making Intelligence Accountable: Legal
Standards and Best Practice for Oversight of Intelligence Agencies, Geneva Centre for the
DCAF, University of Durbam, Norwegian Parliament, Oslo, 2005
Miroslav Hadi
33
34
Miroslav Hadi
35
1.
36
1.
Zakonodavni odbor da razmatra predlog zakona, drugog propisa i opteg akta, koji je upuen
Narodnoj skuptini, sa stanovita njegove usklaenosti sa Ustavom i pravnim sistemom, predlog za
donoenje autentninog tumaenja zakona, drugog
propisa i opteg akta koji je donela Narodna skuptina (...) (lan 45);
2. Odbor za odbranu i bezbednost da razmatra predlog
zakona, drugog propisa i opteg akta iz oblasti javne
i dravne bezbednosti, izvetaj o radu Ministarstva
unutranjih poslova o stanju bezbednosti u Repubici
Srbiji, da vri kontrolu nad radom slubi bezbednosti, kao i da razmatra druga pitanja iz oblasti
bezbednosti, u skladu sa zakonom (lan 6).
2) Vlada je svojom odlukom 31. maja 2007. godine osnovala Savet za nacionalnu bezbednost Republike Srbije,
koji se stara o nacionalnoj bezbednosti tako to, izmeu
ostalog,:
1. razmatra pitanja iz oblasti odbrane, unutranjih poslova i rada slubi bezbednosti (VBA i BIA);
2. razmatra meusobnu saradnju organa nadlenih za
odbranu, unutranje poslove i slubi bezbednosti,
kao i njihovu saradnju sa drugim dravnim organima, odnosno sa organima i slubama stranih drava
i meunarodnih organizacija;
3. predlae mere za unapreenje nacioanlne
bezbednosti;
4. usmerava i usklauje rad slubi bezbednosti;
5. Stara se o usaglaenoj primeni propisa i standarada
za zatitu podataka o linosti, kao i drugih propisa
kojima se tite ljudska prava koja mogu da budu
ugroena razmenom informacija ili drugim operativnim radnjama.
Rezime
Naini i dometi kontrole i nadzora aparata sile u Srbiji odreeni
su, u osnovi, tranzicionom prirodom njenog poretka i drutva.
U Srbiji je zapoeta delimina preraspodela funkcija i nadlenosti izmeu dravnih aparata sile. Ne samo da su stvorene
nove oruane formacije ve su i nemilitarni organi i institucije
drave dobili klasina bezbednosna ovlaenja. Uz to, nastanak
Miroslav Hadi
37
privatnih bezbednosnih agencija i kompanija najavljuje postepeno smanjenje dravnog monopola nad ovom sferom.
Ustav raspolae instrumentarijom koji obezbeuje civilnu ali
ne i demokratsku kontrolu dravnih aparata sile. Sektor bezbednosti i dravni aparati sile su pod vrstom kontrolom izvrne vlasti nadlenog ministarstva, odnosno Vlade. U politiki sistem
Srbije jo nisu unete sve potrebne procedure i instrumenti za
demokratsku civilnu kontrolu i javni nadzor vojske, slubi bezbednosti, policije i parapolicijskih snaga, te nastajueg privatnog
sektora bezbednosti.
Srbija jo uvek nema strategiju nacionalne bezbednosti, te
se zbog toga ne zna koje e osnovne vrednosti i interese drava,
ako zatreba, tititi i silom. Izvrna vlast, isto tako, nije Narodnoj
skuptini i javnosti predoila dravni plan za reformu policije i
parapolicijskih snaga;
Srbija nema zaokruen i koherentan sistem nacionalne bezbednosti. To znai i da aparati sile nisu uvezani u jedinstven i
funkcionalan sistem. Odatle su i veze izmeu civilnih naredbodavaca i ovih aparata nedovoljno prozirne. Umesto toga, komandni
centar je smeten u vladu, iz koga premijer preko nadlenih ministara direktno kontrolie i po potrebi povezuje dravne aparate
sile.
Posednici ovlaenja za primenu posebnih mera i postupaka
se nalaze u razliitom pravnom reimu, te su nejednako dostupni
za parlementarni i javni nadzor.
Osnivanjem Saveta Vlada je pokuala da privremeno (?) nadomesti manjak sistemski ureene saradnje izmeu raznorodnih nosilaca posebnih ovlaenja. Poto je to uinjeno uredbom
direktno se jaa kontrola izvrne vlasti nad dravnim aparatima
sile, a posebno nad slubama bezbednosti.
Usvajanjem, izmeu ostalih, Zakona o slobodnom pristupu
informacijama od javnog znaaja (Sl. glasnik RS br. 120/2004)
kao i Zakona o javnim nabavkama (Sl. glasnik RS br. 39/2002,
43/2003 - dr. zakon, 55/2004 i 101/2005) sfera bezbednosti je,
makar i delimino, postala dostupna javnosti i civilnom drutvu,
a napose medijima. Isto tako, usvajanjem Zakona o zatitniku
graana (Sl. Glasnik RS br. 79/2005) stvoren je nov i dodatni
instrument za zatitu ljudskih prava graana i kontrolu rada organa dravne uprave (lan 1).
38
Nadzorna je mo civilnog drutva, odnosno nevladinih organizacija ograniena zbog injenice da njihov status i rad jo nisu ureeni posebnim zakonom. To ih i dalje ini lakom politikom i ideolokom metom, te ih izlae raznim pritiscima i vlasti i
opozicije.
Preporuke:
1) Izmenama Ustava Srbije, naelom demokratske civilne
kontrole treba obuhvatiti ceo sektor bezbednosti i sve,
dravne i privatne, aparate sile.
2) Doneti zakon o demokratskoj civilnoj kontroli sektora
bezbednosti i oruanih snaga.
3) Doneti zakon o zatiti i klasifikaciji tajnih podataka.
4) Doneti zakon o slubama bezbednosti.
5) Doneti Zakon o privatnim bezbednosnim agencijama i
kompanijama.
6) U sve zakone uneti precizne nadlenosti, procedure i instrumente za demokratsku civilnu kontrolu.
7) Novim zakonima treba suziti dominaciju podzakonskih akata kao i diskreciona ovlaenja nosilaca izvrne
vlasti.
8) Narodna skuptina to pre treba da donese zakon o nevladinim organizacijama.
9) Poslanike, aktiviste parlamentarnih politikih partija,
novinare kao i aktere civilnog drutva treba sistematski
obuavati za demokratsku civilnu kontrolu.
10) Treba izdvojiti dodatna budetska sredstva za razvoj i jaanje strune slube Narodne skuptine, bez ije pomoi
poslanici ne mogu valjano da kontroliu i nadziru civilne
naredbodavce i njima potinjene oruane snage.
Miroslav Hadi
39
Momilo Gruba1
Posebna ovlaenja
organa krivinog
gonjenja i ustavna prava
i slobode graana
Uvod
Suoene sa izazovima terorizma, organizovanog kriminala i
korupcije, njihovom ogromnom drutvenom opasnou i specifinostima u odnosu na obini kriminal, savremene drave
i meunarodna zajednica u poslednje vreme donose posebne
materijalnopravne, organizacione i procesne propise za njihovo
spreavanje, otkrivanje i suzbijanje. Tim se propisima ustanovljavaju posebni organi za borbu protiv ovih najopasnijih vrsta
kriminala, sa znatno irim ovlaenjima nego to ih redovno i
tradicionalno imaju organi krivinog gonjenja pre krivinog postupka i u krivinom postupku. To je dovelo do bitnih odstupanja od nekih odavno prihvaenih naela krivinog materijalnog i
procesnog prava, do promena u stavovima o krivinoj odgovornosti i kanjivosti uinilaca krivinih dela i opteprihvaenim
shvatanjima o odnosima drave prema pojedincima i njihovim
i ljudskim pravima.
40
Momilo Gruba
41
za istu pojavu dat u drugim propisima (v. lan 2 Zakona o organizaciji i nadlenostima dravnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala)3. Kako ni u svetu jo ne postoji opteprihvaena pravna definicija organizovanog kriminala, nije udno to na
zadovoljavajui nain ta definicija nije data ni u zakonodavstvu
Srbije. Iako su sama pojava i njene teke posledice potpuno jasne
i lako prepoznatljive, pojam organizovanog kriminala se veoma
teko definie. Toj optoj tekoi u zakonodavstvu Srbije pridruuje se i jedna posebna: pojam organizovanog kriminala je odreen u vie razliitih propisa i na vie razliitih naina, tako da
postoji vie razliitih zakonskih definicija iste pojave. Ta okolnost
omoguuje proizvoljnost, koja predstavlja veliku opasnost, posebno u zemlji jo nestabilne demokratije, u kojoj se borba protiv
organizovanog krimninala lako moe pretvoriti u sredstvo politike represije i negaciju ljudskih prava i sloboda, slino kao u
ranijoj totalitarnoj dravi.
ZKP iz 2001. godine se rukovodio definicijom organizovanog kriminala koju je dala Evropska unija (European Unions
Working Group on Narkotics and Organized Crime 1994) i
koju prihvata i Evropski sud za ljudska prava. Ta definicija sadri
jedanaest zahteva, od kojih barem est moraju da budu ispunjeni,
da bi se jedan krivini sluaj mogao nazvati i pravno tretirati organizovanim kriminalom. Pri tome, tri od tih jedanaest zahteva:
1) da je delo rezultat organizovanog delovanja vie od dva
lica,
2) da se radi o vrenju tekih krivinih dela i
3) da je cilj njihovog vrenja sticanje dobiti ili moi,
su konstantni, tj. moraju da postoje obavezno u svakom sluaju, a ostala tri, od preostalih osam, su varijabilni, tj. njihovo
prisustvo zavisi od okolnosti sluaja, ali u tom broju i oni su obavezni. Varijabilni zahtevi su:
1) da je svaki lan kriminalne organizacije imao unapred
odreeni zadatak ili ulogu,
2) da je delatnost kriminalne organizacije planirana na due
vreme ili neogranieno,
Organizovani kriminal u smislu tog Zakona predstavlja vrenje krivinih dela od strane
organizovane kriminalne grupe, odnosno druge organizovane grupe ili njenih pripadnika
za koje je predviena kazna zatvora od etiri godine ili stroa kazna.
42
3) da se delatnost organizacije zasniva na primeni odreenih pravila interne kontrole i discipline lanova,
4) da se delatnost organizacije planira i vri u meunarodnim razmerama,
5) da se u vrenju delatnosti primenjuje nasilje ili zastraivanje ili da postoji spremnost za njihovu primenu,
6) da se u vrenju delatnosti koriste privredne ili poslovne
strukture,
7) da se koristi pranje novca ili nezakonito steene dobiti,
8) da postoji uticaj organizacije ili njenog dela na politiku
vlast, medije, izvrnu ili sudsku vlast ili na druge drutvene ili ekonomske inioce.
