Copyright: ET-TAQWA Safet Sulji.

Sva prava
pridrana.
Ovu knjigu je DOZVOLJENO reprodukovati ili emitovati
na bilo koji nain, elektronski ili mehaniki, ukljuujui
fotokopiranje, snimanje ili bilo koji drugi sistem za
biljeenje, uz sljedee uslove:
1) ne smije se koristiti u profitabilne svrhe;
2) u sluaju koritenja materijala obavezno je
spomenuti izvor i vlasnika prava;
3) prilikom prenoenja tekst mora zadrati svoj
kontekst.
Izraavamo najiskreniju zahvalu svakom onom ko na bilo
koji nain doprinese distribuciji ove knjige. Neka ga Allah
Uzvieni nagradi za njegov iskren trud.
U sluaju da imate bilo koju korekciju, komentar ili
sugestiju u vezi ove publikacije, javite nam se na sljedeu
adresu: info@et-taqwa.com
Izdava:
ET-TAQWA WEB PUBLISHING
e-mail:

info@et-taqwa.com
et-taqwa@hotmail.com

web page:

www.et-taqwa.com

DAN
ZALJUBLJENIH
PAGANSKA OSTAVTINA I
NEVJERNIKA TRADICIJA

Safet Sulji

__________________________________
Napisao:

Safet Sulji

Recenzija:

____________

Redaktor:

Safet Sulji

Lektor:

____________

DTP:

Ebu Talha

Dizajn:

Ebu Talha

Izdava:

ET-TAQWA

1436/2015
2

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!

UVOD
Zahvala pripada Allahu, Gospodaru svih svjetova, i
svjedoim da nema drugog istinskog boanstva sem
Allaha Jedinog, Koji nema sudruga, i svjedoim da je
Muhammed Njegov rob i poslanik, neka je na njega
salavat i selam, te Allahov bereket kako na njega, tako i
na njegovu porodicu, prijatelje i sve one koji ih slijede u
dobru do Sudnjega dana.
A zatim:
Uzvieni Allah nam je odabrao islam kao vjeru, kao to
je rekao Uzvieni: Allahu je prava vjera jedino-islam. (Sura
Ali-Imran 19.)
A onaj koji eli neku drugu vjeru osim islama, nee mu
biti primljena, i on e na onom svijetu nastradati. (Sura AliImran 85.)
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem:
Tako mi Onoga u ijoj je ruci Muhammedova dua,
nee za mene uti jevrej, niti kranin, a da nee biti
stanovnik Vatre ako umre a ne povjeruje u ono sa ime
sam poslat. (Biljei Muslim 153.)
Sve postojee vjere u dananjem vremenu, osim islama,
su neispravne i ne vode do Uzvienog Allaha. Naprotiv,
one ne poveavaju ovjeku osim udaljenost od Njega
3

Slavljenoga i Uzvienoga, shodno tome koliko ima

stranputice u njima.
Obavijestio nas je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve
sellem, da e neki od pripadnika njegova ummeta slijediti
Allahove neprijatelje u nekim njihovim obiljejima i
navikama, a to se prenosi u hadisu Ebi Seida el-Hudrija,
Allah bio s njim zadovoljan, koji prenosi od Vjerovjesnika,
sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: Zaista ete
slijediti obiaje onih prije vas pedalj po pedalj, i lakat
po lakat. Kada bi uli u guterovo gnijezdo i vi biste to
uinili slijedei ih. Ashabi rekoe: O Allahov
poslanie, (je li misli) jevreje i krane?! Ree: Pa
koga drugog! (Biljei ga el-Buhari)
Prenosi se u hadisu od Abdullaha ibn Omera,
radijallahu anhuma, da je Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: Moj ummet e se nai ono to
je nalo kod sinova Israilovih, potpuno isto. ak kada
bi se naao neko od njih ko je javno opio sa svojom
majkom, naao bi se isti takav i u mom ummetu.
(Biljei el-Hakim, 1/129.)
I zaista se je obistinilo ono o emu nas je obavijestio
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, tako da se u
skorije vrijeme u mnogim islamskim zemljama, rairilo to
da veliki broj muslimana slijedi Allahove neprijatelje u
mnogim njihovim obiajima i ponaanju, oponaaju ih u
nekim njihovim obredima te slave njihove praznike.
Ovo se je desilo kao rezultat materijalnog procvata,
i dugogodinjeg napretka kojeg je Allah omoguio
ovjeanstvu, a to je bio i razlog velikog odskoka
zapadnih, kransko-sekularistikih zemalja, u skorijoj
prolosti, to je bilo direktno iskuenje mnogim
4

muslimanima, posebno nakon slabljenja imana u njihovim

srcima i rasprostranjenosti neznanja o erijatskim
propisima.
A ono to je povealo ovu nesreu jeste Medijski
procvat meu mnogim narodima, tako da su se poela
prenositi nevjernika obiljeja i obiaji, uljepani i
nakieni, bilo glasom ili uivo putem slike, iz njihovih
sredina u muslimanska podruja koristei pri tome
satelitske kanale ili internet mree, tako da su time bili
zavedeni mnogi muslimani.
Posljednjih godina se rairila jedna stvar meu
muslimanskom omladinom, bilo mukarcima ili enskim
osobama, koja ne obeava nita dobro, a izraava se u
oponaanju krana u obiljeavanju Dana ljubavi (ili Dan
zaljubljenih).
To biva uzrokom da se oglase daije i islamski
uenjaci pojanjavajui erijatski propis toga djela, elei
time dati savjet vraajui se Allahu, Njegovu poslaniku,
nadreenima od muslimana i njihovim obinim masama,
tako da bi musliman imao jasnu predstavu o tome i da ne
bi zapao u neto to moe natetiti njegovoj akidi
(vjerovanju) kojom ga je Allah obdario.
Ovo je kratki prikaz porijekla ovog praznika,
njegovog cilja, te koja je dunost muslimana naspram
njega.

