UNIVERZITET SINERGIJA

FAKULTET ZA BEZBJEDNOST I ZATITU

BANJA LUKA

Seminarski rad iz predmeta:

PRIVATNA BEZBJEDNOST
Tema: IZVORI I OBLICI UGROAVANJA BEZBJEDNOSTI

Mentor;

Student;

Prof. dr Milan Danii

Jasmin Okoli 1056 / 10

Banja Luka, decembar 2012 godina

SADRAJ:

1. UVOD.......................................................................................................................3
2. SPECIFINOST KRIVINIH DJELA OPTEG KRIMINALITETA
( KRAA I TEKA KRAA )....................................................................................4
2.1. KRAA.................................................................................................................4
2.1.1. Pojam i vrste kraa.........................................................................................4
2.1.2. Sitno djelo krae............................................................................................4
2.1.3. Prigodni i profesionalni poinitelji.................................................................5
2.1.4. Pritezanje........................................................................................................5
2.1.5. Predmet krivinog djela krae.......................................................................6
2.1.6. Umiljajno delikt............................................................................................7
2.1.7. Podjela krae..................................................................................................7
2.2. TEKA KRAA....................................................................................................8
2.2.1. Pojam i oblici teke krae..............................................................................8
2.2.2. Nain izvrenja...............................................................................................9
2.2.3. Provaljivanje................................................................................................10
2.2.4. Obijanje........................................................................................................11
2.2.5. Sredstva pljenidbe........................................................................................12
2.2.6. Tragovi teke krae......................................................................................12
2.2.7. Otkrivanje poinitelja i obezbjeenje dokaza..............................................13
3. ZAKLJUAK.........................................................................................................16
LITERATURA............................................................................................................17

1. UVOD

Imovinski kriminalitet je skupni naziv za krivina djela koja su uperena protiv

imovine i ijim vrenjem se praktino ostvaruje protupravna imovinska korist za
izvritelja krivinog djela ili neko drugo lice. Ova krivina djela se vre protiv imovine,
bez obzira na njeno vlasnitvo i bez obzira da li se radi o pokretnoj ili nepokretnoj
imovini ili o imovinskim pravima i interesima.
U krivinom pravu postoje dvije vrste krivinih djela koja spadaju u oblast
imovinskog kriminaliteta: krivina djela protiv imovine - koja su iskljuivo uperena
protiv imovine i krivina djela koja su usmjerena protiv drugih drutvenih vrijednosti
(npr. protiv slubene dunosti ili privrede), ali kojima se vri napad (ozljeda ili
ugroavanje) na imovinu, imovinska dobra ili imovinska prava i interese. Prema tome,
imovinski kriminalitet obuhvaa vrlo razliite vrste kriminalnog ponaanja, s nizom
posebnio formi i specifinostima u nainu izvrenja, napadnim objektima, ostavljenim
tragovima i kriminalistikim mjerama otkrivanja1.
Meutim bez obzira na krivinopravnu i kriminalistiku raznolikost, sva ta
krivina djela povezuju motiv poinitelja za stjecanje imovinske koristi, sklonosti ka
ponavljanju krivinih djela, profesionalno vrenje krivinih djela kao konana
kriminalna orijentacija, specijalizacija i tenja ka izgraivanju specifinog naina
izvrenja. Krivina djela opteg (imovinskog) kriminaliteta spadaju u skupinu
najbrojnijih izvrenih djela koja se gone po slubenoj dunosti. Na njih otpada vie od
polovice svih izvrenih krivinih djela, ime se jo vie naglaava njihova drutvena
opasnost. U ukupnom kriminalitetu oduvijek su participirala u visokom postotku i zbog
toga je u svim drutvima ovim djelima, odnosno krivinopravnoj zatiti imivine,
posveivana znaajnji panja. U odnosu na krivina djela koja su vrena u prolosti,
dananja krivina djela uglavnom se razlikuju po nainu, odnosno tehnici izvrenja.

