Veleuilie u ibeniku

Hrvoje Vukas

MEUOVISNOT PROMETA I TURIZMA

Seminarski rad

KOLEGIJ: Teorija i organizacija turizma

MENTOR: dr. sc. Ivana ili, v. pred.
STUDENT: Hrvoje Vukas
BROJ INDEXA: 13833121

ibenik, 2014.

UVOD

Promet je sastavni i nerazdvojni dio turizma, to proizlazi iz definicije turizma, odnosno iz

injenice da nema turizma bez privremene promjene mjesta boravka, za to je u pravilu
potrebno koristiti neko prometno sredstvo; Problemi s prometom se pojavljuju na svim
razinama prometnog sustava, ali se radi lakeg sagledavanja tih problema osnovna podjela
prometa u funkciji turizma moe izvriti na prometnu dostupnost turistike destinacije i
promet u turistikoj destinaciji
Pojam prometa javlja se ak u tri razliita znaenja: najiri smisao se vee uz odnose meu
ljudima, neto ui smisao se odnosi na razliite oblike meuodnosa ekonomske prirode:
robni promet, devizni promet, meudravni promet i slino, najui smisao obuhvaa:
prijevoz ili transport, ali i operacije u vezi s prijevozom robe i putnika (ljudi) te
komunikacije.
Brze, moderne i funkcionalne prometnice uvjetni su parametar razvitka turizma i jedan od
najvanijih komplementarnih imbenika turizma dok je sam turizam povezan s putovanjima i
s privremenim mijenjanjem mjesta boravka. Meutim, povezanost turizma i prijevoza ne
zavrava samo na relaciji mjesto stanovanja - turistika destinacija, nego je ta veza sloenija i
proiruje se na prijevoz u turistikoj destinaciji, ire i ue shvaenoj, te sve znaajnija
zastupljenost pojedinih prijevoznih sredstava kao glavne turistike atrakcije, zbog kojeg se
putovanje i poduzima, ili pak na prijevoz koji pridonosi atraktivnosti boravka u turistikoj
destinaciji.
Danas su utjecaji prometa na turizam i obrnuto vidljiviji nego li ikad ranije. Turizam utjee na
promet putem intenzivnije izgradnje i modernizacije prometne infrastrukture, porasta i
modernizacije kapaciteta prometnih sredstava, porasta putnika i tereta kao i uvoenja novih
oblika organizacije prometa. Promet na turizam utjee savladavanjem udaljenosti, dakle
skraivanjem putovanja u turistike svrhe. Trino pozicioniranje destinacije zavisi uglavnom
o tri osnovna elementa: dostupnost, privlanost i organiziranost.
Prometom se omoguuje fiziko savladavanje udaljenosti od trita i destinacije, stoga se
njime postie realizacija trine potranje. Izmeu prometa i spomenutih elemenata
destinacije postoji odnos proporcionalnosti, pa je destinacija usred kvalitetnijeg prometa lake
dostupna, bolje organizirana i privlanija, bolje pozicionirana pa samim time i vie
prepoznatljiva.

