Boris Bulić - Udicom S Jadranske Obale

Mojim najdraima - Nadi, Vladimiru i Klari
Boris Buli
Udicom s jadranske obale BR: 1
PRIBOR I JEKA
Izdava:
Slobodna Dalmacija d.d.
Hrvatske mornarice 4
21 000 Split
Za izdavaa:
Zoran Krelj
Urednik:
Fabijanko Vrtlar
Lektura:
Nada Buli, dr. sc.
Fotografije:
Arhiva autora
Shutterstock
Grafika priprema:
SD Medijska produkcija
Tisak:
SD print d.o.o.
Boris Buli
Udicom s
jadranske
obale
Pribor i Br.
jeka
1
Sva prava pridrana. Niti jedan dio ove knjige ne smije se kopirati, tiskati i distribuirati bez
prethodne suglasnosti nakladnika i vlasnika autorskih prava.
ISBN 978-953-7088-69-9
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Sveuiline knjinice u Splitu pod brojem 140426031
Split, 2012.
Sadraj:
Prolog
I DIO PRIBOR
11
Udica
tap
- Produena ruka
- Surf tapovi
- Carp tapovi
- Match tapovi
- Bolognese tapovi
- Feeder i multipicker tapovi
- Spin tapovi
- Kombinirani modeli
- Odravanje
Rola
- Srce ribolovnog pribora
Strune
- Tanka spona povjerenja
Sitni pribor
- Zogulini
- Perle
- Plovci
- Naglavne lampe
- Olovnice
- Odstojnici
- Indikatori
11
20
22
26
27
28
29
30
31
32
33
34
36
42
43
45
45
46
47
48
48
52
52
II DIO JEKA
54
Pravila igre
- Mesni i biljni men
- Miris i boja
Crvi
- Veliki crv
- Bibi
- Ostali crvi
koljke
- Dagnja
- ljanak
- Ostale koljke
57
58
60
62
64
66
68
70
72
75
76
Puevi
- Volak
- Ostali puevi
Raci
- Kozica
- Rakovi samci
- Gambor
- Ostali raci
Ribe
- Srdela
- Srdela na igli
- Osnovna montaa s jednom udicom
- Montaa sa skrivenom udicom
- Montaa bez glave
- Izvrnuta rolada
- Osnovni tandem
- Ostala riba
- ive ribe
Glavonoci
- Lignja
- Ostali glavonoci
Ostale animalne jeke
- Jetra, prsa i gliste
Kruh
- Tvrda kuglica
- Forma biggatini
- Pahuljica
- Korica
Brum
- Povrinski brum za ciple
- Brum za oboritu pridnenu ribu
- Brum za kanenicu
- Brum za kurenat
78
80
80
82
84
85
86
87
88
90
91
94
96
98
100
103
104
105
106
107
108
109
109
110
111
111
112
112
113
115
116
117
117
LITERATURA
120
Udicom s jadranske obale
Br. 1 Pribor i jeka
(foto S. BiliDujmui)
Br. 1 Pribor i jeka
rvi ribolovni pokuaji homo sapiensa datiraju iz vremena prije vie od 100 000
godina. Sve to se u to vrijeme micalo predstavljalo je potencijalno kvalitetan
obrok tako da je uz iznalaenje i upotrebu ostalih orua i oruja, ribolov na sasvim
logian i obian nain postao svakodnevna praksa ondanjeg ovjeka.
Crtei peinskih ljudi i okamine pronaene meu ostacima nastambi i ognjita onog
vremena jasno su svjedoanstvo povezanosti ljudskog roda s ribljim svijetom na relaciji
lovac i lovina.
Naravno prvi su ribolovni alati bili primitivni, no veliki se dio tih alata do danas nije bitnije
izmijenio. Koplje je izraslo u osti, luk i strijela u podvodnu puku, pregrade od iblja u vre
i mree, dok je osnovni alat dananjih sportskih ribolovaca, udica, ostao manje-vie isti. U
prilog tome ide i najstariji nalaz udice koji datira iz vremena od prije 9000 godina, pronaen
na prostoru dananje Palestine.
I mada je u principu sve ostalo isto, potreba za neprekidnim usavravanjem i iznalaenjem kvalitetnijih i boljih naina ribolova jo je uvijek prisutna. Jedan od temeljnih razloga
zbog kojih neprestano nastojimo usavriti nau ribolovnu opremu je svakako stalno prisutna ljudska tenja za usavravanjem, no ne smijemo zanemariti ni injenicu da je more zapravo nama stran medij u koji moemo tek povremeno zaviriti. Iako je moderna tehnologija
razotkrila jako puno detalja koji su donedavno bile potpuna nepoznanica, vodeni je svijet
jo uvijek neistraeno carstvo tiine obavijeno velom misterije, u kojem je ovjek uvijek
tako sitan, krhak i stran.
Stalna istraivanja podmorja dio su ivota svakog ribolovca. I dok ronioci istrauju na
najneposredniji mogui nain, uranjanjem u podmorje i njegovim promatranjem, udiarima
ne preostaje nita doli iskustvo i umovanje, bilo vlastito, bilo tue, drage volje preneseno
ili jednostavno ukradeno.
Da li podlanici pustiti da odvue metar-dva strune ili kontrirati odmah, i kako uope
znati da li je na udici podlanica ili kakva druga riba, ui se iskustvom i boravkom na moru.
Naravno da i ovdje, ba kao i u svakoj drugoj koli, ima uspjenijih i manje uspjenih uenika,
no u tome i jeste dra ribolova koji je, ak i kad smo sami, svojevrsno natjecanje, makar sa
samim sobom. Uloviti vie, uloviti bolje, cilj je svakog ribolovca.
I dok se ribolovom iz brodice mogu baviti iskljuivo vlasnici brodica i njihovi prijatelji ili
gosti, obalnim se ribolovom moe baviti doslovno svatko.
Sve potrebno se moe nabaviti u najblioj prodavaonici ribolovne opreme (i to ne nuno
za veliki novac), nakon ega je dovoljno otii na obalu, najekati udice i izbaciti ih u more.
No put od tog prvog koraka do cilja na kojem ribolovac, ne u svakom trenutku, ali u
veem dijelu ribolova zna ili bar ispravno nasluuje to se s njegovom u more izbaenom
udicom dogaa, jedna je podua etnja. Na toj se etnji ribolovac upoznaje s priborom,
vrstama riba i njihovim navikama, morskim i nebeskim mijenama gdje postupno otkriva
sebe u jednom novom svjetlu.
I dok nad napetom strunom ekamo da riba koja je samo takla jeku pomamno proguta
i ponese udicu, u nama se budi onaj pradavni lovac ijim venama teku plime, oseke i sva
sjeanja pradavnih oceana u kojima je nekada davno zaet ivot. I tada nam ne smeta ni
sunce, ni kia, ni vjetar U tom trenutku postoji samo jedno ovjek i riba.
Bronana udica - I st. p.n.e.
Br. 1 Pribor i jeka
I. dio
PRIBOR
Udica
Udice s vie zazubaca
omoguuju laku
penetraciju a time i
kvalitetnije kaenje ribe
Dok je prije tridesetak godina na naem prostoru postojalo tek nekoliko vrsta udica meu
kojima su daleko najpopularnije bile Mustadove udice (Oslo, Norveka), dananje je trite
doslovno zatrpano svim zamislivim i nezamislivim oblicima udica dok broj brandova koji stoje
u potpisu neprestano raste. Kako odabrati dobru udicu kada na svakoj pie da je najbolja,
problem je s kojim teko na kraj izlaze i prekaljeni majstori.
Ipak, neke se osnovne postavke unato promjenama koje donosi suvremena tehnologija
ne mijenjaju. Udica je osnovni alat ribolovca-udiara i o njenoj izvedbi i kvaliteti ovisi u konanici ishod ribolova.
Udica se sastoji od vrha sa ili bez zazupca, zakrivljenog dijela poznatijeg kao luk, vrata te
zavrnog dijela - ploice ili oka. Zavisno od odnosa irine luka, duine vrata i same zakrivljenosti, udice imaju razliite karakteristike, odnosno na razliit nain penetriraju i kae ribu.
Jednako tako i zavrni dio udice, u zavisnosti od izvedbe (kao oko ili uho) omoguuje
razliito kaenje.
Neki modeli imaju vie zazubaca na vrhu udice koji olakavaju penetraciju, dok drugi modeli s izduenim vrhom i postranino izvedenim zazupcem omoguuju laku penetraciju i
tee skidanje ribe s udice.
10
11
Br. 1 Pribor i jeka
vrsta koje imaju tvra usta, poput primjerice para moe biti problem. Naime, esto se dogaa da se vrh ve nakon prve ulovljene ribe zatupi u tolikoj mjeri da se udica mora mijenjati.
Nasuprot tome, ove su udice praktiki nenadomjestive u ribolovu cipala koji imaju mekana
usta pa nema straha od oteenja vrha.
Velika prednost ianih udica lei u njihovom tankom presjeku zbog ega su pogodne za
jekanje crvolikim jekama.
Meu natjecateljima su posebno popularne Tsuyoi udice, na prvi pogled vrlo sline Mustadovim kristalkama. Ipak razlika postoji: Tsuyoi udice se tee zatupljuju, lake vade iz ribljih
usta, a prilikom zadjeva e se jednostavno ispraviti to e sauvati predvez. Velika im je
mana relativno slaba nosivost, no s njima se uglavnom lovi sitna riba tako da ta stavka i nije
toliko bitna. Problemi nastaju jedino kod sluajnih krupnijih ulova koje je u tom sluaju teko
spasiti.
Crystal udice su pogodne za jekanje crvolikih jeki
Osim toga udice mogu biti i ravne ili zakrivljene, oteane, jednokuke, dvokuke ili trokuke.
esto se moe uti da svaka riba ima svoju udicu. Mada je ta izjava prilino uopena i
gotovo pjesniki idealizirana, u nekim je situacijama vrlo tona. Tako primjerice ciple lovimo
kristalkama, podlanice papagajkama, landrovinu velikim parangalkama No da se ne bismo
izgubili u umi pretpostavki, krenimo redom.
Nekoliko je osnovnih modela udica kojima se sluimo u obalnom ribolovu.
Najpopularnije cijenom i primjenom su Mustadove Crystal udice. To su tanke i ilave iane
udice relativno dugog vrata i istaknutog dugog vrha. Vrlo lako penetriraju probijajui se dovoljno duboko da osiguraju kvalitetno kaenje. Velika im je mana lomljiv vrh to kod ribolova
12
Popularne papagajke mogu podnijeti velika naprezanja
13
Br. 1 Pribor i jeka
Za razliku od spomenutih ianih modela, udice popularno nazvane papagajke ili kovanice imaju znatno veu nosivost. Meu njima su nedvojbeno najpopularnije Owner udice koje
su do sada nasukale vagone i vagone podlanica. Ove su udice oblikovane hladnim preanjem
to garantira nepromijenjene fizikalno-kemijske karakteristike.
Osim toga na ovim se udicama nerijetko nalazi i oznaka carbon to esto dovodi do zabune i pogrenog tumaenja. Carbon je engleski naziv za ugljik to nipoto ne znai da je rije o
udicama izraenima od ugljika kako se esto tumai, ve zapravo znai da su te udice izraene od cementiranog elika. To je termiko kemijski postupak kojim se elik, koji je po sastavu
spoj eljeza i ugljika, dodatno povrinski bombardira ugljikom ime mu se poveava povrinska tvrdoa. Carbon (hrv. ugljik, u periodnom sustavu elemenata C) je kemijski element koji
se u proizvodnji elika koristi kao jedna od osnovnih komponenti, jer je elik zapravo legura
eljeza i ugljika s 0,05 do 1,7 posto ugljika (po nekim autorima i do 2,6 posto).
Stoga se eljezo koje sadri ugljik moe nazivati ugljinim eljezom, odnosno elikom. Da
bi elik mogli nazivati ugljinim, potrebno ga je u zavrnoj obradi dodatno pougljiiti. Taj se
postupak naziva cementiranjem, tako da su zapravo samo cementirani elici ugljini elici ili
na engleskom carbon steel.
Takve su udice uistinu vrlo vrste i kao takve savren izbor za ribolov vrsta koje imaju jake
eljusti poput podlanica.
Manji su modeli dobri za ribolov veine ljuskavki bez obzira koju tehniku koristili.
Veina je ovih udica kemijski otrena to zapravo znai da su u finalnoj obradi kemijskim
putem uklonjene sve mikroneravnine ime je ostvarena idealna otrica.
Posebno je dobro prihvaen i u praksi potvren patentirani Ownerov cuttig point, posebno trostrano obraeni vrh s kojim je penetracija dovedena do savrenstva. Ovim je vrhom
ulazna rana minimalna bez ikakvih tendencija za proirivanjem i eventualnim ispadanjem.
Problemi s ovim udicama nastaju jedino kod zadjeva, jer kad ove udice zapnu, tada nema
ispravljanja, ve se najee ostaje bez predveza.
Pored klasinih papagajki, postoje i hibridni modeli okruglog presjeka na luku bono spljoteni zahvaljujui emu imaju neto jau nosivost. To ih ini dobrim izborom za ribolov arbuna, fratara i ostale sline ribe.
Udice dugog vrata, poput popularnih Aberdeen udica, su dobar izbor za ribolov bugava i
uata. Dugi vrat naime uva predvez od otrih zuba ovih riba koje nakon kaenja bjesomuno
pokuavaju pregristi strunu.
Mnogi ribolovci preferiraju udice dugog vrata u ribolovu brancina. Posebno su omiljeni
modeli Fast Grip kod kojih se umjesto klasinog zazupca na vrhu nalaze tri mikro zazupca
zahvaljujui kojima je znatno olakana penetracija udice. Osim toga, ove su udice izraene od
ultra lakih legura koje u montai sa ivim jekama kod riba poput brancina smanjuju oprez i
podozrivost.
Klasine Mustadove parangalke, koje se jo uvijek mogu kupiti vezane na kompletiranim
tunjicama, sve se manje koriste. Cijenom su jo uvijek najprihvatljivije kao udice za ribolov
parangalima, no u obalnom su ribolovu odavno pregaene suvremenim inaicama.
Nekadanje nomenklature udica su bile jednostavne. Razlikovali smo Mustadovu nomenklaturu od broja 1 (najvee udice) do broja 20 (najmanje udice). Zbrku su povremeno unosili
samo Talijani sa svojim oznakama od 1 do 28 i Sovjeti s oznakama od 1 do 14.
Dananja podjela udica je vrlo komplicirana i naalost ne postoji jedinstveni klju za odreivanje veliine i oblika.
14
Hibridne udice objedinjuju eleganciju crystal modela i nosivost papagajki
Udice dugog vrata

uvaju predvez
15
Br. 1 Pribor i jeka
Udice s okom omoguuju njiuu montau
Zazupci na worm udicama omoguuju kvalitetnije postavljanje crvolikih jeki
16
Potreba za modelima veima od najveih, na trite je dovela udice s oznakama 1/0,