2. SPECIFINOST KRIVINIH DJELA OPTEG KRIMINALITETA

1

Babi M., Markovi I., Osnovi krivinog prava, B. Luka 2008. godina, str.25-27

( KRAA I TEKA KRAA )

2.1. KRAA
2.1.1. Pojam i vrste kraa
Kraa je krivino djelo protiv imovine i zauzima prvo mjesto po masovnosti u
strukturi evidentiranih krivinih djela. Krivino djelo krae definira se kao oduzimanje
tue pokretne stvari u namjeri da se njenim prisvajanjem pribavi sebi ili drugom
protupravna imovinska korist. Na ovaj nain je dat opi pojam krae koji obuhvaa
osnovne elemente koji su zajedniki za sve oblike ovog krivinog djela2:
-

Radnja oduzimanja,
Tua pokretna stvar kao objekt djela,
Namjera poinioca da za sebe ili drugog pribavi protupravnu imovinsku korist.

U krivino-pravnom pogledu, pored krivinog djela krae (koje se jo naziva i

obina ili prosta kraa), postoje i sljedei oblici: teka kraa i razbojnika kraa, au
nekim zakonima i sitno djelo krae.
2.1.2. Sitno djelo krae
Krivini zakon Republike Srpske ne sadri krivino djelo sitno djelo krae,
ve sadri odredbu da ako vrijednost ukradene stvari ne prelazi iznos od 200 KM, a
uinilac je iao za tim da pribavi malu imovinsku vrijednost, kaznit e se blaom
kaznom od one koja je predviena za krivino djelo krae. Ova odredba je identina sa
odredbom u krivinom zakonu Srbije kojom se odruje pojam sitnog djela krae, samo
je razlika u odnosu na visinu pribavljene imovinske koristi. Krivino zakon Srbije, kako
je ve reeno, sadri krivino djelo sitno djelo krae i ono e postojati ako vrijednost
ukradene stvari ne prelazi 10.000 dinara (150 eura u Crnoj Gori), a poinitelj je iao za
tim da pribavi malu imovinsku korist.
Dakle, za postojanje ovog krivinog djela potrebno je da su ispunjena dva
kumulativno postavljena uslova, objektivni i subjektivni uslov: (a) da vrijednost
ukradenih stvari ne prelazi 200 KM (objektivni uslov) i (b) da je poinitelj iao za tim
da prisvajanjem tih stvari pribavi malu imovinsku korist (subjektivni uslov). Namjera
poinioca kao drugi kumulativni uslov treba biti upravljena na pribavljanje manje
imovinske koristi. Ako poinitelj nije iao za tim da pribavi malu imovinsku korist,
postojae obina a ne sitna kraa, ak i tada kada je uinilac pribavio stvari male
vrijednosti, npr.. kraa novca iz tueg depa ne znajui koliko novca se tamo nalazi.
Propisana kazna je novana kazna ili zatvor do jedne godine.
2.1.3. Prigodni i profesionalni poinitelji
2