1.POVIJEST PROMETA I TURIZMA

Moe se rei da je razvitak prometa bio pretpostavka pojave i razvitka turizma, premda se
razdoblja za koje se veu poeci prometa i turizma nalaze na velikoj distanci. Pojava
kopnenog prometa vee su uz pretpovijesno doba kada je ovjek prehranjivao sebe, svoju
obitelj ili pleme bavei se lovom, dok kasnije pripitomljene ivotinje preuzimaju ulogu prvog
prometnog sredstva. Istodobno sa kopnenim, nastao je i vodeni promet s obzirom da su ljudi
birali za svoja naselja mjesta uz vodu. Znaajno unapreenje promet doivljava u doba
antikih civilizacija, dok je razdoblje Rimskog carstva obiljeeno porastom broja vozila sa
usavrenom konstrukcijom kotaa, to je poticalo razvoj prvih kamenih cesta od kojih su neke
sauvane do danas.
Glavni kopneni prometu ranom Srednjem vijeku odvijao se hodoasnikim pravcima. elja za
hodoaem nije imala samo vjerske konaotacije ve su donaala i drutveni ugled, dok su
svetita postala povijesni gradovi, sredita kulturnih dogaanja pa ak i mjesta za rekreaciju.
Prva masovnija putovanja u srednjem vijeku potie Crkva organizirajui hodoaa vjernika u
svetita od kojih je prvo o najpoznatije Santa Maria de Compostella u panjolskoj, zatim u
Svetu zemlju, a kasnije i u ostala svetita kao to su Loreto, Benares itd.
vra konstrukcija morskih plovila, otkrie kompasa i drugih navigacijskih pomagala te
izrada nautikih karata, omoguili su otkria Amerike, morskog puta do Indije te
oplovljivanje svijeta krajem Srednjeg vijeka. Kvalitativni pomak u razvitku prometa
uvjetovan je industrijskom revolucijom u 18. stoljeu, dok je konstrukcija parnog stroja
utjecala na porast prometne potranje, ali i oblikovanje ponude koja e tu potranju biti u
stanju zadovoljiti. Prvi poetci turizma upravo su vezani za ovo razdoblje, kada su se stekli
minimalni uvjeti za putovanje ljudi na vee udaljenosti, te su se pojavile prve zgrade za
odmor prehranu i noenje u usputnim postajama.
Pojava eljeznice 1829. godine neosporno je prerasla u nositelja masovnog prijevoza putnika,
stvorila uvjete za razvitak turizma i od tada poinje njegov intenzivan razvitak. Drave su
posebno stimulirale razvitak eljeznice, jer je prisutnost eljeznike pruge na nekom podruju
bila pretpostavka gospodarskog razvitka, promet eljeznicom je postao ekonominiji u
usporedbi s koijama pa je putovanje postalo dostupno i siromanijim slojevima drutva.
Konstrukcija automobila krajem 19. stoljea inicirala je razdoblje individualnosti u odabiru
prometnog pravca, dok je desetcima godina nakon toga automobil bio rezerviran samo za
bogate drutvene slojeve. Tek izmeu dva svjetska rata, zahvaljujui uvoenju masovne
proizvodnje (Ford), automobil postaje dostupan irim drutvenim slojevima.
Nakon to je sredinom 20. stoljea prometni sustav strukturno oblikovan na nain koji je i
danas prisutan, uslijedilo je razdoblje kvalitativnog unapreenja specijalizacijom ukupnih
prometnih kapaciteta i poveanjem efikasnosti organizacije prometnog procesa. U podruju
putnikog prometa tehnike znaajke prometnih sredstava prilagoavaju se udaljenostima, a
razvijaju se i specifini oblici namijenjeni iskljuivo turistima (brodovi za kruenja putovanja
u pomorskom i rijenom prometu, charter prijevozi u zranom prometu, iare i uspinjae).
Razvitak prometnih grana je bitno unaprijedio mogunosti gospodarstvenih djelatnosti,
posebice vanjskotrgovinske razmjene, a time posredno i razvoj turizma.

2. MEUODNOS PROMETA I TURIZMA

Problem dostupnosti turistike destinacije uglavnom je vezan za magistralnu dravnu i/ili
meudravnu prometnu infrastrukturu koja mora zadovoljiti velike prometne zahtjeve tzv.
dalekog prometa na to kvalitetniji nain. Osnovni je to princip, jer e dostupnija destinacija
imati bolju iskoritenost kapaciteta nego ona koja to nije.

Kad se, meutim, govori o dostupnosti turistike destinacije ne radi se samo o kraem ili
duljem vremenu putovanja, nego i o cijeni putovanja, te najvie o udobnosti putovanja. Stoga
se putovanje do turistike destinacije nastoji pretvoriti u turistiki doivljaj, a to znai
stvaranje atraktivne ponude koju turisti koriste tijekom svog puta do odabrane destinacije i
koja znatno prelazi njihove primarne potrebe tijekom putovanja. Takva je npr. specijalna
ponuda prateih uslunih graevina uz ceste, na aerodromima i drugim putnikim terminalima
te u prijevoznim sredstvima.

