2

F.
PREDMETI S VIJEA POSLIJEDIPLOMSKIH STUDIJA
Izvjetaji strunih povjerenstava za odobrenje stjecanja doktorata znanosti izvan

doktorskog studija
53. Izvjetaj strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta mr. sc. Nine Raspudia
za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaanje teme pod naslovom
Prekojadranski poluorijentalizam. Dominantni modeli konstruiranja slike Hrvata
u talijanskoj knjievnosti od prosvjetiteljstva do danas, mentor: dr. sc. Mladen
Machiedo, red. prof. u miru.
str. 7
54. Izvjetaj strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta mr. sc. Patricije
Veramenta Pavia za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaanje
teme pod naslovom Tragovi arhitektonskog djelovanja Josipa Plenika na
dubrovakom podruju, mentor: dr. sc. Zlatko Juri., izv. prof.
str. 11
55. Izvjetaj strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta mr. sc. Tanje Baran za
stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaanje teme pod naslovom
Usmenoknjievno nasljee krievakoga kraja u kontekstu hrvatske knjievnosti 19.
stoljea, mentor: dr. sc. Miroslav icel.
str. 17
56. Izvjetaj strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta mr. sc. Andree Pavli za
stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaanje teme pod naslovom
Tipologizacija pravopisnih i jezinih promjena na posmrtnim izdanjima pripovijesti
Augusta enoe, mentor: dr. sc. Marko Samardija, red. prof.
str. 23
Izvjetaji strunih povjerenstava za stjecanja doktorata znanosti u
doktorskom studiju i odobrenje predloene teme
57. Izvjetaj strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta Ive Breanski
predvienih programom Poslijediplomskog doktorskog studija povijesti umjetnosti i
prihvaanje teme pod naslovom Dizajnersko djelo arhitekta Bernarda Bernardija
(1951.-1985.), mentorica: dr. sc. Jasna Galjer, doc.
str. 28
58. Izvjetaj strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta Sandre Uskokovi
prihvaanje teme pod naslovom Dubrovaka arhitektura 20. stoljea kao kulturna
batina, mentor: dr. sc. Zlatko Juri, izv. prof. i komentor: dr. sc. Predrag Markovi, doc.
str. 35
2
59. Izvjetaj strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta Ivana Matejia
prihvaanje teme pod naslovom Graevinski razvoj katedrale u Poreu, mentor: dr. sc.
Miljenko Jurkovi, red. prof.
str. 42
61. Izvjetaj strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta Davida Mandia
predvienih programom Poslijediplomskog doktorskog studija kroatistike i prihvaanje
teme pod naslovom Postanak praslavenskih naglasnih paradigma kod imenica i
njihova sudbina u hrvatskome jeziku, mentor: dr. sc. Milan Mihaljevi, red. prof.
str. 47
62. Izvjetaj strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta Irene Vuksanovi
predvienih programom Poslijediplomskog doktorskog studija informacijskih znanosti i
prihvaanje teme pod naslovom Mogunosti digitalnih radiodifuznih multimedijskih
informacija za modernizaciju obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj, mentor: dr.
sc. Damir Boras, red. prof. i komentorica: dr. sc. Branka Zovko Cihlar, red. prof.
Fakulteta elektrotehnike i raunarstva.
str. 56
Vijee Poslijediplomskih studija sugerira da se u povjerenstvo za ocjenu i obranu
doktorskog rada uvrste dva lana s Odsjeka za pedagogiju.
63. Izvjetaj strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta Nives Tomaevi
predvienih programom Poslijediplomskog doktorskog studija hrvatske kulture i
prihvaanje teme pod naslovom Izdavatvo u tranziciji i proizvodnja knjige kao
kulturnoga kapitala, mentorica: dr. sc. Dubravka Orai Toli, red. prof. i komentorica:
dr. sc. Jasna Horvat.
str. 62
64. Izvjetaj strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta Lucije Ljubi
predvienih programom Poslijediplomskog doktorskog studija knjievnosti i prihvaanje
teme pod naslovom Hrvatske glumice u hrvatskom kazalitu Kazaline i drutvene
uloge, mentor: dr.sc. Branko Heimovi, znanstveni savjetnik HAZU.
str. 67
65. Izvjetaj strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta Martine Petranovi
predvienih programom Poslijediplomskog doktorskog studija knjievnosti i prihvaanje
teme pod naslovom Uloga kostimografije u hrvatskom kazalitu Nastajanje,
afirmacija i dosezi jedne umjetnike discipline, mentor: dr.sc. Branko Heimovi,
znanstveni savjetnik HAZU.
str. 73
66. Izvjetaj strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta mr. sc. Helene Dela
predvienih programom Jednogodinjeg doktorskog studija kroatistike i prihvaanje teme
pod naslovom Hrvatska standardna prozodija s obzirom na usporedbu dvaju naglaavanja:
Starevieva i Daniieva, mentor: dr. sc. Marko Samardija, red. prof.
str. 80
3
67. Izvjetaj strunog povjerenstva o utvrivanju uvjeta mr. spec. Slavke Gali
predvienih programom Jednogodinjeg doktorskog studija psihologije i prihvaanje
teme pod naslovom Specifinosti pamenja shizofrenih osoba, mentorica: dr. sc. Nataa
Joki-Begi, izv. prof.
str. 84
Imenovanje strunih povjerenstava za utvrivanje uvjeta za stjecanje doktorata

znanosti u doktorskom studiju
68. Imenovanje strunog povjerenstva koje e utvrditi ispunjava li ana Radeti
sve uvjete predviene programom Poslijediplomskog doktorskog studija povijesti
umjetnosti i moe li se odobriti tema pod naslovom Arhitektonsko djelo Ivana
Zemljaka, mentor: dr. sc. Zlatko Juri, izv. prof.
1. dr. sc. Zlatko Juri, izv. prof.
2. dr. sc. Zvonko Makovi, izv. prof.
3. dr. sc. Frano Dulibi, doc.
69. Imenovanje strunog povjerenstva koje e utvrditi ispunjava li Irena Lasi
sve uvjete predviene programom Poslijediplomskog doktorskog studija knjievnosti i
moe li se odobriti tema pod naslovom Ekranizacije odabranih djela Arthura
Schnitzlera, mentor: dr. sc. Dragutin Horvat, izv. prof.
1. dr. sc. Marijan Bobinac, red. prof.
2. dr. sc. Dragutin Horvat, izv. prof.
3. dr. sc. Vlado Obad, red. prof. (Filozofski fakultet, Osijek)
70. Imenovanje strunog povjerenstva koje e utvrditi ispunjava li Luka Bekavac
sve uvjete predviene programom Poslijediplomskog doktorskog studija knjievnosti i
moe li se odobriti tema pod naslovom Derrida i problem knjievnost teksta, mentor:
dr. sc. Dean Duda, izv. prof.
1. dr. sc. Dean Duda, izv. prof.
2. dr. sc. Andrea Zlatar Violi, red. prof.
3. dr. sc. Tomislav Brlek, vii asistent
71. Imenovanje strunog povjerenstva koje e utvrditi ispunjava li Sinia Lajnert
sve uvjete predviene programom Poslijediplomskog doktorskog studija informacijskih
znanosti i moe li se odobriti tema pod naslovom Sustav bankovno-novanih institucija
u Hrvatskoj do likvidacije privatnih kreditnih poduzea (1846.1949.), mentor: dr. sc.
Damir Boras, red. prof. i komentor: dr. sc. Stjepan osi, Hrvatski dravni arhiv
1. dr. sc. Damir Boras, red. prof.
2. dr. sc. Stjepan osi (Hrvatski dravni arhiv)
3. dr. sc. Nika Stani, red. prof.
Napomena: Vijee Poslijediplomskih studija sugerira strunom povjerenstvu promjenu
naslova tako da se jasno vidi da je rije o arhivistici i informacijskim znanostima.
4
72. Imenovanje strunog povjerenstva koje e utvrditi ispunjava li Andrijana
Kos-Lajtman sve uvjete predviene programom Poslijediplomskog doktorskog studija
knjievnosti i moe li se odobriti tema pod naslovom Autobiografski diskurs u prozi
hrvatske djeje knjievnosti, mentor: dr. sc. Stjepan Hranjec, red. prof. Uiteljskog
fakulteta u Zagrebu
1. dr. sc. Stjepan Hranjec, red. prof. (Uiteljski fakultet, Zagreb)
2. dr. sc. Dubravka Teak, red. prof. (Uiteljski fakultet, Zagreb)
3. dr. sc. Dubravka Zima, doc.
73. Imenovanje strunog povjerenstva koje e utvrditi ispunjava li Tatjana
Stupin Lukaevi sve uvjete predviene programom Poslijediplomskog doktorskog
studija knjievnosti i moe li se odobriti tema pod naslovom Kamov i Krlea, mentor:
dr. sc. Darko Gaparovi, red. prof. Filozofskog fakulteta u Rijeci
1. dr. sc. Darko Gaparovi, red. prof. (Filozofski fakultet, Rijeka)
2. dr. sc. Cvjetko Milanja, red. prof.
3. dr. sc. Julijana Matanovi, doc.
74. Imenovanje strunog povjerenstva koje e utvrditi ispunjava li Jurica Budja
sve uvjete predviene programom Poslijediplomskog doktorskog studija lingvistike i
moe li se odobriti tema pod naslovom Znaenje glagolskog prefiksa za- u
hrvatskome, mentor: dr. sc. Ivo Pranjkovi, red. prof.
1. dr. sc. Marija Znika, zn. savjetnik (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb)
2. dr. sc. Ivo Pranjkovi, red. prof.
3. dr. sc. Bernardina Petrovi, doc.
75. Imenovanje strunog povjerenstva koje e utvrditi ispunjava li Tanja
Gradeak-Erdelji sve uvjete predviene programom Poslijediplomskog doktorskog
studija lingvistike i moe li se odobriti tema pod naslovom Analitike glagolskoimenike konstrukcije u engleskom, hrvatskom i njemakom, mentor: dr. sc. Mario
Brdar, izv. prof. (Filozofski fakultet, Osijek)
1. dr. sc. Milena ic Fuchs, izv. prof.
2. dr. sc. Mario Brdar, izv. prof. (Filozofski fakultet, Osijek)
3. dr. sc. Branimir Belaj, doc. (Filozofski fakultet, Osijek)
76. Imenovanje strunog povjerenstva koje e utvrditi ispunjava li Anita RunjiStoilova sve uvjete predviene programom Poslijediplomskog doktorskog studija
lingvistike i moe li se odobriti tema pod naslovom Asimilacije na granici fonolokih
rijei unutar govorne rijei, mentor: dr. sc. Ivo kari, prof. emeritus
1. dr. sc. Damir Horga, red. prof.
2. dr. sc. Ivo kari, prof. emeritus
3. dr. sc. Gordana Varoanac kari, izv. prof.
5
77. Imenovanje strunog povjerenstva koje e utvrditi ispunjava li mr. sc. Sead
Ali sve uvjete predviene programom Poslijediplomskog doktorskog studija filozofije i
moe li se odobriti tema pod naslovom Filozofija medija Marchalla McLuhana,
mentorica: dr. sc. Nadeda ainovi, red. prof.
1. dr. sc. Nadeda ainovi, red. prof.
2. dr. sc. Lino Veljak, red. prof.
3. dr. sc. Gordana kori, doc.
Prijedlozi za odobrenje sinopsisa za izradu magistarskih/specijalistikih radova
78. Sunice Musta pod naslovom Kamena skulptura crkve sv. Mihovila u
Banjolama u kontekstu ranoromanikog kiparstva Istre, mentor: dr. sc. Miljenko
Jurkovi, red. prof.
str. 89
79. Maide Mahmuljin pod naslovom Prevoenje s francuskog na hrvatski i s
hrvatskog na francuski jezik s osobitim obzirom na podruje zdravlja, porta,
prometa, institucija Europske unije i poduavanja francuskog jezika, mentorica: mr.
sc. Evaine Le Calv Ivievi.
str. 93
80. Ive Mikovi pod naslovom Prevoenje s engleskog na hrvatski i s
hrvatskog na engleski jezik s osobitim obzirom na podruje psihologije, mentorica:
mr. sc. Vesna Beli.
str. 94
81. Milane Funduk pod naslovom Jaussova estetika recepcije i Gadamerova
hermeneutika, mentor: dr. sc. Milivoj Solar, red. prof.
str. 95
82. Prijedlog Vijea Poslijediplomskog studija povijesti umjetnosti da se Laviniji
Belui umjesto odobrenog naslova magistarskog rada Renesansna sakralna
arhitektura Istre do 1600. odobri novi naslov Sakralna arhitektura u mletakom
dijelu Novigradske, Poreke i Pulske biskupije 1450.-1600. i umjesto mentora dr. sc.
Vladimira Markovia, red. prof. imenuje novi mentor dr. sc. Predrag Markovi, doc.
Nastavni predmeti
83. Prijedlog programa Poslijediplomskog specijalistikog studija iz klinike
psihologije.
PRILOZI
7
Struno povjerenstvo
Prof. dr. Sanja Roi
Prof. dr. Mladen Machiedo
Doc. dr. Tatjana Peruko
Veza:
Klasa: 643-02/07-03/48
Ur.broj: 3804-300-07-2
Imenovani na sjednici Fakultetskog vijea Filozofskog fakulteta u Zagrebu od 30.5.
2007. u struno povjerenstvo koje e utvrditi ispunjava li Nino Raspudi uvjete za
stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i moe li se odobriti tema za izradu
doktorskog rada podnosimo sljedei
IZVJETAJ
Na temelju uvida u priloenu dokumentaciju Struno povjerenstvo je utvrdilo da
kandidat Nino Raspudi, profesor filozofije i talijanskog jezika i knjievnosti, roen u
Mostaru 3.11. 1975, ima akademski stupanj magistra znanosti znanstvenoga polja
znanost o knjievnosti. Mr. Raspudi zaposlen je kao znanstveni novak od 2000. godine
na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, otkad aktivno sudjeluje u znanstveno-istraivakim
projektima Katedre za talijansku knjievnost: Preobrazba tradicije u modernoj i
suvremenoj recepciji (20002002.) i Subjekt, identitet i drugotnost (2002.-2006), iji
je voditelj bio prof. dr. Mladen Machiedo. Konstatiramo da kandidat ispunjava uvjete
lanka 51. stavak 1. Zakona o visokim uilitima te da moe pristupiti izradi i obrani
disertacije izvan doktorskog studija.
Mr. Raspudi predlae sljedei naslov disertacije: Prekojadranski polu-orijentalizam.
Dominantni modeli konstruiranja slike Hrvata u talijanskoj knjievnosti. U sinopsisu on
motivira predloeno istraivanje potrebom da se hrvatsko-talijanski knjievni odnosi
dijakronijski i problemski sagledaju u okviru suvremene knjievne teorije, prije svega
postkolonijalne kritike. Dodaje da pojam polu-orijentalizam preuzima od amerikog
povjesniara Larryja Wolffa (Venice and the Slavs: The Discovery of Dalmatia in the Age
of Enlightenment, Stanford 2001). Meutim, autor pojma poluorijentalizam je
talijanski povjesniar Marino Berengo, to i Wolff i spominje u svojoj knjzi, a uz Fortisa,
smatramo nezaobilaznima za temu istraivanja i doprinose talijanskog povjesniara
Franca Venturija i hrvatskog talijanista Mate Zoria. Smatramo, dakle, opravdanom temu
istraivanja kako je predlae kandidat: teorijski modeli omoguit e jasnije
sagledavanje i analizu uloge koju knjievni tekstovi imaju u konstrukciji Drugoga (u
ovom sluaju Hrvata), ali i vlastitog identiteta (Talijana kao Zapadnjaka) te bolje
razumijevanje dananjeg talijanskog diskursa o prekojadranskim temama a znanstveni
doprinos disertacije smatramo relevantnim.
Filozofski fakultet u Zagrebu ovlaten je za podruje kojem pripada tema, a predloeni
mentor, prof. dr. Mladen Machiedo odgovarajui je strunjak za temu i podruje kojima
e se doktorat baviti.
8
Predlaemo neznatnu izmjenu naslova disertacije: Prekojadranski poluorijentalizam.
Dominantni modeli konstruiranja slike Hrvata u talijanskoj knjievnosti od
prosvjetiteljstva do danas, ime e biti preciznije ukazano na preuzimanje pojma
poluorijentalizam iz talijanske historiografije, te oznaeno povijesno razdoblje na
kojem e istraivanje biti provedeno.
Predlaemo stoga Vijeu poslijediplomskih studija i Fakultetskom vijeu da prihvati
nau ocjenu i prijedlog da se mr. Ninu Raspudiu odobri pristupanje izradi i obrani
disertacije izvan doktorskog studija.
dr. Sanja Roi, red. prof.
predsjednik povjerenstva
.
dr. Mladen Machiedo, red. prof. u miru
lan povjerenstva
..
dr. Tatjana Peruko, docent
lan povjerenstva
.
U Zagrebu, 2.9.2007.
9
Nino Raspudi
Meimurska 13
10000 Zagreb
Fakultetsko vijee
Filozofskoga fakulteta
Sveuilita u Zagrebu
Ivana Luia 3
10000 Zagreb
SINOPSIS DOKTORSKOGA RADA
Prekojadranski poluorijentalizam
Dominantni modeli konstruiranja slike Hrvata u talijanskoj
knjievnosti od prosvjetiteljstva do danas
Znanstveno podruje: humanistike znanosti
Polje: znanost o knjievnosti
Grana: romanistika
Teorijska podloga rada, aktualne relevantne spoznaje, razlozi/motivacija
za predloeno istraivanje
Pojedinani prikazi Hrvata i Hrvatske u talijanskoj knjievnosti do sada su,
ponajprije zahvaljujui hrvatskoj talijanistici, a napose projektu Hrvatsko-talijanski
knjievni odnosi, prilino dobro istraeni. Nedostaje, meutim, sinteza tog materijala
koja bi te slike dijakronijski i problemski sagledala u okviru suvremene knjievne
teorije, prije svega postkolonijalne kritike. Teorijsko i metodoloko opravdanje koritenja
postkolonijalne kritike u ovom kontekstu lei u injenici da se tijekom veeg dijela
povijesti talijansko-hrvatski odnosi odvijaju kao odnosi nadreene i podreene
kulture. Pojam polu-orijentalizam preuzimam od amerikog povjesniara Larryja
Wolffa. Taj autor u knjizi Venice and the Slavs: The Discovery of Dalmatia in the Age of
Enlightenment (Stanford, 2001) analizira kako je Venecija vladala Dalmacijom u 18.
stoljeu, ali i kako ju je prikazivala, te pokazuje da je razvoj venecijanskog imperijalnog
diskursa o Dalmaciji, koji autor naziva polu-orijentalizmom, bio od kljunog znaaja
za artikulaciju ire prosvjetiteljske ideje Istone Europe kao manje civiliziranog dijela
kontinenta, koja se, nizom povijesnih okolnosti odrala do danas. Wolff argumentira kako
se, u tipinoj kolonijalnoj maniri, nije radilo o tome da venecijansko prosvjetiteljstvo
formulira civilizirajuu misiju kako bi uklonilo morlaki barbarizam, ve da, sasvim
obratno, isticanje barbarizma slui kao opravdanje civilizirajue misije. Binarne
opozicije, tipine za kolonijalni diskurs (Zapad-Istok, civilizacija-barbarizam, zrelostdjetinjstvo, dua-tijelo i dr.) dominiraju ve u djelu Alberta Fortisa Put po Dalmaciji
(1774). Slika Skjavuna kao dobrog divljaka, ovjeka bliskog prirodnom stanju, kojeg
civilizacija jo nije iskvarila, dominirat e sve do sredine 19. st. kada se hrvatsko
stanovnitvo u Dalmaciji poinje politiki organizirati i emancipirati. Nakon toga, a uz
dodatno negativno iskustvo Hrvata kao odanog austrijskog vojnika, Skjavun postaje zli
divljak, neprijatelj civilizacije i ruitelj, to je slika koja e u talijanskoj knjievnosti
esto javljati kroz itavo 20. stoljee.
10
U analizi knjievnih modela stvaranja slike Istone obale Jadrana koristit e se
rezultati postkolonijalne teorije (od Frantza Fanona, preko Edwarda Saida pa do Gayatri
Chakravorty Spivak i Homija K. Bhabhe i dr.) u onim dijelovima u kojima odnos izmeu
nadreene i podreene kulture pokazuje univerzalne znaajke. U neto uem smislu
je za svrhe ovog istraivanja djelomino korisna i analiza balkanizma, takoer jedne
varijante poluorijentalizma, kako ga je formulira bugarska teoretiarka Marija
Todorova u knjizi Imagining the Balkans (1997).
Ue podruje rada
Uz opi pregled prikazivanja Hrvata/Skjavuna/Morlaka/Ilira u talijanskoj
knjievnosti, istraivanje e se koncentrirati na djela sljedeih autora: Alberto Fortis,
Carlo Gozzi, Niccol Tommaseo, Gabriele D'Annunzio, Scipio Slataper, Curzio
Malaparte, Enzo Bettiza, Fulvio Tomizza. Analizirat e se i orijentalistika retorika u
djelu talijanskog kroatista Artura Cronie, te u Italiji posljednjih godina najvie recipirana
publicistika djela o prekojadranskim temama Arriga Petacca i Paola Rumiza.
Ciljevi istraivanja
Cilj istraivanja je odreivanje osnovnih modela konstrukcije hrvatskog Drugog u
talijanskoj knjievnosti te razloga i naina njihovog istrajavanja/mijenjanja od
prosvjetiteljstva do dananjih dana, vodei rauna o drutveno-povijesnom kontekstu u
kojem pojedini prikazi nastaju te osobnim stilovima u predoavanju polu-orijentalne
paradigme ili odstupanju od nje.
Metodoloki postupci
Polazei od rezultata i pojmovnog aparata postkolonijalne teorije, ispitat e se njihova
primjenjivost unutar specifinog povijesnog, politikog i kulturnog konteksta talijanskog
prikazivanja istone obale Jadrana. Kritikim itanjem kanonskih djela iz tog podruja
(pri emu se analiziraju najpoznatija, akademski institucionalizirana i najire recipirana
djela s prekojadranskim temama) izluit e se osnovni modeli konstrukcije hrvatskog
Drugog i pratiti njihov razvoj od prosvjetiteljstva (kada, kako pokazuje Michel Foucault,
poinje izravna veza znanja i moi) do dananjih dana, ukazujui na konstante, ali i na
odmake od njih, pri emu e se kombinirati dijakronijski i problemski pristup.
Oekivani znanstveni doprinos
Teorijski modeli do kojih bi istraivanje trebalo dovesti, omoguit e jasnije
sagledavanje i analizu uloge koju knjievni tekstovi imaju u konstrukciji Drugoga (u
ovom sluaju Hrvata), ali i vlastitog identiteta (Talijana kao Zapadnjaka). Istraivanje e,
zahvaljujui uvidima u genezu njegovih uporinih toki, pomoi i boljem razumijevanju
dananjeg talijanskog diskursa o prekojadranskim temama i na drugim podrujima, poput
politike i ekonomije.
U Zagrebu, 7. svibnja 2007.
Mentor
dr.sc. Mladen Machiedo, red. prof.
Kandidat
mr.sc. Nino Raspudi
11
Dr. sc. Zvonko Makovi, izv. profesor Filozofski fakultet,
predsjednik Povjerenstva
Dr. sc. Zlatko Juri, izv. profesor Filozofski fakultet
lan povjerenstva
Dr. sc. Nada Gruji, red. profesof u miru Filozofski fakultet
lan Povjerenstva
Vijeu poslijediplomskih studija

FILOZOFSKOG FAKULTETA U ZAGREBU
PREDMET: pristupanje izradi i obrani disertacije izvan doktorskog studija

Mr. sc. Patricija VERAMENTA PAVIA
Fakultetsko vijee Filozofskog fakulteta u Zagrebu na svojoj sjednici od 23. veljae 2007.
imenovalo nas je u Struno povjerenstvo za izradu izvjea za pristupanje izradi i obrani
disertacije izvan doktorskog studija mr. sc. Patricije Veramenta Pavia
S K U P N O
I Z V J E E
Mr. sc. Patricija Veramenta Pavia zadovoljava uvjete propisane lankom 51. stavkom 1.
Zakona o visokim uilitima za pristupanje izradbi i obrani disertacije izvan doktorskog
studija:
a)
ima
akademski
stupanj
MAGISTRA
DRUTVENO-HUMANISITIKIH
ZNANOSTI iz znanstvenog podruja POVIJESNIH ZNANOSTI od 5. veljae 1991. kad

je obranila magistarski rad s naslovom Tvrava Koruna malostonska citadela. na
Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu
12
b) ima tri izvorna znanstvena rada objavljena u asopisima s priznatom meunarodnom
recenzijom.
- Tvrava Koruna malostonska citadela, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 32
(1992), Prijateljev zbornik I, 391-425
- Palaa Gozze-Gueti u ulici Svetog Josipa u Dubrovniku (dosada nazivana
Martinui), Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 41(2003) :
211-242
- Golubarda u elopecima, Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku,
43 (2005) : 177-198
Mr. sc. Patricija Veramenta Pavia je predloila temu disertacije pod naslovom Tragovi
arhitektonskog djelovanja Josipa Plenika na dubrovakom podruju i za mentora je
predloila izv. prof. dr. sc. Zlatka Juria s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Doktorski rad bi trebao pruiti jasniji uvid u djelovanje Joe Plenika i njegovog uenika
Vinka Glanza u Dubrovniku, koje je dosada ostalo gotovo nepoznato istraivaima djela
znamenitog slovenskog arhitekta.
Predmet prouavanja prije svega trebala bi biti izvorna djela sauvana u arhivu arhitekta
Joe Plenika i Dravnom arhivu u Dubrovniku, kao i brojne suvremene kritike i
znanstvene publikacije iz prve polovice XX st. Primarna istraivanja opusa arhitekATA
Joe Plenika i Vinka Glanza bi se uklopila u istraivanje
arhitektonskih teorija i
kulturnih zbivanja u suvremenoj arhitekturi prve polovice u Dubrovniku i Hrvatskoj.