Novi ZKP Srbije iz maja 2006. godine4 vie ne sadri poseban odeljak o postupku za dela organizovanog kriminala, ve je
najnunije diferencijalne procesne odredbe o toj problematici
svrstao na druga mesta u Zakoniku. Tako su odredbe o posebnim procesnim ovlaenjnima organa gonjenja pod naslovom
Posebne dokazne radnje smetene u odeljak Zakonika (glava VIII) koji dolazi posle odeljka o optim dokaznim radnjama
(glava VII), a procesni pojam organizovanog kriminala dat je u
posebnom lanu 21 (koji prethodi lanu u kome se tumae znaenja drugih izraza u Zakoniku). U odredbama toga lana stoji:
Izraz ,organizovani kriminal u ovom Zakoniku se odnosi na sluajeve postojanja osnovane sumnje da je krivino delo za koje je
propisana kazna zatvora od etiri godine ili tea kazna, rezultat
delovanja tri ili vie lica udruenih u kriminalnu organizaciju,
odnosno kriminalnu grupu, iji je cilj vrenje tekih krivinih dela radi sticanja dobiti ili moi, kada su pored toga, ispunjena jo
najmanje tri od sledeih uslova:
1) da je svaki lan kriminalne organizacije, odnosno kriminalne grupe imao unapred odreeni, odnosno oigledno
odredivi zadatak ili ulogu;
2) da je delatnost kriminalne organizacije planirana na due
vreme ili za neogranieni period;
3) da se delatnost organizacije zasniva na primeni odreenih pravila unutranje kontrole i discipline lanova;
Momilo Gruba
43
44
Zakonodavstva pojedinih drava, meutim, ne odreuju pojam organizovanog kriminala, odnosno tekog krivinog dela,
ve primenu sprecijalnih istranih tehnika kojima se privremeno
ograniavaju prava i slobode graana veu za vrstu krivinih dela
nabrojnih u zakonu ili za teinu predvienih krinih sankcija, ili
kombinovano, za vrstu i teinu krivinih dela. Tako je u lanu
181 ZKP Hrvatske dat jedan prilino irok katalog krivinih dela
prema vrstama (protiv bezbednbosti Republike, meunarodnog
prava, polne slobode itd.) i prema pojedinim inkriminacijama
(ubistvo, otmica, podvoenje itd.), ukljuujui i sva krivina dela
za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora. Slino je postupljeno i u ZKP Bosne i Hercegovine: posebne istrane radnje
mogu se odrediti za krivina dela protiv dravnog integriteta,
protiv ovenosti i meunarodnog prava, terorizma i za koja se
prema zakonu moe izrei kazna zatvora najmanje tri godine
ili tea kazna (lan 117). ZKP Crne Gore ima odredbu u kojoj je
odreen pojam organizovanog kriminala na principijelniji nain
(lan 507), slino odredbi lana 21 ZKP Srbije.
Momilo Gruba
45
46
Momilo Gruba
47
48
b) takva da dovoljno jasno odredi obim i nain primene diskrecionih ovlaenja dravnih organa koji te mere primenjuju (Malone, 68, Kruslin, 30, 36);
c) odreivanje kruga lica koja mogu biti podvrgnuta tajnoj
opservaciji; c) odreivanje krajnjeg roka primene;
d) ureenje postupka kontrole u toku primene mere, ukljuujui sastavljanje izvetaja o izvrenju mere, zatiti
tajnosti njenih rezultata i njihovom unitavanju nakon
obustave postupka ili izricanja oslobaajue presude
(Kruslin, 35; Huvig v. Francuske, 1990, 34).
Nije u skladu sa odredbom lana 8 Konvencije ako nacionalne
vlasti, u nedostatku zakonske osnove, analogijom proire razlog
za prislukivanje telekomunikacija na tajno snimanje privatnih
prostorija (Vetter v. Francuska, 2005, 2129).
Druga lica (za koja ne postoje osnovi kriminalne sumnje)
mogu doi pod udar ovih mera samo izuzetno, pod odreenim
zakonskim pretpostavkama (da postoje osnovi sumnje da uiniocu ili od njega prenose saoptenja ili poruke u vezi sa krivinim
delom ili da se uinilac slui njihovim telefonskim prikljucima
ili drugim telekomunikacionim ureajem, da postoji pristanak
oteenog da se te mere primene u njegovim prostorijama ili na
predmetima koji su u njegovom raspolaganju itd.). To, meutim,
ne mogu biti lica za koja organi gonjenja znaju da se u kasnijem
krivinom postupku mogu pojaviti kao tzv. privilegovani svedoci
i lica koja se ne kanjavaju za neprijavljivanje krivinog dela (lan
332, stav 3 KZ). U ZKP Srbije takve odrdbe za sada ne postoje.
Momilo Gruba
49
d) kontrolisana isporuka,
e) uvid u evidencije linih i sa njima povezanih podataka
osumnjienog,
f) kontrola bankarskih i finansijskih transakcija
osumnjienog.
Posebne mere za pribavljanje dokaza o delima organizovanog kriminala koje se sastoje iz proaktivne delatnosti policijskih
slubenika (sa prikrivenim identitetom), ne smeju biti usmerene
na stvaranje odluke treeg lica da izvri krivino delo. U praksi
Evropskog suda za ljudska prava smatra se da su proaktivne delatnosti tajnih policijskih islednika saglasne Konvenciji ukoliko
ne preu u delatnost agenta provokatora. Precedentnu odluku u pogledu doputenosti upotrebe prikrivenih islednika Sud je
doneo u presudi Texeira de Castro v. Portugalija (1998), kojoj
je prethodila presuda Ludi v. vajcarska (1993). U poslednjem
predmetu policija je na osnovu sudske naredbe najpre zakonito prislukivala telefon lica sumnjivog za preprodaju opojnih
droga nakon ega je odredila jednog svog slubenika da, kao
prikriveni islednik, pokua da od osumnjienog kupi odreenu
koliinu droge. Njihovi razgovori su tajno snimljeni i na osnovu tako prikupljenih dokaza osumnjieni je kasnije bio osuen.
Njegovu pritubu zbog povrede prava na tajnost linog ivota iz
lana 8 Konvencije, sud je odbio iz razloga to je ocenio da je
korienje tajnog islednika, kao samostalne mere ili u kombinaciji sa zakonitim prislukivanjem, doputeno prema lanu 8,
stav 2 Konvencije, jer je delatnost osumnjienog prema vajcarskom krivinom zakonu bila kriminalna. Preprodajom droge on
je svesno uao u rizik da naleti na policijskog slubenika kome
je zadatak da otkriva i hvata uinioce krivinih dela, pa zbog toga
takva delatnost ne predstavlja neovlaeno zadiranje u privatni
ivot ( 913, 4041). Ova presuda, meutim, nije precizirala
pretpostavke za preduzimanje mera tajnih proaktivnih istraivanja, pa ih je Evropski sud morao ustanoviti u presudi Texeira
de Castro, koja se odnosi na sluaj u kome su dvojica policijskih
agenata osumnjienom, saznavi da je preprodavac droge, ponudili na otkup odreenu koliinu heroina, pa ga prilikom te transakcije uhapsili. Nakon to su portugalski sudovi odbili prigovor
osumnjienog da su policijski agenti delovali bez sudske naredbe i da osuda poiva na rezultatu delovanja agenta provokatora
uprkos zabrani portugalskog ZKP da se dokaz pribavljen krivinim delom smatra neupotrebljivim u postupku, Evropski sud je
prihvatio njegovu pritubu, ustanovljavajui da je Portugalija,
mada se svaka drava u ranim fazama krivinog postupka moe legitimno sluiti i proaktivnim metodama istraivanja teih
50
Momilo Gruba
51
52
Momilo Gruba
53
54
Vidi Konvenciju o pranju, traenju, zapleni i konfiskaciji prihoda steenih kriminalom (Sl.
list SRJ Meunarodni ugovori, 7/2002) i lan 231 KZ Srbije.
Momilo Gruba
55
lanove porodice), ili se odnose na osumnjienog, ali nemaju veze sa krivinim delom. Taj se materijal unitava
pod nadzorom istranog sudije, a tako isto i ceo materijal
ako javni tuilac izjavi da nee traiti otvaranje krivinog
postupka.
Na osnovu napred izloenog moemo zakljuiti, da je svaki materijal pribavljen nadzorom i snimanjem komunikacija suprotno
odredbama lana 232 ili suprotno naredbi istranog sudije izdatoj po odredbama toga lana, nedozvoljen dokaz. Na njemu se ne
moe zasnivati sudska odluka. To je procesna sankcija za nezakonito prislukivanje i snimanje, a krivine sankcije za neovlaeno
prislukivanje, tonsko snimanje i fotografisanje predviene su u
lanovima 143 i 144 KZ. Nezakonit je svaki onaj tehniki snimak
koji je napravljen suprotno odredbama lana 232. Tu spadaju i
snimci privatnih lica koje je naa dosadanja sudska praksa bila
sklona da koristi kao dokaze u krivinom postupku, pozivajui se
na pogreno shvaeno naelo istraivanja materijalne istine.
Nezakoniti su i snimci dravnih organa sainjeni suprotno
odredbama Zakonika. U lanu 13 Zakona o unutranjim poslovima Srbije bilo je predvieno da predsednik Vrhovnog suda,
odnosno sudija koga on odredi, na predlog republikog javnog
tuioca, odnosno ministra unutranjih poslova, moe odluiti da se odstupi od naela nepovredivosti tajne pisma i drugih
sredstava optenja prema pojedincima i organizacijama, ako je
to neophodno za voenje krivinog postupka ili za bezbednost
ili odbranu zemlje (st. 1 i 2). Na osnovu odluke predsed-nika
Vrhovnog suda, ministar unutranjih poslova odreuje mere kojima se prema pojedinim licima i organizacijama odstupa od naela nepovredivosti tajne pisma i drugih sredstava optenja (stav
3). Savezni ustavni sud je ove odredbe proglasio neustavnim, ali
ih je zakonodavac, uprkos tome, kasnije preneo u zakon u kasnije
osnovanoj Bezbednosno informativnoj agenciji, tako da one i danas vae, iako su suprotne i Ustavu i ZKP.
Novi ZKP iz maja 2006. godine je u ovim odredbama izvrio
nekoliko znaajnih izmena koje oigledno imaju cilj da poveaju
policijsku efikasnost, pa i uz rizik da time budu dovedena u pitanje ustavom zagarantovana prava pojedinaca. Predvieno je:
a) da se snimanja mogu obaviti i u stanovima (lan 146, stav
6);
b) proiren je broj krivinih dela kod kojih je mogua primena ove mere nadzora (dodato je: ubistvo, teko ubistvo,
56
serijsko silovanje, razbojnitvo, razbojnika kraa, poreska utaja, nedozvoljeno dranje oruja i eksplozivnih
materija);
c) primena mere je mogua ne samo kad postoje osnovi
sumnje da je uinjeno odreeno krivino delo, ve i kad
okolnosti ukazuju da se priprema takvo krivino delo,
a izvrenje na drugi nain ne bi moglo biti spreeno ili
bi spreavanje izvrenja bilo znatno oteano, odnosno
praeno nepopravljivim tetnim posledicama po ivot i
zdravlje ljudi ili imovinu veeg obima (lan 146, stav 2);
d) dokazi prikupljeni na ovaj nain mogu se koristiti i ako se
ne odnose na krivino delo zbog koga je dozvoljen nadzor, pod uslovom da se odnose na krivino delo za koje je
taj nadzor po zakonu mogu (lan 147, stav 5).