Babi M., Markovi I., Osnovi krivinog prava, B. Luka 2008. godina, str. 29

Krivino djelo krae vre prigodni i profesionalni poinitelji. Prigodni

poinitelji krau vre samo u odreenim prilikama ili prigodama i predstavljaju trenutno
poinitelja krivinog djela, jer kraa nije njihov stalan izvor prihoda, mada uvijek
postoji mogunost da prigodni poinitelji vremenom postanu profesionalci.
Profesionalnim poiniteljima krivina djela krae (ili kradljivcima po zanimanju) su
zanimanje i uglavnom izvor prihoda od kojeg ive, a najee vre depne i teke krae.
Treba imati u vidu i tzv. internu krau koju vre sami zaposlenici, a koja je od
posebnog znaaja za osiguranje imovine i poslovanje peduzea. Najzad, nije mogue
navesti sve oblike interniih kraa i uopte kraa u kriminalistikom znaenju, jer su oni
podloni brzim promjenama, budui da se njihovi poinitelji vrlo vjeto prilagoavaju
nastalim uslovima, birajui i adekvatne naine i sredstva izvrenja.
2.1.4. Pritezanje
Pod pritezanjem se podrazumijeva mogunost faktikog raspolaganja sa
pokretnom stvari. Raspolaganje predstavlja moguost jednog lica da dsponira sa stvari,
koristi, predaje drugom i sl.. Za postojanje oduzimanja nije neophodno da je stvar i
odnesena iz prostora u kojem se nalazila. Dovoljno je npr.. da je poinitelj stvar stavio
usvoj dep ili torbu, iako jo nije napustio prostor u kojem se stvar nalazila.
Oduzimanje, odnosno dovrena kraa e postojati iu sluaju kada je izvrilac stvari
sakrio u prostorijama ranijeg priteaoca s namjerom da ih kasnije odnese (npr. na neko
skrovitije mjesto).
2.1.5. Predmet krivinog djela krae
Predmet krivinog djela krae moe biti samo pokretna stvar. Pod pokretnim
stvarima podrazumijevaju se oni predmeti koji se mogu pomjerati sa jednog mjesta na
drugo, odnosno koji mogu biti odneseni. Pri tome nije vano agregatno stanje u kojem
se predmet nalazi: predmet krae mogu biti i plinovite, kao i tene materije. U
krivinopravnom smislu kao pokretna stvar smatra se i svaka proizvedena ili sakupljena
energija za davanje svjetlosti, topline ili kretanja, telefonski impuls, kao i registrirani
podatak koji je rezultat elektronske obrade podataka (v. l. 147. st.. 23. KZ RS, kao i l.
1. st.. 26. KZ BiH).3
Stvar koja je predmet krae trebate je tua. To znai da pritealac stvari mora
biti i vlasnik stvari. Bitno je da on ima mogunost faktikog raspolaganja sa tom stvari,
bez obzira da li se ta mogunost raspolaganja temelji na nekom pravnom sonovu
(vlasnitvo, poskluga, zaloga itd..). Stoga predmet krae moe biti i ona stvar do koje je
lice od kojeg se oduzima takoer dolo kraom. Dakle, objekt zatite kod ovog djela je
imovina, materijalizovana kroz odreene pokretne stvari, a ne pravo vlasnitvo4.
Kod krae, kao i ostalih djela protiv imovine, vai osnovni pravni princip da
od neprava ne moe nastati pravo. Znai, da se kraom ne moe zasnovati vlasnitvo
3

Danii M., Staji Lj., Privatna sigurnost, B. Luka 2008. godina, str. 133

Babi M., Markovi I., Osnovi krivinog prava, B. Luka 2008. godina, str. 34-36

nad predmetom, bez obzira to ni raniji pritealac nije bio vlasnik. Predmet krae moe
biti i stvar koja je u suvlasnitvu izvritelja krae i drugih osoba, ukoliko se ne oduzima
idealni suvlasniki dio ve cijela stvar. Predmet krae ne mogu biti stvari koje nisu ni u
ijojsvojini: dobra u opoj uopotrebi namijenjena sluiti svim ljudima kao to su zrak,
voda u morima i rijekama, i dr.. Isto tako, stvari koje ne pripadaju nikome kao ni stvari
koje su definitivno naputene ne mogu biti predmeti krae. Meutim, zaboravljene,
zaturene ili zabaene stvari mogu biti predmet krae, ako se radi o prostoru koji pripada
priteaocu stvari (npr. ured, vrt, njiva i sl..) Ili o nekom drugom ogranienom prostoru u
kojem je stvar zagubljena. Krivino djelo krae e postojati samo ako se oduzimanje
vri u namjeri da se njenim prisvajanjem za sebe ili drugoga pribavi protupravna korist.
2.1.6. Umiljajno delikt
Krivino djelo krae je umiljajno delikt. Umiljaj trebada sadri svijest da se
iz pritezanja drugog lica oduzima tua pokretna stvar. Pored umiljaja potrebna je i
namjera da se prisvajanjem ukradene stvari za sebe ili drugoga pribavi protupravna
imovinska korist. Ovo subjektivno obiljeje krau odvaja od krivinog djela oduzimanja
tue pokretne stvari i oduzimanja vozila na motorni pogon kod kojih ova namjera ne
postoji. Na kraju, obina kraa se moe definirati kao oduzimanje tue pokretne stvari
koje ne sadri obiljeja posebnih oblika krae, odnosno ono oduzimanje tue pokretne
stvari koje ne moe kvalificirati kao teka ili sitna kraa ili neki drugi, u uvodu
istaknuti, posebni oblik krae. Propisana kazna je novana kazna ili zatvor do tri godine.
2.1.7. Podjela krae
Osim podjele krae u krivinopravnom smislu, kriminalistika metodika
izvrila je odgovarajuu podjelu obine krae po osnovu mjesta izvrenja, vrste
predmeta koji se oduzima i prisvaja i vrijednosti protvpravno prisvojene imovinske
koristi.
Najkarakteristiniji su sljedei oblici:5
-