Ue podruje rada predstavlja istraivanje, analiza i interpretacija arhitektonskih
projekata i strunih miljenja koje su Joe Plenik i Vinko Glanz izradili za prostor
Dubrovnika. Posebna e se pozornost posvetiti Kosti Strajniu koji je imao veliku ulogu
iza svake povjerene narube.
Oekivani znanstveni doprinos radnje trabo bi biti otvaranje novih saznanja kako je
djelovanje J. Plenika, V. Glanza i K. Strajnia utjecalo na urbanistika, arhitektonska i
konzervatorska zbivanja u suvremenom Dubrovniku.
Nacrt strukture rada imao bi uvod, etiri poglavlja, zakljuak.
U uvodu bi se prikazala graditeljska djelatnost u Dubrovniku 1930-tih godina. Prvo
poglavlje bavilo bi se Kostom Strajniem i Plenikovim dolaskom u Dubrovnik. U
drugom poglavlju bi se analizirali Plenikovi arhitektonski projekti i struna miljenja za
13
Dubrovnik u razdoblju od 1928-38. godine. Tree poglavlje posveeno je biografski
prikaz Vinka Glanza. etvrto poglavlje se bavi glanzovim arhitektonskim djelovanjem u
razdoblju 1929-34 godina. U zakljuku bi se napravila znanstvena valorizacija djelovanja
J. Plenika i V. Glanza u kontekstu dubrovake i hrvatske arhitekture izmeu 1930-tih i
1940-tih godina.
Filozofski fakultet Odsjek za povijest umjetnosti je ovlaten za znanstveno podruje:

Humanistike znanosti znanstveno polje: Povijest umjetnosti kojem pripada predloena
tema disertacije.
Predloeni mentor izv. prof. dr. sc. Zlatko Juri dipl. ing. arh. je odgovarajui strunjak.
Na temelju iznesenog u ovom izvjeu donosimo slijedeu

O C J E N U
Mr. sc. Patricija Veramenta Pavia zadovoljava uvjete propisane lankom 51. stavkom 1.
Zakona o visokim uilitima za pristupanje izradbi i obrani disertacije izvan doktorskog
studija i moe se prihvatiti teme disertacije pod naslovom Tragovi arhitektonskog
djelovanja Josipa Plenika na dubrovakom podruju a za mentora se predlae izv. prof.
dr. sc. Zlatko Juri, dipl. ing. arh.
U Zagrebu, 03.07.2007.
Izv. prof. dr. sc. Zvonko Makovi
Izv. prof. dr. sc. Zlatko Juri d.i.a.
lan povjerenstva
Red. prof. dr. sci. Nada Gruji, u miru
lan povjerenstva
14
Fakultetsko vijee
Filozofskog fakulteta
Sveuilite u Zagrebu
10 000 Zagreb
Ivana Luia 3
mr. sc. Patricija Veramenta-Pavia

Uz tabor 4
20000 Dubrovnik
U Dubrovniku, 20. prosinca 2006.
Sinopsis doktorskog rada

TRAGOVI ARHITEKTONSKOG DJELOVANJA JOSIPA PLENIKA NA
DUBROVAKOM PODRUJU
Polje: povijest umjetnosti
Grana: povijest i teorija likovnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma i vizualnih
komunikacija
Uvod
Ve dui niz godina irokoj javnosti se intenzivno prezentira djelo slovenskog arhitekta
Josipa Plenika koji je arhitektonskim stvaralatvom i osebujnim stilom, nastalim
objedinjavanjem klasicistikih oblika s moderno-funkcionalistikim izrazima, obiljeio
srednjoeuropski prostor tijekom prve polovice 20. stoljea. U iznimno bogatoj
bibliografiji te brojnim prikazima Plenikovog umjetnikog stvaralatva nigdje se ne
spominje Dubrovnik, kao kratka ali intenzivna i emotivna etapa na njegovom ivotnom i
stvaralakom putu. Majstorov opus vezan za Dubrovnik i nastojanje da afirmira
suvremenu arhitekturu kvalitetnim rjeenjima te pomogne u oblikovanju pojedinih
prostora tog srednjovjekovnog grada ostao je gotovo nepoznat istraivaima djela ovog
znamenitog arhitekta. Stoga se ini nunim te nadasve zanimljivim istraiti taj mali, no
nipoto nevaan dio grandiozno opsenog Plenikovog rada, na koji se nadovezuje
djelovanje njegovog uenika Vinka Glanza - arhitekta kojeg je Plenik poslao u
Dubrovnik kako bi pomogao u ostvarenju kvalitetne arhitekture i primjerene obnove
vrijedne dubrovake batine.
Teorijska podloga
Teorijski pristup istraivanju zahtijevati e identifikaciju i analizu tekstova Josipa
Plenika i Koste Strajnia te radova niza stranih, nadasve slovenskih, i domaih autora
koji su se bavili Josipom Plenikom, Vinkom Glanzom i Kostom Strajniem (K.Strajni,
15
F.Stele, D.Prelovek, P.Krei, E.Ravnikar, N.umi, M.Pozzetto, L.Gostia, A.Hrausky,
V.Srhoj, M.Mui, A.Karaman,). Nadalje, konzultiranjem djela koja se bave arhitekturom
tridesetih godina kako bi se utvrdio opi kontekst u kojem se javljaju (T.Premerl,
V.Potonjak, S.Plani, I.Zdravkovi, .Domljan, D. Kekemet .orak, A.Albini,
K.Strajni).
Praktina primjenjivost spoznaja
Provedenim istraivanjima i spoznajama valorizati e se pojedinana arhitektonska
ostvarenja nastala 1930-ih godina u Dubrovniku te doprinijeti cjelovitoj prezentaciji
vrijednih arhitektonskih djela i kvalitetne izgradnje toga razdoblja u Dubrovniku i
njegovoj okolici.
Ue podruje rada
Ue podruje rada predstavlja istraivanje, analiza i interpretacija arhitektonskih rjeenja
koje su Josip Plenik i Vinko Glanz izradili za Dubrovnik. Rije je o Plenikova etiri
arhitektonska rjeenja, etiri struna miljenja vezano za planirane intervencije na
spomenicima i za novu izgradnju u Dubrovniku kao i dva neuspjela pokuaja za izradu
rjeenja te dvanaest Glanzovih rjeenja. Posebna e se pozornost posvetiti ulozi koju je u
tome imao Kosta Strajni, autor prve Plenikove monografije, i koji je de facto stajao iza
svake narudbe znamenitom arhitektu kako za izradu arhitektonskog rjeenja tako i za
miljenja vezana za problematine intervencije u prostoru.
Ciljevi istraivanja i oekivani znanstveni doprinos
Glavni je cilj prikupiti grau vezanu za stvaralatvo Josipa Plenika u Dubrovniku i blie
mu okolice. Neizostavno treba istraiti ivotno razdoblje Koste Strajnia 1920-ih godina
kao i njegovu povezanost s Josipom Plenikom. Istraivanje treba obuhvatiti i Plenikova
uenika Vinka Glanza, koji je, nakon zavretka studija u Ljubljani, kratko radio u
Dubrovniku i time pokuao unijeti duh Plenikove kole u ovaj dio Hrvatske.
Provedenim istraivanjima Plenikov opus dopunit e se novim, do sada nepoznatim,
radovima vezanim za Dubrovnik. Istraivanjem arhivske grae nastojati e se potvrditi
teza o pokuaju provedbe Plenikove elje i namjere da njegova arhitektonska kola
utjee na prostorno-arhitektonsko oblikovanje dijelova bive Kraljevine Jugoslavije kroz
nastojanje da u Dubrovniku djeluje nekoliko Plenikovih uenika. Utvrditi e se dosad
nepoznati dijelovi Glanzove biografije vezani za djetinjstvo i mladost kao i do sada
nepoznati radovi vezani za Dubrovnik i njegovo podruje.
Metodoloki postupci
Istraivanje se temelji najveim dijelom na prouavanju arhivske grae koja se uva u
Sloveniji (Biblioteka SAZU, Arhitekturni muzej te Plenikov arhiv u Ljubljani) te
Dubrovniku (Povijesni arhiv, crkveni arhivi), Mlinima u upi Dubrovakoj (upni arhiv)
i eventualno u obiteljskom arhivu Glanz. Podaci dobiveni arhivskim istraivanjem
16
upotpunili bi se istraivanjem onodobne periodike (Povijesni arhiv i Znanstvena
biblioteka u Dubrovniku te Splitu). Vrijedan izvor podataka biti e razgovori s obitelji
Glanz iz Crne Gore i Dubrovnika, kao i uenicima Koste Strajnia. Terenskim radom
utvrdit e se dananje stanje Glanzovih realiziranih projekata.
Struktura rada
U uvodnom dijelu biti e prikazana graditeljska djelatnost, uvjeti i ozraje koji su vladali
u Dubrovniku 1930-ih godina, prije nego Josip Plenik i Vinko Glanz izrauju svoja
arhitektonska rjeenja. Prvo poglavlje bavit e se Kostom Strajniem i Plenikovim
dolaskom u Dubrovnik a u drugom poglavlju biti e prikazana njegova rjeenja, stajalita
i sudovi u razdoblju od 1928.-1938. godine. Tree poglavlje bavit e se Vinkom
Glanzom, Plenikovim uenikom i nastavljaem njegova rada dok e u etvrtom
poglavlju biti prikazani njegovi radovi izraeni u razdoblju od 1929.-1934. godine.
Zakljuno, peto poglavlje iznijet e interpretaciju Plenikova i Glanzova opusa vezanog
za Dubrovnik kao i cjelokupnog graditeljskog ozraja treeg i etvrtog desetljea prolog
stoljea.
Mentor
Kandidat
izv.prof.dr.sc. Zlatko Juri
mr.sc. Patricija Veramenta-Pavia
17
Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu
Zagreb, Ivana Luia 3
PREDMET
Struno povjerenstvo, imenovano na sjednici Fakultetskog Vijea Filozofskog
fakulteta u Zagrebu odranoj 29. studenoga 2006, koje treba utvrditi ispunjava li mr. sc.
Tanja Baran uvjete za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i moe li joj
se odobriti tema za izradu doktorskog rada pod naslovom Usmenoknjievno nasljee
krievakoga kraja u kontekstu hrvatske knjievnosti 19. stoljea. pod vodstvom
mentora akademika Miroslava icela, podnosi Vijeu poslijediplomskih studija slijedei
skupni
I Z VJ E TAJ
Pristupnica mr. sc. Tanja Baran (djevojako prezime Picig) roena je 29. srpnja
1973. u Krievcima, gdje je polazila osnovnu i Srednju pedagoku kolu, a istodobno se i
glazbeno obrazovala. Studij kroatistike na zagrebakom Filozofskom fakultetu
diplomirala je 1996. godine, a 1998. upisala je poslijediplomski studij iz kroatistike na
istom fakultetu. Magistrirala je 2003. s temom Krievaki tatuti u hrvatskoj vinskoj
kulturi i usmenoj knjievnosti.
Od 1997. godine zaposlena je kao novinarka: voditeljica je i urednica u
Hrvatskom radiju (Radio Sljeme), a bavi se prezentiranjem razliitih segmenata hrvatske
tradicijske i jezine kulture, te vjerskim temama. Od 1995. redovita je suradnica
katolikog tjednika Glas koncila.
Pristupnica je dosad objavila dva izvorna znanstvena rada: 1) Nastanak i zapisi
Krievakih statuta u asopisu KAJ, br. 1-2, 2006. i 2) Krievaki tatuti u kontekstu
razvoja hrvatske vinske kulture u asopisu CRIS, Krievci, 2005.
Uz nekoliko kraih esejistikih natpisa odrala je i niz strunih razgovora i
emisija s podruja jezika i knjievnosti emitiranih na programu. Radio Sljemena od 1994.
do 2006.
Mr. sc. Tanja Baran ispunila je sve pretpostavke, odnosno obavila predradnje za
prihvaanje njezine molbe o izradi doktorskoga rada: priloila je ivotopis, opis
dosadanjeg rada, popis najvanijih radova, te preslike diploma, fakultetske i
magistarske, preslik dva znanstvena rada objavljena u relevantnim publikacijama, kao i
sinopsis disertacije.
U predloenoj temi za doktorski rad Usmenoknjievno nasljee krievakoga
kraja u kontekstu hrvatske knjievnosti 19. stoljea pristupnica e u uvodnom dijelu
iznijeti polazita i pretpostavke rada. Nakon toga e, kao knjievnopovijesnu podlogu za
analizu grae dati pregled usmene knjievnosti u dosadanjim povijestima knjievnosti,
te pokazati 19. stoljee kao doba s najplodnijim usmenoknjievnim zapisima. Slijedee
poglavlje bit e posveeno usmenoknjievnom blagu zabiljeenom u 19. stoljeu s
obzirom na njegovu tematsku, anrovsku jezinu i stilsku raznolikost. Zabiljeena e
usmenoknjievna graa biti predstavljena i analizirana kronoloki po zapisivaima, od
18
Ivana Kukuljevia Sakcinskog do naih dana. Predstavit e se i usmena knjievnost u
djelima hrvatskih pisaca (Maurani, hajduko-turska novelistika, Boti i drugo). U
zakljunom se dijelu namjeravaju potvrditi spoznaje da krievaka usmena knjievnost
ne funkcionira kao izdvojenost ili marginalnost, ve kao dio sustava hrvatske usmene
knjievnosti i hrvatske knjievnosti uope.
Imenovano povjerenstvo utvrdilo je da je Filozofski fakultet Sveuilita U
Zagrebu ovlaten za provoenje postupka stjecanja doktorata znanosti za podruje
humanistikih znanosti, polje filologija, grana kroatistika (teorija i povijest knjievnosti) i
akademika Mirolava icela predloi za mentora pristupnici. Istodobno povjerenstvo
smatra da mr. sc. Tanja Baran zadovoljava uvjete odreene lankom 51. stavkom 1.
Zakona o visokim uilitima, te da moe i izvan doktorskog studija pristupiti izradi i
obrani doktorske disertacije. Mr. sc. Tanja Baran postigla je akademski stupanj magistra
znanosti znanstvenog podruja humanistikih znanosti, a objavila je i zakonom
predvieni broj znanstvenih radova u znanstvenim asopisima.
Povjerenstvo stoga smatra da nema prepreka da se odobri tema doktorske
disertacije mr. sc. Tanje Baran pod naslovom Usmenoknjievno nasljee krievakoga
kraja u kontekstu hrvatske knjievnosti 19. stoljea, te da svoj pozitivni prijedlog
podastire Vijeu poslijediplomskih studija ovog fakulteta.
U Zagrebu, 21. kolovoza 2007.
_____________________________________
akademik Miroslav icel
_____________________________________
dr. sc. Vinko Brei, red. prof.
_____________________________________
dr. sc. Stipe Botica, red. prof.
19
Fakultetsko vijee
Sveuilita u Zagrebu
Ivana Luia 3
10000 Zagreb
TANJA BARAN
Krste Hegeduia 34 g
10360 Sesvete
Sinopsis doktorskoga rada
USMENOKNJIEVNO NASLJEE KRIEVAKOGA KRAJA U KONTEKSTU

HRVATSKE KNJIEVNOSTI 19. STOLJEA
Polje: filologija
Grana: kroatistika/povijest knjievnosti
1. Uvod
Pretpostavke ovoga rada odnose se na injenicu da je usmena knjievnost u
krievakome
kraju, iako nije imala svojih domaih zapisivaa, svejedno biljeena te je sastavni dio
cjelokupnoga usmenoknjievnog korpusa hrvatske knjievnosti biljeenog od vremena
ilirskog
preporoda nadalje.
Rijetki zapisivai krievake usmenoknjievne grae s prikupljenim zapisima u
kontinuitetu
svjedoe da je usmena knjievnost u krievakom kraju ivjela u izvedbi i prije prvih
zapisa te
da svojom vrijednou, posebice u lirskim pjesmama, pridonosi bogatstvu cjelokupne
hrvatske knjievnosti.
2. Teorijska podloga i aktualne relevantne spoznaje
Teorijska je podloga radu raznolika. Zabiljeena krievaka usmena knjievnost u 19.
stoljeu
valorizirat e se s vie aspekata. Graa e se odreivati anrovski, tematski, jezino,
stilski.
Analizi tekstova pristupat e se po aktualnim spoznajama znanosti o knjievnosti, uz
20
potivanje povijesnih okolnosti u kojima su usmenoknjievni zapisi nastali.
Vrednovanje
tekstova bit e potkrijepljeno relevantnom znanstvenom literaturom iz podruja
usmene
knjievnosti, teorije knjievnosti, povijesti metodologije i povijesti knjievnosti.
3. Praktina primjenjivost znanstvenih spoznaja

Usmena knjievnost krievakoga kraja vrlo je slabo biljeena, a osobito je malo
struno i
znanstveno analizirana te vrednovana u knjievno-teorijskom okviru, posebice s
obzirom na
poetiku usmene knjievnosti. Zato bi znanstvene spoznaje do kojih se kani doi mogle
biti
relevantna podloga za nove usmenoknjievne preglede te za raznolikije i opsenije
preglede
hrvatske usmene knjievnosti unutar pregleda povijesti hrvatske knjievnosti. Te e
spoznaje pridonijeti boljem poznavanju, ne samo krievake knjievne rijei, ve i
identiteta i
mentaliteta ljudi krievakoga kraja pa bi mogle posluiti kao polazita za raznorodne
tekstove, analize, panorame i preglede vezane uz krievaki kraj.
4. Ue podruje rada
Ue podruje rada bit e vezano uz teorijske analize i kontekstuiranja po kojima se
krievaki
usmenoknjievni korpus eli prikazati kao sastavni dio hrvatskoga usmenoknjievnog
korpusa
i cjelokupne hrvatske knjievnosti.
5. Ciljevi istraivanja i oekivani znanstveni doprinos
Iitavajui preglede usmene knjievnosti te zapise vie ili manje poznatih zapisivaa
hrvatske
usmene knjievnosti namee se zakljuak da su neki hrvatski krajevi, to se usmene
knjievnosti tie, manje, a neki vie obraeni i znanstveno procijenjeni. U one slabije
biljeene i analizirane svakako ulazi krievaki kraj sa svojom usmenoknjievnom
batinom.
Predmetno bi istraivanje analitikim pristupom i interpretacijom rezultiralo:
a) pregledom zapisane krievake usmene knjievnosti u 19. stoljeu
21
b) smjetanjem grae u korpus cjelokupne hrvatske usmene knjievnosti u 19.
stoljeu, s
naglaskom na to da pronaena krievaka usmenoknjievna graa ni po emu, i ni na
kojoj
razini, ne zaostaje za ostalom hrvatskom usmenoknjievnom graom, bez obzira na to
to je
slabo zapisivana i dosad slabo znanstveno analizirana.
6. Metodoloki postupci
Krievaka usmenoknjievna graa bit e knjievnopovijesnim metodolokim
postupkom
ugraena u kontekst hrvatske knjievnosti 19. stoljea.
Interpretacijom i analizom zabiljeenih pjesama, pripovijedaka i dramskih oblika eli
se doi do potvrde vrijednosti krievake usmenoknjievne grae u odnosu na
usmenoknjievnu grau iz ostalih hrvatskih krajeva, koja je vie biljeena i vie
znanstveno
valorizirana.
7. Struktura rada
U uvodu e se razmatrati polazita i pretpostavke rada. Potom e se, kao donoenje
knjievno
povijesne podloge za analizu grae, dati pregled usmene knjievnosti kroz povijesti
hrvatske
knjievnosti te e se prikazati 19. stoljee s ilirskim preporodom kao doba s
najbrojnijim i
najplodonosnijim usmenoknjievnim zapisima. Zatim e se govoriti o krievakom
usmenoknjievnom blagu zabiljeenom u 19. stoljeu s obzirom na prikupljene zapise
te
na njihovu tematsku, anrovsku, jezinu i stilsku raznolikost, s naglaskom posebice na
prevladavajuu liriku. Zabiljeena e usmenoknjievna graa iz 19. stoljea biti
predstavljena i
analizirana kronoloki po zapisivaima, od Ivana Kukuljevia Sakcinskog (1846) do
Marice
Krie (1904). Zasebno se misli analizirati i kontekstualizirati najpoznatije hrvatske
vinskopajdake regule Krievake tatute, najpoznatiji krievaki usmenoknjievni oblik,
kojem
zapisiva nije poznat, a koji u zapisu i izvedbi, u razliitim inaicama, ivi i danas.
Predstavit
e se i usmena knjievnost u djelima hrvatskih pisaca (Maurani; hajduko-turska
novelistika;
Boti). U zakljunom se dijelu namjeravaju potvrditi spoznaje da krievaka usmena
22
knjievnost ne funkcionira kao izdvojenost ili mariginalnost, ve kao dio sustava
hrvatske
usmene knjievnosti i hrvatske knjievnosti uope.
Kandidat:
Mr.sc. Tanja Baran
Zagreb, 27. listopada 2006.
Mentor:
Akademik Miroslav icel
23
Vijeu poslijediplomskih studija i

Fakultetskomu vijeu
Sveuilita u Zagrebu
Predmet: Izvjetaj o tome ispunjava li mr. sc. Andrea Pavli uvjete za stjecanje doktorata
znanosti i prijedlog za odobrenje teme za doktorski rad
Potovane kolegice i kolege!
Na sjednici Fakultetskoga vijea Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu odranoj
30. svibnja 2007. imenovani smo u struno povjerenstvo kojemu je zadatak utvrditi
ispunjava li mr. sc. Andrea Pavli uvjete za stjecanje doktorata znanosti izvan
doktorskoga studija i moe li joj se odobriti predloena tema za doktorski rad, o em
podnosimo sljedei
I Z VJ E TAJ
I.
II.
Na osnovi priloene dokumentacije povjerenstvo je ustanovilo:

1. da je mr. sc. Andrea Pavli zavrila poslijediplomski znanstveni studij
kroatistike i god. 2005. obranila magistarski rad Jezik Smrti engi-age
prema jeziku Dopune Gundulieva Osmana te tako stekla akademski
stupanj magistra znanosti iz znanstvenoga polja filologija. (Priloena je
kopija diplome broj 1821 FF 12825 od 25. studenoga 2005.)
2. da je od 1998. zaposlena u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje na
znanstvenoistraivakom projektu Tekstologija hrvatske pisane batine
(voditelj akademik Vladimir Pavleti), o em je priloena odgovarajua
potvrda.
Iz toga slijedi da mr. sc. Andrea Pavli ispunjava uvjete iz l. 51., stavak 1.
Zakona o visokim uilitima.
U dogovoru s mentorom mr. sc. Andrea Pavli predlae temu svoga
doktorskoga rada pod naslovom Tipologizacija pravopisnih i jezinih
promjena na posmrtnim izdanjima pripovijesti Augusta enoe. S obzirom na
injenicu da je ve u monografijama o jeziku hrvatskih knjievnika druge
polovice XIX. i s poetka XX. st. (Kalinieve o A. enoi, Anieve o A.
Kovaiu, Sovievih o J. Leskovaru i Ks. . Gjalskom) uoeno da su u
posmrtnim izdanjima djela tih knjievnika mijenjani (popravljani) jezik i
pravopis, to je potvreno i u pojedinanim radovima o drugim hrvatskim
knjievnicima (npr. S. Teaka o E. Kumuiu, M. Samardije o I. Perkovcu),
nije uvijek ni lako, a ni jednostavno pouzdano ustanoviti kako je doista pisao
neki knjievnik. Pogotovo je to oteano kod Augusta enoe ija su djela
nakon njegove smrti doivjela brojna izdanja i brojne zahvate u jezik i
pravopis, navlastito u vrijeme normativnog zaokreta koji su potkraj XIX. st.
24
izveli hrvatski vukovci, ali i prije i poslije toga. S obzirom na veliinu enoina
opusa ini nam se opravdanim da se predloena tema doktorskoga rada
ogranii na ralambu i tipologizaciju slovopisnih, pravopisnih i jezinih (tj.
morfolokih, sintaktikih, leksikih i frazeolokih) promjena koje su
provoene u posmrtnim izdanjima enoinih pripovijesti. Cilj je predloene
disertacije na osnovi postavka i kriterija suvremene tekstologije utvrditi
jezino pouzdane (vjerne) inaice tekstova pripovijesti Augusta enoe.
Spoznaje do kojih e se tako doi bit e vaan doprinos boljem i potpunijem
poznavanju povijesti hrvatskoga jezika i pravopisa od zadnjih desetljea XIX.
st. i osiguranje pouzdana korpusa za prouavanje hrvatskoga leksika i
frazeologije te za leksikografsku obradbu.
S obzirom na reeno struno povjerenstvo predlae Vijeu poslijediplomskih studija i
Fakultetskomu vijeu Filozofskoga fakulteta da mr. sc. Andrei Pavli odobri temu
doktorskog rada pod naslovom Tipologizacija pravopisnih i jezinih promjena na
posmrtnim izdanjima pripovijesti Augusta enoe.
S potovanjem
U Zagrebu, 7. rujna 2007.
Struno povjerenstvo
__________________________________
(Prof. dr. Marko Samardija, predsjednik)
____________________________
(Prof. dr. Ivo Pranjkovi, lan)
_____________________________
(Dr. sc. Amir Kapetanovi, lan)
25
Andrea Pavli
Zagrebaka cesta 20
10000 Zagreb
Fakultetsko vijee
Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu
Ivana Luia 3
10000 Zagreb
Tipologizacija pravopisnih i jezinih promjena na posmrtnim

izdanjima pripovijesti Augusta enoe
Polje: filologija
Grana: kroatistika
1. Teorijska podloga
Suvremena istraivanja na podruju funkcionalnih stilova, stilistike i tekstologije
(Josip Sili, Josip Vonina, Stjepko Teak, Ivo Pranjkovi, Marko Samardija) pokazuju
sljedee: knjievnoumjetniki tekst je samostalno autorsko djelo koje ne trpi naknadna
neautorska mijenjanja.
Radovi o jeziku pojedinih pisaca (knjiga Vladimira Ania o jeziku Ante Kovaia,
rad Stjepka Teaka o jeziku enoina Zlatarova zlata, radovi Ivana Sovia o jeziku
Gjalskog i Leskovara, radovi Vatroslava Kalinia, knjiga Piev izbor Marka Samardije)
pokazuju da su tekstovi u posmrtnim izdanjima mijenjani.
U zagrebakom Obzoru objavljena su 1931. dva lanaka u kojima je
problematizirano zadiranje u knjievne tekstove.
lanak koji potpisuje M. objavljen je 29. listopada u rubrici Nove knjige i
asopisi i naslovljen je Vjenceslav Novak: Pod Nehajem. Autor se osvre na izdanje
Nakladne knjiare Minerva koje je priredio Slavko Jei.
lanak Ivana Esiha objavljen je 29. prosinca pod naslovom Aktualno knjievnonakladno pitanje. Smiju li se popravljati beletristika djela u novim izdanjima? Uz
izdavanje sabranih djela Vj. Novaka i A. enoe.
Ivan Esih navodi da je Antun Barac mijenjao enoin pravopis, a da jezik i stil nije
dirao. enoa: neemo, griehah, u svojih Confessions, po Hrvatih, satnitvo (...). Dr.
Barac: ne emo, grijeha, u svojim, po Hrvatima, satnitvo (...). Navedeni primjeri osim
pravopisnih pokazuju i jezine promjene.
Iste godine u Hrvatskoj reviji objavljen je lanak Blaa Juriia Izdanje
cjelokupnih djela Vjenceslava Novaka, o Minervinu izdanju koje je priredio Slavko Jei.
Iz lanka se da iitati da je jezikoslovac Bla Jurii opravdanim smatrao popraviti
tekst.
26
Cilj rada je prikazati sustav grafijskih, pravopisnih i jezinih promjena na
posmrtnim izdanjima pripovijesti Augusta enoe (1838. - 1881.). Analizirane su sljedee
pripovijesti: Prijan Lovro, Karamfil sa pjesnikova groba, Pruski kralj, Prosjak Luka,
Vladimir i Branka.
Ove su pripovijesti (osim Prosjaka Luke) tijekom autorova ivota objavljene u
Viencu, asopisu iji je urednik od 1874. do 1881. bio upravo August enoa.
Pripovijest Prosjak Luka popraena je enoinim predgovorom i objavljena 1879. kao
zasebna publikacija u izdanju Matice hrvatske.
Tekstovi objavljeni za ivota usporeeni su s izdanjima iz Matiinih Sabranih
pripoviesti, koja su objavljena tijekom osamdesetih i devedesetih godina devetnaestoga
stoljea, dakle prije i poslije uvoenja Brozove pravopisne norme te s izdanjima
zagrebake Nakladne knjiare Kugli koja su objavljena izmeu 1910. i 1920. Pripovijesti
Pruski kralj i Karamfil sa pjesnikova groba objavljene su i u Ogrizovievim Hrvatskim
pripovjedaima (Pruski kralj 1907., a Karamfil sa pjesnikova groba 1908. i 1917.) i u
ovom su radu analizirana i ta izdanja.
Tekstovi objavljeni tijekom autorova ivota pokazuju da pie tradicionalnim
pravopisom: drutvo, osbiljno, podpun, priobivat, sgnjeiti, vabski; razstati se. Ima
primjere srce i srdce, usne i ustne, ali uvijek otca, posv. pridjev otev; Mletci.
U morfologiji je dosljedno uvao stare padene nastavke u DLI mnoine.
Cilj predloenog istraivanja je pokazati koliko se itajui posmrtna izdanja moe
relevantno govoriti o jeziku Augusta enoe a koliko o preraenom i
standardiziranom enoi.
Prvi dio rada init e uvod u kojem e biti predstavljena teorijska podloga
(tekstologija, knjievnoumjetniki funkcionalni stil, suvremena stilistika u odnosu prema
Maretievoj stilistici) te e na primjerima biti pokazano da su tekstovi hrvatskih
knjievnika pravopisno i jezino mijenjani i prije i poslije nastupa hrvatskih vukovaca i
vukovski intoniranih prirunika.
Nakon uvoda slijedit e pravopisna i jezina analiza enoinih tekstova, usporedba
izvornika s posmrtnim izdanjima te e se izloiti rezultati analize. Nakon analiza slijedit
e saetak na hrvatskom jeziku, saetak na engleskom jeziku, popis koritene i
konzultirane literature.
2. Ue podruje rada
Podruje rada bit e pravopisna i jezina (morfoloka, leksika, frazeoloka i
sintaktika) analiza i usporedba odabranih enoinih pripovijesti i prikaz promjena koje su
obavljene na kojem posmrtnom izdanju.
Prikazat e se na kojim su razinama pojedini prireivai mijenjali tekst. Utvrdit e
se kolika su odstupanja od izvornika te postoje li kakve podudarnosti i sustavi promjena
meu posmrtnim izdanjima razliitih prireivaa.
3. Ciljevi istraivanja
Ciljevi istraivanja su pokazati da samo jezino pouzdani tekstovi, bez naknadnih
prireivakih zahvata mogu biti predloak za jezine, stilistike i leksikografske radove
(izrada rjenika jednog autora, frazeolokih rjenika, korpusnih rjenika).
27
Prvi dio posla obuhvaa prikupljanje izvornika koji e se analizirati. Pokazat e se
da je enoa u svom jeziku bio sljedbenik zagrebake filoloke kole, to se vidi iz
njegova pravopisa te iz morfologije koja uva stare padene nastavke u mnoinskim
padeima te razlikuje mnoinu i dvojinu.
Promjene i analiza podataka prikazat e se opisno i tablino.
Teorijska potpora radu bit e spoznaje suvremene teorije funkcionalnih stilova,
stilistike i tekstologije. Supostavit e se stilistika naela Tome Maretia, stilistiara i
gramatiara koji je poniknuo iz filoloke kole hrvatskih vukovaca i vidjeti koliko su
njegova vienja stilistike inkorporirana u djela objavljena nakon 1899., godine u kojoj je
objavljena Gramatika i stilistika.
5. Oekivani znanstveni i praktini doprinos
O jeziku Augusta enoe (npr. leksiku, frazeologiji, izradi konkordancija) ili nekoj
drugoj analizi ne moe se govoriti bez uvida u djela objavljena za ivota, a to su izdanja
iz Vienca i rijetka pojedinana izdanja.
Rad e pokazati da su tekstovi hrvatske knjievnosti esto bili na reetu i da su
ih prireivai, obino nepotpisani, bez predgovora, pogovora i napomena mijenjali i prije
i poslije slubenog nastupa hrvatskih vukovaca. (Brozova Hrvatskog pravopisa iz 1892.,
Maretieve Gramatike i stilistike iz 1899. te rjenika Ivana Broza i Franje Ivekovia iz
1901.)
24. travnja 2007.
________________________
_____________________
mentor
kandidat
prof. dr. sc. Marko Samardija
Andrea Pavli
28
Dr. sc. Zvonko Makovi izv. prof. Filozofski fakultet
Dr. sc. Zlatko Juri izv. prof. Filozofski fakultet,
lan povjerenstva
Dr. sc. Jasna Galjer, docent Filozofski fakultet
lan Povjerenstva