POVIJEST DANA LJUBAVI

Dan ljubavi se smatra praznikom Rimljana koji su bili
pagani. Mnogobotvo (paganstvo) je imalo glavnu ulogu
u rimskom vjerovanju u vremenu prije sedamnaest
stoljea. Ovaj praznik je predstavljao izraavanje rimskopaganskog razumijevanja boanske ljubavi. O ovom
prazniku su postojale legende koje su Rimljani prenosili s
generacije na generaciju, a zatim ih u tome naslijedili
krani. Od najpoznatijih legendi jeste:
PRVA LEGENDA:
Rimljani su vjerovali da je Romul osniva grada
(Rima) zadojen jednog dana od vuice od koje je
naslijedio snagu i otroumnost.
Povodom toga Rimljani su obiljeavali ovaj dogaaj
polovinom mjeseca februara svake godine, a pri tome su
pravili velike fete. Od njegovih obiljeja jeste da su klali
u tom danu psa i kozu, a zatim bi dvojici mladia
premazivali miie na tijelu krvlju tog psa i koze, zatim bi
saprali krv mlijekom, a na kraju bi krenula povorka
predvoena tom dvojicom mladia obilazei ulice grada.
Ova dva mladia bi imala dva komada koe kojom bi
mrljali svoje butine, dok bi ih rimljanke dodirivale iz
ubjeenja da im to otklanja i lijei neplodnost.

VEZA IZMEU SVETENIKA VALENTINA

I OVOG BLAGDANA
Svetenik Valentin je ime koje se vee za dvojicu ljudi
koje je rtvovala kranska crkva. Neki kau da se radi o
dva razliita ovjeka, dok drugi smatraju da je rije o
jednoj osobi, koja je umrla u Rimu nakon muenja od
strane vojskovoe Klaudija, 296. G.n.e. Nakon toga je
350. G.n.e. sagraena crkva u Rimu na mjestu kojem je
umro, radi vjene uspomene na njega.
Nakon to su Rimljani prihvatili kranstvo, zadrali su
obiljeavanje ovog praznika kao Dana ljubavi, o kome
smo govorili, stim da su prenijeli njegovo znaenje sa
paganskog koncepta boanske ljubavi na drugi koncept,
a to je koncept 'muenika ljubavi', kojeg predstavlja
svetenik Valentino, poziva u mir i ljubav, koji je na tom
putu dao svoj ivot, po njihovom miljenju.
Ovaj praznik se takoe naziva i Dan zaljubljenih, a
svetenik Valentin je smatran kao zagovornik zaljubljenih
i njihov uvar. Od njihovih neispravnih ubjeenja po
pitanju ovog praznika jeste da su popisivali imena svih
djevojaka koje su bile u godinama udaje na male
papirie, a zatim bi ih stavljali u jednu posudu, nakon
ega bi bili pozvani mladii koji su takoe bili za
enidbu, te bi svaki od njih izvlaio po jedan papiri i
ona iji papiri bude izvuen on bi joj se stavljao na
uslugu godinu dana, kako bi svako od njih isprobao
ponaanje druge strane, nakon ega bi stupali u brak, ili
bi vraali stvar na poetak idue godine za isti praznik.

to se tie crkvenih ljudi, ova stvar ih je

uznemiravala i smatrali su ovaj praznik neim to unitava
moral mladia i djevojaka, tako da je proglaen
zabranjenim u Italiji, tamo gdje je bio najrasprostranjeniji,
jer je ona predstavljala svetu rimsku zemlju, a zatim je
postala centrom od centara kranstva.
Ne zna se pouzdano kada je ponovo zaivio kao
praznik. Same kranske predaje po ovom pitanju se
razilaze, meutim neki izvori navode da su Englezi
obiljeavali ovaj praznik jo od petnaestog stoljea
nakon Krista, da bi se u osamnaestom i devetnaestome
stoljeu u nekim od zapadnih zemalja, po nekim
prodavnicama rairila prodaja malih knjiica pod
nazivom Valentinova knjiga, koja je u sebi sadravala
neke od ljubavnih stihova, za one koji bi eljeli da poalju
estitku svojoj voljenoj, te neki od prijedloga kako pisati
ljubavna i dirljiva pisma.
DRUGA LEGENDA:
Ova legenda se svodi na to da su Rimljani u svom
paganskom periodu obiljeavali praznik pod nazivom
Lubrikov praznik. To je bio paganski blagdan koji se
spominje u ve prije navedenoj legendi. U njemu su
prinosili rtve svojim boanstvima mimo Uzvienog Allaha,
smatrajui pri tom da ih ta boanstva tite od nedaa, te
da uvaju njihovu stoku od vukova.
Nakon to su Rimljani prihvatili kranstvo poslije
njegovog irenja, te za imperatora postavili Klaudija
drugog u treem stoljeu nakon Krista, on je zabranio
svojoj vojsci da se ene, kako ih enidba ne bi odvraala
8