Depne krae;
Krae po trgovinskim radnjama;
Krae po domovima i internatima;
Krae iz stanova;
Hotelske krae;
Krae po kampovima;
Krae u sredstvima javnog saobraaja;
Krae pri spolnom optenju;
Krae bicikla;
Seoske krae i drugo.

Nije mogue navest sve oblike kraa u kriminalistikom znaenju, jer su oni
podloni brzim promjenama, to omoguuje nastajanje novih oblika, budui da se
5

Danii M., Staji Lj., Privatna sigurnost, B. Luka 2008. godina, str. 135

njihovi poinitelji vrlo vjeto prilagoavaju nastalim uslovima, birajui i adekvatne

naine i sredstva izvrenja.
2.2. TEKA KRAA
2.2.1. Pojam i oblici teke krae
Teka kraa je posebno krivino djelo i kao tei oblik temeljnog krivinog
djela krae ispoljava se u vie raznih oblika u krivino-pravnom smislu, tj.. kvalificirani
oblik krae koji postoji kada se obina kraa vri pod posebnim okolnostima koje
obinoj krai daju tei vid. Te okolnosti mogu odnositi na nain izvrenja, vrijeme
izvrenja, posebnu opasnost poinitelja i vrijednost ukradenih stvari. Ovisno od vrste
navedenih okolnosti zakon navodi sljedee oblike teke krae6:
a) Provalna kraa ili kraa izvrena obijanjem ili provaljivanjem ili drugim
savlaivanjem veih prepreka da se doe do stvari iz zatvorenih prostora (st. 1.
t.. 1.). Kod ovog oblika teke krae kvalifikatorne okolnost sastoji se od dva
elementa postavljena kumulativno:
- Oduzimanje tue pokretne stvari vri se iz zatvorenog prostora;
- Djelo se ini obijanjem ili provaljivanjem tih prostora.
b) Kraa izvrena na osobito opasan ili osobito drzak nain (st. 1. t.. 2.). Radi se o
obliku teke krae koja po stupnju stvorene opasnosti i ispoljene drskosti ili
rizika koje uiniac unosi u izvrelje djela znatno prelazi uinioeu bezobzirnost i
drskost koja se redovito ispoljava pri vrenju krae.
c) v) Kraa od strane naoruanog osobe (st. 1. t.. 3.). - Kvalifikatorne okolnost kod
ove teke krae je opasnost poinitelja koja se manifestira u njegovoj spremnosti
da upotrijebi oruje ili opasno orue za napad ili obranu u vezi sa vrenjem
krae. - Uslov za postojanje ovog djela je da uinlac nije upotrijebio oruje, u
protivnom radie se o razbojnitvu ili razbojnikoj krai (uperio oruje da bi
stvar oduzeo ili zadrao) ili o stjecaju ove teke krae sa nekim od djela protiv
ivota i tijela.
d) Kraa izvrena od strane vie lica koja su se udruila za vrenje kraa (st. 1. t..
4.). Kvalifikatorne okolnost kod ovog oblika teke krae je broj osoba koje
sudjeluju u krai i prethodni sporazum o vrenju veeg broja kraa. Pojam vie
osoba podrazumijeva najmanje dva lica (v.l. 147. st. 9.). Drugi uslov je da su se
poinitelji udruili za vrenje krae, a to e postojati kada postoji prethodni
dogovor o ovrsi vie kraa, odnosno najmanje dvije krae.
e) Kraa izvrena iskoritavanjem stanja prouzroenog poarom, poplavom,
potresom ili slinom nesreom (st. 1. t.. 5.). Jedna od kvalifikatornih okolnosti je
i vrijeme u koje se vri kraa koje poinitelj koristi kao povoljnu priliku za
izvrenje ovog djela. Tako npr.. uinilac za vrijeme stanja nastalog poarom,
poplavom, potresom, bombardiranjem ili slinom nesreom, koristi teku
situaciju i optu paniku kada je panja kod ljudi oslabljena da bi izvrio krau.
f) Kraa izvrena iskoritavanjem nemoi ili nekog drugog tekog stanja nekog
lica (st. 1. t.. 6.). Ovaj oblik teke krae slian je prethodnom, kao i krai na
drzak nain, jer i ovdje poinitelj koristi teku situaciju za vrenje krae,
odnosno pri tome ispoljava visok stupanj drskosti. Ovdje se ipak ne radi o
6