2/1, 7/0 U praksi svaki brand ima svoju nomenklaturu pri emu se i unutar istog branda
veliina kod razliitih modela ne podudara.
S obzirom na izvedbu zavrnog dijela udice, moemo razlikovati dva tipa - udice s ploicom
ili uhom te udice s uicom ili okom.
Ploica ili uho je svojevrsni graninik na koji se naslanja vor kojim ostvarujemo vezu izmeu strune i udice. Ploica se formira preanjem zavrnog dijela udice pri emu se profil
od kojega je izraeno tijelo udice naprosto razlije. Modernija tehnologija primjenjuje preanje
koncentrirano samo na sredinji dio ploice. Time se znatno poveava nosivost tog dijela, jer
se na rubnim dijelovima dobija znatno deblji presjek.
Udice s uicom ili okom omoguuju njiuu montau udice. To se postie formiranjem
vora koji ne stee oko udice ve omoguuje njihanje. Takve su montae pogodne za tehnike
kod kojih se ribe same kae, pri emu udica, bez nae kontre, sama pronalazi najpogodniji
kut za kaenje.
Udice s okom su jednako tako pogodne i kod rada sa sajlama. Naime, montaa predveza u
kojem je zavrni dio izraen od sajle neizvodiv je bez udice s okom.
Budui da se oko kod veeg broja modela izrauje pukim savijanjem zavrnog dijela udice,
posebnu panju treba posvetiti upravo zavretku oka. Naime, ponekad zbog loe finalne
obrade zavrni dio oka moe otetiti pa i presjei strunu.
Posebno kvalitetni modeli imaju zavareno oko kod kojega ne postoje nikakvi rubovi koji bi
eventualno mogli otetiti strunu.
Valja napomenuti da veina modela udice ima i svoju worm verziju. Na vratu tih udica se
nalazi nekoliko zazubaca vrhovima okrenutih prema oku ili uhu udice. Ti zazupci omoguuju
kvalitetnije dranje jeke na udici, prvenstveno crvolikih jeki.
Mada postoje neke obalne tehnike u kojima se osim jednokukih koriste i dvokuke ili trokuke
udice, ove su udice nale svoju osnovnu primjenu u varaliarenju. Najee se montiraju na
varalice kod kojih se, u zavisnosti od modela ili pozicije montae, koriste dvokuke ili trokuke
udice. Posebno su kvalitetne, od ribolovaca dobro prihvaene i u praksi potvrene, kao vrhunske VMC udice.
Neke trokuke udice imaju jednu udicu veu od ostalih to je u odreenim situacijama
svakako znatna prednost.
Posebno mjesto zauzimaju tzv. jigg udice. To su udice s integriranim olovnim oteanjem
na vratu. Namijenjene su prvenstveno ribolovu u kombinaciji sa silikonskim varalicama, rjee
s animalnim jekama. Pored klasinih oblika, ove udice nerijetko imaju posebno izlomljene
linije vrata koje omoguuju posebne i specifine montae.
Valja spomenuti i posebno izvinute Bent Hook udice. Kod ovih se udica linija uboda poklapa s linijom napete strune pa je penetracija neobino duboka. Izvijenost vrata, luka i vrnog
dijela ini ove udice posebno ubojitima tako da s njima nema promaaja. Nakon to dospije
u riblja usta, riba se ove udice vie ne moe osloboditi. Jedna od posljednjih verzija ovog
modela udica je Mustadova serija Slow Death Hook koja, uz sve navedeno, na vratu ima i
zazupce za kvalitetnije dranje jeke, a svojom izvijenou u povlaenju mamca ostvaruje
spiralnu akciju.
Vanost kuta pod kojim udica u trenutku kaenja penetrira u uskoj je vezi s kvalitetom
kaenja. to je kut uboda manji i blii 0 i ulazna je rana manja, a samim tim i mogunosti
padanja lovine s udice.
17
Br. 1 Pribor i jeka
biti bitan i tad sve poiva na izdrljivosti i pravilnom obliku luka udice. U tom maksimalno
dubokom ubodu vrh je kod veine modela poravnat s pravcem zatezanja strune i ostvaruje
savreni kut uboda od 0. Sve izvan toga nepravilno optereuje konstrukciju udice proirujui
mjesto uboda i dovodei u pitanje pozitivan ishod.
Prvi i presudni trenutak u kaenju ribe je nedvojbeno trenutak uboda. Upravo u tom trenutku kut uboda udice ima najvaniju ulogu.
Iako je kod spomenutih Bent Hook udica uinkovitost kaenja bila gotovo stopostotna,
te su udice imale i veliki nedostatak. Kutovi luka udice nisu mogli podnijeti velika naprezanja.
Stoga su svoju primjenu nale u varaliarskom priboru, kakav je npr, svojevremeno bio vrlo
popularni banjo, za ribolov ne pretjerano velikih riba.
Nasuprot tome, savren primjer uinkovitosti kaenja i velike rezerve snage nalazimo primjerice kod Ownerovih Gorilla udica. Kut uboda je savren, a nakon potpune penetracije
ulazna je rana istog promjera kao i udica.
Jigg udice na vratu imaju integrirano olovno oteanje
Ako usporedimo najlovnije modele udica ustanovit emo da se kutovi uboda kreu od 5
na vrnom dijelu kod modela Mustad 3407SSD preko najeih 10 kod klasinih, do iznad
40 s tendencijom krunog penetriranja kod circle modela udice. Zato ne 0?
Jednostavnim pokusom moemo dobiti odgovor na to pitanje. Dovoljno je pravilno zavezanu udicu vrhom osloniti o vrsto uporite te uz lagano napinjanje strune promatrati to
se dogaa. U prvom trenutku e se vrh udice poravnati u pravac paralelan pravcu napete
strune, no daljnjim potezanjem udica e zauzeti neto drugaiji poloaj. U tom potonjem
poloaju, kut uboda je neto drugaiji, to nikako nije sluajno. Ukoliko taj pokus ponovimo s
nekoliko razliitih modela udica, ustanovit emo da se svaki model drugaije izvija.
Prilino jasan prikaz kuta uboda i kuta nakon potpune penetracije moemo dobiti na vrlo
jednostavan nain. Vrh vezane udice naslonimo na jabuku ili krumpir te povlaenjem strune
simuliramo kaenje ribe. Presjekom krumpira na mjestu uboda jasno emo vidjeti put koji je
prilikom prodora udica ostvarila, a daljnjim potiskivanjem moemo pratiti i eventualna oteenja na putu penetracije.
U pokusu smo primijetili da se udica pri snanijem zatezanju donekle izvija. Ukoliko udici
omoguimo penetraciju do maksimuma, vidjet emo da se udica u svojoj ulaznoj putanji
ne zavlai pravocrtno ve kruno. Kad dosegne svoj penetracijski maksimum, vrh prestaje
18
Na presjeku se jasno vidi kut uboda
19
Br. 1 Pribor i jeka
tap
20
21
Br. 1 Pribor i jeka
Produena ruka
11
Suvremeni je obalni ribolov nezamisliv bez upotrebe ribolovnog tapa tako da danas tek
zanemarivo mali broj tradicionalista s obale ne lovi tapom ve tunjom iz ruke. Iako se u prilog
ribolovu iz ruke neprestano istie neposredni kontakt s lovinom, prednosti tapa u odnosu
na takav tradicionalni nain su nebrojene. Daljina izbaaja, jednostavnost rukovanja, kvaliteta
kontriranja, amortiziranje udaraca ribe u zamaranju, detekcija griza, potpuna kontrola ribe
neposredno pred izvlaenje tek su neki od kljunih detalja koji govore o prednostima tapa.
Naravno, pritom nikako nije svejedno kakav je tap u ruci. Mada deklarativno postoje univerzalni tapovi, u praksi takvih tapova nema. Svaki tap ima svoju namjenu i tako odreen
pripada svojoj tehnici i nainu ribolova.
Ono to deklarira tap je prvenstveno njegova konstrukcija blanka ili tijela tapa, duina,
raspored i vrsta provodnika te akcija odnosno gramaa.
Iako je u prolosti stakloplastika bila temeljni konstrukcijski materijal, danas je kompozitni
grafit najkoriteniji. Budui da je grafit po strukturi vrlo krt i krhak, samo zahvaljujui posebnim tehnolokim postupcima, kakav je npr. howald proces, dobija se posebno ilava struktura
koja tapove ini elastinima i savitljivima. Pritom se u brojne slojeva grafitnih vlakana, dodaju raznorazni materijali poput kevlara, stakloplastike ili metalnih niti koje mu u kombinaciji s
posebnim nainom pletenja daju odreenu kvalitetu. Podaci poput IM6, IM8 ili IM10 govore o
istoi grafita to ima vie znaaja za proizvoaa i trgovca nego za krajnjeg korisnika.
Stakloplastini puni tapovi namijenjeni obalnom ribolovu se jo rijetko gdje mogu nai,
mahom kod kolekcionara ili starijih ribolovaca koji jo uvijek uvaju svoju staru opremu. Jedan
od najpoznatijih modela iz tog prolog vremena je Germina uz koju su mnogi nai ribolovci
dobili i za uspomenu sauvali teniski lakat.
Danas je stakloplastika na tapovima uglavnom prisutna samo u vrnim segmentima koji
su kao takvi upravo savreni za detekciju griza.
Prema konstrukcijskoj izvedbi razlikujemo jednodijelne, dvodijelne, trodijelne, viedijelne
i teleskopske tapove.
Spajanje dvodijelnih, trodijelnih i viedijelnih tapova se ostvaruje tako da se dio jednog
segmenta utakne u drugi. Pritom razlikujemo dva osnovna naina spajanja.
Put over je nain spajanja kod kojeg donji dio gornjeg segmenta svojom upljinom nalijee
na gornji, neto ui i najee konusni dio drugog, donjeg segmenta.
Put in je nain spajanja kod kojeg se donji dio gornjeg segmenta najee preko konusnog
trna utiskuje u gornji uplji dio donjeg segmenta.
Kod teleskopskih je tapova dosjed segmenata ostvaren tijesnim nalijeganjem konusnih
krajeva, ba poput pravog teleskopa po emu su uostalom i dobili ime.
Provodnici na tapu mogu biti jednostopni, dvostopni i trostopni, a s obzirom na nain
montae mogu biti nasadni ili vezni. Prvi se u pravilu montiraju iskljuivo na teleskopske tapove dok se drugi, vezni, mogu montirati na sve tapove. Najpoznatiji provodnici su dakako
Fuji, ALPS, i Ti-Lite.
Sam rukohvat tapa moe biti obloen plutom, sintetikim materijalima poput duplona ili
neoprena, te potpuno gol, u kojem su sluaju rukohvatne povrine najee izrovaene ili na
neki drugi nain ohrapavljene kako tap ne bi klizio.
22
Teleskopski se tapovi
sklapaju i rasklapaju
ba kao i teleskop
23
Br. 1 Pribor i jeka
Na deklaraciji se nalaze podaci koji jasno govore o karakteristikama tapa
Akcija, gramaa, krivuljni test (test curve TC) i teina bacanja (casting weight CW)
su stavke koje mnoge ribolovce poprilino zbunjuju. Svojevremeno je svaki brand imao svoj
sistem oznaavanja tapova, pa je tako Shakespeare svoje tapove oznaavao oznakama
od A do D pri emu je tap oznake A bio najkrui, vrne akcije, a tap oznake D najsavitljiviji
i najmeki. DAM je u to vrijeme svoje tapove svrstavao isto u etiri akcijske grupe. Prva
najmeka i najsavitljivija je bila grupa tapova oznaenih s 1,5 -2,0, a posljednja i najtvra je
nosila oznaku 4,5 - 5,0. Danas je stvar neto drugaija tako da se karakteristike tapa deklarativno gledaju kroz nekoliko stavki.
Teina bacanja (CW) je vrijednost koja govori o preporuenoj teini kojom moemo opteretiti tap prilikom izbaaja. Najee je izraena rasponom izmeu dvije gramske teine, npr
30 60 grama. To znai da se preporuena teina ukupnog optereenja prilikom izbaaja
treba kretati od 30 do 60 grama. To ne znai da taj tap ne moe izbaciti veu ili manju teinu
od navedene ve samo da emo koritenjem navedenog optereenja s tim tapom ostvariti
optimum.
Akcija tapa je najee opisna vrijednost, a govori o nainu na koji se tap savija prilikom
optereenja maksimalnom teinom. U tom smislu razlikujemo brze tapove kod kojih je savitljiv samo vrni segment (akcija A), brze tapove kod kojih je savitljiva prva treina (akcija B),
tapove kod kojih se savijaju prve dvije treine (akcija C), te tapove kod kojih se tijelo tapa
savija cijelom duinom od vrha do rukohvata, takozvane parabolike (akcija D).
Kod pojedinih brandova kao to je LineaEffe jo uvijek moemo naii na oznaku akcije izraenu u gramima. Takva oznaka akcije, primjerice up to 120 g, zapravo govori samo o gornjoj
granici koritenog oteanja preko koje ne bismo trebali optereivati tap prilikom izbaaja to
zapravo nije nita drugo doli CW.
Krivuljni test (TC) je karakteristika parabolika, tapova koji akcijom pripadaju skupini D i
govori o teini koja je potrebna da bi se vrh tapa koji je postavljen paralelno s podlogom,
odnosno vodoravno, savio pod pravim kutem. Ta se vrijednost izraava u librama (lb).
Da bi iz vrijednosti krivuljnog testa (TC) dobili teinu bacanja (CW) potrebno je navedene
libre pomnoiti s 453,6 (1lb = 453,6g) ime se dobija vrijednost u gramima, te tu vrijednost
podijeliti s 16.
Da bi iz vrijednosti krivuljnog testa (TC) dobili idealnu nosivost strune za taj tap potrebno
je navedene libre ponovo pomnoiti s 453,6, no ovaj puta rezultat treba pomnoiti s 5.
Pored grama i libri povremeno se pojavljuju i vrlo uopene opisne deklaracijske oznake
Light, Medium i Heavy, no uglavnom na tapovima nie kvalitete.
Valja napomenuti da suvremena ribolovna industrija neprestano prekraja stare i izbacuje
24
Parabolici se savijaju cijelom duinom blanka
nove modele tapova deklarativno ih svrstavajui u neke od grupa koje su najee plod
dobro uigrane i uhodane marketinke mree.
Tako primjerice prema nekim suvremenijim podjelama tapove razvrstavamo po tehnikama, dok se prema drugima pak razvrstavaju po lovini za koju su namijenjeni. Da stvar
bude zanimljivija, postoje i travel modeli namijenjeni ribolovcima koji vole putovati. Naalost,
rezultat takve neusklaenosti je samo velika nomenklaturna zbrka uvjetovana snanim marketinkim pritiskom. U tom moru deklaracija i zvunih naziva nije nimalo lako plivati.
Ipak, u praktinom je ribolovu osnovna praktina podjela opstala. Ta podjela ignorira marketinki pritisak i kao temelj koristi osnovnu namjenu i temeljne karakteristike tapova. Poimo redom.
25
Br. 1 Pribor i jeka

Surf tapovi su kreirani za
daleke izbaaje
Surf tapovi
Surf tapovi su namijenjeni ribolovu na plitkim poloenim pjeanim terenima kakve su
primjerice, oceanske plae. Surf tapovi su najee trodijelne izvedbe, mada postoje i teleskopske verzije. To su robusni, ilavi i relativno kruti tapovi irokih provodnika, uglavnom
trostopnih, uz tek nekoliko posljednjih dvostopnih. Dra role je pomaknut prema vrhu tapa
ostavljajui polugu za izbaaj dovoljno dugom. Kod nekih je modela dra role klizni tako da
ribolovac moe poloaj role prilagoditi vlastitim proporcijama. Teinom izbaaja od 100 do
300 grama spadaju u snanije tapove.
Zbog krutosti tapa ponekad je gotovo nemogue detektirati griz, a kontre zahtijevaju
strano puno snage. Stoga su ovi tapovi idealni za ribolov ekanjem.
Ono to ove tapove izdvaja od ostalih je svakako njihov domet. Daljine koje se mogu
ostvariti s ovim tapovima su zastraujue. Tako primjerice uigrani surfer moe ostvariti
zabaaj i preko 200 metara to je, mora se priznati, respektabilna daljina.
I koliko god njihova ilavost i snaga imali prednosti, to je ujedno i glavna mana ovih tapova. Naime, ukoliko je riba laka od pola kilograma, s rasnim surfom ribolovac teko moe
razlikovati to ima na udici, to realno gledano i nije neki gut.
Varijacija na temu su Beach ledgering modeli. Za razliku od surf tapova, laki su, teleskopske forme, esto s pominim rukohvatom. Domet im je neto manji nego kod klasinih surf
modela, ali u potpunosti zadovoljavaju veinu situacija u kojima treba ostvariti veliki domet
uz malo uloene energije.
26
Carp tapovi se esto koriste u ribolovu podlanica fermama
Carp tapovi
Carp tapovi su kao to im i naziv govori temeljno namijenjeni ribolovu arana na slatki
vodama. Ipak, unato temeljnoj namjeni, ovi su tapovi vrlo brzo nali svoju slanu primjenu.
Naime, koliko se god arani i podlanice kao vrsta razlikovali toliko su pristup, nain i sama
tehnika ribolova slini.
Ovi su tapovi najee dvodijelne izvedbe, duine 3,30 3,90 metara, izrazito ilavi i u
odnosu na surf modele znatno meki. Krivuljni test (TC) je kod ovih tapova u pravilu usko
vezan uz duinu. Tako tapovi od 11ft (3,3 m) imaju TC 1,3 2.1lb, tapovi od 12 ft (3,6 m)
imaju TC 2,1 2,3 lb, dok tapovi od 13 ft (3,9 m) imaju TC 2,3 3,1 lb.
To nisu tapovi za cjelodnevno dranje u ruci. S njima se optimalni rezultati postiu koritenjem pridnenih sistema uz ekanje nakon izbaaja. Iako meki od surf modela s ovim se
tapovima u rukama majstora u izbaajima mogu postii ekstremno velike daljine.
Pored svega navedenog odlikuju ih tanki blankovi i izrazito ergonomski pogoeni rukohvati. Najpoznatiji carp tapovi su svakako Greys Of Alnwick uz koje ide i doivotna bezuvjetna
garancija.
27
Br. 1 Pribor i jeka
Match tapovima se na moru najee love cipli
Bolognesima se u pravilu lovi sitnija riba
Bolognese tapovi
Match tapovi
Match tapovi su nastali u Engleskoj kao odgovor na potrebe ribolovaca, prvenstveno
natjecatelja, koji love na kanalima i rijekama s relativno brzim protokom vode. Svoj naziv ovaj
tap, ali i tehnika ribolova ovim tapom, duguju prvenstveno dinamici i samom nainu ribolova. Naime, i kad je ribolovac potpuno sam, match ribolov izgleda kao natjecanje.
Match tapovi su najee dugi oko 3,6 do 4,5 metara. Teleskopske su ili trodijelne izvedbe, tankog i ilavog blanka te kao takvi vrlo elastini. Namijenjeni su mahom ribolovu povrinske ribe pri emu se u pravilu koristi fini pribor, strune malih promjera sa sitnim udicama.
Iako se ine krhkima u pravim rukama mogu za kratko vrijeme nasukati lijepu koliinu ulova,
pri emu uz malo vjetine i vei primjerci zavravaju na suhom.
Provodnici su kod ovih tapova najee vrhunski trostopni prvenstveno zbog velikog
optereenja koju namee akcija ovih tapova, dok je nosa role smjeten relativno visoko
kako bi se omoguili to kvalitetniji izbaaj i kontroliranje zakaene ribe prilikom zamaranja i
izvlaenja.
28
Postojbina bolognese tapova je Italija, tonije Bologna po kojoj su tapovi i dobili ime.
Jedna od glavnih karakteristika bolognese tapova je iznimna duina uz minimalnu teinu.
Tako primjerice prosjean bolognese tap duine 6 metara tei tek 250 grama. Takav je tap
opremljen taktiki rasporeenim jednako tipinim i karakteristinim jednostopnim provodnicima. Izvorni su modeli bolognese tapova u poetku imali znatno manji broj provodnika
to je omoguavalo lake i dalje zabacivanje, no nakon to se bolognese tehnika proirila po
svijetu, tapovi su dobili dodatne provodnike. Naime, u suhoj klimi odakle bolognese potjee
strune se nisu lijepile za blank tapa, no u vlanijim uvjetima, kakvi vladaju primjerice u Engleskoj, lijepljenje strune za blank je postao ozbiljan problem tako da engleski modeli bolognese
tapova znaju imati i preko 20 provodnika.
Kod ovih je tapova ak i nosa role tipian rije je o kliznom slide-grip nosau, a ne
navojnom mehanizmu za prihvat stope role.
Nosivost nije jaa strana bolognese tapova. Zbog tanke stjenke blanka, koja je takva zbog
potrebe za smanjenom teinom, nosivost ovih tapova je manja nego kod veine ostalih.
Stoga prilikom zamaranja i izvlaenja lovine treba taktizirati. Jedna od osnovnih greaka koje
poetnici u ribolovu s ovim tapovima rade je podizanje ulovljene ribe na prsa. Takvo izvlaenje u 99 posto sluajeva dovodi do pucanja vrnog segmenta.
Bolognese e kod kaenja veih primjeraka uz dobro podeenu konicu savreno odigrati
svoju ulogu, pri emu se uz malo prakse lako stie potpuna kontrola nad zakaenom ribom.
Ipak, u samom izvlaenju lovine s bolognese tapom, podmeta adekvatne duine je neophodan alat.
29
30
Br. 1 Pribor i jeka
Feederi su izuzetno jaki tapovi
Spin tapovi su u pravilu ergonomski savreni
Feeder i multipicker tapovi
Spin tapovi
Feederi su, kako im ime kae, namijenjeni ribolovu uz pomo hranilica. Samim time imaju
neto jau akciju, no vrh im je nezavisno od snage besprijekorno detektorski toan.
Multipickeri su pak tapovi kod kojih je vrni segment odvojiv i izmjenjiv. Najee se prodaju u kompletima s dva ili tri, rjee etiri vrha. Manje su nosivi u zabaaju no detekcija im je
jednako jaka kao i kod feedera, s jednom velikom prednosti - vrh im se moe prilagoditi teini
olovnice ime se osjetljivost dodatno pojaava.
Ovi tapovi deklarativno nemaju onako impresivne teine izbaaja kakve moemo nai
kod surf modela. Mada povremeno na trite iskoe modeli gramae do nevjerojatnih 300
grama, feederi najee imaju deklaraciju na 40 60 grama, pa im je u skladu s gramaom
i domet ogranien.
Feederi su parabolici i nisu predvieni za brzi ribolov. Iako su u kontrama vrlo spori, prilikom zamaranja do punog izraaja dolazi sva njihova ilavost i snaga.
Spin tapovi su namijenjeni varaliarenju. Najee su dugi od 2,4 do 3,6 metara, a akcija
im je u uskoj vezi s duinom i teinom izbaaja. Ipak, generalno gledano, spin tapovi spadaju
u grupu brzih tapova akcije B, rjee akcije C. Provodnici su kod ovih tapova iroki i najee
meusobno vrlo udaljeni kako bi omoguili to dalje izbaaje sa to manjim optereenjem.
Uglavnom su grafitni, jednodijelne, dvodijelne ili pak teleskopske izvedbe.
U posljednje su vrijeme sve brojniji tapovi na kojima je rijeju i slikom naznaeno kojoj
su ribljoj vrsti namijenjeni. Naravno, i ovdje je rije o marketinkom triku jer realno gledano
nema razloga zbog kojega varaliarski tap sa slikom tuke ne moe posluiti obalnom varaliarenju brancina.
Iako su dostupni u raznim gramaama i duinama, najee se koriste modeli dugi 2,7
metara gramae 30 60 grama.
31
Br. 1 Pribor i jeka
Odravanje
Tipian hibrid
Kombinirani modeli
Zahvaljujui mogunosti kombiniranja tek naizgled nespojivih elemenata stvoreni su tapovi nove generacije koji nisu nita drugo doli hibridi ve postojeih modela.
Moderni surf tap ima teleskopsku formu sa sklopivim prvim provodnikom, dok su ostali provodnici tipini za bolognese, visoke jednostopne, samo malo robusnije. Nosa role je
nerijetko bolognese slide-grip, dok je sami blank zahvaljujui modernim kompozitnim materijalima stanjen ime se izgubilo na teini, a dobilo na nosivosti i osjetljivosti. Ovakvi tapovi
zapravo ne spadaju niti u jednu od strogo omeenih trgovako proizvodno - deklariranih
grupa. Mogu se koristiti na vie naina, a kad im natjecatelji izmijene vrh, tada postaju vienamjenski obalni univerzalci.
32
Odravanje tapova nije teko. Bez obzira na kvalitetu tapa, nakon povratka s mora, tap
bi trebalo isprati u mlakoj vodi, ukloniti eventualne neistoe, prebrisati ga i ostaviti na suhom mjestu da se do kraja osui. Posebnu panju treba posvetiti teleskopskim modelima koji
su zbog veeg broja segmenata, i samim time veeg broja dodirnih povrina, skloniji oteenjima. Pijesak i sol mogu na spojnim mjestima ostaviti ogrebotine koje vrlo brzo postaju
prava oteenja koja u konanici dovode do pucanja tapa.
Teleskopske tapove valja isprati pod mlazom tople vode od vrnih segmenta prema najdebljem. Naravno prije toga valja odvinuti ep na dnu tapa kako bi voda mogla otjecati.
Jednako tako valja ispirati i nosae za role bez obzira na izvedbu. Rukohvate od pluta ne
treba brusiti vodobrusnim papirom ve ih je dovoljno oprati mekanom spuvom.
Oteene, potpuno razbijene ili pak odlijepljene provodnike valja uvrstiti ili zamijeniti novima.
U sluaju loma vrha tapa, na mjestu loma se moe postaviti novi vrni provodnik ime
je tap naravno, postao krai. U tom sluaju valja imati na umu da je time tap promijenio
akciju, a moda i CW.
Kod teleskopskih modela najpraktinije je u potpunosti zamijeniti vrni segment.
Teleskopski su tapovi jednako osjetljivi i kod sklapanja na silu. Naime, mnogi ribolovci tapove sklapaju tako da ih debljim krajem oslone na podlogu nakon ega, drei ih za segment
koji ele sklopiti, udaraju tim istim debljim krajem o pod. Na taj je nain povrina dosjeda
izloena mogunosti najgrubljih oteenja. Jo ako se na taj nain sklapaju gornji segmenti
dok su donji ve sklopljeni, tada pored povrine dosjeda pate i sve ve sklopljeni provodnici.
Teleskopski se tapovi moraju sklapati na nain da se susjedni segmenti prihvate rukama i
uz lagano guranje i zakretanje u suprotnim pravcima pokuaju sloiti.
Ipak, ponekad se dogodi da segmenti unato svom trudu ostanu zaglavljeni.
Ukoliko je rije o prvim, najdebljim segmentima, dovoljno je osloniti tap krajem o zid ili
podlogu, te dok se jednom rukom tanji segment gura, drugom rukom se krunim pokretima
mjesto dosjeda polako izvija.
Ukoliko su zaglavljeni segmenti po sredini tapa, postupak je isti s tim da vam je potrebna
pomo druge osobe koja e rukama drati deblji od dva zaglavljena segmenta i na taj nain
pruati otpor prilikom pokuaja sklapanja.
33
Br. 1 Pribor i jeka
Rola
Role sa slobodnim hodom pule