Osnovna razlika izmeu ZKP/01 i novog Zakonika jeste u tome to su odredbe o posebnim merama i ovlaenjima organa
krivinog gonjenja za otkrivanje i spreavanje krivinih dela organizovanog kriminala, ranije smetene u posebnu glavu XXIXa
Zakonika u kojoj je bio ureen posebni postupak za ta krivina
dela, prema novom Zakoniku prenete u odeljak Zakonika koji
se odnosi na dokazivanje uopte. Odeljak Zakonika o posebnom
postupku za dela organizovanog kriminala bie ugaen, a posebna ovlaenja dravnih organa iz toga postupka, pod nazivom
posebne dokazne radnje, postae sadrina opteg postupka.
Ta promena nije dobra, jer tako postaje manje naglaeno da se
radi o izuzetnim ovlaenjima organa gonjenja koja su nuna i
opravdana samo u borbi sa organizovanim kriminalom, a ne i u
sluaju tradicionalnih krivinih dela. Vremenom e se itav opti
postupak inficirati tim vanrednim odredbama, koje su veoma
rizine sa gledita zatite ljudskih prava, i zbog toga ovlaenja
koja predviaju moraju biti strogo kontrolisana i na sve mogue
naine ograniena na dela organizovanog kriminala. Gaenje posebnog krivinog postupka za ta krivina dela u ZKP nije logino
i zbog toga to bi i dalje postojala posebna organizacija dravnih
organa (suda, javnog tuioca, pritvorske jedinice, policije) i njihove posebne nadlenosti za krivino gonjenje te vrste krivinih
dela. Izmena je i u tome to vie nee biti nikakvih zajednikih
odredaba za te mere, ovlaenja odnosno dokazne radnje, nego e
svaka od njih biti ureena posebno i potpuno odvojeno. Rezultat
toga jeste ponavljanje veeg broja istovetnih odredaba. Pada u
oi i terminologija, neuobiajena u zakonskim tekstovima: npr.
lociranje u prostoru (lan 146, stav 1), aranman prikrivenog
islednika (lan 152, stav 3), provociranje na izvrenje krivinog
dela (lan 153. stav 1) itd.
Momilo Gruba
57
58
Tako i T. Vasiljevi, Sistem krivinog procesnog prava, Beograd 1981, str. 400.
Momilo Gruba
59
Bogoljub Milosavljevi,1
Ovlaenja policije i drugih dravnih organa za tajno prikupljanje podataka: domai propisi i evropski standardi
60
Bogoljub Milosavljevi,
61
tajnih planova i drugih dokumenata. Prema istorijskim belekama, takvi su metodi korieni jo od strane policije starog Rima
(frumentarii istraitelji zloina u doba imperatora Trajana,
agentura u doba Dioklecijana), dok se arhivom detaljnih informacija o ponaanju i opasnim namerama privatnih lica, prikupljenih preko agenata i dounika, naroito ponosila prva moderna
tajna policija Biro bezbednosti u Parizu, osnovan 1667. godine,
u doba Luja XIV. Reenica koja se pripisuje jednom od efova
policije (Sartine) za vreme narednog vladaoca, Luja XV, svedoi
o glavnom nainu prikupljanja podataka u to vreme: Sire, kad
tri oveka razgovaraju na ulici, jedan od njih je moj ovek.3
irenju mogunosti za prikupljanje podataka doprineli su,
najpre, razvoj potanskog saobraaja, telefonije i ureaja za tonsko i optiko snimanje. Policija i slube bezbednosti su brzo prihvatile i usavrile tehnike nadzora nad potanskim saobraajem,
prislukivanja telefonskih veza (wiretapping) i snimanja razgovora u stanovima i drugim prostorijama, kao i na otvorenom prostoru. Zatim je brzi tehnoloki razvoj informacionih i telekomunikacionih ureaja, ukljuujui mobilnu telefoniju, satelitske i
elektronske ureaje, personalne raunare4 i internet, pruio nove
i izdane mogunosti za prikupljanje, ali i za obradu, korienje i
uvanje podataka.
Ukratko, u dananje vreme za prikupljanje podataka se koriste brojne i moderne tehnike, koje podrava i razvija mona
industrija. One omoguuju da se mnoge ljudske komunikacije
nadziru, sluaju, filmski i tonski zabelee, da se ljudi u prostoru
lociraju i prate, a njihovi lini podaci najrazliitije prirode lako
prikupe. S gledita policije i tajnih slubi, razvoj sopstvenih tehnikih kapaciteta za tajno prikupljanje podataka delom zamenjuje potrebu za ivim izvorima, odnosno vodi ka njihovom
efikasnijem i racionalnijem radu. Takav razvoj umanjuje potrebu
za fizikom prinudom, ali u isto vreme vodi sve irem zadiranju u
pravo na privatnost, to pitanje o zatiti prava na privatnost ini
daleko znaajnijim.
Ovlaenja policije i drugih dravnih organa za tajno prikupljanje podataka: domai propisi i evropski standardi
62
Bogoljub Milosavljevi,
63
Novi Zakonik o krivinom postupku (2006) ureuje ove mere delom u okviru poglavlja VII, u kom su regulisane dokazne
radnje, a drugim delom u narednom poglavlju, koje nosi naziv
posebne dokazne radnje.5 Iz uporednog zakonodavstva moemo
navesti jeziki blizak pojam mjere tajnog prikupljanja podataka, koji se upotrebljava u Zakonu o obavetajno-sigurnosnom sistemu BiH (2004) i Zakonu o sigurnosno-obavjetajnom sustavu
Republike Hrvatske (2006), kao i pojam mjere tajnog nadzora iz
Zakonika o krivinom postupku Crne Gore (2003). U anglosaksonskom policijskom zakonodavstvu i literaturi se za ove mere
koristi izraz potajni policijski rad i tajne policijske operacije
(undercover policing), a u zakonodavstvu o slubama bezbednosti pojam izuzetna ili specijalna ovlaenja (exceptional or
special powers).
Analizom domaeg i uporednog zakonodavstva, kao posebne
mere za tajno prikupljanje podataka mogu se oznaiti naroito:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Ovlaenja policije i drugih dravnih organa za tajno prikupljanje podataka: domai propisi i evropski standardi
64
Izvan navedenog popisa ostale su mere koje se koriste u pojedinim zemljama. Na primer,
takav je sluaj sa atipinom merom koja se primenjuje u SAD u svrhe antiteroristike
borbe, a koja se sastoji u uvidu u line podatke korisnika knjiga sumnjivog sadraja u
javnim bibliotekama.
Za pojedine zemlje videti: Albanese, J. S., and Das, D. K., and Verma, A. (ed.), Organized
Crime: World Perspectives, New Jersey: Pearson Educational, Inc., 2003.
10
Bogoljub Milosavljevi,
65
mere tajnog prikupljanja podataka. To je, s jedne strane, izraeno kroz specijalizaciju unutar policijske organizacije (stvaranjem
specijalizovanih slubi i jedinica za borbu protiv organizovanog
kriminala i terorizma, za bezbednost granice i slino), kao i stvaranjem novih specijalizovanih struktura u obavetajno-bezbednosnom sistemu. U SAD je, na primer, posle teroristikog akta
od 11. septembra 2001. godine dolo do znaajnih propitivanja o
efikasnosti obavetajno-bezbednosnog sistema i njegovog usavravanja uvoenjem novih struktura.11 Nove specijalne jedinice i
organizacije, po pravilu, dobijaju i ovlaenja za tajno prikupljanje podataka.
Na drugoj strani, u krug subjekata koji su ovlaeni da primenjuju mere za tajno prikupljanje podataka postepeno ulaze subjekti koji se tu nisu nalazili, kakvi su carinska i poreska sluba.
Ovo se moe zapaziti u istonoevropskim tranzicionim zemljama,
koje su, po uzoru na standarde razvijenih zemalja, reformisale
svoje carinske i poreske slube i uinile ih manje zavisnim od policije i slubi bezbednosti. Da bi podigle nivo njihove spremnosti
za borbu protiv prekograninog verca, korupcije, poreske utaje,
pranja novca i slinih pojava, te su zemlje ovim slubama dodelile i ovlaenja kakva su prikupljanje linih i drugih podataka
potrebnih za voenje postupaka, otvaranje potanskih poiljki i
preduzimanje drugih posebnih radnji radi otkrivanja i spreavanja carinskih i poreskih prekraja i krivinih dela. Takva su ovlaenja dobili i nai carinski i poreski organi, na osnovu Carinskog
zakona (2003) i Zakona o poreskom postupku i administraciji
(2002).
11
Poetna razmiljanja o tome mogu se videti u radu: Betts, R. K., Fixing Intelligence,
Foreign Affairs, January-February 2002, pp. 43-59.
Ovlaenja policije i drugih dravnih organa za tajno prikupljanje podataka: domai propisi i evropski standardi
66
Bogoljub Milosavljevi,
67
dvadesetog veka. Oni, dakle, nesumnjivo kasne za meunarodnim pravom i ustavnim garantijama, a prvenstvo u tome imale
su, naravno, zemlje zapadne demokratije. Unutar bloka komunistikih zemalja nije se ni pomiljalo na istinsko ograniavanje
slobode drave u ovoj oblasti, budui da je odravanje komunistikih reima bilo uveliko zavisno od temeljne kontrole graana, zatiranja njihovih antireimskih (demokratskih) stremljenja
i uvanja lanog legitimiteta (u ideju komunizma je ugraena
tobonja iroka podrka narodnih masa reimu). O razmerama
prikupljanja podataka svedoi zapanjujua koliina dosjea tajne
policije, delimino otvorenih posle pada komunizma u pojedinim zemljama Centralne i Istone Evrope. Podjednaku sklonost
prema istovrsnim aktivnostima i zavisnost od njih ispoljavaju i
autoritarni reimi drugih oblija.
U protekle dve do tri decenije dolo je do znatnog razvoja nacionalnih zakonodavstava u ovoj oblasti, tako da je jedan znatan
broj zemalja uredio mere tajnog prikupljanja podataka, uslove za
njihovu primenu i nadzor nad tom primenom. Regulisanju i ujednaavanju pravnih reenja u toj oblasti na evropskom prostoru
znatno su doprineli napori Saveta Evrope, OEBS-a, Evropskog
suda za ljudska prava i pojedinih drugih evropskih organizacija.
Tako je, na primer, OEBS 1994. godine proklamovao naelo po
kome demokratska politika kontrola treba da obuhvati slube
bezbednosti i policiju, uz vojsku i sve unutranje snage bezbednosti.12 Savet Evrope je u svojoj preporuci od 1999. godine izrazio
stav da slube bezbednosti moraju potovati EKLJP i da svako
njihovo zadiranje u prava utvrena u toj konvenciji mora biti zasnovano na zakonu, a zakonodavac treba da donese jasne i adekvatne zakone koji e mo slubi bezbednosti podrediti zakonu.13
Interparlamentarna unija, u svom priruniku o paralmentarnom
nadzoru sektora bezbednosti, potcrtala je znaaj zakonskog ureivanja granica ovlaenja slubi bezbednosti, njihovih operativnih metoda i mehanizama za utvrivanje odgovornosti.14
12
13
Recommendation 1402(1999).