Bokovi M., Bokovi A., Kriminalistika, B. Luka 2007. godina, str. 42-43

koritenju nevolje koja pogaa vei broj ljudi, ve samo nevolji odnosno nemoi
pasivnog subjekta. To e biti ako se kraa vri npr.. prema starom ili
iznemoglom licu, nepokretnom bolesniku, ili se za krau koristi npr.. smrtni
sluaj.
g) Kraa stvari ija vrijednost prelazi iznos od 10.000 KM (st. 2.) ili od 50.000 KM
ili stvari od posebnog povijesnog, znanstvenog ili kulturnog znaaja (st. 3.). Ova
dva oblika krae kvalificirani su vrijednou oduzetih stvari odnosno navedenim
znaajem ukradenih stvari.
Subjektivnu stranu svih oblika teke krae ini umiljaj. On je razliit kod
pojedinih oblika, ali pored ostalih obiljeja krae mora obuhvatiti i onu okolnost koja
taj oblik krae ini teim (npr. koritenjem nemoi neke osobe). Izvritelj djela moe
biti svako lice. Propisana kazna za teke krae iz st.. 1. je zatvor od jedne do osam
godina, za krau iz st.. 2. od jedne do deset godina, a iz st.. 3. od tri do petnaest godina.
2.2.2. Nain izvrenja
Mnogobrojni su i raznovrsni naini izvrenja tekih kraa obijanjem i
provaljivanjem. Polazei od utvrene bitne razlike u sadraju pojmova obijanja i
provaljivanja, u praksi se najee javljaju sljedei oblici provalnih kraa koji se vre
obijanjem7:
-

Razvaljivanjem vrata fizikom snagom ili prirunim alatom;

Lomljenje cilindrinih uloaka na brava;
Rezanje ili odvaljivanje katanaca ili reza na vratima;
Rezanje ili savijanje zatitnih reetaka na prozorima, balkonima i izlozima;
Razvaljivanje prozora fizikom snagom ili prirunim alatom;
Penjanje na krov i skidanje krovne konstrukcije;
Razvaljivanje kasa, elinih ormara, plakara i ladica raznim prirunim alatom;
I razvaljivanje raznih metalnih, drvenih ili plastinih prepreka na pojedinim
objektima, uporabom fizike snage ili odgovarajuim alatom.

Kao oblik vrenja tekih kraa moe se pojaviti i ruenje zidova pojedinih
objekata raznim minsko-eksplozivnim napravama, ili njihovo probijanje raznim
oruem, to moe biti izvreno u rijetkim situacijama kada postoje objektivne okolnosti
koje omoguavaju ovakav nain izvrenja, bez veeg trenutnog utjecaja na otkrivanje
teke krae i njegovog poinioca.

2.2.3. Provaljivanje

Bokovi M., Bokovi A., Kriminalistika, B. Luka 2007. godina, str. 62-63

Provaljivanje, kao nain savladavanja prepreka za ulazak u zatvoren prostor

radi oduzimanja i prisvajanja tue imovine i namjere pribavljanja protupravne
imovinske koristi, u praksi se ispoljava najee u sljedeim oblicima8:
-

Otkljuavanjem vrata na raznim objektima kljuem, bilo originalnim ili

napravljenim, pod uslovom da se to neovlateno radi;
Otkljuavanjem brava i katanaca na vratima pomou specijalno napravljenog
alata za tu namjenu, kao to su ealj, krive igle, odnosno svake;
Prokopavanjem tunela ispod prepreke;
Uvlaenjem u zatvorene prostorije kroz ahtove, dimnjake od kamina ili iroke
cijevi za ventilaciju;
Otkljuavanjem kasa, elinih ormara, plakara i ladica originalnim ili drugim
kljuem, odnosno specijalnim napravama za tu namjenu i ulaenjem u zatvoren
prostor preskakanjem visoke ograde ili preko balkona i prozora, koritenjem
ljestava ili kanapa.