od ratova koje je vodio. Meutim, ovom dekretu se je

usprotivio svetenik Valentin i poeo obavljati tajna
vjenanja vojnika. Nakon to je saznao za to, imperator
je naredio da ga pritvore, a zatim ga osudio na smrtnu
kaznu.
TREA LEGENDA:
Ova legenda se svodi na to da je pomenuti imperator
bio idolopoklonik, te da je Valentin bio poziva u
kranstvo, ali imperator je pokuao da utie na njega ne
bi li promijenio vjeru i postao mnogoboac i sljedbenik
rimske vjere. On ustrajao na kranskoj vjeri, zbog ega
je bio pogubljen na tom putu 14. Februara, 270. G.n.e., u
noi rimsko-paganskog praznika 'Lubrikov praznik'.
Nakon to su Rimljani prihvatili kranstvo ostali su
privreni paganskom prazniku (Lubrikovom), s tim to su
ga povezali s danom smrti (Valentina), oivljavajui pri
tome sjeanje na njega, jer je on poginuo na putu
ustrajnosti u kranstvu, kako se navodi u ovoj legendi, ili
zato to je poginuo uvajui zaljubljene i vjenavajui ih
kako to navodi druga legenda.
OBREDI OVOG PRAZNIKA - VALENTINOVA
Od njegovih najistaknutijih obreda su:
1) Izraavanje radosti i sree, kako se to ini i u drugim
vanim blagdanima.
2) Meusobno poklanjanje crvenih rua, da bi se iskazala
ljubav, kako su to inili i Rimljani prema svojim
paganskim boanstvima mimo Uzvienog Allaha, dok su

to krani inili meu voljenim i voljenom, zato se i

naziva kod njih 'Dan zaljubljenih'.
3) Dijeljenje estitki povodom tog praznika, a na nekim od
njih se nalazi slika 'kupidona' , djeaka koji ima dva
krila, luk i strijelu. On je predstavljao boga ljubavi kod
rimsko-paganskog naroda, neka je uzvien Allah visoko
iznad onog to Mu pripisuju.
4) Meusobno razmjenjivanje rijei koje aludiraju na
ljubav i zaljubljenost, koje se nalaze na estitkama, bilo
da se to ini putem pjesnitva, tekstova ili kratkih
poruka, a na nekim od ovih cedulja koje se alju kao
estitke nalaze se smijene slike i aljiv govor, dok esto
nalazimo da na njima stoji izraz 'Budi Valentin', a to
predstavlja kransko shvatanje koje je preobraeno s
mnogoboakog na njihovo.
5) U mnogim kranskim mjestima organizuju se dnevne
proslave, veernja sijela i zabave, te balovi i plesovi,
dok mnogi od njih alju poklone od kojih su: rue,
bombonjere upuene suprunicima, prijateljima i onima
koji su voljeni.
Pomenuta legenda o navedenom prazniku (Dan
zaljubljenih) i njegovim karakteristikama nije od stvari
koje bi u osnovi zanimale razumna ovjeka, a da ne
pominjemo muslimana koji istinski robuje samo Allahu,
zato to paganske legende kod ova dva naroda
(Rimljana i krana) su mnogobrojne kao to je poznato
svakom ko ima uvida u njihove knjige i istoriju.
Meutim dosadanje izlaganje navedenih legendi ima
za cilj obrazloenje sutine ovog praznika zavedenim
neupuenim muslimanima, zato to su poeli obiljeavati
ovaj praznik slijedei u tome zalutali narod, krane, sve

10

dok nisu mnogi od muslimana, naalost, poeli mijeati

izmeu zapadne tehnologije i zapadnih legendi, izmeu
razuma i izmiljotina, uzimajui sve to doe od
kransko-sekularistikog Zapada, pa makar se radilo i o
legendama koje se nalaze u njihovim knjigama ili
pripovjetkama koje su navodili njihovi svetenici.
Ovo je dovelo do tolikog neznanja pojedinih koji se
pripisuju islamu, da nas pozivaju u neophodnost
prihvatanja kranskih legendi i izmiljotina, pod
izgovorom kako smo mogli od njih uzeti automobile,
avione i tehniku. Ovo je od loih posljedica vesternizacije
i oponaanja, koji ne dozvoljava onom mu podlegne da
uvidi razliku izmeu onog to je korisno od onog to je
tetno. Ova pojava1 ukazuje na nipodatavanje razuma
kojim je Allah uzdigao ovjeka nad ostalim ivim
stvorenjima, te ukazuje na suprotstavljanje vjeri ijim
pridravanjem i pozivanjem u nju je poastvovan
musliman. Ova pojava nam ukazuje na to da se musliman
utapa u kjafira i njegove nevjernike prljavtine, i da
gubi svoju linost i neovisnost. Upravo to predstavlja
duhovni poraz i kompleks nie vrijednosti, i ljubav prema
slijeenju onoga ko je (trenutno) materijalno jai, bilo u
dobru ili zlu, lijepom ili runom, pohvalnom aspektu
njegove civilizacije ili onome to je manjkavo, bez
razdvajanja izmeu te dvije strane. Upravo u to pozivaju
mnogi sekularisti, koji su sebe duhovno porazili, a zatim
Ummet iznevjerili.

Oponaanje kjafira u proslavljanju njihovih praznika. (op. rev.)