sve su zastupljenije u tehnikama
obalnog ribolova
34
35
Br. 1 Pribor i jeka
Srce ribolovnog pribora

Velika veina obalnih ribolovnih tehnika u kojima koristimo tap podrazumijeva i upotrebu
role. Iako postoje tehnike kod kojih se lovi bez role, primjerice kod ribolova tekama ili direktaima, u morskom obalnom ribolovu su vrlo slabo primjenjene, mogli bismo rei i potpuno
nezastupljene. Rije je o tehnikama koje su svoju primjenu nale u slatkovodnom ribolovu,
a na moru se mogu vidjeti jedino ukoliko ih neki, najee neupueni slatkovodni ribolovac
donese kao osobni pribor.
Rola se sastoji od kuita s prijenosnim mehanizmom, pogonske ruice, rotora s preklopnom oprugom, kalema i konice.
Suvremene su role veinom izraene od nehrajuih materijala. To su uglavnom kompozitni ili grafitni materijali, aluminij i inox, dok se izloene tarne povrine poput rolera ili ruba
kalema presvlae materijalima otpornima na habanje, npr. titana, to rolama znatno produljuje radni vijek.
Suvremeni tehnoloki procesi su i role, ba kao i sve ostale dijelove ribolovne opreme,
danas doveli na vrlo impresivni nivo. Anti twist ili infinite bearing su do jo prije desetak
godina isticani kao posebnost, dok su danas postali standard to je sluaj i s veinom ostalih
tehnikih postignua.
Osnovne karakteristike na koje kod odabira role treba obratiti panju su svakako veliina
role, kapacitet i oblik kalema, prijenosni odnos, broj leajeva, kvaliteta slaganja strune, te
pozicija i kvaliteta konice.
Veliina role je esto izraena zavrnim brojem koji je sastavni dio imena. Najmanji zavrni
broj u imenu role znai da je u pitanju i najmanji model te serije. Tako primjerice kod serije
rola Van Staal VSB model Van Staal VSB 100 je najmanji dok je model Van Staal VSB 250
najvei.
Kod nekih je modela taj zavrni broj u uskoj vezi s kapacitetom kalema role i oznaava
kapacitet u odnosu na promjer strune. Tako bi zavrni broj na oznaci za rolu Trance RD 820
znaio da je kapacitet te role 100 metara 0,20 milimetarske strune. No ta je podudarnost
najee sluaj samo kod najmanjih modela iz iste serije. Najvei model ima oznaku Trance
RD 840 a ima kapacitet 190 metara 0,35 milimetarske strune.
Veliinu role u principu odreuje ribolovna tehnika pa tako ba kao i kod tapova moemo
razlikovati surf, match, spin U takvoj je podjeli lako odrediti to nam zapravo treba jer je
razlika izmeu surf i spin role jasna ve na prvi pogled. No postoje i modeli koji nemaju tako
jasne oznake pa se u tim sluajevima moramo osloniti na vlastitu prosudbu. Ne postoji neka
stroga granica koja odreuje koliko velika rola mora biti, no mudro je veliinu uskladiti s veliinom tapa, oekivanom lovinom tehnikom i osobnom konstitucijom.
Kapacitet kalema se izraava brojanom oznakom, primjerice 150/0,15 pri emu prvi broj
oznaava kapacitet strune u metrima (m), dok drugi oznaava promjer strune u milimetrima
(mm). Prema tome oznaka 150/0,15 znai da kalem, odnosno rola, moe primiti 150 metara
0,15 milimetarske strune.
esto je prisutan i drugi nain oznaavanja kod kojega prvi broj oznaava nosivost strune
izraenu u kilogramima (kg), dok drugi broj oznaava kapacitet kalema izraen u metrima (m),
npr 4/140.
Kod nekih se modela kapacitet oznaava engleskim mjernim jedinicama pri emu prvi broj
36
Suvremene role objedinjuju sva tehnika postignua
oznaava kapacitet izraen u jardima (Yds), a drugi broj nosivost strune izraen u librama
(Lbs).
U pravilu je prije brojanog zapisa istaknuta mjerna jedinica koja se primjenjuje na navedene brojeve m/mm, kg/m ili Yds/Lbs.
U zavisnosti od vrste role, odnosno njene namjene, profili kalema mogu biti razliiti. Tako
surf role imaju najee plitke, visoke i konusne kaleme velikog kapaciteta s kojima se lako
mogu ostvariti daleki zabaaji, dok su nasuprot njima kalemi za match ribolov plitki, malog
kapaciteta, sve u skladu sa zahtjevima koje namee ribolovna tehnika.
Prijenosni odnos role (gear ratio) je veliina koja govori koliko e se puta rotor role okrenuti za jedan okret pogonske ruice. Ta se veliina izraava brojevnim odnosom, npr. 1:5,2.
gdje je 1 broj okretaja pogonske ruice, a 5,2 broj okretaja rotora. to je prijenosni odnos
vei i brzina je vea.
Broj leajeva u roli je vrlo bitan detalj. Dovoljan broj leajeva je garancija mirnog i stabilnog
rada, ali i duljeg radnog vijeka. Tako e primjerice jedna varaliarska rola u jednom ribolovu
odraditi dva ili tri puta vie nego surf rola u jednako dugom ribolovu pri emu je dobra uleitenost od presudnog znaaja.
U rolama se najee koriste kuglini leajevi, dok se igliasti ili valjkasti koriste samo kao
nepovratni.
Minimalni broj leajeva ispod kojeg ne bi trebalo ii je 3+1, to znai da rola ima tri kuglina
i jedan nepovratni leaj. Ta tri su najee postavljeni tako da su dva kuglina leaja oslonac
osovini pogonske ruice, dok je trei kuglini postavljen na centralnu osovinu, a nepovratni
na spoj rotora i kuita.
Neke role imaju i preko 15 leajeva to im esto neopravdano podie cijenu, dok neke pak
umjesto leajeva imaju tek plastine piksne. Ove posljednje se lako prepoznaju po izrazito
niskim cijenama.
37
Br. 1 Pribor i jeka
konice sabija koione ploice i na taj nain poveava silu trenja. to su koione ploice ire
to je sila trenja, a time i snaga koenja potencijalno vea i kvalitetnija.
Podeavanje konice se vri tako da se struna provuena kroz sve provodnike na tapu
optereti, nakon ega se otputanjem ili zatezanjem pokretaa konice, konica dovede u
poloaj laganog proklizavanja. Ovako podeena konica e s lakoom odraditi svoj posao kad
se na udici nae riba vea i tea od krajnje nosivosti pribora.
Pogreno je podeavanje konice direktnim povlaenjem strune. Tako podeena konica je
uvijek pretegnuta to u borbi s ribom moe rezultirati pucanjem pribora i gubitkom lovine.
Pored prednje i stranje konice postoji i borbena konica. Najee je smjetena neposredno iznad stranje konice kao prstenasti nastavak s polunim izdankom koji se tijekom
borbe jednostavnim pokretom palca moe pomicati lijevo-desno ime se poveava, odnosno
smanjuje sila koenja.
Posebno mjesto zauzimaju role sa slobodnim hodom pule. To su role koje istovremeno
imaju i prednju i stranju konicu. Koriste se uglavnom u ribolovnim tehnikama koje zahtijevaju due ekanje. Iako su kreirane za ribolov arana na slatkim vodama, vrlo su se brzo
udomaile na morskoj obali gdje se ponajvie koriste u ribolovu plahih ljuskavki, prvenstveno
podlanica.
Polugom slobodnog hoda pule biramo konicu koja e biti aktivna. Nakon zabacivanja
sistema, polugom se aktivira stranja konica podeena na minimum. Kad se eli kontrirati,
polugom se odabere gornja konica podeena na tvrdo. Prebacivanje na gornju konicu se
moe ostvariti i jednim okretom pogonske ruice.
Borbena je konica kreirana za brzo i jednostavno koenje tijekom zamaranja lovine
Slaganje strune prilikom namatanja je jako vana stavka pogotovo kod rada s upredenicama. Pravilno sloena struna omoguuje kvalitetnije zabacivanje i svakako ugodniji ribolov.
Prilikom namatanja strune centralna se osovina podie i sputa, to zapravo omoguuje
ravnomjerno slaganje strune. Nekadanji kulisni mehanizam je danas gotovo u potpunosti
naputen i zamijenjen worm-shaft mehanizmom, dok je kod najsuvremenijih rola pravilno
namatanje postignuto S-Curve oscilation mehanizmom.
Brand koji je u pravilnom namatanju postigao savrenstvo je svakako Shimano sa svojom
serijom rola Aero Technium gdje je za jedno podizanje i sputanje kalema pogonsku ruicu
potrebno okrenuti ak 80 puta!
S obzirom na smjetaj razlikujemo prednju i stranju konicu. Role s prednjom konicom
najee unutar naziva imaju oznaku FD (front drag) - primjerice Black Magic FD, dok role sa
stranjom konicom imaju oznaku RD (rear drag) - primjerice Black Magic RD.
Prednja se konica nalazi na kalemu role, dok je stranja smjetena na dnu kuita. I jedna
i druga konica funkcioniraju po istom principu. Zatezanjem koionog pokretaa, opruga
38
Role sa slobodnim hodom pule sve su zastupljenije u tehnikama obalnog ribolova
39
Br. 1 Pribor i jeka
Najee koritene oznake na deklaracijama rola:

Oznaka
ABS
Hrvatski
Anti Backlash System
Daiwin patent obrnuto konusnog slaganja

pule koji smanjuje mogunost mrenja
prilikom izbaaja
Oznaka
Engleski
Hrvatski
Long cast
Visoka pula za daleke izbaaje
Left hand
version
Left hand version
Role s mogunou promjene poloaja

pogonske ruice, za ljevake i denjake
Line guard
protector
Line guard protector
etkice ili gumice smjetene na unutarnjoj

strani ramena rotora koje sprjeavaju
upadanje strune pod kalem
Line memory knob
Rotirajui podesivi otvor na kalemu koji

omoguuje prikaz promjera trenutno
koritene strune
Micro brake adjusment
Finopodesiva konica
NCCB
Non corrosion ball bearings
Nehrajui kuglini leajevi
OWC
One way clutch
Nepovratni hod rotora
LC
Aero Wrap II
Shimanov patent koji omoguuje izuzetno

pravilno i ujednaeno namatanja strune
oscilacijom pule preko pune osovine
Anti rust bearing
Nehrajui leajevi
AR-C Spool line

menagement system
pula s konusno obraenim gornjim rubom

koji omoguuje kvalitetniji i laki izbaaj
LMK
AVS
Anti vibro system
Balansirani rotor radi smanjenja neeljenih

vibracija
Micro brake
adjusment
Baitrunner
spool
Baitrunner spool
Shimanov patent slobodnog hoda pule
BB
Ball bearings
Kuglini leajevi
CF
Aluminium Cold Forged

Spool
Hladno preana aluminijska pula
CRBB
Corrosion resistant ball

bearing
Vrsta zatvorenih leajeva otpornih na koroziju
Corrosion Resistant
Coating
Antikorozivni premaz na metalnim

dijelovima role
Direct Drive System
Direktan prijenos s tanjura na pu bez

meuelemenata
ELC
Elastic line clip
Elastini dra strune na kalemu. Smjeten

je na donjem rubu kalema i slui za kaenje
kraja strune u transportu ili kao graninik
prilikom zabacivanja.
EOS
Elliptical Oscillation
System
Posebno osmiljen sistem koji omoguuje

mirniji rad i pravilnije namatanje strune.
Aero Wrap II
A-RB
AR-C Spool
CRC
DDS
FD
Front drag
Prednja konica
FS
Free spoo
Slobodni hod pule
High durability gear
Posebna zatitna presvlaka zupanika koja

omoguuje veu snagu i finiji rad
Corrosion Resistant,
High Density Gearing
Izuzetno otporna legura sa specijalnim

premazom protiv korozije od koje su na
nekim rolama izraeni zupanici i ostali
unutarnji pogonski dijelovi role
HDGr
HDGII
Infinite
40
Engleski
Infinite
Nepovratni leaj
Powerbail
tube
(Airbail)
RD
S-Curve
oscilation
SS
Lagani preklopnik cjevastog profila s kojim

je postignuto optimalno dovoenje strune
pod roler
Rear drag
Stranja konica
S-Curve oscilation
Najsuvremeniji mehanizam za pravilno

slaganje strune prilikom namatanja
Spare spool
Rezervni kalem
S-Stroke
system
STAR
Super
metal body
VBS
Worm shaft
WRFD
Sistem za usklaeno namatanje strune