14
Ovlaenja policije i drugih dravnih organa za tajno prikupljanje podataka: domai propisi i evropski standardi
68
Evropski standardi. U nalaenju reenja za adekvatno zakonsko regulisanje mera tajnog prikupljanja podataka izvesno
mogu pomoi odreeni stavovi i principi, koji su naroito razvijeni u evropskom zakonodavstvu i praksi primene lana 8 EKLJP
i koji se, stoga, mogu smatrati evropskim standardima u ovoj
materiji.
Prema stavu 2, lana 8 EKLJP, javne vlasti se nee meati u
vrenje (uivanje) prava na privatnost osim ako to nije u skladu
sa zakonom i neophodno u demokratskom drutvu u interesu nacionalne bezbednosti, javne bezbednosti ili ekonomske dobrobiti
zemlje, radi spreavanja nereda ili kriminala, zatite zdravlja ili
morala, ili radi zatite prava i sloboda drugih. Iz ove odredbe
slede tri vana principa, prema kojima meanje u privatnost mora biti (1) legalno, tj. ureeno zakonom, (2) svedeno na nunu
meru (princip srazmernosti) i (3) jedino mogue radi postizanja
navedenih interesa (koji predstavljaju osnove za meanje u pravo
na privatnost). Meutim, tumaenje tih osnova za meanje u pravo na privatnost putem mera tajnog prikupljanja podataka dovodi nas do zakljuka da su oni u citiranoj odredbi dati prilino
neodreeno i iroko. Upravo je zato vano pratiti noviji uporedni razvoj zakonodavstva evropskih zemalja i praksu Evropskog
suda za ljudska prava, koji su znatno precizirali znaenje lana
8, vezujui nogunost meanja u pravo na privatnost za sledea
osnovna pravila:15
15
Videti: Milosavljevi, B., Ljudska prava i policija: standardi ljudskih prava za policiju,
Beograd: Centar za antiratnu akciju, 2004, str. 63-67, 115-117.
Bogoljub Milosavljevi,
69
Postojee zakonsko ureenje mera tajnog prikupljanja podataka kod nas, kao to se dalje pokazuje, jo uvek nije neusklaeno
sa izloenim zahtevima, naroito u pogledu pojedinih od tih zahteva, iako se radi o skoro donetim zakonima.
16
Najvaniji sluajevi Komisije za ljudska prava i Evropskog suda za ljudska prava iz kojih
su izdvojena navedena pravila jesu: Klass i drugi protiv Z. Nemake (1978), Sunday
Times protiv V. Brtianije (1979), Malone protiv V. Britanije (1984), Olson protiv vedske
(1988), Hewit i Hartman protiv V. Britanije (1988), Krusling protiv Fransucke (1990),
Huvig protiv Francuske (1990), Texeira de Castro protiv Portugalije (1998), Amann protiv
vajcarske (2000) i Vetter protivFrancuske (2005).
Ovlaenja policije i drugih dravnih organa za tajno prikupljanje podataka: domai propisi i evropski standardi
70
17
Slubeni list SFRJ Poverljivo glasilo, 18/1990 (navedeno prema: Sai, ., Organizirani
kriminal: metode suzbijanja, Zagreb: Informator, 2001, str. 194 i dalje).
18 Odredbe lana 13, koji je imao tri stava, zasluuju da budu navedene:
(1) Ako je neophodno za voenje krivinog postupka ili za bezednost i odbranu Republike, na
predlog republikog javnog tuioca, odnosno ministra, Vrhovni sud Srbije moe odluiti da
se odstupi od naela nepovredivosti pisama i drugih sredstava optenja prema pojedinim
licima i organizacijama.
(2) Akt iz stava 1 ovog lana donosi predsednik Vrhovnog suda Srbije, odnosno sudija koga on
odredi.
(3) Na osnovu akta iz stava 1 ovog lana ministar odreuje mere kojima se prema pojedinim
licima i organizacijama odstupa od naela nepovredivosti pisama i drugih sredstava
optenja.
Bogoljub Milosavljevi,
71
Ovlaenja policije i drugih dravnih organa za tajno prikupljanje podataka: domai propisi i evropski standardi
72
Bogoljub Milosavljevi,
73
Ovlaenja policije i drugih dravnih organa za tajno prikupljanje podataka: domai propisi i evropski standardi
74
B) Koriena literatura:
Bogoljub Milosavljevi,
75
Miloevi, M., Organizovani kriminal: zbirka propisa sa uvodnim objanjenjima i napomenama, Beograd:
Slubeni list SCG, 2003.
Zbornik radova Strategija dravnog reagovanja porotiv
kriminala, Beograd: Institut za kriminoloka i socioloka
istraivanja i drugi, 2003.
Sai, ., Organizirani kriminal: metode suzbijanja,
Zagreb: Informator, 2001.
Ovlaenja policije i drugih dravnih organa za tajno prikupljanje podataka: domai propisi i evropski standardi
76
77
78
79
Svetko Kova1
normativnom ureenju,
procedurama sprovoenja tih normi,
mehanizmima kontrole njihove primene.
80
Na osnovu lana 29 Zakona o slubama bezbednosti, u obavljanju poslova otkrivanja, istraivanja i dokumentovanja krivinih dela iz svoje nadlenosti Vojnobezbednosna agencija ima
ovlaenja organa unutranjih poslova u pretkrivinom postupku, u skladu sa Zakonikom o krivinom postupku, osim ovlaenja na zadravanje lica.
Svetko Kova
81
Navedeno reenje je u skladu sa preporukama meunarodne zajednice da slube unutranje bezbednosti (civilne i vojne) u
zemljama u tranziciji u nekim sluajevima mogu da budu ovlaene da izvravaju zadatke kriminalistikih slubi. To se odnosi
na situacije kada terorizam, organizovani kriminal, subverzija
parlamentarne demokratije, aktivnosti separatistikih i ekstremistikih organizacija, nedozvoljen pristup podacima koji se tiu
odbrane predstavljaju jasnu i neposrednu opasnost za nacionalnu bezbednost, jer dovode u pitanje integritet drave i njenih institucija i ugroavaju stabilnost i opstanak demokratskih mehanizama vlasti.
Odredbama lanova 30 do 32 Zakona o slubama bezbednosti
propisana je primena posebnih sredstava i metoda za tajno prikupljanje podataka, kojima se privremeno ograniavaju Ustavom i
zakonom utvrena prava i slobode. Za to je potrebno da prethodno bude ispunjen poseban uslov da zadatak nije mogue izvriti
primenom ovlaenja iz lana 28 ovog zakona niti na drugi nain
koji ne bi zahtevao nesrazmeran rizik i ugroavanje ivota ljudi.
Pod posebnim sredstvima i metodima za tajno prikupljanje
podatka koje Vojnobezbed-nosna agencija moe da koristi podrazumevaju se: nadzor, odnosno praenje i prismotra lica, uz
korienje tehnikih sredstava za dokumentovanje, kao i nadzor
nad potanskim poiljkama i drugim sredstvima optenja.
Obrazloen predlog za primenu posebnih metoda i sredstava
rada nadlenom tuiocu podnosi direktor VBA, koji, kada dobije odobrenje od istranog sudije nadlenog suda, izdaje pismeni
nalog za primenu, u kome se precizno navode lica, mere, trajanje
i druge pojedinosti koje se odnose na konkretnu meru.
Posebne mere se mogu primenjivati samo po odobrenju suda,
pod uslovima i na nain propisan lanom 29 Zakona o slubama
82
Svetko Kova
83
84
demokratskog nadzora nad njihovom primenom. Meutim, donet je u vreme SRJ i prilagoen je tim uslovima, kada su postojali
vojni sudovi. Zato je ovaj zakon teko primenjiv u novom politikom i pravnom okruenju.
Zakon o slubama bezbednosti SRJ iz 2002. godine je i dalje
na snazi, ali je za efikasan rad vojnih slubi bezbednosti neophodno hitno doneti novi zakon.
Svetko Kova
85
Dragan Jovanovi, 1
Posebna prava i
ovlaenja koja
primenjuje policija
86
Na institucionalnom nivou, Uprava za borbu protiv organizovanog kriminala MUP-a RS, Kancelarija specijalnog tuioca i
Specijalni sud za borbu protiv organizovanog kriminala su formirani da bi istraivali i krivino gonili krivina dela organizovanog
kriminala.
Uprava za borbu protiv organizovanog kriminala (UBPOK)
je formirana u okviru Ministarstva unutranjih poslova 2001.
godine, ali je zapoela rad pod intenzivnom kontrolom tajne
slube (u to vreme Resor dravne bezbednosti MUP-a RS).
Decembra 2002. godine srpska vlada je odvojila tajnu slubu od
Ministarstva unutranjih poslova. Meutim, tajna sluba (sada
imenovana u Bezbednosno-informativnu agenciju - BIA) je u
toku tog procesa preuzela sve kadrove i svu opremu za elektronsko praenje. To je izazvalo ozbiljne probleme UBPOK-u, poto je
tehniko sprovoenje specijalnih istranih mera i tehnika (najee prislukivanje telefona) moralo da ide preko BIA.
Po odredbama Zakonika o krivinom postupku, za izvrenje
specijalnih istranih mera i tehnika nadleni su organi unutranjih poslova. Faktiki, organi unutranjih poslova nisu u mogunosti da izvravaju ove naredbe, jer ne poseduju odgovarajuu
opremu, te naredbe istranog sudije dostavljaju BIA koja je i posle
izlaska iz MUP-a zadrala monopol nad tehnikim sredstvima
za primenu specijalnih mera istrane tehnike. Iskustva u sprovoenju policijskih istraga iz tog vremena pokazala su da to nije optimalno ureeno, ne samo zato to to nije u skladu sa usvojenim
svetskim i evropskim standardima o ljudskim pravima, ve i zato
to su operativna logistika i interes svake dravno-bezbednosne
slube potpuno drugaiji od interesa u kriminalistikoj policiji.
Pored toga, oprema BIA je stara, daleko od operativnih standarda koji su usvojeni u zemljama EU, operativno neefikasna,
nepouzdana i u tom smislu, sasvim loe reenje za kriminalistike istrage.
Na osnovu preporuka Saveta Evrope drave lanice treba da
obezbede pravno, institucionalno i tehniko odvajanje elektronskog nadzora koje vode organi za primenu zakona (organi koji
sprovode kriminalistike istrage) od resursa i institucija dravne bezbednosti. Shodno tome, bilo je neophodno da se ozbiljno
poboljaju kadrovske i tehnike mogunosti Ministarstva unutranjih poslova u oblasti primene specijalnih istranih metoda
u sprovoenju kriminalistikih istraga.
Dragan Jovanovi,
87
Marta 2003. godine je formirano Odeljenje za operativnu tehniku u UBPOK-u i u to vreme je to bila jedina jedinica u srpskoj
kriminalistikoj policiji ovlaena da obavlja kompletan obim
mera za elektronsko praenje. Imajui u vidu da su svi tehniki
resursi za elektronsko praenje ostali u BIA, UBPOK-u je praktino ostala odgovornost da sprovodi sudske naloge za elektronski nadzor i da to obavlja na odgovarajui nain bez tehnikih
sredstava.
