Spoljna morfologija insekata je razlicita, ali u odnosu na Crustacea izgleda dosta

jednostavno. Jednoslojni epidermis insekata luci na povr�inu kutikulu koja je

uglavnom hitinske prirode, sa zadebljanjima u pojedinim regionima i segmentima.
Insekti su, kao i ostale Arthropoda, heteronomno segmentisani. Segmenti pojedinih
regiona cesto medusobno cvrsto srastaju tako da se, na primjer, u glavenom regionu
obrazuju hitinska cahura na kojoj se ne raspoznaju granice segmenata. Na toraksu je
kutikula veoma cvrsta tako da u svakom segmentu obrazuje ploce: dorzalnu � tergum
(notum), ventralnu � dve pleurae. Tergum, sternum i pleurae su medusobno spojeni
elasticnim intersegmentalnim membranama. Isto tako i segmenti abdomena se sastoje
od terguma, sternuma i pleura koje su opnaste, tako da je abdomen pokretan i
rastezljiv.

Glava insekata je vjerovatno gradena od �est segmenata, toraks od tri, dok je

abdomen prvobitno bio graden od 11 segmenata i pigidijuma, �to se jasno moze
vidjeti u toku embrionalnog razvica. Medutim, kod abdulta savremenih insekata
najce�ce je taj broj reduktivan.

Analni otvor se nalazi na posljednjem abdominanom segmentu. Odmah ispred otvora,

ventralno, nalazi se genitalni otvor. Najce�ce, �enke imaju dva genitalna segmenta
(osmi i deveti), dok muzjaci imaju jedan (deveti). Kod vrsta sa iscezlim zadnjim
segmentom genitalni otvori su pomereni naprijed.

Na abdomenu kod vecine insekata u odraslom stadijumu, sa izuzetkom Apterypoda, nema

ekstremiteta na segmentima ispred polnog otvora. Mnogi insekti imaju razlicito
modifikovane nastavke na genitalnom segmentu. Tako se od �enki cesto od dva para
nastavaka obrazuju legalica (ovipositor) za polaganje jaja, a kod mu�jaka nastavci
na genitalnom segmentu imaju funkciju u kopulaciji. Ako postoje nastavci
jedanaestog abdominalnog segmenta to su cerci, koji mogu budu koncasti, cilindricni
ili kao kod uholaze klje�toliki, clankoviti ili neclankoviti.

Hitinska kutikula insekata je dobro razvijena i spolja oblaze povr�inu tela. Ona
�titi tijelo insekta, a u isto vreme je i oslonac za muskulaturu. Osim spoljne
povr�ine tela kutikula obla�e prednje i zadnje crijevo, kao i trahejni sistem.
Kutikula insekata je gradena od tri sloja. Epikutikula je spoljasnji tanki sloj,
debljine oko 1 mikrona i ne sadr�i hitin. Egzokutikula i endokutikula su deblji
slojevi i sadrze hitin. Hitin je nitrogenski polisaharid, veoma je rezistentan i ne
rastvara se u vodi, alkoholu, kiselinama i bazama, ne razlaze ga ni enzimi sisara,
ali je podlo�an bakterijskom razlaganju. Endokutikula i uopste mekani dijelovi
kutikule sadrze vise hitina od cvrstim dijelova za koje ka�emo sa su svi
sklerotizovani. Skleratizacija kutikule je ocvr�cavanje njenih hitinizovanih
komponenata, o cijem se hemijskom sastavu jos mnogo ne zna. Sa povr�ine tijela na
mnogim mjestima polaze razliciti izra�taji u obliku dlacica, cekinja i trnolikih
struktura. Ocvrsle urasline u tijelo takode se nalaze kod insekata. One najce�ce
slu�e kao oslonac za muskulaturu. Razlikuju dva osnovna tipa hitinskih uraslina:
apodeme i apofize.
Unutra�nji skelet u glavi insekata je narociti dobro razvijen i naziva se
tentorijum. Glava insekata je obavijena cvrstom hitinskom cahurom. Oblik glave
varira u okviru razlicitih grupa insekata. Glava je gradena od procefalona na kome
su antene, slo�ene oci i ocele, i gnatocefalona na kome su usni ekstremiteti.
Procefalon je graden od akrona i antenalnog segmenta, a gnatocefalon od cetiri
segmenta. Prvi segment gnatocefalona je reduktovan i nema ekstremitete, a ostala
tri nose usne ekstremitete. Glavena cahura je suturama podijeljena na veci broj
povr�ina, koje variraju na razlicite nacine, ali je ipak moguce dati jedan op�ti
tip insekatske glave. Na prednjoj strani glave nalaze se suture u obliku obrnutog
slova Y ciji se gornji dio naziva koronalna sutura, a donje dvije grane su
frontalne suture. Ispod frontalnih sutura prote�e se poprecna sutura, koja dodiruje
frontalne suture. Dio poprecne, koju ogranicavaju frontalne suture, naziva se
epistomalna sutura, a bocni dijelovi � subgenalne suture. Dio povr�ine glave koji
ogranicavaju frontalne i epistomalna sutura naziva se frons ili celo i u njemu se
obicno nalazi sredi�nje prosto oko. Povrsina izmedu frontalne suture, donje ivice
slo�enog oka i subgenalne suture je gena ili obraz i to sa obe strane glave. Ispod
emistomalne suture nalazi se clypeus, a ispod ovoga je labrum ili gornja usna.
Vetrex i genae su prema zadnjoj strani glave ograniceni okcipitalnom suturom. Iza
okcipitalne suture, dorzalno, nalazi se occiput ili potiljak, a sa strane iza
obraza su postgenae. Okciput i postgene su nazad ogranicene postokcipitalnom
suturom iza koje se nalazi uzana oblast u obliku prstena � postocciput � koji
okruzuje foramen magnum ili zadnjji veliki otvor glave. Pored ovih, kod insekata
najce�ce se vide i druge suture, a nihova izra�enost i oblik su razliciti u
pojedinim grupama.