Single touch anti reverse
Pritiskom gumba se aktivira, odnosno

neutralizira nepovratni leaj
Super metal body
Metalno kuite
VBS
Koioni sistem sastavljen od est

centrifugalnih leajeva kojima se postie
maksimalno fino podeavanje konice
Worm shaft
Mehanizam beskonanog pua
Wide range fighting drag
Borbena konica
Inaica slobodnog hoda pule kod kojega je
potrebno manje od jednog okreta pogonske
ruice za aktiviranje mehanizma
QD Fast drag
Quick snap
Quick snap
Lako sklopiva pogonska ruica radi lakeg

transporta
41
Strune
42
Br. 1 Pribor i jeka
Tanka spona povjerenja

Struna uz udicu spada u osnovni dio ribolovnog pribora. To je nit kojom se vezuje udica i zakaena riba izvlai. Strune dijelimo na dvije osnovne grupe. Prvu ine monofilne ili jednostruke
strune dok drugu ine polifilne ili vienitne strune poznatije kao upredenice ili vienitke.
Osnovna i najvea razlika izmeu ove dvije vrste struna je u nosivosti i istezljivosti. Naime,
upredenice mogu podnijeti gotovo dvostruko vee linearno optereenje od monofila istog
promjera, pri emu su za razliku od monofila potpuno neistezljive.
Ostali najei nazivi za strunu su tunja, krena, fildepanj, silk ili svila te njihove izvedenice.
Monofilna struna je najee izraena od polyamida, pa zavisno od primjesa ima veu ili
manju memoriju. To znai da e se nakon plastine deformacije (dugog leanja na kalemu,
guvanja ili istegnua) bre ili sporije vraati u prvotno stanje. Strune s natpisima Low memory, No memory ili Amnesia, imaju sposobnost neusporedivo bre regeneracije od klasinih
najlonskih struna. Monofili bez memorije ne formiraju oprugu nakon izbaaja, ali su kontre,
pogotovo na veim daljinama manje uinkovite. Razlog je tome to su takve strune najee
i znatno elastinije od onih to pamte, pa je u kontriranju, da bi se udica pomakla, najprije
potrebno istegnuti elastini dio. Njihove prednosti najvie dolaze do izraaja prilikom dueg
zamaranja lovine na veoj distanci.
Strune s memorijom su ilave, krute i manje istezljive to ih ini pogodnijima za direktnije
kontakte s lovinom no u principu imaju manju nosivost od struna bez memorije.
Posebno mjesto zauzimaju fluorokarbonske strune. To su strune koje imaju isti koeficijent
loma svjetlosti kao i more to ih nakon potapanja ini potpuno nevidljivima. Suvremenije
inaice imaju i istu specifinu teinu zbog ega u moru imaju neutralan uzgon. To ih ini
idealnima za varaliarenje.
Iako su fluorokarboni u pravilu bezbojni neki brandovi proizvode i obojane fluorokarbone,
najee s preljevima boja to pomae izlomljenosti slike i dojmu nevidljivosti. Iako imaju
mnotvo prednosti valja naglasiti da im je i linearna nosivost i nosivost na voru manja od
klasinih monofila.
Upredenice su izraene od sintetikih materijala visoke nosivosti kao to je Spectra Polyethylen Fiber ili visokomodulirani Polyethylen Fiber poznatiji kao Dyneema. Svoju su primjenu nale prvenstveno u ribolovnim tehnikama koje zahtijevaju daleke izbaaje poput surf castinga ili u tehnikama koje trae najneposredniji kontakt s lovinom kao to je varaliarenje.
Iako imaju cijeli niz prednosti upredenice imaju i nekoliko ozbiljnih mana koje se ne smiju
ignorirati.
Zbog neistezljivosti ovih struna i ostali pribor valja uskladiti s tom injenicom.
Upredenice u pravilu dre loe na voru pa se stoga u radu s njima trebaju primjenjivati
samo provjereni vorovi namijenjeni upredenicama.
Upredenice su jako sklone oteenjima. Stoga ih valja uvati od kontakta s otrim predmetima poput stijena, kao i otvorenog plamena s kojim mogu doi u kontakt prilikom spaljivanja
krajeva kod formiranja nekih vorova i montaa.
S obzirom na presjek, razlikujemo upredenice plosnatog i okruglog presjeka. Upredenice
okruglog presjeka se bolje slau prilikom namatanja na kalem to je svakako prednost pri dale-
43
Br. 1 Pribor i jeka
kim izbaajima. Iako su formirane od mnotva niti, suvremena tehnologija razlikuje upredenice
od 4, 6 i 8 upletenih niti. Naravno, rije je o mikroupredenicama ijim s uplitanjem dobija finalni
proizvod. Iako temeljno namijenjene ribolovu iz brodice, ove su upredenice svojim karakteristikama jednako izvrsne i za obalni ribolov. Jedina im je mana jo uvijek vrlo visoka cijena.
Deklarativni podaci koje nalazimo na pakiranjima struna vrlo esto odstupaju od stvarnog stanja. Najea odstupanja se naalost odnose na kljune detalje linearnu nosivost
i jednakomjernost navedenog promjera. Naalost tonost navedenih podataka se ne moe
provjeriti u kunoj radinosti tako da se prilikom kupovine najee moramo pouzdati u vlastito iskustvo.
No da ne bi sve palo na osobne procjene postoje i EFTTA deklaracije.
Te su deklaracije potvrda proizvodnih deklaracija, a izdaje ih EFTTA (European Fishing
Tacle Trade Association). Potvrde se izdaju temeljem testova obavljenih u EFTTA laboratorijima. Ukoliko se deklarativni podaci neke strune nakon testova pokau tonima, struna
dobija oznaku EFTTA approved to znai da se u podatke navedene na pakiranju moemo
pouzdati.
Potpun izvjetaj sa svim testiranim strunama moe se vidjeti na slubenim stranicama
EFTTA-e na adresi:
http://eftta.com/english/line_test_results.html?cart=124394611714628331&printThis
Sitni pribor
Sastavni dio svakog ribolovnog pribora je takozvani sitni pribor. Iako se bez dobrog dijela
tog sitnog pribora ipak moe uloviti riba, s njim je to neusporedivo lake i ugodnije uiniti.
Zavisno do ribolovne tehnike svaka ribolovna kutija drukije izgleda. Dok jedan dio sitnog
pribora nalazi primjenu u svim oblicima ribolova, drugi je dio strogo namjenski.
Ne elei ulaziti u najsitnije detalje, na ovom mjestu ipak moemo izdvojiti jedan dio nezaobilaznih sitnica.
Zogulini
Zogulini, virble ili naprosto vrtuljci su elementi koji neutraliziraju sukanje ili kovranje strune. Montiraju se u zavisnosti od tehnike na razliitim mjestima no uglavnom na osnovi. Mnotvo je razliitih izvedbi ali u principu razlikujemo samo dvije osnovne s kopom i bez kope.
EFFTA Aproved je
garancija pouzdanosti
Upredenice su u mnogim
suvremenim ribolovnim tehnikama
standardna oprema
44
45
Br. 1 Pribor i jeka
Zogulini s kopom omoguuju bru montau i demontau. Pogodni su za kaenje olovnica,

varalica i predveza. Prilikom odabira treba obratiti panju na tip kope i kvalitetu kaenja budui da nisu sve kope jednako nosive i kvalitetne. Zogulini bez kope su pogodni za montae
kod kojih nema potrebe za demontaama. Osim klasinih, postoje i trostrani i etverostrani
zogulini.
Svakako valja istaknuti posebno kvalitetne Sampo zoguline koji su, ukoliko ih ne izgubite,
doslovno vjeni. Svoju anti twist ulogu savreno odrauju kako bez optereenja tako i pod
najveim optereenjem.
U posljednje su vrijeme posebno popularni lanani zogulini sastavljeni od tri ili pet segmenata koji su, mada izvorno namijenjeni lignjolovnoj tataki tehnici, nali svoju primjenu u
obalnom varaliarenju.
Plovci
Plovci su esto nezaobilazan dio pribora u ribolovu povrinske ribe poput cipala, bugava,
uata S obzirom na oblik postoji cijeli niz tehnikih rjeenja. Tako razlikujemo bavaste, mrkvaste, plosnate, antenske, iglaste
S obzirom na nain montae plovke dijelimo na fiksne i klizne. Fiksni su kao to im i ime
kae fiksirani na odreenoj udaljenosti od udica, dok se klizni mogu etati od zavretka osnove do gornjeg graninika. Pojedini modeli imaju uplju prozirnu ili izmjenjivu antenu tako da
mogu primiti starletu, svjetlei plastini uloak neophodan za ribolov plovkom nou.
Na moru se esto koriste waggler plovci koji imaju integrirano olovno oteanje koje je kod
pojedinih modela izmjenjivo. Ti su plovci namijenjeni prvenstveno ribolovu na veim udaljenostima koje su upravo zbog olovnog oteanja s ovim plovcima lako dostupne.
Perle
Perle imaju viestruku primjenu. Dok se na nekim mjestima koriste kao graninici, drugdje
su osnovna spona. Najpoznatije perle su one dvostrano probuene popularne tehnosfere,
koje slue za spoj osnove predveza i prama.
Gumene perle pak slue uglavnom kao distanceri ili uvari vorova dok su sedefaste i
arene perlice najee dopuna varaliarskom priboru.
46
47
Br. 1 Pribor i jeka
Naglavne lampe
Naglavna lampa je najpraktiniji oblik rasvjete bez koje je kvalitetan noni ribolov nezamisliv. Na tritu je prisutno mnotvo raznih modela meu kojima u principu nema loih. Najboljima su se pokazali tedljivi modeli s led diodama koji za napajanje koriste najee tri mala AAA
baterijska uloka s kojima se u ribolovu bez straha moe provesti i vie noi. Velika prednost
naglavnih lampi u odnosu na klasine je u tome to s njima imate dvije slobodne ruke.
Olovnice se mogu podijeliti u nekoliko kategorija od kojih je najprihvaenija podjela na

fiksne i klizne olovnice.
Tako se fiksne olovnice u principu nalaze na krajevima sistema poput primjerice kanenica.
U tu se svrhu najee rabe stoaste olovnice s klasinim okom ili pak integriranim zogulinom
na samom vrhu. No takve olovnice ipak najee koriste ribolovci koji udiare iz brodice. Velika prednost ovih olovnica u ribolovu iz brodice lei u karakteristinom obliku zbog kojeg se
nakon izvlaenja iz mora ne kotrljaju po pajolama.
Ribolovci koji love beach ledgering ili surf tehnikama koriste fiksne olovnice potpuno drugaijeg oblika. Najee je rije o olovnicama krukastog ili suza oblika. Posebno su popularne
olovnice koje su kreirali nai zapadni susjedi tzv. roccobomb. Ove olovnice imaju izdueni
oblik suze sa stabilizatorima ime je postignut znatno dalji domet u izbaaju nego s drugim
klasinijim olovnicama.
Osim osnovnog oblika, roccobomb ima i niz inaica prilagoenih razliitim situacijama, koje
su prihvaene i od strane ostalih proizvoaa olovnica.
Tako na tritu moemo nai sidrena olova koja imaju iane nastavke koji sprjeavaju
ukopavanje u muljevito, zaraslo ili hridinasto dno.
Olovnice sa stoastim izdancima tzv. rogovima, su namijenjene lovu na pjeano muljevitom
dnu po kojem kad ih se povue za sobom podiu oblai mulja koji provjereno privlai ribu.
Posebno su zanimljive olovnice namijenjene ribolovu u kurentu. Imaju oblik kose prizme
s tim da se oko za kaenje nalazi na sredini baze, a ne kako bi se oekivalo, na vrhu. Nakon
izbaaja, takva se olovnica poslije jednog do dva okreta postavlja u optimalni poloaj, nakon
ega se zaustavlja i omoguuje kvalitetan ribolov.
Olovnice
Olovnice su u veini ribolovnih tehnika neizostavni dio pribora.
Malo je ribolovaca koji u ribolovu ne koriste nikakvo oteanje. To su uglavnom oni koji love
tehnikama volo ili pak oni koji se bave varaliarenjem. Svi ostali ne mogu bez optereenja
ma kako ono malo bilo.
ak i za ribolov vrsta koje se zadravaju u gornjem sloju mora potrebno je oteanje radi
lakeg izbaaja. Osim wasser-kugli, koje realno gledano koriste uistinu malobrojni slano orijentirani ribolovci, veina ribolovaca kao oteanje koristi olovno optereenje.
48
49
Br. 1 Pribor i jeka

Slovne oznake za
samaste olovnice
Valjakste olovnice
Oznaka
Teina u
gramima
Oznaka
Teina u
gramima
BB
0,4
12
0,02
AB
0,6
11
0,028
AAA
0,81
10
0,04
SG
1,2
0,056
SSG
1,6
0,07
0,08
0,112
0,135
0,177
0,22
Engleske slovne oznake za

samaste olovnice
Oznaka
Teina u
gramima
BB
0,4
AB
0,6
AAA
0,8
SA
1,2
SSG
1,6
Samaste olovnice
Klizne olovnice su najprihvaenije u ribolovu pridnenim tehnikama. To su u prvom redu

popularne ferme kojima se love plahi pripadnici obitelji ljuskavki poput podlanica. Postavljaju
se uglavnom na osnovu, a hod im se ograniava ili zogulinima ili silikonskim stoperima. Za takav oblik optereenja se moe koristiti veina standardnih oblika olovnica koje konstrukcijom
udovoljavaju namjeni.
Iako su temeljno namijenjene fiksnim montaama, olovnice s integriranim zogulinom se
esto koriste kao klizne olovnice. Vrlo je esto koritena montaa preko boom-a, cjevastog
odstojnika koji sprjeava petljanje predveza i osnove.
Naravno, umjesto zogulinskih nastavaka prisutni su i obini iani nastavci. Razlika je samo
u tome to se olovnice sa zogulinom mogu okretati oko vlastite osi ne mrsei strunu, a one
sa ianim okom ne.
Posebno su zanimljive i popularne olovnice poznate kao tirolsko drvce (tirol tree). To su
olovnice na koje je navueno plastino crijevo ispunjeno zrakom. Nakon to takva olovnica
dotakne dno zauzima uspravan poloaj koji smanjuje mogunost zapinjanja i omoguuje kvalitetniju prezentaciju na zaratenim dnima.
50
Brojane oznake za okrugle

(samaste) olovnice
0,27
0,29
0,39
2/0
0,42
3/0
0,47
4/0
0,68
5/0
0,79
Engleske brojane oznake za

samaste olovnice
Brojane oznake za Styl olovnice
(po Sensas-u)
Oznaka
Teina u
gramima
0,3
Oznaka
Teina u
gramima
0,2
0,1
10,5
0,035
0,068
11
0,028
0.051
11,5
0,023
10
0,03
12
0.018
11
0,02
13
0,010
12
0,012
14
0,004
13
0,005
51
Br. 1 Pribor i jeka
Odstojnici
Odstojnici su elementi koji sprjeavaju mrenje pribora prilikom zabacivanja. To su cjevice
ravne ili izlomljene konstrukcije (najee pod kutem od 150o) kroz koju prolazi osnova, a na
koje se preko kope kai olovno optereenje. U stranim se katalozima mogu pronai pod
nazivom boom (boom eng. = bum, debljenjak na jedru).
Da bi se ostvarila signalizacija i u sluaju kada riba s udicom krene prema obali koriste se
hangeri (hanger, eng. - vjealica, visei nosa, kuka u smislu onaj koji visi). Hanger je najee kreiran kao mala oteana tipaljka i nije nita drugo doli protuuteg. Kai se na strunu sa
strane koja je blia roli. Struna se zategne do eljene napetosti, konica na roli se popusti,
nakon ega se hanger jednostavno objesi. U trenutku kada riba s udicom u ustima zapliva
prema obali, struna se oputa zbog ega hanger pada i svojom teinom provlai strunu
preko valjia na indikatoru.
Da bi stvar bila jo ljepa, u najsuvremenijoj ponudi su i daljinski dojavljivai s dometom
od preko 100 metara. Uz njih ribolovac ne mora cijelo vrijeme biti u zasjedi ve se moe i
opustiti to je posebno pogodno u viednevnim ribolovnim pohodima ili za kinih noi kada
moe potraiti zaklon u atoru.
Od ostale sitne opreme koju bi svaki ribolovac trebao imati sa sobom valja navesti karice,
no, upalja, noktaricu, silikonski konac, iglu, kirurke kare peanke, pribor za prvu pomo,
i svakako krpu za brisanje ruku.
Indikatori
Elektronski indikatori su elementi koji signaliziraju pomicanje strune, odnosno riblju aktivnost, zvukom, svjetlom ili kombinacijom zvune i svjetlosne signalizacije. Najee se montiraju na rod-pod ili kakav drugi nosa tapa pri emu se tap postavlja u leite indikatora na
nain da struna prelazi preko valjia indikatora. Izvlaenje strune prema van okree valji
koji svojim osovinskim nastavkom u okretanju ostvaruje elektro impuls koji pak aktivira svjetlosni i zvuni signal.
52
53
JEKA
54
Br. 1 Pribor i jeka
II. dio
55
Br. 1 Pribor i jeka
Pravila igre
Sadraj eluca nam moe puno toga rei
56
Znati to ribe ele jesti u trenutku dok jekamo udicu, znai ostvariti uspjeh. Ipak, malobrojni to znaju ili pak uspijevaju pogoditi. Uzaludno je slaganje savrenih sistema ukoliko se
na udici nalazi pogrena jeka. to staviti na udicu, pitanje je koje mui veinu ribolovaca. Iako
postoje univerzalne jeke poput dagnje, srdele ili crva, injenica je da se pomno odabranom
jekom ciljano mogu ostvariti bitno kvalitetniji i kvantitativno bolji ulovi.
Jednom zgodom, sad ve davnih, osamdesetih godina, u vrijeme dok su samice kao sportskoribolovni alat bile u okviru zakona, jedan moj prijatelj je ostao bez jeke. Ostalo mu je
desetak samica, no velikog je crva bilo jo samo za polovicu praznih udica. Stoga je odluio
na svakoj samici jednu udicu najekati crvom, a drugu sa zaleenom lignjom patagonikom
koja je, usput budi reeno, odmrzavana i ponovo zamrzavana bar est do sedam puta. Rezultat je nakon nekih sat vremena iznenadio i mog prijatelja i mene. Na svakoj od tih samica
je bio krasan fratar, no niti jedan se nije polakomio za crvom. Svi su bili ulovljeni na naizgled
neupotrebljivu lignju.
Riblja osjetila i openito nain na koji ribe percipiraju hranu, okuse i mirise bitno se razlikuju od naeg. To je podruje sa znanstvenog stajalita jo uvijek prilino neistraeno. Pojedine
vrste itekako dobro razlikuju koji zalogaj sadri vie, a koji manje proteina i to je u datom
trenutku dobro ili naprosto ukusno, a to nije.
U takvim je situacijama jako vano ponuditi pravu jeku, naravno, ako elimo uloviti akademika s perajama.
Poznato je da na odreenim mikrolokacijama ribe ne potuju uobiajene obrasce, odnosno da trae specifian pristup. Iako je krdobul na veem dijelu Jadrana uinkovita jeka, na
nekim pozicijama ne radi savreno, dok je na nekima opet ubojit do bola. Bibi isto tako ne radi
svuda, kao ni veliki crv, dok je lignja jednako tako arena.
Razlog tome je ponekad vrlo teko dokuiti, a odabrati pravu jeku na nepoznatom terenu jo i tee. Ipak, ovim se problemima ili bolje rei dilemama djelomino moe doskoiti.
Na slatkim je vodama, pogotovo u muiarenju, uobiajeni postupak otvaranje prve ulovljene ribe. Razlog je jednostavan i opravdan sadraj eluca otkriva kakvu jeku, u ovom
sluaju muhu, valja koristiti toga dana na tom mjestu.
Morski ribii rijetko kada to rade, no sadraj ribljeg eluca otvorena je knjiga koja bi, ukoliko se odlue pogledati u nju, mogla mnogog vrsnog ribolovca itekako iznenaditi.
Analiza posljednjeg obroka koji je neka riba uivala prije nego to smo je nasukali moe
nam pomoi u nasukavanju ostatka obiteljskog skupa.
Jednom sam se prilikom, lovei brancine na ive gavune prilino namuio, a sve za neke
mrave rezultate. Iako sam koristio savrene sisteme i neozlijeene ive gavune, brancine
sam dobivao jako teko, i to tek kad bi ih povlaio poput varalice. U oajanju sam otvorio jednog ulovljenog brancina i u elucu naao naravno - gavune, ali niti jednog ni dueg ni kraeg
od 5 centimetara. Otvorio sam jo jednog i naao identinu sliku. Naravno da mi je uspjeh bio
57
Br. 1 Pribor i jeka
skroman jer sam zabacivao prevelike gavune. Odmah sam najekao jednog od pet i naravno,
u prvom zabacivanju dobio ribu.
Nasuprot ovom primjeru, lei injenica da ponekad veliina jeke nije nikakva prepreka.
Tako sam jednom prilikom istei podlanicu oko kilograma teine, u elucu pronaao ep
od volka promjera 1,5 centimetra. Pokuajte zamisliti koliki je bio volak kojeg je ta, relativno
mala podlanica uspjela zdrobiti i progutati.
U jednom prosjeno velikom modracu sam pronaao dva vrlo tvrda crva dua od 5 centimetara promjera oko 8 do 10 milimetara. Budui da su bili napola provareni nisu mogli biti
nametnici. Kako ih je progutao, ni danas mi nije jasno.
A to mogu rae, make i psi progutati ne treba ni spominjati. Veliina njihovog plijena ni
u kom sluaju nije ograniena veliinom njihovih usta.
I mada se moe uiniti da ribe jedu sve to se mie, odnosno sve to je mogue progutati
u svakom trenutku, nije tako.
Obian kanjac koji na ponudi ima svu silu najraznovrsnije hrane koja se zadrava na rubu
litoralnog spusta u gustim nasadima trave i algi ipak ne jede sve. Osnovna su mu hrana rakovi,
s tim da na odreenim podrujima jede i odreene vrste rakova. Tako su kanjci oko Paga, ali i
irja najskloniji malim strigljaima. Naravno, kanjca moete dobiti na gotovo bilo kakvu jeku,
ali stavite li raka odgovarajue veliine rezultati su neusporedivo bolji.
Ipak, unato nekim opim pravilima ne treba generalizirati i rei da primjerice arbun najbolje radi na svjeu dagnju ili da se kova najbolje lovi na srdelu. Na nekim mjestima poput
zapadne obale Istre arbun najbolje radi na krdobule, dok se na srednjem Jadranu kova bolje
lovi manulom.
Mikrolokacije nose svoja pravila igre, a da biste ih otkrili morate biti uvijek spremni i sa
sobom imati dovoljno raznovrsne jeke i naravno, dovoljno vremena i volje za isprobavanje
i eksperimentiranje.
Jedan ribolovni pokuaj nita ne znai jer trenutni uspjeh moe biti samo iznimka. Tek
kada se uvjerite da odreena jeka na odreenom terenu u ribolovu odreene vrste i to kroz
vie ribolova daje dobre rezultate, tada moete rei to je to.
Mesni i biljni men