11

SAETAK:
Prvo: Da ovo predstavlja vjerovanje Rimljana
idolopoklonika, koji su ovaj praznik smatrali boanskom
ljubavlju prema kipovima koje su oboavali mimo
Uzvienog Allaha. Pa ko bude obiljeavao ovaj praznik
takav slavi povod uzdizanja kipova, te robuje nekom
drugom mimo Onog Koji Jedini zasluuje robovanje, a to
je Stvaralac Slavljeni i Uzvieni, koji nas je upozorio na
irk, i na puteve koji vode ka njemu. Rekao je Uzvieni
Allah, obraajui se Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem:
A tebi, i onima prije tebe objavljeno je: Ako bude druge
Allahu pridruivao, tvoja djela e sigurno propasti, a ti e
izgubljen biti. Nego Allahu jedino robuj i budi zahvalan!
(Sura ez-Zumer 65-66.) I propisao je Uzvieni da onaj
ko umre, a pri sebi ima irka koji izvodi iz vjere, nee
osjetili ni miris Denneta. Naprotiv, takav e biti vjeno u
Vatri, kao to kae Uzvieni Allah: Allah sigurno nee
oprostiti da Njemu druge pridruuju, a oprostie kome On
hoe ono to je manje od toga. A daleko je zalutao onaj ko
smatra da je Allahu neko ravan. (Sura en-Nisa' 116.)
I rekao je Uzvieni na jeziku Isaa, alejhisselam, kada se
obratio narodu svom: Ko druge Allahu smatra ravnim,
Allah e mu ulazak u dennet zabraniti i boravite njegovo
e Dehennem biti; a nevjernicima nee niko pomoi. (Sura
el-Maida, 72.) Stoga je dunost opominjati na irk i na
ono to vodi ka njemu.
Drugo: Povezanost nastajanja ovog praznika kod
Rimljana je vezana za legende i izmiljotine koje zdrav
razum ne prihvata, a kamoli razum jednog muslimana
koji vjeruje u Uzvienog Allaha i njegove poslanike, neka
je na njih selam.
Pa da li zdrav razum moe prihvatiti da je vuica dojila
osnivaa grada Rima, a zatim ga obdarila snagom i

12

otroumnou, pored toga to u ovoj legendi ima stvari

koje se suprotstavljaju islamskom vjerovanju, jer onaj koji
daje snagu i otroumnost je Gospodar Slavljen neka je
On, i Uzvien, a ne mlijeko neke vuice.
Takoer, to se tie druge legende, u kojoj se navodi da
su Rimljani povodom ovog praznika prinosili rtve svojim
boanstvima kojima su robovali mimo Uzvienog Allaha, a
sve iz ubjeenja da im ta boanstva otklanjaju nedae i
uvaju njihovu stoku od vukova. Pa to ne moe prihvatiti
zdrav razum koji zna da kipovi ne mogu nanijeti tetu niti
donijeti korist, dodajui jo na to da u ovoj stvari ima
irka koji izvodi iz vjere.
Pa kako neko razuman da prihvati obiljeavanje
praznika koji je vezan za ovakvu legendu i izmiljotinu, a
kamoli jo da je musliman kojeg je Uzvieni Allah obdario
upotpunjenom vjerom i ispravnim vjerovanjem?
Tree: Od odvratnih obreda povodom ovog praznika je
klanje psa i koze, te mazanje mladia tom krvlju, a zatim
sapiranje te krvi mlijekom. To je stvar od koje bjei
zdrava ljudska priroda, a niti je prihvata zdrav razum.
Kako da onaj koga je Allah opskrbio zdravom ljudskom
prirodom, te mu dao zdrav razum, a zatim ga uputio
jedinoj ispravnoj vjeri da obiljeava 'Dan zaljubljenih' u
kojem se odvijaju ove odvratne stvari?
etvrto: Povezanost svetenika Valentina s ovim
praznikom kao i njegovo nastajanje i uzrok je stvar oko
koje se razilazi, naprotiv neki izvori ak sumnjaju u
postojanje ovog svetenika i smatraju ga legendom koja
nema veze sa stvarnou. A kranima je bilo najpree
da ne prihvataju ovaj paganski praznik kojeg su
naslijedili od rimsko-paganskog naroda, naroito to je

13

njegovo vezanje za jednog od njihovih svetenika stvar

koja u sebi nosi sumnju. Ako je ova stvar bila pokuena
kranima koji su promijenili svoju vjeru i iskrivili svoje
knjige, pa onda je jo pree i gore za nekog od
muslimana da obiljeava ovaj dan.
A ako bi ak i bilo istina da je ovaj dan praznik
povodom ubistva svetenika Valentina koji je ustrajao na
kranstvu, pa ta mi imamo s njim, i koja je to veza
muslimana s tim?!
Peto: Crkveni ljudi su se pobunili protiv ovog praznika i
onoga to proizlazi iz njega, od nereda i razvrata
mladia i djevojaka, tako da je ukinut u Italiji koja je
centar kranskih katolika. A zatim je nakon toga ponovo
uveden i proiren diljem zemalja Evrope, da bi se odatle
rasprostranio u mnogim muslimanskim zemljama. Pa ako
su voe kranstva bile protiv njega u svoje vrijeme
zbog iskvarivanja njihovih naroda, a oni su jo i zalutali,
pa onda je obaveza na islamskim uenjacima njegovo
razotkrivanje,
ukazivanje
na
propis
njegova
obiljeavanja, kao to je i obaveza na obinim
muslimanima njegovo negiranje i ne prihvatanje, te
kritikovanje onih koji ga obiljeavaju ili prenose od
krana muslimanima i pridaju mu vanost u islamskim
sredinama.
Ovim nas obavezuje nareivanje na dobro, zabranjivanje
zla i meusobno savjetovanje na istini, zato to je
obznanjivanje zablude i njezino razotkrivanje, te njezino
zabranjivanje i kritikovanje stvar koja se tie muslimanskih
masa, svakog shodno njegovom stanju i mogunostima.