Razvoj prometnih sredstava i prometne infrastrukture za prijevoz velikog broja ljudi te

poveanje slobodnog vremena i standarda stanovnitva u najrazvijenijim zemljama svijeta
uzrokovao je pojavu i razvoj tzv. masovnog turizma koji je zasigurno jedna od najznaajnijih
ekonomskih ali i sociolokih pojava 20.st.

Nesumnjiva je uloga prometa u razvoju masovnog turizma to potvruju i pojedini razvojni

pragovi turizma koji se podudaraju s razvojnim pragovima pojedinih prometnih sredstava
eljeznice, osobnog automobila, zrakoplova. U gospodarskom smislu turizam je jedan od
najdinaminijih sektora ljudske djelatnosti i zahvaa sve slojeve stanovnitva, sve dobne
skupine i sve krajeve. Svake se godine otvara tisue novih turistikih destinacija po cijelom
svijetu i u razvijenim i u nerazvijenim zemljama.

Za neke zemlje turizam postaje slamka spasa u traenju izlaza iz zatvorenog kruga
siromatva. ista i nezagaena priroda osnovni su temelji veine turistikih proizvoda, kojima
takve zemlje obiluju, a koji nalaze svoje trite primarno u prenapuenim i otuenim
gradovima razvijenog svijeta. Razvoj prometa omoguuju dostupnost svakog dijela Zemlje i
to bez velikog rizika i avanturizma, pa je broj meunarodnih turistikih putovanja u stalnom
porastu.

Za turistika se putovanja koriste najsuvremenija prometna sredstva, ali su jednako zanimljiva

prometna sredstva iz blie ili dalje prolosti koja slue kao prvorazredna turistika atrakcija u
nekim destinacijama. Ubrzani razvoj prometa, kao rezultat turistikih putovanja, sa sobom
nosi niz razliitih problema koji su prvenstveno vezani za rast, razvoj i dimenzioniranje
prometnih kapaciteta, ali i organizaciju prometa te sigurnost prometa.

Rast prometa sa sobom nosi i druge probleme kao to su uzurpacija prostora, vizualno
zagaenje krajolika, negativni utjecaj na okoli i drugo. Stoga se posljednjih petnaestak
godina uestalo govori o tzv. odrivom razvoju turizma kojim bi se trebale minimalizirati ili
barem ublaiti negativne posljedice turistikog rasta.
Promet utjee na turizam omoguavanjem putovanja u turistike svrhe. Zahvaljujui
prometnim mogunostima svaka destinacija na zemlji je potencijalno turistiko odredite.
Mogunost odlaska od trita do destinacije mogua je jedino prometom. Prometom se
postie realizacija trine potranje.
Destinacija koja ima kvalitetniji promet je lake dostupna, bolje organizirana i privlanija.
Kao takva na turistikom tritu se prepoznaje kao kvalitetnija. Turistika destinacija
obuhvaa razliite turistike sadraje koji su motivi dolaska turista. Primarni elementi su
ugostiteljske i prometne usluge. Djelatnosti koje pridonose kvaliteti usluge u turistikim
destinacijama su sportsko rekreacijski sadraj, zabavni sadraji, trgovine i servisne usluge,
obrazovni programi, banke i mjenjanice, osiguravajua drutva, potanski uredi,
telekomunikacijske usluge, promocija i prodaja te kulturno-povijesni spomenici i sl.
Kvaliteti turistike ponude pridonose i klimatske prilike, znaajke krajolika, ljubaznost
stanovnitva, ouvani okoli i prirodni uvjeti. Kod uloge prometa u turizmu vaan je i teretni
promet koji je u funkciji opskrbljivanja turistike destinacije. Promet i turizam potrebno je
povezivati na svim podrujima u emu agencije i predstavnitva imaju kljunu ulogu.Turizam
se znaajnije razvija kada su prometne mogunosti bile jeftinije i kvalitetnije. Danas
se odnos uzajamne povezanosti izmeu prometa i turizma ogleda u injenici usklaenog
investiranja u prometni i turistiki kapacitet iz razloga to daje vee financijske uinke. Ta
pojava je poznata pod nazivom sinergijski uinak. Promet zagaivanjem okolia i niskom
razinom sigurnosti stvara velike probleme drutvu i gospodarstvu i ugroava razvitak turizma.
Ograniavajui utjecaj prometa na turizam ostvaruje se prometnom infrastrukturom i
prometnim sredstvima. Dimenziji prometne infrastrukture postaju sve vee, vizualno se
degradira prostor i oduzima od prirode. Kretanje prometa pravi buku, tetni plinovi i tvari, te
potreba za velikim povrinama. A ograniavajui utjecaj turizma na promet sastoji se od
odreivanja granice do koje e se promet na turistikom podruju razvijati. Prvi korak je
planski razvitak prometne infrastrukture prema turistikoj destinaciji i na podruju turistike
destinacije.