PREDMET: odobravanje teme i pristupanje izradi doktorske disertacije

Iva Breanski
Fakultetsko vijee Filozofskog fakulteta u Zagrebu na svojoj sjednici od 26. oujka 2007.
imenovalo nas je u Struno povjerenstvo za izradu izvjea za odobravanje teme i
pristupanje izradi i obrani doktorske disertacije Ive BREANSKI
S K U P N O
I Z V J E E
Iva Breanski zadovoljava uvjete propisane Zakona o visokim uilitima za pristupanje

izradi i obrani disertacije:
1.) upisala je poslijediplomski znanstveni studij povijesti umjetnosti smjer Umjetnost 19
i 20 stoljea pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Zvonka Makovia na Odsjeku za povijest
umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu
2.) izvrila je sve obaveze u skladu s programom i Pravilnikom o poslijediplomskome
znanstvenom studiju povijesti umjetnosti
2.a. Poloila je sve propisane ispite: Umjetnost XIX i XX stoljea (s ocjenom odlian
5), Diferencijalni ispit XIX i XX st (s ocjenom vrlo dobar 4),
29
2.b. Izradila i predala je seminarski rad uz obavljene konzultacije.
2.c. Prosjek ocjena je vrlo dobar (4,7)
2.d. Od rujna 2002. zaposlena kao znanstvena novakinja u Hrvatskom muzeju arhitekture
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu na znanstveno-istraivakom projektu
Analize i smjernice arhitektonsko prostornih koncepcija u turizmu na tlu Hrvatske, voditelja
pok. akademika Miroslava Begovia, te potom kao znanstveni asistent na znanstvenoistraivakom projektu Modernizam i prostorni identitet Hrvatske u dvadesetom stoljeu
voditelja akademika Borisa Magaa.
2.e. Kandidatkinja ima recenzirani znanstveni rad u pripremi za objavljivanje u asopisu

Prostor: Bernardo Bernardi kao oblikovatelj sakralnog prostora. Interijer konkatedrale sv.
Petra u Splitu.
2.g. Poloila je predoktorski ispit 28.02.2007. s ocjenom odlian (5) pred povjerenstvom
u sastavu: izv. prof. dr. sc. Zvonko Makovi predsjednik; izv. prof. dr. sc. Z. Juri lan;
doc. dr. sc. J. Galjer; mentor-lan
3. a. Obrazloenje i opravdanost predloene teme disertacije
Istraivanje i predstavljanje djelovanja i opusa Bernarda Bernardija bit e doprinos
prouavanju povijesti dizajna i arhitekture u Hrvatskoj, u kojoj teorijsko i praktino te
publicistiko djelovanje ovog autora predstavlja jedan od najznaajnijih segmenata u
razdoblju od poetka 1950ih godina do sredine 1980ih.
3.b. Oekivani znanstveni doprinos
Znanstveni doprinos bi trebala biti monografska obrada i interpretacija arhitektonskog i
dizajnerskog opusa i strunog djelovanja Bernarda Bernardija u razdoblju od 1951. do
1985.
4. U prilogu se nalazi sinopsis doktorskog rada, 27.11.2006.
Iva Breanski je predloila temu disertacije pod naslovom Dizajnersko djelo arhitekta
Bernarda Bernardija (1951.-1985.) i za mentora je predloila dr. sc. Jasnu Galjer s
Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
30
Humanistike znanosti, znanstveno polje: Povijest umjetnosti, grana: Povijest i teorija
likovnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma i vizualnih komunikacija.
Predloena mentorica dr. sc. Jasna Galjer je odgovarajui strunjak.
O C J E N U
Iva Breanski
zadovoljava uvjete propisane Zakonom o visokim uilitima za
pristupanje izradbi i obrani disertacije i moe se prihvatiti teme disertacije pod naslovom
"Dizajnersko djelo arhitekta Bernarda Bernardija (1951,.1985.) a za mentoricu se
predlae doc. dr. sc. Jasna Galjer.
U Zagrebu, 07.05.2007.
Izv. prof. dr. sc. Zvonko Makovi
izv. prof. dr. sc. Zlatko Juri dipl. ing. arh.

lan povjerenstva
doc. dr. sc. Jasna Galjer

lan povjerenstva
31
Fakultetsko vijee
Sveuilita u Zagrebu
Ivana Luia 3
10000 Zagreb
Iva Breanski
Kozareva 23a
10000 Zagreb

DIZAJNERSKO DJELO ARHITEKTA BERNARDA BERNARDIJA (1951-1985.)
komunikacija
Uvod
Arhitekt, dizajner i teoretiar dizajna Bernardo Bernardi (1921.-1985.), u duhu exatovske
sinteze svih umjetnosti u svojem je stvaralakom opusu, uz arhitektonsko projektiranje,
duboko zahvatio u podruje dizajna. Svojim stvaralakim, teorijsko-publicistikim, kao i
edukativnim irokim rasponom djelovanja, neumorno se zalagao za afirmaciju mlade
struke, djelujui posebice u smjeru stvaranja uvjeta za otvaranje visokokolskog
obrazovnog sustava, s ciljem razvitka struke do razine profesije.
Diplomiravi na Arhitektonskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu 1948. godine, Bernardi
kratko djeluje kao asistent na katedri za projektiranje (prof. Z. Strii), da bi ubrzo, ve
1951. godine, zapoeo prepoznatljivo djelovanje u svojstvu samostalnog arhitekta i
dizajnera emu ostaje vjeran cijeli radni i ivotni vijek.
Poeci Bernardijeva samostalna djelovanja teku istovremeno s poticajima nove
osjetljivosti sagledavanja uloge oblikovanja u drutvu, poput aktualnih socijalnih pitanja
stambene izgradnje, odnosno, normiranja minimalnih standarda kulture stanovanja, te
naglaene promocije dizajna putem propagandnih izloaba, smotri i gospodarskih
sajmova.
Ve od samih poetaka sustavnijeg bavljenja problemima i zadacima oblikovanja u nas,
Bernardi je aktivan sudionik usmjeren na svjesnije i odgovornije pozicioniranje uloge
dizajna u drutvu, da bi se ona znala prepoznati u viestrukoj akciji ispravno sagledanih
funkcionalno-estetskih odnosa, promiljene uporabe materijala i upuenosti u tehnologiju
proizvodnje.
Autorov svestran rad obuhvaa iroki raspon djelovanja, od visokih dometa oblikovanja
enterijera i namjetaja, do polja drutvenog rada gdje angairano sudjeluje u kreiranju
nezaobilaznih datuma povijesti oblikovanja u nas - kao suosniva grupe EXAT 1951. i
Centra za industrijsko oblikovanje 1964.; u svojstvu predsjednika ULUPUH-a od 1958.
32
do 1967.; kao lan radne grupe za profesionalnu praksu ICSIDA-a od 1964., a posebice
od 1977. do 1985. u svojstvu predsjednika radne grupe za osnivanje Studija dizajna u
Zagrebu, te od 1983. kao suosniva i predsjednik Drutva dizajnera.
Temeljne naznake ovog istraivanja istraile bi, prezentirale i valorizirale autorov
viestruk prinos razvoju hrvatskog dizajna.
Teorijska podloga i aktualne relevantne spoznaje
Istraivanje se zasniva na strunoj obradi, klasifikaciji i oblikovanju u muzejsku zbirku
autorove ostavtine pohranjene u Hrvatskom muzeju arhitekture HAZU. Graa ostavtine
sadri iscrpnu pisanu i grafiku dokumentaciju, odnosno, nacrte, crtee, skice, fotografije
i teorijske tekstove autora, te predstavlja jedinstven i vrijedan izvor relevantnih podataka
potrebnih za istraivanje, obradu i valorizaciju autorova opusa.
Monografija Stane Bernika (Bernardo Bernardi, Biblioteka Prizma, knjiga 24, Grafiki
zavod Hrvatske i NSB, 1992.), nudi primarne informacije o Bernardijevu opusu, i to u
obliku autorove rasprave/ogleda, uz dodatak intimnih poetskih reminiscencija I. Zidia i
J. Katelana.
znanstvena se elaboracija i nije mogla izvesti bez posezanja za jo veim brojem
stranica, podataka i problemskih aspekata. Bernardijev opus zasluio bi dobrovoljni
magisterij ili doktorat, a moda e upravo ova knjiga biti poticaj da se netko takvoga
posla to skorije lati. - F. Kritovac, IP br. 1-6, 1993., str. 26.
Doktorski rad zasnivat e se na rezultatima istraivanja i strune obrade grae ostavtine,
te prezentaciji i valorizaciji onog dijela klasificirane grae, koja se odnosi na interesno
podruje dizajna.
Teorijska osnova istraivanja, uz navedena polazita, temeljit e se na relevantnoj
bibliografiji strune periodike: ovjek i prostor, mjesenik Udruenja hrvatskih
arhitekata, Zagreb (izlazi od 1954.); Arhitektura, znanstveni i struni asopis Udruenja
hrvatskih arhitekata, Zagreb (izlazi od 1947.); ivot umjetnosti, asopis za pitanja likovne
kulture i umjetnosti Instituta za povijest umjetnosti, Zagreb (izlazi od 1966.); Dizajn,
asopis Centra za industrijsko oblikovanje, Zagreb (1967.-1968.); 15 dana, list za kulturu
i umjetnost tadanjeg Radnikog sveuilita Moa Pijade, Zagreb (izlazi od 1957.); Bit
International, Galerije grada Zagreba, Zagreb (1968.-1972.); Sinteza, revija za likovnu
kulturu Saveza arhitekata Slovenije, Ljubljana (1964.-1994.); Umetnost, asopis za
likovne umjetnosti i kritiku, Beograd (1965.-1980.), ukljuujui dnevni i revijalni tisak:
Vjesnik, Zagreb, Veernji list, Zagreb.
U istraivanju konzultirat e se radovi hrvatskih, slovenskih i svjetskih teoretiara
umjetnosti, arhitekture i dizajna (S. Bernik, M. Baievi, . orak, J. Denegri, J. Galjer,
V. Horvat-Pintari, R. Ivanevi, F. Kritovac, I. Maroevi, Z. Marohni, M. Metrovi, T.
Premerl, R. Putar, Z. Radi, V. Richter, F. Vuki; G. Bonsiepe, M. Bill, W. Gropius, T.
Maldonado, A. Moles, N. Pevsner, H. M. Wingler...), posebice izvorni problemski
tekstovi Bernarda Bernardija, kao i katalozi relevantnih izloaba na kojima je autor
sudjelovao u oblikovanju postava ili kao izlaga.
33
Ue podruje rada
Istraivanje bi obuhvatilo i prikazalo tijek i razvoj autorova samostalna stvaralakog rada
u vremenskom periodu od 1951. do 1985. godine, te bi se unutar navedenog razdoblja
prezentirala karakteristina interesna podruja autorova opusa vezana uz podruje
dizajna: oblikovanje interijera (javnih, poslovnih i privatnih prostora) te njihovo
opremanje; industrijsko oblikovanje (programi sistema namjetaja za javne, poslovne i
privatne prostore); grafiko oblikovanje (vizualni identiteti); oblikovanje postava i
opreme izloaba; teorijski rad (izvorni lanci i biljeke autora), te drutveni angaman
usmjeren na podruje oblikovanja u nas.
Cilj je rada istraiti, obraditi, te kataloki i tekstualno prezentirati cjelovit dizajnerski

opus autora (oblikovanje interijera, industrijski i grafiki dizajn), te istraiti,
dokumentirati, valorizirati i cjelovito prezentirati teorijski, publicistiki i edukativni rad
kao prinos autora afirmaciji struke dizajna u nastajanju.
Istraivanjem se eli pridonijeti jasnijem sagledavanju uloge Bernarda Bernardija,
odnosno, ukazati na autorova nastojanja vezana uz afirmaciju dizajna u nas, putem
prikaza autorovih prijedloga i uloenih napora u svrhu stvaranja nove profesije i njena
ispravna pozicioniranja u drutvu. Sustavnom analizom postojeeg stanja, promiljanjem
kvalitetnijih strategija i pristupa proizvodnji, a posebice edukacijom i zalaganjem za
otvaranje visokokolskoga studija, autorovo djelovanje u potpunosti premauje okvire
primijenjenih umjetniko-oblikovnih disciplina i odreuje dizajn kao djelatnost koja na
nain jedinstvene dinamike ravnotee - prema autorovim rijeima - objedinjuje formu i
funkciju s kompleksnim jedinstvom drutvenih, ekonomskih, znanstvenih, tehnolokih,
psiholokih i estetskih uvjeta.
Metodoloki postupci
Istraivanje se primarno zasniva na prouavanju, strunoj obradi i klasifikaciji grae
pohranjene u Hrvatskom muzeju arhitekture HAZU, te podrazumijeva uvid u grau
ostalih relevantnih muzeja, institucija i arhivskih izvora (Muzej za umjetnost i obrt,
Zagreb; Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu; Arhiv za likovne umjetnosti
HAZU, Zagreb; Institut za povijest umjetnosti, Zagreb; Nacionalna i sveuilina
knjinica, Zagreb).
Radovi e biti klasificirani u tematske cjeline odreene vrstom autorova djelovanja
(oblikovanje interijera i njihova oprema; podruje industrijskog, odnosno, grafikog
dizajna; oblikovanje i oprema izloaba; drutveni i teorijski rad). Svaka cjelina
prezentirat e se pripadajuim projektima, na nain da e pojedini projekt biti prikazan
pridruenom grafikom dokumentacijom - nacrtima, crteima, skicama ili fotografijama,
34
te razjanjen putem pripadajue bibliografije autora i bibliografije o autoru, vezane uz
odreeni projekt.
Nacrt strukture rada
Doktorski rad bit e strukturiran u razluiva razdoblja, odnosno, tematske cjeline
Bernardijeva djelovanja. U uvodnom dijelu bit e opisan karakteristian viestruki interes
Bernardijeva stvaralakog puta, uz luenje autorova djelovanja na podruju dizajna. Kroz
poglavlja bit e prezentirane stvaralake cjeline oblikovanja i opreme interijera,
industrijskog i grafikog dizajna i oblikovanja postava i opreme izloaba uz pripadajui
katalog djela, te teorijskog rada i drutvenog angamana. U zakljuku bit e razjanjena
jedinstvena Bernardijeva uloga u drutvenoj afirmaciji dizajna kao struke u nastajanju - a
u poticajnu duhu progresivnih kretanja razdoblja (sinteza arhitekture, dizajna i likovnih
umjetnosti) - u kojima Bernardi zapoinje i prepoznatljivo ostvaruje svoj rad. Dodaci e
sadravati bibliografiju autora, bibliografiju o autoru i ivotopis.
Zagreb, 27. studenog 2006.
Mentor:
Voditelj poslijediplomskog studija:
Kandidatkinja:
Doc. dr.sc. Jasna Galjer
Doc.dr.sc. Predrag Markovi
Iva Breanski
35
Dr. sci. Zlatko Juri izv. prof. Filozofski fakultet,
Dr. sci. Predrag Markovi, docent Filozofski fakultet
lan Povjerenstva
Dr. sci. Zvonko Makovi izv. profesor Filozofski fakultet
lan povjerenstva

PREDMET: pristupanje izradi doktorske disertacije

Mr. sc. Sandra USKOKOVI
Fakultetsko vijee Filozofskog fakulteta u Zagrebu na svojoj sjednici od 18. lipnja 2007.
imenovalo nas je u Struno povjerenstvo za izradu izvjea za pristupanje izradi i obrani
doktorske disertacije mr. sc. Sandre USKOKOVI.
S K U P N O
I Z V J E E
Mr. sc. Sandra USKOKOVI zadovoljava uvjete propisane Zakona o visokim uilitima
za pristupanje izradi i obrani disertacije:
1.) upisala je poslijediplomski znanstveni studij povijesti umjetnosti na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu
2.) izvrila je sve obaveze u skladu s programom i Pravilnikom o poslijediplomskome
znanstvenom studiju povijesti umjetnosti
36
2.a.
Sudjelovala je kao znanstveni suradnik
u znanstveno-istraivakom projektu
Povijesno-kulturoloka valorizacija benediktinske umjetnike kulture na podruju

Junog Jadrana voditelja red. prof. dr. sc. Igora Fiskovia
2.b. Kandidatkinja nema objavljenih znanstvenih radova
2.c. Pod vodstvom mentora dogovorena je tema disertacije: Arhitektura 20. stoljea
dubrovnika kao kulturna batina
2.d. Poloila je predoktorski ispit 26.10.2006.
s ocjenom vrlo dobar (4) pred
povjerenstvom u sastavu: doc. dr. sc. P. Markovi predsjednik, red. prof. dr.sc. I.
Maroevi lan, izv. prof. dr. sc. Z. Juri mentor-lan
3. a. Obrazloenje i opravdanost predloene teme disertacije
Znanstveni rad e se baviti pitanjima identifikacije, razumijevanja, valorizacije i zatite
arhitekture 20. stoljea u Dubrovniku koja je definirana i uvrtena u postojeem Registru
kulturnih dobara Republike Hrvatske kao kulturna batina 20. stoljea.
3.b. Oekivani znanstveni doprinos
Znanstveni doprinos bi trebala biti sinteza dosadanjih spoznaja na teoretskom planu u
smislu ouvanja arhitekture 20. stoljea te analizi i preispitivanja postojeeg sustava
kriterija zatite kulturne batine 20. stoljea. Doktorskom disertacijom nastojat e se
ukazati na ogranienja i dosege takovoga sustava procjenjivanja i uvrtavanja u Registar
kulturnih dobara u Hrvatskoj, pri emu e se posebna panja posvetiti otvaranju novih
mogunosti identifikacije, ouvanja i prezentacije kulturne batine 20. stoljea.
4. U prilogu se nalazi sinopsis doktorskog rada, 23.11.2006.
Mr. sc. Sandra Uskokovi je predloila temu disertacije pod naslovom Arhitektura 20.
stoljea Dubrovnika kao kulturna batina i umjesto mentora pokojnog prof. dr. sc. Ive
Maroevia je predloila za novog mentora izv. prof. dr. sc. Zlatka Juria i za novog
komentora doc. dr. sc. Predraga Markovia s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Humanistike znanosti, znanstveno polje: Povijest umjetnosti, grana: Zatita kulturne
batine kojem pripada predloena tema disertacije.
37
Predloeni
mentor izv. prof. dr. sci.
Zlatko Juri i komentor doc. dr. sc. Predrag
Markovi su odgovarajui strunjaci.

O C J E N U
Mr. sc. Sandra USKOKOVI zadovoljava uvjete propisane Zakonom o visokim
uilitima za pristupanje izradbi i obrani disertacije i moe se prihvatiti teme disertacije
pod naslovom Dubrovaka arhitektura 20. stoljea kao kulturna batina a za mentora
se predlau izv. prof. dr. sci. Zlatko Juri dipl. ing. arh i doc. dr. sc. Predrag Markovi.
U Zagrebu, 28.08.2007.
izv. prof. dr. sc. Zlatko Juri dipl. ing. arh.
doc. dr. sc. Predrag Markovi

lan povjerenstva
izv. prof. dr. sc. Zvonko Makovi

lan povjerenstva
38
Fakultetsko vijee
Filozofski fakultet
Sveuilite u Zagrebu
I. Luia 3
10000 Zagreb
Mr.sc. Sandra Uskokovi, asistent

Sveuilite u Dubrovniku
Odjel za umjetnost i restauraciju
.Caria 4
20000 Dubrovnik
email: susk@gwu.edu
sandra.uskokovic@unidu.hr

Grana: zatita kulturne batine
Sinopsis doktorskog rada

Naslov: DUBROVAKA ARHITEKTURA 20. STOLJEA KAO
KULTURNA BATINA
1. Uvod
Ovaj e se znanstveni rad baviti pitanjima identifikacije, razumijevanja,
valorizacije i zatite arhitekture 20. stoljea u Dubrovniku koja je definirana i uvrtena u
postojeem Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske kao kulturna batina 20.
stoljea. Problem identifikacije spomenikih osobina arhitekture 20.stoljea i razlozi
njene zatite kao kulturne batine od iznimne je vanosti s obzirom da je uloga te
recentne batine unutar ukupne povijesno-kulturne batine Hrvatske prilino
minorizirana. Pri tome e se na teoretskoj razini terminoloki razjasniti pojmovi kao to
su spomenik i povijesni spomenik, batina i kulturno-povijesna batina, te naposljetku
kulturno dobro izmeu kojih postoji temeljna distinkcija koja je bitna za razumijevanje
problematike ove doktorske radnje.
Tehnika i konstrukcijska priroda arhitekture 20.stoljea ima relativno kratki
vijek, pa je pitanje njezine zatite i ouvanja posebno aktualno, a opet oteano uslijed
promjena u nainu ivota suvremenog drutva. Uvaavajui dosadanja istraivanja koja
se tiu arhitekture 20. stoljea u Hrvatskoj, namjera mi je obraditi arhitekturu 20. stoljea
koja je evidentirana kao kulturna batina na podruju grada Dubrovnika i iskazati svu
njenu tipoloku raznolikost koja ju ini specifinom i jedinstvenom u odnosu na
prethodna razdoblja. Kulturna batina 20. stoljea na podruju grada Dubrovnika
obuhvaa 40-tak graevina koje su evidentirane kao kulturna dobra te se nalaze na popisu
Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Dananje neprimjerene prenamjene i arhitektonske intervencije na kulturnim dobrima iz
20. stoljea dodatni su poticaj ovog doktorskog rada. Potrebno je prepoznati uzroke
devastacija, sustavno analizirati popis kulturnih dobara 20. stoljea u Dubrovniku koje
sainjavaju kulturnu batinu 20. stoljea, te izvriti njihovu revalorizaciju, kako bi se
zaustavila daljnja devastacija ovog segmenta kulturne batine, te senzibilizirala ira
javnost za njezino ouvanje i revitalizaciju.
39
Temom arhitekture 20.stoljea u Hrvatskoj a time i na podruju grada Dubrovnika bavili
su se mnogi autori s time da je najvei dio znanstveno-istraivakog rada bio usmjeren na
pristup ovoj arhitekturi prvenstveno kroz povijesno-umjetniku i arhitektonsku analizu,
pri emu je aspekt te arhitekture kao kulturne batine manje sustavno obraivan. Ve
dugo vremena je u izradi Atlas arhitekture 20.stoljea u Hrvatskoj koji priprema
Arhitektonski fakultet u Zagrebu, no s istim nedostatkom. Nadalje, nadleni
Konzervatorski odjeli na podruju Hrvatske te samog grada Dubrovnika raspolau
dokumentacijom koja se odnosi na kulturnu batinu 20.stoljea no ona nije objavljivana
te je sama tema nedovoljno istraena i dokumentirana.
Relevantne znanstvene spoznaje i teoretska stajalita iz podruja zatite kulturne batine
20.stoljea kojima su se prvenstveno bavili prof. Ivo Maroevi i Tomislav Premerl biti e
polazina toka teorijske podloge ovog doktorskog rada. Nadalje od stranih znanstvenih
izvora, antologijsko djelo Francois Choay na podruju teorije kulturne batine The
Invention of Historic Monument biti e od presudnog znaaja za elaboraciju
terminolokih pojmova kao to je spomenik, batina, kulturna batina te utjecaja
samih definicija na aplikaciju terminologije u suvremenoj zatiti kulturne batine. U tom
smislu djelo Salvador Munos Vinasa Contemporary theory of Conservation posluit e
kao jedna od bitnih referenci na podruju teorije batine.
Znanstvena djela Jukke Jokilehta History of Architectural Conservation, Identification
and Documentation of Modern Heritage te profesora Richard Longstretha Preservation
of the Recent Past koji je svjetski uvaeni strunjak za zatitu arhitekture 20.stoljea u
Americi biti e u teoretskom smislu vaan oslonac za distinkciju pojmova kao to su
moderna i recentna batina. S obzirom na strunu i znanstvenu podvojenost uporabe
pojmova u literaturi kao to su moderna i recentna batina biti e potrebno usporediti
razliita europska i amerika teoretska stajalita vezana za teoriju (terminologija) ali i
praksu (metodologija) zatite kulturne batine 20.stoljea. Unutar iste domene
znanstvenih relevantnih spoznaja takoer e se razjasniti opi teoretski pojmovi kao to
su memorija, povijest, autentinost, i identitet te njihovo znaenje kao i posljedice
njihove aplikacije u definiranju vrijednosnih odrednica kulturne batine 20.stoljea.
3. Praktina primjenjivost spoznaja
Spoznaje i rezultati ovog istraivakog rada biti e od koristi kako za budue
promiljanje uloge arhitekture 20. stoljea u kulturnoj batini kao i njenog odnosa prema
naslijeenom prostoru tj. povijesnim urbanim sredinama, tako i za interpretaciju,
revalorizaciju i primjereniju zatitu batine 20.stoljea u Dubrovniku ali i ire na
nacionalnoj razini. Pri tome namjeravam kritiki analizirati postojee zakonske odrednice
Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara u Hrvatskoj, u odnosu na kulturnu batinu
20. stoljea kao i kriterije njenog vrednovanja, kako bi se eventualno ukazalo na
preispitivanje postojeih ili potvrivanje istih kao kompatibilnih u suvremenoj teoriji i
praksi zatite kulturne batine.
4. Podruje rada
Glavni dio rada analitiki e obuhvatiti evidentirana i zatiena kulturna dobra 20.
stoljea na podruju Dubrovnika i to tipoloki: stambenu i turistiku arhitekturu koje
prevladavaju na ovom podruju pri emu naroiti osvrt namjeravam dati na meuratnu i
40
arhitekturu nakon 1945 godine. Rije je o 40-tak graevina u ijoj analizi namjeravam
istaknuti ne samo povijesno-umjetniko znaenje ve i kulturno-socijalno, tehnoloko i
ire znaenje te arhitekture u kontekstu ukupne povijesno-kulturne batine. Oekujem da
e analiza navedenih djela posluiti kao znanstveni instrument za normativno oitovanje
kriterija koji se primjenjuju za ovaj segment kulturne batine. U ovom dijelu radnje
namjeravam takoer kritiki preispitati postojee kriterije na temelju kojih su kulturna
dobra 20. stoljea na podruju Dubrovnika uvrtena na evidencijsku listu i upisana u
Registar kulturne batine.
Isti e se materijal takoer komparativno obraditi u odnosu na druge zemlje u svijetu u
podruju kriterija kako bi se interdisciplinarno ocijenio i definirao fenomen arhitekture
20.stoljea u Dubrovniku kao kulturne batine kao i njenog znaenja i njene eventualne
specifinosti na podruju Hrvatske ali i ire regije. Svjetska arhitektura 20.stoljea
obraena je kao fenomen kulturne batine u ICOMOS-ovom meunarodnom projektu
ICOMOS Action Plan on 20th century heritage-MAP20 na kojem sam radila kao glavni
znanstveni istraiva u razdoblju od 2001-2004 godine te predstavlja dobar komparativan
primjer ispitane grae. U navedenom projektu je sudjelovalo preko 50 zemalja svijeta iji
je finalni rezultat datoteka s preko 600 objekata kao i konzervatorske regulative svake
pojedine zemlje ukljuujui osnovne kriterije za zatitu te arhitekture. Projekt sam
predstavila na ICOMOS-ovom meunarodnom znanstvenom simpoziju u Madridu 2002
godine te je objavljen u zborniku navedenog simpozija.
5. Cilj istraivanja i oekivani znanstveni doprinos
Uz pomo literature, terenskih istraivanja te arhivskog materijala analizirat e se i
interpretirati zatiena kulturna dobra 20.stoljea na podruju Dubrovnika. Nadalje,
preispitat e se identifikacijske i valorizacijske odrednice kulturne batine 20.stoljea na
podruju Dubrovnika i definiranje njezina doprinosa u ouvanju i potivanju naslijeenog
povijesnog prostora, kao i njenih vrijednosti (prostornih i arhitektonsko-morfolokih)
koje sainjavaju kulturnu batinu 20.stoljea.
Znanstveni doprinos svog rada vidim prije svega u sintezi dosadanjih spoznaja na
teoretskom planu u smislu ouvanja arhitekture 20.stoljea te analizi i preispitivanju
postojeeg sustava kriterija zatite kulturne batine 20.stoljea. Ova doktorska disertacija
nastojat e ukazati na ogranienja i dosege takvog sustava procjenjivanja i uvrtavanja u
Registar kulturnih dobara u Hrvatskoj, pri emu e se posebna panja posvetiti otvaranju
novih mogunosti identifikacije, ouvanja i prezentacije kulturne batine 20.stoljea.
Obradom kulturne batine 20.stoljea na podruju Dubrovnika prezentirati e se jedan
bitan segment hrvatske kulturne batine kao i definirati uloga i znaenje iste u kontekstu
hrvatske i europske kulturne batine i njene zatite.
Istraivanjekulturnihdobara20.stoljeanapodrujuDubrovnikaeseodvijatiu
nekolikofaza:
I.Prikljupljanje,klasicificiranjeiizuavanjepostojeepisaneigrafikegrae:
struna i znanstvena literatura, konzervatorske studije, arhivska graa, arhitektonski
asopisi,novinskilanci,grafikadokumentacija,fotografijeprivatnihzbirki,nacrtiiz
obiteljskih arhiva, dravnih arhiva i povijesnih muzeja, katastarske karte, Registar
41
kulturnih dobara Republike Hrvatske i rjeenja o preventivnoj zatiti i registraciji
arhitekture20.st.uDubrovniku.
II. Terensko istraivanje, snimanje objekata, komunikacija s korisnicima ili
vlasnicimaobjekata,komparacijadobivenihpodatakaspodacimaizRegistrailidatoteka
nadlenogKonzervatorskogodjelanapodrujuDubrovnika.
III.Analizaprikupljenegrae.
IV.Sintezaobraenegraeidefiniranjeodnosaskulturnombatinom20.stoljea
uHrvatskojiuEuropi.
7. Nacrt strukture rada
U uvodu namjeravam dati saeti opis teme, i glavne ciljeve rada, znaenje
istraivanja i njegov doprinos u teoretskom i praktinom razumijevanju kulturne batine
20.stoljea u Dubrovniku te u irem kontekstu Hrvatske.
Prvo poglavlje biti e svojevrsna sinteza glavnih obiljeja arhitekture 20.stoljea
koja objanjava i argumentira zato se arhitektura 20.stoljea definira i valorizira kao
kulturna batina. U istom poglavlju obraditi e se vana pitanja i pojmovi na podruju
teorije zatite kulturne batine kao i glavne dileme i kontradikcije koje definicija moderne
kulturne batine uvodi. U tom smislu kritiki e se preispitati postojea teoretska
stajalita na podruju Europe i Amerike koja se tiu kulturne batine 20.stoljea i njene
zatite.
Drugo poglavlje sadravat e analizu zatienih kulturnih dobara 20. stoljea na
podruju Dubrovnika.
U treem poglavlju kritiki u preispitati vrijednosti i kriterije zatite kulturne
batine 20. stoljea na podruju Dubrovnika, njezin status danas i stupanj ouvanosti, te
njen odnos unutar batine ove regije kao i prema naslijeenom prostoru. U istom
poglavlju, obradit e se i navesti glavni problemi zatite kulturne batine 20.stoljea.
U etvrtom poglavlju bavit u se odreivanjem kriterija za identifikaciju i zatitu
kulturne batine 20. st. u odnosu na hrvatske, europske i svjetske kriterije. Usporedba
naih dosega s rezultatima UNESCO-vih i ostalih meunarodnih projekata.
Zakljuno, u zadnjem petom poglavlju pokuala bih odgovoriti na pitanje koje je
znaenje i uloga kulturne batine 20.stoljea i koje vrijednosti ona donosi u prostor,
kakav je njezin odnos prema tradiciji, te zbog ega je njeno ouvanje bitno.
Dubrovnik, 23. studenog 2006.
Mentor:
Voditelj studija:
Kandidat:
prof. dr. Ivo Maroevi doc.dr.sc.Predrag Markovimr.sc.Sandra Uskokovi