14

ZATO NE OBILJEAVAMO OVAJ

PRAZNIK?
Mnogi meu muslimanima koji obiljeavaju ovaj
praznik ne vjeruju u legende i izmiljotine vezane za
njega, svejedno da li se radi o rimskim ili kranskim, ak
veina onih muslimana koji ga slave ne znaju nita o tim
legendama i izmiljotinama. Ono to ih je navelo na
njegovo obiljeavanje jeste slijepo slijeenje drugih u
tome ili udovoljavanje strastima koje proizlaze iz toga.
Neki od muslimana koji ga obiljeavaju govore: Islam
poziva na ljubav i mir, a Dan zaljubljenih je prilika za
irenje ljubavi meu muslimanima, pa koja je onda
smetnja da ga obiljeavamo?
Odgovor ovome je na vie naina, od kojih su:
Prvi: Praznici u islamu su ibadet koji pribliava
Uzvienom Allahu, i oni predstavljaju obiljeja ove vjere,
te nije poznato u islamu da je neto obiljeeno kao
praznik osim: dume, ramazanskog bajrama i kurban
bajrama.
Ibadeti su strogo odreena stvar od Allaha, i nije
dozvoljeno nikom od ljudi da uspostavlja praznike koje
Allah nije propisao u vjeri, niti Njegov poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem. Shodno tome, obiljeavanje Dana
zaljubljenih ili nekog drugog praznika je izmiljotina,
novotarija u vjeri, dodavanje na postojei erijat i samim
tim biva kao nadopuna Uzvienom i Slavljenom Allahu u
vjeri Koju je propisao.
Drugi: Obiljeavanje Dana zaljubljenih predstavlja
oponaanje paganskih Rimljana, a zatim krana
sljedbenika Knjige, koji su se poveli za Rimljanima u
onome to nije bilo od njihove vjere. Pa ako nam je
15

zabranjeno da oponaamo krane u onome to je u

osnovi od njihove vjere, a nije podrano naom vjerom,
kako onda da ih slijedimo u neemu to nije od njihove
vjere i u emu su oni slijedili idolopoklonike?
A to se tie uoptenog slijeenja nevjernika, radilo se o
mnogobocima ili sljedbenicima Knjige, to je zabranjeno,
svejedno radilo se o oponaanju u njihovom vjerovanju i
obredima, to predstavlja najveu opasnost, ili o neemu
to je specifino za njih u ibadetima, ponaanju, i
ophoenju kao to su to potvrdili islamski uenjaci,
oslanjajui se na Kuran, Sunnet i koncezus ashaba, Allah
bio zadovoljan njima:
1-Od Kuranskih ajeta je govor Uzvienog Allaha: I ne
budite kao oni koji su se razjedinili i u miljenju podvojili kad
su im ve jasni dokazi doli - njih eka patnja velika. (Sura
Ali Imran 105.), i rekao je Uzvieni: Zar nije vrijeme da se
vjernicima srca smekaju kad se Allah i Istina koja se
objavljuje spomene, i da oni ne budu kao oni kojima je jo
davno data knjiga, pa su srca njihova, zato to je proteklo
mnogo vremena, postala nemilosrdna, i mnogi su od njih
nevjernici. (Sura el-Hadid, 16.), Uzvieni Allah je upozorio
vjernike na slijeenje stopa onih kojima je data Knjiga,
jevreja i krana, onih koji su svoju vjeru izmijenili, iskrivili
svoje knjige i uveli u vjeru ono to im nije bilo propisano a
ostavili ono to im je Uzvieni Allah naredio.
2-Od Sunneta je govor vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve
sellem: Ko oponaa jedan narod on je od njih. (Biljei
ga Ahmed, 2/50., i Ebu Davud, br. 4021.) ejh-ul-islam
je rekao: Najmanje na to ukazuje ovaj hadis jeste
zabrana njihova oponaanja, mada njegovo vanjsko
znaenje aludira na nevjerstvo onog ko ih oponaa, kao
16