Osnovna se podjela ribljeg jelovnika ipak moe napraviti tako da moemo razlikovati dva
osnovna menja - mesni i biljni. Mesni se nadalje moe podijeliti na ivi i neivi, od ega ivi
moe imati riblji, raji, glavononi ili okus po koljkama, dok je u mrtvom (varaliarskom) dijelu
menija to ipak sporedna stavka.
Biljni je men izrazito jednostavniji, prvenstveno zbog ograniene mogue koliine bjelanevina, no zato je mesni vrlo bogat.
Dagnja, riblji filet ili bilo kakav morski crvi e uspjeno prevariti veinu ribljih vrsta svih
slojeva mora pa se najee rabe u ribolovu plovkom ili omecem, a zahtijevaju estu provjeru
stanja na udicama.
Veliki crv, bibi, komadi glavonoaca ili volci, pogodni su za ribolov postavom na dnu kada se
zabaeni sistemi ostavljaju due vremena bez izvlaenja. Takva je jeka otporna na grickanje
58
sitne ribe i namijenjeni su uglavnom krupnijim primjercima.

ive ribe zakaene pod kou s jednom ili dvije udice namijenjene su prvenstveno velikim
predatorima, ali i ugoru i svim bentoskim grabeljivcima. Jedino ako se postave u gornjem ili
srednjem sloju mora pomou waggler plovka, mogu prevariti gofa, licu, palamidu
Veina je riba mesno orijentirana i rado e pojesti bilo kakav morsko-mesni obrok bez obzira na porijeklo, rok trajanja i datum proizvodnje. Ipak za vrhunske rezultate treba ponuditi
i vrhunsku jeku. Potreba za kvalitetom mamca raste proporcionalno s koliinom plave krvi
59
Br. 1 Pribor i jeka
u riba koje lovimo. To znai da oboriti koji se nalaze na vrhu ljestvice plemenitaa ipak ne
jedu bilo to.
Tako e zubatac najradije smazati ivu ribu, podlanica crva ili volka, a brancin ivu ribu ili
kozicu. Naravno da e u nedostatku takve jeke posluiti i manje kvalitetna, ali to je vrh i kao
takav ima svoje visoke standarde.
Neto manje plemeniti riblji velikodostojnici, kao to su fratri, arbuni i kantari nemaju tako
profinjeno nepce pa e lako zagristi u komad lignje, riblji filet ili bilo kojeg koljkaa.
Na dnu ove ljestvice su svejedi, vjeno gladni, koji jedu bilo to. Tu spadaju psi, rae, make, ugori i cijelo mnotvo bentoske ihtiofaune.
Biljojedi u morskom ribljem svijetu su zastupljeni sa znatno manjim brojem vrsta. Najpoznatiji vegetarijanci su cipli i salpe koji se uspjeno love na sve kombinacije kruha, sira i brana.
Dodaci zelenih nitastih algi dodatni su stimulans za buenje apetita tih morskih biljojeda.
Ipak, vano je napomenuti da riblji vegetarijanci nisu u potpunosti okrenuti biljnoj prehrani. Dodatak ribljeg brana ili salamure u neku od pastura e isprovocirati vei broj grizeva, a
neoekivano dobar uspjeh moe se postii s crijevima od srdele ili sitnim morskim crviima.
Ne treba zaboraviti da postoje i svejedi poput uata koje jednako rado jedu kruh kao i
ive gavune.
Miris i boja
Veliki broj riba je podloan vanjskim utjecajima koji odreuju koliko i to e u odreenom
periodu jesti. Temperatura mora, doba dana i godine, tlak zraka, faza mjeseca, salinitet,
stanje vegetacije i prisutnost ostalih vrsta su tek neki imbenici presudni za odabir dnevnog
menija. Stoga je potrebno biti prilagodljiv i uvijek imati nekoliko vrsta jeki koje moemo ponuditi, uz nadu da ribe toga dana nisu na dijeti.
Bez obzira koju vrstu lovili, prvi je korak privlaenje panje. To se moe postii na vie
naina mirisom, izgledom, pokretom ili zvukom. Pod pretpostavkom da pokuavamo uloviti
ribu prosjene veliine i kvalitete, kakve se zapravo najee i love, panju moemo pokuati
privui brumom. No svejedno, iako privuena u zonu lova, riba ne mora reagirati na nau
jeku. Stoga jeka mora biti mirisna, mirisnija od bruma. Malo salamure od slanih srdela kao
dip moe popraviti stvar, no najee je sam miris jeke, bila to srdela ili dagnja sasvim dostatan. Budui da jeka mora biti vidljiva treba je plasirati na istinu i povremeno animirati
laganim trzajem. Lako je mogue da i unato takvom postupku jeka ostane nevidljiva. Stoga
bi trebalo birati jeku koja je bojom u kontrastu s okolinom. To ne bi trebalo biti teko ukoliko
znate kakva je okolina na dnu.
Jo jedna bitna stavka je svakako i boja jeke.
Odabir prave boje jeke za ribolov na dubinama do desetak metara nije problem. Svjetla
ima dovoljno i ne treba se pretjerano truditi, no na 30 ili 40 metara stvar je bitno drugaija.
Budui da je more svojevrsni filter za boje sunevog spektra, na dubini od tridesetak metara
sve postaje sivkasto-plavkasto-zelenkasto. ak i jarko obojane olovnice gube svoje bljetavilo
i postaju sive. Ipak, u tom sivilu ribe na nekakav nama jo uvijek udnovat nain uspijevaju
razluiti spektar boja. Potapanje bezbojnih jeki svakako daje rezultate, no u usporedbi s
60
Boja jeke je jako vaan detalj
jekama koje su obojane ti su rezultati gotovo nitavni.

No kako obojiti jeku? Naravno, nitko to ne radi kistom. U slatkovodnom se ribolovu to
postie umjetnim bojama i potapanjem jeke u obojane ekstrakte. No sreom u moru postoji
dovoljno prirodno obojanih jeki kojima se postiu izvrsni rezultati bez neke velike mudrosti.
Obina lakirka ili sranka, ima izrazito crveni mii kojim se odguruje u supstratu u kojem
ivi. Nadijevanje takve koljke iz temelja moe promijeniti konani ishod ribolova. Rakovi samci
su redovito jarko obojani, pogotovo njihov zadak, ba kao i mnogi crvi.
Ukoliko lovite na riblje filete, panju ribe moete privui ako uz mesni dio jeke nadjenete
i srebrnkastu trakicu koe.
Ako lovite na dagnje, primijetiti ete da bolje rezultati ostvarujete s intenzivnije obojanim
primjercima. One blijede koljke najee donose slabe rezultate.
Ne zaboravite - potrebno je u prvom redu privui panju ribe, a tek je potom natjerati
da proguta udicu. U tom vjenom nastojanju sitnice poput boje jeke esto imaju presudan
utjecaj. Stoga se nemojte libiti iskuati neto to vai prijatelji ili ribolovni partneri ne podravaju jer samo inovativni imaju ribu vie.
61
Br. 1 Pribor i jeka
Crvi
62
63
Br. 1 Pribor i jeka
Veliki crv (Eunice aphroditois, Pallas, 1788.)

Veliki crv iz roda Eunice je za veinu ribia jeka broj jedan. Nalazimo ga uzdu cijele Jadranske obale od muljevitog, preko pjeskovitog, pa do kamenitog dna. Naraste i preko 3 metra. Ako je neozlijeen, ivim se moe odrati i vie od mjesec dana. uvati ga treba u irokim
posudama s malo mora na tamnom mjestu stalne temperature, idealno oko 10 12oC .
Najcjenjeniji je onaj ulovljen na kamenitom terenu, tzv. crv od kamena. Najilaviji je, a i
boje su mu najivlje.
Crv je omiljen kao jeka jer ga izvanredno prima gotovo sva riba, a i najmanji se komad na
udici treperei prelijeva u crveno-plavo-zelenom spektru. Potrebno je uvati se ugriza koji
moe biti vrlo bolan. Da bismo mu kao mamcu produili i poveali lovnost, treba ga rezati od
repa prema glavi, jer na taj nain due ostaje iv. Najilaviji i najmesnatiji dio crva je prva treina, dok su ostale dvije treine uplje i u njima je smjeten zavrni dio probavnog trakta.
Nije ga teko pronai, pod uvjetom da na terenu koji pretraujete nije izlovljen. Ulaz u rupu
je opleten sivo-zelenkastom pauinastom tvari i oko njega emo redovito nai tragove gozbe
ovog nonog grabeljivca. Da bismo ga danju natjerali da izae, moramo mu ponuditi izrazito
mirisnu jeku. Za to se najee koristi usmrena srdela ili nerijetko ljudski izmet, oboje uvezani
u ensku arapu. Da se podsjetimo, sa stajalita kemiara, postoje samo mirisi. Lovi se posebno
konstruiranim napravama, tzv. trapulama, koje su najee kvadratnog, rjee okruglog presjeka, a napravljene su tako da crv, povlaenjem mamca, aktivira mehanizam slian miolovki, koji
ga priklijeti. Tada ga je potrebno jo samo izvui. Prazna, plastina boca vezana za trapulu,
polako i uporno, zahvaljujui uzgonu, izvui e cijelog crva. Naravno, ako se uzme prevelika
boca, crv e pui. Optimum je boca od 1,5 litre, neto vie od pola napunjena morem.
Velika veina ribolovaca svjee ulovljenog velikog crva dri za bolju jeku od crva starog
nekoliko dana, no injenica je da se crv kroz nekoliko dana stigne iistiti ime postaje u
potpunosti vrlo jestiv. Osim toga, preko igle najekani komadi od posljednje dvije treine
velikog crva koji se sam oistio, nakon zabaaja su znatno ivlji i aktivniji od komada netom
ulovljenog i neiienog crva.
Crv se moe sauvati soljenjem. ivi se crv prekrije solju i ostavi u vlastitoj salamuri. Uginulog je prije soljenja poeljno oistiti provlaenjem izmeu prstiju i istiskivanjem sadraja
zadnje dvije treine. Na dno prikladne posude bace se aka-dvije soli, poloi uginuli crv i pospe
se jo jednom akom soli. Ve nakon dva do tri sata crv e otpustiti vei dio tekuine. Tada ga
treba ocijediti i prosuiti i takav je spreman za skladitenje. uva se u manjoj posudi omrvien solju. Naravno, to due stoji to mu kvaliteta i lovnost opada jer postaje drven i konast
i sve ga je tee nadjenuti na udicu. Ne treba ga mijeati s drugom usoljenom jekom jer e
neminovno poprimiti miris te druge jeke, a i sam e otpustiti svoju aromu.
Iako ga mnogi ribolovci viekratno zamrzavaju to nije dobro jer ve nakon drugog odleivanja kvalitetom neusporedivo zaostaje ak i za drugim u startu znatno manje atraktivnim
i lovnim jekama.
Crv se kod jekanja proiva ili nadjeva pomou igle pri emu vrh udice obavezno mora
viriti van mamca.
Trapula je alat kojim se love veliki crvi
64
65
Br. 1 Pribor i jeka
Bibi (Sipunculus nudus, Linnaeus, 1766.)

Bibi je potpuno drugaija jeka od svih morskih animalnih jeki. Stoga je i nain nadijevanja
potpuno drugaiji od svega dosad primijenjenog. Ovaj je crv bez obzira na raznorazne komentare i ponekad potpuno oprena stajalita, jeka koja je u sportskom ribolovu na moru
postala standard.
Otkrili su ga Talijani. Vadei koljke iz Venecijanske lagune nisu mogli ne primijetiti veliku
koliinu tih inertnih i udnovatih crva. Poslovino praktinim susjedima nije trebalo dugo da
shvate mogunosti koje nudi trgovina takvom usputnom robom i uskoro je bibi postao in.
Danas ne postoji prodavaonica ribolovnom opremom koja dri do sebe, a da u svojoj ponudi
nema bar usoljene, ako ne i ive bibije.
Bibi se jeka cijeli, u komadu pomou igle za nadijevanje. Trenutno su dva tipa igala na
naem tritu.
Prvi je tip zapravo tek cjevica malog promjera, koja se jednim krajem nasadi na vrh udice.
Tada se bibi, prethodno navuen na iglu, paljivo navue na predvez. Da u pola nadijevanja
bibi ne bi spao, struna i igla moraju stalno biti napeti to uz malo prakse i nije neki problem.
vor kojim je vezana udica mora biti to kompaktniji bez repa da bi bibi to lake kliznuo na
strunu.
Drugi tip igle na kraju ima kukicu ili oko. S ovom iglom se bibi na predvez navlai s kraja
nasuprot udici. To se radi, naravno, prije spajanja predveza s osnovom.
Jadranski bibi je uglavnom prilino krupan, da ne kaemo ogroman crv, pa poneki ribolovci
upravo iz tog razloga zaziru od njega. Mada se mogu nabaviti i manji primjerci (uglavnom iz
Normandije) i na se veliki bibi lako moe skratiti.
3
1
66
Potrebno ga je paljivo presjei na pola, najbolje otrim karama, te navui na predvez

jednim od opisanih naina. Pritom treba voditi rauna o tome da vrh bibija treba biti blie
udici, a presjeeni kraj blie zogulinu. Mjesto presjeka se na 5 do 6 milimetara od ruba vrsto
omota silikonskim koncem ime se sprjeava isticanje sadraja. Tako presjeeni bibi nije izgubio na atraktivnosti, a primjereniji je sitnijoj lovini.
67
Br. 1 Pribor i jeka
broda, tada krpu s crviima moramo ee vlaiti sa svjeim morem.