Toraks insekata obuhvata sredi�nji region tijela i sa glavom je povezan mekanim

vratnim dijelom � cervix-om. Na toraksu se nalaze noge i krila kod Pterygota.
Toraks je gradjen od tri segmenta: prothorax-a, mesotharax-a i metathorax-a.
Svaki od ovih segmenata nosi po par ekstremiteta, a krila se nalaze na mezotoraksu
i metatoraksu. Ako imaju samo jedan par krila, ona se nalaze na mezotoraksu ili,
izuzetno, (Strepsitera) na metatoraksu. Kutikula svakog torakalnog segmenta je
zadebljala u obliku cetiri ploce: dorzalne � tergit, ventralne � sternit i dvije
bone pleure. Svaka od ovih ploca moze da bude izdjeljena u manje dijelove �
podsklerite. Toralni tergiti se nazivaju i notumi. Kod insekata sa krilima najce�ce
se razlikuju dva dijela na tergitima i to prednji � alinotum i zadnji � postnotum.
Alinotum je cesto podijeljen u dva sklerira: prednji � skutum i zadnji � skutelum.
Pleuriti su obicno podijeljeni pleuralnim suturama u dva sklerita: prednji �
episternum i zadnji � epimeron. Kod insekata sa krilima, dorzalno, pleuriti se
produzavaju u pleuralne krilne izra�taje koji slu�e kao oslonci krila. Svaki
sternum mo�e da bude podijeljen u dva ili vise sklerita. Na toraksu, bocno, izmedu
mezotoraksa i metatoraksa nalaze se stigme � otvori za disanje.

Abdomen insekata je primarno graden od 11 segmenata i telzona (pigidijum). Medutim,

jedanaesti i uz njega jos jedan ili dva segmenta cesto su reduktivni, tako da se u
abdulta obicno se nalazi toliko segmenata . Jedanaest segmenata imaju samo
primitivne Protura i embrionalni stupnjevi nekuh drugih insekata. Svaki
abdominalni segmenti je sa zadebljalom dorzalnom (tergit) i ventralnom (sternit)
plocom i one su spojene u pleuralnom regionu membranoznim povr�inama, koje ponekad
sadr�e sklerotizovane dijelove. Na svakom segmentu u pleuralnom regionu obicno se
nalazi po par stigma. Odrasli insekti na abdomenu nemaju ekstremitete za hodanje.
Medutim, kod raznih grupa insektata, u ranim razvojnim stupnjevima, kao i u abulata
Apterygota i muzjaka Odonata na pregenitalnim segmentima (1-7) nalaze se nastavci.
Abdomenalni nastavci larvenih stupnjeva insekata mogu da budu u obliku trahejnih
�krga, kao �to je to slucaj kod nekih Ephemeroptera ili u oblikulateralnih
filamenata kao kod nekih larvi Neuroptera ili u obliku la�nih no�ica u larvi
Lepidoptera. Abdominalni nastavci Apterygota su obicno stili. Kod mu�jaka Odonata
abdominalni nastavci predstavljeni su u obiku kopulatornih diferencijacija sa donje
strane abdominalnih segmenata. Genitalni segmenti insekata obicno imaju izmenjene
nastavke, koji kod mu�jaka uglavnom imaju funkciju kopulatornih organa, a kod �enki
to su vecinom legalice. Medutim, kod nekih insekata ti ekstremiteti nisu vidljivi
spolja i uvuceni su u abdomen. Legalica veoma mnogo varira po obliku i u raznim
grupama insekata. �aoka osa i pleca je izmijenjena legalica. U mnogih insekata na
zadnjem dijelu nalaze se cerci: to su nastavci veoma razlicitog oblika postali od
dorzalnog dijela desetog segmenta. Kada je deseti segment dobro razvijen, osim
cerka mogu da se razvijaju epiprokt i paraprokt. Epiprokt nastaje od dijela iznad
anusa, a paraprokt od dijela koji se nalazi ventrolateralno od analnog otvora.