Komentor:
dr.sc. Zlatko Juri, izv. prof.
42
Dr. sc. Miljenko Jurkovi, red. prof.
Dr. sc. Igor Fiskovi, red. prof.
Dr. sc. Predrag Markovi, doc.
Zagreb, 5. rujna 2007.
FAKULTETSKOM VIJEU
Na sjednici Fakultetskog vijea od 16. srpnja 2007. imenovani smo u Struno
povjerenstvo za davanje miljenja o ispunjavanju uvjeta predloenika za izradu doktorskog
rada pod naslovom Graevinski razvoj katedrale u Poreu. U skladu s Odlukom
Fakultetskog vijea (Klasa:643-02/07-07/48, Urbroj:3804-180-07-2) donosimo sljedei
IZVJETAJ
Ivan Mateji upisao je poslijediplomski znanstveni studij povijesti umjetnosti na
Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu 1973. i odsluao sva etiri semestra.
Nastavio je studij 1994., a u akademskoj godini 2003./04. odsluao je 5. i 6. semestar
doktorskog studija povijesti umjetnosti. U postupku rjeavanja molbe za prijelaz na
doktorski studij utvreno je da kandidat ima minimalni prosjek ocjena vrlo dobar (4,0) te
da se na temelju njegove bibliografije priznaje 120 bodova na studiju.
Kandidat je izvrio sve obveze u skladu s programom Poslijediplomskog
doktorskog studija. Poloio je propisan preddoktorski ispit ocjenom odlian (5). U svojoj
dosadanjoj znanstvenoj karijeri sudjelovao je u znanstveno-istraivakom radu na nizu
projekata, od kojih napominjemo samo nekoliko: Ranokranska i starohrvatska
arhitektura i skulptura (1999.-2001., voditelj: M. Jurkovi), Hrvatska umjetnika batina
od kasne antike do romanike u europskom kontekstu (2002.-2006., voditelj: M. Jurkovi).
I. Mateji vrlo je plodan znanstvenik i do sada je objavio preko pedeset
znanstvenih radova (izvornih znanstvenih radova i prethodnih priopenja) od ega gotovo
polovicu u prestinim inozemnim asopisima, te devet knjiga, monografija i kataloga (dio
u koautorstvu).
S mentorom, prof. dr. Miljenkom Jurkoviem surauje ve vie desetljea, a tema
disertacije dogovarana je upravo tijekom istraivakih i konzervatorskih radova na
kompleksu Eufrazijane, koje je kandidat i vodio. Predloena tema disertacije je
Graevinski razvoj katedrale u Poreu.
43
Kompleks Katedrale u Poreu intenzivno se istrauje ve vie stotina godina i o

njemu je napisan velik broj studija i knjiga. Unato tome, dosad nije postojala tona
arhitektonska dokumentacija, a arheoloki su radovi bili nedovreni, to je dovodilo do
neuvjerljivih i nepotpunih interpretacija sklopa. Istraivanja koja se u posljednjih desetak
godina provode pod nadzorom regionalne slube zatite spomenika vezana su primarno
uz restauracije pojedinih dijelova Katedralnoga sklopa, ali radikalno mijenjaju uvrijeene
predodbe o izgledu i razvoju Poreke katedrale. Cilj je ove doktorske disertacije dati
pregled historiografije istraivanja te detaljni pregled najnovijih istraivanja svih
ranokranskih i ranosrednjovjekovnih transformacija kompleksa, te povezati u cjelinu
rezultate najnovijih otkria s prethodnim saznanjima. Na taj bi se nain upotpunila, a u
mnogim segmentima i ispravila, slika o razvoju sklopa i njegovu funkcioniranju u
pojedinim povijesnim razdobljima. Osim toga ustanovile bi se veze, u tipolokom i
funkcionalnom pogledu, s ranokranskim katedralama itavoga mediteranskog prostora,
s posebnim naglaskom na neposrednoj okolici Istre, odnosno na arhitekturi
sjevernojadranskoga prostora, koja ukljuuje katedrale u Puli, Akvileji, Concordiji,
Gradu, Ravenni itd. Usporedbe sa slinim ranokranskim sklopovima na prostoru
Mediterana pomoi e u utvrivanju kronologije razvoja sklopa, te doprinijeti
zakljucima o opim tendencijama u razvoju stila i difuziji arhitektonskih tipova.
Na temelju svega navedenoga predlaemo da se odobri izrada disertacije Ivanu
Matejiu u okviru Poslijediplomskog doktorskog studija povijesti umjetnosti i prihvati
tema pod naslovom Graevinski razvoj katedrale u Poreu. Za mentora se predlae dr.
sc. Miljenko Jurkovi, red. prof.
Dr. sc. Miljenko Jurkovi, red. prof.

Predsjednik povjerenstva
Dr. sc. Igor Fiskovi, red. prof.
Dr. sc. Predrag Markovi, doc.
44
Ivan Mateji
I. Matetia Ronjgova 10
52440 Pore
Fakultetsko vijee
Sveuilita u Zagrebu
Ivana Luia 3
10000 Zagreb
SINOPSIS DOKTORSKOG RADA
Graevni razvoj katedrale u Poreu

komunikacija
Teorijska podloga
Poreka katedrala (Eufrazijana) najvjerojatnije je najbolje sauvani ranokranski
katedralni sklop na svijetu. Potpuno sauvane graevine iz razdoblja biskupa Eufrazija,
trobrodna bazilika, atrij, trolisna memorijalna kapela i zgrada biskupije iz sredine 6.
stoljea povezane su s ranijim, vie ili manje sauvanim gradnjama iz 5. i 4. stoljea.
tovie, konstrukcija prve bazilike iz 4. stoljea djelomino koristi dijelove zidova
profanih graevina insule uz sjeverna gradska vrata. Antika ulica, jedan od carda
rimskog Parentiuma, transformirana u narteks, ostaje do danas glavnom arhitektonskom i
komunikacijskom okosnicom cjelog sklopa. Za sve faze razvoja i transformacije
arhitekture na prostoru katedrale naeni su fiziki ostaci u poprilino jasnim
stratigrafskim odnosima to, kao malo gdje na svijetu, omoguava praenje rasta,
transformacija i funkcioniranja graevina od razdoblja rimske urbanizacije do ranog
srednjeg vijeka. S obzirom na znaaj spomenika time se dopunjavaju ope spoznaje o
ranokranskoj ili kasnoantikoj arhitekturi.
Ue podruje rada
Kompleks katedrale u Poreu istrauje se poprilino intenzivno vie od stotinu
godina i o njemu je napisan velik broj relevantnih studija i knjiga. Unato tome neki su
dijelovi nedovoljno uvjerljivo interpretirani, uglavnom zbog nepostojanja tone
arhitektonske dokumentacije i nedovrenih arheolokih iskopa. Istraivanja vezana uz
restauriranje pojedinih dijelova sklopa, prvenstveno zgrade biskupije, koja provodi
regionalna sluba zatite spomenika ve desetak godina, radikalno su izmijenila
uvrijeena shvaanja o izgledu pojedinih faza katedrale. Ta sam istraivanja i
preliminarne zakljuke opisao u nekoliko lanaka (Hortus artium medievalium, 1, 1995;
Antiquite Tardive, 6, 1998, Mlanges d'antiquit tardive, Studiola in honorem Nol
Duval, 5, 2004).
Ciljevi istraivanja
Osnovni je cilj ove radnje povezivanje u cjelinu rezultate najnovijih otkria s
prethodnim saznanjima, ime se dobiva poprilino koherentna i logina slika razvoja
45
graevina katedralnog sklopa i njegovog funkcioniranja u pojedinim razdobljima.
Usporedbe, pak, s drugim ranokranskim katedralama na Mediteranu omoguavaju nam
utvrivanje kronologije ritmova opeg stilskog razvoja i difuzije arhitektonskih
tipologija.
Metodoloki postupci
Do oekivanih rezultata u ovoj se radnji dolazi temeljem primjene dvije osnovne
metode. Prva se sastoji od provedbe temeljite tehnike pripreme koja podrazumijeva
tono stratigrafsko razvrstavanje svih postojeih materijalnih podataka i dokumenata
( pisanih, grafikih, fotografskih) to daje jasne konture arhitektonskih sastavaka i cjeline
u pojedinim razdobljima. Za potrebe istraivanja i restauriranja katedrale u Poreu
izraen je suvremeni, informatizirani arhitektonski snimak koji e se koristiti i u ovoj
radnji. Na toj podlozi bit e ucrtani svi podaci dosadanjih istraivanja to samo po sebi
omoguava brojne korekcije ranijih interpretacija, temeljenih, gotovo redovito, na
nedovoljno tonim nacrtima. Ovakvim tehnikim postupkom uspostavlja se relativna
kronologija unutar pojedinih dijelova sklopa. Na te se podatke nadovezuje stilska ili
stilsko komparativna analiza kojom se uspostavlja apsolutna kronologija i ocrtava
kulturoloki kontekst arhitekture poreke katedrale u sklopu cjeline ranokranske
arhitekture. Prostor stilsko komparativnih referenci obuhvaa praktino cijeli kranski
Mediteran, ali s posebnim naglaskom na neposredni kulturni okoli Sjevernojadranskog
luka (Pula, Akvileja, Concordia, Grado, Ravenna).
Cjelokupni rad bio bi podijeljen na poglavlja koja odgovaraju glavnim fazama razvoja i
transformacija, uz uobiajeni uvod, historiografiju, aparaturu, dokumentaciju, ilustracije
i analitike nacrte.
1. Historiografija dosadanjih istraivanja. O Eufrazijani ili katedrali u Poreu objavljeno
je vie stotina lanaka i monografija te nije mogue ni potrebno napisati iscrpnu
historiografiju. Biti e komentirane samo najnovije studije, te one u kojima se donose
podaci bitni za razumijevanje graevnog razvoja katedrale. Potrebno je pokazati kako su
kroz gotovo stotinu godina istraivanja rasla saznanja o razvoju katedrale, pri emu svi
detalji ipak nisu, do najnovijih istraivanja, dovoljno uvjerljivo protumaeni.
2. Urbanistike i graditeljske strukture prije izgradnje prve crkve. Prva crkva nastaje na
mjestu izgraene antike insule. Arheolokim istraivanjima 1998-2002. otkriveni su
vani ostaci urbane strukture antikog Porea vezani uz katedralu. Prije svega, dobro
sauvana sjeverna gradska vrata, sjeverni gradski bedem, monumentalni plonik na
cardu te ostaci manjih graevina u prostoru izmeu crkve i bedema. Tlocrti drugih
graevina nestalih ispod crkve poznati su po istraivanjima iz prve polovice prolog
stoljea. Pojedini zidovi antikih graevina koriste se u izgradnji crkve u 4. stoljeu, tako
da je moemo djelomino smatrati adaptacijom starijih graevina. To su definitivno
potvrdila arheoloka istraivanja 2001-2002.godine, ali nije mogue nai materijalnu
potvrdu historiografski duboko ukorijenjenog mita o postojanju tajnog kranskog
oratorija iz doba progona krana, na prostoru gdje nastaje prva crkva. Iako je taj mit
uvjerljivo demantirao jo F. Forlati 1931. godine, a noviji istraivai opirno prije
dvadesetak godina, potrebno je navesti nove argumente i tumaenja koji pokazuju da je
prva crkva sagraena vjerojatno tek u posljednjoj treini 4. stoljea.
46
3. Prva bazilika (4. st.). Istraivanja na podruju carda koja su provedena 1995-2002.
bitno su upotpunila saznanja o arhitektonskoj strukturi prve katedralne graevine.
Podijeljena na tri usporedne etvrtaste dvorane, crkva je ispred proelja imala narteks
sagraen na prostoru antikog Carda. Analiza slojeva transformacije ulice u natkriveni
prostor narteksa s pripadajuim sekvencama podnih povrina doprinosi razrjeenju
kronologije prve bazilike i omoguava toniju rekonstrukciju elevacije graevine.
4. Predeufrazijana (5. st.). Od gemine sagraene dijelom na starijim strukturama
najbolje je poznata juna, vea crkva i to po ostacima podnih mozaika i sintronosa ispod
poda Eufrazijane. Izgled sjeverne bazilike nije bio tako dobro poznat. Ovom prilikom
donosi se potpuno nova rekonstrukcija tlocrta sjeverne bazilike Predeufrazijane kojoj su
znatni dijelovi elevacije sauvani u zidovima srednjovjekovne sakristije. Ti podaci
omoguavaju izradu tone rekonstrukcije prostora crkve. Istraivanjima su otkriveni
dijelovi narteksa, produenog na cijelu irinu proelja dvojnih bazilika s novim
mozaikim podom na vioj koti. Ispred june bazilike Predeufrazijane nalazio se atrij
kojemu sada, zahvaljujui nalazima iskopanima u dvoritu Biskupije 1996. godine,
moemo tono odrediti tlocrt i oblik deambulatorija oko krstionice. O izvornom izgledu
krstionice moe se pridodati nekoliko detalja na osnovu neobjavljenih crtea iz
Vatikanskog arhiva, nastalih 1780. godine.
5. Eufrazijana (6. st.). Velika rekonstrukcija Biskupa Eufrazija obuhvaa adaptaciju june
bazilike (sjeverna ostaje u funkciji neizmijenjena), izgradnju novog atrija, memorijalne
kapele i zgrade Biskupije. Posebno paljivo potrebno je analizirati elemente spoja i
stratigrafiju izmeu Eufrazijevih gradnji i starijih struktura sjeverne bazilike i sjevernog
dijela narteksa. Izuzetna sauvanost zgrade Biskupije omoguava prepoznavanje
arhitektonske ikonografije pojedinih prostora i funkciju Biskupije u sustavu katedrale s
parom usporednih bazilika.
6. Ranosrednjovjekovne transformacije (7.- 9. st.). Povezano s problemom funkcije
manje bazilike treba razmotriti i ranosrednjovjekovnu kontrakciju sjeverne crkve pri
emu je, izgleda, sauvana ista liturgika namjena prostora.
Oekivani znanstveni rezultati
Sinteza svih dosadanjih rezultata istraivanja s najnovijim otkriima vezanim uz
razvoj i promjene svih graevina unutar katedralnoga sklopa doprinijet e poprilino
koherentnoj slici funkcioniranja sklopa u pojedinim povijesnim razdobljima.
Usporedbama s drugim ranokranskim katedralama na Mediteranu utvrdit e se
kronologija opeg stilskog razvoja i difuzije arhitektonskih tipologija.
Zagreb, 28. 06. 2007.
Mentor:
Voditelj studija:
Kandidat:
prof. dr. sc Miljenko Jurkovi
doc. dr. sc. Predrag Markovi
Ivan Mateji
47
POSLIJEDIPLOMSKI DOKTORSKI STUDIJ KROATISTIKE
FILOZOFSKI FAKULTET U ZAGREBU
Predmet: Izvjee povjerenstva o uvjetima za odobravanje teme za izradu doktorskoga
rada
Davida Mandia
VIJEU POSLIJEDIPLOMSKIH STUDIJA
FILOZOFSKOGA FAKULTETA U ZAGREBU
Odlukom Fakultetskoga vijea Filozofskog fakulteta u Zagrebu od 30. svibnja
2007. izabrani u povjerenstvo koje e utvrditi je li David Mandi ispunio sve uvjete
propisane programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija kroatistike i moe li se
odobriti tema doktorskoga rada pod naslovom Postanak praslavenskih naglasnih
paradigma kod imenica i njihova sudbina u hrvatskome jeziku , podnosimo ovo izvjee i
prijedlog:
I. David Mandi roen je 17. oujka 1977. u Puli, gdje je zavrio i osnovnu i
srednju kolu. U istome je gradu na Filozofskome fakultetu 1995. upisao studij
hrvatskoga jezika i knjievnosti i povijesti. Diplomirao je 2001. godine izradivi kod
prof. dr. Milana Mihaljevia diplomski rad o treoj praslavenskoj palatalizaciji velara.
Iste je godine upisao Poslijediplomski znanstveni studij kroatistike na Filozofskome
fakultetu u Zagrebu, a 2005. godine upisao se na istome fakultetu na doktorski studij. Od
1999. godine zaposlen je kao redaktor u Glasu Istre d.d., a od 1. listopada 2006. i kao
asistent (vanjski suradnik) na Filozofskome fakultetu u Puli. Pohaao je teajeve
rumunjskoga (Craiova 2000), irskog (Galway 2001) i talijanskoga jezika (Pula 2004. i
Siena 2005). Aktivno se slui engleskim (dobro), talijanskim i irskim (osrednje) jezikom,
a pasivno i rumunjskim, njemakim, slovenskim, ruskim i latinskim jezikom.
II. Kandidat je upisao Poslijediplomski znanstveni studij kroatistike 2001. godine.
Izvrio je sve propisane obveze. Poloio je sve ispite i obranio dva kvalifikacijska rada.
Temeljem podnijete molbe i odluke Vijea poslijediplomskoga studija kroatistike 2005.
godine odobren mu je upis na doktorski studij na kojemu je takoer izvrio sve obveze.
Prosjek njegovih ocjena na poslijediplomskom studiju iznosi 4,7. U sijenju 2007.
48
obranio je doktorski kvalifikacijski rad pod naslovom Praslavenske naglasne paradigme
kod imenica. S mentorom prof. dr. sc. Milanom Mihaljeviem obavio je sve obveze
mentorskoga rada i dogovarao se o temi doktorskoga rada.
Objavio je tri rada, od kojih dva u asopisu A1 kategorije, a jedan mu je rad
prihvaen za tisak. U izvornome znanstvenome radu Trea palatalizacija velara,
objavljenome u asopisu Suvremena lingvistika, opisuju se uvjeti djelovanja i kronologija
progresivne palatalizacije velara u praslavenskom, za koju se tradicionalno smatralo da je
najmlaa od tri praslavenske palatalizacije i koja je upravo stoga i nazvana treom.
Priklanjajui se teoriji H. G. Lunta, Mandi dokazuje da je trea palatalizacija
najvjerojatnije djelovala u ranome razdoblju slavenskoga prajezika, a to znai da je
najstarija meu palatalizacijama. Njezina progresivnost i djelovanje preko granice sloga
povezuju je s ranim promjenama kao to je pravilo ruki. Morala je prestati djelovati oko
400. godine n. e., nakon ega je moda provedena raspodjela reflekasa pravila ruki /h/ :
//, te poinje prva palatalizacija. Nakon doseljenja Slavena na Balkan trea palatalizacija
vie nije djelovala, to se vidi po posuenicama kao to je loika (od romanskog
*laktka), koja sadri nepromijenjeni velar. Veina izuzetaka izvorno nije sadravala
okolinu za treu palatalizaciju ili je izvedena ili posuena mnogo kasnije, kada je ta
glasovna promjena bila zavrena kao fonoloki proces, a njezini su rezultati postali
fonemima.
Pregledni lanak Metrika fonologija, takoer objavljen u Suvremenoj lingvistici,
uvod je u teoriju viedimenzionalne, metrike fonologije. Poinje tumaenjem temeljnih
pojmova koji se upotrebljavaju u tome pristupu kao to su jaki i slabi slogovi, stopa,
ekstrametrinost i dr. Opisuju se dvije vrste prikaza metrikog ustrojstva iskaza metrika stabla i mree - i daje se kratak uvod u prouavanje sloga. Nakon toga se govori
o univerzalnim parametrima pridruivanja metrike strukture fonemskomu nizu i
dokazuje ciklinost pravila koja njime upravljaju. Na kraju se razmatra meudjelovanje
fonemske i metrike razine i pokazuje kako se spoznaje o tome uzajamnome utjecaju
mogu upotrijebiti u rekonstrukciji procesa koji su djelovali u jezinoj prolosti.
Pregledni rad Autosegmentna fonologija i naglasak iz asopisa Jezikoslovlje bavi
se primjenom autosegmentne fonologije u akcentologiji. Poinje kratkim opisom toga
pristupa te osvrtom na njegovu primjenu u prouavanju nekih jezinih injenica koje nisu
49
povezane s naglaskom. Zatim se razmatra primjena autosegmentnoga pristupa u
prikazivanju nekih prozodijskih, uglavnom tonskih pojava, koje se nisu mogle
zadovoljavajue objasniti starijim teorijama. Na kraju se opisuje jedan od autosegmentnih
pristupa naglasku hrvatskoga standardnoga jezika i nekim dijalektalnim naglasnim
pojavama.
lanak Naglasak koji je prihvaen za objavljivanje u asopisu Fluminensia
teorijski je uvod u prouavanje naglaska. Uz definiciju pojma naglaska, prikazani su
klasini generativni i autosegmentni pristupi toj jezinoj pojavi. Odgovara se na pitanje
kako se naglasak ostvaruje, tumae se postupci koji omoguuju izgovor i opaanje
naglaska te se definira jedinica kojoj se on pridruuje i podruje unutar kojega se
ostvaruje. Slijedi osvrt na hijerarhijsko ponaanje naglaska te se razmatra odnos izmeu
prozodijskih i razlikovnih glasovnih obiljeja kao i tipoloka podjela jezika s obzirom na
naglasni sustav.
III. Kandidat predlae za temu svojega doktorskoga rada Postanak praslavenskih
naglasnih paradigma kod imenica i njihovu sudbinu u hrvatskome jeziku. Obrazloenje
teme zapoinje tonom tvrdnjom da se u Hrvatskoj, nakon Stjepana Ivia, malo
strunjaka bavi slavenskom povijesnom akcentologijom, iako su hrvatski naglasni sustavi
iznimno arhaini i nezaobilazni pri rekonstrukciji praslavenskoga naglasnoga sustava.
Stoga kao cilj svojemu radu postavlja prikaz odnosa izmeu suvremenih hrvatskih
naglasnih sustava prema ishodinomu, praslavenskomu sustavu elei pokazati da se
razvojem od indoeuropskoga prajezika pa do suvremenoga hrvatskoga jezika nisu
izgubile temeljne znaajke naglasnoga sustava, kako se primjerice zbilo u
zapadnoslavenskim jezicima. Drugi mu je cilj opis tenja i promjena u sustavu na
apstraktnim razinama koje su dovele do suvremenoga sustava. Trei je cilj opis
funkcioniranja suvremenoga hrvatskoga naglasnoga sustava na apstraktnoj razini i
pojednostavljivanje njegova sinkronijskoga opisa.
Kao podruje rada izabrao je imenice jer one s gledita naglasne tipologije imaju
najsloeniji sustav i u suvremenome se hrvatskome jeziku dijele na mnogobrojne
naglasne tipove. Budui da se za praslavenski rekonstruira sustav samo s tri naglasne
paradigme, eli se pokazati kako se od toga prilno jednostavnoga sustava razvilo
sloeno suvremeno stanje.
50
Svoje istraivanje temeljit e na radovima Christiana Stanga, Vladimira A. Dyboa
i njegovih sljedbenika te generativne akcentoloke kole na elu s Morrisom Halleom.
Podatke o suvremenim hrvatskim sustavima uzimat e iz rjenika, gramatika i
akcentolokih studija S. Vukuia, I. Zoriia, D. Brozovia, B. Finke, S. Babia, Z.
Junkovia, M. Mogua, J. Kalsbeek, S. Ivia, M. Turk, I. Lukei i dr. Treba istaknuti da
se kandidat pri izradi svojega rada namjerava sluiti metodolokim aparatom i teorijskim
okvirom viedimenzionalne, autosegmentne fonologije, jedne od najsuvremenijih i
najuspjenijih teorija kada je u pitanju prouavanje naglasne problematike.
Rad e biti podijeljen na etiri dijela. U uvodnome e se dijelu ukratko prikazati
praindoeuropski naglasni sustav i objasniti promjene koje su se dogodile tijekom
baltoslavenskoga razdoblja, i to samo one koje su ostavile traga u vidu neke smjene ili su
znaajno utjecale na dalji naglasni razvoj.
Drugi dio bit e posveen kasnomu praslavenskomu naglasnomu sustavu i
njegovim temeljnim znaajkama, kao to su ton, nenaglaeni oblici rijei (tzv.
enklinomeni) i alternacije uzrokovane naglasnim pomacima. Posebna e pozornost biti
posveena i metatezi likvida iji su odrazi vani za rekonstrukciju praslavenskih
prozodijskih svojstava rijei.
U treem e se dijelu kronolokim redoslijedom, u mjeri u kojoj ga se moe
utvrditi, opisati promjene koje su od kasnoga praslavenskoga dovele do suvremenoga
hrvatskoga naglasnoga sustava.
U posljednjem poglavlju kandidat namjerava prikazati suvremene naglasne
tipove imenica i protumaiti njihov odnos prema praslavenskim tipovima iz kojih su
nastali. Pritom se namjerava sluiti i dijalekatnom graom, osobito graom onih govora
koji uvaju arhaine naglasne likove kojih vie nema u standardnome jeziku.
Zakljuak i prijedlog:
Na temelju izloenoga Povjerenstvo zakljuuje da David Mandi ispunjava sve
uvjete propisane programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija kroatistike za
stjecanje doktorata znanosti. Tema je njegove radnje zanimljiva i iznimno vana, a u
hrvatskome je jezikoslovlju malo radova koji su se njome bavili, osobito u teorijskom
51
okviru viedimenzionalne fonologije. Kandidatovo obrazloenje i predloeni nacrt radnje
te njegovi dosad objavljeni radovi u kojima je pokazao zavidno poznavanje suvremenih
fonolokih teorija, naglasne problematike i praslavenske fonologije openito obeavaju
vrlo vrijedne i zanimljive izvorne znanstvene rezultate koji bi mogli biti zanimljivi ne
samo kroatistima, ve i svim slavistima koji se bave slavenskom povijesnom
akcentologijom i slavenskom poredbenom gramatikom. Stoga predlaemo Vijeu
poslijediplomskih studija da kandidatu odobri izradu doktorskoga rada pod navedenim
naslovom.
U Zagrebu, 13. srpnja 2007.
Povjerenstvo:
______________________________
dr. sc. Milan Mihaljevi, red. prof.
______________________________
dr. sc. Zrinka Jelaska, izv. prof.
lan povjerenstva
______________________________
dr. sc. Mateo agar, izv. prof.
lan povjerenstva
52
Fakultetsko vijee
Sveuilita u Zagrebu
Ivana Luia 3
10000 Zagreb
David Mandi
Budicinova 12
52100 Pula