Jekaju se ivi i itavi, a vole ih gotovo sve ribe. U surf castingu je praktino najekane
predveze, pogotovo ako ih ima vie u pripremi, prekriti slojem pijeska to sprjeava isuivanje
i omoguuje veu ivost jeke na udicama.
U pretraivanju lopatom moemo naii i na morsku pjeskulju (Arenicola marina, Linnaeus,
1758.), crva ekinjaa koji moe, poput velikog crva, svojim eljustima lako zadati bolan ugriz.
Bude dug do tridesetak centimetara. Zavisno od duine se jeka itav ili se ree. uva se iv
ili se soli, ba kao i njegov, gore opisani, stariji roak.
Crve cjevae, tzv. morske ljiljane, nalazimo privrene za tvrde kamenite podloge i do
njih se najee dolazi ronjenjem. Ne treba ih dirati jer je njihova ljepota daleko iznad njihove
lovnosti.
U posljednje vrijeme se mogu nabaviti razni crvi koji nisu iz naeg mora. koreani, americani, cordelle Veina ih je vrlo upotrebljiva i lovna, no naalost za dep prosjenog ribolovca
Ostali crvi
U zoni plime i oseke ivi mnotvo organizama od kojih su nama, sportskim ribolovcima,
najinteresantniji crvi, posebno mali crveni. Do njih se lako dolazi prevrui kamenje i kopkajui po alu kad se more povue. Ovi crvi vole pjeskovito-muljevito dno. Potrebno ih je brzo
skupljati, jer brzina kojom se povlae u svoje vlane i skliske kanalie moe impresionirati.
ive u aerobnom dijelu pijeska i blata na obali, pa stoga ako pri traganju naiete na crni sloj,
promijenite pravac (osim ako ne traite bakterije, i to one, anaerobne). Ukoliko je dno muljevito-pjeskovito, a sputa se blago i postepeno, crvie moemo potraiti i u moru. Lopatom
se zagrabi sloj dna i pretraivanjem na obali ili prosijavanjem kroz plutajue sito, potrae se
crvii. Na dno iste, plastine posude prostre se deblji sloj krupnije granuliranog pijeska na
koji se stavljaju ulovljeni crvii. Za kratko vrijeme crvii e napustiti glib i neistoe iz gornjeg
sloja i ukopati se u pripremljeni pijesak. Tada je jo samo potrebno ukloniti gornji, prljavi sloj
i crvie zajedno s pijeskom premjestiti u vlanu krpu u kojoj ih uvamo i transportiramo do
mjesta ribolova. Ako ih ima toliko da nam omoguuju viesatno uivanje u ribolovu s obale ili
68
Cordelle su vrlo provokativna jeka
69
Br. 1 Pribor i jeka
koljke
70
71
Br. 1 Pribor i jeka
koljke
Dagnja
(Mytilus galloprovincialis, Lamarck, 1819.)
Dagnja (muula, pedo) je naa najea koljka i nalazimo je gotovo posvuda. Raste u
grozdovima i nije je teko sakupiti. Tamo gdje teren dozvoljava do nje se moe doi ronjenjem, ili je dovoljno zagaziti u more do prvog kamena koji se crni i pobrati ih. Treba se uvati
otrih rubova koji vrlo lako mogu izazvati neugodne posjekotine. Dagnje se gotovo redovito
mogu nai i na okomito betoniranim obalama lukih pristanita. Tu se smije roniti, ali se do
koljki moe doi grampom, modificiranim grabljama, alatom koji se lako moe izraditi u kunoj radinosti. Na grablje s produenim dralom se montira mrea, razapeta preko ianog
kostura uvrenog za same grablje. Uloga mree je da zadri dagnje, grebanjem odvojene
od podloge. Oblik mree je stvar mate, a materijal koji se pokazao najisplativijim je obina
mreasta ambalana vrea za krumpire. Oni koji se pak na ele baviti takvim aktivnostima, a
ipak ele dagnje, mogu ih uvijek pronai po jo uvijek pristupanim cijenama na ribarnici.
Ova koljka na paleti jeki naalost zauzima nie mjesto nego to joj pripada. Veina ribolovaca koji je ne upotrebljavaju za jeku pri udiarenju, navode kao glavni razlog loe dranje na
udici i sluzavost to znatno oteava jekanje. Naravno, takvo je objanjenje samo opravdanje
vlastite nespretnosti. Pravilnim jekanjem uz pomo silikonskog konca, dagnja u surf izbaaju
s lakoom leti i preko 120 metara.
Svjee se dagnje otvaraju noem (kuhanje, pa makar i kratkotrajno, nepovratno naruava
ionako krhku strukturu). koljka se poloi u dlan lijeve ruke tako da joj niti kojima se u moru
dri vezana za podlogu gledaju gore, a iljati dio se postavi izmeu palca i kaiprsta. Noem
se ue neposredno iznad niti i zakretanjem noa uz gornju ljuturu preree se mii, tzv. ep,
koji spaja dvije ljuture. koljka se otvori, te se krunim pokretom noa naslanjajui se na
unutarnju stranu ljuture, u potpunosti odvoji mesni dio.
Svjee oiene dagnje se dre u prikladnoj posudi, a prije jekanja ih je poeljno malo
ocijediti. enska najlon arapa se pokazala kao idealno cjedilo. arapa se jednostavno navue
na otvor kakve posude, te se na nju postave oiene dagnje.
Dagnje se mogu i usoliti te kao takve uvati due vrijeme.
Oiene se dagnje raire na upijajuu podlogu, najee karton te se dobro posole. Nakon
sat dva vremena su spremne za skladitenje. Na dno plastine posude (poeljno je da ima
poklopac koji dobro brtvi) prospe se sloj soli debljine nekoliko milimetara. Potom se poloe
dagnje, a na zavrni sloj se stavi toliko soli da u potpunosti prekrije koljke. Tako pripremljene,
dagnje vie nisu sluzave, a tvrdoa i ilavost su upravo takvi kakvi trebaju biti.
Jedan od popularnih naina jekanja dagnje je u njenoj vlastitoj ljuturi. koljku je potrebno samo djelomino otvoriti, zasijecajui glavni mii to je mogue blie jednoj ljuturi, nakon ega je potrebno umetnuti udicu u prostor koljke. Ljuturu je potom potrebno zatvoriti
i vrsto omotati silikonskim koncem da se ne otvori u zabaaju. Poeljno je ostaviti malo
mesa da viri izmeu ljutura to e svakako imati svoj uinak u privlaenju.
Jo je efikasnija montaa razbijene koljke. Dagnju je potrebno udariti tvrdim predmetom
tako da naprsne, nakon ega je po potrebi dodatno otvorimo noem, ali tek toliko da moemo montirati udicu. Tako najekanu dagnju nije potrebno armirati silikonskim koncem osim
ako se na udici ne dri jako slabo.
Jo je provokativniji nain u kojem se dagnja otvara tako da svo meso ostane samo na
72
5
Dagnja se vrlo jednostavno otvara
73
Br. 1 Pribor i jeka
ljanak
Solen vagina, Linnaeus, 1758.)
ljanak (britva, kapalunga) je koljka koju nalazimo ukopanu u pijesku. Voli boate vode i
rijena ua. Kanal u kome ivi je u bonom presjeku U profila, a na povrini se moe vidjeti
kao dva otvora nekoliko centimetara daleko jedan od drugoga. Lovi se ili iskapanjem ili duom
tankom ipkom, iji je vrh formiran kao kuka. Takvom ipkom se ue u iri otvor i zakretanjem
se koljka zakai, a potom i izvue. Potrebno je dosta prakse, no nakon nekoliko godina spretnost uglavnom poraste (kod nekih ni tada). ljanak se lako odvaja od ljuture, a jeka se itav,
navlaenjem na udicu u jednom potezu. Odlian je kao jeka za oboritu ribu, prvenstveno
za podlanicu i ovicu, no budui da spada u meke mamce, sitnija riba ga lako skine. Moe se
soliti ba kao i dagnja, ali se za razliku od nje ne uva u koncentriranoj soli, ve u salamuri.
Salamura se priprema tako da se u vodu ubaci krumpir i postepeno dodaje sol. Prava koncentracija je postignuta u trenutku kada krumpir ispliva. ljanke poredane u posudu prelijemo s
pripremljenom salamurom tako da svi budu potopljeni. Najprikladnije ih je uvati u hladnjaku
dobro zatvorene, a trebalo bi ih potroiti u toku jedne sezone.
U posljednje su vrijeme dostupni u velikim prodajnim centrima na ribljim odjelima gdje se
prodaju pakirani u mreice.
Ovo je vrlo provokativna montaa
jednoj ljuturi dok se druga baca. Udice se sakriva u mesu, a cijela se koljka omota sa silikonskim koncem, tako da sitna riba ne moe do mesa.
Najagresivnija montaa ukljuuje dvije udice, poput onih na terminalima za panulu. Na
obje su udice postavljene koljke, najee razliite montae. Tako primjerice na prvoj bude
dagnja s naprslom ljuturom, dok je na drugoj cijela, omotana silikonskim koncem. Udice su
meusobno udaljene tek centimetar do centimetar i pol, to je izazov kojem podlanice teko
mogu odoljeti. Mada mnogi misle da druga dagnja samo smeta i plai podlanicu prilikom odvlaenja jeke, praksa je pokazala da podlanice ulovljene na takvu montau redovito gutaju
obje udice.
Jedna od posebno uinkovitih montaa podrazumijeva montau neotvorene dagnje. To se
postie tako da se vrhom udice ue unutar koljke sa stranje strane, nasuprot onoj s kojom
se dagnja dri za podlogu. Udicom se laganim svrdlanjem ljuture probijaju to je mogue
blie picu koljke. Nakon to je vrh udice uao unutar koljke udica se zakretanjem postavlja
u poloaj koji oblikom udice prati oblik koljke. Vano je da udica na kraju montae proe
iznad miia koljke. Vrh udice ne treba viriti van koljke jer je ova montaa namijenjena podlanici koja nakon e dagnju nakon to je pokupi svakako zdrobiti tako da e udica s lakoom
odraditi svoj posao.
Jo jedna vana stavka je pravilan odabir veliine koljke. Kao i u mnogim drugim situacijama tako je i ovdje primjenjiva svima poznata maksima Mala jeka mala riba, velika jeka
velika riba. Ljutura ponuenih koljki veliinom ne smije bitno prelaziti veliinu udice ukoliko
ne oekujete uistinu velike ribe. Tako su najprimjereniji primjerci daganja dugi od 2,5 do 3,5
centimetara. No za one uistinu velike podlanice ne moete pretjerati ni s dagnjama od 7 pa
i vie centimetara.
74
75
Br. 1 Pribor i jeka
Ostale koljke
Kuica (Ruditapes decussatus, Linnaeus, 1758.) je koljka do koje dolazimo prekapajui po
obali do desetak centimetara dubine, nakon to se more povue. Moram naglasiti da je njena
kulinarska vrijednost daleko iznad lovne. Ista je situacija s kunjkom (Arca noae, Linnaeus,
1758.) i kamenicom (Ostrea edulis, Linnaeus, 1758.), koje je prava teta koristiti kao jeku.
To je isto kao da s domaom travaricom perete prozore. Kuicu nikada ciljano ne traim za
jeku, ali kad je pronaem iskoristim je u prvom sumraku.
Od ostalih koljki koje se mogu koristiti kao jeka izdvojio bih sranku (Cardium edule,
Linnaeus, 1758.), konjaru (Glycymeris glycymeris, Linnaeus, 1758.), prnjavicu (Venus verrucosa, Linnaeus, 1758.) i rumenku (Meretrix chione, Linnaeus, 1758.). Sve se odlikuju vrstim
i ilavim mesom koje se dobro dri na udici, a ive ukopane u gornjem sloju pijeska. Do njih
se moe doi iskapanjem lopatom na plitko poloenim obalama, ili razmahivanjem pijeska
perajama.
Sve navedene koljke su dobre kao jeka, ali u usporedbi s dagnjom nalaze se znatno ispod
nje i po kvaliteti i po jednostavnosti naina na koji se do njih dolazi.
Veina koljki se moe

upotrijebiti kao jeka
u ribolovu
koljka sunev izlaz

(Solecurtus strigillatus,
Linnaeus, 1758.)
Na lijevoj je slici ljutura,
a na donjoj mesni dio koljke
spreman za jekanje
Rumenka (Meretrix Chione, Linnaeus, 1758.)
76
77
Br. 1 Pribor i jeka
Puevi
78
79
Br. 1 Pribor i jeka
Volak (Hexaplex trunculus, Linnaeus, 1758.)

U naem moru ive dvije vrste volka, kvrgavi (Hexaplex trunculus, Linnaeus, 1758.) i bodljikavi (Bolinus brandaris, Linnaeus, 1758.) od kojih se kao jeka najee koristi prvi, dok je
drugi zbog ljepote svoje ljuture prvenstveno meta sakupljaa koljki. Nije ga teko ni pronai
ni uloviti. Strvinar je, ali i lovac, ako se to za bilo kojeg pua moe rei. Posebnim cjevastim
organom, uz pomo sumporne kiseline, bui ljuturu koljkaa da bi doao do mesnog dijela.
Kuica mu je najee prekrivena algama tako da je kamufliran, ali kad se nae na pjeanom
dnu, takva zelena kamuflaa mu i nije od neke velike koristi.
Sakupljamo ga gazei po plitkom moru ili ronei, to u hladnijem dijelu godine i nije neki
doivljaj.
Da bi zimi doli do volka potrebno nam je samo nekoliko manjih grozdova daganja, mreasta vrea od krumpira i nekoliko metara konopa. Dagnje se djelomino skae te tako skaene
ubace u vreu koja se potopi na dno. Ako je potrebno, vrea se otea kamenom primjerene
teine. Nakon sat dva vremena, vrea se paljivo izvue te se s njene povrine jednostavno
pokupe volci. S nekoliko takvih potapanja lako se moe prikupiti zaliha za viednevni ribolov.
No za one koji vole etnju a ne ele se petljati s mreastim vreama, dagnjama i obilaskom
trapule, rjeenje je dvozub. Ovaj je alat oduvijek prisutan na naoj obali u manje-vie neizmijenjenoj formi, a slui samo jednom cilju prikupljanju s dna. Dvozub nije teko napraviti.
Ovaj kojeg vidite na slici sloen je od dva zuba za osti, drvene ipke duge 3 metra i snopa gumica za domainstvo. Volka je dovoljno stisnuti uz dno na nain da ga zubi obuhvate. Gumice
e odraditi potreban stisak i uz malo panje volak je na suhom.
Volke moemo koristiti svjee ili fermentirane. U oba sluaja ih je potrebno razbiti, s tim
da ih u prvom sluaju razbijamo neposredno prije jekanja, dok u drugom to radimo nekoliko
dana ranije. Da bi fermentacija bila uspjenija, a volci bili mirisniji, vreicu s razbijenim volcima moemo drati na suncu. Tako doraeni, volci dobiju jedan osebujan (vrlo fina rije za ono
to opisuje) ribama vrlo privlaan miris. Osim toga, tako pripremljeni volci uspjeno tjeraju i
eventualnu publiku, to je, u obalnom ribolovu esto od neprocjenjive vanosti.
Budui da je volak tvrd i vrlo ilav, odlina je jeka za podlanicu, jer ga sitna riba teko
skida s udice pa moe dovoljno dugo ekati plemenitiju rodbinu. Jekamo ga cijelog, ak i dva
ako su manji, a udica vea. Ako pak lovimo sitniju ribu, tada ga reemo na prutie ili kockice
veliine primjerene udici i ribi koju lovimo. Dobar je i za lov kantara, krupnih arbuna i fratara.
Mana mu je jedino purpur, boja koju volak obilato isputa, a koja e obojiti sve s im doe u
dodir, uglavnom trajno i nepovratno.
Ostali puevi
Ugrc (Monodonta turbinata, Born, 1778,) kao jeka ima sline karakteristike kao i njegov
stariji roak volak, s tim da je znatno sitniji. Nije ga teko pronai. ivi u zoni plime i oseke pa
ga i djeca esto i rado sakupljaju prevrui kamenje. Mada veina sportskih ribolovaca tvrdi
kako je ugrc kao jeka lo, poznajem neke ribolovce koji udiare iskljuivo njime i postiu
80
Ugrc je lako
dostupna jeka
Petrovo je uho
po lovnosti na
posljednjem mjestu
dobre rezultate. Da bi mu se pojaala atraktivnost, moe ga se namoiti u salamuri od slanih

srdela nekoliko dana ranije.
Isto stanite s ugrcom dijeli i priljepak (Patella caerulea, Linnaeus, 1758.) za koga je potrebno ipak malo vie spretnosti. To je pu koji veinu ivota provodi vrsto zalijepljen svojim irokim stopalom za kamenu podlogu. Odvajamo ga noem, pazei pritom da sauvamo
brojano stanje svojih prstiju. Jeka se svje, u komadu, osim kada lovimo sitniju ribu i tada
ga poput volka reemo na prutie.
Spomenuo bih jo i petrovo uho (Haliotis lamellosa, Lamarck, 1822.), kojeg moemo pronai uglavnom na dubini preko 2 metra prevrtanjem krupnijeg kamenja. Iako se prilino vrsto dri za podlogu, upornim povlaenjem i zakretanjem se moe brzo i lako odvojiti. Mada su
zabiljeeni neki znaajniji ulovi ostvareni ovom jekom, statistike te ulove svrstavaju u sluajnosti, tako da petrovo uho zauzima posljednje mjesto na ljestvici popularnih jeki-pueva.
81
Br. 1 Pribor i jeka
Raci
82
83
Br. 1 Pribor i jeka
Na udicu se moe se postaviti i samo oieni zadak no tada je sitnija riba znatno bre i
lake oteti.
Oni koji ne ele loviti kozice, a ne mogu natjerati lokalnu djeurliju da taj posao obave
umjesto njih, mogu ih nai i na ribarnici. Pritom treba obratiti panju na njihovu svjeinu,
koja je, naalost, na naim ribarnicama i preesto upitna, a za kvalitetnu i lovnu prezentaciju
izrazito vana.
Pored obine, obalne kozice, na ribarnicama moemo nai i veliku kozicu (Penaeus kera
thurus, Forsskal,
1775.). Dobra je jeka za veinu bentoskih vrsta dok je za pirge, kanjce i
listove izvrsna.
Rakovi samci
Kozica (Palaemon serratus, Pennant, 1777.)
Rak samac (Clibanarius erythropus, Latreille, 1818.), kuar, katar, krdobul - neki su od
brojnih naziva za ovog raia kojeg nalazimo po pliacima kako trkara s kuicom nekog biveg pua na leima. Nije ih teko sakupiti, ali da bi ih jekali moramo im razbiti kuicu. Jeka se
cijeli, a reakcija riba zna iznenaditi i iskusnije ribie. Nedostatak ove jeke koja se dosta brzo
troi, je jedino u transportu, jer vie od - tereta otpada na kuice. Ali za kratkohodne ribolov-
Kozice su izvrsna jeka za veinu riba iz obitelji ljuskavki i labrida, a ni brancini im ne mogu
odoljeti. Njihovo provokativno koprcanje i trzanje izazov je za sva gladna usta podmorja.
Naravno, kozice za tako neto moraju biti ive, a tako se neto vrlo rijetko nae na ribarnici.
Za ive kozice se moramo sami pobrinuti.
Mreicu za lov skakutavih i brzih kozica moemo izraditi od deblje ice i enske najlon-arape. icu jednostavno savijemo u krug, arapu navuemo na taj obru, i sve skupa privrstimo
za drku duine prilagoene terenu na kome emo loviti.
Te, danju gotovo nevidljive rakove, najpraktinije je potraiti nou. Snop baterijske svjetiljke uperen u dno neposredno uz obalu otkrit e nam niz iskriavih tokica. To su njihove oi.
Uz malo paljivog manevriranja nije ih teko skupiti.
Drugi nain je lov vricama koje sami moete izraditi. Plastinoj boci od dvije litre se odree vrni dio, pa se u obrnutom poloaju, otvorom prema dnu, utisne u donji dio. Naravno, ep
je potrebno prethodno skinuti. Donji dio se gusto izbui svrdlom promjera 3 4 milimetra, te
se u tako napravljenu vru ubaci komad odstajale i nagnjeene ribe. Vra se zavee tanjim konopcem, te se potopi uz obalu na mjestu gdje ima kozica. Ukoliko je mjesto dobro odabrano
s 5 6 vrica se moe u kratkom vremenu uloviti dovoljno kozica za viesatni ribolov.
Kozice se mogu odrati ive due vremena ukoliko ih uvamo u kantici s morem koje je
potrebno ee mijenjati, no kantica se u tom sluaju mora dobro poklopiti jer kozice svoje
ime nisu dobile bez razloga. Ouvati ih moemo i u vlanoj krpi, koju je potrebno povremeno
pokropiti svjeim morem.
Sve ljuskavke e rado zagristi na kozicu, bila iva ili uginula. Kozica se moe jekati na razne
naine no najee se jeka od glave prema repu, s tim da vrh udice lagano proviruje. Jekamo ih pojedinano, ili poput grozda kada se kae samo za rep.
84
85
Br. 1 Pribor i jeka
ne pohode, ili one na kojima se do pozicije moe doi automobilom, izvrstan je izbor.
Posebno su atraktivni i lovni veliki rakovi samci (Dardanus arrosor, Herbst, 1796.) koji nastanjuju naputene kuice volaka i ostalih slinih veih pueva. Do njih se moe najlake doi
preko ribara s koama u ijim se mreama znaju nai prave gomile ovih rakova.
Gambor (Upogebia pusilla, Petagna, 1792.)