3. PROMETNO TURISTIKI TOKOVI

3.1. Cestovni promet
Kod kopnenog prometa prijevoz putnika putem automobila u EU, ostvario je prosjeni
godinji rast po stopi od 1,6 posto godinje, gledano od poetka 2011. do 2012. godine.
Vie od polovice ukupnog autobusnogprijevoza putnika otpadao je na Njemaku (13%),
panjolsku(9%) te Italiju (20%) i Veliku Britaniju (10%).
Najveu stopu rasta automobilskog prijevoza ostvarila je Litva (8,6%), Latvija (6,8%) i Grka
(6,7%).
Najveu stopu rasta autobusnog prijevoza ostvarila je Litva (4%), Estonija (3%) i Island(4%)
Trei glavni oblik kopnenog prijevoza u EU su autobusi. Autobusni prijevoz
ostvario je prosjeni godinji rast po stopi od 0,4posto godinje, gledano od poetka 2011. do
2012. godine. Skoro dvije treine ukupnog automobilskog prijevoza putnika otpadao je na
Njemaku (19%), Francusku (16%) te Italiju (15%) i Veliku Britaniju (15%).
U 2012. godini u Europskoj uniji ostvaren je automobilski prijevoz putnika u iznosu od 4.850
bilijuna pkm-a, to je rast od 500 bilijuna pkm-a u razdoblju od 2002. do 2008. godine.
3.2. eljezniki promet
eljezniki promet u EU je u 2012. godini ostvario 384 bilijuna putnika po kilometru (pkm),
to je jednako 8,3% automobilskog prometa te iste godine.
Vie od polovice (53%) ukupnog eljeznikog prometa otpadao je na Njemaku (21%),
Francusku (21%) i Veliku Britaniju (12%). eljezniki promet u vremenu od 1990. godine do
2012. godineostvario je prosjenu godinju stopu rasta samo od 0,3%.U 2011. godini
eljezniki promet u Europskoj uniji ostvaren je eljeznikiprijevoz putnika u iznosu od
367.251 milijuna pkm-a, to je znaajan pad u odnosu na 2008. godinu kada je ta brojka
prelazila 400.000 milijun pkm-a.
3.3. Zrani promet
Oko 800 milijuna putnika koristilo je zrani prijevoz u EU tokom 2012. godine. Od toga 22%
se odnosilo na nacionalni prijevoz, 44% unutar EU i 34% zrani prijevoz van EU.
Broj putnika koji su koristili zrani prijevoz je rastao po prosjenoj godinjoj stopi od 5,7% u
vremenu od 1995, do 2007. godine. U 2011. godini neto manje od 800 milijuna putnika je
koristilo ovaj tip prijevoza. Zrani prijevoz putnika je u 2009. godini zabiljeio pad od 5,9%
te u 2010. godini pad od 6%.
3.4. Vodeni promet

Oko 400 milijuna putnika je koristilo morski prijevoz da bi doli do odredine

luke u EU tokom 2006. godine. Udio morskog transporta putnika u EU ini samo 2%
ukupnog transporta putnika. U 2012. godini broj putnika koji su koristili ovaj tip prijevoza
nije se znaajno promijenio u odnosu na prethodne godine te je iznosio neto manje od 400
milijuna putnika godinje.

