Bios

SVEUILITE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET Ul. Ivana Luia 3, Zagreb KLASA: 643-02/10-10/1 URBROJ: 3804-850-11-10 Zagreb, 17.
lipnja 2011. POZ I V za ____________________________________________
Sazivam sjednicu Vijea poslijediplomskih studija, koja e se odrati u ponedjeljak, 4. srpnja 2011. u 10:00 sati u Vijenici Fakulteta. Dnevni red 1. Ovjera zapisnika sa sjednice Vijea poslijediplomskih studija odrane 6. lipnja 2011. Izvjetaji strunih povjerenstava za stjecanje doktorata znanosti u doktorskome studiju i odobrenje predloene teme 2. Izvjetaj strunoga povjerenstva za prihvaanje teme mr. sc. Matilde Nikoli na Poslijediplomskome doktorskome studiju psihologije pod naslovom Linearne i nelinearne znaajke dinamike psihomotornoga sustava, mentorica: dr. sc. Ana Prorokovi, izv. prof. (Odjel za psihologiju Sveuilita u Zadru). str. 10 3. Izvjetaj strunoga povjerenstva za prihvaanje teme mr. sc. Marlene Plavi na Poslijediplomskome doktorskome studiju psihologije pod naslovom Usporedba biolokih i socijalnih imbenika mentalnoga zdravlja dviju generacija starijih osoba, mentorica: dr. sc. Jasminka Despot Luanin, izv. prof. (Zdravstveno veleuilite, Zagreb, Hrvatska). str. 19 4. Izvjetaj strunoga povjerenstva za prihvaanje teme mr. sc. irila oha na Poslijediplomskome doktorskome studiju filozofije pod naslovom Matematika u Platonovoj filozofiji, mentor: dr. sc. Igor Mikecin, doc. str. 29 5. Izvjetaj strunoga povjerenstva za prihvaanje teme Marijane Bijeli na Poslijediplomskome doktorskome studiju knjievnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture pod naslovom rtvovanje kao strukturni model septembarske knjievnosti u okviru bugarske knjievne avangarde, mentor: dr. sc. Zvonko Kova, red. prof. str. 40
2 6. Izvjetaj strunoga povjerenstva za prihvaanje teme Ivane ibali na Poslijediplomskome doktorskome studiju knjievnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture. pod naslovom Predodbe Rusije u hrvatskoj putopisnoj knjievnosti izmeu dva svjetska rata, mentori: dr. sc. Jasmina Vojvodi, izv. prof. i dr. sc. Vinko Brei, red. prof. str. 51 7. Izvjetaj strunoga povjerenstva za prihvaanje teme Pllumba Qazimija na Poslijediplomskome doktorskome studiju moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu pod naslovom Lokalne tradicije i inozemni utjecaji u albanskoj vojnoj povijesti (1912.-1991.), mentor: dr. sc. Ivo Goldstein, red. prof. str. 60 8. Izvjetaj strunoga povjerenstva za prihvaanje teme Slavena Ruia na Poslijediplomskome doktorskome studiju moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu pod naslovom Djelovanje Vlade Republike Srpske Krajine 1991.-1995., mentor: dr. sc. Ivo Goldstein, red. prof. str. 70 9. Izvjetaj strunoga povjerenstva za prihvaanje teme Tomislava Oroza na Poslijediplomskome doktorskome studiju etnologije i kulturne antropologije pod naslovom Kulturnoantropoloki pristup liku Matije Gupca u politikome diskursu i popularnoj kulturi, mentorica: dr. sc. Nevena krbi Alempijevi, doc. str. 81 10. Izvjetaj strunoga povjerenstva za prihvaanje teme Mirele Hrovatin na Poslijediplomskome doktorskome studiju etnologije i kulturne antropologije pod naslovom Kulturnoantropoloki pristup zavjetu u izvaninstitucijskoj osobnoj pobonosti, mentorica: dr. sc. Marijana Belaj, doc. str. 93 11. Izvjetaj strunoga povjerenstva za prihvaanje teme Zvonka Martia na Poslijediplomskome doktorskome studiju etnologije i kulturne antropologije pod naslovom Hodoasniko mjesto kao prostor meureligijskoga dijaloga marijansko svetite u Olovu, mentorica: dr. sc. Marijana Belaj, doc. str. 102 12. Izvjetaj strunoga povjerenstva za prihvaanje teme Pavice Kneevi na Poslijediplomskome doktorskome studiju informacijskih i komunikacijskih znanosti pod naslovom Implementacija destinacijskoga informacijskoga sustava temeljenoga na tehnologiji Web 2.0, mentor: dr. sc. Nenad Prelog, red. prof. (Sveuilite u Zadru). str. 111 13. Izvjetaj strunoga povjerenstva za prihvaanje teme Miroslava Bagaria na Poslijediplomskome doktorskome studiju pedagogije pod naslovom Utjecaj opih stilova ponaanja srednjokolaca na rizino ponaanje u slobodnom vremenu, mentor: dr. sc. Vlatko Previi, red. prof. str. 121 14. Izvjetaj strunoga povjerenstva za prihvaanje teme Jenie Maroevi Kulaga na Poslijediplomskome doktorskome studiju pedagogije pod naslovom Povezanost obrazovanja
3 za demokratsko ili aktivno graanstvo s nastavom katolikoga vjeronauka, mentorica: dr. sc. Vedrana Spaji Vrka, red. prof. str. 131 15. Izvjetaj strunoga povjerenstva za utvrivanje uvjeta Guangying Cui predvienih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija glotodidaktike i prihvaanje teme i sinopsisa pod naslovom Uloga hibridnoga pristupa u razvoju vjetina sluanja i govorenja u engleskome kao stranome jeziku (The Role of Blended-learning Approach in Developing Listening and Speaking Skills in English as a Foreign Language), mentorice: dr. sc. Marte Medved Krajnovi, izv. prof. i dr. sc. Sanje Seljan, izv. prof. str. 140 16. Izvjetaj strunoga povjerenstva za prihvaanje teme Stijepa Stjepovia na Poslijediplomskome doktorskome studiju medievistike pod naslovom Antroponimija otoka Raba u drugoj polovici 14. stoljea, mentori: dr. sc. Neven Budak, red. prof. i dr. sc. Kristijan Juran, doc. (Sveuilite u Zadru). str. 161 17. Izvjetaj strunoga povjerenstva za prihvaanje teme Marijane Tomi na Poslijediplomskome doktorskome studiju medievistike pod naslovom Organizacija i aproprijacija tekstova hrvatskoglagoljskih brevijara na razmeu rukopisne i tiskane tradicije, mentori: dr. sc. Mateo agar, red. prof. i dr. sc. Zoran Velagi, izv. prof. (Sveuilita J. J. Strossmayera Osijek). str. 171 18. Izvjetaj strunoga povjerenstva za prihvaanje teme Kosjenke Laszlo Klemar na Poslijediplomskome doktorskome studiju medievistike pod naslovom Bribir (Varvaria) i organizacija teritorija od antike do ubia, mentor: dr. sc. Miljenko Jurkovi, red. prof. str. 181 19. Izvjetaj strunoga povjerenstva za prihvaanje teme Ivane Zagorac na Poslijediplomskome doktorskome studiju filozofije pod naslovom Razvoj bioetikoga senzibiliteta u hrvatskom drutvu, mentor: dr. sc. Ante ovi, red. prof. str. 191 20. Izvjetaj strunoga povjerenstva za prihvaanje teme Nikole Koaka na Poslijediplomskome doktorskome studiju hrvatske kulture pod naslovom Kolokvijalni jezik u suvremenoj hrvatskoj prozi, mentor: dr. sc. Kreimir Bagi, red. prof. str. 201 21. Izvjetaj strunoga povjerenstva za prihvaanje teme Jelene Vignjevi na Poslijediplomskome doktorskome studiju kroatistike pod naslovom Razvojna obiljeja usvajanja i upotrebe sinonima hrvatskoga jezika kod djece kolske dobi, mentorice: dr. sc. Bernardina Petrovi, izv. prof. i dr. sc. Dunja Pavlievi Frani, red. prof. (Uiteljski fakultet Sveuilita u Zagrebu). str. 211 Imenovanje strunih povjerenstava za stjecanje doktorata znanosti u doktorskome studiju i odobrenje predloene teme 22. Imenovanje strunoga povjerenstva za utvrivanje uvjeta mr. sc. Vesne Antievi predvienih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija psihologije i prihvaanje
4 teme pod naslovom Spolne i dobne osobitosti stilova privrenosti, dimenzija seksualnosti i seksualnog zadovoljstva, mentorica: dr. sc. Nataa Joki-Begi, izv. prof. Struno povjerenstvo: 1. dr. sc. Nataa Joki-Begi, izv. prof. 2. dr. sc. Dragutin Ivanec, izv. prof. 3. dr. sc. Aleksandar tulhofer, red. prof. 23. Imenovanje strunoga povjerenstva za utvrivanje uvjeta mr. sc. Ljerke Hajncl predvienih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija psihologije i prihvaanje teme pod naslovom Emocionalna inteligencija i stilovi rukovoenja, mentor: dr. sc. Vladimir Taki, red. prof. Struno povjerenstvo: 1. dr. sc. Vladimir Taki, red. prof. 2. dr. sc. Darja Masli Seri, izv. prof. 3. dr. sc. Vesna Buko, izv. prof. 24. Imenovanje strunoga povjerenstva za utvrivanje uvjeta Aleksandre Pai predvienih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija arheologije i prihvaanje teme Fino stolno posue s podruja Kastruma na otoku Veli Brijun. Prilog poznavanju ivota u rimskoj vili julijevsko-klaudijevskog razdoblja, mentorica: dr. sc. Vesna Girardi Jurki, nasl. red. prof. (Hrvatski studiji Sveuilita u Zagrebu). Struno povjerenstvo: 1. dr. sc. Mirjana Sanader, red. prof. 2. dr. sc. Vesna Girardi Jurki, nasl. red. prof. (Hrvatski studiji Sveuilita u Zagrebu) 3. dr. sc. Zrinka imi-Kanaet, vii asistent 25. Imenovanje strunoga povjerenstva za utvrivanje uvjeta Lovra Grisogona predvienih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija filozofije i prihvaanje teme pod naslovom Ontologija kvantne mehanike u neizrazitim prostorima, mentori: dr. sc. Lino Veljak, red. prof. i dr. sc. Dubravko Horvat, izv. prof. (Fakultet elektrotehnike i raunarstva Sveuilita u Zagrebu). Struno povjerenstvo: 1. dr. sc. Stipe Kutlea, znan. savj. (Instutut za filozofiju u Zagrebu) 2. dr. sc. Lino Veljak, red. prof. 3. dr. sc. Dubravko Horvat, izv. prof. (Fakultet elektrotehnike i raunarstva Sveuilita u Zagrebu) 26. Imenovanje strunoga povjerenstva za utvrivanje uvjeta mr. sc. Marije Bili predvienih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija lingvistike i prihvaanje teme pod naslovom Jezina obiljeja razumljivosti, mentorica: dr. sc. Zrinka Jelaska, red. prof. Struno povjerenstvo: 1. dr. sc. Josip Sili, prof. emeritus 2. dr. sc. Zrinjka Glovacki Bernardi, red. prof. 3. dr. sc. Zrinka Jelaska, red. prof.
27. Imenovanje strunoga povjerenstva za utvrivanje uvjeta mr. sc. Gorana Pavelina predvienih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija informacijskih i komunikacijskih znanosti i prihvaanje teme pod naslovom Promjena uloge u komunikaciji s korisnicima na primjeru Dravnog arhiva Zadar, mentor: dr. sc. Hrvoje Stani, doc. Struno povjerenstvo: 1. dr. sc. Stjepan osi, naslovni izv. prof. (Hrvatski dravni arhiv) 2. dr. sc. Hrvoje Stani, doc. 3. dr. sc. Jadranka Lasi Lazi, red. prof. 4. dr. sc. arka Vuji, izv. prof. 5. dr. sc. Mirjana Matijevi Sokol, red. prof. 28. Imenovanje strunoga povjerenstva utvrivanje uvjeta eljke Radovinovi predvienih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija informacijskih i komunikacijskih znanosti i prihvaanje teme pod naslovom Model zatite zvunih zapisa hrvatske glazbene batine postupkom digitalizacije, mentor: dr. sc. Hrvoje Stani, doc. Struno povjerenstvo: 1. dr. sc. Goran Zlodi, doc. 2. dr. sc. Hrvoje Stani, doc. 3. dr. sc. Silvija Babi (Hrvatski dravni arhiv u Zagrebu) 29. Imenovanje strunoga povjerenstva za utvrivanje uvjeta mr. sc. Vlatka Dolania predvienih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija informacijskih i komunikacijskih znanosti i prihvaanje teme pod naslovom Sredinja biskupijska uprava u akovu (slube, pisana batina, diplomatika obiljeja gradiva), mentori: dr. sc. Stjepan Razum, znan. sur. (Nadbiskupijski arhiv u Zagrebu), komentor: dr. sc.Hrvoje Stani, doc. Struno povjerenstvo: 1. dr. sc. Mirjana Matijevi Sokol, red. prof. 2. dr. sc. Stjepan Razum, znan. sur. (Nadbiskupijski arhiv u Zagrebu) 3. dr. sc. Hrvoje Stani, doc. 30. Imenovanje strunoga povjerenstva za utvrivanje uvjeta Gorana Bilogrivia predvienih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija medievistike i prihvaanje teme pod naslovom Identiteti u ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj materijalni i pisani izvori, mentori: dr. sc. Mirja Jarak, doc. i dr. sc. Neven Budak, red. prof. Struno povjerenstvo: 1. dr. sc. eljko Demo, muzejski savjetnik, Arheoloki muzej u Zagrebu 2. dr. sc. Kreimir Filipec, doc. 3. dr. sc. Neven Budak, red. prof. 31. Imenovanje strunoga povjerenstva za utvrivanje uvjeta Vinje Perin predvienih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija pedagogije i prihvaanje teme pod naslovom Ravnatelj kao nositelj kvalitete srednje strukovne kole, mentor: dr. sc. Vladimir Juri, red.prof. u miru.
6 Struno povjerenstvo: 1. dr. sc. Marko Juri, doc. 2. dr. sc. Vladimir Juri, red.prof. u miru 3. dr. sc. Vlatko Previi, red. prof. 32. Imenovanje strunoga povjerenstva za utvrivanje uvjeta Anite Lukenda predvienih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija pedagogije i prihvaanje teme pod naslovom Genalogija koncepta cjeloivotnog obrazovanja: komparativna analiza pristupa Vijea Europe, UNESCO-a OECD-a i EU-a, mentorica: dr. sc. Vedrana Spaji-Vrka, red. prof. Struno povjerenstvo: 1. dr. sc. Nika Nikola oljan, red. prof. 2. dr. sc. Vedrana Spaji-Vrka, red.prof. 3. dr. sc. Vlatko Previi, red. prof. 33. Imenovanje strunoga povjerenstva za utvrivanje uvjeta Violete Valjan Vuki predvienih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija pedagogije i prihvaanje teme pod naslovom Izvannastavne i izvankolske aktivnosti uenika kao preventivni faktor poremeaja u ponaanju, mentor: dr. sc. Vlatko Previi, red.prof. Struno povjerenstvo: 1.dr. sc. Neven Hrvati, red. prof. 2.dr. sc. Vlatko Previi, red.prof. 3.dr. sc. Dubravka Male, red. prof. 34. Imenovanje strunoga povjerenstva za utvrivanje uvjeta mr. sc. Konstantinosa Argyrisa predvienih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija pedagogije i prihvaanje teme pod naslovom Implementacija i funkcija menadmenta u organizacijama obrazovnih ustanova Grke i Republike Hrvatske, mentor: dr. sc. Vladimir Juri, red. prof. u miru. Struno povjerenstvo: 1.dr. sc. Marko Juri , doc. 2.dr. sc. Vladimir Juri, red.prof. u miru 3.dr. sc. Vlatko Previi, red. prof. 35. Imenovanje strunoga povjerenstva za utvrivanje uvjeta Kreimira aara predvienih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija sociologije i prihvaanje teme pod naslovom Prema kreafitnom drutvu - Analiza razvojnih potencijala hrvatskog drutva na primjeru Krapinsko-zagorske upanije, mentor: dr. sc. Vjekoslav Afri, red. prof. Struno povjerenstvo: 1. dr. sc. Jasminka Lanjak, izv. prof. 2. dr. sc. Vjekoslav Afri, red. prof. 3. dr. sc. ime Pili, red. prof. (Filozofski fakultet Sveuilita u Splitu) 36. Imenovanje strunoga povjerenstva za utvrivanje uvjeta Marijane Togonal predvienih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija kroatistike i prihvaanje
7 teme pod naslovom Kazalina uprizorenja Krleina Kraljeva, mentor: dr. sc. Borislav Pavlovski, red. prof. i dr. sc. Boris Senker, red. prof. Struno povjerenstvo: 1. dr. sc. Julijana Matanovi, red. prof. 2. dr. sc. Boris Senker, red. prof. 3. dr. sc. Borislav Pavlovski, red. prof. 37. Imenovanje strunoga povjerenstva za utvrivanje uvjeta Josipa Lasia predvienih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija kroatistike i prihvaanje teme pod naslovom Onomastiki opis splitske hodonimije, mentori: dr. sc. Anela Frani, red. prof. i dr. sc. Boris Senker, red. prof. Struno povjerenstvo: 1. dr. sc. Ankica ila-impraga, znan. sur. (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje) 2. dr. sc. Mira Menac-Mihali, red. prof. 3. dr. sc. Anela Frani, red. prof. 38. Molba Ande Bukvi za promjenu naslova doktorskoga rada na Poslijediplomskome doktorskome studiju knjievnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture. Umjesto naslova Biografsko pismo spisateljica njemakog romantizma: Problem identiteta i kritika povijesnog trenutka drutva za novi naslov predlae se Dnevnici njemakih autorica iz razdoblja oko 1800. g. Mentor: dr. sc. Dragutin Horvat, red. prof. Napomena: Mijenja se samo naslov. Tema i mentor ostaju isti, a prihvaeni su na sjednici Fakultetskog vijea odranoj 29. travnja i 4. svibnja 2009. 39. Promjena redosljeda strunoga povjerenstva za utvrivanje uvjeta Dijane Drandi predvienih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija pedagogije i prihvaanje teme pod naslovom Interkulturalna osjetljivost nastavnika kao pretpostavka razvoja interkulturalne osjetljivosti uenika, mentor: dr. sc.Vedrana Spaji-Vrka, red.prof. Struno povjerenstvo: 1. dr. sc. Neven Hrvati, red. prof. 2. dr. sc. Vedrana Spaji-Vrka, red. prof. 3. dr. sc. Marko Paleki, red. prof. 40. Promjena strunoga povjerenstva za utvrivanje uvjeta Raula Marsetia predvienih programom poslijediplomskoga doktorskoga studija moderne i suvremene povijesti u europskom i svjetskom kontekstu i prihvaanje teme pod naslovom Gradsko groblje Monte Ghiro u Puli. Mjesto sjeanja i odraza gradskog identiteta (1846.-1947.) europskom. Umjesto dr. sc. Ive Goldsteina, red. prof. (predsjednik povjerenstva) i dr. sc. Slavena Bertoe, red. prof. (Sveuilite Jurja Dobrile u Puli) imenuju se dr. sc. Boena Vranje oljan, red. prof., kao novi predsjednik povjerenstva, te dr. sc. Ivica ute, doc., kao novi lan povjerenstva. 41. Prijedlog Vijea poslijediplomskoga doktorskoga studija knjievnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture da se Majdi Boji odobri promjena teme doktorskoga rada Memoarski diskurs i odnos elemenata kolektivnog pamenja i individualnog sjeanja u
8 romanu Relato de um certo Oriente Miltona Hatouma u novi naslov Sjeanje i identitet u djelu Miltona Hatouma, mentor: dr. sc. Nikica Talan, red. prof. Struno povjerenstvo: 1. dr. sc. Jelena esni, doc. 2. dr. sc. Nikica Talan, red. prof. 3. dr. sc. Nenad Ivi, red. prof. 42. Imenovanje strunoga povjerenstva za stjecanje doktorata znanosti dr. sc. Ivice iia, na osnovu znanstvenih postignua, po osnovi lanka 73. stavak 3. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, bez pohaanja nastave i polaganja ispita u okviru Poslijediplomskoga doktorskoga studija etnologije i kulturne antropologije pod naslovom Nedjelja u katolikoj religioznosti. Antropoloko istraivanje blagdanskog etosa, mentor: dr. sc. Goran Pavel antek, doc. Struno povjerenstvo: 1. dr. sc. Tomo Vinak, doc. 2. dr. sc. eljko Tanji, red. prof. (Katoliko bogoslovni fakultet Sveuilita u Zagrebu) 3. dr. sc. Goran Pavel antek, doc. 43. Imenovanje strunoga povjerenstva za stjecanje doktorata znanosti Natae Mataui, na osnovu znanstvenih postignua, po osnovi lanka 73. stavak 3. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, bez pohaanja nastave i polaganja ispita u okviru Poslijediplomskoga doktorskoga studija moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu pod naslovom Austrijanka Diana Budisavljevi hrvatska heroina Drugog svjetskog rata, mentor: dr. sc. Ivo Goldstein, red. prof. Struno povjerenstvo: 1. dr. sc. Goran Hutinec 2. dr. sc. Ivo Banac, red. prof. 3. dr. sc. Ivica ute, doc. Prijedlozi za odobrenje tema i sinopsisa za izradu znanstvenih magistarskih radova 44. Prijedlog Vijea Poslijediplomskoga doktorskoga studija lingvistike da se Dani Vukovi za izradu magistarskoga rada pod naslovom Jesenika antroponimija uz mentoricu dr. sc. Dunju Brozovi Ronevi imenuje komentor dr. sc. Domagoj Vidovi, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. 45. Prijedlog za odobrenje izmjena pojedinih naslova u sinopsisu specijalistikog rada Ksenije Todorovi pod naslovom Prevoenje s engleskog na hrvatski i s hrvatskog na engleski jezik s osobitim obzirom na tekstove iz podruja odgoja i obrazovanja. Takoer se predlae promjena mentora, pa se umjesto dr. sc. Lovorke Zergollern Mileti za novoga mentora predlae mr. sc. Alexander D. Hoyt. Napomena: Promjena pojedinih naslova u sinopsisu uinjena je u dogovoru s oba mentora. Tema, mentor i sinopsis prihvaeni su na Fakultetskomu vijeu 27. listopada 2008. Nastavni predmeti
9 46. Prijedlog Vijea poslijediplomskih studija psihologije za raspis natjeaja za upis kandidata na Poslijediplomski specijalistiki studij iz klinike psihologije u ak. god. 2011/2012. kolarina studija po semestru: 15.000,00 kuna. 47. Prijedlog Vijea poslijediplomskoga studija arheologije za raspis natjeaja za upis kandidata na studij u akad. god. 2011/12. i 2012/13. kolarina studija: po semestru: 10.000,00 kuna. 48. Prijedlog Vijea poslijediplomskih studija povijesti umjetnosti za raspis natjeaja za upis kandidata na studij u akad. god. 2011/12. kolarina studija: po semestru: 9.500,00 kuna. 49. Prijedlog Vijea poslijediplomskih studija etnologije i kulturne antropologije za raspis natjeaja za upis kandidata na studij u akad. god. 2011/12. kolarina studija: po semestru: 12.000,00 kuna. 50. Prijedlog Vijea poslijediplomskoga doktorskoga studija moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu da se Borki Bunjac odobri prijelaz s Poslijediplomskoga znanstvenoga studija hrvatske povijesti na doktorski studij upisom u V. semestar ak. god. 2011/12. Kandidatkinji se priznaje 60 ECTS-a s prethodno odsluanoga studija. 51. Prijedlog Vijea poslijediplomskoga doktorskoga studija moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu da se Davoru esto odobri prijelaz s Poslijediplomskoga znanstvenoga studija hrvatske povijesti na doktorski studij upisom u V. semestar ak. god. 2011/12. Kandidatu se priznaje 60 ECTS-a s prethodno odsluanoga studija. 52. Prijedlog Vijea poslijediplomskoga doktorskoga studija moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu da se Milanu krbiu, trenutno upisanom u IV. semestar Poslijediplomskoga doktorskoga studija moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu, na osnovi zavrena dva semestra poslijediplomskoga studija na CEU, Budimpeta, i priznate visokokolske kvalifikacije Master of Arts in Central European History, odobri redovan upis u V. i VI. semestar Poslijediplomskoga doktorskoga studija moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu bez obveze plaanja kolarine za V. i VI. semestar. Kandidatu se priznaje 60 ECTS-a s prethodno zavrenoga studija. 53. Nazivi studija. 54. Donoenje zakljuka o upisu kandidata na poslijediplomske doktorske studije sa zavrenim magisterijem i bez zavrenoga magisterija. 55. Razno prof. dr. sc. Zrinka Jelaska, prodekanica za znanost i meunarodnu suradnju
10
DR.SC.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA1