Gambora ili medu nalazimo na muljevito-pjeskovitim plitko poloenim obalama. Jako dobro
podnosi nii salinitet tako da je na rijenim uima vrlo brojan. Ovaj rak ivi ukopan u pijesku,
a odaju ga rupe, otvori promjera od 1 do 2 centimetra. Lovi se na dva naina. Na pozicijama
poput ua Neretve gdje je ovaj rak brojan, dovoljno je u mjestu energino stupati kroz
pliak. Gambori e zbog vibracija izazvanih takvim hodom u panici napustiti svoje rupe i skakutavo isplivati u plitko more nakon ega ih samo treba pokupiti s malim podmetaem.
Drugi je nain naporniji jer se do rakova dolazi kopanjem. Na izglednim pozicijama lopata
se zabija u dno i energino trese to gambore tjera iz njihovih rupa, nakon ega se kupe
podmetaem.
Gambori su izvrsna jeka za veinu vrsta koje se love s obale. Na njega e se jednako polakomiti fratar i brancin pri emu je zbog halapljivosti kojom ribe napadaju udice najekane
gamborom, montaa uistinu sporedna stavka. Bitno je samo da je na udici i da je udica dobro
vezana.
Ostali raci
Sua (Pachygrapsus marmoratus, Fabricius, 1787.) se najee koristi kao jeka u ribolovu
podlanica. Moe ga se nai u zoni plime i oseke na stijenama koje vire iz mora. Ime je dobio
upravo stoga jer vei dio svog ivota provodi iznad mora, na suhom dijelu kamenite obale.
Sua ima prepoznatljiv kvadratni glavoprnjak mramorno sivo proaran. Jeka se iv i itav,
na nain da udica ulazi kod zadnje desne, a izlazi kod zadnje lijeve noge. Preporuuje se povezivanje nogu silikonskim koncem da se ne bi zavukao pod stijenu ili u travu.
Ba kao i sua, manji primjerci grmalja (Eriphia spinifrons,Rathke, 1837.), te pjeani rak ili
vodar (Carcinus aestuarii, Nardo, 1847.) kao i rak od koe (Liocarcinus depurator, Linnaeus,
1758.), mogu se ponuditi podlanici, s tim da im se noge na isti nain moraju vezati. Pritom
valja biti oprezan posebno s grmaljem koji je izrazito brz i agresivan rak. Njegov je stisak
klijeta vrlo bolan i rijetko kada prolazi bez posljedica poput dubokih posjekotina ili kod veih
primjeraka ak i lomom prsta.
kampe (Nephrops norvegicus, Linnaeus, 1758.), pod uvjetom da ih imate srca odvojiti od
maslinovog ulja, petrosimula i dobrog vina, jekamo narezane na komade primjerene veliini
udice, osim ako lovimo kirnje i sline gorostase kada se jekaju itavi.
Rak sua se vrlo esto koristi kao jeka
86
87
Br. 1 Pribor i jeka
Ribe
88
89
Br. 1 Pribor i jeka
Srdela na igli
Srdela (Sardina pilchardus, Walbaum, 1792.)

Meu ribama kao jekama, srdela nedvojbeno zauzima prvo mjesto. Bilo da je koristimo
cijelu, polovicu, filetiranu ili pak samo crijeva, veina riba e je rado progutati.
Njezin intenzivan miris je nesumnjivo veliki plus u cijeloj stvari, no njena krhka struktura je
gotovo jednako veliki minus, pogotovo pri daljim izbaajima.
Ipak, malo je jeki koje imaju tako veliku uinkovitost poput srdele. Primjenjiva u gotovo
svim tehnikama i ribolovnim pristupima, ova riba zauzima posebno mjesto na listi animalnih
jeki. Nema ribolovca koji je nije nikada upotrijebio, dok je mnogi koriste kao jedinu pouzdanu
jeku. Od srdele je sve i u svim oblicima iskoristivo. Fileti se koriste u natjecateljskom ribolovu, ali i u ribolovu omecem, komadi ili cijele se jekaju na fermama, cijele u obalnom ribolovu
brancina, iznutrice u svim oblicima udiarenja i u ribolovu plovkom, dok se mljevena, skaena
ili izrezana na komade koristi kao brum ili torilo, sama ili mijeana s ostalom ribom ili branenim sastojcima. Slana je srdela po mnogima jo uinkovitija od svjee, a koristi se na gotovo
jednak nain kao i svjea. Jedini problem lei u njenom okusu koji je esto glavna prepreka.
Naime, veina e je ribara radije pojesti nego nadjenuti na udicu.
Srdela je najvanija riba morskog gospodarstva, pa je u skladu s tim i privredna, odnosno
gospodarska ribolovna industrija brodovima i ribarskim alatima prilagoena toj injenici. Plivarice love srdelu u tolikoj mjeri da je dostupna svima, od malih obinih potroaa na ribarnicama do velikih tvornica i otkupljivaa koje se bave preradom i izvozom ribe. Srdele u Jadranu
jo uvijek ima dovoljno (nadamo se) tako da joj je i cijena jo uvijek umjerena i relativno niska.
Stoga je i meu sportskim ribolovcima vrlo traena kao jeka ili osnova za brum. Zbog svog
karakteristinog mirisa i okusa srdela je privlana veini ribolovcima interesantnih vrsta. No
nije je dostatno samo tek nadjenuti i ostvariti vrhunski ulov. Ishod vrlo esto ovisi upravo o
nainu na koji je srdela postavljena na udicu. Budui da ima relativno meko meso, srdela ne
moe podnijeti grub tretman ni predimenzionirane udice. Montaa mora biti jednostavna i
od prve jer svako dodatno ubadanje ili premjetanje udica dodatno naruava ionako krhku
miinu strukturu. Osim toga vano je znati kome je srdela namijenjena, jer ne napada svaki
predator na isti nain tako da svaka vrstu ima svoju montau.
90
Ova montaa podrazumijeva i upotrebu igle za nadijevanje popularnih bibija. Srdela se to

je mogue tanjom iglom dovoljne duine ubada na hrptu neposredno iza glave. Paljivo je
pridravajui iglom je potrebno izai na samom repu, po mogunosti eui oko kraljenice.
Struna se pomou igle provue kroz tijelo srdele, te se udica vezanim krajem paljivo uvede
na nain da na kraju montae iz tijela viri samo vrh udice.
Ovakva je montaa najprimjerenija kod ribolova volo pri emu nakon zabaaja nema
nikakvog povlaenja ni animiranja jeke do trenutka ribljeg poteza, to je zapravo vrlo logino. Naime bilo kakvim povlaenjem srdela bi se kretala u obrnutom smjeru, repom prema
naprijed to bi ionako nepovjerljivoj lovini samo produbilo sumnju i smanjilo nae anse za
ulovom. Obrnuta montaa kod koje je udica smjetena u repnom dijelu je mogua, ali nije
primjenjiva u ribolovu brancina jer brancini prilikom napada ciljaju prvenstveno prednji dio
srdele, glavu i vrat.
1
Vrhom igle za nadijevanje jeke se ue neposredno iza glave
91
Br. 1 Pribor i jeka
2
Struna predveza s navezanom udicom se pomou igle provue kroz tijelo srdele
Oko korijena repne peraje se formira vor bez vora
3
Paljivo zateui strunu vrat udice se smjeta u tijelo srdele
92
Struna se zategne tako da vrh udice ostane viriti s lene strane, neposredno iza glave
93
Br. 1 Pribor i jeka
Osnovna montaa s jednom udicom

Ovo je osnovni i ujedno najraireniji nain montae srdele s jednom udicom. Udicu veliinom primjerenu veliini srdele, kai se u vratnom dijelu na nain da nakon zavretka nadijevanja vrh udice izbije po sredini hrptenog dijela vrata, to je mogue blie samom tijelu.
Dodatno se uvrenje postie takozvanim vorom bez vora koji nije nita drugo doli polupetlja. Ukoliko je pravilno postavljen, prilikom zatezanja ribe struna e se bez potekoa
ispraviti bez ikakvog rizika od pucanja. Na posljednjoj se fotografiji vidi konani izgled ovako
montirane srdele.
Ova je montaa primjenjiva u svim ribolovnim pristupima koji zahtijevaju montau cijele
srdele ili dijela srdele koji ukljuuje repni dio.
2
Oko korijena repne peraje se formira vor bez vora
1
Udica se postavlja tako da vrh izviruje neposredno iza glave
94
Gotova osnovna montaa s jednom udicom
95
Br. 1 Pribor i jeka
Montaa sa skrivenom udicom

Brojne su varijacije ovakve montae prisutne u veini ribolovnih tehnika koje podrazumijevaju jekanje cijele srdele ili kakve druge ribe. Najbrojnije varijacije su prisutne u big game
fishingu gdje ishod esto ovisi upravo o dobro sakrivenoj udici.
Ova montaa poinje provlaenjem udice kroz usta srdele i njenim izvlaenjem iza krnih
zaklopaca. Izvuena se udica potom ispod krnog zaklopca uvlai u trbuni dio na nain da
joj po zavretku montae vrh viri izmeu grudnih peraja. Silikonskim koncem ili najtanjim
fluorokarbonskim monofilom se omota te vee oko samog vrha usta, to dodatno ojaava
postavu i sprjeava istezanje udice. Krajevi usnih titnika se odreu noktaricom ili karama
nakon ega je montaa spremna za ribolov. Vano je da se prilikom montae srdela nepotrebno ne oteuje, te da udica izlazi s trbune srane grudne kosti.
Ova je montaa posebno uinkovita kod nepovjerljivih vrsta kakav je primjerice brancin.
Udica se provue
kroz usta te se
izvue ispod
krnog
zaklopca
3
Udica se sakrije pod krni zaklopac te se nakon zatezanja strune, tankom fluorokarbonskom
strunom vrsto omotaju i zaveu usta. Noktaricom se paljivo otkine sve to viri
1
Vrhom se
udice ue u
trbunu upljinu
ispod krnog
zaklopca tako
da u konanici
vrh udice izviri
izmeu trbunih
peraja
2
96
4
Gotova montaa sa skrivenom udicom
97
Br. 1 Pribor i jeka
Montaa bez glave

Ne vole se svi petljati s filetiranjem ni prljati ruke u tolikoj mjeri. Za takve, ali i sve koji vie
vjeruju prirodnijim montaama, montaa obezglavljene srdele je moda pravi izbor. Srdeli je
najprije potrebno odstraniti glavu i to na nain da s glavom odstranite i krge pri emu utroba mora ostati u trbunoj duplji. Tada se iglom za nadijevanje ue kroz nastali otvor i izae
na samom repu. Prilikom provlaenja strune, udici treba pomoi da se smjesti na nain da joj
vrh bude neposredno pod koom lea, pri emu se nastoji u potpunosti sakriti cijelu udicu.
Ova je montaa vrlo prirodna, jako krvari i alje dovoljno jasnu poruku svim gladnim ustima
podmorja. Pored uvijek gladnih brancina, ovakvom se montaom mogu uspjeno loviti i podlanice, naravno uz pomo odgovarajueg kliznog olovnog oteanja.
2
Struna se pomou igle provue kroz tijelo srdele, paljivo zategne tako da se udica smjesti
u tijelo vrhom okrenuta prema lenom dijelu
1
Srdeli se otkine glava ali se ostavi utroba te se iglom za nadijevanje srdela probije od glave
prema repu tako da vrh igle izae neposredno pred korijenom repne peraje
98
Oko korijena repne peraje se formira vor bez vora ime je montaa bez glave
spremna za lov
99
Br. 1 Pribor i jeka
Izvrnuta rolada
Ova je montaa srdele po miljenju veine autoriteta najprovokativnija montaa. Jednako
je primjenjiva u ribolovu volo tehnikama kao i u ribolovu bulentinom.
Srdelu je ponajprije potrebno iskotiti, odnosno djelomino filetirati. Vjetiji to mogu uiniti pomou paleva dok e manje vjetima trebati no. Kojom se god tehnikom pri tom
postupku sluili, vano je da filet bude cjelovit, povezan koom na lenom dijelu.
Tako dobivenu ploku potrebno je omotati oko igle za nadijevanje crva na nain da deblji
dio bude blie uici ili kukici igle, te je armirati silikonskim koncem. Nakon to se postigne eljena vrstoa, urolani i armirani filet se preseli na strunu. Udica u konanici mora viriti tek zavrnim lunim dijelom dok je sve ostalo sakriveno unutar fileta. Ovakva montaa omoguuje
srdeli najjasniju emisiju mirisne i okusne poruke kojoj niti jedan predator ne moe odoljeti.
2
Pridravajui kraljenicu desnom rukom noktom lijevog palca se do kraja odvoji mesni dio.
Repna peraja se moe ostaviti ili odrezati
1
Srdeli se otrgne glava zajedno s utrobom te se noktom desnog palca, od glave prema repu,
odvoji kraljenica od mesnog dijela, pazei da se pritom ne probije koa ne leima
100
3
Filet se omota oko igle za nadijevanje te se vrsto omota silikonskim koncem
101
Br. 1 Pribor i jeka
Osnovni tandem
Jedan je jedan, a dva je dva! Ta je maksima u ovoj montai itekako primjenjiva. Na predvez
se vezuju dvije udice od kojih je zavrna najee za broj vea od druge. Prva se kai kao i u
osnovnoj montai dok se druga montira na polovici tijela. Dodatno se uvrenje montae
postie klasinim vorom bez vora. Ovakva montaa prema mnogim ribolovcima smanjuje
rizik od promaaja, dok je prema drugima dodavanje druge udice nepotrebno optereenje
sistema.
Vano je napomenuti da montaa druge udice moe biti fiksna, ili klizna. Dok je kod fiksne
montae potpuno svejedno kakav je zavretak udice, kod klizne je vano da udica ima oko,
jer se u sluaju kaenja ta udica klie do zavrne gdje kod veih ulova lako dolazi do kidanja
ukoliko struna nije provuena kroz oko.
4
Predvez s navezanom udicom se pomou igle provue kroz filet
5
Struna se zategne toliko da samo vrh udice ostane vidljiv
102
Nakon to se postave obje udice, oko korijena repne peraje se formira vor bez vora ime je
montaa osnovni tandem gotova
103
Br. 1 Pribor i jeka
Ostala riba
ive ribe
Rame uz rame srdeli, stoji i inun (Engeraulis encrasicolus, Linnaeus, 1758.), a do njega
odmah i gavun (Atherina (Atherina) hepsetus, Linnaeus, 1758.), i jedan i drugi toliko puta
kopirani plastinim imitacijama. esto se koriste i pri ribolovu iglica wagglerom, kad se nadijevaju cijeli na sitne trokuke udice.
Mogu se naravno jekati i u komadima ili, ako su dovoljno veliki, kao i srdela.
Bugva (Boops boops, Linnaeus, 1758.), manula (Spicara smaris, Linnaeus, 1758.), luina
(Spicara flexuosa, Rafinesque, 1810.) i arun (Trachurus trachurus, Linnaeus, 1758.) se koriste filetirani. Ribi se najprije odstrani glava, a zatim se noktom palca (ili za osjetljivije, noem)
zae izmeu kime i rebara i u jednom potezu proe do repa. Isti postupak se ponovi s druge
strane kime i na taj nain se dobije filet spojen koom na leima. Poeljno ga je malo posoliti
da bi otpustio viak tekuine i postao malo ilaviji. Poevi od repa, noktom se skida komadi
po komadi mesa i nadjeva na udicu. Ovako pripremljeni fileti su izvrsna jeka za ribolov plovkom, jer zahtijevaju ipak malo njeniju prezentaciju.
Fileti se mogu rezati i zajedno s koom na komade i trakice prikladne veliine kad su dobra
jeka i za grublje montae poput onih koje zahtijeva rock fishing ili surf casting.
Osim navedenih vrsta veina se plave ribe moe uspjeno koristiti kao jeka i to prvenstveno zbog mirisa koji je kod plave ribe znatno intenzivniji nego kod bijele.
U ribolovu postavom na dnu ili na pola mora, moemo veinu priobalnih ribljih vrsta koristiti kao iva jeka. Nain montae varira od ribe do ribe, od lovine do lovine i od terena do
terena, pri emu ne smijemo smetnuti s uma da i svaki pojedini ribolovac ima svoj najbolji i
najprokuaniji nain montae.
S obzirom na pogodnost vrsta riba koje se koriste kao iva jeka, prednost svakako imaju
vrste koje ive na lovnom terenu.
Idealno je potruditi se i uloviti sitnu ribu, te je kao jeku odmah ciljano ponuditi predatorima koji su osnovni cilj takvog ribolova. Na nekim terenima e to biti par, na nekima gavun,
a na nekima knez. Nain montae ovisi o vrsti jeke i lovini. Tako se u ribolovu brancina, ivog
gavuna jednokukom udicom kai kroz oi ili ispod krga, no ako je lovina iglica tada ga se na
trokuku udicu kai neposredno ispod lene peraje. U nekim je situacijama, kao to je ribolov
wagglerom s malim ciplom kao jekom, poeljno oderati komadi koe s boka ribe kako bi
bre i lake isprovocirali napad dok je u nekim situacijama kao to je sluaj u ribolovu brancina
potrebno da jeka bude to je mogue manje oteena. Na sljedeih je nekoliko fotografija
prikazano nekoliko osnovnih i najee koritenih naina montae ive jeke.
ivi gavuni
su izvrsna
jeka za lov
brancina
104
105
Br. 1 Pribor i jeka
Glavonoci
Lignja (Loligo vulgaris, Lamarck, 1798.)
Glavonoaca u naem moru ima mnogo, ali prvo i najvanije mjesto meu glavononim
jekama svakako zauzima lignja. Veina riba e je rado primiti. Moemo je sami loviti ili je potraiti na ribarnicama. Atlantske, patagonijske, novozelandske ili japanske lignje, iako u pravilu
jeftinije, znatno su loije od naih, domaih.
Za jeku je najkvalitetnija svjea lignja kojoj je potrebno odstraniti pokoicu. Dok se kod
grubljih montaa jednostavno ree na trake i jeka klasinim proivanjem, u ribolovu sitnijih
riba poeljno ju je malo omekati laganim udarcima obinog batia za omekavanje mesa.
Ukoliko je jekamo cijelu, pokoicu joj nije potrebno odstranjivati.
Iako se najkvalitetnija jeka dobija od plata, kraci i glava su izvrsna jeka u nonom ribolovu ugora, murina i sline landovine.
106
107
Br. 1 Pribor i jeka
Ostali glavonoci
Sipa (Sepia officinalis, Linnaeus, 1758.) je neto manje koritena jeka, no rezultati u ribolovu s njom kao jekom uope nisu loi. Jeka se jednako kao i lignja, s tim da je za razliku od
lignje znatno tvra i ilavija i kao takva pogodnija za ferme.
Muun (Eledone moschata, Lamarck, 1799.) i hobotnica (Octopus vulgaris, Cuvier, 1797.)
su vrlo tvrde i ilave jeke i ba kao sipa pogodni za postave koje moraju dugo ekati. Aromatinost, a time i privlanost im moemo poveati tako da ih na kratko drimo iznad plamena
upaljaa. Tako nagoren krak muuna ili hobotnice slovi kao penicilin za ugora.
Od glavonoaca zanimljivih kao jeka ostala je jo sipica (Sepiola rondeleti, Steenstrup,
1856.) koju esto brkaju sa znatno rjeim vrstama, obinim bobiem (Sepietta oweniana,
Pfeffer, 1908.) ili stenstrupovim bobiem (Sepiola steenstrupiana, Levy, 1912.). Odlina je
kao jeka kad se jeka itava, posebno u lovu oborite ribe od kamena. Uloviti je u dovoljnoj
koliini za jeku moete naravno, samo na ribarnici.
Ostale animalne
jeke
Jetra, prsa i gliste
Stara, danas ve zaboravljena, no u vrijeme naih pradjedova vrlo uinkovita jeka za
jegulju bila su kokoja crijeva, a jednako stara i danas potpuno naputena jeka za hobotnicu
bila je kokoja noga koja se vezana za uzicu odbacivala u more i vukla po dnu.
Od neobinih animalnih jeki valja spomenuti goveu ili juneu jetru, crveno meso i pilea
prsa koja se u posljednje vrijeme sve ee mogu vidjeti kod obalnih udiara. Rezultati postignuti s ovim jekama na neki terenima uope ne zaostaju za klasinim morskim animalnim
jekama dok su na nekim drugim terenima rezultati poraavajui.
Pored jetre i prsa u morskom obalnom ribolovu je esto koritena jeka i kina glista, no
prvenstveno kao jeka za jegulju. Jedan dio ostalih vrsta se takoer moe loviti na kinu glistu
ali samo na terenima poput rijenih ua gdje je riba navikla na hranu koju donosi rijeni tok.
Bobi je izvrsna jeka sa svu oboritu ribu
108
109
Br. 1 Pribor i jeka
Kruh
Tvrda
kuglica
Kruh je za veinu ribolovaca najdostupnija jeka. Primjenu je naao kako na slatkom vodama tako i na moru. Mada se njime moe uloviti veliki broj vrsta, zbog svoje je strukture
neprimjeren za ba sve oblike ribolova. S obzirom na tehnike, najee se koristi u ribolovu
plovkom, tehnikom propadanja, te povrazom na dubinama do petnaestak metara.
Pored prirodnog kruha postoje i sintetike inaice koje strukturom, a neke ak i mirisom,
vjerno oponaaju kruh. Velika im je prednost u tome to na udici mogu u upotrebljivom
stanju provesti puno vie vremena od prirodnog kruha. Ipak, unato vrlo vjernoj imitaciji,
prirodni je kruh po lovnosti jo uvijek daleko ispred sintetikog. Nain na koji jekamo kruh
nije uvjetovan toliko tehnikom koliko vrstom ribe koju lovimo i intenzitetom hranjenja, pa u
skladu s tim moemo razlikovati etiri naina montae kruha na udicu tvrda kuglica, forma
biggatini, pahuljica i korica.
Ovakvom se montaom uspjeno love pari, glavoi i bugve. Kuglica, veliinom primjerena udici i
veliini lovine, formira se od sredine kruha, najbolje bijelog. Nadjeva
se tako da udica vrhom izviruje, pri
emu kuglica pokriva samo izlazni
luk. Kruh za ovakvu montau mora
biti tvrdo umijeen, a koritenje
dodataka poput salamure ili raznih
ribljih pastura doprinosi atraktivnosti.
Forma
biggatini
Naravno nije rije o pravom
crviu, ve o prstima formiranom obliku krune kuglice. Moe
se prezentirati na dva naina. Prvi
je u paru, pri emu se prvi crvi
smjeta na luk udice, dok drugi pokriva vrh. U drugom nainu crvi
se nadjeva poput pravog crva s tim
da udicu pokriva samo do zazupca.
Oba naina su primjerena za ribolov
gotovo svih ljuskavki, a posebno su
uinkoviti pri ribolovu cipala kad ovi
postanu neodluni.
110
111
Br. 1 Pribor i jeka
Brum
Pojedini se ribolovci u ribolovu uzdaju prvenstveno u vlastitu sreu poduprtu strpljenjem,
nadajui se da e ribe, bez ikakvih predradnji prije ili kasnije proi pored njihovih udica i na
njih se same objesiti. Iako je u odreenom postotku uspjeh i s takvim pristupom izgledan,
ribolovci koji se ne oslanjaju na sreu ve studiozno i planski pristupaju ribolovu uvijek imaju
znatno vie ansi za ostvarenje kvalitetnog ulova.
Dok je u nekim situacijama riba vidljiva i gladna, a ribolov zbog toga vrlo jednostavan, u
drugim, na alost svih ribolovca, ribu treba najprije privui, a nakon toga po potrebi i zadrati
na mjestu.
Pahuljica
To je najraireniji nain montae. Iz sredine kruha se izvlai raupani komadi koji se nadjeva tako da upica pokriva vrh udice, dok se dio na donjem dijelu luka vrsto stisne prstima
tako da prekrije ostatak udice. Tako formirana jeka moe due vrijeme boraviti u moru ne
gubei na atraktivnosti. Jedina je nevolja to nakon kontriranja, udice uglavnom ostaju ogoljene zahvaljujui emu ribolov dobija na dinamici. Ovako se love cipli, gotovo sve ljuskavke, ali
i ostale pridnene vrste poput pirgi, glavoa, knezova...
Korica
Korica kruha je primjenu nala u ribolovu povrinskih vrsta, kakvi su primjerice cipli i uate. No
isto se tako, uz primjereno oteanje mogu loviti i
salpe, a u posebnim uvjetima i kantari.
Korica kruha se proiva tako da prvi ubod ide
s unutarnje strane, te se nakon izlaska na vanjsku
ubada jo jednom, do izvirivanja vrha s unutarnje,
meke strane. Bez obzira na koritenu tehniku,
ovo je vrlo provokativna prezentacija i moe poluiti uspjeh i onda kada sve drugo zakae. Da bi
lake formirali koricu kruha, praktino ju je rezati
karama.
112
Srdela je temeljni sastojak veine brumova
113
Br. 1 Pribor i jeka
proguta ponuenu jeku im je registrira.