Poto je razvoj funkcionisanja elektronskog nadzora u srpskom Ministarstvu unutranjih poslova poeo praktino od same nule, UBPOK-u i Odeljenju za operativnu tehniku je dodeljena uloga operativnog, kadrovskog i tehnolokog inkubatora
za one tehnike koje e uneti raznolikost u rad drugih jedinica
kriminalistike policije kako sazreva dravna i institucionalna
organizacija.
Drugi korak u tom pravcu je napravljen novom organizacijom Ministarstva unutranjiih poslova, aktivnom od 15. septembra 2005. godine kojom je UBPOK (sada kao Sluba za borbu
protiv organizovanog kriminala SBPOK) integrisan u Upravu
kriminalistike policije (UKP), to sada obuhvata celu kriminalistiku policiju u Srbiji. Odeljenje za operativnu tehniku prerasta
u samostalnu Slubu za specijalne istrane metode, organizaciono pozicionirana na nivou Uprave kriminalistike policije i na taj
nain postaje dostupna ne samo SBPOK-u ve i drugim jedinicama kriminalistike policije u Srbiji. Praktina konsekvenca ovog
transfera je takva da e Sluba za specijalne istrane metode davati podrku mnogo iroj strukturi klijenata, to je veoma teko postii sa trenutno dostupnim institucionalnim kapacitetom,
ljudskim i tehnikim resursima.
Pored toga, izmene Zakonika o krivinom postupku iz 2005
god. i uvoenje posebnih odredaba o postupku za krivina dela
organizovanog kriminala (l. 504 i dr.) daju novi kvalitet i proiruju mogunost za primenu specijalnih istranih metoda u otkrivanju otih krivinih dela. Naime, pored ranije predvienih mera
tzv. elektronskog nadzora osumnjienog (nadzor i snimanje telefonskih i drugih razgovora ili komunikacija drugim tehnikim
sredstvima i optika snimanja lica), u kriminalistiku praksu u
Srbiji se po prvi put uvodi mogunost primene simuliranih poslovnih usluga i sklapanje simuliranih pravnih poslova, kao i angaovanje prikrivenih islednika kao specijalnih istranih metoda
za prikupljanje dokaza u krivinom postupku.
88
Dragan Jovanovi,
89
90
lica i angaovanjem prikrivenih islednika od strane nadlenih dravnih organa, njihova tehnika obrada i pretvaranje u operativni
ili krivino-procesni materijal, bez znanja neposrednih uesnika
u komunikaciji, odnosno lica prema kojima se mere nadzora primenjuju, predstavljaju nezamenjiv metod prikupljanja dokaza i
najefikasniji nain borbe protiv organizovanog kriminala.
Dragan Jovanovi,
91
92
Dragan Jovanovi,
93
Shodno ovim odredbama, istrani sudija, na zahtev javnog tuioca, moe prema licu za koje postoje osnovi sumnje da samo ili
zajedno sa drugim licima priprema krivino delo organizovanog
kriminala, pored ve pomenutih specijalnih istranih mera, da
odobri i primenu mera: pruanje simuliranih poslovnih usluga,
sklapanje simuliranih pravnih poslova i angaovanje prikrivenih islednika, ako se krivino delo organizovanog kriminala na
drugi nain ne bi moglo otkriti, dokazati ili spreiti, ili bi to bilo povezano sa znatnim tekoama. Ove mere odreuje istrani
sudija pismenom i obrazloenom naredbom i one mogu trajati
est meseci. Na obrazloeni predlog javnog tuioca, istrani sudija moe odreenu meru produiti najvie dva puta u trajanju
po tri meseca.
O izvrenju mere policija sainjava dnevne izvetaje koje zajedno sa prikupljenom dokumentacijom dostavlja istranom sudiji i javnom tuiocu, na njihov zahtev. Po izvrenju mere policija
dostavlja istranom sudiji i javnom tuiocu poseban izvetaj koji
sadri detaljne podatke o sprovoenju mere, uz celokupnu dokumentaciju fotografskog, video, audio ili elektronskog zapisa i sve
druge dokaze koje je primenom mere prikupila. Ako javni tuilac
ne pokrene krivini postupak u roku od est meseci po prestanku mere svi prikupljeni podaci moraju biti uniteni, a o primeni
mere obavestie se lica na koja se ti podaci odnose, ako se moe
utvrditi njihov identitet. Podaci prikupljeni primenom mera iz
lana 504lj ovog zakonika koji se odnose na krivino delo koje ne
predstavlja delo organizovanog kriminala, ne mogu se koristiti u
krivinom postupku koji se vodi za to krivino delo.
Prikrivenog islednika odreuje ministar nadlean za unutranje poslove ili lice koga on ovlasti. Prikriveni islednik moe biti
lice zaposleno u dravnim organima. Zabranjeno je i kanjivo da
prikriveni islednik podstie na izvrenje krivinih dela. Ako je
naredbom istranog sudije predvieno, prikriveni islednik moe
upotrebiti tehnika sredstva za snimanje razgovora i ui u tui
stan i druge prostorije.
Napomena: Najea i najvie eksploatisana specijalna istrana metoda u Srbiji, svakako je tzv. prislukivanje telefona, odnosno elektronski nadzor telefonskih telekomunikacija (fiksnih
i mobilnih telefonskih prikljuaka, SMS poruka). Uestalost
primene ove specijalne istrane metode nije specifinost samo
srpskih istranih organa, jer se ova metoda najee koristi i u
svetu.
94
Dragan Jovanovi,
95
96
Dragan Jovanovi,
97
Boris Batarilo1
Poreska policija
Poreska policija
98
Odeljenje za
analitiku i informatiku
Boris Batarilo
Novi Sad
Odsek
Novi Sad
Sremska Mitrovica
Sombor
Subotica
Kikinda
Zrenjanin
Panevo
Kragujevac
Odsek
Kragujevac
Kraljevo
Kurevac
Novi Pazar
Jagodina
Uice
aak
Ni
Odsek
Ni
Bor
Zajear
Pirot
Leskovac
Vranje
Prokuplje
99
Nadlenost
Prema l. 135 Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji Poreska policija zaduena je za otkrivanje poreskih krivinih dela.
Poreska krivina dela su utvrena Krivinim zakonikom i
Zakonom o poreskom postupku i poreskoj administraciji, koja
kao moguu posledicu imaju potpuno i delimino izbegavanje
poreza, sainjavanje ili podnoenje falsifikovanog dokumenta
od znaaja za oporezivanje, ugroavanje i naplatu poreza i poreske kontrole, nedozvoljen promet akciznih proizvoda i druge
nezakonite radnje koje su u vezi sa izbegavanjem i pomaganjem
u izbegavanju plaanja poreza, i to:
1) poreska utaja iz l. 229 Krivinog zakonika
2) neuplaivanje poreza po odbitku iz l. 173 Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji,
3) neosnovano iskazivanje iznosa za povraaj poreza i poreski kredit iz l. 173a ZPPPA,
4) ugroavanje naplate poreza i poreske kontrole iz l. 175
ZPPPA,
5) nedozvoljen promet akciznih proizvoda iz l. 176 ZPPPA,
6) nedozvoljeno skladitenje robe iz l. 176a ZPPPA.
Ovlaenja
Radi otkrivanja poreskih krivinih dela i njihovih izvrilacaPoreska policija u pretkrivinom postupku postupa kao organ
unutranjih poslova
Poreska policija ovlaena je da:
1) poziva graane,
2) prikuplja potrebna obavetenja od graana,
3) ostvari uvid u dokumentaciju dravnih organa, preduzea, radnji i drugih pravnih lica,
4) vri pregled prevoznih sredstava putnika i prtljaga,
5) vri pregled odreenih objekata i prostorija dravnih organa, preduzea, radnji i drugih pravnih lica,
Poreska policija
100
Boris Batarilo
101
PERIOD 2003-2007
BROJ PODNETIH KP
5101
BROJ PRIJAVLJENIH LICA
6135
BROJ PRIJAVLJENIH KD
6573
IZNOS UTAJENOG POREZA
47.280.158.781,04
Poreska policija
102
Boris Batarilo
103
Parlamentarni i sudski
nadzor nad primenom
posebnih mera
104
105
Vuko Miri1
106
Vuko Miri
107
Kada se zavri primena mera, nezavisno od toga da li je dolo do prekida tokom trajanja ili je dolo do isteka roka na koji je odreena primena, organi unutranjih poslova dostavljaju
istranom sudiji i dravnom tuiocu izvetaje i poseban izvetaj
sa prikupljenim materijalom. Ako prikupljeni materijal ne bude
korien kao dokaz za voenje krivinog postupka, sav prikupljeni materijal se unitava pod nadzorom istranog sudije, o emu
on sainjava zapisnik, s tim to ovakvi podaci predstavljaju slubenu tajnu. Ukoliko se mere odnose na krivina dela organizovanog kriminala, istrani sudija o primeni mera obavetava lica na
koja se podaci odnose.
Prema tome, postupanje u ovim predmetima zahteva s jedne
strane tajnost, a s druge strane transparentnost. Da bi se ovo ispotovalo, nuno je postojanje odreenih procedura za postupanje.
Moe da izgleda trivijalno, ali nalazimo za shodno da ukaemo na
te procedure koje se primenjuju u Posebnom odeljenju Okrunog
suda u Beogradu za suzbijanje organizovanog kriminala. Naime,
na osnovu ZKP-a sudskog poslovnika itd., u ovom Odeljenju postoje upisnici u koje se upisuju osnovni podaci za svaki predmet
u kome se odluuje o primeni posebnih mera. Svaki predmet ima
svoj broj. Predmet se formira kao poseban spis. U njega se ulae
zahtev ili predlog tuioca sa prilozima i svi akti koji se odnose na
nadzor istranog sudije nad primenom mera, izvetaji policije,
zapisnik o dostavljenom materijalu, sa popisom materijala, zapisnik o unitenju materijala ili naznaka da se materijal koristi
za krivini postupak, kopija obavetenja licima na koja se odnose
uniteni podaci itd.
Pored navedenog prikaza uloge suda u primeni posebnih
mera, zbog osetljivosti prava na koja se odnose, smatramo neophodnim da damo izvesne napomene koje su proistekle iz nae
prakse.
Napomenuli smo da pod optom transparentnou smatramo propisivanje Ustavom i zakonom mogunost primene mera.
U naoj praksi najvei broj odobrenih mera odnosi se na nadzor i
snimanje telefonskih razgovora (prislukivanje). Sagovornici su u
nekim sluajevima izraavali sumnju da se prislukuju ili su koristili posebne termine, argon i slino, da se kroz prislukivanje ne
bi otkrilo da se razgovori odnose na dogovaranje oko primene ili
izvrenja krivinog dela. No, i pored njihovog saznanja da je propisima dozvoljeno prislukivanje u takvim uslovima, oni su zbog
svog komoditeta koristili fiksne ili mobilne telefone za planiranje, dogovaranje oko izvrenja ili posle izvrenja krivinog dela.
108
Inae, ljudski govor je proizvod glasovnih organa. Stoga se u krivinom postupku tretira kao bioloki trag. Govorom se izraavaju
misli, elje, oseanja itd. Razvoj tehnike, pronalazak telefona je
omoguio razmenu misli i oseanja na ogromnom razdaljinama.