Podaci se u obrazac mogu upisivati u samo za to predviena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje kroz upitnik koristite tipkom tab.
OPI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE

Titula, ime i prezime doktoranda/doktora ndice: Nositelj studija: Naziv studija: Matini broj doktoranda/doktora ndice: Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti Ime i prezime majke i/ili oca: Datum i roenja: Adresa: Telefon/mobitel: E-mail: mjesto Mr. sc. Matilda Nikoli Sveuilite u Zagrebu - Filozofski fakultet Poslijediplomski doktorski studij iz psihologije 7597 u okviru doktorskog studija Ante i Mila Nikoli 09. 11. 198. Dubrovnik Antuna Barca 11 A; 23000 Zadar 098 177 8043 mnikolic@unizd.hr izvan doktorskog studija na temelju znanstvenih dostignua
IVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE
Obrazovanje (kronoloki od novijeg k starijem datumu): Radno iskustvo (kronoloki od novijeg k starijem datumu): Popis radova i aktivnih sudjelovanja na znanstvenim skupovima: 2009. danas Poslijediplomski doktorski studij iz psihologije 2004. 2009. Poslijediplomski magistarski studij, Filozofski fakultet u Zagrebu 1999. 2004. prof. psihologije, Sveuilite u Zadru 1994. 1999. Jezina gimnazija, Metkovi 2007. danas, asistent na Odjelu za psihologiji Sveuilita u Zadru 2005. 2007. znanstveni novak na Odjelu za psihologiji Sveuilita u Zadru (projekt Neke psihofizioloke i bihevioralne reakcije na stres glavnog istraivaa prof. dr. sc. Ilije Manenice) Objavljeni znanstveni radovi: Rei, I., Nikoli, M. (2001). Vrijeme reakcije na makularno i ekstramakularno projicirane podraaje razliitih kvaliteta, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 40 (17), 105-116. Sudjelovanje na kongresima: Nikoli, M., Manenica, I. (2010). Promjene parametara uinka i kardiovaskularne aktivnosti kod repetitivnog rada sa slobodnim i nametnutim ritmom. XVII. Dani psihologije, Zadar Manenica, I., Nikoli, M. (2010). Localisation of the Pacing Mechanism durig Self-paced Work. 9th Alps-Adria Conference in Psychology, Klagenfurt
1
Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-01 Prezime Ime doktoranda.doc Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-01 poaljete u elektronikom i tiskanom obliku, potpisano, u nadlenu referadu.
11
NASLOV PREDLOENE TEME

Hrvatski: Engleski: Naslov na jeziku na kojem e se pisati rad (ako nije na hrvatskom ili engleskom): Podruje/polje: Linearne i nelinearne znaajke dinamike psihomotornog sustava Linear and nonlinear characteristics of dynamic of psychomotor system
Hrvatski
Drutvene znanosti / Psihologija
PREDLOENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I)

(navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraivanju ili ako postoji neki drugi razlog Titula, ime iza viestruko mentorstvo) Ustanova, drava: E-pota: prezime: Dr. sc. Ana Prvi mentor: Prorokovi, izv. Sveuilite u Zadru aprorok@unizd.hr prof. Drugi mentor:
KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina Gregov, Lj., Prorokovi, A. (2006). Typical patterns of changes in psychomotor activity. Book of Selected Proceedings, 15th Psychology Days in Zadar, University of Zadar, pp. 123-133. Prvi mentor: Prorokovi, A., Gregov, Lj. (2006). Dynamics of two psychomotor activities: Chaotic properties.Review of Psychology, 13(1), 35-44. Gregov, Lj., Prorokovi, A. (2005). Dynamics of two psychomotor activities: linear aspects. Review of Psychology, 12(1), 15-21. Drugi mentor:
OBRAZLOENJE TEME
Saetak na hrvatskom jeziku (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima): Kada je rije o istraivanjima koja se bave dinamikom psihomotornog sustava u veini njih je dobiveno da je ta dinamika deterministike prirode, odnosno da nije sluajna. Osnovni nedostatak ovih istraivanja je to to nije utvreno da li su karakteristike dinamike zajednike za vie aktivnosti, odnosno da li su one karakteristika psihomotorne aktivnosti ili su karakteristika psihomotornog sustava kao takvog.
12
Saetak na engleskom jeziku (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima):
Results of the most of studies in which dynamics of psychomotor system is addressed suggest that its nature is deterministic, i.e. not stochastic. The main limitation of these studies is the lack of the knowledge whether these characteristics of dynamic are common to a number of activities, or whether they are characteristics of psychomotor activity or they are characteristics of the psychomotor system itself. In order to answer to that question, in the proposed research it is planned to use a larger number of tasks of different types and complexity. The assumption is that the specific dynamics that occurs during the performance of a certain psychomotor activity could occur during the performance of some other psychomotor activities. Simultaneously with monitoring the dynamics of the psychomotor system in this study, the changes in the cardiovascular and the nervous system will be record, what opens up the posibility of tracing their interaction effects, which also would be one of the advantages of the proposed research.
Uvod i pregled dosadanjih istraivanja (preporueno 7000 znakova s praznim mjestima) Prirodni sustavi, kao npr. psihomotorni sustav, kardiovaskularni sustav, ivani sustav itd. imaju svoju dinamiku, to zapravo znai da se unutar tih sustava dogaaju odreene promjene u funkciji vremena. Istraivanjem dinamike dobivamo uvid u to na koji nain neke vanjske (iz okoline, koje nisu dio sustava) i unutranje promjene utjeu na sustav te kako sustav postie optimalno stabilno stanje (Morrison, 1991). Postoji mnotvo sustava ija se dinamika moe istraivati. S matematikog gledita dinamika nekog sustava moe biti linearna, nelinearna ili posve sluajna. Osnovna pretpostavka u osnovi linearne dinamike je da se nain na koji se sustav mijenja moe opisati jednom ili vie linearnih jednadbi, odnosno njihovom kombinacijom. Meutim, linearne jednadbe nam nisu uvijek dovoljne za opisivanje prirodnih sustava, a posebno biolokih. Nerijetko se dogodi da se u sustavu dogode neke iznenadne promjene, ak i u kontroliranim uvjetima, koje podsjeaju na kaos. Ipak, i u osnovi takvih promjena esto se nalaze odreene zakonitosti na osnovi kojih se moe predviati njihova dinamika, pa govorimo o deterministikom kaosu (Barton, 1994). Takvi sustavi opisuju se nelinearnim jednadbama. Za razliku od linearnih, nelinearne jednadbe vrlo rijetko imaju za ishod jedno rjeenje, ve je najee rije o itavom nizu moguih ishoda u osnovi kojih se nalazi odreeni obrazac. Primjena linearnih i nelinearnih analiza u posljednjih dvadesetak godina je esta, i to u razliitim podrujima (meteorologija, kemija, biologija, kardiologija, ekonomija, psihologija...), a jedan od razloga ekspanzije ovakvih vrsta istraivanja je vea dostupnost statistikih alata, odnosno algoritama u odnosu na raniji period. Drugi, no ne i manje bitan razlog je taj da su se varijacije koje se javljaju unutar nekog sustava prestale smatrati vrstom pogreke, ve odraavaju karakteristike kompleksnih dinamikih sustava. Kada je rije o istraivanjima koja se bave dinamikom psihomotornog sustava u veini njih je dobiveno da je ta dinamika deterministike prirode, odnosno da nije sluajna. Najee se dobivaju dokazi o kombinaciji linearnih promjena i niskodimenzionalnih nelinearnih promjena. Postoje dvije vrste dokaza o postojanju dinamike strukture u vremenskim serijama dobivenih za vrijeme izvoenja razliitih zadataka: kratkotrajna linearna ovisnost i dugotrajniji ritmovi. Linearna ovisnost uzastopnih odgovora utvrena je u zadacima panje, percepcije, vremena reakcije i sl. Npr. Luce (1986) je utvrdio da se odgovor u zadacima vremena reakcije odraava na ak pet odgovora koji mu slijede. Isto tako je utvreno da ispitanici nakon napravljene
13
Cilj i hipoteze istraivanja2 (preporueno 700 znakova s praznim mjestima) Cilj predloenog istraivanja je pokuati identificirati zajednike karakteristike (linearni i nelinearni aspekti) dinamike psihomotornih aktivnosti razliite vrste i sloenosti kod ispitanika razliite bazalne funkcionalne razine, a na osnovi kojih bi se mogla opisati i predvidjeti dinamika psihomotornog sustava kod tih ispitanika. Moe se pretpostaviti da e se dobiti slini klasteri parametara linearne i nelinearne dinamike unutar psihomotornog, kardiovaskularnog i ivanog sustava, koji e se ponavljati bez obzira na
2
Redoslijed navoenja cilja i hipoteza ovisi o podruju istraivanja
14
Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraivanja (preporueno 6500 znakova s praznim mjestima) U ispitivanju e sudjelovati 40 zdravih (bez kardiovaskularnih i neurolokih poremeaja) sudionica, denjakinja, priblino iste dobi. Dakle, uzorak e biti prigodan, odnosno, homogen s obzirom na spol i dominantnost ruke (zbog utjecaja na stupanj lateralizacije) te dob (utjecaj na brzinu procesiranja informacija). Od pribora e se koristiti: kompjuterizirani viekanalni poligrafski sustav PowerLab, s odgovarajuim pojaalom, za kontinuirano registriranje sranih R-R intervala (ms) BE Light 36 kanalni ureaj za kontinuirano registriranje EEG aktivnosti jednostavni tapping zadatak zadaci Fittsovog tappinga zadatak izborne psihomotorne reakcije kompjutorizirani sustav za ispitivanje rada u uvjetima slobodnog i nametnutog radnog ritma (simulacija rada na traci) Ispitivanje e ukljuivati predispitivanje i glavno ispitivanje. a) Predispitivanje e se provesti s ciljem privikavanja sudionica na laboratorijske uvjete te kako bi se sudionice s obzirom na dinamiku aktivnosti za vrijeme obavljanja jednostavnog tapping zadatka mogle svrstati u razliite kategorije. Zadatak e se izvoditi na nain da e sudionica metalnim kontaktnim tapiem tapkati po podlozi u obliku kvadrata u trajanju od 15 minuta. Prije obavljanja zadatka sudionice e dobiti uputu da tapkaju to bre i u to pravilnijim razmacima. Unato uputi u kojoj je naglaena upravo brzina i pravilnost, moe se pretpostaviti da e se razlikovati barem dvije kategorije sudionica; sudionice koje imaju varijabilnije intertap intervale, te one iji su intertap intervali manje varijabilni. Mogu je, naravno, i vei broj kategorija (kombinacija pravilnosti i brzine izvoenja zadatka).10 minuta prije (u stanju mirovanja s otvorenim i zatvorenim oima) i za vrijeme obavljanja zadatka pratit e se srana i neuralna aktivnost. Sudionice e se dijeliti u kategorije s obzirom na bazalnu funkcionalnu razinu u sva tri sustava (pravilnost intertap intervala psihomotorni sustav; veliina i varijabilitet R-R intervala u stanju mirovanja kardiovaskularni sustav; zastupljenost alfa ritma u stanju mirovanja sa zatvorenim oima ivani sustav). b) U glavnom dijelu ispitivanja sudionice e obavljati zadatke Fittsovog tappinga (2, 4 i 6 bita), zadatak izborne psihomotorne reakcije, te jednostavan repetitivan zadatak u uvjetima slobodnog ritma rada. Koristili i se navedeni zadaci jer se oni meusobno razlikuju po vrsti psihomotorne aktivnosti, zastupljenosti kognitivne naspram motorne komponente, te sloenosti u terminima informacijskog optereenja. Budui da e sudionice dolaziti na ispitivanja vie puta (jednom u predispitivanju i dva puta za vrijeme glavnog ispitivanja), vodit e se rauna da dolaze u isto ili barem priblino isto vrijeme, kako bi se izbjegli efekti doba dana na zavisne varijable. Zadaci Fittsovog tappinga e se izvoditi u trajanju od 15 min, izborne psihomotorne reakcije cca 20 min, dok e izvoenje repetitivnog zadatka trajati 60 min. Trajanje zadataka prilagoeno je broju jedinica vremenske serija koje su dostatne za predviene analize. Prije te za vrijeme obavljanja zadataka pratit e se srana i kortikalna aktivnost. U ovom ispitivanju e se pratiti promjene sa sljedeih EEG elektroda: Fz, FCz, Cz - mezijalni frontocentralni korteks koji ukljuuje dodatno motoriko podruje kore FC3, C3, CP3 lateralno premotoriko podruje, primarno motoriko i primarno somatosenzorno podruje (lijeva hemisfera) FC4, C4, CP4 - lateralno premotoriko podruje, primarno motoriko i primarno somatosenzorno podruje (desna hemisfera) F3 i F4 (prefontalni korteks) P3 i P4 (superiorni parijetalni korteks) Budui da e podaci biti pohranjeni kao vremenske serije podataka, osim standardnih analiza
15
Oekivani znanstveni doprinos predloenog istraivanja (preporueno 500 znakova s praznim mjestima) Oekuje se da e ovo istraivanje ponuditi odgovor na pitanje ne samo kako se mijenja dinamika psihomotornog sustava, ve i zato, i to na intraindividualnoj i inerindividualnoj razini. Predvia se da e rezultati ovog istraivanja omoguiti jasniji uvid u dinamiku psihomotornog sustava koja se nalazi u osnovi razliitih psihomotornih aktivnosti (intraindividualna razina). Takoer bi se omoguio uvid u to da li je generalna karakteristika dinamike psihomotornog sustava specifina za pojedinca ili je mogue da postoje grupe ispitanika ija dinamika psihomotornog sustav ima sline obrasce promjena (interindividualna razina). Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) 1. Barton, S. (1994). Chaos, Self-organization, and Psychology. American Psychologist, 49, 514. 2. Bizas, E., Simos, P.G., Stam, C.J., Arvanitis, S., Terzakis, D., Micheloyannis, S. (1999). EEG corelates of cerebral engagement in reading task. Brain Topography, 12, 99-105. 3. Kelly, A., Heathcote, A., Heath, R., Longstaff, M. (2001). Response-time dynamics: Evidence for linear and low-dimensional nonlinear structure in human choise sequences. The Quarterly Journal of Experimental Psychology, 54, 805-840. 4. Luce (1986). Response times: Their role in inferring elementary mental organization. Oxford: Oxford University Press. 5. Makeig, S., Inlow, M. (1993). Lapses in alertnes: coherence of fluctuations in performance and EEG spectrum. Electroencephalography and clinical Neuropsychology, 86, 23-25. 6. Morrison, F. (1991). The art of modeling dynamic systems. New York: Wiley. 7. Murata, A. (2005). An Attempt to Evaluate Mental Workload Using Wavelet Transform of EEG. The Journal of the Human Factors and Ergonomics Society, 47, 498 508. 8. Prorokovi, A., Gregov, Lj. (2006). Dynamics of two psychomotor activities: Chaotic properties. Review of psychology, 13, 1, 35-44. 9. Ratcliff, R., Van Zandt, T., McKoon, G. (1999). Connectionist and Diffusion models of Reaction Time. Psychological Review, 106, 264-300. 10. Sammer, G. (1996). Working-memory load and dimensional complexity oft he EEG. International Journal of Psychophysiology, 24, 173-182. 11. Sammer, G. (1998). Heart period variability and respiratory changes associated with physical and mental load: non-linear analysis. Ergonomics, 41, 746-755. 12. Thornton, T., Gilden, D.L. (2001). Attentional Limitations in the sensing of Motion Direction. Cognitive Psychology 43, 23- 52. 13. Valerjev, P, imi, N. (2004). How do sound rhythms affect heartbeat: Comparison of linear and non-linear analysis of R-R intervals. Review of psychology, 11, 3-10. 14. Veltman, J.A. (2002). A Comparative Study of Psychophysiological Reactions During Simulator and Real Flight. International Journal of Aviation Psychology, 12, 33-48.
Procjena ukupnih trokova predloenog istraivanja (u kunama) 10 000
16
Predloeni izvori financiranja istraivanja Vrsta financiranja Nacionalno financiranje Meunarodno financiranje Ostale vrste projekata Samostalno financiranje Sjednica Etikog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraivanja3 Naziv projekta Voditelj projekta Potpis
Trokove nastale zbog provoenja istraivanja snosit u sama.
Suglasnost predloenog mentora i doktoranda s prijavom teme Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. Potpis prof. (ime i prezime prvog predloenog mentora) Potpis (ime i prezime drugog predloenog mentora) Potpis Mr. sc. Matilda Nikoli Dr. sc. Ana Prorokovi, izv.
(ime i prezime doktoranda)
IZJAVA
Navesti samo ako je potrebno
17
Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveuilitu. U Zagrebu, 20. travnja 2011. Potpis Mr. sc. Matilda Nikoli
(ime i prezime doktoranda) M.P.
18
DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA4


Titula, ime i prezime doktoranda/doktoran dice: Nositelj studija: Naziv studija: Matini broj doktoranda/doktoran dice: Jezik pisanja rada: Naslov predloen Hrvatski e teme Engleski Podruje/polje: Mr. sc. Matilda Nikoli Sveuilite u Zagrebu - Filozofski fakultet Poslijediplomski doktorski studij iz psihologije 7597 hrvatski Linearne i nelinearne znaajke dinamike psihomotornog sustava Linear and nonlinear characteristics of dynamics of psychomotor system Drutvene znanosti / Psihologija
MENTOR(I)
Titula, ime i prezime: Prvi mentor: Drugi mentor: Dr. sc. Ana Prorokovi, izv. prof. Titula, ime i prezime 1.Dr. sc. Ana Prorokovi, izv. prof. Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2.Dr. sc. eljko Jernei, izv. prof. 3.Dr. sc. Meri Tadinac, red. prof. 4. 5.
4
Ustanova, drava: Odjel za psihologiju, Sveuilite u Zadru Ustanova, drava: Odjel za psiholologiju, Sveuilite u Zadru Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet Zagreb Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet Zagreb
E-mail: aprorok@unizd.hr E-mail: aprorok@unizd.hr
zeljko.jerneic@ffzg.hr
mtadinac@ffzg.hr
19
Sjednica nadlenog tijela i toka dnevnog reda u okviru koje je imenovano Povjerenstvo Sjednica Etikog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraivanja
sjednica Fakultetskog vijea Filozofskog fakulteta u Zagrebu, odrana 25. svibnja 2011., 99. toka dnevnog reda
A. Izvjee s javne obrane teme doktorskog rada

Za temu svoje doktorske disertacije mr. sc. Matilda Nikoli predloila je istraivanje pod naslovom: Linearne i nelinearne znaajke dinamike psihomotornog sustava. Nacrt disertacije kandidatkinja je javno izloila i uspjeno obranila u studenom 2010. pred povjerenstvom u sastavu dr. sc. Meri Tadinac, red. prof., dr. sc. eljko Jernei, izv. prof. i dr. sc. Ana prorokovi, izv. prof.
B. Ocjena teme doktorskog rada

(izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) Primjena linearnih i nelinearnih analiza u posljednjih dvadesetak godina je esta, i to u razliitim podrujima (meteorologija, kemija, biologija, kardiologija, ekonomija, psihologija...), a jedan od razloga ekspanzije ovakvih vrsta istraivanja je vea dostupnost statistikih alata, odnosno algoritama u odnosu na raniji period. Drugi, no ne i manje bitan razlog je taj da su se varijacije koje su se javljale unutar nekog sustava smatrale odreenom vrste pogreke, no utvreno je da te varijacije ne odraavaju samo pogreku ve i neke karakteristike kompleksnih dinamikih sustava. Na taj nain varijabilitet postaje zanimljiv sam za sebe, odnosno postaje objekt prouavanja. Dosadanja istraivanja koja su se bavila dinamikom psihomotornog sustava imaju jedan bitan nedostatak, a to je da u njima nije utvreno da li su znaajke dinamike zajednike za vie aktivnosti, odnosno da li su one karakteristika psihomotorne aktivnosti ili su karakteristika psihomotornog sustava kao takvog. Stoga bi se u predloenom istraivanju koristio vei broj zadataka razliite vrste i sloenosti kako bi se moglo doi do odgovora na ovo pitanje. Paralelno s promjenama u psihomotornom sustavu pratile bi se promjene i u ivanom i kardiovaskularnom sustavu. Kandidatkinja je za svoju disertaciju odabrala znanstveno relevantnu temu i predloila teorijski dobro osmiljeno i metodoloki kvalitetno istraivanje koje moe imati znaajne znanstvenoteorijske implikacije. Oekuje se da e ovo istraivanje ponuditi odgovor na pitanje ne samo kako se mijenja dinamika psihomotornog sustava, ve i zato, i to na intraindividualnoj i interindividualnoj razini. Rezultati ovog istraivanja bitno bi doprinijeli i boljem opisu karakteristika dinamike triju sustava (psihomotorni, kardiovaskularni, ivani), a posebno njihove interakcije. Osim znanstveno-teorijske predloeno istraivanje moe imati i praktine implikacije, prvenstveno u psihologiji i medicini. U medicini bi se eventualna saznanja mogla iskoristiti u smislu predvianja potencijalnih rizinih stanja za mogua oboljenja, a u psihologiji rada npr. za predvianje prilagodljivosti na promjene u radnoj okolini kao to su smjenski rad, nametnuti ritam rada i sl. Provedba ovog istraivanja je zahtjevna jer ukljuuje prikupljanje vremenskih serija podataka (radni ciklusi i fizioloka mjerenja) pomou veeg broja ureaja. Meutim, na matinoj ustanovi na kojoj je kandidatkinja zaposlena ti ureaji, ali i programi za obradu takve vrste podataka su dostupni. Stoga se moe rei da je predloeno istraivanje kompleksno, ali i izvedivo. Miljenje i prijedlog: Na temelju uvida u dostavljenu dokumentaciju povjerenstvo zakljuuje da mr. sc. Matilda Nikoli ispunjava sve uvjete predviene programom Poslijediplomskog doktorskog studija psihologije i jednoglasno predlae Vijeu poslijediplomskih studija i Fakultetskom vijeu da pristupnici mr. sc. Matildi Nikoli odobre predloenu temu i sinopsis disertacije Linearne i nelinearne znaajke dinamike psihomotornog sustava. Povjerenstvo je suglasno da mentorica pri izradi disertacije bude dr. sc. Ana Prorokovi, izv. prof.
20
Prijedlog izmjene ili dorade naslova: Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): Planirana obrana doktorskog rada (naznaiti godinu i semestar): zimski semestar akademske godine 2011./2012.
Izdvojeno miljenje (samo ako netko od lanova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno miljenje)
Potpis (ime i prezime lana povjerenstva)
NAPOMENA (po potrebi):
Titula, ime i prezime, ustanova, drava: 1.(predsjednik Povjerenstva) Dr. sc. Ana Prorokovi, izv. prof. Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2.Dr. sc. eljko Jernei, izv. prof. 3.Dr. sc. Meri Tadinac, red. prof. 4. 5.
Potpis:
21
U Zagrebu, 15. lipnja 2011.
M.P.
22

Titula, ime i prezime doktoranda/doktora ndice: Nositelj studija: Naziv studija: Matini broj doktoranda/doktora ndice: Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti Ime i prezime majke i/ili oca: Datum i roenja: Adresa: Telefon/mobitel: E-mail: mjesto Mr. sc. Marlena Plavi Filozofski fakultet Psihologija 6662 (u indexu); matini broj znanstveni: 293946 u okviru doktorskog studija izvan doktorskog studija na temelju znanstvenih dostignua
Stanislava orak Plavi i Borko Plavi 3. 7. 1972., Pula Uskoka 10, 52100 Pula 052/387075 marlena.plavsic@unipu.hr
Obrazovanje (kronoloki od novijeg k starijem datumu): 2006./2007. upisana na doktorski studij 2005. magistrirala na Prirodoslovno-matematikom fakultetu Sveuilita u Zagrebu 1995. diplomirala psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu 1990. maturirala kulturoloki smjer gimnazije Branko Semeli u Puli od 2007. asistentica na Sveuilitu Jurja Dobril u Puli Odjel za humanistike znanosti 2004.-2007. Udruga Suncokret Pula i ordinacija medicine rada u Puli 2000.-2004. - Suncokret Centar za humanitarni rad (Pula, Zagreb) 1999.-2000. Osnovne kole Marana i Vladimira Nazora (Krnica) 1995.-1999. Suncokret Centar za humanitarni rad (Pula)
Radno iskustvo (kronoloki od novijeg k starijem datumu):
23
Radovi: 1. Hadiselimovi, D., Pregrad, J., Plavi, M. i Rusijan Ljutina, V. (ur.) (2009). Psihologija - mediji etika: iskustva i promiljanja za bolju suradnju. Drutvo psihologa Istre - Naklada Slap. 2. Plavi, M. i Ambrosi-Randi, N. (2009). Some predictors of life satisfaction in older men and women in Western Croatia. U: Teresa Freire (urednica): Understanding positive life: research and practice on positive psychology. Climepsi editores, Lisabon, pp 117-130 3. Anita Sujoldi; Marlena Plavi (2009). Cultural Diversity and Cultural Competence in Health // Paper Abstracts Vol. 9. Kunming, Kina, pp 90-90. 4. Plavi, M. i Ljubei, M. (2009). Knjievni interesi mladei (na podruju Istarske i primorsko-goranske upanije) (prehodno priopenje). Metodiki obzori 4 (1-2), Pula, pp 125-142 5. Plavi, M., Kesi Ki, M. i Bui Modruan, K. (2009). Bridging gaps among children and youth. U: Dada M. Maglajli (ur.): Proceedings of the 20th Anniversary Conference School of Social Work Theory and Practice. Inter University Centre Dubrovnik, pp 77-81 6. Plavi, M. (2009). Psihologija starenja. Knjiga saetaka Asistentskog dana znanstvenog skupa asistenata Odjela za humanistike znanosti i Odjela za studij na talijanskom jeziku Sveuilita J. Dobrile, Pula. 7. Plavi, M. i Pregrad, J. (2008). Psihologija-mediji-etika: 16. konferencija hrvatskih psihologa u Poreu. Medijska istraivanja 14 (2), pp 132-136 (prikaz) 8. Ambrosi-Randi, N. i Plavi, M. (2008). Uspjeno starenje. Drutvo psihologa Istre Sveuilite J. Dobrile Istarska upanija, Pula. 9. Sujoldi, A.; Boi Vrbani, S.; Kulenovi, T.; Plavi, M.; Terzi, R. (2006). Bosanci - Kulturni profil (prirunik), Institut za antropologiju, Zagreb. 10. Plavi, M. i Ambrosi-Randi, N. (2005). U sjeni ladonje: Slika starenja u Istri. Drutvo psihologa Istre, Pula. 11. Magistarski rad (neobjavljen) (2005). Procjena interakcije biolokih i psihosocijalnih rizinih i protektivnih faktora zdravlja adolescenata u okviru holistikog antropolokog pristupa. PMF, Zagreb. 12. Poglavlje u: Ambrosi-Randi, ur. (2001). Razgovori o nasilju nad djecom, Drutvo Naa djeca i Gradska knjinica i itaonica Pula, Pula. Sudjelovanja na znanstvenim skupovima: 1. Plavi, M., Kovai, L., Grozi-ivoli, S., Lazari Zec, D. (2009) Community and social services utilisation; TTB second decennial study of elderly. TTB meeting, Eindhoven (Nizozemska) 2. Plavi, M. (2009) Psihologija starenja, Dan asistenata Sveuilita J. Dobrile, Pula 3. Plavi, M. i Bui Modruan, K. (2009) Bridging gaps among children and youth. School of Social Work Theory and Practice Conference of the Inter University Centre, Dubrovnik 4. Plavi, M. i Ambrosi-Randi, N. (2008) Starije osobe u dnevnim novinama - analiza sadraja. 16. godinja konferencija hrvatskih psihologa, Pore 5. Ambrosi-Randi, N. i Plavi, M. (2008) Strategies for goal achievement in older people with different levels of well-being. 4th European Conference on Positive Psychology, Opatija 6. Plavi, M. i Ambrosi-Randi, N. (2007) Stavovi o stari(ji)m osobama u Istri. 15. godinja konferencija hrvatskih psihologa, Cavtat
Popis radova i aktivnih sudjelovanja na znanstvenim skupovima:
24 NASLOV PREDLOENE TEME

Hrvatski: Engleski: Naslov na jeziku na kojem e se pisati rad (ako nije na hrvatskom ili engleskom): Podruje/polje: Usporedba biolokih i socijalnih imbenika mentalnog zdravlja dviju generacija starijih osoba Comparison of biological and social factors of mental health in two generations of the elderly
Drutvene znanosti/psihologija

(navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraivanju ili ako postoji neki drugi razlog Titula, ime iza viestruko mentorstvo) Ustanova, drava: E-pota: prezime: Dr. sc. Jasminka Zdravstveno Prvi mentor: Despot Luanin, izv. veleuilite, Zagreb, jasminka@zvu.hr prof. Hrvatska Drugi mentor:
KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina
1. Despot Luanin, J., Luanin, D., Havelka, M. (2006). Kvaliteta starenja samoprocjena zdravlja i potrebe za
uslugama skrbi. Drutvena istraivanja. 15, 4-5; 801-817. 2. Petrak, O., Despot Luanin, J., Luanin D., (2006). Kvaliteta starenja - neka obiljeja starijeg stanovnitva Istre i usporedba s drugim podrujima Hrvatske. Revija za socijalnu politiku. 13, 1; 37-51. 3. Despot Luanin, J. (2008). Zdravstvena psihologija starenja prikaz podruja i pregled istraivanja u Hrvatskoj. Klinika psihologija. 1, 1-2; 59-77. 4. Havelka, M., Despot Luanin, J., Luanin, D. (2009). Biopsychosocial Model The Integrated Approach to Health and Disease. Collegium Antropologicum. 33, 1; 303-310.
5. Despot Luanin, J., Luanin, D. (2010). Psihosocijalni prediktori promjena u kognitivnim funkcijama u starosti. Suvremena psihologija, 13, 2, 221-234. Prvi mentor: Drugi mentor:
OBRAZLOENJE TEME
25
Mentalno zdravlje starijih osoba sve je vanija tema zbog porasta broja i udjela starijeg stanovnitva. U provjeri stabilnosti mentalnog zdravlja i njegovih korelata u ovom se radu koriste biopsihosocijalni model i cjeloivotni pristup. Cilj je usporediti mentalno zdravlje dvije kohorte starijih i povezanost njegovih biolokih i socijalnih korelata. U okviru Tipping the balance studije prvi uzorak (1995.) inilo je 389, a drugi (2005.) 461 osoba od 70 do 99 godina. Mentalno zdravlje ispitivalo se skalama: mentalnog zdravlja (SF-36), depresivosti i anksioznosti (HADS). Bioloke varijable bile su: spol, dob, funkcionalne sposobnosti (Bathelov Index) i fiziko zdravlje (SF-36), a socijalne: koritenje socijalnih i zdravstvenih usluga te (ne)samaki uvjeti ivota. Rezultati doprinose navedenim modelima jer povezuju stabilnost mentalnog zdravlja s normativnim utjecajima. S praktine strane pomau zdravstvenoj politici u odreivanju javnih potreba za mentalno zdravlje starijih osoba. Elderly's mental health is an important topic due to increasing number and proportion of elderly in the population. Biopsychosocial model and the lifespan approach are used in this study to examine the stability of mental health and its correlates. The aim is to compare mental health and its biological and social correlates between two cohorts of elderly. Within the Tipping the balance study the first sample (in 1995) consisted of 398 and the second (in 2005) of 461 person aged 70 to 99. Mental health was measured by the mental health scale (Sf-36), depression and anxiety scales (HADS). Biological variables were: age, sex, functional abilities (Barthel index) and physical health (SF-36), and the social ones were: use of social and health services and social living conditions. Results contribute to the two models becasue they link mental health's stability with normative influences. On the practical level, they help creators of heath policies prioritise public needs for elderly's mental health.
Saetak na hrvatskom jeziku (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima):
Uvod i pregled dosadanjih istraivanja (preporueno 7000 znakova s praznim mjestima)
26
Dva su demografska obiljeja vezana za dobnu strukturu svjetskog stanovnitva okarakterizirala novije doba, a vana su i za budunost: svjetsko stanovnitvo sve je starije i udio starijeg stanovnitva u populaciji u stalnome je porastu. U Europi i Hrvatskoj trenutano taj je udio oko 20% (starijih od 60 god.). Zdravlje, pa tako i mentalno zdravlje starijih osoba stoga postaje sve vanija tema suvremene znanosti i prakse. Znanstveni izazovi u podruju mentalnoga zdravlja, izmeu ostalog, odnose se na definiranje mentalnoga zdravlja, odreivanje njegovih komponenata i razmatranje mentalnoga zdravlja u perspektivi ovjekovih razvojnih razdoblja. U sklopu toga, nema dovoljno podataka o tome koliko je mentalno zdravlje stabilno (u smislu postojanosti ili nepromjenjivosti), odnosno jesu li njegovi korelati jednaki u razliitim kohortama. 1.1. Mentalno zdravlje Svjetska zdravstvena organizacija definira mentalno zdravlje kao stanje dobrobiti u kojoj pojedinac ostvaruje vlastite sposobnosti, uspjeno se suoava s uobiajenim ivotnim stresovima, produktivno i uinkovito radi te doprinosi zajednici u kojoj ivi. Smatra ga i opim javnim dobrom, osnovnim ljudskim pravom, osnaiteljem socijalne kohezije, socijalnog kapitala i sigurnosti (WHO, 2001). U suvremenoj socijalnoj epidemiologiji prevladavaju modeli koji raspodjelu bolesti povezuju sa socijalnim, ekonomskim i politikim mehanizmima koji utjeu na socioekonomsku stratifikaciju stanovnitva, a ona preko raznih korelata zdravstvenog stanja, ukljuujui i psiholoke varijable, ima utjecaj na izloenost i osjetljivost ljudi na rizine imbenike za zdravlje (WHO, 2007). Takvi modeli koji povezuju socijalne i psiholoke s biolokim imbenicima imaju svoje ishodite u biopsihosocijalnom modelu bolesti i zdravlja (Engel, 1977). U tom modelu sve ove tri skupine initelja imaju znaenje u odreivanju zdravlja i bolesti, a procesi na makrorazini (npr. postojanje socijalne podrke) i procesi na mikrorazini (npr. hormonalna neravnotea) kroz meusobnu interakciju dovode do stanja zdravlja i/ili bolesti (Tkali, 1998). Genetski imbenici, u kombinaciji s okolinskim faktorima (npr. ivotni gubici, izlaganje infekciji i sl.) mogu utjecati na psihosocijalni razvoj osobe u smislu neije osjetljivosti na ivotne stresore ili psiholoka stanja i vjetine suoavanja, kao i na podlonost nekim disfunkcijama. Prema tome, bioloki i psihosocijalni imbenici istodobno odreuju bolest, ali bolest povratno utjee na njih. Primjerice, kronina je bolest sama po sebi stresna, pa i to negativno utjee na psiholoki status i moe dovesti do depresije (Drossman i Ringel, 2004. i Drossman, 2005a, prema Tkali i Hauser, 2009). Iako ovaj model nije nov, i dalje je njegova potpuna primjena reducirana na raun biomedicinskog modela (Havelka, Despot Luanin i Luanin, 2009). 1.2. Mentalno zdravlje starijih u perspektivi cjeloivotnoga razvoja Nekoliko je razloga zbog kojih se mentalnom zdravlju pristupa donekle razliito i specifino u starijoj dobi u odnosu na ostala razvojna razdoblja. Prije svega, gubitak postaje normativan i odnosi se na gubitke socijalne mree i uloga, na kognitivno opadanje, na fiziko opadanje te na smanjenje ekonomskih resursa. Ravnotea izmeu dobitaka i gubitaka koja postoji tijekom ivota, u starijoj dobi poinje se, dakle, naruavati u smjeru gubitaka (Baltes i Baltes, 1990, prema Honn Qualls, 2002). Stoga odravanje mentalnog zdravlja u starijoj dobi ukljuuje neku koliinu prilagodbe za noenje s neizbjenim psihikim i fizikim problemima. Znanost o razvoju koristi dinamine razvojne sustave za opisivanje, objanjavanje i optimiziranje ljudskog ivota. Ovaj je rad uklopljen u opu psiholoku teoriju razvoja P. i M. Baltes koja se zasniva na nekoliko pretpostavki (Baltes, Lindenberger i Staudinger, 1998, prema Berk, 2008; Smith i Baltes, 1999, prema Berk, 2008): da je razvoj cjeloivotan proces; da je viedimenzionalan i viesmjeran proces; da je vrlo plastian proces; te da je uklopljen u viestruke kontekste (bioloke, sociokulturne, fizike, ekoloke i povijesne) (Lerner, 2008). Ova teorija istie tri vrste utjecaja na razvoj: utjecaje vezane uz dob, utjecaje vezane uz povijest i nenormativne utjecaje koji objanjavaju stabilnost i razliitost razvojnih pojava. Za ovo istraivanje u obzir su uzeti normativni utjecaji vezani uz dob, ali i oni vezani uz socijalnopovijesne uvjete dviju kohorti starijih osoba. Mentalno zdravlje starijih osoba u ovom se radu ispituje u okvirima biopsihosocijalnog modela i pristupa cjeloivotnog razvoja. Biopsihosocijalni model vrlo je prihvatljiv jer uzima u obzir mogue bioloke (npr. dob, spol, bolesti,...) i socijalne (npr. koritenje socijalnih i zdravstvenih usluga) initelje mentalnog zdravlja starijih osoba. Ono to se kroz cjeloivotni pristup dodatno razmatra je kako se ti bioloki i socijalni initelji mogu podijeliti u dvije vrste
27
Cilj i hipoteze istraivanja6 (preporueno 700 znakova s praznim mjestima) Cilj rada je usporediti pokazatelje mentalnog zdravlja i stupnjeve povezanosti biolokih i socijalnih imbenika mentalnog zdravlja starijih osoba iz dvije kohorte jedne ispitane 1995., a druge ispitane 2005. godine. Hipoteze: 1. U kasnije ispitanoj kohorti mentalno zdravlje bit e bolje, dok bioloke varijable vezane uz normativne ontogenetske utjecaje nee biti razliite. 2. Pozitivno e s mentalnim zdravljem biti povezani: funkcionalne sposobnosti, fiziko zdravlje te ivljenje s nekim, a negativno: dob, koritenje socijalnih i zdravstvenih usluga i samaki ivot. 3. Hijerarhijski bolji prediktori mentalnog zdravlja bit e bioloki od socijalnih initelja. Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraivanja (preporueno 6500 znakova s praznim mjestima) Uzorak Provedena su dva istraivanja (1995. i 2005. godine) u koja su bile ukljuene razliite osobe (kohorte). Osobe su u uzorke birane metodom sluaja, i to one koje ive same ili u zajednikom domainstvu u Istri, a ne one koje su terminalno i/ili psihiki bolesne. U prvom istraivanju (1995.) uzorak je inilo 389 osoba dobi od 70 do 98 godina, a u drugom (2005.) 461 osoba dobi od 70 do 99 godina. Instrumenti Mentalno zdravlje ispituje se kroz tri varijable: skalu mentalnog zdravlja (upitnik SF-36), skalu depresivosti (upitnik HADS) i skalu anksioznosti (upitnik HADS). Kao mogui initelji mentalnog zdravlja ispituju se dvije skupine varijabli: bioloke: spol, dob, funkcionalne sposobnosti (upitnik Bathelov Index) i fiziko zdravlje (SF-36) i socijalne: koritenje socijalnih usluga, koritenje zdravstvenih usluga i (ne)samaki uvjeti ivljenja. Prikupljanje podataka Podaci su prikupljeni u okviru Tipping the balance (TTB) studije o starijim osobama u dva navrata (1995. i 2005.). U Istri su upitnike primjenjivale za to poduene medicinske i patronane sestre individualno, u kui sudionika, u obliku strukturiranog intervjua do 30 minuta. TTB je meunarodna mrea organizacija koja se bavi razvojem primarne zdravstvene zatite u nekoliko europskih regija prema rezoluciji Zdravlje za sve WHO (1977.) i deklaracije iz Alma Ate (1978.). Oba istraivanja o starijim osobama napravljena su u svrhu prouavanja potreba starije populacije u vie europskih regija s ciljem planiranja, razvoja i unaprijeenja usluga za starije osobe. Analiza podataka Planirane analize ukljuuju: raunanje deskriptivnih pokazatelja, provjeru znaajnosti razlika meu varijablama, raunanje korelacija te regresijske analize. Oekivani znanstveni doprinos predloenog istraivanja (preporueno 500 znakova s praznim mjestima) Rezultati istraivanja omoguit e uvid u to mijenjaju li se varijable mentalnog zdravlja te mijenja li se povezanost biolokih i socijalnih imbenika mentalnog zdravlja meu razliitim kohortama starijih osoba. Ovakva provjera postojanosti ili nepromjenjivosti mentalnog zdravlja predstavljat e doprinos biopsihosocijalnom modelu mentalnog zdravlja i opoj teoriji razvoja. Rezultati e uputiti na to koji su bioloki i socijalni imbenici mentalnog zdravlja povoljniji za starije osobe. Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci)
28 1. Berk, L.E. (2008). Psihologija cjeloivotnog razvoja. Naklada Slap, Jastrebarsko. 2. Engel, G.L. (1977). The need for a new medical model: A challenge for biomedicine. Science. Vol. 196, 129136. 3. Flint, A.J. i Rifat, S.L. (1996). Validation of The Hospital Anxiety and Depression Scale as a measure of severity of geriatric depression. International Journal of Geriatric Psychiatry. Vol. 11, 991-994. 4. Havelka, M., Despot Luanin, J. i Despot, D. (2009). Biopsychosocial model the integrated approach to health and disease. Collegium Antropologicum. Vol. 33 (1), 303310. 5. Honn Qualls, S. (2002). Defining mental health in later life. Mental Health and Mental Illness in Later Life. Vol. 26 (1), 9-13. 6. Istarska upanija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb (2005): Plan za zdravlje. www.istra-istria.hr/fileadmin/dokumenti/zdravstvo/Plan_za_zdravlje.pdf 7. Istarska upanija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb (2010): Plan za zdravlje. www.istra-istria.hr/fileadmin/dokumenti/zdravstvo/Operativni_plan_aktivnosti_2010.g..pdf 8. Kenn, C., Wood H., Kucyj, M., Wattis, J. i Cunane, J. (1987). Validation of The hospital anxiety and depression scale (HADS) in an elderly psychiatric population. International Journal of Geriatric Psychiatry. Vol. 2, 189-193. 9. Lerner, R.M. (2008). The contributions of Paul B. Baltes to the transformation of the field of child development: From developmental psychology to developmental science. Research in Human Development. Vol. 5(2), 6979. 10. Mahoney, F.I. i Barthel, D. (1965). Functional evaluation: The Barthel index. Maryland State Medical Journal. Vol. 14, 56-61. 11. Snaith, R.P. (2003). The hospital anxiety and depression scale. Health & Quality of Life Outcomes. Vol. 1, 29-32. 12. Spinhoven, P., Ormel, J., Sloekers, P.P., Kempen, G.I., Speckens, A.E. i Van Hemert, A.M. (1997). A validation study of The hospital anxiety and depression scale (HADS) in different groups of Dutch subjects. Psychological Medicine. Vol. 27(2), 363-370. 13. Tkali, M. (1998). Psihoneuroimunoloki aspekti bolesti alopecia areata. Neobjavljena doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb. 14. Tkali, M. i Hauser, G. (2009). Upalni i funkcionalni crijevni poremeaji: somatske, psiholoke i socijalne karakteristike. Drutvena istraivanja. Vol. 18(1-2), 91-110. 15. TTB second decennial survey of older people. Draft protocol. 2006. 16. Ware, J.E. Jr. i Sherbourne, C.D. (1992). The MOS 36 item short form health survey (SF 36); I. Conceptual famework and item selection. Medical care. Vol. 30(6), 473-483. 17. WHO (1978). Deklaracija iz Alma Ate. www.who.int/hpr/NPH/docs/declaration_almaata.pdf 18. WHO (2001). Strengthening mental health promotion. 19. WHO (2007). A conceptual framework for action on the social determinants of health. 20. Zigmond, A.S. i Snaith, R.P. (1983). The hospital anxiety and depression scale. Acta Psychiatrica Scandinavica. Vol. 67(6), 361-370. Procjena ukupnih trokova predloenog istraivanja (u kunama) 0,00 kn (istraivanja su ve obavljena) Predloeni izvori financiranja istraivanja Vrsta financiranja Nacionalno financiranje Meunarodno financiranje Ostale vrste projekata Naziv projekta Voditelj projekta Potpis
29
Samostalno financiranje Sjednica Etikog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraivanja7
Suglasnost mentora i doktoranda s prijavom teme Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. Potpis (Jasminka Despot Luanin)
Potpis (Marlena Plavi)
IZJAVA
Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveuilitu. U Zagrebu, 7. 3. 2011. Potpis (Marlena Plavi)
30


Titula, ime i prezime doktoranda/doktoran dice: Nositelj studija: Naziv studija: Matini broj doktoranda/doktoran dice: Jezik pisanja rada: Naslov predloen Hrvatski e teme Engleski Podruje/polje: Mr. sc. Marlena Plavi Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij psihologije 6662 Hrvatski Usporedba biolokih i socijalnih imbenika mentalnog zdravlja dviju generacija starijih osoba Comparison of biological and social factors of mental health in two generations of the elderly Drutvene znanosti/psihologija
MENTOR(I)
Titula, ime i prezime: Prvi mentor: Drugi mentor: Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora Dr. sc. Jasminka Despot Luanin, izv. prof. Titula, ime i prezime 1.Dr. sc. Jasminka Despot Luanin, izv. prof. 2.Dr. sc. Gordana Kuterovac Jagodi, izv. prof. Ustanova, drava: Zdravstveno veleuilite, Zagreb, Hrvatska Ustanova, drava: Zdravstveno veleuilite, Zagreb, Hrvatska Odsjek za psihologiju Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Hrvatska Odsjek za psihologiju Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Hrvatska E-mail: jasminka@zvu.hr E-mail: jasminka@zvu.hr
gkuterov@ffzg.hr
3.Dr. sc. Nataa JokiBegi, izv. prof. 4.
njbegic@ffzg.hr
31

5. Sjednica nadlenog tijela i toka dnevnog reda u okviru koje je imenovano Povjerenstvo Sjednica Etikog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraivanja
Sjednica Vijea poslijediplomskih studija 10. svibnja 2011., Ad. 42 Sjednica Vijea Filozofskog fakulteta u Zagrebu, od 25.svibnja 2011, Ad 98.

Nije predviena javna obrana teme.

(izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) Mr. sc. Marlena Plavi za svoju je disertaciju predloila znanstveno relevantno, teorijski utemeljeno te metodoloki dobro osmiljeno istraivanje koje e omoguiti uvid u eventualne promjenjivosti u varijablama mentalnog zdravlja te u povezanosti biolokih i socijalnih imbenika mentalnog zdravlja meu razliitim kohortama starijih osoba jedne ispitane 1995., a druge ispitane 2005. godine. Ovakva provjera postojanosti ili nepromjenjivosti mentalnog zdravlja predstavljat e doprinos biopsihosocijalnom modelu mentalnog zdravlja i opoj teoriji razvoja. Rezultati, temeljeni na mjerenjima promatranih varijabli provjerenim psihologijskim mjernim instrumentima, uputit e na to koji su bioloki i socijalni imbenici mentalnog zdravlja povoljniji za starije osobe. U primjeni, rezultati ovog rada mogu biti od pomoi u odreivanju prioriteta i planiranju zadovoljavanja javno-zdravstvenih potreba koje ukljuuju i ouvanje mentalnog zdravlja starijih osoba. Kako su zbog metodoloke sloenosti i teke dostupnosti starije populacije ovakva istraivanja vrlo rijetka, nalazi predloene studije predstavljat e znaajan spoznajni doprinos u podruju razvojne psihologije ili ue, psihologije starenja, a moe se oekivati da se otvore nova istraivaka pitanja. Miljenje i prijedlog: Sinopsis pokazuje da pristupnica mr. sc. Marlena Plavi namjerava sustavno pristupiti temi i da je upoznata s bitnom znanstvenom i strunom literaturom podruja koje istrauje. Pristupnica je ispunila sve uvjete predviene individualnim programom tree godine doktorskog studija te je predloila znanstveno relevantnu temu disertacije. Povjerenstvo stoga predlae da se odobri predloena tema disertacije: Usporedba biolokih i socijalnih imbenika mentalnog zdravlja dviju generacija starijih osoba. Povjerenstvo je suglasno da mentorica pri izradi disertacije bude dr. sc. Jasminka Despot Luanin, izvanredna profesorica (Zdravstveno veleuilite u Zagrebu, vanjska suradnica Odsjeka za psihologiju, Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu). Prijedlog izmjene ili dorade naslova: Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): Planirana obrana doktorskog rada (naznaiti godinu i semestar): 2011/12. zimski semestar
32
Titula, ime i prezime, ustanova, drava: 1.(predsjednik Povjerenstva) Dr. sc. Jasminka Despot Luanin, izv. prof., Zdravstveno veleuilite, Zagreb, Hrvatska Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2.Dr. sc. Gordana Kuterovac Jagodi, izv. prof., Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Hrvatska 3.Dr. sc. Nataa Joki-Begi, izv. prof., Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Hrvatska 4. 5.
Potpis:
M.P.
33