4. PROMET I TURIZAM U HRVATSKOJ

4.1. Stanje turizma i prometa u Hrvatskoj
Hrvatska je prije rata bila jedna od vanijih turistikih destinacija na Sredozemlju s trinim
udjelom u broju ostvarenih noenja u komercijalnim smjetajnim kapacitetima od oko 20%,
uzevi u obzir panjolsku, Italiju, Grku i Tursku. U turistiki najboljim godinama, sredinom
'80-ih, u Hrvatskoj je registrirano oko 10 milijuna turista koji su ostvarili noenja u
komercijalnim smjetajnim kapacitetima, uglavnom du obale i na otocima. Velik je i broj
onih koji su doli na jedan dan ili su odsjeli kod prijatelja, rodbine ili u vlastitoj kui
(vikendici) i pri tome, naravno, koristili neko prometno sredstvo.
Taj broj novih, povremenih stanovnika/turista premauje stalni broj stanovnika na priobalnom
podruju za vie od 10 puta. Veina je od turista u dolasku koristila osobni automobil pa
neodgovarajua magistralna cestovna infrastruktura, jednako kao i lokalne ceste, nije mogla
na odgovarajui nain udovoljiti prometnim zahtjevima. Uz neodgovarajuu prateu uslunu
ponudu uz ceste, putovanje do odredita u Hrvatskoj u glavnoj turistikoj sezoni, predstavljalo
je gotovo pravu avanturu s nepredvidivim iskustvima.
Posljednjih je desetak godina, meutim, zabiljeen stanovit pomak u razvoju cestovne
infrastrukture na najvanijim pravcima u Hrvatskoj. Iako bi se o redoslijedu izgradnje i
kapacitetima tih novih cesta moglo polemizirati, ipak je injenica da se prometna dostupnost
do turistikih destinacija na obali poboljala u odnosu na prijeratno razdoblje. To svakako ima
pozitivan uinak na dolaske turista iz susjednih zemalja iz biveg istonog bloka,
prvenstveno Maarske, eke i Slovake, koji su u prvom redu orijentirani na koritenje
cestovnih vozila u dolasku u Hrvatsku.
To novo turistiko emitivno trite generira sve znatniji turistiki promet pa je poveanje
dolazaka turista iz tih zemalja u Hrvatsku viekratno poveano u odnosu na prijeratno stanje
to nije sluaj s drugim, Hrvatskoj tradicionalnim emitivnim tritima koja u pravilu nisu
dosegla prijeratne brojke. Otvaranje tih novih trita, uz postupni povratak starih iz Zapadne
Europe, znai dodatni pritisak na glavnu magistralnu mreu Hrvatske koja bez postojeih
poboljanja i nove izgradnje ne bi bila u mogunosti udovoljiti zahtjevima narasle prometne
potranje u ljetnim mjesecima.
Pojaan dolazak turista na Jadran osobnim automobilima stvara i dodatne potekoe
Jadroliniji te ostalim pomorskim prijevoznicima koji za relativno kratko vrijeme moraju
osigurati velike brodske kapacitete koji u ostalom dijelu godine nisu odgovarajue iskoriteni.
Naglaena sezonalnost koritenja prometnih kapaciteta stvara velike potekoe planerima
prometa, prometnim poduzeima, ali i dravi u cjelini koja mora osigurati protonost prometa
u svim uvjetima i time koheziju dravnog teritorija.
Nije zadovoljavajue ni s jedno toke gledita da putovanje izmeu nekih veih gradova u
Hrvatskoj i Zagreba traje dva, pa i vie puta dulje nego je to standard u razvijenim europskim