Mobilni telefoni su omoguili takvo prenoenje i u hodu, bilo gde
da se nalaze ljudi. Telefon, je, na izvestan nain, olakao emotvni
i poslovni ivot oveka. Meutim, ima i onih koji ele komoditet
i u planiranju ili izvrenju krivinih dela. Umesto da peae na
sastavnke da bi se dogovarali oko izvrenja krivinih dela, lake
je obaviti dogovor iz udobnih soba ili kancelarija ili sa ulice i sl. S
druge strane, i policija eli komoditet, da iz kancelarija prislukuje telefonske razgovore, umesto da se vie opredeli za operativni
rad. Izmeu ostalog, istrani sudija mora da ima u vidu i ovu dimenziju, kao odnos ili srazmeru, prilikom odluivanja o primeni
posebnih mera, na ta ga obavezuje i Ustav.
Na kraju, treba rei da je dosadanja praksa pokazala da je
primenom posebnih mera dolo do otkrivanja najteih krivinih
dela i kriminalnih grupa i prikupljeni su vani dokazi ali zbog
osetljivosti pitanja,tj. ogranienja zajamenih prava i sloboda, ne
treba pokazivati ni preveliko oduevljenje, ve poklanjati naroitu panju pirlikom odluivanja o primeni mera, u toku trajanja i
nakon toga, kako to Ustav i zakon propisuju.
Vuko Miri
109
Rodoljub abi1
110
Sa stanovita mojih iskustava na funkciji Poverenika za informacije, u vezi sa ovom temom, treba pre svega ukazati na dva
fenomena. Jedan na apstraktnom normativnom planu, drugi na
realnom faktikom planu.
Na normativnom nivou evidentno je odsustvo tzv. komplementarnih zakona. Re je o bar dva zakona, jako vana za kvalitetnu primenu zakona o slobodnom pristupu informacijama od
javnog znaaja. Re je o zakonu o klasifikaciji tajnih podataka i
zakonu o zatiti podataka linosti.
Za razliku od gotovo svih evropskih zemalja mi nemamo zakon
o tajnim informacijama, zakon o klasifikaciji podataka. Umesto
njega imamo umu anahronih i kontradiktornih zakona i propisa
od kojih su mnogi iz Miloevievog, a neki ak i iz Titovog vremena. Kod takvog stanja stvari nije sluajno da se svakodnevno
suoavamo sa primerima bezbednosne kulture iz prve polovine
prolog veka i da se status poverljivosti daje ne samo bez kriterijuma i radi zatite interesa koje nije potrebno tititi nego esto
i sa svesnom namerom da se od javnosti sakriju interesi koji su
potpuno nelegitimni, koji se nipoto ne bi smeli tititi. I zbog nesmetane komunikacije sa dravama u integracijama u okruenju,
i zbog bitnog smanjenja mogunosti da se zloupotrebljava institucija poverljivosti, treba bez odlaganja doneti zakon o tajnosti
informacija.
I donoenje novog, sa evropskim standardima usaglaenog
zakona, kao i uspostavljanje efikasnog mehanizma zatite podataka o linosti treba da bude jedan od prioritetnih zadataka. Ne
radi se samo o potrebi da se donese zakon ve i o tome da se
uspostavi stvarno efikasan mehanizam za ostvarivanje ovog prava. Treba nam pravo reenje a ne privid reenja. Naa zemlja je
i svojevremeno, 1998. donela Zakon o zatiti podataka o linosti
koji je sa stanovita osnovnih principa moda bio blizak tada dominantnim evropskim standardima ali je, u primeni, ostao bez
realnih efekata. Ne bismo smeli ignorisati deavanja u realnom
ivotu koja upozoravaju na rastue dimenzije problema. Tipian
primer predstavlja odlaganje primene novog zakona o biometrijskim, elektronskim ipom snabdevenim linim kartama, odnosno dileme i nesporazumi koji su se u vezi stim otvorili.
Dodao bih svakako i jo jedan zakon, koji, sa dnevnog, praktinog stanovita moda ne izgleda tako vaan kao prva dva, ali
lino mislim da svakako jeste. Podsetio bih da je Parlamentarna
skuptina Saveta Evrope jo 1996. godine usvojila Rezoluciju o
Rodoljub abi
111
112
Rodoljub abi
113
114
115
Specijalne mere u
zemljama u tranziciji2
Uvod
U savremenoj transformaciji drutveno-ekonomskih odnosa
pomeren je i fokus sa vojnih na nevojne pretnje. Dve najznaajnije globalne pretnje te vrste su terorizam i organizovani kriminal.
Zakonodavstva brojnih zemalja predviaju upotrebu posebnih
mera kao instrument za njihovo otkrivanje i spreavanje. Danas
je sveprisutan opti trend irenja kako vrste ovih mera tako i
aktera koji ih primenjuju. Tako su ovim merama opremljene
klasine institucije poput policije, ali i novoosnovane specijalizovane institucije za borbu protiv organizovanog kriminala i pranja
novca. Najvei problem prilikom primene ovih mera jeste iznalaenje balansa izmeu efikasnog odgovora na izazove, rizike i
pretnje i zatite zagarantovanih osnovnih ljudskih prava u koje
ove mere zadiru. Komparativna analiza zakonskih reenja u pojedinim postsocijalistikim zemljama (od kojih su veina bive republike SFRJ) prilog je raspravi o (zlo)upotrebi specijalnih mera
116
117
Ako su podaci prikupljeni upotrebom specijanih mera uz potovanje svih formalno propisanih uslova, mogu se koristiti kao
dokaz u krivinom postupku. Meutim, ukoliko se krivini postupak za odreeno delo i protiv odreenog lica prema kojem je
mera bila primenjivana ne pokrene u odreenom roku, ovako
prikupljeni podaci moraju biti uniteni. Rokovi za uvanje ovih
podataka se kreu od est meseci do dve godine.
Izdavanjem naloga za upotrebu mera i naloga za njihovo produenje sud vri kontrolu nad njihovom primenom. Za neke od
mera koje su propisane zakonima o policiji predvieno je da nalog za njihovu primenu izdaje direktor policije, pa u takvim sluajevima ne postoji sudski nadzor, ve samo nadzor nadlenog
ministarstva ili dravnog tuilatva. Kao jedno od naprednijih
reenja mogla bi se pohvaliti odredba u Zakonu o krivinom postupku Slovenije u kojoj stoji da sudsko vee proverava legalnost
i osnovanost primene mere ako se mera primenjuje protiv istog
lica due od 6 meseci. Ovo je jedan dodatni osnov kojim se tite
graani od zloupotreba.
Doivotno na obradi
Jedna od znaajnih pretpostavki spreavanja zloupotreba
primene specijalnih mera jeste
njihovo vremensko ogranienje.
Veina zakonodavstava predvia da primena ovih mera moe
trajati tri meseca i da se njihovo
trajanje moe produiti s tim to
ne mogu trajati due od est meseci. Izuzetak su Hrvatska, Bosna
i Hercegovina i Crna Gora u kojima se primena mera za koje je,
po pravilu, potrebna dozvola suda, mogu produavati neogranien broj puta. Primena ovih mera
u svakom sluaju mora prestati
ukoliko su prestali razlozi za njihovo sprovoenje.
118
zatitili svoje operacije. Prilikom primene ovih mere slube bezbednosti bitno zadiru u neka od osnovnih ljudskih prava kao to
su pravo na privatnost i pravo na nepovredivost stana i pisma.
Stoga je neophodno odrediti uslove pod kojima se ovo ogranienje ljudskih prava moe sprovesti, u kom vremenskom trajanju i
na osnovu ije dozvole.
Za prikupljanje pojedinih vrsta podataka tajnim slubama
nije potrebna posebna dozvola za primenu specijalnih mera. To
su mere koje u manjoj meri zadiru u ljudska prava, na primer
tajno praenje i posmatranje u otvorenom prostoru i na javnim
mestima. Dozvolu za primene ovih mera najee daje rukovodilac slube bezbednosti na nacionalnom nivou. Nasuprot tome, za
primenu specijalnih mera koje osetnije zadiru u ljudska prava,
kao to su na primer tajni nadzor telekomunikacionih usluga, potanskih i drugih poiljki, kao i zatvorenih prostora koji nisu javna mesta, dozvolu za primenu mera daje nadleni sud. Najee
se ovde radi o vrhovnom sudu. Meutim, u nekom zemljama, kao
to su Slovenija i Maarska, za odobravanje ovih mera nadlean
je okruni sud. Ovo reenje se pravda injenicom da je okruni
sud bolje upuen u materiju, dok vrhovni sud obino odluuju po
albama bez veeg ulaenja u samo injenino stanje u svakom
konkretnom sluaju.
119
120
Zakljuna razmatranja
Sve posmatrane zemlje prihvatile su globalnu premisu da je za
efikasno suprotstavljanje savremenim izazovima, rizicima i pretnjama, pre svega organizovanom kriminalu i terorizmu, neophodno koristiti posebne istrane mere i tehnike, kao i specijalizovane institucije. Ne elei da osporavamo ispravnost ove odluke,
moramo izneti nekoliko veoma vanih zapaanja koja proizlaze iz
izloene analize. Najpre, sve posmatrane zemlje na gotovo identian nain su definisale primenu i nadzor nad posebnim merama
koje se primenjuju za reavanje dela organizovanog kriminala.
Takoe, veina zemalja je osnovala specijalizovanu instituciju
nadlenu za borbu protiv pranja novca i finansiranje terorizma.
Ovlaenja i nain rada ove institucije identino su normativno
ureeni u svim zemljama u kojima je ovaj organ ustanovljen. Na
osnovu reenog, ini se da su pojedina reenja nekritiki preuzimana i inkorporirana u nacionalna zakonodavstva, bez obraanja vee panje na lokalne specifinosti. Jo vanije je to da
su pojedina reenja u suprotnosti sa ljudskim pravima. Tako je
pomenuta institucija za borbu protiv pranja novca i finansiranja
121
122
123
Prilog
124
125
Bosna i Hercegovina
Akteri
Obavetajno-sigurnosna agencija (OSA)
Vrsta mera
Uslovi i trajanje
Odobrenje
generalni direktor
Agencije
Kontrola
- Predsednitvo BiH
- Vee ministara
- Predsedavajui Vea ministara
- Sigurnosno-obavetajna komisija (parlamentarni nadzor)
- Agencija je duna obavestiti graanina, na njegov pisani zahtev, da li su pokrenute mere prikupljanja podataka protiv njega i da li Agencija vodi evidenciju koja sadri njegove line podatke i da
mu, na njegov zahtev, tu dokumentaciju o prikupljenim podacima stavi na uvid. Agencija moe biti
osloboena ove obaveze ako takva informacija moe ugroziti obavljanjue zadataka Agencije ili ako
moe ugroziti sigurnost izvora ili druge osobe.
Vrsta mera
Uslovi i trajanje
Odobrenje
predsednik suda
BiH
Kontrola
- Sud
- Graanin koji je bio predmet praenja ili prislukivanja mora po okonanju mere biti obaveten o
preduzetim merama najkasnije u roku od 30 dana po okonanju postupka.