Provalnu krau mogue je izvriti i kombinacijom vie naina u okviru

obijanja i provaljivanja, a mogue je ulazak u zatvoren prostor obezbjediti obijanjem
(razvaljivanjen vrata, lomljenjem stakla na prozoru i sl..), A unutar objekta izvriti
provaljivanje kase ili elinog ormara otvaranjem originalnim kljuem, dakle bez
primjene mehanike sile.
2.2.4. Obijanje
Posebno karakteristian i meu najeim nainima savladavanja prepreka za
ulazak u zatvoren prostor jesete obijanje raznih brava na vratima. Brave se obijaju
lomljenjem cilindrinog uloka koji viri kroz vanjski dio vrata oko 1,5 centimetara.
U unutranjem djelu brave nalazi rupa s navojem koji slui da se uloak fiksira
u sklopu brave na vratima. Ti nedostatci na cilindrinom uloku omoguuju njegovo
lomljenje pomou posebno napravljene naprave pod nazivom "lomilicu", kao i pomou
viljukastih i okastih kljueva, pa ak i jaih klijeta. U sluaju ovakvog lomljenja
cilindrinog uloka na bravama, na licu mjesta ostaje onaj dio uloka koji se nalazi u
bravi, dok se dio koji viri iz brave moe nai, ukoliko ga poinitelj nije odnio sa sobom,
to se u praksi dogaa, s obzirom na to da na njemu mogu ostati tragovi sredstva kojima
je djelovano.
Ostavljeni dijelovi polomoljenog cilindrinog uloka, kao i pristupni tragovi i
drugi predmeti, fiksiraju se zapisnikom o uviaju i fotodokumentacijom i dostavljaju se
kriminalistikoj tehnici na analizu i vjetaenje, to je svakako znaajna indicija u
traganju za sredstvom izvrenja i njegovom indentifikacijom.
Prilikom provaljivanja u zatvorene prostorije, poinitelj najee obine brave
koje se otlljuavaju jednopernim kljuem otkljuava "kalauzom" koji, prilikom
okretanja u bravi, ostavlja tragove u vidu nepravilnih krunih ogrebotina, koje se mogu
uoiti pomou stereo mikroskopa, poto se brava prethodno razmontira. Brava s
ugraenim cilindrinim ulokom, moe se otkljuavati posebno napravljenim alatom
poput: ealj ili krive igle, kojima poinitelj dijeluje na valjkaste osigurae po kojima
inae klizi originalni klju. Vjetaenjem ovako otvorenih brava na rubovima
8

Bokovi M., Bokovi A., Kriminalistika, B. Luka 2007. godina, str. 72

viljukastih osiguraa mogu se nai tragovi u vidu nepravilnih ogrebotina, dok se u

kuitu osiguraa i na zidovima mogu ispoljiti kao uzdune linije.
2.2.5. Sredstva pljevidba
Provalne krae vri prigodni i profesionalni poinilac, mada ozbiljnije i tee
oblike najee vre profesionalci - skupno i organizirano. U svladavanju prepreka radi
ulaenja u zatvorene prostorije bilo obijanjem ili provaljivanjem, poinitelji koriste
raznovrsna sredstva i alat koji se inae upotrebljava u raznim djelatnostima (kuanstvu,
obrtu, poljoprivredi, industrijskoj proizvodnji i dr..)9.
Prema saznanjima u sklopu suvremene prakse, najee upotrebljavana
sredstva su: razne vrste sjeiva, pile, svrdla, builicie, brusilice, razne vrste alata
(turpija, kramp, eki, poluga, pajser, probojac, klijeta, viljukasti i okasti kljuevi i
dr..) , specijalne naprave (lomilicu, ealj, Svatko prasea noga), razni aparati za
zavarivanje i eksploziv.
2.2.6. Tragovi teke krae
Upotreba raznovrsnog urua i alata, shodno prethodnom grupiranju, dovodi do
ostavljanja raznih tragova koje moemo podijeliti u dvije skupine10:
-

Povrinske tragove koji nastaju na tvrdim povrinama;

Reljefne tragove koji se ispoljavaju u vidu dojma, ogrebotine, presjeka i buotine.