POSTANAK PRASLAVENSKIH NAGLASNIH PARADIGMI KOD IMENICA I
NJIHOVA SUDBINA U HRVATSKOME JEZIKU
Znanstveno podruje: Humanistike znanosti

Polje: Filologija
Grana: Kroatistika
1. Uvod
Slavenskom povijesnom akcentologijom u svijetu se bave mnogi jezikoslovci i u
posljednjih se sto godina na tom podruju dolo do znaajnih spoznaja. U Hrvatskoj je,
meutim, ta problematika privukla panju razmjerno maloga broja akcentologa (meu
kojima se istie S. Ivi, Prilog za slavenski naglasak, Rad JAZU-a 187, 1911. i dr.).
Budui da se naglaavanje hrvatskoga jezika, bilo standardnoga, bilo dijalekata, odlikuje
iznimnom arhainou, kojom se istie u slavenskom svijetu, ono je nezaobilazno pri
rekonstrukciji praslavenskoga naglasnog sustava. Ovdje e se razmatrati razvoj naglaska
imenica, pri emu e se obuhvatiti postanak kasnoga praslavenskog sustava (s naglaskom
na imenice) te njegov daljnji razvoj prema suvremenom hrvatskom. Time e se pokuati
objasniti suvremeno stanje.
53
Temelj ovoga istraivanja je kasni praslavenski paradigmatski naglasni sustav
kakav predlau Ch. Stang, V. A. Dybo i drugi (uzimajui u obzir razlike meu raznim
teorijama), koji se razvio od praindoeuropskoga, takoer paradigmatskog sustava,
ukratko opisanog u lanku M. Hallea On Stress and Accent in Indo-European u
asopisu Language br. 73(2) iz 1997. godine. Od spomenutoga su se praslavenskog
sustava razvili svi dananji slavenski, pa tako i hrvatski sustavi. Podaci o suvremenim
hrvatskim sustavima preuzimat e se iz Rjenika hrvatskoga jezika (Ani), Hrvatskoga
enciklopedijskog rjenika (Ani i dr.), Hrvatske gramatike (Bari i dr.) te djela Vukuia,
Zoriia, Brozovia, Finke, Babia, Daniia, Junkovia, Kalsbeek, Mogua, Ivia,
Turk, Lukei, Reetara i drugih. Glede kronolokoga razvoja konzultirat e se djela
Ivia, Mogua, Dyboa, Junkovia i drugih.
3. Praktina primjenjivost
Rezultati istraivanja omoguit e bolje shvaanje razvoja suvremenih hrvatskih
naglasnih sustava i odnosa unutar njih te objasniti tenje koje u njima vladaju. Takoer,
predstavljat e svojevrsni temelj drugih slinih istraivanja (npr. razvoja naglaska drugih
vrsta rijei).
4. Ue podruje rada
Imenice s gledita naglasne tipologije uz glagole predstavljaju najsloeniji sustav
te su se u dosadanjim prouavanjima i klasifikacijama dijelile na mnogobrojne naglasne
tipove, ovisno o obiljejima kao to su broj slogova, mjesto naglaska, ton te postojanje
nenaglaenih ili naglaenih duljina i raznih naglasnih alternacija. Za slavenski se prajezik
pak rekonstruira sustav sa samo tri tzv. naglasne paradigme (za sve promjenjive vrste
rijei). Istraivanje e pokazati kako se od toga, razmjerno jednostavnog sustava, razvilo
54
suvremeno stanje, koje je naoko mnogo sloenije. Kako bi slika bila jasnija, koristit e se
podaci iz dijalekata koji uvaju starije stanje, blie praslavenskomu.
5. Ciljevi istraivanja i oekivani znanstveni doprinosi
Cilj je pokazati u kakvom su odnosu suvremeni hrvatski naglasni sustavi prema
ishodinom, praslavenskom sustavu te da se razvojem od indoeuropskoga prajezika do
danas temeljne znaajke sustava nisu izgubile (kako se zbilo npr. u zapadnoslavenskom).
Drugi je cilj objasniti tenje i promjene u sustavu na apstraktnim razinama koje su vodile
k postanku suvremenog stanja. Trei je cilj opisati kako suvremeni sustav funkcionira na
apstraktnoj razini, ime bi se njegov sinkronijski opis trebao pojednostaviti.
Na temelju nekih od dosadanjih teorija o postanku i znaajkama praslavenskoga
naglasnog sustava ponudit e se dijakronijski i sinkronijski opis njegovih osnovnih
obiljeja. Potom e se opisati postanak raznih injenica suvremenih hrvatskih sustava,
ponajprije standardnoga, kao to su alternacije (duljine, tona i mjesta naglaska), dvojnosti
i nepravilnosti, te sinkronijskih procesa koji njima upravljaju. Pritom e se koristiti nain
prikaza u skladu s autosegmentnom (viedimenzionalnom) fonologijom. Takvi bi prikazi
trebali dati bolji uvid u apstraktne razine na kojima djeluju relevantna pravila. Podaci o
naglasku raznih oblika rijei preuzimat e se iz izvora navedenih pod 2.
7. Nacrt strukture rada
Nakon uvoda i osvrta na praindoeuropski naglasni sustav ukratko e se objasniti
glavne naglasne promjene koje su djelovale tijekom baltoslavenskog razdoblja. U obzir
e se uzeti samo promjene koje su ostavile traga u vidu neke alternacije i slino ili su
imale znaajan utjecaj na daljnji razvoj naglaska imenica. Izostavit e se pojave o kojima
ne postoji vrst konsenzus meu akcentolozima. Slijedi prikaz razvoja temeljnih znaajki
kasnoga praslavenskog naglasnog sustava, kao to su ton, fonoloki nenaglaeni oblici
55
rijei (tzv. enklinomeni), alternacije proizale iz pretpovijesnih pomaka naglaska i slino.
Donijet e se i osvrt na metatezu likvida, jer se na temelju njezinih odraza mogu
rekonstruirati neke praslavenske prozodijske znaajke rijei u kojima je djelovala. U
sinkronijskom opisu kasnoga praslavenskog sustava razmatraju se tri naglasne paradigme
i apstraktna obiljeja morfema na kojima se one temelje. Nakon toga se kronolokim
redoslijedom, u mjeri u kojoj ga je mogue utvrditi, obrauju promjene kojima je nastao
suvremeni sustav. U zadnjem se poglavlju donosi pregled suvremenih naglasnih tipova
imenica te se tumai njihov odnos prema praslavenskim tipovima od kojih su se razvili.
Navode se i primjeri iz dijalekata, osobito za arhainije likove koji vie ne postoje u
standardnom jeziku.
Pula, 5. oujka 2007.
Mentor:
Dr. sc. Milan Mihaljevi
Voditelj studija
dr. sc. Ivo Pranjkovi
Kandidat
David Mandi
56
Dr. sc. Damir Boras, red. prof., predsjednik povjerenstva
Dr. sc. Jadranka Lasi-Lazi, red. prof., lanica povjerenstva
Dr. sc. Branka Zovko Cihlar, red.prof ( Fakultet elektrotehnike i raunarstva
Sveuilita u Zagrebu), lanica povjerenstva
VIJEU POSLIJEDIPLOMSKIH STUDIJA

FILOZOFSKOG FAKULTETA SVEUILITA U ZAGREBU
Odlukom Fakultetskog vijea Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu (klasa: ,
ur.broj:
), donesenom na sjednici odranoj ,lipnja 2007. godine, imenovani smo u
povjerenstvo koje treba utvrditi ispunjava li Irena Vuksanovi uvjete propisane lankom
51. stavkom 1. Zakona o visokim uilitima za pristupanje izradbi i obrani disertacije
izvan doktorskog studija i moe li se prihvatiti tema disertacije pod naslovom
Mogunosti digitalnih radiodifuznih multimedijskih informacija za modernizaciju
obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj, te potvrditi prijedlog prof. dr. sc. Damira
Borasa kao mentora.
Nakon uvida u priloenu dokumentaciju povjerenstvo podnosi sljedei
IZVJETAJ
Irena Vuksanovi podnijela je Fakultetskom vijeu Filozofskog fakulteta Sveuilita u
Zagrebu zahtjev za odobrenje izrade i obrane disertacije izvan doktorskog studija i
prihvaanje teme pod naslovom Mogunosti digitalnih radiodifuznih multimedijskih
informacija za modernizaciju obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj. Uz zahtjev je
priloila ivotopis s popisom objavljenih radova, preslike fakultetske diplome, sinopsis
disertacije,dokaze o sudjelovanju u istraivakom radu i druge dokaze o objavljenim
strunim radovima, presliku priznanice o uplaenim trokovima postupka i ovjerenu
presliku domovnice.
Pristupnica Irena Vuksanovi roena je 9. travnja 1978. godine u Osijeku. Diplomirala je
2001. godine na na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Osijeku. Na dodiplomskom
studiju bila je izvrrsna studentica,dobitnica triju stipendija, urednica nagraivanog
asopisa i dobitnika rektorove nagrade, za koji su pisali domai i inozemni profesori, tada
jedinog takve vrste u Republici Hrvatskoj namjenjenog promicanju kulture,batine i
suvremenog jezika.Brojem strunih lanaka bila je najzastupljenija autorica.
Irena Vuksanovi je 2004.godine Odlukom Hrvatskog sabora imenovana vijenicom na
mandat od tri godine u Vijee za elektronike medije prvo samostalno profesionalno
tijelo za nadzor elektronikih medija u Republici Hrvatskoj.Odlukom Vijea za
elektronike medije u 2006.godini imenovana je voditeljicom radne skupine zaduene za
djelokrug Vijea vezano za implementaciju digitalne radiodifuzije u Republici Hrvatskoj
57
te predlaganje smjernica iz djelokruga Vijea za elektronike medije za strategiju
preleska nakladnika radija i televizije u Republici Hrvatskoj s analognog na digitalan
nain emitiranja.U kontekstu postavljene teme izdvajamo njezin aktivno sudjelovanje i
ukljuenost u rad strunih radnih skupina a kao imenovani predstavnik Vijea sudjelovala
je na DVB-T (Digital video broadcasting terrestrial) Forumu Hrvatske Agencije za
telekomunikacije koji predstavlja tijelo svih relevantnih strunjaka iz djelokruga
sadanjih i buduih elektronikih medija, koje ima zadatak predloiti nacionalnu
strategiju uvoenja DVB-T u Republici Hrvatskoj na usvajanje dravnim tijelima.
Potrebno je naglasiti da je Irena Vuksanovi vodila niz strunih radnih skupina unutar
Vijea za elektronike medije a takoer aktivno sudjelovala na nizu strunih kongresa
relevantnih za temu disertacije (u organizaciji Vijea Europe, Europske komisije,
predsjednitva Europske unije, Europskog audiovizualnog observatorija, Europske
platforme za nadzor regulatornih medija, Pakta stabilnosti, BBC-a, RTL-a i drugih).Bila
je zamjenica predsjednika organizacijskog i izvrnog odbora te glavna koordinatorica
tijekom meunarodnog susreta Europskih regulatornih tijela za nadzor medija (European
platform of regulatory autorities) koji je prvi puta 2006 godine odran u Hrvatskoj,jedna
od tema bila je digitalna radiodifuzija (Digital video broadcasting handheld) za koju je
prvi puta u Hrvatskoj HRT eksperimentalno za potrebe teme pustio signal na handheld
ureaje koje su prezentirali kolege iz Japana. Hrvatska organizacija i skup potom je od
predsjednitva europske platforme ocjenjen jednim od naplodonosnijih susreta
Pristupnica Irena Vuksanovi objavila je deset strunih radova u domaim znanstvenim i
strunim asopisima i zbornicima meunarodnih skupova.Za predloenu temu
znanstvenog istraivanja istiemo njezine relevantne radove objavljene na znanstvenim
konferencijama s meunarodnom recenzijom:
I.Vuksanovi,B.Zovko Cihlar:E-learning in Croatia:Possibility of mobile multimedia
systems for distance learning, Proceedings of the 6th EURASIP Conference Focused on
Speech and Image Processing, Multimedia Comunications and Services, IWSSIP
2007,Maribor(u tisku)
I.Vuksanovi:Implementacija informacijsko komunikacijske tehnologije u obrazovni
sustav Republike Hrvatske: Dosezi i mogunosti s naglaskom na elearning,12.Meunarodna konferencija Informacijska tehnologija i
novinarstvo,2007,Dubrovnik
I.Vuksanovi,B.Zovko Cihlar:Mobile multimedia systems for distance learningprihvaen rad za 49th International Symposium ELMAR-2007 focused on Mobile
Multimedia.
Pristupnica Irena Vuksanovi predloila je temu disertacije Mogunosti digitalnih
radiodifuznih multimedijskih informacija za modernizaciju obrazovnog sustava u
Republici Hrvatskoj. Priloenim sinopsisom pokazala je veliku aktualnost teme, ukazala
na teorijsku podlogu i aktualne spoznaje i obrazloila praktinu primjenjivost moguih
rezultata istraivanja vezanih uz predloenu temu. Ue podruje predloenog istraivanja
je primjena digitalne radiodifuzije za obrazovanje uenika u perifernim dijelovima
Republike Hrvatske naruito primjenjiva na otocima.
Oekivani znanstveni doprinos je u analizi razliitih mogunosti uvoenja nove digitalne
tehnologije ime e se dokazati da uvoenje nove digitalne tehnologije u Republici
Hrvatskoj prua mogunost za tehnoloku modernizaciju obrazovnog sustava openito i
takoer omoguuje rjeavanje nekih problema u obrazovnom procesu u perifernim
58
djelovima Republike Hrvatske posebice otocima.Rezultati ovog rada bit e doprinos za
komparativnu analizu primjene DVB-T u zemljama Europske unije,usvajanje prijedloga
za kvalitetniju namjenu DVB-T u Hrvatskoj te utvrivanje mogunosti za doprinos u
modernizaciji obrazovnog sustava i utvrivanju prednosti i raznolike mogunosti
digitalne radiodifuzije u odnosu na postojeu analognu. Analizirat e se i stanje i potrebe
u sustavu obrazovanja u Republici Hrvatskoj, posebno stanje i potrebe uz iskoristivost
digitalne radiodifuzije.
Na temelju iznesenoga, povjerenstvo zakljuuje da je Filozofski fakultet Sveuilita
u Zagrebu nadlean za problematiku predloene teme disertacije i to u okviru
znanstvenoga podruja drutvenih znanosti, znanstvenoga polja informacijskih
znanosti,grana
1.
Povjerenstvo uvidom u dokumentaciju i prouivi sinopsis disertacije

utvruje da pristupnica Irena Vuksanovi udovoljava svim uvjetima lanka 51.
stavka 1. Zakona o visokim uilitima, te da joj se moe odobriti izrada
disertacije pod naslovom Mogunosti digitalnih radiodifuznih multimedijskih
informacija za modernizaciju obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj
2.
Povjerenstvo smatra da se moe udovoljiti prijedlogu pristupnika da mentor

izrade disertacije bude prof. dr. sc. Damir Boras, redovni profesor na
Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu.
U Zagrebu, 2.srpnja 2007. godine
Prof. dr. sc. Damir Boras

Prof. dr. sc.Jadranka Lasi-Lazi
Prof.dr.sc.Branka Zovko -Cihlar
59
Irena Vuksanovi
Hribarov prilaz 4
10000 Zagreb
Fakultetsko vijee
Ivana Luia 3
10000 Zagreb
SINOPSIS DOKTORSKOG RADA
Mogunosti digitalnih radiodifuznih multimedijskih

informacija za modernizaciju obrazovnog sustava u Republici
Hrvatskoj
Znanstveno podruje: Drutvene znanosti
Polje:
Informacijske znanosti
Grana:
Informacijski sustavi i informatologija
Teorijski dio ovog rada analizirat e podruja radiodifuznih multimedijskih
informacija koje se bave modernizacijom obrazovnog sustava. Prouavat e se
mogunosti primjene digitalne radiodifuzije i mogunosti mobilnih (handheld)
tehnologija za poboljanje i modernizaciju obrazovnog sustava. Teorijska podloga za ovaj
rad iz podruja informacijsko komunikacijske tehnologije (ICT) dio je ireg konteksta
koji poiva na dokumentima europskih tijela i institucija te istraivanjima za
implementaciju digitalne tehnologije u okviru zemalja EU. U Hrvatskoj je prihvaena
sugestija EU o uvoenju digitalne televizije, 2015. godina definirana je kao godina
zavretka transformacije s analognog na digitalan nain prijenosa informacije. Kako su
digitalni programi ve dostupni putem satelita, kabela ili mobilnih ureaja, u zemljama
koje to jo nisu uinile, u tijeku je preureivanje analognih zemaljskih mrea u digitalne
(Digital video broadcasting terrestrial). Pri Hrvatskoj Agenciji za telekomunikacije po
tom pitanju djeluje DVB-T Forum kao struna skupina svih imbenika vezanih za
sadanje i budue trite televizije iji je zadatak predloiti nacionalnu strategiju
uvoenja DVB-T na usvajanje dravnim tijelima.Trenutano se razmatra postupak
provoenja digitalne budunosti (All digital future) i predvia se uvoenje kroz tri
etape (2008., 2009. i 2012.) U tijeku su i izmjene Zakona o telekomunikacijama i Zakona
o elektronikim medijima sukladno potrebama koje diktira digitalna tehnologija.
Strategija prelaska s analognog na digitalno emitiranje, definirana Akcijskim planom
provedbe Strategije razvoja irokopojasnog pristupa internetu za 2007.godinu koju je
donijela Vlada RH, trebala bi najkasnije do kraja 2007.godine definirati temeljni okvir iz
kojeg e proizai svi potrebni zakonski i podzakonski propisi, tehnike norme i drugo. U
europskim dokumentima i preporukama istie se da za sada nema univerzalnog modela
prijelaza i da svaka drava usvaja pretpostavke i rjeenja prema svojim specifinostima.
Meutim, razvijena su dva suprotna modela organizacije procesa tranzicije s analognog
na digitalno emitiranje: dugoroni model konverzije (britanski model), i ubrzani model
konverzije (uspjeno primijenjen u Njemakoj). Razvoj digitalne televizije i u Europi jo
je uvijek predmet otvorene analize u okviru implementacije postojee legislative i
takoer kroz razliite konzultativne procese pod okriljem europskih institucija i
60
meunarodnih organizacija (European Comission, European Audiovisual Observatory,
European platform of regulathory authorities i drugih). U svojim preporukama i
dokumentima europske institucije naglaavaju vanost nesmetanog pristupa suvremenim
tehnologijama unutar svake drave te potrebu inkorporiranja istih u obrazovni proces
svake zemlje.U pogledu modernizacije obrazovnog sustava i implementacije ICT u
Hrvatskoj se dosad djelovalo na temlju nekoliko strategija oslanjenih na akcijski plan
eEuropa 2005: Informacijsko drutvo za sve i najnoviju strategiju Europske
komisije :i2010 iz koje trebaju proizai nacionalni akcijski planovi.
Ue podruje rada
Uvoenje nove digitalne tehnologije otvara mogunost za tehnoloku
modernizaciju obrazovnog sustava, koja je u Hrvatskoj dijelom otpoela prihvaanjem
bolonjskog procesa i uvoenjem ICT. Bit e analizirane pojedine uporabe mobilnih
tehnologija u obrazovnim procesima koji e nakon evaluacije posluiti kao preporuke za
planiranje implementacije istih. Naglasak e biti stavljen na iskoristivost buduih
mobilnih tehnologija za potrebe obrazovnog sustava u slabije razvijenim i geografski
izoliranim podrujima Hrvatske. Istraivanje e se posebno usredotoiti na nove
mogunosti primjene DVB-T s naglaskom na primjenu u obrazovne svrhe, kako je to
sluaj u nekim europskim zemljama. Kroz pozitivne primjere ICT omoguit e se sinteza
a temeljem tehnolokih rjeenja i usvojenih standarda u EU u radu e se kroz
interdisciplinarni pristup determinirati elementi kvalitetne primjene digitalne
radiodifuzije. Sukladno tome bit e analizirana situacija u Hrvatskoj. Kao ue podruje
rada bit e analizirani dosezi Hrvatske na temelju dokumenata i statistikih podataka s
pojedinih podruja (ruralnih i geografski izoliranih) gdje bi koritenje novih tehnologija
znatno doprinijelo poboljanju postojeeg obrazovnog sustava.
Ciljevi istraivanja
Uz pomo DVB-H sustava mogu je prijam digitalnih radiodifuznih
multimedijalnih informacija na pokretnim ureajima to bi se u Hrvatskoj moglo
iskoristiti za planiranje koritenja i donoenje preporuka za uporabu ove tehnologije za
obrazovne svrhe. Cilj je ovog istraivanja dokazati da uvoenje nove tehnologije prua
mogunost za modernizaciju obrazovnog sustava. Hrvatska je upravo na poetku
dugogodinje transformacije na digitalnu tehnologiju stoga je ovaj rad posebno aktualan
jer e pruiti sveobuhvatnu temeljitu analizu i definirati probleme prelaska pojedinih
zemalja, i iz njihovih primjera, prednosti i zapreke nove digitalne tehnologije. Namjera je
uputiti na nove mogunosti koje bi se trebale inkorporirati u dravne strategije i
legislativu kao osnovni preduvjet za adekvatno korienje digitalne tehnologije u
obrazovne svrhe.
Metodoloki postupci
U ovom e se radu razmotriti sadraj, teorijske postavke, aktualne relevantne
pretpostavke i spoznaje s obzirom na kontekst pojedinih implementacija i njihovu
uspjenost. Istraivanje e se posebno usredotoiti na nove mogunosti primjene DVB-T
s naglaskom na primjenu u obrazovne svrhe. Kroz pozitivne primjere uporabe ICT
omoguit e se adekvatna sinteza temeljem tehnolokih rjeenja i usvojenih standarda u
nekim europskim zemljama. Kroz komparativni presjek procesa, hodograma i stanja u
61
nekoliko europskih zemalja determinirat e se pojedini pristupi kako bi se na temelju
saznanja ponudili odgovori o mogunostima i spektru ponuda. Sukladno tome, na temelju
statistikih podataka i analiza bit e prouena situacija u Hrvatskoj. Relevantnim
podacima europskih tijela i institucija bit e posveen dio rada s obzirom na injenicu da
oni uviaju potrebu ouvanja pluralizma i raznolikosti te kulturnog identiteta i vrednota
pojedine zemlje to su ujedno i odrednice ugraene u nacionalnu strategiju za
implementaciju ICT a u skoroj budunosti i digitalne tehnologije.
Znanstveni doprinos
Ako usporedimo razvitak na podruju digitalne radiodifuzije irom Europe i
svijeta, vidljivo je da gotovo svaka zemlja slijedi razliite strategije i ciljeve. Budui da
Hrvatska jo nije donijela nacionalnu strategiju za implementaciju digitalne tehnologije i
njezine primjene u obrazovnom procesu ovo bi istraivanje trebalo doprinijeti u
definiranju smjernica za adekvatnije koritenje novih tehnologija. Rezultati ovog rada bit
e doprinos za komparativnu analizu primjene DVB-T u zemljama EU, usvajanje
pokazatelja za kvalitetnu implementaciju i namjenu u Hrvatskoj te prijedlog smjernica za
tehnoloku modernizaciju obrazovnog procesa pomou radiodifuznog prijenosa
multimedijskih informacija. Inkorporiranje istih u obrazovni sustav djelovat e na
poveanje raznolikosti sadraja, veu zainteresiranost polaznika obrazovnog procesa,
bru adaptaciju na nove tehnologije te mobilnost procesa. S obzirom na povean broj
programa i usluga koje e omoguiti prijelaz na digitalnu tehnologiju ovaj rad namjerava
skrenuti pozornost na injenicu, da bi se vremenski dio jednog programa mogao odvojiti
za potrebe obrazovnog procesa iju vanost tehnoloke modernizacije naglaavaju
europske institucije. Europska komisija je 2003.godine pokrenula eLearning program, a
prvo podruje je s posebnim naglaskom na korisnike koji, zbog geografske izoliranosti,
socijalnog statusa i/ili posebnih potreba, nisu u mogunosti koristiti klasine oblike
nastave, to je doprinos IC i digitalne tehnologije obrazovanju, pod nazivom. Fighting
the digital divide. Kako Hrvatska jo nije lanica EU zapoinjanje s radom na ovom
podruju je viestruko korisno jer e biti pokazatelj smjernica za rjeavanje dosadanjih
problema u pojedinim podrujima, transformiranje tradicionalnog pristupa uenju i
inkubiranje novih metoda temeljenih na inovativnim tehnologijama koje su nedovoljno
iskoriten ogromni potencijal i budui alat za tehnoloku modernizaciju obrazovnog
sustava.
Zagreb, 6.lipnja 2007.
Potpis mentora
kandidata
prof.dr.sc.Damir Boras
Potpis komentora
prof.dr.sc.Branka Zovko Cihlar
Potpis voditelja studija

Prof. dr. sc. Boidar Tepe
Potpis
Irena Vuksanovi
62
Prof. dr. sc. Dubravka Orai Toli
Prof. dr. sc. Vjekoslav Afri
Prof. dr. sc. Jasna Horvat
Fakultetskom vijeu Filozofskoga fakulteta

Sveuilita u Zagrebu
Predmet: Ocjena uvjeta za izradu doktorske disertacije Nives Tomaevi u

Poslijediplomskom doktorskom studiju hrvatske kulture
Odlukom Fakultetskog vijea Filozofskoga fakulteta u Zagrebu od 16. srpnja 2007.