Titula, ime i prezime doktoranda/doktora ndice: Nositelj studija: Naziv studija: Matini broj doktoranda/doktora ndice: Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti Ime i prezime majke i/ili oca: Datum i roenja: Adresa: Telefon/mobitel: E-mail: mjesto iril oh Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu Poslijediplomski studij iz filozofije 5744 u okviru doktorskog studija tefanija i Vladimir oh 03. 04. 1953. iroke ledine 14, 42000 Varadin 099 8091323 ciril.coh@vz.t-com.hr izvan doktorskog studija na temelju znanstvenih dostignua
2000. magistrirao na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu iz podruja humanistikih znanosti, znanstveno polje: filozofija od 1984. do 1989. pohaa studij iz filozofije na Interuniverzitetskom centru poslijediplomskih studija u Dubrovniku (voditelji studija: Branko Bonjak i Richard Wisser) 1978. zavrio diplomski studij filozofije i komparativne knjievnosti na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu; na istom Fakultetu poloio prvu godinu i odsluao drugu godinu studija latinskog jezika 1974. apsolvirao dvogodinji studij na Institutu za teoloku kulturu laika pri Katolikom bogoslovnom fakultetu Sveuilita u Zagrebu 1972. zavrio gimnaziju u Krapini od 2006. do 2008. vanjski suradnik, predava filozofije odgoja i etike na Visokoj uiteljskoj koli u akovcu (danas odjel Uiteljskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu) od 2001. vanjski suradnik, predava socijalne filozofije i etike na Veleuilitu u Varadinu od 2001. vanjski suradnik, predava poslovne etike na Fakultetu organizacije i informatike u Varadinu od 1978. profesor filozofije i logike na Prvoj gimnaziji u Varadinu (takoer predavao etiku, dramsku umjetnost, filmsku umjetnost, latinski jezik, obrazovanje za demokratsko graanstvo)
Obrazovanje (kronoloki od novijeg k starijem datumu):
34
Popis radova i aktivnih sudjelovanja na znanstvenim skupovima: Popis radova Knjige: 1. Otkriveno lice kruga, Kruzak, Zagreb, 2004. 2. Etika I, udbenik za 1. razred srednjih kola, kolska knjiga, Zagreb, 2004. 3. Etika I, prirunik za nastavnike, kolska knjiga, Zagreb, 2004. Magistarski rad: Platonovo srazmjerje vidljivog i nevidljivog u religiji, umjetnosti i filozofiji, Zagreb, 1999. Znanstveni radovi: 1. "Mjesto prirode u cjelini svijeta, Metodiki ogledi 9, 1994., str. 89107. 2. "Primjena filozofski relevantnog likovnog djela u nastavi filozofije, Metodiki ogledi 11, 1995., str. 9-35. 3. "Kompozicija 'Nova de universis Philosophia' kao slika njenog sadraja spoznaje sveukupnosti, u Ljerka Schiffler (ur.), Zbornik o Frani Petriu, 1597-1997., Zagreb, 1999., str. 227-244. 4. "Kaotinost kao nuna pretpostavka smislenog poretka, Filozofska istraivanja 77-78, 2000., str. 277-292. 5. "Pouavanje o jeziku u svjetlu filozofije i poezije", u Marijana ei, Mirela Barbaroa-iki (ur.), Jezik, knjievnost i mediji u nastavi hrvatskog jezika, Naklada Slap, Zagreb, 2008., str. 80-93. Struni radovi: 1. "Struni skup nastavnika filozofije i logike, Filozofska istraivanja 51,1993., str. 1007-1008. 2. "Prisutnost filozofije u Varadinu od osnutka gimnazije do danas, Radovi zavoda za znanstveni rad HAZU Varadin 10-11, 1998., str. 147-156. 3. "Prijedlog zadataka za natjecanje iz logike, Logika 1, 2000., str. 4549. 4. "Logika i kritiko miljenje, prikaz metode interaktivnog reagiranja pomou primjedbi ispisanih na karticama, Logika 3, 2000., str.177182. 5. "Karl Jaspers: Filozofija u obistinjenju i obistinjenje filozofije u njenoj nastavi, Metodiki ogledi 14, 2001., str. 79-90. 6. "Discussion of Practice, Sites for Citizenship the Challenge, Journal of Ethno-Development, Civic Literacy and the Politics of Inclusion, Dubrovnik - Detroit, 2002., str. 87-91. 7. "Razgovor o razgovoru unutar nastave, Metodiki ogledi 16, 2002., str. 33-38. 8. "Pripada v etiki prednost uitelju ali resnici", Poligrafi 33-34, 2004., str. 97-101. 9. "Pouavamo li logiki, izlaganje na strunom skupu nastavnika logike, Zagreb, 2008., http://www.ffst.hr/~logika/seminar/doku.php? id=izlaganja Ogledi: 1. "Martin Heidegger i haiku poezija, Haiku 10, 1998., str. 7-11. 2. "Kaos i poredak ljubavi, Hrvatsko zagorje 2, 2001., str. 170-173. 3. "Platonovo (ne)pisano uenje i zen budizam, u Nazanski, B. i dr. (ur.), Haiku zbornik - Ludbreg 2002, Ludbreg, 2002., str. 4-9. 4. "Teachers, ethics and spirituality today, predavanje na 53. Meunarodnom godinjem susretu SIESC (Secrtariat International des Enseignants Secondaires Catholiques), Samobor, srpanj, 2007., http://www.siesc.eu/en/2007/hr2007/ 5. "Identitet u bezdanu razdijeljenosti i nezasitnosti, emitirano na Treem programu radio Beograda, prosinac, 2010., http://velv.hr/~ccoh/coh_identitet_u_bezdanu.mp3 Recenzije i prikazi: 1. "Predstavljanje knjige Viktora megaa: 'Knjievnost i filozofija', Drutvena istraivanja, broj 6,1994., str.776-777.
35
36

Hrvatski: Engleski: Naslov na jeziku na kojem e se pisati rad (ako nije na hrvatskom ili engleskom): Podruje/polje: Matematika u Platonovoj filozofiiji Mathematics in Plato's Philosophy
Humanistike znanosti, filozofija
(navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraivanju ili ako postoji neki drugi razlog Titula, ime iza viestruko mentorstvo) Ustanova, drava: E-pota: prezime: Filozofski fakultet dr. sc. Igor Mikecin, Prvi mentor: Sveuilita u imikecin@ffzg.hr doc. Zagrebu, Hrvatska Drugi mentor:
KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina 1. Platonova poiesis, Filozofska istraivanja, 108, 2007., str. 885-911. 2. Slika plovidbe u Platonovim dijalozima, u P. egedin/O. unec (prir.), Filozofiranje i more, Demetra, Zagreb, 2008., str. 187-210. 3. Ciprina interpretacija Parmenida, u D. Barbari (prir.),Vrijeme Prvi mentor: metamorfoza. Uz 'Metamorfoze metafizike' Marijana Cipre, Matica hrvatska, Zagreb, 2009., str. 61-80. 4. Sustav due, u D. Barbari/P. egedin (prir.), Platonov nauk o dui, Demetra, Zagreb, 2010., str. 151-216. 5. "Heraklitov logos", Phainomena XVIII/72-73, 2010., str. 113-138. Drugi mentor:
OBRAZLOENJE TEME
U disertaciji se polazi od pretpostavke da je razumijevanje poloaja i uloge matematike u Platonovoj filozofiji vezano uz razumijevanje odnosa matematike i due kao prvotnog poela kretanja. Istraivanje glavnih dijelova matematike: aritmetike, geometrije, stereometrije, astronomije i harmonike omoguuje promiljanje duevnoga kretanja, tj. kretanja koje samo sebe pokree, i osobito okreta due (periagoge tes psyches) kao porijekla istinskog filozofiranja. Na temelju kritike analize Gaiserova pokuaj rekonstrukcije Platonova 'matematikog sustava', utvruje se razlika izmeu dianoetike i noetike matematike, narav eidetskih brojeva i matematiki smisao prvotnih poela cjeline bia onog jednog i neodreenog dvojstva.
37
This Ph.D. thesis starts from the assumption that the understanding of the position and role of mathematics within Plato's philosophy is connected with the understanding of the relationship between mathematics and the soul as the prime principle of movement. Investigations into the main mathematical disciplines such as arithmetic, geometry, stereometry, astronomy and harmonics make it possible to reflect upon the movement of the soul, i.e. movement that puts itself in motion, and especially the conversion of the soul (periagoge tes psyches) as a source of a true philosophy. Based on a critical analysis of Gaiser's attempt to reconstruct Plato's mathematical system, the following is established: the difference between dianoetic and noetic mathematics, the nature of ideal numbers, and the mathematical meaning of the ultimate ontological principles the principle of One and the principle of Indefinite Duality.
Uvod i pregled dosadanjih istraivanja (preporueno 7000 znakova s praznim mjestima) Razumijevanje Platonove matematike mogue je tek iz cjeline njegovog filozofiranja. Naime, matematika se bavi podrujem izmeu oblasti onog osjetilno opaljivog i oblasti onog mislivog i kao takva omoguuje uspon od onog postajueg i prolaznog do onog istinski jesueg. Ono matematiko ima udio u oba podruja i tako posreduje meu njima. Ovakav pristup matematici u Platonovoj filozofiji pokrenut je istraivanjima K. Gaisera i ostalih predstavnika Tbingenske kole, koja se temelje na Platonovom nepisanom uenju, odnosno filozofiranju meu njegovom sljednicima u Akademiji. U ovim istraivanjima otvorena su mnoga pitanja, a posebno pitanje odnosa onog matematikog spram due. Oboje zauzima sredinji poloaj i posredniku ulogu u cjelini bia. Meu duevnim moima opet matematici pripada mo razumijevanja (dianoia), koja se nalazi u sredini izmeu moi mnijenja i osjetilnog opaanja s jedne i umovanja s druge strane. Dua je poelo svega kretanja i ujedno je i sama kretanje koje samo sebe pokree (Legg. 896a), a u matematici kao djelatnosti razuma kretanje due je ogranieno i ona ne dopire do istinske spoznaje svoga ivotonosnoga kretanja (Resp. 533c1). Nadalje, tako shvaena matematika u svome istraivanju onog jesuega slui se pretpostavkama koje sama ne moe pokrenuti i nadii (Resp. 511a5-b7). Geometrija, stereometrija, aritmetika, astronomija i harmonika kao glavni vidovi matematike predstavljaju znanja koja ine uvod u dijalektiku kao znanje onog istinski jesueg (Resp. 522c-531d). Meutim, odnos onog matematikog i due u Platona moe se u potpunosti objasniti tek ako se od dianoetike matematike razlikuje noetika matematika i stekne uvid u to da su u svim tim znanjima, s izuzetkom aritmetike, u sreditu interesa krug, odnosno kugla i uz njih vezano kruno kretanje. Geometrija prouava ravnine, a posebno srazmjere koji su matematika osnova sustava due i njenog krunog kretanja (Tim. 35a136d7). Izazov stereometrije je konstrukcija pravilnih geometrijskih tijela odnosno njihovo upisivanje u kuglu. Astronomija prouava vrsta tijela u krunom kretanju, a harmonika srazmjere toga kretanja koji su u osnovi harmonije i ritma ujne glazbe. ovjek je obdaren vidom kojim moe vidjeti ta kretanja i sluhom kojim ih moe uti kako bi mogao svoju duu s njima uskladiti i poistovjetiti (Tim. 47c; 80c; 88d; 89a; 90d.). U spoznaji i nasljedovanju okreta due (periagoge tes psyches) sastoji se za Platona istinska filozofija (alethine philosophia, Resp. 521,c). Pitanje 'to je periagoge?' odgovara pitanju 'to je to filozofija?' (G. Farandos), ali i pitanju 'to to u filozofiji matematika i ono matematiko jest?'. U aritmetici se ne spominju krug i kugla, no njeno izuavanje takoer smjera prema miljenju okreta due, koje je usko povezano s miljenjem eidetskih brojeva. Tako se npr. u 'Dodacima Zakonima' ivotonosno kruno kretanje neba i mogunost njegovog istraivanja vee uz broj (Epinom. 977a-b). Eidetski brojevi nisu brojevi kojima se broji i rauna, njima se ne razumijeva (diaonoia), ve umuje (noesis). Analogno s pitanjem o samokretanju due kao okretu, ovdje se postavlja pitanje o prirodi eidetskih brojeva. Kakvi su to brojevi, u kakvom su odnosu spram onih aritmetikih? Neki interpretatori (npr. M. Burnyeat) misle da ih treba shvatiti puko metaforiki. Takvom shvaanju se, meu ostalima, suprotstavljaju J. W. Cook, L. Robin, J. Stenzel, i P. Brommer. Sline nesporazume izaziva s ovim povezano Platonovo razlikovanje dviju vrsta mjera (Pol. 283c-285c) one aritmetike i 'prave mjere'. Ovu drugu K. Gaiser, H. Krmer i H. G. Gadamer veu uz ono jedno, dobro i lijepo dok se mnogi drugi (npr. C. Huffman) zaustavljaju samo na utvrivanju praktike sposobnosti primjene raunanja u etici, ime se ne uvaava
38
Cilj i hipoteze istraivanja10 (preporueno 700 znakova s praznim mjestima) Na temelju uvida u poloaj i znaaj matematike i onog matematikog u Platona, te pretpostavke o njegovom razluivanju dianoetike i noetike matematike rekonstruirati 'matematiki sustav' koji je skriven u dijalozima i takozvanom nepisanom uenju, u svrhu njihovog boljeg razumijevanja. Pretpostavlja se da su u tom sustavu najue povezani eidetski brojevi, okret (periagoge) kao umno i ivotvorno samokretanje due, geometrijska, aritmetika i harmonijska razmjernost, 'slijed dimenzija', dijatonijska ljestvica, Platonova razdioba crte, etiri roda iz 'Fileba', te temeljni principi svega osjetivog i mislivog - ono jedno i neodreeno dvojstvo. Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraivanja (preporueno 6500 znakova s praznim mjestima) Rad e sadravati slijedee glavne dijelove: 1. Povijest grke matematike, harmonije i astronomije od pitagorovaca do Euklida s naglaskom na sadrajima relevantnim za razumijevanje Platona (literatura: Burkert, Szabo, Heath, Huffman) Ovdje e se, meu ostalim, obrazloiti pitagorovsko shvaanje brojeva po kojem oni nisu samo ono to omoguuje odredbu kvantitete nekog odreenog svojstva nekog bia, ve su osnova bitka i spoznaje svega (Filolaj, fr. B11). Problematizirat e se teza da geometrijsko prikazivanje i shvaanje brojeva pitagorovce udaljuje od razumijevanja iracionalnih brojeva i nule, te teze o razlozima zbog kojih su pitagorovci drali u tajnosti konstrukciju pravilnog peterokuta (zlatni rez). Pokazat e se da u njihovom sustavu iracionalni brojevi i nula nisu 'strano tijelo' i da se na utnju obvezuju iz onih istih razloga zbog kojih e se kasnije Platon u svojim dijalozima suzdravati od izriitog govora o prvotnim poelima. 2. Platonovo shvaanje matematike Sustavno e se prikazati matematika problematika u Platonovim tekstovima (prije svega u 'Menonu', 'Politeji', 'Politiku', 'Teetetu' i 'Timeju') te u svjedoanstvima 'nepisanog uenja'. Razloit e se Aristotelova kritika Platonovog shvaanja matematike i onog matematikog ('Metafizika', 'Fizika', 'O dui').
10
39
Oekivani znanstveni doprinos predloenog istraivanja (preporueno 500 znakova s praznim mjestima) Prikaz matematike u Platonovim spisima i u 'nepisanom uenju'. Ukazivanje na zajedniku problematiku aritmetike, geometrije, stereometrije, astronomije i harmonike kao Platonovog uvoda u dijalektiku. Utvrivanje matematikog smisla kretanja koje samo sebe pokree i okreta due. Teza o Platonovom razluivanju dianoetike i noetike matematike. Nova rekonstrukcija Platonovog 'matematikog sustava' za sagledavanje cjeline njegovog filozofiranja.
40
Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) 1. Platonis Opera, recognovit brevique adnotatione critica instruxit Ioannes Burnet, Oxford University Press, Oxford, 1967. 2. Barbari, D., Pogled na matematiku, Godinjak za povijest filozofije 4, 1986., str. 5-22. 3. Brommer, P., De numeris idealibus, Mnemosyne 11,1943., str. 263-295. 4. Burkert W., Lore and Science in Ancient Pythagoreism, Harvard University Press Cambridge, Massachusetts, 1972. 5. Burnyeat M., Platonizam i matematika: Preludij za raspravu", u Gregori, P., Grgi, F. (ur.), Aristotelova metafizika. Zbirka rasprava, Kruzak, Zagreb, 2003., str. 411-440. 6. Cornford F. M., Platos Cosmology. The Timaeus of Plato, Hackett Publishing Company, Indianapolis/Cambridge, 1935., reprint 1997. 7. Cornford, F. M., Mathematics and Dialectic in the Republic VI-VII, (I.) Mind, br. 161., 1932., str. 37-52; (II.) Mind, 162. 1932., str. 173-190. 8. Cook, J. W., On the Platonist doctrine of the 'asymbletoi arithmoi', The Classical Review 5, 1904., str. 247-260. 9. Des Jardins, G., How to Divide the Divided Line, Review of Metaphysics 29, 1976., str. 483496. 10. Farandos, G. D., Platons Philosophie der Periagoge, Knigshausen + Neumann, Wrzburg, 1979. 11. Ferguson, A. S., Plato's Simile of Light. Part I. The Similes of the Sun and the Line, The Classical Quarterly 3/4,1921., str. 131-152. 12. Gaiser K., Platons ungeschriebene Lehre, Studien zur systematischen und geschichtlichen Begrndung der Wissenschaften in der platonischen Schule, Ernst Klett Verlag, Stuttgard, 1967. 13. Gaiser, K., Platos Enigmatic Lecture On the Good, Phronesis 25, 1980., str. 5-35. 14. Gadamer, H. G., Schadewaldt, W., Idee und Zahl: Studien zur platonischen Philosophie, Abhandlungen der Heidelberger Akademie der Wissenschaften, Heidelberg, 1968. 15. Heath, T., A History of Greek Mathematics, sv.1., Clarendon Press, Oxford,1921. 16. Huffman, C. A., Archytas of Tarentum. Pythagorean, Philosopher and Mathematician King, Cambridge University Press, Cambridge, 2005. 17. Kennedy, J. B., Platos Forms, Pythagorean Mathematics, and Stichometry, Apeiron 43/1, 2010., str. 1-32, http://personalpages.manchester.ac.uk/staff/jay.kennedy/Kennedy_Apeiron_proofs.pdf 18. Krmer, H. J., Arete bei Platon und Aristoteles, Carl Winter Universittsverlag, Heidelberg, 1959. 19. Ljubimir, D., Okret due, Barbari, D., egedin, P. (ur.), u Platonov nauk o dui, Demetra, Zagreb, 2010., str. 97-118. 20. Mikecin, I., Sustav due, u Barbari D., egedin P. (ur.), Platonov nauk o dui, Demetra, Zagreb, 2010., str. 151-216. 21. Olsen, S. A., The Pythagorean Plato and the Golden Section: a Study in Abductive Inference. Ph.D. Dissertation, University of Florida, 1983. 22. Pritchard, P., Plato's Philosophy of Mathematics, Academia Verlag, Sankt August,1995. 23. Robin, L., La thorie Platonicienne des ides et des nombres d'aprs Aristote, F. Alcan, Paris,1908. 24. Sayre, K. M., Platos Late Ontology: A Riddle Resolved, University Press, Princeton,1983. 25. Szlezk, T. A., itati Platona i dva eseja o jedinstvu Platonove filozofije, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2000. 26. Stenzel, J., Zahl und Gestalt bei Platon und Aristoteles, Verlag und Druck von B. G. Teubner, Leipzig Berlin, 1924. 27. Stubli, I., "Sljepoa due i kretanje u problemu 'druge plovidbe'", u Barbari D., egedin P. (ur.), Platonov nauk o dui, Demetra, Zagreb, 2010., str. 47-68. 28. Szabo A., The Beginnings of Greek Mathematics, D. Reidel Publishing Company, Dordrecht, 1978. 29. Taylor A. E., Forms and Numbers: A Study in Platonic Metaphysics (I.), Mind 140. 1926., str. 419-440; (II.), Mind 141, 1927., str. 12-33. 30. unec, O., Ideja i nita. Uz Platonov Simpozij 210e211b, Godinjak za povijest filozofije 4, 1986., str.168-208. Procjena ukupnih trokova predloenog istraivanja (u kunama)
41
Predloeni izvori financiranja istraivanja Vrsta financiranja Nacionalno financiranje Meunarodno financiranje Ostale vrste projekata Samostalno financiranje Sjednica Etikog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraivanja11 Naziv projekta Voditelj projekta Potpis
Suglasnost predloenog mentora i doktoranda s prijavom teme Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. Potpis (ime i prezime prvog predloenog mentora) Potpis (ime i prezime drugog predloenog mentora) Potpis (ime i prezime doktoranda)
IZJAVA
Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveuilitu. U Zagrebu, Potpis (ime i prezime doktoranda) M.P.
11
42
43
44
IME I PREZIME PRISTUPNIKA ILI PRISTUPNICE: SASTAVNICA: Naziv studija: Matini broj studenta:
Mr. sc. iril oh FILOZOFSKI FAKULTET, ZAGREB PDS filozofija 5744
Naslov predloen e teme:
hrv. eng.
Matematika u Platonovoj filozofiji Mathematics in Plato's Philosophy Humanistike znanosti; filozofija; povijest filozofije
Podruje/polje/granaa :
MENTOR(I)
TITULA, IME I PREZIME: USTANOVA: E-POTA:
Mentor 1: Mentor 2b:
Dr. sc. Igor Mikecin, docent
Filozofski fakultet
imikecin@ffzg.hr u
TITULA, IME I PREZIME:
USTANOVA:
E-POTA:
Izabrano Struno povjerenstvo za ocjenu predloene teme - 3 ili 5 lanova (prvi je predsjednik; preporuka je da mentor ne bude predsjednik)
1. Dr. sc. Lino Veljak, red. prof. 2. Dr. sc. Igor Mikecin, doc. 3. Dr. sc. Erna Pajni Bani, znan. savjetnica 4. 5.
Filozofski fakultet Zagrebu Filozofski fakultet Zagrebu Institut za
lveljak@ffzg.hr u imikecin@ffzg.hr u bp.erna@xnet.hr
filozofiju u Zagrebu
Javna obrana sinopsisa odrana je 17. lipnja 2011. u okviru seminara za polaznike II. semestra Doktorskog studija filozofije, a uz studente prisustvovali su i lanovi povjerenstva. Na pitanja lanova povjerenstva kandidat je dao kvalitetne odgovore, te je u cjelini pokazao odlino poznavanje teme i openito visoku razinu kompetencije. Stoga povjerenstvo jednoduno zakljuuje da je kandidat kvalificiran za pisanje veoma zahtjevna doktorskog rada.
45