Ova podjela tragova je bitna s aspekta primjene adekvatnih metoda za njihovo

fiksiranje, kao i za procjenu mogunosti njihovog operativnog koritenja u
razjanjavanju provalne krae i otkrivanju poinitelja, s obzirom da ukazuje na vrstu
sredstva koje je upotrijebljeno, kao i na radnju kojom su nastali .
S aspekta operativnog postupanja bitno je znati da ovi tragovi mogu biti
dinamini i da nastaju klizanjem i rezanjem orua ili alata po objektu i statiki
tragovima, koji nastaju usljed pritiska ili udara nekog od sredstava pljenidbe. Prema
radnji koja je izazvala njihovo nastajanje, ovi tragovi mogu biti raznovrsni, npr..,
Tragovi sjeenja, testerisanja, struganja, stezanja, buenja, kopanja i slino. U svakom
sluaju, uspijena indentifikacija sredstva izvrenja konkretne provalne krae
predstavljaju znaajnu materijalnu indicijalnu injenicu na osnovu koje se moe
postaviti verzija o osumnjienoj osobi i planirati daljnji tijek kriminalistike obrade.

2.2.7. Otkrivanje poinitelja i obezbjeenje dokaza

Kao i kod svih imovinskih krivinih djela i kod tekih kraa najei nain
saznanja je prijava oteenog fizikog ili pravnog lica. Osim toga, do saznanja se dolazi
9

Bokovi M., Bokovi A., Kriminalistika, B. Luka 2007. godina, str. 74-76

10

Danii M., Staji Lj., Privatna sigurnost, B. Luka 2008. godina, str. 143-144

10

i prijavom graana, anonimnim prijavama, javnim pogovaranja i sredstvima javnog

informiranja. Operativna djelatnost organa unutranjih poslova takoer je jedan od
naina saznanja o izvrenom krivinom djelu teke krae, gdje posebno do izraaja
dolazi aktivnost djelatnika policije na setor. Prilikom primitka krivine prijave treba
prikupiti to vie informacija o mjestu, vremenu, sredstvu i nainu izvrenja, odnjet
stvarima i njihovoj vrijednosti, te je li netko vidio poinitelja, na koja se lica sumnja kao
mogue poinitelje i injenice i okolnosti koje idu u prilog takvoj sumnji.
Po prijemu krivine prijave potrebno je odmah poduzeti mjere na osiguranju
lica mjesta, i prijavioca, ukoliko je oteeni, skrenuti mu panju da zabrani svakom licu
dolazak i kretanje na mjestu izvrenja teke krae, jer praksa ukazuje da se upravo kod
tekih kraa mogu nai mnogi relevantni tragovi.
Tokom oevida, u statikoj i dinamikoj fazi, panju treba obratiti na sve
vidljive tragove i mikro tragove kao i na prisutne predmete, koje treba detaljno opisati i
fiksirati, kako bi se temeljem njih moglo doi do odgovora na to vie zlatnih pitanja
kriminalistike. Osim toga, na osnovu zateenog stanja na mjestu izvrenja teke krae
potrebno je konstatirati:11
-

Da li se radi o profesionalnom poinitelju ili je u pitanju kriminalna aktivnost

manje upuenog poinioca,
Je li bilo vie poinitelja,
Je li poinitelj poznavao uslove i okolnosti mjesta na kojem je izvreno kd.,
Jesu li bile nune pripremne radnje,
Put dolaska i odlaska poinioca,
Koje su stvari oduzete i njihova vrijednost,
Tko moe doi u obzir kao poinitelj, odnosno koji je to krug osoba meu
kojima bi trebalo traiti poinioca.