imenovani smo u struno povjerenstvo koje treba utvrditi ispunjava li Nives Tomaevi
uvjete za stjecanje doktorata znanosti predviene programom Poslijediplomskoga
doktorskog studija hrvatske kulture i moe li joj se odobriti tema za izradu doktorske
disertacije pod naslovom Izdavatvo u tranziciji i proizvodnja knjige kao kulturnoga
kapitala (mentorica prof. dr. sc. Dubravka Orai Toli i komentorica prof. dr. sc. Jasna
Horvat). Podnosimo Vijeu sljedee
IZVJEE
Nives Tomaevi roena je u Zagrebu 16. sijenja 1954., gdje je zavrila osnovnu kolu i
gimnaziju. Diplomirala je 1980. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na Odsjeku za
jugoslavenske jezike i knjievnosti. Cijeli radni vijek provela je u nakladnitvu. Od 1975.
poinje raditi u izdavako-knjiarskom poduzeu Mladost kao pripravnica, a 1976.
kao konzultantica u Znanstvenoj knjiari na Cvjetnom trgu. Godine 1981. preuzela je
voenje knjiare, koja pod njezinim vodstvom postaje okupljalite intelektualaca,
studenata i bibliofila. Godine 1988. postala je u Mladosti pomonica direktora za
knjigu, gdje ostaje do kraja poduzea 1992. Promjene u izdavatvu potaknule su je na
osnutak samostalne nakladnike kue Slon. Tu je pokrenula biblioteku za mlade i
biblioteku RUKOLJUB, obje nagraene prestinim nagradama. Meutim, nije mogla
63
opstati na tritu, pa je nakon tri godine ugasila tvrtku. Prelazi na mjesto glavne urednice
u Mozaiku, kamo je prenijela obje biblioteke te pokrenula niz novih. Godine 1998.
dola je u nakladniku kuu Ljevak na mjesto pomonice direktora za knjigu, gdje radi
i danas. Pokrenula je niz uglednih biblioteka. Tu je prije svega biblioteka
RAZOTKRIVANJA, do sada s 20 naslova, koja je okupila najpoznatija imena hrvatske
esejistike, teorije knjievnosti i umjetnosti, od Ujevia i Tenere kao simbolinih meaa
do istaknutih suvremenih autora i autorica. Djela objavljena u toj biblioteci nagraivana
su pojedinano, a cijela je biblioteka godine 2004. dobila nagradu Josip Juraj
Strossmayer HAZU za najbolji izdavaki projekt. Slino je i s bibliotekom
OTVORENA KNJIGA posveenoj hrvatskoj prozi (Vrkljan, Novak, Brean, Paljetak)
kao i s drugim edicijama na kojima je radila ili radi (Povijest hrvatske knjievnosti M.
icela). Sve su one dobivale ugledna priznanja (Gjalski, Krlea, Mato, Goran,
Nazor, Vitez, Lovrak i dr). Ureuje ediciju Povijest umjetnosti u Hrvatskoj te vodi
udbeniki program iz hrvatskoga jezika i knjievnosti. Kao dopunu dosadanjim
bibliotekama nedavno je pokrenula biblioteku ACADEMICA, koja e njegovati
akademsko pismo u svim njegovim oblicima, od individualnih istraivanja pripadnika
akademske zajednice do prirunika za potrebe studenata i ire javnosti. Boravila je dva
puta na specijalizaciji kod njemakoga nakladnika Grosshaus Wegner iz Hamburga te
vie puta u Ljubljani u poduzeu Mladinska knjiga. Sudjelovala je na domaim i
stranim sajmovima knjiga (Frankfurt, Leipzig, Ljubljana, Beograd, Skoplje, Prag,
London, Jeruzalem, Moskva). Suraivala je na projektu Opa nacionalna enciklopedija u
20 knjiga pisanjem natuknica iz hrvatske knjievnosti i kulture.
U akademskoj godini 2005./2006. Nives Tomaevi upisala je Poslijediplomski

sveuilini studij hrvatske kulture, odsluala i poloila sve propisane ispite od I. do IV.
semestra te stekla 120 ETCS. Napisala je 5 seminarskih radova ukupnoga opsega 90
kartica. Svi seminarski radovi, kao i usmeni ispiti, ocijenjeni su ocjenom izvrstan (5). U
sklopu obveza na poslijediplomskome studiju poloila je dva strana jezika (engleski i
ruski).
Pristupnica Nives Tomaevi priloila je sinopsis pod naslovom Izdavatvo u tranziciji i
proizvodnja knjige kao kulturnoga kapitala. Sinopsis je izraen po naelima koja
vrijede za doktorske studije Filozofskoga fakulteta. U disertaciji e se analizirati oblici
tranzicije u hrvatskome nakladnitvu 1990-ih i 2000-ih kao dio ire kulturne tranzicije, od
tranzicije drutva preko ekonomske tranzicije do tranzicije u knjievnosti i mediju knjige.
Naglasak e u disertaciji biti na promjenama koje su se dogodile u kljunim imbenicima
izdavakoga lanca: ulozi urednika, autora, izdavaa, distribucije i itatelja u proizvodnji i
percepciji knjige kao kulturnoga kapitala u dvostrukome smislu - ekonomskom i
simbolinom. Polazei od domae i strane literature o popularnoj knjievnosti, disertacija
otvara pitanje o odnosu izmeu donedavno vladajuega modernistikoga elitnoga kanona
i nagloga prodora popularnokulturne matrice. Vaan segment disertacije init e
eksperimentalna studija temeljena na stajalitima itatelja primjenom posebnoga
statistikoga instrumenta (Stockmans, 1999.), pri emu e dio anketirane populacije initi
studenti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Ovako postavljena problematika rezultat je
neistraenosti tranzicije u hrvatskome izdavatvu 1990-ih i 2000-ih, pomanjkanja
64
spoznaja o tome vanom aspektu suvremene kulture te jasno izraene potrebe da se
izdavakim imbenicima prue praktine smjernice kako u procesu stvaranja knjige kao
stvarnog ekonomskog kapitala valja promicati knjigu kao kulturno dobro i simbolini
kapital. Na taj nain disertacija e u neistraenom polju kulturne tranzicije prvi put u
hrvatskome kulturnom prostoru odgovoriti na pitanje o vanosti kulturne politike
suvremenoga nakladnitva, koja u uvjetima trinoga gospodarstva moe i treba
pridonijeti ravotei izmeu elitne i popularne knjievnosti, izmeu estetske i trine
vrijednosti knjige.
Svojim dugogodinjim i drutveno priznatim radom u nakladnitvu, izvrenjem svih

propisanih obveza na Poslijediplomskom doktorskom studiju hrvatske kulture,
postignutim uspjesima na ispitima te napokon predloenim sinopsisom koji otvara
neistraenu problematiku kulturne tranzicije i nudi mjerno utemeljene parametre
nakladnike kulturne politike u uvjetima tranzicije
predlaemo
Vijeu poslijediplomskih studija Filozofskoga fakulteta da Fakultetskom vijeu preporui
odobrenje doktorske disertacije Nives Tomaevi pod naslovom Izdavatvo u tranziciji i
proizvodnja knjige kao kulturnoga kapitala, pod vodstvom mentorice prof. dr. sc.
Dubravke Orai Toli i komentorice prof. dr. sc. Jasne Horvat.
STRUNO POVJERENSTVO:
1. Prof. dr. sc. Dubravka Orai Toli
2. Prof. dr. sc. Vjekoslav Afri
3. Prof. dr. sc. Jasna Horvat
65
Nives Tomaevi
Palmotieva 34
10000 Zagreb
Fakultetsko vijee
Ivana Luia 3
10 000 Zagreb

IZDAVATVO U TRANZICIJI I PROIZVODNJA KNJIGE KAO KULTURNOGA
KAPITALA
Znanstveno podruje: humanistike i drutvene znanosti
Polje: filologija
Grana: kroatistika
Teorijska podloga i relevantne spoznaje
U disertaciji e se analizirati oblici tranzicije (tranzicije drutva, ekonomske tranzicije i
tranzicije kulture izdavatva lijepe knjievnosti), posebice u njezinim odlikama iskazanim kroz
izmjene kljunih imbenika izdavakog lanca (urednik, autor, izdava, distribucija, itatelj).
Utjecaj globalnoga trita na tranziciju u percepciji kulture, time i izdavatva, promiljat e se
istraivanjem uloge marketinga, vanosti izdavakih uspjenica, te percepciji izdavakog
proizvoda u svijesti itatelja. Polazei od literature o popularnoj kulturi (mega, 1976.; Solar,
1995.; Duda, 2006.), uoit e se u nakladnikoj politici i kulturi itanja nagli obrat od
modernistikoga elitizma prema postmodernome populizmu. Disertacijom e se pojasniti odlike
urednika u svojstvu marketinkog menedera (Kotler, 2006.; Theaker, 2007.; Kunzick, 2006).
Tranzicija izdavatva razmatrat e se u njezinoj refleksiji na publiciranje lijepe knjievnosti
promiljanjem knjige kao kulturnoga kapitala i razloga zbog kojih se itatelji upuuju knjizi,
odnosno itanju. U tu svrhu izuit e se pojam i znaenje itateljskih navika (McKenna i dr.,
1995), odlike slobodnog vremena i ivotnog stila itatelja, a sve u funkciji itanja knjige
(Moffit i dr., 1992.; Murphy, 1975.). Analizirat e se mogunosti i svojstva knjine ponude i
njezine promocije, osobito u uvjetima nove populistike matrice.
Ovako postavljena problematika rezultat je neistraenosti tranzicije u hrvatskome
izdavatvu 90-ih i 2000-ih, pomanjkanja spoznaja o ovome segmentu suvremene kulture te
potrebe da se izdavakim imbenicima prue smjernice o promicanju knjige kao kulturnoga dobra
i simbolinoga kapitala.
Preciziranje uega podruje izuavanja
U doktorskom radu temeljno e se koristiti teorijske i/ili metodoloke osobitosti triju
znanstvenih grana: formalno-strukturalna analiza popularne kulture te induktivne i deduktivne
metode svojstvene ekonomskim znanostima u polju marketinga, odnosno informacijskim
znanostima u polju komunikologije (NN, br. 76.). Ue podruje disertacije ine tri kljuna
sredita istraivanja: a) knjiga kao kulturni kapital, b) proizvodnja knjige u uvjetima tranzicije
izdavatva, c) mjerenje stajalita urbane, itateljske populacije o knjizi i razlozima itanju. Vaan
segment disertacije ini eksperimentalna studija temeljena na stajalitama itatelja te utvrivanje
razloga itanja, a time i zahtjeva koji se u tranzicijskom okruenju postavljaju pred nakladnike i
izdavatvo u cjelini.
Ciljevi istraivanja
Cilj je disertacije upozoriti na estetske, knjievnopovijesne i napose kulturne vrijednosti
koje objedinjuje knjiga kao kulturno dobro, ali istodobno i na stajalita itatelja te ogranienja i
odlike izdavake industrije u tranziciji. Cilj je, prije svega, teorijski i eksperimentalno opisati
66
nakladnitvo u tranziciji koje se u domaoj znanstvenoj teoriji nije detaljnije prouavalo, iznai
odlike njegova tranzicijskog razdoblja i, konano, izmjeriti stajalita itatelja kojima se
nakladnitvo obraa kao trinom segmentu, ali i kao populacijskom segmentu koji kroz
konzumiranje knjige kao kulturnoga dobra oivljava i uva nacionalni identitet.
Metodoloki postupci
Metodoloki postupci primijenjeni u disertaciji bit e sljedei: (a) eksplikacija i definicija
tranzicije, posebice u nakladnitvu; (b) mjerenje stajalita itatelja; (c) analiza podataka
prikupljenih upitnikom uporabom statistike multivarijantne analize; (d) sintetiziranje zakljuaka
temeljenih na eksperimentu i izuenoj teorijskoj podlozi. U eksperimentalnom dijelu aplicirat e
se mjerni instrument za mjerenje stajalita itatelja (Stokmans, 1999.). Analiziranje podataka
provest e se uporabom SPSS-a.
Doktorska e disertacija biti podijeljena u est poglavlja. U prvome e biti rijei o
teorijskom opisu tranzicije. Izuit e se znaajke ekonomske tranzicije, tranzicije drutva u
cijelosti, kulturne tranzicije i tranzicije izdavakog lanca. Drugi dio disertacije izlagat e ulogu
marketinga u izdavatvu. U posebnom poglavlju raspravljat e se o znaajkama knjige kao
kulturnoga kapitala, ali i razloga koji itatelje upuuju itanju. Posebno e se promiljati
lijepa knjievnost u njezinoj korelaciji prema knjinoj ponudi i promociji. Komentiranje
rezultata eksperimentalne studije init e temelj za posljednji dio disertacije zakljuke i
preporuke.
Oekivani znanstveni doprinos
Znanstveni doprinos doktorske disertacije oekuje se u sintetiziranju rezultata definiranja
i mjerenja tranzicijskih uinaka kako na knjigu kao kulturno dobro, tako i na izdavatvo kao
jednu od proizvodnih grana kulturnih dobara. Kako nakladnitvo, osim prodajne funkcije (nune
za opstanak samoga nakladnika, ali i nakladnike djelatnosti), svojim aktivnostima na tritu
provodi i obrazovnu funkciju, znanstveni se doprinos oekuje i u mjerenju stajalita o itanju,
determiniranju itateljskih faktora te na taj nain i mjerenju razloga zbog kojih itatelji itaju te
sklonosti itatelja prema knjievnim vrstama i anrovima. Pokuat e se predloiti nakladnike
aktivnosti kojima bi se moglo utjecati na zainteresiranost za one knjievne vrste/anrove ija je
percepcija ocijenjena najniim ocjenama privlanosti te na taj nain pridonijeti ravnotei izmeu
elitne i popularne knjievnosti.
Zagreb, 20. lipnja 2007.
Mentorica:
Prof. dr. sc. Dubravka Orai Toli
Komentorica:
prof. dr. sc. Jasna Horvat
Voditelj studija:
Prof. dr. sc. Stipe Botica
Pristupnica:
Nives Tomaevi
67
Struno povjerenstvo u sastavu:
Dr. sc. Lada ale Feldman, red. prof.
Dr. sc. Branko Heimovi, znanstveni savjetnik HAZU
Dr. sc. Antonija Bogner aban, znanstvena savjetnica HAZU
Fakultetskom vijeu
Ul. Ivana Luia 3, Zagreb
S obzirom da nas je Fakultetsko vijee Filozofskog fakulteta u Zagrebu na sjednici odranoj 30.
svibnja 2007. imenovalo Strunim povjerenstvom koje e utvrditi ispunja li Lucija Ljubi sve
uvjete predviene programom Poslijediplomskog doktorskog studija knjievnosti i moe li se
odobriti tema za izradu doktorskog rada pod naslovom Hrvatske glumice u hrvatskom
kazalitu Kazaline i drutvene uloge, pod vodstvom mentora dr. sc. Branka Heimovia,
znanstvenog savjetnika HAZU, podnosimo Vijeu sljedee
IZVJEE
Uvidom u kompletnu dokumentaciju koju je kandidatkinja priloila svojoj molbi utvrdili
smo sljedee:
Kandidatkinja Lucija Ljubi rodila se u Zagrebu 1974. godine i Dravljanka je Republike
Hrvatske. Nakon mature, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu upisuje studij hrvatskog jezika i
knjievnosti te njemakog jezika i knjievnosti, na kojem diplomira 2000. godine. 2001.
zapoljuje se kao znanstvena novakinja u Odsjeku za povijest hrvatskog kazalita Zavoda za
povijest hrvatske knjievnosti, kazalita i glazbe HAZU u Zagrebu, na projektu Repertoar
hrvatskih kazalita, knjiga 4, glavnog istraivaa dr. sc. Branka Heimovia (matini broj u upisu
znanstvenih radnika 267001), a iste godine upisuje i Poslijediplomski studij znanosti o
knjievnosti na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu, na kojem je poloila sve ispite s
prosjenom ocjenom 4, 87. Napisavi kvalifikacijski rad O izvorima izvoenja predstava u
68
sjevernom dijelu Hrvatske do 1840. godine, u akademskoj godini 2003/4. stjee pravo prelaska na
doktorski studij, na kojem postie prosjek 5,0.
Lucija Ljubi u navedenom je razdoblju svojeg poslijediplomskog kolovanja redovita
sudionica niza znanstvenih skupova u Hrvatskoj, spisateljica znanstvenih (11 objavljenih i 3
predana u tisak) te strunih radova, prikaza i recenzija u uglednim hrvatskim asopisima i
kulturnim tjednicima (Republika, Knjievna republika, Kazalite, Dubrovaki horizonti i Vijenac),
suradnica na brojnim izdanjima Leksikografskog zavoda Miroslav Krlea (Hrvatski biografski
leksikon, Hrvatska enciklopedija, Hrvatska knjievna enciklopedija, Leksikon Marina Dria i
Kazalini leksikon), kao i kolske knjige (Leksikon hrvatske knjievnosti Djela). Autorica je
prijevoda s njemakog i predgovora knjievnim djelima u izdavakoj kui Znanje, a od 2005. i
urednica Dramske biblioteke Gradskog dramskog kazalita Gavella, te lanica Matice hrvatske i
Hrvatskog centra ITI-UNESCO.
Tema doktorske disertacije pod naslovom Hrvatske glumice u hrvatskom kazalitu
Kazaline i drutvene uloge to je u svojem sinopsisu priloenom molbi obrazlae kandidatkinja
od prvorazredne je vanosti za hrvatsku teatrologiju, napose njezin kazalino-povijesni odvjetak,
budui da se dotie bitnog segmenta profesionalizacije hrvatskog kazalita, koji se dosad u
teatrolokoj literaturi tek sporadino razmatrao, uglavnom povodom pojedinih autorskih imena ili
odjelitih kazalino-povijesnih stilskih razdoblja i pravaca. S obzirom da hrvatska kazalina
kultura do 19. stoljea ne poznaje ni amaterskih glumica to je primjer trajnosti otpora prema
enskom izvoakom udjelu kakav ne poznaju druge europske sredine, pa tako ni talijanska s
kojom je hrvatska imala najvie dodira, jer je u njima profesionalizacija glumakog posla
nastupila ranije nastup enske glume u hrvatskim se uvjetima nadaje kao posebno vano
kulturno i kazalino pitanje, kojemu ova disertacija konano odluuje prii na obuhvatan i
sustavan nain. Osim toga, kada se o hrvatskim glumicama i pisalo, posrijedi su najee bili
doprinosi koji nisu vodili rauna o neobinoj propulzivnosti teorijske refleksije koja se na tome
polju razvila na meunarodnoj kazalino-prosudbenoj akademskoj sceni.
U tome smislu sinopsis svojom utemeljenom argumentacijom jasno ukazuje na to da
kandidatkinja ovoj problematici kani pristupiti vodei pomnoga rauna ne samo o hrvatskoj
teatrografskoj grai, nego i o irem drutveno-kulturnom kontekstu, pa tako i usporedbeno
relevantnom meunarodnom kazalinom, kulturnom i teorijskom kontekstu enske glumake
produkcije i recepcije. Iz sinopsisa je vidljivo da e predmet istraivanja biti poveznice izmeu
kazalinih repertoara i uloga koje su glumice u njima preuzimale, a na temelju kazalinih kritika,
dokumentacije o kazalinom ivotu u razliitim razdobljima hrvatskog kazalinog ivota, te
intervjua, memoarskih zapisa i autobiografija, napose rijetkih enskih glumakih monografija, ali
69
da e se tome, kazalino-povijesnom interesu pridruiti i uvid u teorijske i pedagoke postulate
glumake umjetnosti uope. Prijedlog ustroja rada iznesen je nadasve pregledno, od uvodnih
najava predmeta, ciljeva i metoda rada te prikaza rijetkih dosadanjih pristupa problematici
hrvatskih glumica, preko precizno naslovljenih veih poglavlja posveenih zasebnim segmentima
znalaki postavljene periodizacije razvoja enske glumake prakse, do zavrnog Zakljuka o
dobivenim spoznajama te Bibliografije.
Iz svega navedenog mogue je dakle zakljuiti da e doktorski rad kandidatkinje Lucije
Ljubi biti kako istraivaki tako i prosudbeno inovativan, iscrpan i znaajan doprinos hrvatskoj
znanosti o kazalitu, ali i kulturi uope, budui da se pridruuje odnedavna i u Hrvatskoj izraslom
interesu za promiljanje drutveno-kulturnog statusa ene umjetnice.
Budui da je dakle kandidatkinja Lucija Ljubi ispunila sve uvjete predviene
programom Poslijediplomskog doktorskog studija knjievnosti, predavi i pregledan i pomno
osmiljen sinopsis radnje, predlaemo da Vijee poslijediplomskih studija i Fakultetsko vijee
Filozofskog fakulteta u Zagrebu prihvati njezinu temu pod naslovom Hrvatske glumice u
hrvatskom kazalitu Kazaline i drutvene uloge te da kandidatkinji odobri pristup njezinoj
izradi pod vodstvom mentora dr. sc. Branka Heimovia, znanstvenog savjetnika HAZU.
Dr. sc. Lada ale Feldman, red. prof.
Dr. sc. Branko Heimovi, znanstveni savjetnik HAZU
Dr. sc. Antonija Bogner aban, znanstvena savjetnica HAZU
70
Fakultetsko vijee
Sveuilita u Zagrebu
Ivana Luia 3
10000 Zagreb
Lucija Ljubi
Zlatarska 7
10000 Zagreb

Hrvatske glumice u hrvatskom glumitu Kazaline i drutvene uloge
Polje: znanost o umjetnosti
Grana: teatrologija
Uvod
U raznovrsnim izvorima koji svjedoe o najranijim poecima hrvatskoga glumita
malobrojni su podaci o enskim glumakim nastupima. Navode se mnoga imena
gimnazijskih uenika koji su nastupali u kolskim predstavama, no vrlo su rijetko u
amaterskim kazalinim izvedbama nastupale ene. Dramaturkim zahvatima u tekst
omoguavalo se da uenici preuzmu enske uloge, a enska dramska lica katkad su se
i brisala. Profesionalizacijom glumake struke pojavljuju imena pojedinih glumica.
Sredinom 19. stoljea dolazi do postupnih promjena u glumakoj struci, zapoinje
profilacija glumakih osobnosti, meu kojima se sve vie istiu ene zauzimajui sve
vanije mjesto u kazalinoj umjetnosti te proirujui podruje svojih interesa izvan
kazalinih uloga. Promjene u pristupu kazalitu utjeu i na repertoar pa odabir
dramskih naslova uvjetuje i nastup pojedinih glumica koje ostvaruju neke od
najznaajnijih uloga te se istiu u povijesti hrvatskog kazalita.
Dosadanja teatroloka prouavanja umjetnikog rada hrvatskih glumica nisu ponudila
cjelovitu studiju o posebnom mjestu, udjelu i kontinuitetu njihova sudjelovanja u
hrvatskoj kazalinoj povijesti od poetaka do danas. Hrvatskim glumicama
posveivana je vea pozornost uglavnom u obljetniarskim tekstovima hrvatskih
kazalinih kritiara, a o pojedinim hrvatskim glumicama ili pojedinim vremenskim
rasponima u hrvatskoj kazalinoj povijesti pisali su teatrolozi (meu kojima su Slavko
Batui, Branko Heimovi, Nikola Batui, Boris Senker, Antonija Bogner aban,
Lada ale Feldman), sluei se teatrografskom graom i propitujui je u svjetlu
najnovijih teorijskih istraivanja. Znaajan udio enskih glumakih monografija u
posljednjih desetak godina te raznolikost toga anra nedvojbeno svjedoi o potrebi da
se o glumicama progovori potpunije i opsenije. Nepostojanje cjelovitog uvida u
71
problematiku hrvatskih glumica i njihovih uloga tijekom kazalino-povijesnih mijena
osnovni je razlog za izradu predloenog rada.
Iznosei problematiku hrvatskih glumica u hrvatskom kazalinom ivotu od poetaka
glumine aktivnosti do danas, predloeni doktorski rad omoguit e uvid u poseban
segment hrvatskoga glumita i povijesti hrvatskog kazalita te e biti primjenjiv kao
literatura u buduim teatrolokim istraivanjima srodne tematike.
Ue podruje rada
Predloeni e doktorski rad ponuditi pogled na afirmaciju i stasanje hrvatskih glumica
naglaavajui uzajamnost kazalinih i drutvenih uloga koje su glumice preuzimale,
ukazati na kontinuirano sudjelovanje glumica u hrvatskom kazalinom ivotu te
istaknuti poveznice sa srodnim stranim kazalinim sredinama. Predloeni rad
rasvijetlit e umjetniki doprinos hrvatskih glumica u njihovu vremenu usredotoujui
se na glumake osobnosti i njihovu ulogu u povijesti hrvatskoga kazalita, repertoar
odigranih kazalinih uloga, odjeke u kritici i teoriji te ustroj glumake izobrazbe i
organizaciju kazalinog ivota.
Cilj je rada pokazati problematiku nastajanja i izgraivanja enskih glumakih
osobnosti u okvirima kazalinih zadanosti. Budui da je kazalina publika, a preko nje
i drutvo u cjelini, konstitutivni dio svakog kazalinog dogaaja, razmotrit e se i
drutvene uloge koje su glumice dobivale bavei se glumakom strukom. Pritom e se
pozornost obratiti prvenstveno na podruje glume, ali i na druga podruja u kojima su
hrvatske glumice sudjelovale u kazalinom i uope kulturnom odnosno drutvenom
ivotu (prevoditeljice, knjievnice, nastavnice na glumakim kolama i
akademijama).
Metodoloki postupci
Razmatrajui i problematizirajui vanost hrvatskih glumica u hrvatskom
kazalitu te uspostavljajui poveznice izmeu kazalinog repertoara i preuzetih uloga,
ovaj e se rad temeljiti na suvremenoj teatrolokoj metodologiji. Teatrografska graa,
dostupna dokumentacija o glumicama i predstavama u kojima su nastupale, bit e
polazite istraivanja, a proirivat e se uvidom u relevantnu kazalinu kritiku kao i u
dokumentaciju koja svjedoi o ustroju kazalinog ivota u pojedinim kazalinopovijesnim razdobljima. Aktualna kazalina kritika, teatroloka i teorijska literatura o
glumakoj umjetnosti uope omoguit e potpuniji uvid u zahtjeve struke pred kojima
su se nalazile hrvatske glumice, a ponudit e i mogunost usporedbe s kazalinim
ivotom i afirmacijom glumica u drugim europskim zemljama srodnoga kulturolokog
nasljea, kao i utjecaje stranih gostujuih kazalinih predstava koje su bitno utjecale
72
na kazalini ivot u Hrvatskoj. Glumaka izobrazba jedna je od vanih sastavnica u
iznoenju glumake problematike pa e se u radu pratiti i slijed od glumakoga
amaterizma preko prvih glumakih kola do stjecanja akademske titule. Pozornost e
se posvetiti i analizi dramskoga repertoara te dramskih uloga koje su glumice odigrale.
Uinjena analiza, uz uvoenje nekih osobnih glumakih iskustava (intervjui,
memoarski zapisi, autobiografije), rasvijetlit e i ulogu hrvatskih glumica u drutvu,
njihov status umjetnica, a pokazat e i kako se o njima razmiljalo i pisalo u hrvatskoj
strunoj literaturi (glumake monografije).
Struktura rada
Rad e biti sastavljen od vie poglavlja. Uvod e najaviti predmet, ciljevi i
metode istraivanja, a navest e se i dosadanji pristupi problematici hrvatskih
glumica. Potom slijedi nekoliko veih poglavlja koja prate dijelove hrvatske kazaline
povijesti, kljune za glumaki izraz i hrvatske glumice (Prve glumice u hrvatskoj
kazalinoj povijesti; Nakon profesionalizacije glumita; Promjene u meurau;
Glumice nakon osnutka kazaline akademije; Uloga glumice u suvremenom hrvatskom
kazalitu). Na kraju slijedi Zakljuak u kojemu e se navesti dobivene spoznaje te
Bibliografija.
U Zagrebu, 25. oujka 2007.
Mentor
Voditelj poslijediplomskog
Kandidat
studija
__________________
__________________
Dr. sc. Branko Heimovi,
Dr. sc. Boris Senker,
znanstveni savjetnik
redovni profesor
__________________
Lucija Ljubi
73
Struno povjerenstvo za utvrivanje uvjeta
Martine Petranovi za pristup izradi
doktorskoga rada i odobrenje teme
FAKULTETSKOM VIJEU FILOZOFSKOGA FAKULTETA

SVEUILITA U ZAGREBU
Budui da nas je Fakultetsko vijee Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu na
svojoj sjednici odranoj 30. svibnja 2007. imenovalo u Struno povjerenstvo koje e
ustvrditi ispunjava li Martina Petranovi sve uvjete predviene programom
Poslijediplomskoga doktorskog studija knjievnosti i moe li joj se odobriti tema za
izradu doktorskog rada pod naslovom Uloga kostimografije u hrvatskom kazalitu
Nastajanje, afirmacija i dosezi jedne umjetnike discipline, podnosimo Vijeu ovo
IZVJEE
Kolegica Martina Petranovi roena je 1976. u Rijeci. Na Filozofskom fakultetu u
Zagrebu diplomirala je komparativnu knjievnost i anglistiku te dodatni studij
teatrologije. Poslijediplomski studij knjievnosti upisala je 2000. godine. Do kraja
akademske godine 2001/2002. odsluala je osam kolegija i poloila osam ispita. Na
poetku akdemske godine 2003/2004. predala je (pozitivno ocijenjen) kvalifikacijski rad
pod naslovom Izvori predstavljanja u junom dijelu Hrvatske do 1840. te upisala treu,
posljednju godinu Poslijediplomskoga doktorskog studija knjievnosti, odsluala jo
etiri kolegija i poloila etiri ispita. Poloila je, dakle, svih dvanaest ispita (s prosjenom
ocjenom 4,92) i predala sve programom propisane seminarske radove. Obavila je i sve
konzultacije sa svojim mentorom dr. sc. Brankom Heimoviem, s kojim je i dogovorila
temu i toan naslov disertacije te izradila njezin sinopsis.
Znanstvena novakinja na znanstveno-istraivakom projektu Repertoar hrvatskih
kazalita, koji pri Zavodu za povijest hrvatske knjievnosti, kazalita i glazbe vodi njezin
mentor, postala je 2001. Strune i znanstvene radove objavljuje u zbornicima sa
74
znanstvenih savjetovanja (Dani hvarskog kazalita, Krleini dani u Osijeku, okaka ri,
Komparativna povijest hrvatske knjievnosti, Rijeki filoloki dani) i asopisima
(Umjetnost rijei, Kazalite), a prikaze knjiga i kazalinih predstava, kritike, prijevode i
eseje u asopisima i novinama (Republika, Knjievna republika, Vijenac). Pie
leksikografske natuknice za Hrvatski biografski leksikon, Hrvatsku enciklopediju,
Hrvatsku knjievnu enciklopediju, Kazalini leksikon, Leksikon Marina Dria i Leksikon
hrvatske knjievnosti djela. Kao posebno uspjele, izdvajamo njezine znanstvene
tekstove Odjeci pukog komada u dramskom opusu Gene Seneia, Umjetnost rijei
46(2002), br. 3, str. 203-218; Uprizorenje nezbiljskog, Dani hvarskog kazalita, knj.
30, Zagreb Split 2004, str. 203-297; Vraja posla na europskoj srednjovjekovnoj
pozornici, Krleini dani u Osijeku 2004, Zagreb Osijek 2005, str. 16-42; Onostrano u
suvremenoj hrvatskoj drami, Kazalite, 9(2005), br. 21-22, str. 160-170; Topos krme u
suvremenoj hrvatskoj drami i kazalitu, Dani hvarskog kazalita, knj. 32, Zagreb Split
2006; Odjea ini ovjeka ili o dramaturgiji kazalinog kostima, Krleini dani u
Osijeku 2005, Zagreb Osijek 2006, str. 289-300.
Za temu svoje doktorske disertacije prijavila je te u priloenom sinopsisu uvjerljivo
argumentirala temu Uloga kostimografije u hrvatskom kazalitu Nastajanje,
afirmacija i dosezi jedne umjetnike discipline.
Dugi niz godina zanemarivana i nepriznata, kostimografija se dobrim dijelom i zbog
otvaranja odgovarajuega studijskog usmjerenja na kratkovjekoj Akademiji za
primijenjenu umjetnost u Zagrebu (1949-1955) kao jedna od kazalinih umjetnikih
disciplina u nas afirmirala istom nakon Drugoga svjetskog rata. Naravno, kao djelatnost
postojala je i prije te su prvi nai poznati kostimografi, koji su pokatkad bili i autori
dekora (npr. slikar Ljubo Babi) a pokatkad samo autori kostima (npr. slikar Oton
Ivekovi), djelovali ve krajem 19. i poetkom 20. stoljea. Brojne njihove skice uvaju
se u Zavodu za povijest hrvatske knjievnosti, kazalita i glazbe, koji je naslijedio
arhivsku grau HNK u Zagrebu, niza drugih kazalita i pojedinih umjetnika. Osim toga,
djelatnici Zavoda sustavno prikupljaju i kazaline kritike iz hrvatskih dnevnih i tjednih
listova, kao i fotografije kazalinih predstava, pa se kolegici Martini Petranovi na
raspolaganju nalazi zaista bogata i za povijest hrvatskoga kazalita iznimno vana a
dosad neistraena, nevalorizirana i znanstveno neobraena graa.
75
Znanstvena je obrada hrvatske kostimografije, dakle, jedna od najvanijih neispunjenih
zadae hrvatske teatrologije, sva potrebna graa za nju postoji i dostupna je, a
kandidatkinja je svojim uspjehom na poslijediplomskom studiju, znanstvenoistraivakim radom na projektu te vrsnim znanstvenim i strunim tekstovima dokazala
da moe obaviti samostalno znanstveno istraivanje i napisati izvorni znanstveni rad pa
stoga predlaemo Fakultetskom vijeu Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu da
joj odobri pristup izradi doktorske disertacije i prihvati predloenu temu Uloga
kostimografije u hrvatskom kazalitu Nastajanje, afirmacija i dosezi jedne
umjetnike discipline.
Dr. sc. Boris Senker, red. prof.