to se navodi u rijeima Uzvienog: A onaj ko ih uzme za

zatitnika on je od njih. (Iktida'us-siratil-mustekim, 1/314.)
Es-Sanani je rekao: Pa ako bi oponaao nevjernika u
vanjtini i formi uz ubjeenje da je isti kao on, onda bi
uinio kufr, a ako bi to inio bez tog ubjeenja, onda su
se uenjaci po pitanju njega razili: ima ih koji kau da je
i tada uinio kufr, kao to na to aludira vanjtina hadisa,
dok drugi kau da nije poinio kufr, ali treba biti
prevaspitan. (Subulus-selam, 8/248.)
3-to se tie koncezusa, prenosi ga Ibn Tejmijje da je
izreen o zabrani oponaanja nevjernika u njihovim
praznicima jo za vremena ashaba, Allah bio zadovoljan
njima, a takoe prenosi Ibnul-Kajjim taj koncezus od svih
uenjaka. (Iktida'us-siratil-mustekim, 1/454., i Propisi
vezani zimmije, 2/722-725.)
Oponaanje nevjernika u stvarima koje su od njihove
vjere, kao to je Dan zaljubljenih, opasnije je od njihovog
oponaanja u vanjtini i formi, njihovim obiajima i
ponaanju, zato to je njihova vjera ili izmiljena ili
iskrivljena, a ono to nije iskrivljeno onda je dokinuto, tako
da nema nita od toga to bi moglo pribliavati
Uzvienom Allahu. Ako je stvar takva, onda je
obiljeavanje Dana zaljubljenih na prvom mjestu
oponaanje idolopoklonika, Rimljana, u njihovom
robovanju kipovima, a zatim oponaanje sljedbenika
knjige u njihovoj legendi o njihovom sveteniku kojeg su
uzdigli na mjesto koje mu ne pripada i u tome preli
granicu. Postavili su ga na mjesto koje ne pripada
nijednom ovjeku tako to su ga poeli slaviti i uinili dan
posveen njemu kao blagdan.

17

Trei: Ono to se shvata danas kao Dan zaljubljenih jeste

irenje ljubavi meu svim ljudima, bilo da se radi o
vjernicima ili nevjernicima, a to se suprostavlja vjeri
islamu, ono to pripada nevjerniku od muslimana jeste da
budu prema njemu pravedni, da mu ne ine nepravdu,
takoer mu pripada ako nije od onih koji su u ratu s
muslimanima i ne pomau one koji vode s njima rat, da
mu ine dobroinstvo, posebno ako su od njihovih blinjih,
radei shodno rijeima Uzvienog: Allah vam ne zabranjuje
da inite dobro i da budete pravedni prema onima koji ne
ratuju protiv vas zbog vjere i koji vas iz zaviaja vaeg ne
izgone - Allah, zaista, voli one koji su pravini. (Sura elMumtehaneh, 8.) Meutim, pravednost i dobroinstvo
prema njima ne obavezuje njihovu ljubav, naprotiv,
obavezno ih je prezirati u ime Allaha, radi njihove
privrenosti kufru ( nevjerstvu ) s kojim nije zadovoljan
Allah Slavljeni. Rekao je Uzvieni Allah: I On nije
zadovoljan da robovi Njegovi nevjernici budu. (Sura ezZumer, 7.)
Allah je zabranio da volimo nevjernike Njegovim rijeima:
Ne treba da ljudi koji u Allaha i onaj svijet vjeruju budu u
ljubavi sa onima koji se Allahu i Poslaniku Njegovu
suprotstavljaju, makar im oni, bili, oevi njihovi, ili sinovi
njihovi, ili braa njihova, ili roaci njihovi. (Sura elMudadele, 22.)
ejhu-l-islam Ibn Tejmijje, Allah mu se smilovao, je rekao:
Pa nas je Allah obavijestio da ne postoji vjernik koji voli
nevjernike, a onaj koji voli nevjernike nije od vjernika.
Njihovo vanjsko oponaanje aludira na ljubav prema
njima, pa je stoga zabranjeno. (El-Iktida', 1/490.)
Takoer je rekao: Oponaanje navodi na ljubav,
18

naklonjenost i tienitvo u srcu i dui, ba kao to ljubav u

srcu navodi na slijeenje u vanjtini. (Iktida'us-siratilmustekim, 1/488.)
I nemogue je spojiti ljubav prema Uzvienom Allahu i
onome to on voli, sa ljubavlju prema nevjerstvu i
njegovim sljedbenicima u jednom srcu, pa onaj koji Allaha
voli prezire nevjerstvo i njegove sljedbenike.
etvrti: Ljubav koja se podrazumijeva iz ovog praznika,
a koju su oivjeli krani, je ljubav aikovanja i razvrata
koja nije u granicama dozvoljenog braka.
Rezultat toga jeste: Rairenost bluda i razvrata. Zato su
mu se i suprotstavili ljudi iz kranske crkve u jednom
periodu, i zabranili ga da bi na kraju bio ponovo
oivljen.
Veina muslimanske omladine obiljeava ga radi strasti
koje kroz njega upranjavaju, a ne iz uvjerenja u istinitost
rimljanskih i kranskih legendi. Meutim to samo po sebi
ne otklanja injenicu da time oponaaju nevjernike u
njihovoj vjeri, to predstavlja veliku opasnost za vjeru
jednog muslimana, to na kraju moe dovesti ak do
nevjerstva onoga ko to ini, ako bi se ispunili uslovi za to i
otklonile prepreke.
Muslimanu nije dozvoljeno da uspostavlja ljubavne veze
sa enskim osobama koje su mu zabranjene, jer to
predstavlja vrata zinaluku, koji je jedan od velikih
grijeha.
Pa onaj od muslimanske omladine koji bi obiljeavao Dan
zaljubljenih, s ciljem da udovolji nekim strastima ili
uspostavi vezu sa enskom osobom koja mu je
zabranjena, takav je naumio uiniti jedan od velikih

19

grijeha, i ve je uzeo uzroke koje vode ka njemu, inei

pri tome djela koja uenjaci smatraju nevjerstvom, a to je
oponaanje
nevjernika
u
njihovim
vjerskim
karakteristikama.