Tema ovoga doktorskog rada veoma je relevantna za istraivanje antike filozofije i posebice za razumijevanje miljenja jednoga od njezinih najvanijih predstavnika Platona, a spada meu one teme koje nisu do kraja istraene, pri emu je ta problematika kod nas posve u drugom planu, tako da ohov rad predstavlja pionirski pothvat u hrvatskim istraivanjima antike filozofije. Kandidat je rad zamislio i planirao na nain koji nadu da emo dobiti jedan odlian originalan doprinos istraivanju antike filozofije ini izrazito realnom. Na temelju nove rekonstrukcije Platonova matematikog sustava kandidat e dati bitne pretpostavke za inovativno sagledavanje cjeline Platonova filozofiranja, te time i znaajan doprinos kako filozofijskom istraivanju Platona tako i aktualnosti Platonove filozofije matematike u kontekstu suvremene filozofije.
Miljenje i prijedlog: Povjerenstvo predlae da se prihvati tema doktorskog rada mr. sc. irila oha. Prijedlog izmjene ili dorade naslova: Prijedlog izmjene ili dopune mentora (UPISATI: TITULA, IME I PREZIME, USTANOVA)
TITULA, IME I PREZIME, USTANOVA
POTPIS:
Izabrano Struno povjerenstvo za ocjenu predloene teme - 3 ili 5 lanova (prvi je predsjednik; preporuka je da mentor ne bude predsjednik)
1. Dr. sc. Lino Veljak, red. prof. (predsjednik Strunog povjerenstva) 2. Dr. sc. Igor Mikecin, doc. 3. Dr. sc. Erna Pajni Bani, znan. savjetnica 4. 5.
Mjesto i datum: Zagreb, 17. lipnja 2011. Napomena (po potrebi):
a b
Navesti granu ako je potrebno Navesti mentora 2 ako je izabran
Molimo Vas da ispunjeni Obrazac DR.SC.-02 zajedno s obrascima DR.SC-01 i DR.SC-03 poaljete u elektronikom obliku (epota: jandric@unizg.hr) i u tiskanom obliku potpisano i s prateom dokumentacijom - u pisarnicu Sveuilita u Zagrebu (Trg marala Tita 14).
46
Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 Prezime Ime pristupnika.doc
47

Titula, ime i prezime doktoranda/doktora ndice: Nositelj studija: Naziv studija: Matini broj doktoranda/doktora ndice: Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti (molimo zacrniti polje): Ime i prezime majke i/ili oca: Datum i roenja: Adresa: Telefon/mobitel: E-mail: mjesto Marijana Bijeli Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu Poslijediplomski doktorski umjetnosti i filma 6530 u okviru doktorskog studija izvan doktorskog studija na temelju znanstvenih dostignua studij knjievnosti, kulture, izvedbenih
Ane Bijeli i Marjan Bijeli 07. 11. 1978. Dubrovnik Brae Cvijia 21, Zagreb 098/96-76-207 mbijelic@ffzg.hr
Obrazovanje (kronoloki od novijeg k starijem datumu): Radno iskustvo (kronoloki od novijeg k starijem datumu): 2006. - Poslijediplomski doktorski studij knjievnosti, kulture, izvedbenih umjetnosti i filma 1999.-2005. Filozofski fakultet u Zagrebu, smjer kroatistika i slavistika 1993.-1997. Gimnazija Dubrovnik 1985.-1993. Osnovna kola Marin Dri, Dubrovnik 2005.- znanstvena novakinja na Odsjeku za junoslavenske jezike i knjievnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu
12
48
Objavljeni radovi: Bijeli, Marijana: Funkcija autora u lirskoj pjesmi bugarskog i hrvatskog narodnog preporoda u V'preki razliijata: Interkulturni dialozi na Balkanite: sbornik/ Aretov, Nikolaj (ur.) Sofija: Akademino izdatelstvo ' Prof. Marin Drinov' 2008. 230-249. Bijeli, Marijana: Stojanov, Ljudmil; Stojanov, Zahari; Straimirov, Anton; Stratiev, Stanislav; imanov, Ivan; Talev, Dimitar; Todorov, Petko Jurdanov; Trajanov, Teodor (enciklopedijske natuknice, Hrvatksa enciklopedija, X. sezak, 2008.) Bijeli, Marijana: Vapcarov, Nikola; Vasilev, Orlin; Vasilev, Vladimir; Vazov, Ivan; Velikov, Georgi; Velikov, Konstantin; Venov, Pavel; Vlajkov, Tordor; Vojnikov, Dobri; Vutimski, Aleksand'r; Zagornov, Stojan; Zidarov, Kamen; Zarev, Pantelej; eev, Tono (enciklopedijske natuknice, Hrvatska enciklopedija XI. svezak, 2009.) Bijeli, Marijana: Tvorba identiteta i drugosti u romanu Baj Ganjo Aleka Konstantitnova, u zborniku Desniini susreti 2005.-2008., ur. Drago Roksandi, Ivana Cvijovi Javorina, Zagreb, Filozofski fakultet, Plejada, 2010., str. 100-109 Bijeli, Marijana: Demonsko i sveto u poemi Septembar, Njegoevi dani II. ur: Tanja Beanovi, Niki: ITP Kolo, 2010., str. 235-244 Bijeli, Marijana: Kulturna kriza i nemogunost elevacije u drami Kraljevo Mirsolava Krlee i romanu Kolo Antona Straimirova, Philological studies, Filoloke studije 2010., tom 2., internetsko izdanja, ur. J. Mojsieva-Gueva, T. I. Erofieeva, Z. Kova, N. Subiotto, R. Hodel, B. Toovi, S. Kordi, O. Mikitenko, B. Ristovska-Josifovska, M. Karanfilovski, N. Boronnikova, V. Kondakov, L. Tanturovska, B. Pavlovsk, J. Vreko, I. Bakovi, M. Proskurnina, . Strsoglavec, . FinkArsovski, O. Goroko, G. Smilevski Bijeli, Marijana: Parodijski diskurs djela Je li kriva sudbina? Ljubena Karavelova, u Jubileen sbornik, 35 godini katedra Obta i sravnitelna literaturna istorija, ur. Natalija Njagolova, Velikotrnovski universitet, Universitetsko izdatelstvo Sv. Sv. Kiril i Metodij, Veliko Trnovo, 2010, str. 221-229 Uestvovanje na znanstvenim skupovima: 2006. - IV. hrvatski slavistiki kongres, Varadin-akovec, 5.-8. 09. 2006. 2006. - Interkulturni dialozi na balkanite, Sofija, 23. 25. 11. 2006. 2007. - Desniini susreti, Zagreb, 21.-22. 09. 2007. 2008. - Konferencija povodom 35. godina Katedre za opu i poredbenu povijest knjievnosti Veliko Trnovo, 16.-17. 5. 2008. 2009. - I. nauni skup mladih filologa Srbije, Kragujevac, 14. 2. 2009. 2009. - Njegoevi dani II., Cetinje, 27, 28. i 29. 08. 2009.