Dr. sc. Branko Heimovi, znan. savj. HAZU

lan povjerenstva
Dr. sc. Antonija Bogner-aban, znan. savj. HAZU

lanica povjerenstva
76
Fakultetsko vijee
Sveuilita u Zagrebu
Ivana Luia 3
10000 Zagreb
Martina Petranovi
Iloka 8
10000 Zagreb

Uloga kostimografije u hrvatskom kazalitu Nastajanje, afirmacija i dosezi jedne umjetnike discipline
Znanstveno podruje: Humanistike znanosti
Polje: Znanost o umjetnosti
Grana: Teatrologija
Uvod
U godinama izmeu dva rata, usporedo s jaanjem reije i scenografije, kao
samostalna umjetnika disciplina poinje se izdvajati i kostimografija. Preavi put od
garderobijera do kostimografa, od obrta do umjetnike djelatnosti koja ravnopravno
sudjeluje u kreativnom oblikovanju idejnog i vizualnog identiteta kazaline predstave,
kostimografija je nesumnjivo izborila pravo na teatroloku studiju koja bi ukazala na
njezin stvaralaki kontinuitet i rasvijetlila niz osebujnih autorskih rukopisa koji su
oblikovali povijest hrvatskoga kazalita dvadesetoga stoljea.

Suvremena teatrologija smatra kostim jednim od osnovnih nositelja znaenja kazaline
predstave, a kostimografa jednim od najvanijih sudionika kazalinoga ina (Nikola
Batui, Branko Heimovi, Boris Senker), no u Hrvatskoj su povijest ove umjetnike
discipline i njezin prinos kazalinoj predstavi i kazalinoj povijesti ostali velikim
dijelom neistraenima. Upoznavanju hrvatske kostimografske tematike dosad su
najvie pridonijeli Slavko Batui (Enciklopedija Hrvatskoga narodnoga kazalita u
Zagrebu, Zagreb 1969.) i Nikola Batui (Povijest hrvatskoga kazalita, Zagreb
1978.), radovi u kojima se kostimografija ukratko razmatra u okviru rasprava o
77
hrvatskoj scenografiji (Jovan Konjovi, ura Kovai) te nekoliko opsenijih
katalokih i monografskih izdanja o pojedinim kostimografima poput onih o Ingi
Kostiner, Ljubici Wagner ili Ruici Nenadovi Sokoli. Meutim, osim spomenutih
radova, izostala je cjelovitija znanstvena studija, pa ak i neki iscrpniji teatroloki rad
o bilo kojem periodu hrvatske kostimografije.

Rezultati predloenoga rada primjenjivi su u znanosti, kazalinoj, pa i televizijskoj i
filmskoj praksi te obrazovanju jer bi se njime ostvario referentan teatroloki prirunik
koji prvi puta sustavno iznosi kostimografsku problematiku u Hrvatskoj i daje uvid u
nastajanje, afirmaciju i dosege jedne umjetnike discipline.
Ue podruje rada
Uz krae osvrtanje na kostimografske teme iz starije kazaline povijesti, predloeni
doktorski rad prikazat e razvoj kostimske opreme predstava i kostimografske struke od
profesionalizacije hrvatskoga glumita do danas. Pritom e se osobita pozornost pridavati
utvrivanju poetike pojedinoga perioda kao i interpretaciji opusa kostimografa koji su
svojim radom bitno obiljeili i zaduili pojedine kazaline sredine, odnosno cijela
razdoblja, kao to je to, primjerice, uinila I. Kostiner.
Cilj predloenoga doktorskog rada je utvrivanje viestrukosti uloge kostima i
kostimografije u hrvatskome kazalitu (iznosi na scenu ivotopis lika i njegovu
psiholoku studiju, aktivan je agens u doaravanja iluzije ambijenta i uvjerljivosti
atmosfere, otkriva mentalitete i strukture miljenja koje ravnaju dramskim svijetom,
dopunjava i produbljuje pievu, glumaku i redateljsku viziju predstave, iskazuje
ideje, poruke i teze predstave, prenosi poetiku odreenoga kostimografa, redatelja ili
ak cijeloga kazalinoga razdoblja), sustavno iznoenje problematike hrvatske
kostimografije (glavni predstavnici, poetika pojedinog kostimografa i razdoblja, razvoj
struke) te znanstveno verificiranje znaenja umjetnike discipline ije mjesto u
78
povijesti nacionalne kulture u dosadanjoj znanstvenoj literaturi nije bilo dovoljno
argumentirano. Sagledavanjem prolostoljetne hrvatske kazaline umjetnosti iz dotad
manje poznatoga oita, rad moe ponuditi i novo ishodite za daljnja prouavanja
nacionalnoga kazalita, kao i veza s drugim nacionalnim kazalinim sredinama, te
ujedno jo jednom potvrditi uklopljenost hrvatske kazaline kulture u europska
kazalina zbivanja.
Metodoloki postupci
Istraivanje kostimske opreme predstava i kostimografske struke temeljit e se na
suvremenoj teatrologijskoj metodologiji, odnosno na prouavanju dostupne teatrografske
grae koju ine ponajprije skice kazalinih kostima, fotografije s predstava na kojima se
razvidi provedba kostimografske skice u djelo, kostimografske biljeke i sl. Vaan dio
rada init e i analiza kritike, teorijske i teatroloke refleksije o kostimu i kostimografiji
te stavova kazaline legislative prema kostimografiji kao i promatranje kostimografskih
prinosa predstavi u skladu s pojedinim kazalino-povijesnim razdobljem, aktualnim
redateljskim i scenografskim poetikama te suvremenim teorijskim spoznajama, a
obuhvatniji uvid u temu omoguit e i komparatistike usporedbe s drugim kazalinim
sredinama. Rad e ujedno pratiti i razmatranje suodnosa kostimografije prema
suvremenoj likovnosti i stilu odijevanja kao njezinim dvama stalnim referentnim
okvirima, dakako, u mjeri u kojoj to doputa u prvom redu teatroloki pristup navedenoj
tematici.
Struktura rada
Predloeni doktorski rad protezat e se na nekoliko cjelina. U uvodnim e se dijelovima
odrediti predmet, ciljevi i metodologija rada te dati osvrt na dosadanje pristupe hrvatskoj
kostimografiji (Uvod, Teatroloko lice hrvatske kostimografije). Potom slijedi analiza
navedene tematike kroz poglavlja o Prvim koracima hrvatske kostimografije,
Scenografima kostimografima izmeu dva rata, Razdoblju afirmacije umjetnike struke u
pedesetima te Kostimografiji u suvremenom kazalitu. S obzirom da se kostim ostvaruje u
vizualnoj domeni kazaline predstave, rad e nuno pratiti i odgovarajui likovni prilozi
79
kako bi ilustrirali poetiku pojedinog kostimografa, kazalita ili razdoblja. Zavrna
poglavlja ine Zakljuak, Biljeke, napomene, dokumenti, Popis likovnih priloga te
Bibliografija.
U Zagrebu, 27. oujka 2007.
Mentor
Voditelj poslijediplomskoga
studija
___________________
__________________
Dr. sc. Branko Heimovi,

znanstveni savjetnik
Dr. sc. Boris Senker, red. prof.
Kandidat
_________________
Martina Petranovi
80
Vijeu poslijediplomskih studija i
Fakultetskomu vijeu
Sveuilita u Zagrebu
Predmet: Izvjetaj o tome ispunjava li mr. sc. Helena Dela uvjete za stjecanje doktorata
znanosti i prijedlog za odobrenje predloene teme doktorskoga rada
Potovane kolegice i kolege!
Na sjednici Fakultetskoga vijea Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu odranoj
28. lipnja 2007. izabrani smo u struno povjerenstvo sa zadatkom da utvrdimo ispunjava
li mr. sc. Helena Dela sve uvjete predviene programom Jednogodinjega doktorskog
studija kroatistike i moe li joj se odobriti predloena tema doktorskoga rada, o em
podnosimo sljedei
I Z VJ E TAJ
I.
II.
Pregledom priloene dokumentacije ustanovili smo:

1. da je mr. sc. Helena Dela zavrila dvogodinji poslijediplomski studij
kroatistike i 2003. obranila magistarski rad Silazni naglasci na nepoetnim
slogovima rijei i tako stekla akademski stupanj magistra znanosti iz
podruja filologije;
2. da je nakon toga upisala jednogodinji doktorski studij iz kroatistike koji
je apsolvirala 2004. Na tom je studiju poloila sve potrebne ispite i 2006.
obranila dva doktorska kvalifikacijska rada.
3. da je dosada objavila tri izvorna znanstvena rada i pet strunih radova.
Sudjelovala je na dva znanstvena skupa (Hrvatski jezik u XX. stoljeu i
Slavonski dijalekt).
Iz toga slijedi da mr. sc. Helena Dela ispunjava uvjete iz l. 51., stavak 1.
Zakona o visokim uilitima.
U dogovoru s mentorom mr. sc. Helena Dela za doktorski rad predlae temu
Hrvatska standardna prozodija s obzirom na usporedbu dvaju naglaavanja:
Starevieva i Daniieva. Povjerenstvo predloenu temu ocjenjuje struno
relevantnom, a pristupnicu, na osnovi njezinih dosadanjih radova i strune
zauzetosti, kvalificiranom za obradbu te teme. U disertaciji e biti
kontrastirani prozodijski podatci ime Starevia iz njegove gramatike Nv
ricsslovica ilricska (Trst, 1812.) s podatcima iz knjige ure Daniia Srpski
akcenti (Zemun, 1925.), a jedni (tj. zapadnonovotokavski) i drugi (tj.
istononovotokavski) sa stanjem u prozodiji hrvatskoga standardnog jezika s
osobitim obzirom na injenicu da su ti podatci u hrvatskoj normativistici
razliito tretirani: prednost je davana Daniievima, a zapostavljani su
Starevievi. Unato injenici da su oba naglaavanja novotokavska, izmeu
njih postoje brojne razlike i nepodudaranja, pa je jedan od ciljeva istraivanja
81
odreen kao ustanovljenje potpuna popisa svih oblika nepodudaranja na
zadanome korpusu (po naglasnim kategorijama i tipovima) kao pomo u
rjeavanju prozodijskih problema u hrvatskome standardnom jeziku u kojem
su kolebanja (i nedosljednosti) u akcentuaciji iznimno esta i, dijelom, velika.
Tako bi obradba predloene teme, s jedne strane, doprinijela boljemu
poznavanju (i vrednovanju) akcentuacije u prvoj gramatici hrvatskoga pisanoj
hrvatskim, dok bi, s druge, bila doprinos prevladavanju (ili smanjenju)
napetosti (i nesuglasja) izmeu tradicionalne kodifikacijske i recentne
uporabne prozodijske norme hrvatskog standardnog jezika.
S obzirom na to struno povjerenstvo predlae Vijeu poslijediplomskih studija i
Fakultetskomu vijeu Filozofskoga fakulteta da mr. sc. Heleni Dela odobri temu
doktorskog rada pod naslovom Hrvatska standardna prozodija s obzirom na
usporedbu dvaju naglaavanja: Starevieva i Daniieva.
S potovanjem
Struno povjerenstvo
_________________________________
(Prof. dr. Marko Samardija, predsjednik)
_____________________________
(Prof. dr. Ivo Pranjkovi, lan)
_________________________________
(Doc. dr. Kreimir Mianovi, lan)
82
Helena Dela
Boidara Magovca 111
10000 Zagreb
Fakultetsko vijee
Ivana Luia 3
10000 Zagreb
HRVATSKA STANDARDNA PROZODIJA

S OBZIROM NA USPOREDBU DVAJU NAGLAIVANJA:
STAREVIEVA I DANIIEVA
Polje: jezikoslovlje
Grana: kroatistika
Podruje prozodije hrvatskoga standardnog jezika ostavlja dojam nesreene mase.
injenica da propisana naglasna norma kako je utvruju hrvatske gramatike od kraja 19.
stoljea nije uzimala u obzir posebnosti naglasnoga supstrata hrvatskoga standardnog jezika, a
da se bez veega kritikog odmaka prepisivala iz jednoga normativnog prirunika u drugi,
dovela je do velike razlike izmeu propisa i uzusa (obiaja) u hrvatskome standardnom jeziku
pa se u jezikoslovnoj kroatistici polariziraju miljenja oko polazita novoga opisa, a na temelju
toga i valjanoga propisa opeobvezatnoga hrvatskog izgovora.
Nepuna dva stoljea nakon to je objavljena Nv ricsslovica ilricsk ime Starevia (1812)
pojavio se njezin pretisak (2002). Pisac prve gramatike hrvatskoga jezika pisane hrvatskim
jezikom razlikovao je etiri novotokavska naglaska prije Karadia i Daniia. Za suvremenu je
hrvatsku normativnu akcentologiju korisno poznavanje toga koliko se i na koji nain
novotokavski naglasni sustav ostvaruje u djelu koje je poetkom 19. stoljea napisano s
namjerom da bude gramatika knjievnoga jezika, a ne gramatika jednoga dijalekta. Ako se,
dakle, akcentuacija u Rioslovici temeljito istrai stavljajui je u odnos prema
normativnoakcentolokim naporima na filolokoj okomici, posebno prema onom trenutku
akcentolokoga razvoja u kojem je propisanom normom za hrvatsku jezinu zajednicu postala
Karadi-Daniieva akcentuacija, osvrt na tu akcentuaciju prestaje biti samo opisom
Starevieva akcenta i pomae nam u izgraivanju i stabiliziranju naglasne norme hrvatskoga
standardnog jezika.
2. Ue podruje rada
Tipologija i tipoloka klasifikacija za tzv. klasini srpskohrvatski dana je u est
Daniievih akcenatskih rasprava u kojima se opisuju akcenti imenica, pridjeva i glagola (lanci
su skupljeni i objavljeni u knjizi Srpski akcenti 1925), pa je ue podruje rada naglasna tipologija
i morfoloki naglasak imenica, pridjeva i glagola. U svezi s naglaivanjem tih triju vrsta rijei
ponajvie je otvorenih pitanja.
Cilj je istraivanja utvrditi opseg podudaranja, odnosno nepodudaranja Daniieva
istononovotokavskoga naglaivanja i akcentuacije Starevieve Rioslovice koja pripada
zapadnonovotokavskomu naglasnom krugu, te dati potpun popis svih oblika nepodudaranja na
zadanome korpusu (po naglasnim kategorijama i tipovima). Podaci dobiveni ovakvom
komparativnom analizom koristit e se za rjeavanje problem akcentuacije suvremenoga
83
hrvatskog standardnog jezika u kojem su odstupanja od klasinih naglasnih propisa velika i po
distribuciji leksema u pojedine naglasne tipove i po tipolokim naglasnim odredbenicama.
Radi lakeg se snalaenja polazi, uz vea ili manja saimanja, od Daniieve naglasne
tipologije, koja se temelji na vrsti rije, rodu, broju slogova i vrsti promjene, ali se kao osnovni
akcent uzima akcent onih oblika u kojima nema posebnih uvjeta koji bi izazvali neku promjenu.
Budui da su naglasne osobine u tijesnoj vezi s tvorbenim, u naglasni se opis ukljuuju i tvorbeno
relevantni podaci.
S obzirom na to da je Starevi gramatiar i da je njegova uporaba jezika promiljena, u
Rioslovici svaki primjer ima normativnu vrijednost pa e se izraditi skice njegovih
pravogovornih napomena koje nisu napisane, ali za koje se moe s velikom vjerojatnou
pretpostaviti kakve bi bile. Kako bi se izbjegla bipolarna klasifikacija prema kojoj jedan naglasni
podatak moe ui ili u istononovotokavski ili u zapadnonovotokavski krug, vodit e se rauna
o dvama temeljnim pojmovima: naglasnoj bliskosti po ustrojstvu i naglasnoj bliskosti po
razvojnome stupnju. Tako e se uspostaviti razvojno-objasnidbeni modeli prema kojima se
odreeni novotokavski naglasni likovi potvruju starotokavskim naglasnim korelatima i
pokazati unutranji razvoj i koherencija. Konsultirat e se akcentoloke rasprave i gramatike
starijih hrvatskih i srpskih filologa (T. Maretia, . Daniia, A. Belia, S. Ivia, M. A.
Relkovia, I. A. Brlia, A. Maurania i dr.), a uzimat e se, naravno, u obzir i suvremeni
normativni prirunici te razlike izmeu sadanje propisane norme i priopajne prakse utvrene u
malobrojnim novijim akcentolokim radovima o tzv. uporabnoj naglasnoj normi.
5. Oekivani znanstveni i praktini doprinos
Kako naglasak hrvatskoga standardnog jezika nije dovoljno ni dobro opisan, a ni
podruje zapadne novotokavtine dovoljno istraeno, rekonstrukcija akcentuacije u prvoj
hrvatskoj gramatici koja opisuje novotokavski etveroakcenatski sustav i njezina usporedba s
Daniievim naglaivanjem bit e prilog spoznaji suvremene hrvatske normativne akcentologije
da Daniieva sistematizacija akcenata ne moe i nikada nije mogla biti hrvatskom
kodifikacijskom normom u svom konkretnom obliku, nego samo modelom novotokavske
akcentuacije (hrvatskosrpske). Ovako koncipirano istraivanje je i praktiki primjenjivo jer emo
dobiti vrijedne informacije o nizu primjera i kategorija koje se javljaju kao normirane ili
prakticirane dublete u standardnoj izgovornoj praksi. Budua normativna obrada toga dijela
naglasnog korpusa u kojem je propisana norma neodluna, nedosljedna ili nedoreena time e se
olakati, a otkloniti raznoliki iracionalni pritisci za uvoenjem izmjena u onom dijelu naglasnoga
korpusa gdje jezina tradicija ima uporite u praksi.
U Zagrebu 22. svibnja 2007.

Mentor:
Voditelj studija:
Kandidatkinja:
______________________
______________________
_____________
Prof. dr. Marko Samardija
Prof. dr. Ivo Pranjkovi
Helena Dela
84
Odsjek za psihologiju
Sveuilita u Zagrebu
Predmet: Izvjetaj o ispunjavanju uvjeta propisanih programom Jednogodinjeg
doktorskog studija psihologije i odobrenje teme disertacije za kandidatkinju
Mr. Slavku Gali
Fakultetskom vijeu
Filozofskog fakulteta u Zagrebu
Na sjednici odranoj 28. lipnja 2007. godine Fakultetsko vijee Filozofskog
fakulteta u Zagrebu imenovalo je struno povjerenstvo koje e utvrditi je li kandidatkinja
mr. Slavka Gali ispunila sve uvjete predviene programom Jednogodinjeg doktorskog
studija psihologije i moe li joj se odobriti predloena tema disertacije pod naslovom
"Specifinosti pamenja shizofrenih osoba". Na temelju uvida u dokumentaciju
Jednogodinjeg doktorskog studija psihologije, struno povjerenstvo podnosi Vijeu ovaj
I Z V J E TAJ
Mr.Slavka Gali je 1983. godine diplomirala psihologiju na Odsjeku za
psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a magistrirala je 1994. godine na
Medicinskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu, na podruju djeje i adolescentne
psihijatrije, s radom Usporedba obiljeja djece s primarnom i sekundarnom nonom
enurezom. Specijalizaciju iz klinike psihologije na Odsjeku za psihologiju Filozofskog
fakulteta u Zagrebu zavrila je 1999. godine, obranom rada Primjena Bentonove baterije
testova uenja i perceptivnih vjetina kod djece razliitog kolskog uspjeha.
Jednogodinji doktorski studij psihologije upisala je u akademskoj godini
2002/2003.. Redovite obaveze na poslijediplomskom studiju je uredno izvravala,
poloila je ispit iz kolegija Psihometrijska teorija i metoda i obranila nacrt disertacije.
Prema programu studija, kandidatkinja je izradila tri seminarska rada: Bioloke i
psiholoke teorije o nastanku shizofrenije, Neupsihologijska istraivanja shizofrenije i
Poremeaji miljenja u shizofrenih osoba. Sva tri rada su ocijenjena ocjenom odlian
(5). Kandidatkinja je na zavrnoj godini poslijediplomskog studija uspjeno poloila
godinji ispit koji je obuhvaao sljedee teme: Poremeaji pamenja kod razliitih
psihopatolokih i neuropatolokih stanja, Metodologija ispitivanja kognitivnih deficita
kod razliitih psihikih poremeaja, Kognitivni deficiti, Tijek bolesti i prognostiki ishod
kod pozitivne i negativne forme shizofrenije. Tijekom istraivakog rada vezanog uz
85
disertaciju, mr. Slavka Gali redovito se konzultirala s mentoricom prof. dr. sc. Nataom
Joki-Begi.
Mr. Slavka Gali od 1983. godine aktivno sudjeluje i u znanstveno-istraivakom
radu. U tom je razdoblju objavila etiri rada, od kojih tri znanstvena (dva su objavljena u
tercijarno referenciranom asopisu), a pristupnica je prvi autor u dva rada. Napisala je
knjigu Neuropsihologijska procjena (Naklada Slap, 2002) koja se koristi u nastavi iz
klinike psihologije, brojne recenzije knjiga te prijevode prirunika. Sudjelovala je s
veim brojem izlaganja na znanstvenim i strunim skupovima. Sudjelovala je u dva
znanstveno-istraivaka projekta, a sada sudjeluje kao asistent istraiva na projektu
"Psihosocijalni aspekti zdravlja djece i adolescenata" koji se provodi na Filozofskom
fakultetu u Zadru pod voditeljstvom dr. sc. Anite Vuli-Prtori.
Povjerenstvo ocjenjuje dosadanji znanstveno-istraivaki rad mr. Slavke Gali
uspjenim i smatra da je kandidatkinja zadovoljila sve uvjete propisane planom i
programom Jednogodinjeg doktorskog studija psihologije.
Mr. Slavka Gali je za temu svoje disertacije predloila Specifinosti pamenja
shizofrenih osoba"
Glavna odrednica kognitivne disfunkcije kod shizofrenih jesu deficiti panje, izvrnih
funkcija i pamenja ali nije sasvim jasno koja je faza pamenja oteena, je li oteeno
samo pamenje verbalnih sadraja ili i vidno prezentiranih sadraja i je li ovo oteenje
primarno ili je posljedica oteenja panje i izvrnih funkcija.
Pretpostavlja se da u osnovi shizofrenog poremeaja jesu strukturalne i funkcionalne
abnormalnosti frontalnih i temporalnih renjeva mozga pa je zbog toga vano vidjeti jesu
li deficiti pamenja shizofrenih osoba slini onima koji se javljaju uz temporalne i
frontalne lezije i razlikuju li se deficiti pamenja shizofrenih osoba od deficita opaenih
uz lezije mozga koje ne ukljuuju frontalna i temporalna podruja i uz one u
nepsihotinih psihijatrijskih poremeaja.
Cilj ovog istraivanja jest usporedba rezultata na testovima pamenja shizofrenih
osoba, osoba s nepsihotinim psihijatrijskim poremeajima i osoba s lezijama mozga
razliite lokalizacije kako bi se vidjelo postoje li neke osobitosti poremeaja pamenja
tipine za shizofreniju i, s druge strane, postoje li slinosti deficita u shizofrenih osoba i u
osoba s frontalnim i temporalnim lezijama.
Tijekom ispitivanja bit e ispitivano verbalno-logiko pamenje, verbalno uenje,
kratkorono i dugorono verbalno pamenje i pamenje vidno prezentiranih informacija.
Istraivanje e biti provedeno na tri klinika uzorka: (1) sudionici kod kojih je
dijagnosticiran shizofreni poremeaj, (2) sudionici kod kojih je nepsihotian psihijatrijski
poremeaji (anksiozni poremeaji i poremeaji linosti) i (3) sudionici s lezijama mozga
utvrenim kompjutoriziranom tomografijom ili magnetskom rezonancijom. Shizofreni
sudionici i oni s nepsihotinim poremeajem bit e odabrani u skladu sa slubeno
vaeom nozolokom klasifikacijom (MKB-10). Prikupljanje podataka vrit e se
individualno, primjenom baterije relevantnih neuropsihologijskih testova.
U analizi podataka koristit e se deskriptivna statistika, analiza varijance i
diskriminacijska analiza.
86
Kao oekivani doprinos predloenog istraivanja moemo istai kako dobiveni
rezultati mogu posluiti kao indirektna potpora ili argument protiv hipoteze o
abnormalnostima temporalnih i frontalnih podruja u shizofrenih bolesnika ime bi se
unaprijedilo razumijevanje etiologije i patogeneze shizofrenog poremeaja. Osim toga
ako se utvrdi kako je mogue na osnovi rezultata na testovima pamenja razlikovati
osobe sa shizofrenijom od osoba s organskim oteenjem mozga i od osoba s
nepsihotinim psihijatrijskim poremeajima to e unaprijediti diferencijalno-dijagnostiki
postupak.
Povjerenstvo predlae Fakultetskom vijeu da prihvati predloeni sinopsis

disertacije mr. Slavke Gali , jer se radi o sloenom istraivanju iji e rezultati pruiti
vane znanstveno-teorijske ali i praktine spoznaje. Povjerenstvo je suglasno da mentor
mr. Slavki Gali bude prof. dr. sc. Nataa Joki-Begi.
Struno povjerenstvo:
Dr.sc. Nataa Joki-Begi, izv. prof.
predsjednica povjerenstva
Dr.sc. Meri Tadinac, red. prof.
lanica povjerenstva
Dr. sc. Predrag Zarevski, red.prof.
lan povjerenstva
87
Slavka Gali
Novi Mihaljevci 11a
34000 Poega
Fakultetsko vijee
Ivana Luia 3
10000 Zagreb
Specifinosti pamenja shizofrenih osoba