20

STAV MUSLIMANA SPRAM DANA

ZALJUBLJENIH
Iz onog to smo naveli o sljedbenicima Dana
zaljubljenih, njegovoj istoriji i ta on predstavlja, moemo
skraeno navesti koje su to obaveze muslimana prema
ovom prazniku:
Prvo: Njegovo ne obiljeavanje, niti uestvovanje s
onima koji ga obiljeavaju te ne prisustvovanje tim
skupovima zbog dokaza zabrane obiljeavanja
nevjernikih praznika. Hafiz ez-Zehebi, Allah mu se
smilovao, je rekao: Pa ako bi krani imali neki praznik,
a i jevreji imali neki praznik, koji je striktno vezan za njih,
muslimanima ne bi bilo dozvoljeno da uestvuju u njemu,
isto kao to ne sudjeluju u njihovim obredima i kibli.
(Tesbihu hasis bi ehlil-hamis, medzeletu muhkeme, 4/193.)
Drugo: Nepotpomaganje nevjernika u njegovom
obiljeavanju, bilo davanjem poklona, tampanjem
potrebnog materijala za njegovo obiljeavanje, ili
iznajmljivanjem tog materijala, zato to on predstavlja
nevjerniki obred. Ako bi ih potpomogli u tome i odobrili
ga, time bi doprinijeli isticanju i uzdizanju nevjerstva, a
samim tim i njegovo odobravanje.
Muslimana njegova vjera sprijeava da odobrava
nevjerstvo, da pomae u njegovom isticanju i uzdizanju,
zato je ejhul-islam Ibn Tejmijje rekao: Muslimanima nije
dozvoljeno da nevjernike oponaaju u bilo emu to je
karakteristino za njihove praznike, bilo da se radi o
hrani, odjei, kupanju, loenju vatre (vatromet), niti
ostavljanju neega od svakodnevnih navika vezanih za
ovjekov ivot, njegov ibadet i sl. Nije dozvoljeno praviti

21

jelo, niti davanje poklona, niti prodavanje neega to bi

se koristilo tom prilikom i povodom tog obreda, niti
doputanje djeci da se igraju tom prilikom ili oblae
ukraenu odjeu. Uglavnom: nije im dozvoljeno da na bilo
koji nain obiljeje nevjernike praznike s neim od
njihovih obiljeja. Naprotiv njihov praznik e za
muslimane biti obian dan. (Medmul-fetava, 25/329.)
Ibn Turkmani je rekao: Musliman e biti grijean ako
sjedi s njima ili ih potpomae u klanju, spremanju jela, ili
iznajmljivanju jahalice prilikom njihovih praznika i obred.
(El-Lume' fil-havadis vel-bide', 2/519-520.)
Tree: Ne potpomaganje onih muslimana koji ga
obiljeavaju, naprotiv, obaveza je njihovo kritikovanje,
zato to je slavljenje nevjernikih praznika od strane
muslimana runa stvar koju treba ukoriti. ejhul-islam,
Allah mu se smilovao, je rekao: Kao to ih ne
oponaamo u njihovim praznicima, isto tako ne smijemo
potpomoi muslimana koji ga obiljeava. Naprotiv,
nareivati emo takvom da se kloni toga. Pa musliman
koji bi napravio fetu ba u tim danima (kada je
nevjerniki praznik), a inae mu nije obiaj da je pravi u
ostalim vremenima mimo dana tog praznika,2 nije nam
dunost odazvati se, a onaj musliman koji bi neto
poklonio u tim danima, a inae mu nije obiaj to
poklanjati u drugim danima mimo tih, njegov poklon se
nee prihvatiti, posebno ako bi se radilo o poklonu kojim
se potpomae u njihovom oponaanju kao to smo to
naveli. Muslimanu nije dozvoljeno da proda muslimanima
neto ime bi oponaali njihove praznike, bilo da se radi
2

Tj. ako bi musliman pozvao ljude na neku svoju sveanost u tim danima, a koju inae ne pravi u
drugim danima, ne treba mu se odazvati makar i tvrdio da to nije uradio povodom nevjernikog
praznika, to ne vai u sluaju da on ima obiaj praviti tu sveanost svake sedmice, ili svakog mjeseca
u odreenom danu, pa se sluajno jedan od tih dana poklopi sa danima nevjernikog praznika, ne
namjerno. (op. rev.)