Sastav bruma najee ovisi o vrsti ribe koju lovimo, o njenim prehrambenim navikama, te
o samom habitatu - kamenito dno, pjeano, dno, pola mora...
Rukovodei se tim osnovnim odrednicima, brum za obalni ribolov na moru moemo podijeliti u nekoliko osnovnih receptura pri emu svaka pokriva svoj dio mora i vrste svojstvene
tom sloju ili tipu dna.
Povrinski brum za ciple

Ovaj e brum uspjeno privui ciple, salpe, bugve, uate, ali i pare, arune i svu silu sitne
obalne ribe. Osnovu ini raskvaeni stari kruh u koji se dodaju krune mrvice, izribana kora
tvrdog sira (trapist, parmezan...), te po elji izmrvljene suhe alge pomijeane s gamarusima.
Posljednja je komponenta posebno djelotvorna u ribolovu salpi i uata.
Komponente se mijeaju s morem dok se ne dobije itka, gotovo tekua masa, nakon ega
se dodaje pijesak koji daje teinu, ali i rahlost. Izbaeni se brum prilikom pada na povrinu
trenutno mora raspasti u veliki mirisni oblak sitnih estica.
Brum na ribljoj bazi
Brum, torilo, primama, prihrana, stvar je bez koje se uglavnom ne isplati ii u ribolov. to
u njega ukomponirati, a da se pritom ne podbaci ili ne pretjera, pitanje je oko kojega mnogi
ribolovci razbijaju glavu.
Nekada se u ribolov moglo poi samo s tunjicom, malo jeke i vratiti se s ulovom koji se
nosi s dvije ruke. U to su zlatno doba brum koristili samo komplicirani perfekcionisti, no danas
je slika znatno drugaija. Ribe nema kao nekada i potrebno ju je traiti i mamiti, a kada se
pojavi i zadrati. Bez kvalitetnog bruma to je gotovo neizvodivo.
Na tritu moemo nai gotove mjeavine koje je potrebno samo navlaiti ili razrijediti,
formirati kugle ili kau, te ubaciti na ribolovno podruje. Mada jedan dio ribolovaca bruma
upravo na takav nain, drugi, puno vei broj, koristi tajne recepture koje garantirano uvjetuju uspjean ishod i onda kad ribe nema. Takvi su recepti redovito brino uvana tajna koja
se prenosi s oca na sina.
Ipak, nebrojeno sam se puta uvjerio da veliki dio tih tajanstvenih kreatora ni sami ne znaju
to su posljednji puta upotrijebili, ve da naprosto koriste ono to im doe pod ruku. Upravo
je zato sastav njihovog bruma tolika tajna.
Osnovna uloga bruma je primamljivanje riba i buenje njihovog apetita. estice bruma
moraju biti toliko sitne da se riba od njih ne moe zasititi, ve da razdraena bez premiljanja
114
Povrinski brum za ciple
3 truce starog kruha

0,5 kg krunih mrvica
3 - 4 ake suhih algi pomijeanih s gamarusima
ribana kora tvrdog sira ili vreica parmezana
Brum za oboritu pridnenu ribu

Osnova ovog bruma je riblje brano u koje se dodaju riblji otpaci ili izmrvljene
srdele. Salamura od slanih srdela je uvijek dobrodola komponenta, no u nedostatku
se moe jednostavno dodati sol, a mrvljeni suhi raii (kozice, gamarusi) e dodatno
pojaati okus. Izmijeane komponente se razrjeuju morem dok se ne dobije rijetka
masa koja propada kroz prste. Tada se dodaje pijesak za kune ljubimce pomou kojeg se mogu formirati kugle veliine narane. To je ekoloki proizvod koji na sebe vee
vlagu, ali i sve druge tekuine pri emu ne mijenja ni okusne ni mirisne komponente.
Tvrde lopte se lako bacaju i brzo tonu. Na dnu se sporo otvaraju privlaei sitnu, a
za njom i krupniju ribu.
Vano je samo da pijesak ne bude parfimiran kako cijeli trud ne bi bio uzaludan.
115
Br. 1 Pribor i jeka
Brum za oboritu pridnenu ribu
2 kg ribljeg brana
1 kg ribljeg otpada
1 litra salamure ili 2 ake soli
1 aka suhih mrvljenih raia
2 kilograma pijeska za make
mora po potrebi
Brum za kanenicu
Temeljni
sastav
ovog bruma se bazira
na ribljim otpacima,
zdrobljenim rakovima,
koljkama, jeevima, ali
i otpacima iz kuhinje.
U tu zanimljivu mjeavinu se moe dodati i
stari kruh, iskidan ali
neraskvaen. Brum se
zapakira u ensku najlon arapu, konopom
sputa u lovnu zonu, te
se povremenim cimanjem protresa. Ukoliko
je mjeavina prelagana
i isplivava, potrebno ju
je oteati kamenom koji
se jednostavno ubaci u
arapu.
Ovaj je brum (ali i
sama tehnika brumanja) najprimjereniji u
ribolovu iz plovila, no
moe se primijeniti i
u ribolovu s okomitih
lukih obala koje su nerijetko podzidane.
116
Brum za kanenicu
2 kg ribljih otpadaka, skaenih rakova, jeeva ili otpadaka iz kuhinje

2 kg starog kruha
Brum za kurenat
Ovaj se brum najee koristi u ribolovu brancina sistemom volo. Baza je riblje
brano, pomijeano sa srdelama dva puta protisnutima kroz stroj za mljevenje mesa.
Koliko e brum biti gust zavisi od naina primjene.
Potpuno rijedak brum se prolijeva u manjim koliinama u intervalima od 5 10
minuta.
Mada pojedini ribolovci uz ovakav brum bacaju i komade ili polovice srdela, takav
dodatak treba zapravo izbjegavati jer brzo nahrani brancine koji tada postaju sumnjiavi ili potpuno nezainteresirani za jeku ponuenu na udici.
Za pridneni ribolov na pozicijama gdje je kurenat vrlo izraen od velike pomoi
moe biti ve spomenuti pijesak za kune ljubimce. Mirisni i okusni dodaci su stvar
osobnih sklonosti i pristupa, no najuinkovitijima su se pokazala dva osnovna.
Prvi se kombinira od starog osuenog kruha i ostataka tvrdog sira poput parmezana, pecorina, trapista...
Kruh i sirni ostaci se mikserom usitne dok ne postanu poput praine, te ih se na
suho mijea s pijeskom. Za uspjean ribolov od pet do est sati koliina ovako pripremljene smjese ne treba prelaziti dvije do tri ake.
Drugi dodatak koji se moe koristiti je salamura od slanih srdela, no moe posluiti
i bilo koja druga plava riba izmiksana na isti nain kao i kruno-sirna smjesa. U ovom
sluaju koliina tog dodatka ne treba prelaziti 4 decilitra na dva kilograma pijeska.
U mjeavinu se postepeno dodaje voda dok se ne dobije dovoljno gusta smjesa
od koje se mogu formirati kugle. Tako formirane kugle se lako mogu izbaciti u lovnu
zonu gdje e odmah potonuti na dno. Tamo e se nastaviti vrlo polako raspadati i
privlaiti ribu.
Rijetki brum za kurenat

Brum se sputa u mreici
2 kg ribljeg brana
2 kg fino mljevenih srdela
mora po potrebi
117
Br. 1 Pribor i jeka
Tvrdi brum za kurenat I
1 kg starog osuenog i izmiksanog kruha

dvije do tri ake izmiksanih sirnih otpadaka
2 kilograma pijeska za kune ljubimce
mora po potrebi
Tvrdi brum za kurenat II
0,5 litara fino mljevenih slanih srdela ili neke druge plave ribe u salamuri
2 kilograma pijeska za kune ljubimce
U sve se navedene brumove odlino uklapa i mljevena hrana za pse i make na

ribljoj bazi. Jedan kilogram takve hrane je dostatan za petnaestak litara bruma. Koritenje vrue vode ili kuhanje bruma e smanjiti atraktivnost i privlanu mo, stoga je
vano da sve komponente budu izmijeane na hladno.
118
119
Br. 1 Pribor i jeka
LITERATURA
Andri, Miro Hrvoje Vrdoljak. Hrvatsko podmorje, Zagreb, 1999.
Attenbourgh, David. ivot na zemlji, Zagreb, 1986.
Basioli, Josip. Sportski ribolov na Jadranu, Zagreb 1984.
Boko, Ivo. Ribarski libar, Split 2005.
Boani, Joko. Onimikon Palagrue, (Zbornik radova sa simpozija u Splitu 28. 30. lipnja 1995.
godine, Palagrua Jadranski dragulj), Split Katela, 1996.
Brehm, Alfred Edmund. ivot ivotinja, Ljubljana, Zagreb, 1989.
Brusina, Spiridon. Naravoslovne crtice za sjeveroistone obale Jadranskog mora, Zagreb, 1995.
Carson, Michael. Rachel. More oko nas, Zagreb 1952.
Cetini, Perica - Swiniarski Josef. Alati i tehnika ribolova, Split 1985.
Horvat, kender. Ribe i ribogojstvo, Zagreb, 1901.
Giunio, Petar. ivot mora, Zagreb, 1969.
Jardas, Ivan. Jadranska ihtiofauna, Zagreb, 1996.
Jardas, Ivan. Ribe i glavonoci Jadranskog mora, Sarajevo, 1997.
Mareti, Zvonimir, ivotinje otrovnice i otrovne ivotinje Jadranskog mora, Zagreb, 1975.
Matonikin, Ivo. Beskraljenjaci biologija niih avertebrata, Zagreb, 1998.
Milii, Neven. Glavonoci, Split, 2000.
Milii, Neven. Glavonoci, puevi i koljke Jadrana, Split, 2007.
Milii, Neven. Jadranski rakovi desteronoci, Split, 2008.
Milii, Neven. Ribe, rakovi, koljke i ostali ivi svijet Jadranskog podmorja, Split, 2006.
Milii, Neven. Sva riba Jadranskog mora, Split, 1994.
Milii, Neven. Tajni ivot Jadranskog podmorja, Split, 2007.
Milii, Neven. Udiarenje na Jadranu, Split, 2008.
Morovi, Dinko. udesni ivot jegulje, Split, 1976.
Muin, Damir Miljenko Maruki. Iz morskih dubina, Korula 2007.
Rabati, Milan. Umjetni mamci za morski i slatkovodni ribolov, Samobor 2004.
oljan, Tonko. Ribe Jadrana, Zagreb, 1948.
Vinja, Vojmir. Jadranska fauna etimologija i struktura naziva, Split, 1986.
Zei, Miroslav. ivot u moru, Zagreb, 1990.
Wlf, Duko. Otrovne ribe hrvatskog Jadrana, Draga, 1994.
120

Boris Bulić - Udicom S Jadranske Obale

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Boris Bulić - Udicom S Jadranske Obale

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Mojim najdraima - Nadi, Vladimiru i Klari

Udicom s jadranske obale

Br. 1 Pribor i jeka

Udicom s jadranske obale

Br. 1 Pribor i jeka

Udicom s jadranske obale

Br. 1 Pribor i jeka

Udicom s jadranske obale

Br. 1 Pribor i jeka

Crystal udice su pogodne za jekanje crvolikih jeki

Popularne papagajke mogu podnijeti velika naprezanja

Udicom s jadranske obale

Br. 1 Pribor i jeka

Hibridne udice objedinjuju eleganciju crystal modela i nosivost papagajki

Udice dugog vrata

Udicom s jadranske obale

Br. 1 Pribor i jeka

Udice s okom omoguuju njiuu montau

Zazupci na worm udicama omoguuju kvalitetnije postavljanje crvolikih jeki

Potreba za modelima veima od najveih, na trite je dovela udice s oznakama 1/0,

Udicom s jadranske obale

Br. 1 Pribor i jeka

Jigg udice na vratu imaju integrirano olovno oteanje

Na presjeku se jasno vidi kut uboda

Udicom s jadranske obale

Br. 1 Pribor i jeka

Udicom s jadranske obale

Br. 1 Pribor i jeka

Udicom s jadranske obale

Br. 1 Pribor i jeka

Na deklaraciji se nalaze podaci koji jasno govore o karakteristikama tapa

Parabolici se savijaju cijelom duinom blanka

Udicom s jadranske obale

Br. 1 Pribor i jeka

Carp tapovi se esto koriste u ribolovu podlanica fermama

Udicom s jadranske obale

Br. 1 Pribor i jeka

Match tapovima se na moru najee love cipli

Bolognesima se u pravilu lovi sitnija riba

Udicom s jadranske obale

Br. 1 Pribor i jeka

Feederi su izuzetno jaki tapovi

Spin tapovi su u pravilu ergonomski savreni

Feeder i multipicker tapovi

Udicom s jadranske obale

Br. 1 Pribor i jeka

Udicom s jadranske obale

Br. 1 Pribor i jeka

Role sa slobodnim hodom pule

Udicom s jadranske obale

Br. 1 Pribor i jeka

Srce ribolovnog pribora

Suvremene role objedinjuju sva tehnika postignua

Udicom s jadranske obale

Br. 1 Pribor i jeka

Borbena je konica kreirana za brzo i jednostavno koenje tijekom zamaranja lovine

Role sa slobodnim hodom pule sve su zastupljenije u tehnikama obalnog ribolova

Udicom s jadranske obale

Br. 1 Pribor i jeka

Najee koritene oznake na deklaracijama rola:

Anti Backlash System

Daiwin patent obrnuto konusnog slaganja

Visoka pula za daleke izbaaje

Left hand version