zemljama za iste udaljenosti. Posljedica takvog stanja cestovne magistralne infrastrukture je i

razliita zastupljenost prometnu sredstava u dolasku turista na pojedine dijelove nae obale. U
pravilu se moe konstatirati: od sjevera prema jugu smanjuje se udio osobnih automobila, a
poveava se udio zranog prijevoza u dolasku turista.
Zbog dominacije cestovnog prometa u turistikim dolascima na Jadran, sjevernije turistike
destinacije u boljem su trinom poloaju od junih, jer su dostupnije i pruaju mogunost
uestalijih dolazaka. Junije pak destinacije, koje su gotovo u pravilu prirodno atraktivnije,
tee valoriziraju tu svoju prednost zbog loije prometne dostupnosti. Dubrovnik je u tome bio
i ostao jedina iznimka.
Analiza odredita inozemnih turista u Hrvatskoj koji za taj dolazak koriste granine prijelaze
Katel i Plovanija, npr. pokazuje da se oko 95% tih turista zadrava u Istri, a oni koji dolaze
preko Rupe i Pasjaka zadravaju se u Primorsko-goranskoj upaniji (74%). Dakle, samo mali
broj tih turista putuje prema junim destinacijama.
Hrvatska je 2000.godine ostvarila ukupan turistiki promet od oko 70% prijeratnog (u broju
noenja), to zapravo oznauje prvi ozbiljniji poslijeratni turistiki opravak. I dok je problem
dostupnosti donekle rjeavan novom izgradnjom cesta, osuvremenjivanjem opljakanih i
razruenih aerodroma, osuvremenjivanjem flote za linijski obalni prijevoz te djelominom
obnovom eljeznikog prometa, problem prometa u destinacijama zapravo se nije previe
poboljao.
Lokacije atraktivnih sadraja u sreditima naselja koja privlae i okolne posjetitelje (trnice,
supermarketi i sl.) dodatni su generator prometne potranje i to u prometno najoptereenijim
dijelovima naselja, a kronini nedostatak parkiralinih mjesta, uske ulice i organizacija
prometa oteavaju prometna kretanja u turistikim mjestima u kojima tijekom ljeta boravi i
nekoliko puta vie turista od broja stalnih stanovnika.
4.2. Vanost prometa za razvoj turizma Hrvatske
Turizam je za Hrvatsku od izuzetnog znaaja iz vie razloga: prvo, pruio je perspektivu
priobalnom stanovnitvu, a naroito otocima, za gospodarski razvoj pa je djelomino
zaustavljeno a djelomino usporeno ekonomsko iseljavanje stanovnitva s toga podruja koje
je bilo karakteristino za razdoblje do prve polovice 20.st., kada su u jednom danu itava sela
odlazila u prekomorske zemlje. Drugo, turizam u Hrvatskoj omoguuje znaajnom dijelu
poljoprivredne proizvodnje plasman svojih roba ime je osigurano trite. Tree, turizmu
komplementarne djelatnosti takoer ostvaruju znaajne prihode potronje turista ime se
stvaraju nova radna mjesta i puni dravna blagajna. etvrto, udio novostvorene vrijednosti u
turizmu u BDP Hrvatske predstavlja znatnu stavku.

Trend iseljavanja stanovnitva s priobalnog podruja i otoka nastavljen je i nakon 2. svjetskog

rata, a tek izgradnjom Jadranske magistrale te projektom supstitucije brodskih linija stvara se
vea mogunost za ekonomski razvitak toga podruja, prvenstveno razvojem turizma.
Hrvatska je '60-ih godina uinila i dodatni napor za razvoj turizma dajui vrlo povoljne
kredite za izgradnju turistikih smjetajnih kapaciteta.