22

o hrani, odjei ili neemu drugom, zato to bi to bilo

potpomaganje u loim djelima. (Iktida'us-siratilmustekim, 2/519-520.)
Shodno onome to je naveo ejhul-islam, nije dozvoljeno
muslimanu trgovcu da prodaje poklone koji se dijele
povodom Dana zaljubljenih, bilo da se radi o odjei,
ruama ili neemu drugom, zato to bi njihovo prodavanje
bilo potpomaganje u loim djelima kojima Uzvieni Allah
nije zadovoljan, niti Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem.
Takoer, nije dozvoljeno onome kome bi bio dat neki
poklon povodom ovog praznika da ga prihvati, jer bi tim
potvrdio njegovo prihvatanje.
etvrto: Zabrana meusobnog estitanja Dana
zaljubljenih, jer to nije muslimanski praznik, a ako bi ga
neko estitao muslimanu nee mu uzvratiti na to
estitanje. Ibnul-Kajjim je rekao: to se tie estitanja
obiljeja nevjerstva specifinih za njih, zabranjeno je, i
oko toga su sloni svi uenjaci. Na primjer, da estita
njihove praznike ili post, kao da kae: Sretan praznik.,
estitam vam ovaj praznik., i sl. Ovakvo djelom, ako
ovjek ne upadne u kufr, sigurno je upao u haram. To bi
bilo kao da estita nekome to ini seddu krstu. tavie,
ovo bi bilo kod Allaha gore, krupnije i prezrenije od
toga da nekome estitamo pijenje alkohola, ubijanje
nedunog, injenja bluda i sl. Mnogo onih koji ne
posjeduju dovoljno vjere zapadaju u ovakve stvari, a ni
sami nisu svjesni pokuenosti te stvari, jer onaj koji
estita nekome na grijehu ili kufru (nevjerstvu) izlae
sebe Allahovom preziru i srdbi. (Ahkamu ehliz-zimme,
1/441-442.)
Peto: Pojanjavanje stvarnosti ovog praznika i njemu
slinih nevjernikih praznika onim muslimanima koji su
23

njima zavedeni, i ukazivanje na obaveznost razlikovanja

muslimana od drugih, te njihovo uvanje vjerovanja od
svega to mu teti. Zatim, napominjanje na opasnost
oponaanja nevjernika u njihovim vjerskim obredima, kao
to su praznici, obiaji i njihovo ponaanje, elei time
uputiti savjet Ummetu, i odazivajui se naredbi o
nareivanju dobra i zabranjivanju zla, ijim se
uspostavljanjem uvaju dobra robova i gradova,
poveava opskrba i odagnava kazna, kao to kae
Uzvieni: Gospodar tvoj nije nikada nepravedno unitavao
sela i gradove ako su stanovnici njihovi bili dobri. (Sura
Hud, 117.)

24

FETVE ISLAMSKIH UENJAKA PO PITANJU

DANA ZALJUBLJENIH - VALENTINOVA
Pitanje:
Uvaenom ejhu, Muhammed b. Salih el-Usejminu
Allah ga sauvao svakog zla.
Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu, a
zatim:
U posljednje vrijeme se proirilo uestvovanje u
proslavi praznika Dan zaljubljenih ili Valentinova, posebno
meu studenticama.
Ovaj praznik je nevjerniki praznik, te odjea koja se u
njemu oblai biva u potpunosti crvena, kao to se
meusobno u vidu poklona razmjenjuju crvene rue.
Molimo ejha da pojasni propis uestvovanja u ovom
prazniku, uz nekoliko savjeta muslimanima vezano za
ovake stvari. Neka vas Allah uva.
Odgovor:
Bismillahi-r-rahmani-r-rahim.
Ve alejkumu selam ve rahmetullahi ve berekatuhu.
Uestvovanje u ovom prazniku nije dozvoljeno zbog
nekoliko stvari:
Prvo: to je novotarski praznik, koji nema nikakve
osnove u erijatu.
Drugo: poziva u (grijenu) ljubav (ik) i (neosnovanu)
naklonost prema drugom polu
Tree: praznik kao to je Valentinovo zaokupira srce
nebitnim stvarima koje nisu ni blizu onom na emu su bili
nai dobri prethodnici, radijallahu 'anhum.

25

I zato u ovom danu nije dozvoljeno da se ispolji bilo

to od oznaka ovog praznika, svejedno bilo to u jelu,
piu, odjei ili poklonima, itd.
Na muslimanu je da bude ponosan svojom vjerom, te
da ne bude od onih koji samo slijede ostale. Allaha molim
da sauva muslimane od svih fitni i iskuenja, te da nas
sauva i uputi Svojom uputom. (Muhammed b. Salih elUsejmin, dana 05/11/1420. h.g).
Neka je svaka hvala Allahu, subhanehu ve te'ala, s ijom
blagodati zavravaju se sva dobra djela! Neka je salavat i
selam na Njegovog roba i poslanika Muhammeda,
sallallahu alejhi ve sellem, na njegovu porodicu, supruge,
potomke, sve ashabe i sve koji ih slijede u dobru do
Sudnjega dana. Molim Te, Uzvieni Allahu, da ovaj trud
uini iskrenim radi Tvoga Plemenitog lica i da njime
okoristi Svoje robove. Slavljen neka si Ti, Gospodaru moj, i
hvaljen. Nema istinskog boga osim Tebe. Od Tebe oprosta
traim i Tebi se kajem.
Safet Sulji
Islamski Univerzitet Rijad
25.04.1436-14.02.2015

26

SADRAJ:
UVOD..........................................................................................................................3
POVIJEST DANA LJUBAVI ...............................................................................................6
PRVA LEGENDA: ....................................................................................................6
VEZA IZMEU SVETENIKA VALENTINA I OVOG BLAGDANA .........................................7
DRUGA LEGENDA: .................................................................................................8
TREA LEGENDA: ...................................................................................................9
OBREDI OVOG PRAZNIKA - VALENTINOVA .................................................................9
SAETAK: .........................................................................................................................12
ZATO NE OBILJEAVAMO OVAJ PRAZNIK? .......................................................................15
STAV MUSLIMANA SPRAM DANA ZALJUBLJENIH ............................................................ 21
FETVE ISLAMSKIH UENJAKA PO PITANJU DANA ZALJUBLJENIH - VALENTINOVA .............. 25

27