126
Akteri
Obavetajno-sigurnosni rod OS
Vrsta mera
- pruanje pomoi OSA i u prikupljanju stratekih vojnih podataka i vrenju protivobavetajnih
aktivnosti. prikupljanje stratekih vojnih podataka, koje zahteva primenu posebne istrane aktivnosti i upotrebu tehnikih sredstava za nadgledanje, obavlja OSA.
Akteri
Policija
Vrsta mera
Uslovi i trajanje
Odobrenje
Uslovi:
- za krivina dela propisana u Zakonu
- predlog tuioca
- naredba sudije
Rok:
za mere pod a), b), i v) mesec dana +
mesec dana, ali najdue 6 meseci;
za mere pod g) i e) - mesec dana +
mesec dana, ali najdue 3 meseca
za meru pod ) nalog se odnosi samo
na jednokratni akt
Mera se prekida kad prestanu razlozi
zbog kojih je bila odreena.
tuilac
sud
Kontrola
- Sud
Akteri
Finansijska policija, Federacije BiH
Vrsta mera
Uslovi i trajanje
Uslovi:
- vrednost transakcije preko 30 000 KM i vrednost
prekograninog prenosa preko 10 000 KM
- opravdana sumnja da se radi o pranju novca
Rok uvanja podataka:
- 10 godina. Posle ovog roka podaci se arhiviraju.
- unitavaju se protekom roka od godinu dana od
dana arhiviranja.
Kontrola
- Ministar finansija
Bosna i Hercegovina
127
Akteri
Poreska uprava Federacije BiH
Vrsta mera
u postupku otkrivanja, istraivanja, spreavanja, prikupljanja dokumentacije i prijavljivanja poreskih krivinih dela preduzimaju sve mere i radnje, u skladu sa ovlaenjima organa unutranjih
poslova predvienih u ZKP.
Vrsta mera
Uslovi i trajanje
Odobrenje
Nalog suda
Sud
Kontrola
- Sud
Akteri
Finansijsko-obavetajno odeljenje SIPA1
Vrsta mera
Uslovi i trajanje
Uslovi:
- vrednost transakcije preko 30 000 KM i
vrednost prekograninog prenosa preko 10
000 KM
- opravdana sumnja da se radi o pranju
novca
Rok uvanja podataka:
- 12 godina.
Kontrola
- Direktor SIPA
- Ministar sigurnosti
Izvori
- Zakon o obavetajno-sigurnosnoj agenciji BiH, Slubeni glasnik BiH, br. 12/04, 20/04.
- Zakon o odbrani BiH, 2005.
- Zakon o unutranjim poslovima Republike Srpske, Slubeni glasnik RS, br. 48/03.
- Zakon o krivinom postupku Republike Srpske, Slubeni glasnik RS, br. 50/03.
- Zakon o unutranjim poslovima Federacije BiH, Slubene novine FBiH, br. 49/05.
- Zakon o krivinom postupku Federacije BiH, Slubene novine FBiH, br. 35/03, 37/03, 56/03.
- Zakon o spreavanju pranja novca u Federaciji BiH, 2000.
- Zakon o poreskoj upravi Federacije BiH, 15. jul 2002.
- Zakon o spreavanju pranja novca BiH, Slubeni glasnik BiH, br. 28/04.
- Vlada Republike Srpske - http://www.vladars.net
- Vlada Federacije BiH - http://www.fbihvlada.gov.ba
1
128
129
Crna Gora
Akteri
Uslovi i trajanje
Odobrenje
Predsednik
Vrhovnog suda
Crne Gore, na
zahtev direktora
ANB, odobrava
i produava
meru nadzora
nad potanskim
poiljkama i drugim sredstvima
komunikacija.
Kontrola
Parlamentarnu kontrolu rada Agencije vri Skuptina, preko nadlenog radnog tela. Agencija je duna
da, na zahtev radnog tela dozvoli uvid u postupak nadzora nad potanskim poiljkama i drugim sredstvima komunikacije, ukoliko se time ne ugroava nacionalna bezbednost Crne Gore.
Agencija je duna da graanina, na njegov pisani zahtev, obavesti da li su preduzimane mere prikupljanja podataka o njemu i da li Agencija vodi evidenciju njegovih linih podataka i da mu, na njegov
pisani zahtev, stavi na uvid dokumenta o prikupljenim podacima. Agencija nije duna da postupi u
skladu sa ovom odredbom ako bi obavetenje dovelo u opasnost izvrenje poslova Agencije ili bi
moglo dovesti do ugroavanja bezbednosti drugog lica, o emu e pismeno obavestiti podnosioca
zahteva u roku od 15 dana.
Unutranju kontrolu rada Agencije vri generalni inspektor, koji, izmeu ostalih poslova, nadzire i
primenu i prekoraenje ovlaenja. Direktor Agencije moe, privremeno, prekinuti ili zabraniti generalnom inspektoru vrenje kontrole iz razloga zatite interesa nacionalne bezbednosti.
130
Akteri
Uprava za sprjeavanje pranja novca
Vrsta mera
Uslovi i trajanje
Odobrenje
Obveznici i Uprava
uvaju tajno prikupljene podatke 10
godina.
Kontrola
Kontrola Uprave nad obveznicima o tome da li u potpunosti izvravaju svoje obaveze o prikupljanju
podataka o sumnjivim finansijskim transakciijama i izvetavanju Upravu o tome.
Crna Gora
131
Akteri
Policija
Vrsta mera
Uslovi i trajanje
Odobrenje
Kontrola
Sudska kontrola primenjenih mera: ako istrani sudija oceni da vie ne postoji potreba za primenu
nareenih mera, donosi naredbu o prestanku mere.
Osnovna dokumenta:
1. Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost
2. Krivini zakonik
3. Zakonik o krivinom postupku
4. Zakon o sprjeavanju pranja novca
5. Pravilnik o nainu dostavljanja podataka o gotovinskim transakcijama ija vrednost prelazi
15.000 evra i sumnjivim transakcijama Upravi za sprjeavanje pranja novca
6. Indikatori sumnjivih transakcija
Izvori:
1. Internet portal Vlade Republike Crne Gore www.gom.cg.yu
2. Internet portal Slubenog lista Republike Crne Gore www.sllrcg.cg.yu/
132
133
Republika Hrvatska
Akteri
1.
2.
Vrsta mera
Uslovi i trajanje
Odobrenje
Kontrola
Parlamentarnu kontrolu vri hrvatski Sabor neposredno i putem odbora nadlenog za nacionalnu
sigurnost, pa oni mogu zatraiti:
od sigurnosno-obavetajnih agencija i od predsednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske izvetaje o radnjama i merama koje provodi sigurnosno-obavetajna agencija uopte kao i prema odreenim osobama;
izvetaj o tome prikupljaju li sigurnosno-obavetajne agencije podatke koji se tiu zastupnika ili
osobe koja je lan njegove porodice
Mere strunog nadzora nad agencijama i Operativno tehnikim centrom sprovodi UVNS, koji, izmeu
ostalog, nadzire i primenu ovih mera.
Graansku konrolu nad primenom ovih mera vri Vijee za graanski nadzor sigurnosno-obavjetajnih agencija
1.
UVNS obavlja strune i administrativne poslove za Vijee za nacionalnu sigurnost (glavno dravno telo
za koordinaciju i usmeravanje slubi bezbednosti), obavlja poslove koji Vijeu za nacionalnu sigurnost
omoguavaju analizu izvetaja agencija i ocenu postizanja njihovih ciljeva rada, te ocenu sprovoenja
odluka predsednika republike i vlade u usmeravanju rada bezbednosno-obavetajnih agencija. Takoe,
UVNS obavlja poslove koji predsedniku republike i vladi omoguavaju nadzor nad radom agencija, te
vri struni nadzor nad njihovim radom.
134
Akteri
1.
Policija
2.
Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK)
Vrsta mera
Uslovi i trajanje
Odobrenje
Kontrola
Sudska kontrola primenjenih mera: ako istrani sudija oceni da vie ne postoji potreba za primenu
nareenih mera, donosi naredbu o prestanku mera
Akteri
USKOK osim mera propisanih u ZKP-u primenjuje i meru propisannu
Zakonom o USKOK-u
Vrsta mera
Uslovi i trajanje
Odobrenje
Zakon o USKOK-u
Na zahtev direktora
USKOK-a mere odobrava
istrani sudija.
Kontrola
Sudska kontrola primenjenih mera: ako istrani sudija oceni da vie ne postoji potreba za primenu
nareenih mera, donosi naredbu o prestanku mera
Operativno tehniki centar (OTC) je nadlean za aktivaciju i upravljanje merom tajnog nadzora
telekomunikacijskih usluga, delatnosti i prometa, kao i za ostvarivanje operativno-tehnike koordinacije izmeu pravnih i fizikih osoba koje raspolau javnom telekomunikacionom mreom i
tela koja su ovlaena za primenu mera tajnog nadzora telekomunikacija u skladu sa Zakonom o
sigurnosno-obavjetajnom sustavu i Zakonom o kaznenom postupku.
Republika Hrvatska
135
Akteri
Ured za sprjeavanje pranja novca
Vrsta mera
Uslovi i trajanje
Odobrenje
Kontrola
Postoji kontrola Ureda nad obveznicima o tome da li u potpunosti izvravaju svoje obaveze o prikupljanju podataka o sumnjivim finansijskim transakciijama i izvetavanju Ureda o tome.
Ured moe samoinicijativno, van zakona propisane procedure i uslova, da zatrai od obveznika podatke o sumnjivim finansijskim transakcijama i strankama. U tom sluaju obveznik moe izjaviti albu
Ministarstvu finansija RH, koje o albi odluuje
Osnovna
1.
2.
3.
4.
5.
6.
dokumenta
Zakon o sigurnosno-obavjetajnom sustavu Republike Hrvatske
Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta
Zakon o kaznenom postupku
Kazneni zakon
Zakon o sprjeavanju pranja novca
Pravilnik o provedbi Zakona o sprjeavanju pranja novca
Izvori:
1.
2.
3.
136
137
Republika Makedoniji
Akteri
Policija
Vrsta mera
Uslovi i trajanje
Odobrenje
Zakon o krivinom
postupku (ZKP) i
Zakon o praenju
komunikacije
Zakon o unutranjim
poslovima
1) praenje komunikacije u
domu i drugim prostorijama
ili prevoznim sredstvima;
2) uvid i pretraivanje kompjuterskog sistema, oduzimanje kompjuterskog sistema ili
dela sistema ili baze skladitenih podataka;
3) tajno prislukivanje, praenje i vizuelno-tonsko snimanje lica i predmeta tehnikim
sredstvima;
4) prividan (simuliran) otkup
predmeta, kao i prividno
(simulirano) davanje mita i
prividno (simulirano) primanje mita;
5) kontrolisana isporuka i
prevoz lica i predmeta;
6) korienje lica sa prikrivenim identitetom za praenje
i prikupljanje informacija ili
podataka,
7) otvaranje prividnog
bankarskog rauna na koji se
mogu ulagati sredstva koja
potiu od krivinih dela i
8) registrovanje prividnih
pravnih lica ili korienje
postojeih pravnih lica zarad
prikupljanja podataka.