U novije vrijeme takav je poticaj razvoju turizma u svojoj zemlji uinila Turska dajui
poduzetnicima izuzetno povoljne dugorone kredite za razvoj turistike infrastrukture, ime je
do tada marginalno turistiko znaenje na Sredozemlju zamijenila sve veim udjelom u broju
ostvarenih noenja te u relativno kratkom roku postala respektabilna sredozemna turistika
destinacija.

Izgradnja Jadranske magistrale jedan je od najboljih, ako ne i najbolji infrastrukturni prometni

zahvat ostvaren u cestovnom prometu u drugoj polovici prolog stoljea u Hrvatskoj. Uinci
te izgradnje bili su izvanredni jer je cijelu jadransku regiju ta cesta otvorila prema ostaloj
Hrvatskoj i Europi. Ali, danas smo svjesni i njezinih negativnih uinaka, prvenstveno na
najvredniji priobalni prostor. Naime, trasa ove ceste koja velikim dijelom prolazi uz samu
obalu, logino je pridonijela i svekolikoj izgradnji uz tu cestu pa je u znatnom dijelu uzurpiran
najvredniji priobalni prostor.

Tako je onemoguena odgovarajua valorizacija pojedinih dijelova obale, a cesta kojom

prolazi veliki promet dijeli taj prostor na dva dijela: onaj ispod i onaj iznad magistrale to
oteava organizaciju prostora i meusobnu komunikaciju, a zbog stalne prisutnosti buke i
velikog prometa sve je manje atraktivan za turistiki boravak.

Greke u planiranju i izgradnji prometne infrastrukture uinjene su i u zranom prometu. Tako

je npr. uloeno 30-ak milijuna kuna u istraivanja na terenu za izgradnju aerodroma na
ostalim veim otocima bez prethodno izraene studije opravdanosti.

Takva iskustva trebaju posluiti prometnim planerima da pri planiranju prometne

infrastrukture vode rauna o moguim dugoronim posljedicama izgradnje te da se pri tom
konzultiraju i s drugim strunjacima razliitih profesionalnih usmjerenja kako bi se nalo to
povoljnije i dugoronije prihvatljivo rjeenje. Pri tom cijena izgradnje ne bi trebala biti jedini i
/ili najvaniji kriterij izbora, kao ni zahtjev za najviom razinom prometne usluge u smislu
vremena i brzine putovanja. Sve znaajniju ulogu trebaju imati prostor i utjecaj na okoli, ija
cijena do sada nije stavljana u istu ravan s ostalim uincima jer se nisu koristile metode
vrednovanje javnog dobra.

Osamdesetih godina prolog stoljea turisti su u dolasku na svoja odredita u Hrvatskoj

koristili prometna sredstva u sljedeim udjelima: osobni automobil 70%, autobus 10% i avion
10%. Svega 1% turista je koristilo vlak. Dakle, oko 4/5 turista je koristilo cestovni promet, a
1/5 zrani. Infrastruktura cestovnog prometa uglavnom nije zadovoljavala narasle prometne
potrebe, dok je infrastruktura zranog prometa uglavnom zadovoljavala prometne potrebe, pa
ak i u vrnim optereenjima.

Zbog geografske razvedenost i loe cestovne infrastrukture turisti nisu dolazili u pojedine
dijelove Hrvatske automobilom u istom postotku. U one dijelove koji su blii emitivnim
dravama, kao to su Istra i Kvarner, turisti su dolazili preteito cestom, dok su u udaljenije
destinacije (juna Dalmacija) dolazili uglavnom avionom. Tako je u Istru cestom dolazilo oko
85% turista, na Kvarner oko 95%, a u junu Dalmaciju oko 35%.