Znanstveno podruje: drutvene znanosti
Polje: psihologija
Grana: klinika psihologija
Teorijska podloga rada
Oteenja kognitivnih funkcija u shizofreniji smatraju se bitnom odrednicom
poremeaja iako nije jasno radi li se o temeljnim oteenjima koja za posljedicu imaju
simptome bolesti, jesu li simptomi bolesti i kognitivna oteenja nezavisni ili su i
simptomi bolesti i kognitivna oteenja posljedica iste temeljne neuropatoloke
disfunkcije.
Glavna odrednica kognitivne disfunkcije kod shizofrenih jesu oteenja panje, izvrnih
funkcija i pamenja ali nije sasvim jasno koja je faza pamenja oteena, je li oteeno
samo pamenje verbalnih sadraja ili i vidno prezentiranih sadraja i je li ovo oteenje
primarno ili je posljedica oteenja panje i izvrnih funkcija.
Unato heterogenim podacima iz razliitih istraivanja oito je da se u oko dvije treine
shizofrenih osoba oituju oteenja pamenja to se moe dovesti u vezu i s
neuropatolokim nalazima o abnormalnostima frontalnih i temporalnih renjeva. Brojna
istraivanja pokazuju da su najistaknutija oteenja u radnom pamenju i to u verbalnim
zadacima, to je u skladu s pretpostavkama o abnormalnostima prefrontalnog korteksa u
shizofrenih osoba.
Pretpostavlja se da u osnovi shizofrenog poremeaja jesu strukturalne i funkcionalne
abnormalnosti frontalnih i temporalnih renjeva mozga pa je zbog toga vano vidjeti jesu
li oteenja pamenja shizofrenih osoba slina onima koja se javljaju uz temporalne i
frontalne lezije i razlikuju li se oteenja pamenja shizofrenih osoba od poremeaja
pamenja opaenih uz lezije mozga koje ne ukljuuju frontalna i temporalna podruja i
uz nepsihotine psihijatrijske poremeaje.
Ue podruje rada
Ue podruje rada jesu kognitivna oteenja u shizofrenih osoba.
Ciljevi/problemi istraivanja
Cilj ovog istraivanja je utvrditi osobitosti poremeaja pamenja u shizofrenih
osoba. Znanstveni problemi istraivanja jesu: usporedba rezultata na testovima pamenja
shizofrenih osoba, osoba s nepsihotinim psihijatrijskim poremeajima i osoba s lezijama
mozga razliite lokalizacije kako bi se vidjelo postoje li neke osobitosti poremeaja
88
pamenja tipine za shizofreniju i, s druge strane, postoje li slinosti oteenja pamenja
u shizofrenih osoba i u osoba s frontalnim i temporalnim lezijama.
Metodoloki postupci (i predviene analize podataka)
Tijekom ispitivanja bit e primijenjeni slijedei testovi: Wechsler-Bellevue
ljestvica inteligencije za odrasle, Logiko pamenje kao mjera recentnog verbalnologikog pamenja, Test sluno-verbalnog uenja kao mjera verbalnog uenja,
kratkoronog i dugoronog verbalnog pamenja i Rey-Osterriethov test sloenog lika kao
mjera recentnog pamenja vidno prezentiranih informacija.
Planira se u istraivanje ukljuiti 50 osoba s dijagnozom shizofrenog poremeaja, 50
osoba s nepsihotinim psihijatrijskim poremeajima (anksioznim poremeajima i
poremeajima linosti) i 100 osoba s lezijama mozga utvrenim kompjutoriziranom
tomografijom ili magnetskom rezonancijom.
U analizi podataka koristit e se deskriptivna statistika, analiza varijance i
diskriminacijska analiza.
Oekivani znanstveni i/ili praktini doprinos
U veini istraivanja pamenja u shizofrenih osoba usporeivani su rezultati
shizofrenih osoba s rezultatima zdravih osoba i s rezultatima koje postiu osobe s drugim
psihijatrijskim poremeajima. S obzirom na dobro utvrenu injenicu o oteenjima
pamenja u velikog broja shizofrenih osoba i teorije o disfunkciji razliitih podruja
mozga u etiologiji shizofrenije, a naroito frontalnih i temporalnih podruja, znaajno je
usporediti rezultate shizofrenih osoba i osoba s temporalnim i frontalnim lezijama.
Dobiveni rezultati mogu posluiti kao indirektna potpora ili argument protiv hipoteze o
funkcionalnim i neuroanatomskim abnormalnostima temporalnih i frontalnih podruja u
shizofrenih osoba. U psihodijagnostikoj procjeni i diferencijalnoj dijagnozi shizofrenije
vanu ulogu imaju rezultati na razliitim testovima kognitivnih i izvrnih funkcija pa je
zbog toga za kliniku praksu vano utvrditi je li mogue na osnovi rezultata na testovima
pamenja razlikovati osobe sa shizofrenijom od osoba s organskim oteenjem mozga i
od osoba s nepsihotinim psihijatrijskim poremeajima.
Datum:
7. svibnja 2007.
Mentor:
Prof. dr. Nataa Joki-Begi
Voditelj studija:
Prof. dr. Dinka orkalo-Biruki
Kandidat:
Slavka Gali
89
Fakultetsko vijee
Sunica Musta
Pjeana uvala IV/29
Sveuilita u Zagrebu
52100 Pula
Ivana Luia 3
10000 Zagreb
Sinopsis magistarskoga rada

KAMENA SKULPTURA CRKVE SV. MIHOVILA U BANJOLAMA
U KONTEKSTU RANOROMANIKOG KIPARSTVA ISTRE
komunikacija
1. Uvod /razlozi za predloeno istraivanje

Iako je stupanj istraenosti ranosrednjovjekovne kamene skulpture u Istri posljednjih
desetak godina u porastu, zahvaljujui provedbi velikih istraivakih kampanji te
organizaciji znaajnih europskih izlobi, u znanstvenim je krugovima njeno tematiziranje
ogranieno ponajvie na radioniku produkciju izmeu 6. i 9. stoljea, s osobitim
naglaskom na radove nastale pod langobardskim odnosno karolinkim utjecajem.
Sljedea stanica tog razvojnog puta, ija se poela formiraju jo u kasnoj antici, upravo
je skulptura 11. odnosno poetka 12. stoljea, ije je postojanje na promatranom podruju
utvreno, no bez obzira na njenu iznimnu vrijednost, nikada sustavno istraeno.
Primarno, namee se potreba za istraivanjem sauvane dokumentacije i objavljene
literature kao i terenski rad na kamenim ulomcima, kako bi se stvorila baza podataka,
katalog kamenih ulomaka, sve u cilju interpretacije predmetne skulpture u irem
kontekstu umjetnikih strujanja u Europi. Kao prilog takvom katalogu nudi se rad
autorice na kamenoj skulpturi vieslojnog lokaliteta crkve Sv. Mihovila u Banjolama u
Istri, ije revizijsko istraivanje s kolegama vodi od 2004. godine, s posebnim naglaskom
na onu ranoromanikog stilskog izraza te analizu njena nastajanja u pripadajuem
kulturnom krugu.
Kamena skulptura 11. i poetka 12. stoljea, kao iskaz mijene ili dokaz kontinuiteta
predromanikog u romaniki izraz, tema je istraivanja mnogih domaih povjesniara
90
umjetnosti. Kako su isti svoje zakljuke izvlaili uglavnom analizirajui kiparske
radove na podruju Dalmacije i Kvarnera (recentno ponajvie I. PetricoIi, . Rapani,
M. Jurkovi, I. Fiskovi, N. Jaki, J. Belamari, P. Vei), uz sporadina razmatranja
ponekih primjera iz dananje Istre (N. Jaki, J. Belamari), istraivanje ulomaka sa
istarskih lokaliteta zaustavljeno je na radovima i izvjetajima istraivaa stare
generacije objavljenima prije vie desetaka pa ak i stotinu godina (A. Gnirs, D.
Rismondo, M. Mirabella Roberti, B. Fui, B. Marui, A. onje), te osnovnim
inventarnim zabiljekama konzervatorske slube, slijedom ega izostaje i potreban
sintetski prikaz. Ipak se neke od spoznaja, kao to su one o utjecaju grgurovske
reforme te akvilejskog kruga (M. Jurkovi i N. Jaki), kao i najnovija jo
neobjavljena istraivanja istih autora mogu iskoristiti u ovom istraivanju. Sama crkva
Sv. Mihovila u Banjolama, figuralnom skulpturom moda najbogatije nalazite u Istri,
prethodno je iskopavana 1909. godine, iza ega slijede izvjetaj voditelja istraivanja
(D. Rismondo) te pojedinani osvrti na pronaene ulomke i djelomino otkrivene
arhitektonske ostatke (A. Gnirs, B. Marui, M. Vicelja, G. Cuscito, J. Belamari, N.
Jaki), a kome prethode razmatranja nekolicine lokalnih povjesniara (G. Giachin, G.
R. Carli, P. Sticotti). U definiranju konteksta nastajanja kamene opreme ove crkve,
osim na spomenute autore, valja se osloniti na komparacije s istovremenim
primjercima tematiziranima u katalozima recentnih europskih izlobi, monografskim
pregledima ili pojedinanim lancima talijanskih i njemakih znanstvenih publikacija.
3. Praktina primjenjivost spoznaja do kojih se kani doi
Predmetni rad prilog je nunoj sintezi hrvatske srednjovjekovne skulpture, budui da
ranoromanika skulptura, za razliku od dobro obraene predromanike i neto poznatije
skulpture romanikog stilskog izraza, jo uvijek nije sintetizirana. U sklopu rada svaki e
kameni ulomak sa lokaliteta biti detaljno dokumentiran, rekonstruirat e se cjelina kojoj
pripada, a svi e se nalazi dovesti u vezu s ve poznatim primjercima sa istarskog
poluotoka. Na taj e se nain ponuditi izvoran izgled unutranjosti istraivane crkve, ali i
obogatiti spoznaje o razvoju srednjovjekovne skulpture Istre i njene okolice.
4. Ue podruje rada
Unutar rada donosi se katalog svih ulomaka arhitektonske plastike odnosno crkvenog
namjetaja sa lokaliteta Sv. Mihovila u Banjolama. Detaljnije se analizira (ikonografski,
stilski i tehniki) skulptura databilna u 11. odnosno 12. stoljee te datacijski srodni
primjerci istog medija sa drugih lokaliteta poluotoka, a irom komparativnom analizom
obuhvaaju se i oni drugih medija te ireg zemljopisnog kruga, ime e se razmotriti svi
aspekti oblikovanja izraza rane romanike u kamenoj skulpturi. S obzirom na specifinu
povijesnu situaciju Istarskog poluotoka u radu e se pomnije razmotriti benediktinska
linija utjecaja, utjecaj Bizanta preko Venecije, potom Akvileje, Kvarnera, te dananje
Austrije i Njemake. Drutvene prilike, posebice politiko-crkveni program gregorijanske
reforme, jaanje samostalnosti akvilejskih patrijarha, snaga Venecije, te novi val utjecaja
preko crkvenog vrha biskupija u Istri, dovest e se u vezu s nekim elementima predmetne
skulpture.
91
a) sainjavanje kataloga kamene skulpture iz crkve Sv. Mihovila u kojem e biti
ukljueni i nestali ulomci, poznati samo iz starije literature ili neobjavljene
konzervatorske dokumentacije, u cilju stvaranja cjelovitog kataloga
srednjovjekovne skulpture Istre
b) formiranje argumentacijske linije pomou koje e se dokazati meusoban odnos
drutvenih zbivanja i izbora prikaza na mediju kamena kao i na svim ostalim
medijima, u cilju podravanja nunosti ikonografske analize skulpture
srednjovjekovnog razdoblja
c) dokazivanje slinosti istovremenih kamenih ulomaka prikupljenih sa razliitih
lokaliteta, pogotovo onih ueg kulturnog kruga, pri emu e reper za usporedbu
uvijek biti ranije datiran ulomak, a sve u cilju dokazivanja teze o odrivosti
komparativne stilske analize skulpture kao metode u dataciji skulpture
srednjovjekovnog razdoblja
d) tematiziranje svih kljunih problema formiranja izriaja skulpture 11. stoljea
kao to su: utjecaj kulturno-povijesnih okolnosti na izbor prikaza na ulomcima
crkvenog namjetaja, razvoj figuralne skulpture, razvoj geometrijskih i
vegetabilnih motiva, oblikovanje ulomaka arhitektonske skulpture te koritenje
antikih ulomaka u tu svrhu, utjecaj primjeraka drugih medija na oblikovanje
kamene skulpture.
e) sistematizacija cjelokupne literature i pisane grae o istraivanoj temi
Istraivanje e se prije svega temeljiti na analizi kamenih ulomaka iskopanih u
kampanjama 1909. godine i onima od 2004. do 2006., te pregledu s njime povezane
literature i dokumentacije konzervatorskih slubi, crkvenih zbirki i muzeja. Nadalje
koristit e se komparativna analiza kako bi se nedatirani ulomci povezali s onima ve
definirane datacije, te ikonografska analiza ulomaka s istim ciljem kao dodatan kontrolni
reper, te e se u tu svrhu rekonstruirati tadanja povijesna zbivanja isto tako uz pomo
objavljene literature. Pomou navedenih metoda postulirat e se i problematizirati
formiranje izraza prouavanog razdoblja u cjelini kao i pojedini elementi u odnosu na
cjelinu. Time e se, naime, skulptura kao zatvoreni sustav dovesti u vezu s
interpretacijskim kontekstom, posebice s politikim i drutvenim specifinostima.
7. Osvrt na strukturu rada
U uvodnom dijelu rada definirat e se predmet istraivanja uz poblie odreenje
vremenskog i zemljopisnog okvira, predstavljen e biti kratak pregled dosadanjih, te
metodologija i ciljevi novih istraivanja. U slijedeim e se poglavljima osvrnuti na
cjelokupan lokalitet Sv. Mihovila u Banjolama da bi se zatim izdvojeno promatrale
skupine ulomaka iste funkcije. Svaka e se cjelina pokuati ikonografski interpretirati,
stilski analizirati, zatim tehniki definirati kako bi se napokon rekonstruirala unutranjost
crkve i ikonografski program prezentiran u mediju kamena. Tako sistematizirana
skulptura smjestit e se u interpretacijski okvir, koji se temelji na kulturno-povijesnoj i
politikoj kontekstualizaciji skulpture 11. i 12. stoljea, pri emu se predstavljaju svi
lokaliteti na kojima je zabiljeena skulptura razdoblja na podruju dananje Istre, te
komparativnom analizom definira ui i iri kulturni okvir formiranja njena izraza. U
92
zakljuku e biti sintetizirane steene spoznaje o navedenim problemima te rekonstruirani
razvojni tokovi kamene skulpture u Istri tijekom navedenih stoljea. Naposljetku, donosi
se katalog svih ulomaka sa lokaliteta. Bibliografski podaci o tekstovima koritenima u
istraivanju bit e navedeni na kraju rada.
Mentor:
dr.sc. Miljenko Jurkovi, red. prof
Voditelj studija:
dr.sc Predrag Markovi, doc
Kandidat:
Sunica Musta
93
Fakultetskom vijeu
Sveuilita u Zagrebu
Maida Mahmuljin
Sinopsis poslijediplomskoga specijalistikog rada

Prevoenje s francuskog na hrvatski i s hrvatskog na francuski jezik s osobitim obzirom na
podruje zdravlja, porta, prometa, institucija Europske unije i poduavanja francuskog jezika
Ovim radom elim pokazati kako se teoretske spoznaje o lingvistici i prevoditeljstvu
mogu praktino primijeniti u prevoenju strunih, znanstvenih i knjievnih tekstova s francuskog
na hrvatski i s hrvatskoga na francuski jezik. U tu svrhu odabrala sam 50 autorskih kartica teksta
na francuskom jeziku s tri razna podruja (u priblino proporcionalnom omjeru) i taj u tekst
prevesti na hrvatski jezik. Druga polovica rada obuhvaa 50 stranica hrvatskoga teksta (takoer u
proporcionalnom omjeru s tri razna podruja) koji u prevesti na francuski jezik. Za prevoenje
sam odabrala sljedee tekstove:
- za prijevod na hrvatski:
(1) Challe, Odile, 2002: Enseigner le franais de spcialit. Ed. Economica. Chapitre II, p. 16-32.
(2) Burban, Jean-Louis, 1998: Le Parlement europen. Presses Universitaires de France, ''Que
sais-je?''. Chapitre II, p. 58-98.
(3) Commission europenne, 2001., Transport. LIVRE BLANC sur: ''La politique europenne des
transports l'horizon 2010: l'heure des choix. Partie III, Placer les usagers au cur de la politique
des transports; Pages: 70-95.
- za prijevod na francuski:
(1) Kramlinger, K., 2005: Mayo Clinic o depresiji. Kako razumjeti, prepoznati i lijeiti depresiju?
Medicinska naklada, Zagreb. I, 3-30.
(2) Vurdelja, M., 1996: Vitamini, aminokiseline, minerali, antioksidansi. Dr.Ph. Mimi Vurdelja.
52-98.
(3) Orlick, T., 1998: Mentalni trening za portae. Gopal. I, 3-41.
U radu na tim prijevodima koristit u razna pomagala - referentna jezina djela
(jednojezini i dvojezini rjenici, pojmovnici, pravopisi, gramatike), referentna struna djela
(enciklopedije, prirunici), internet, konzultacije sa strunjacima za pojedina podruja.
Smisao ovoga rada je da potvrdim svoju prevoditeljsku spremu i sposobnost, da ih radei
na tim tekstovima jo vie unaprijedim, te da tako pridonesem unapreenju prijevodnih standarda
i prevoditeljske struke u naoj zemlji.
U Zagrebu, 20.04.2007.
Mentor:
mr. sc. Evaine Le Calv Ivievi
Voditelj studija:
prof. dr. sc. Vladimir Ivir
Kandidat:
Maida Mahmuljin
94
Fakultetskom vijeu
Sveuilita u Zagrebu
Iva Mikovi
Sinopsis strunoga specijalistikog rada

Prevoenje s engleskog na hrvatski i s hrvatskog na engleski jezik s osobitim obzirom na
podruje psihologije
Ovim radom elim pokazati kako se teoretske spoznaje o lingvistici i prevoditeljstvu mogu
praktino primijeniti u prevoenju knjievnih, strunih, znanstvenih i znanstveno-popularnih
tekstova s engleskoga na hrvatski i s hrvatskoga na engleski jezik. S tim ciljem, odabrala sam 50
autorskih kartica teksta na engleskom jeziku s tri razliita podruja koje u prevesti na hrvatski
jezik. Druga polovica rada obuhvaa 50 kartica hrvatskoga teksta koje u prevesti na engleski
jezik. Tekstovi su razliitih tematika, s teitem na podruje psihologije.
Za prijevod na hrvatski odabrala sam:
Tse, William and Laughlin, Mary: Umbilical Cord Blood Transplantation: A New Alternative
Option, Hematopoietic Stem Cell Transplatation, American Society of Hematology, 2005
Greene, Brian: The Universe and the Bucket, The Fabric of the Cosmos, Alfred A. Knopf, New
York, 2004
Fast, Julius: , Body Language, Pan Books Ltd., London, 1971
Za prijevod na engleski odabrala sam:
Osam tekstova iz arhive Gradskog poglavarstva grada Samobora koji turistiki promoviraju grad
i kulturno-umjetnika drutva koja djeluju na podruju Samobora: Samobor, Plesna grupa
Burka, Biografija Lutonjica, Folklorni ansambl Mladost, Tamburako drutvo Ferdo
Livadi, Gradska glazba Samobor, Hrvatsko pjevako drutvo Jeka, i Kulturno umjetniko
drutvo Otrc, , 2006.
Veselinovi, Zvjezdana i Sindik, Joko: Pregled nekih karakteristika i dijagnostikih vrijednosti
rezultata u razliitim instrumentima za identifikaciju darovite djece predkolske dobi, 2006.
Miljkovi, Dubravka i Rijavec, Majda:, Kakav sam?, Razgovori sa zrcalom, IEP Zagreb, 2001.
U radu na ovim prijevodima koristit u razna pomagala referentna jezina djela
(jednojezine i dvojezine rjenike, pojmovnike, pravopise i gramatike), referentna struna djela
(enciklopedije, prirunike), internet. Takoer, savjetovat u se sa strunjacima za pojedina
podruja, te i sa samim autorima kada to bude mogue.
Smisao ovoga rada je da potvrdim svoju prevoditeljsku spremu i sposobnosti, da ih radei na
odabranim tekstovima jo vie unaprijedim te tako doprinesem unapreenju prijevodnih
standarda i prevoditeljske struke u Hrvatskoj
Mentor:
Mr. sc. Vesna Beli
Voditelj studija:
Kandidat:
Prof. dr. V. Ivir
Iva Mikovi
95
Milana Funduk
Sv. Mateja 123
10010 Zagreb
Fakultetsko vijee
Ivana Luia 3
10000 Zagreb
SINOPSIS MAGISTARSKOGA RADA
Jaussova estetika recepcije i Gadamerova hermeneutika

Polje: filologija
Grana: komparativna knjievnost
1. Uvod. Razlozi za predloeno istraivanje.
Filozofska hermeneutika u nekoliko je navrata svojim idejama plodonosno
utjecala na znanost o knjievnosti u 20. stoljeu. Nakon recepcije ideja njemakog
filozofa Wilhelma Diltheya dvadesetih godina te utjecaja Heideggerove hermeneutike
faktinosti u etrdesetim i pedesetim godinama, trei val recepcije ideja filozofske
hermeneutike u znanosti o knjievnosti dogodio se kasnih ezdesetih i sedamdesetih
godina, a povezan je s hermeneutikom Hansa-Georga Gadamera. Presudan dogaaj bilo
je objavljivanje Gadamerova kapitalnog djela Istina i metoda 1960. godine. Premda e
interes za Gadamera u znanosti o knjievnosti u ovom periodu trajati relativno kratko, jer
e na scenu stupiti tada daleko utjecajniji francuski strukturalizam, upravo e u ovom
razdoblju Gadamerove ideje naii na znaajan odjek i primjenu u teoriji recepcije,
novonastajuem metodolokom pravcu koji razvija tzv. konstanka kola estetike, a
osobito njezin utemeljitelj i najznaajniji predstavnik Hans Robert Jauss.

U knjievnoj teoriji 20. stoljea dogodio se zaokret od do tada uobiajenog
prouavanja autora i djela prema istraivanju uloge itatelja. Zaokret knjievne teorije
prema itatelju dovest e kasnih ezdesetih i sedamdesetih godina do pojave teorijske i
estetike orijentacije poznate pod nazivom teorija recepcije, koja se razvijala prije svega
u Njemakoj i SAD. Njemaka varijanta, teorija recepcije u najuem smislu rijei,
povezuje se s teorijskim nastojanjima istaknutoga njemakog romanista i teoretiara
knjievnosti Hansa Roberta Jaussa i njezinoga moda najpopularnijeg predstavnika
Wolfganga Isera. U Jaussovoj koncepciji vidljivi su utjecaji mnogih prethodnika i tada
aktualnih diskusija: od tradicionalnih istraivanja utjecaja i povijesti ukusa u njemakoj
znanstvenoj tradiciji pa sve do ruskih formalista, ekog strukturalizma i sociologije
knjievnosti Roberta Escarpita. Polazei od modela razumijevanja razvoja znanosti Th.
Kuhna, Jauss se zalae za promjenu paradigme istraivanja u znanosti o knjievnosti te
96
pokuava izgraditi novu metodologiju povijesti knjievnosti. Njegova teza o povijesti
knjievnosti koju stvara itateljska publika dovela je u prvi plan pojam recepcije.
Produbljujui prvobitni nacrt u sveobuhvatniju koncepciju, Jauss, traei, prema
vlastitom iskazu, hermeneutiko produbljenje objanjenja procesa recepcije, posie za
Gadamerovim hermeneutikim modelom.
3. Praktina primjenjivost spoznaja
Spoznaje dobivne provedenim istraivanjem mogle bi se primijeniti u daljnjem
istraivanju uloge itateljske publike u recepciji knjievnih djela.
4. Ue podruje rada
Ovaj rad pokuat e istraiti najvanije aspekte odnosa Jaussove estetike recepcije
i Gadamerove hermeneutike. Hans Robert Jauss se na mnogim mjestima u svojim
tekstovima izrijekom poziva i oslanja na temeljne Gadamerove teze. Meutim, unato
deklarativnom pristajanju pa ak i znaajnom preuzimaju terminologije te pojedinih
obrazloenja, Jauss vrlo esto, vie ili manje utemeljeno, kritizira Gadamera, a u
konanici njegova estetika recepcije pokazuje znaajna odstupanja od Gadamerovih
rjeenja..
Istraivanje dodirnih toaka, ali i mjesta znaajnih razilaenja, trebalo bi
doprinijeti kritikom promiljanju i objektivnijem uvidu u domete kako Gadamerove
hermeneutike, tako i Jaussove estetike. Ujedno, na primjeru Jaussove recepcije Gadamera
bit e mogue iskustveno provjeriti kako u ovom konkretnom sluaju funkcionira
hermenutiki krug.
Budui da tema magistarskoga rada ukljuuje supostavljanje i suprotstavljanje dva
modela razumijevanja tekstova, u istraivanju e se koristi metoda analize i komparativna
metoda .
7. Struktura rada
Uvodni dio rada izloit e okolnosti nastanka Jaussove teorije recepcije i njezine
ishodine postavke, a takoer e obraditi i temeljne pojmove Gadamerove filozofske
hermeneutike. U nastavku rada analizirat e se utjecaj Gadamerovih teza u glasovitom
97
Jaussovu nastupnom predavanju Povijest knjievnosti kao izazov znanosti o knjievnosti,
a zatim i u ostalim relevantnim tekstovima iz Jaussova knjievnoteorijskog opusa. U
zakljuku e se dati kritika evaluacija Jaussove recepcije Gadamera te sinteza rezultata
istraivanja.
Zagreb, 7. rujna 2007.
Mentor:
Voditelj studija:
Kandidat:
Dr. sc. Milivoj Solar
dr. sc. Boris Senker
Milana Funduk

2

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

2

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

F.

PREDMETI S VIJEA POSLIJEDIPLOMSKIH STUDIJA

Izvjetaji strunih povjerenstava za odobrenje stjecanja doktorata znanosti izvan

Imenovanje strunih povjerenstava za utvrivanje uvjeta za stjecanje doktorata

Vijeu poslijediplomskih studija

PREDMET: pristupanje izradi i obrani disertacije izvan doktorskog studija

ZNANOSTI iz znanstvenog podruja POVIJESNIH ZNANOSTI od 5. veljae 1991. kad

kulturnih zbivanja u suvremenoj arhitekturi prve polovice u Dubrovniku i Hrvatskoj.

Filozofski fakultet Odsjek za povijest umjetnosti je ovlaten za znanstveno podruje:

Na temelju iznesenog u ovom izvjeu donosimo slijedeu

mr. sc. Patricija Veramenta-Pavia

U Dubrovniku, 20. prosinca 2006.

Sinopsis doktorskog rada

izv.prof.dr.sc. Zlatko Juri

mr.sc. Patricija Veramenta-Pavia

Sinopsis doktorskoga rada

USMENOKNJIEVNO NASLJEE KRIEVAKOGA KRAJA U KONTEKSTU

3. Praktina primjenjivost znanstvenih spoznaja

Vijeu poslijediplomskih studija i

Na osnovi priloene dokumentacije povjerenstvo je ustanovilo:

SINOPSIS DOKTORSKOGA RADA

Tipologizacija pravopisnih i jezinih promjena na posmrtnim

24. travnja 2007.

prof. dr. sc. Marko Samardija

Vijeu poslijediplomskih studija

PREDMET: odobravanje teme i pristupanje izradi doktorske disertacije

Iva Breanski zadovoljava uvjete propisane Zakona o visokim uilitima za pristupanje

2.e. Kandidatkinja ima recenzirani znanstveni rad u pripremi za objavljivanje u asopisu

zadovoljava uvjete propisane Zakonom o visokim uilitima za

izv. prof. dr. sc. Zlatko Juri dipl. ing. arh.

doc. dr. sc. Jasna Galjer

Sinopsis doktorskoga rada

Ciljevi istraivanja i oekivani znanstveni doprinos

Cilj je rada istraiti, obraditi, te kataloki i tekstualno prezentirati cjelovit dizajnerski

Zagreb, 27. studenog 2006.

Voditelj poslijediplomskog studija:

Doc. dr.sc. Jasna Galjer

Doc.dr.sc. Predrag Markovi

Vijeu poslijediplomskih studija

PREDMET: pristupanje izradi doktorske disertacije

Sudjelovala je kao znanstveni suradnik

Povijesno-kulturoloka valorizacija benediktinske umjetnike kulture na podruju

s ocjenom vrlo dobar (4) pred

mentor izv. prof. dr. sci.

Zlatko Juri i komentor doc. dr. sc. Predrag

Markovi su odgovarajui strunjaci.

doc. dr. sc. Predrag Markovi

izv. prof. dr. sc. Zvonko Makovi

Mr.sc. Sandra Uskokovi, asistent

Znanstveno podruje: humanistike znanosti

Sinopsis doktorskog rada

prof. dr. Ivo Maroevi doc.dr.sc.Predrag Markovimr.sc.Sandra Uskokovi

Kompleks Katedrale u Poreu intenzivno se istrauje ve vie stotina godina i o

Dr. sc. Miljenko Jurkovi, red. prof.

Graevni razvoj katedrale u Poreu

prof. dr. sc Miljenko Jurkovi

doc. dr. sc. Predrag Markovi

Sinopsis doktorskoga rada

Znanstveno podruje: Humanistike znanosti

Pula, 5. oujka 2007.

VIJEU POSLIJEDIPLOMSKIH STUDIJA

), donesenom na sjednici odranoj ,lipnja 2007. godine, imenovani smo u

Povjerenstvo uvidom u dokumentaciju i prouivi sinopsis disertacije