Kontrola
Zakon o praenju komunikacije (Sl. vesnik br. 121/2006) predvia formiranje Komisije za nadzor
nad sprovoenjem mera za praenje komunikacija od strane Ministarstva unutranjih poslova i
Ministarstva odbrane pri Skuptini Makedonije
138
Akteri
Obavetajna direkcija
Vrsta mera
Odobrenje
Kontrola
Nad radom Agencije nadzor vri parlament Makedonije preko komisije. Nalazi se dostavljaju parlamentu, predsedniku i Vladi Makedonije.
Akteri
Vojska Makedonije
Vrsta mera
Odobrenje
Zakon o odbrani
Kontrola
Inspekcijski nadzor nad sprovoenjem Zakona o odbrani sprovode inspektori u Ministarstvu odbrane.
Republika Makedoniji
139
Akteri
1.
Ministarstvo unutranjih poslova
2.
Ministarstvo odbrane
Vrsta mera
Uslovi i trajanje
Odobrenje
Nadleni javni
tuiliac na svoju
inicijativu, ili
po predlogu
ovlaenog lica
Ministarstva unutranjih poslova
Kontrola
Parlament Republike Makedonije formiranjem komisije koju ine predsednik, etiri lana, zamenik
predsednika i zamenici lanova. Komisija podnosi godinji izvetaj Parlamentu u roku od dva meseca
po zavretku tekue godine.
Akteri
Direkcija za spreavanje pranja novca
Vrsta mera
Uslovi i trajanje
Organizacija je duna da obavi identifikaciju prilikom svake transakcije ija vrednost prelazi 15.000 evra ili prilikom vie meusobno povezanih transakcija koje prelaze vrednost 15.000 evra.
Organizacija je duna da obavi identifikaciju uvek kada u vezi
sa transakcijom ili strankom postoji osnov sumnje da se radi o
pranju novca.
Subjekat je duan da sumnjive transakcije prijavi direkciji pismenim putem najkasnije 24 sata po obavljanju takve transakcije.
Carinska uprava je duna da prijavi direkciji sve transakcije preko
10 000 evra najkasnije 3 dana od evidentiranja takve transakcije
Obveznici i Direkcija uvaju tajno prikupljene podatke 10 godina.
Kontrola
140
141
Slovenija
Akteri
Obavetajno-bezbednosna agencija
Vrsta mera
Uslovi i trajanje
Odobrenje
Uslovi:
- odobrenje direktora
Agencije u pisanoj formi,
- da se informacije ne mogu
sakupiti na drugi nain ili bi
njihovo prikupljanje drugim
sredstvima bilo povezano sa
nesrazmernim tekoama.
direktor Agencije
Kontrola
- Vlada,
- kada se sluaj zakljui, osoba o kojoj su prikupljani podaci mora biti obavetena o sadraju prikupljenih podataka, sem u sluaju da bi time bili ugroeni ivot i zdravlje ljudi ili nacionalna bezbednost;
- u ovom drugom sluaju posmatranoj osobi se ne saoptava sadrina podataka.
Vrsta mera
Uslovi i trajanje
Odobrenje
- zadravanje pisama i
ostalih poiljki;
- nadzor telekomunikacija u
R Sloveniji
Uslovi:
- naredba predsednika okrunog suda
- ako je verovatno da je bezbednost zemlje u
opasnosti,
- ako je verovatno da se ove aktivnosti odvijaju u vezi sa korienjem telekomunikacija,
- ako je razumno zakljuiti da se informacije
ne mogu prikupiti na drugi nain ili prikupljanje na drugi nain moe dovesti do ugroavanja ivota i zdravlja ljudi.
Rokovi:
- 3 meseca + 1 mesec, ali najdue 6 meseci
- nadzor telekomunikacija moe trajati najdue 3 meseca
- primena mere se prekida ako ne postoji
potreba za daljom primenom
pismena naredba
predsednika nadlenog okrunog
suda
Kontrola
- sud,
- kada se sluaj zakljui, osoba o kojoj su prikupljani podaci mora biti obavetena o sadraju prikupljenih podataka, sem u sluaju da bi time bili ugroeni ivot i zdravlje ljudi ili nacionalna bezbednost; - u
ovom drugom sluaju posmatranoj osobi se ne saoptava sadrina podataka.
142
Akteri
Policija
Vrsta mera
Uslovi i trajanje
Odobrenje
Uslovi:
- ako postoje osnovi sumnje da je lice izvrilo
krivino delo koje se goni po slubenoj dunosti, ili lice vri takvo delo, ili ga organizuje, ili
planira da ga izvri;
- dozvola direktora policije ili njegovog
zamenika
- dozvola okrunog tuioca za korienje prikrivenog identiteta
Rokovi:
- 3 meseca + 3 meseca
- ako se krivini postupak ne pokrene u roku od
est meseci od primene mera, svi prikupljeni
dokazi moraju biti uniteni
Kontrola
Vrsta mera
Uslovi i trajanje
Odobrenje
Uslovi:
- ako se primenom drugih mera ne mogu prikupiti podaci ili bi njihovo prikupljanje bilo znatno
oteano;
- naredba dravnog tuioca
- naredba istranog sudije na zahtev dravnog
tuioca u sluaju da se koriste tehniki ureaji za
prislukivanje, za postavljanje ovakvih ureaja na
prevozna sredstva ili privatne posede i za primenu
mere protiv osobe koja nije osumnjiena.
Rokovi:
- 2 meseca + 2 meseca,
- najdue 6 meseci za naredbe koje izdaje dravni
tuilac,
- najdue 24 meseca za naredbe koje izdaje istrani
sudija,
- najdue 36 meseci za krivina dela protiv bezbednosti Republike Slovenije i ustavnog ureenja i za
zloine protiv ovenosti i meunarodnog prava
dravni tuilac,
sudija
Kontrola
dravno tuilatvo, sud, sudsko vee- ako se mera primenjuje protiv istog lica due od 6 meseci vee
proverava legalnost i osnovanost primene mere
Slovenija
143
Vrsta mera
Uslovi i trajanje
Odobrenje
Uslovi:
- za krivina dela propisana zakonom
- Naredba istranog sudije na zahtev
dravnog tuioca
Rokovi:
- 1 mesec + 1 mesec, ali najdue 6
meseci,
- ukoliko se ne pokrene krivini postupak u roku od 2 godine od primene
mera prikupljeni podaci se moraju
unititi
istrani sudija
Kontrola
- Sud
Akteri
Vojno- obavetajna agencija
Vrsta mera
ista ovlaenja i mere kao i civilna obavetajna agencija
Kontrola
Akteri
Uprava za pranje novca
Vrsta mera
Uslovi i trajanje
Odobrenje
Uslovi:
- vrednost transakcije
preko 5 miliona tolara
- opravdana sumnja da se
radi o pranju novca
Rok uvanja podataka:
- 12 godina.
Kontrola
Izvori
144
145
eka
Akteri
Uslovi i trajanje
Odobrenje
Kontrola
Obavetajne slube se nalaze pod kontrolom Vlade i nadzorom parlamenta kroz njegov odbor za
bezbednost i stalne komitete za nadzor svake obavetajne slube pojedinano
Akteri
Uslovi i trajanje
Kontrola
Bezbednosno informativna sluba se nalazi pod kontrolom parlamenta, odnosno njegovog odbora za
bezbednost i stalnog komiteta za nadzor Bezbednosno informativne slube
146
Vrsta mera
Uslovi i trajanje
Obavetajne
tehnologije
Vrsta mera
Uslovi i trajanje
Odobrenje
Upotreba
obavetajne
tehnologije
eka
147
Osnovna dokumenta:
1.
Zakon o obavetajnim slubama eke Republike
2.
Zakon o Bezbednosno-informativnoj slubi eke Republike
Izvori:
1.
2.
3.
148
149
Maarska
Akteri
Policija
Vrsta mera
Odobrenje
Tajno
prikupljanje podataka
Ovlaena jedinica policije, tuilac i sudija su ovlaeni da izvre inspekciju zatienih dravnih tajni
bez posebne dozvole tokom tajnog prikupljanja
podataka.
Kontrola
Izvrnu kontrolu nad policijom sprovodi ministar unutranjih poslova; zakonodavnu kontrolu sprovodi parlament preko svog Odbora za sprovoenje zakona. Postoji i sudska kontrola koja se sprovodi
kroz krivini i graanski postupak, a ustavnost i zakonitost rada kontrolie Ustavni sud.
Vrsta mera
Uslovi i trajanje
Tajno prikupljanje
podataka za koje ne
treba dozvola suda
Vrsta mera
Uslovi i trajanje
Odobrenje
Tajno prikupljanje
podataka za koje treba
dozvola suda
150
Kontrola
Sudija koji je dao odobrenje za primenu mere ima ovlaenje da proveri podatke prikupljene na ovaj
nain.
Akteri
Tajne slube
Vrsta mera
Uslovi i trajanje
Prikupljanje podataka
Kontrola
Izvrnu kontrolu nad tajnim slubama sprovode Generalni direktori Kontraobavetajne slube, Slube
nacionalne bezbednosti, Vojne kontraobavetajne slube, Vojne slube bezbednosti, kao i direktor
Specijalne slube za nacionalnu bezbednost. Zakonodavnu kontrolu sprovodi parlament preko svog
odbora za sprovoenje zakona. Postoji i sudska kontrola koja se sprovodi kroz krivini i graanski
postupak, a ustavnost i zakonitost rada kontrolie Ustavni sud
Vrsta mera
Uslovi i trajanje
Odobrenje
a) zatrae informaciju,
b) prikupljaju informacije skrivajui njihovu
vanost za nacionalnu bezbednost,
c) uspostave tajne kontakte sa privatnim
licima,
d) uspostave i koriste informacione sisteme
za prikupljanje podataka,
e) postave zamku,
Maarska
151
da je interes nacionalne
bezbednosti da se sarauje
sa ovom osobom vei od
interesa drave da goni za
krivino delo.
Vrsta mera
Uslovi i trajanje
Odobrenje
generalni direktori
Kontraobavetajne slube, Slube
nacionalne bezbednosti, Vojne
kontraobavetajne slube, Vojne
slube bezbednosti, kao i direktor
Specijalne slube za nacionalnu
bezbednost podnose predlog za
dozvolu prikupljanja podataka.
Dozvola za tajno prikupljanje
podataka se izdaje na 90 dana. U
nekim sluajevima dozvola moe
biti produena za jo 90 dana na
zahtev generalnog direktora.
Osnovna dokumenta:
1.
Zakon o policiji
2.
Zakon o tajnim slubama
Izvori:
1.
2.
3.
152
CIP
,
342.722 : 35.072.6/.7 ( 497 . 11 ) ( 082 )
DEMOKRATSKI nadzor nad primenom posebnih
Ovlaenja: zbornik radova / urednici
Miroslav Hadi i Predrag Petrovi . Beograd
: Centar za civilno-vojne odnose , 2008
(Beograd : Original) . 152 str. : graf.
Prikazi, tabele; 24 cm
Tira 500. Uvodne napomene: str. 7-9.
Prilog: str. 123 151. Napomene i
Bibliografske reference uz tekst.
Bibliografija uz pojedine radove.
ISBN 978-86-83543-49-6
a)
COBISS.SR-ID 148077836