Ovisno od naina i sredstva izvrenja kod tekih kraa najee postoje

sljedei tragovi koji potjeu od poinitelja12:
-

Tragovi papilarnih linija,

Tragovi stopala,
Tragovi dlake,
Tragovi krvi,
Tragovi izmeta i drugih izluevina,
Tragovi sline,
Tragovi noktiju,
Tragovi mirisa.

Od ostalih tragova to mogu biti tragovi sredstva izvrenja, vozila, zemlje i

praine, boje i laka, stakla, odjee i vlakana, au odreenim sluajevima postoje i
pojedini predmeti koji potjeu od poinioca (opuak cigarete, ibica, tabakera, gumbi
kapa, maramica i sl..).
Struno, kriminalistiko-operativno koritenje pronaenih tragova i predmeta,
konstatovanog naina izvrenja MOS, utvrenih drugih injenica i okolnosti i
11

Danii M., Staji Lj., Privatna sigurnost, B. Luka 2008. godina, str. 146

12

Danii M., Staji Lj., Privatna sigurnost, B. Luka 2008. godina, str. 146-147

11

prikupljenih operativnih informacija, omoguuje pravilno koritenje indicijalnog

metoda dokazivanja, ukoliko poinitelj nije zateen u vrenju teke krae ili uhvaen
neposredno nakon izvrenja krivinog djela u prvom zahvatu organa unutarnjih poslova.
S tim ciljem, na osnovu prikupljenih indicijalnih injenica odreuje se adekvatna verzija
o moguem krugu osumnjinjnih lica ili ako to nije mogue, onda o sredini iz koje bi
trebalo da potjee poinitelj krivinog djela teke krae.
Na osnovu postavljenih verzija slijedi plan operativne aktivnosti koji sadri
odreene operativno-taktike i istrane radnje, ijom se realizacijom provjeravaju
prisutne vrezija. Koristei indicijalni metoda operativna aktivnost se usmjerava na
traganje za ukradenim predmetime i na provjeru indicija pronaenih na mjestu izvrenja
teke krae prije svega tragova i predmeta, a primjenom eliminacije suava se krug
osumnjienih osoba. S tim ciljem, od Kriminalistko-taktikih radnji i mjera najee se
primjenjuju: prikupljanje obavjetenja, zasjeda, racija, praenje, promatranje,
operativno pokrivanje odreenih liclj, objekata i punktova, kontrole saobraaja, a od
radnji dokazivanja, pored uviaja, rekonstrukcija, prepoznavanje, pretresanje, au
odreenim sluajevima i vjetaenje.
U otkrivanju poinitelja posebno treba obratiti panju na kriminalistikooperativni znaaj njegovih osobnih tragova pronaenih na mjestu izvrenja djela, od
kojih neki imaju i indentifikacioni znaaj, kao i na ostavljene tragove na predmetu, koji
vezuju osumnjinjnog i lice mjesta.

3. ZAKLJUAK
Imovinski kriminalitet obuhvaa vrlo razliite vrste kriminalnih ponaanja s
nizom posebnih formi i specifinostima u nainu izvrenja, napadnim objektima,
ostavljenim tragovima i kriminalistikim mjerama otkrivanja.
12

Meutim, bez obzira na krivinopravnu i kriminalistiku raznolikost, sva ta

krivina djela povezuje motiv poinitelja za stjecanjem imovinske koristi, sklonosti ka
ponavljanju krivinih djela, profesionalno Vrselje krivinih djela kao konana
kriminalna orijentacija, specijalizacija i tenja za izgraivanjem specifinog naina
vrenja.
Krivina djela opteg (imovinskog) kriminaliteta spadaju u skupinu
najbrojnijih izvrenih djela koja se gone po slubenoj dunosti. Na njih otpada vie od
polovice svih izvrenih krivinih djela, ime se jo vie naglaava njihova drutvena
opasnost.

LITERATURA
1. Babi M., Markovi I., Osnovi krivinog prava, B. Luka 2008. godina.
2. Bokovi M., Bokovi A., Kriminalistika, B. Luka 2007. godina.
3. Danii M., Staji Lj., Privatna sigurnost, B. Luka 2008. godina.
13

4. Petrovi B., Jovaevi D., Krivino pravo II, Pravni fakultet, Sarajevo, 2005.

14