Period izmeu 16. I 19.

Stoljea obuhvata dijelom renesansu, te barok i

prosvjetiteljstvo. U tom periodu su se najvie isticali Franjevci u Bosni, sa
predstavnikom fra Matijom Divkoviem, te Bartol Kai sa prvom hrvatskom
gramatikom.
- Bartol Kai
Bartol Kai (takoer Bartul Kai, Bartholomaeus Cassius, Bartolomeo Cassio, a
ponekad se potpisivao i kao Bogdani ili Paanin) je roen 15. augusta 1575
god. a umro je 28. Decembra 1650 god. Kai je bio hrvatski lingvist, napisao je
prvu hrvatsku gramatiku te preveo Bibliju i Rimski obred na hrvatski jezik. Mnogi
ga smatraju ocem hrvatske lingvistike te najveim lingvistom kojeg je hrvatska
imala. Kai je roen na Pagu. Otac mu je umro kada je bio vrlo mlad, odgojio ga
je njegov ujak Luka Deodati Bogdani, sveenik sa Paga, koji ga je nauio itati i
pisati. Pohaao je opinsku kolu u gradu Pagu. Poslije 1590 godine studirao je na
Ilirskom koledu u Loretu, u blizini Ankone u Italiji. Taj koled su vodili jezuiti. Kao
uenik bio je veoma nadaren, te je bio poslan na vii studij u Rimu 1593 godine,
gdje se pridruio Drubi Isusovoj 1595. godine. Kai je postao svetenik 1606
godine, te je radio kao ispovjedaonik u crkvi Svetog Petra Bazilike u Rimu. ivio je
u Dubrovniku od 1609 do 1612 godine. Tokom 1612 i 1613 godine, maskiran
kao trgovac , odlazi u provincije Osmanskog carsta, tanije u Bosnu, Srbiju i
istonu Slavoniju, odakle je izvjetavao Papu o trenutnom stanju. 1618. godine
ponovno odlazi u misiju za Papu. Obje misije je opisao u svojoj nedovrenoj
autobiografiji.
Kako su jezuiti brinuli o kranima u Osmanskom carstvu i pokuavali ih uiti na
lokalnom jeziku, bila im je potrebna adekvatna knjiga za rad sa Hrvatima. Kai je
napisao takvu knjigu, izdao je Institutionum linguae illyricae libri duo (Struktura
hrvatskog jezika u dvije knjige ili Gramatika Bartola Kaia) u Rimu 1604. godine.
U skoro 200 stranica i dva dijela (knjige) je dao osnovne informacije o Hrvatskom
jeziku, te je objasnio morfologiju hrvatskog jezika u detalje. Jezik je bio sastavljen
iz ponajvie tokavskih elemenata i akavskih elemenata, mijeanjem starih i
novih formi. Iz nepoznatih razloga, uz gramatiku nije bio izdat rjenik, kako je bilo
uobiajeno sa jezuitskim gramatikama i rjenicima na hrvatskom.
Prva cjelovita gramatika hrvatskoga jezika pisana latinskim jezikom. Gramatika se
temelji na jeziku tokavsko-akavske knjievnosti. Opisuje se tronaglasni akavski
sustav i akavski fonemski inventar. Jezik se u njoj ujednauje i usmjerava prema
tokavskom. U morfologiji se donose i stari i novi padeni oblici
u dativu, lokativu i instrumentalu.Gramatika je pisana po latinskom uzoru tako da
u hrvatski jezik unosi i neke kategorije kojih u hrvatskom jeziku nije bilo
(konjunktiv, gerundij...). Djelo je prvi put cjelovito prevedeno. Prijevod: mr. sc.
Sanja Peri-Gavrani. Pogovor pretisku, ivotopis, popis djela Bartola Kaia i
izbor literature o njemu napisala dr. sc. Darija Gabri-Bagari.

-Franjevaka knjievnost u Bosni

Znaajno je istai da su bosanski franjevci (fratri iz reda sv. Franje) dva puta od
sultana dobijali dozvolu da mogu nesmetano ispoljavati svoje vjersko osjeanje i
iriti svoju vjeru po samostanima i selima. Najsnaniji knjievni rad bosanskih
franjevaca desio se u periodu od 17 do 18 vijeka kada su nastale brojne hronike,
pisane uglavnom ikavskim izgovorom i bosanicom. Ovi franjevci veinom su bili
rodom iz Bosne, pa su dobro poznavali narodni govor. Pisali su na narodnom
jeziku, tokavskim dijalektom i bosanskom irilicom (bosanicom). Od franjevaca
koji su pisali narodnim jezikom posebno se istie fra Matija Divkovi sa svojom
zbirkom pripovijedaka Besjede. Zahvaljujui uticaju franjevakih djela, u 17.
Vijeku u starijoj hrvatskoj knjievnosti (dubrovakoj) prihvaen je tokavski
dijalekat. Treba naglasiti da su bosanski franjevci ostali do kraja vjerni upotrebi
bosanice, kao prelaznog pisma izmeu stare irilice i latinice. Pored njega isticali
su se Fra Filip Lastri, pisac ljetopisa fra Bone Beni, fra Nikola Lavanin, te fra
Marijan Bogdanovi.
Fra Matija Divkovi (Jelake kod Varea 1563. - Olovo, 21. kolovoza 1631.),
bosanski franjevac, prvi izdao knjigu na hrvatskom narodnom jeziku i prema tomu
utemeljitelj hrvatske knjievnosti na pukom jeziku u Bosni i Hercegovini.
Djelovao je u duhu obnove Katolike Crkve. Njegova djela su:

Nauk krstjanski za narod slovinski

Sto udesa alili znamenja blaene i slavne Bogorodice i Divice Marije

Beside Divkovia svrhu evanelja nedjeljnijeh priko svega godita

Nauk krstjanski s mnozijemi stvari duhovnijemi i vele bogoljubnijemi