Agresija na Hrvatsku imala je za posljedicu prekid dolaska turista avionima. Dok su oni
pridoli automobilima na prve znakove balvan-revolucije otili iz Hrvatske, oni pristigli
avionima u paket-aranmanima, bili su u poziciji da ekaju dan povratka u neizvjesnosti. To
je bio jedan od razloga znatno veeg udjela cestovnog prometa u dolasku turista u ratnim i
poratnim godinama, odnosno u vrijeme smirivanja stanja u ovom dijelu Europe.
Naime, iskustva su pokazala da je turizam najosjetljiviji na sigurnosne aspekte boravka, pa je
logino da je cestovno vozilo najpogodnije za eventualno potreban brzi odlazak. Drugi razlog
sporijeg dolaska turista zranim prijevozom je taj to su veliki turoperatori vrlo oprezni u
povratku na trusna podruja, ali njihov ponovni dolazak znai signal i svim drugim
operatorima da je stanje u zemlji sigurno, pa se moe oekivati znatno bri porast zranog
prometa u iduim godinama.

Udjeli pojedinih vrsta prijevoza ne mijenjaju se brzo. Kod nas je oito da se zrani promet
nije vratio na tradicionalni udio, jer je dio potencijalnih putnika zrakoplovom promijenio
prijevozno sredstvo, vjerojatno autobusom, koji je poveao svoj udio na prijeratno stanje.
Danas je udio cestovnog prometa u dolasku stranih turista preko 90%.

U posljednjih 10-ak godina dolo je u Hrvatskoj do znatne preraspodjele turista prema

zemljama podrijetla. Smanjen je udio udaljenijih drava, a povean priljev turista iz
istonoeuropskih zemalja. Oni koriste pravac maarska granica-Zagreb-Karlovac te dalje
prema Dalmaciji ili Rijeci. Pravci iz junih dijelova Slovenije ve su tradicionalno optereeni
na graninim prijelazima, u Istri, u Rijeci te uzdu Jadranske magistrale.
Iako je Zagreb, kao kljuno prometno sredite Hrvatske u jeku turistike sezone rastereen
prometnih zastoja, u ostalim dijelovima godine svakodnevni prometni zastoji od sredita
Zagreba prema Dugom Selu, Velikoj Gorici i Sisku odnosno Lukom te iznimni problemi
odvijanja prometa u irem sreditu grada, nuno ometaju gospodarske aktivnosti ali i razvitak
turizma.

Izravna naplata cestarine znatno pridonosi neracionalnom koritenju autocesta smanjujui

promet na njima i znatno poskupljujui njihovu gradnju i odravanje kao i ukupnu drutvenu
rentabilnost.

Jedan od bitnih imbenika neusklaenog razvitka prometne infrastrukture jest i

neodgovarajua povezanost hrvatskih zranih luka u prometni sustav, a prvenstveno
nedovoljna cestovna i pomorska uloga u povezivanju zranih luka s turistikim odreditima.
Svi najznaajniji hrvatski aerodromi su nekvalitetno povezani u prometne sustave svojih
okruenja (Rijeka, Split, Pula, Dubrovnik i Zagreb).

ZAKLJUAK

Prometna infrastruktura predstavlja sredinje mjesto u razvitku kompleksa svih oblika

prometne djelatnosti unutar prometnog sustava nae drave. To mjesto prometne
infrastrukture vano je naroito za cestovne prometnice koje su jo od najstarijih vremena bile
vaan imbenik u povezivanju svih oblika ljudske djelatnosti. Danas je nezamislivi sukladan
gospodarski razvitak i valorizacija gospodarskih i prirodnih potencijala bez adekvatnog
razvitka cjelokupnog kompleksa prometne infrastrukture.

Adekvatna mrea cestovnih prometnica vaan je imbenik gospodarskog razvitka i

valorizacije turistikih potencijala na svom lokalitetima Hrvatske. Jo je to vanije sagleda li
se atraktivnost obalno-otonog pojasa nae drave i primat turistiki najrazvijenijeg podruja
na kojem se ostvaruje najvei dio turistikog prometa.

LITERATURA
1. avlek N. et al: Ekonomske osnove i organizacijski sustav, kolska knjiga, 2011.
2. epp.eurostat.ec.europa.eu
3. www.geografija.hr