Hrvatski: Engleski: Naslov na jeziku na kojem e se pisati rad (ako nije na hrvatskom ili engleskom): Podruje/polje: rtvovanje kao strukturni model septembarske knjievnosti u okviru bugarske knjievne avangarde Sacrifice as a structural model of the September literature in the Bulgrian literary avant-guarde
Hrvatski jezik
Povijest knjievnosti
49 PREDLOENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I)

(navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraivanju ili ako postoji neki drugi razlog za viestruko mentorstvo) Titula, ime i Ustanova, drava: E-pota: prezime: Filozofski fakultet Dr. sc. Zvonko Kova, Prvi mentor: Sveuilita u zkovac@ffzg.hr red. prof. Zagrebu, Hrvatska Drugi mentor:
Aporije
povijesti knjievnosti (Ivo Andri, Vladan Desnica), ivot v literature, Literaturna zblizka z dial'ky (ur. M.
Batorova i R. Miklau), Ustav svetovnej literatury Slovenskej akademie vied , Bratislava, 2006., str. 77-93
Svoje i strano u novopovijesnom romanu, Svoj i tu Slika drugog u balkanskim i srednjoevropskim
knjievnostima, ur. M. Maticki, Institut za knjievnost i umetnost, Beograd, 2006., str. 255-268
Projekt Interkulturna povijest knjievnosti (ekokulturni identitet junoslavenskih knjievnosti) , V'preki razliijata:
interkulturni dijalozi na Balkanite, ur. Aretov, Nikolay, Akademino izdavatelstvo, Prof. Marin Drinov, Sofija, 2008., str. 39-59
Slavistika
komparatistika danas, Referati na makedonskite slavisti za XIV-ot munaroden slavistiki kongres vo
Ohrid, 10-16 septembri 2008, ur. M. urinov, Z. Topolinska, K. ulavkova, T. Stamatovski, D. Risteski
Knjievnosti
kao druge/strane, Trei hrvatsko-slovenski slavistiki skup/ Tretji hrvako-slovensko slavistino
sreanje, ur. Anita Peti-Stanti, Zagreb, FF press, 2009., str. 123-132
Prvi mentor: Drugi mentor:
Dr. sc. Zvonko Kova, red. prof.
OBRAZLOENJE TEME
Disertacija obrauje rtvovanje kao strukturni model septembarske knjievnosti. Knjievnopovijesnu odrednicu septembarske knjievnosti, ustaljenu u bugarskoj knjievnoj povijesti, definiramo kao knjievni diskurs o Septembarskom ustanku 1923. u okviru bugarske knjievne avangarde. Pri obradi teme oslanjamo se na teoriju rtvovanja i osobite kvalitete tragikog inherentne odabranim tekstovima. Aktivacija rtvenih modela ima kljunu ulogu artikuliranja i simbolikog prevladavanja krize nacionalnog preporodnog diskursa koju predstavljaju Septembarska zbivanja. Modeli rtvovanja vrlo su bitni i u oblikovanju karakteristinih avangardnih historionomskih razmatranja i eshatolokih projekcija. Nakon interpretacije u kontekstu bugarske nacionalne knjievnosti i kulture, djela razmatramo u poredbenim i interkulturnim interpretacijama s djelima hrvatske meuratne knjievnosti u kojima se rjeenje nacionalne politike krize takoer trai u aktiviranju rtvenih modela i eshatolokih projekcija.
50
The dissertation deals with the sacrifice as a structural model of the September literature in the Bulgarian literary avant-garde. The term September literature is widely used in the Bulgarian literary history, denoting the writings on the 1923 September uprising created within the period of the Bulgarian literary avant-garde. Here we rely on the theory of sacrifice and quality of tragic inherent to the texts observed. We suggest that the sacrificial models are activated as an attempt to overcome the crisis of the National Revival discourse presented by the September events. The central sacrificial model is closely related to the characteristic eschatological projections. The interpretation of the texts in the context of the Bulgarian literature and culture is followed by a comparative interpretation of texts within the intercultural context of the Croatian literature between the Wars, which also sought for a solution of national crisis in sacrificial models and eschatological projections.
51
Septembarski ustanak, kao estoki unutarnacionalni sukob, istovremeno je rezultat i uzrok duboke krize bugarskog drutva, nacionalnog identiteta i preporodnog diskursa na kojem su bugarsko drutvo i nacionalni identitet utemeljeni. U sri samog preporodnog diskursa upisan je rtveni model i to u dva vida: kao rtveni progon neistog (etnikog) drugog i kao mueniki model samortvovanja preuzet iz dugotrajnje kranske martiroloke tradicije. Djela bugarske septembarske knjievnosti ulaze u intertekstualne odnose s preporodnom knjievnom tradicijom i sa suvremenim politikim, politiko-propagandnim, publicistkikim i knjievnim tekstovima. Predstavljaju pokuaj simbolikog prevladavanja krize ukupnog simbolikog drutvenog poretka nastale naruavanjem temeljnih razlika: izmeu istog i neistog nasilja, unutarnjeg i vanjskog, zajednice i drugog, odnosno funkcioniraju kao pokuaj obnove preporodnog diskursa koji se naao u dubokoj krizi. Obnova preporodnog diskursa pokuava se postii aktivacijom preporodnih rtvenih mehanizama martiroloke tradicije i rtvenog progona neistog drugog. Budui da je rije o unutarnacionalnom sukobu, etnniki drugi je odsutan, stoga pokuaji simbolike obnove poretka rezultiraju temeljitim preobraajem preporodnog modela i uspostavom novih utemeljujuih razlika. Uz rtveni model najue je vezano konstruiranje vremenskih odnosa i historionomskih modela - poimanje prolosti i budunosti vezano je uz sredinju ishodinu toku samog ustanka. Prolost se retrospektivno konstruira kao niz dogaaja koji kulminiraju u Septembarskom ustanku, dok neuspjeli ustanak rezultira odgaanjem konanog eshatolokog rjeenja u otvorenu budunost. Takvo konstituiranje vremena veim dijelom se naslanja na biblijski historionomski model: prolost je tumaena u terminima idealiziranog jedinstva prekinutog grijehom unutarnjeg nasilja to rezultira navjetanjem sredinjeg rtvenog dogaaja. Sam neuspjeli Ustanak prikazan je kao poetak procesa spasenja koji ostaje djelatan, dok se konano eshatoloko rjeenje odgaa u otvorenu budunost. Figure septembarskih muenika tako su konstruirane u njihovoj temeljnoj funkciji muenikog navjestitelja konanog eshatolokog rjeenja. Poetak zajednikog promatranja knjievnih tekstova, koji tematiziraju Septembarska zbivanja, predstavlja antologija Dima Hadilieva Poraena Bugarska (1932) i rad angairanog proleterskog kritiara Georgija Bakalova Knjievnost o dogaajima (1933). Tu se djela, koja tematiziraju Septembarski ustanak, tumae prvenstveno s obzirom na ideoloki imperativ koji tadanja marksistika kritika postavlja knjievnosti. Nakon 1944., a osobito nakon 1948., ideoloka komunistika kritika predstavlja dominatni (zapravo i jedini) oblik knjievne povijesti u okviru koje se tumae tekstovi septembarske knjievnosti. U 2. broju asopisa Literaturen front izlaze lanci Septevri v litaraturata Kruma Kjuljakova i Znamena na Septemvri 1923 godina Kamena Kaleva. Prve antologije knjievnih tekstova koji tematiziraju Ustanak pojavljuju se 1948. Rije je o antologijama Septemvri 1923 i Septevrijskoto pokolenie u kojima su sabrani i tekstovi nastali neposredno nakon ustanka i oni koji su napisani znatno kasnije, a na slian nain je sastavljena i antologija Septemvri 1923. Literaturen sbornik (1953) sastavljaa Kruma Kjuljakova, Georgja Caneva i Ivana Sestrimskog. Pristup knjievnim djelima u ovim zbirkama izrazito je ideoloki tendenciozan. Vaan preokret u prouavanju tekstova septembarske knjievnosti donosi rad koji kodificira i sam knjievnopovijesni naziv, rije je o antologiji Tona eeva: Septemvrijskata literatura (1964). U predgovoru eev uvodi znaajne promjene u ideolokoj i estetskoj ocjeni tekstova septembarske knjievnosti uvjetovane promjenama u tadanjem bugarskom drutvu, vladajuoj ideologiji i ideolokom promatranju knjievnosti, a njegov izbor i ocjene upuuju na temeljito prevrednovanje septembarskog kanona. eev se smatra prvim autorom koji uz kriterij ideoloke ispravnosti, kojeg nastoji prestrukturirati (od klasnog pema nacionalnom kolektivnom identitetu), uvodi i estetske kriterije u ocjenu septembarskih tekstova. Radovi Rozalije Likove, u kojima se oslanja na postavke ruskih formalista i prakih strukturalista koje spaja s izmijenjenim ideolokim tendencijama, predstavljaju korak dalje u afirmaciji literarnih kriterija u razmatranju ovih djela. Ona knjievnopovijesnu odrednicu septembarske knjievnosti povezuje s razdobljem meuratne knjievnosti izostavljajui kasnije nastala djela koja tematiziraju Septembarska zbivanja. Posebno su bitna dva rada iz 1988. godine, koja djela septembarske knjievnosti promatraju prvenstveno s polazita suvremene knjievne znanosti, dok je udio politike tendencije zanemariv: Ekspreisonistieskija metod na septemvrijskata literatura Edvina Sugareva i Proleten vjatr na Nikola Furnadiev v hudoestvenija kontekst na svoeto vreme Aleksandra Kjoseva. Oba autora knjievnopovijesnu odrednicu septembarske knjievnosti ograniavaju na razdoblje avangarde i pod nju (kao i Likova) uvrtavaju izbor tekstova koji u disertaciji uzimamo kao konaan. Kjosev bugarsku septembarsku knjievnost opisuje u mrei intertekstualnih odnosa pri emu istie osobit poloaj knjievnih djela meu drugim vrstama tekstova koji sudjeluju u simbolikoj kodifikaciji samog dogaaja. Knjievni tekstovi, za razliku od tekstova druge vrste, imaju mogunost uspostavljanja dijakronijskih intertekstualnih veza s knjievnom
52
Cilj i hipoteze istraivanja13 (preporueno 700 znakova s praznim mjestima) Cilj disertacije je opisati nain konstruiranja i sredinju ulogu rtvenih modela u djelima bugarske septembarske knjievnosti: ovi modeli imaju bitnu ulogu u uspostavljanju same estetske funkcije tekstova u kontekstu ireg odreenja kvalitete tragikog, u oblikovanju historionomskih modela i u konstruiranju intertekstualnih odnosa djela septembarske knjievnosti s preporodnom knjievnom tradicijiom, sa suvremenom knjievnom produkcijom i s neknjievnim politikim, publicistikim i povijesnim diskursima. Polazimo od teze da djela septembarske knjievnosti predstavljaju simboliki pokuaj rtvene obnove preporodnog nacionalnog diskursa koji se uslijed Septembarskih zbivanja naao u dubokoj krizi. Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraivanja (preporueno 6500 znakova s praznim mjestima)
13
53
Disertacija e obraditi djela tradicionalno obuhvaena knjievnopovijesnom odrednicom bugarske septembarske knjievnosti, definirane kao avangardni knjievni diskurs o Septembarskom ustanku, dakle djela nastala u godinama neposredno nakon samog povijesnog dogaaja, odnosno tekstove Asena Razcvetnikova, Gea Mileva, Nikole Furnadieva, Angela Karalijeva i Antona Straimirova. Zbog avangardne sinkretinosti anrova, ali i zbog koncentracije na sredinju ulogu rtvenog modela i uz njega vezanu specifinu kvalitetu tragikog koja nadilazi usko anrovske odrednice, razmatranje e obuhvatiti anrovski raznorodne tekstove. Budui smo kao bitnu osobinu septembarske knjievnosti istaknuli pokuaj obnove preporodnog nacionalnog diskursa koji se naao u dubokoj krizi, interpretacija tekstova e ukljuiti i knjievnopovijesni kontekst preporodne knjievne tradicije, pri emu je osobito vano dijakronijsko usporedno itanje djela septembarske knjievnosti s djelima autora kljunog za ulogu knjievnosti u uspostavi bugarskog nacionalnog identiteta, autora koji zbog svog knjievnog djela i romantizirane biografije i sam prerasta u kljuni mitem bugarske nacionalne mitologije - Hrista Boteva. Tekstove bugarske septembarske knjievnosti s druge strane emo promatrati u interkulturnom kontekstu junoslavenskih knjjievnosti, osobito u poredbenim tumaenjima s djelima hrvatske meuratne knjievnosti: Vladimira Nazora, Augusta Cesarca i Miroslava Krlee. Odabrani tekstovi ovih autora takoer predstavljaju pokuaj simbolikog prevladavanje drutvenopolitike krize u kojoj se nalo tadanje hrvatsko drutvo i u njima nailazimo na srodne rtvene i historionomske modele. to se tie teorijske podloge u razmatranju poloaja i funkcije djela septembarske knjievnosti u sloenoj mrei intertekstualnih odnosa oslanjamo se na temeljne postavke novog historizma i ideoloke kritike knjievnih tekstova. Najvaniju metodoloku okosnicu rada predstavljaju kulturnoantropoloka razmatranja, odnosno mimetika rtvena teorija Renea Girarda i kulturnokritika teorija specifine kvalitete tragikog Terryja Eagletona iznesena u njegovom radu Sweet Violence, The Idea of Tragic. Eagletonova teorija traginog u samo odreenje ove sredinje kategorije ukljuuje razmatranje rtvenih mehanizama i povezivanje ideolokih i politikih (pa i religijskih) aspekata tekstova preko inherentne kvalitete tragikog s njihovom specifinom estetskom funkcijom. Na tom tragu povezat emo prouavanje estetikih postupaka i ideolokih aspekata kvalitete tragikog. Osim na Girarda, kod opisa historionomskih modela povezanih sa sredinjim rtvenim modelom, oslonit emo se na rad Petera Sloterdijka Srdba i vrijeme, koji uz nasljedovanje kljunih nieanskih teza predstavlja i skrivenu polemiku/dijalog s temeljnim Girardovim postavkama, kao i na teorijsko razmatranje historionomskih, i osobito, eshatolokih modela i njihove ideoloke i estetske funkcije u hrvatskoj i europskoj knjievnosti i kulturi Zorana Kravara te na opise mitsko-ciklikog i lineranog kransko-eshatolokog modela u njihovom odnosu s mitskim i biblijskim predlocima Elke Dimitrove. U razmatranje ukljuujemo i opise knjievnih povijesniara Alkesandra Kjoseva i Bojka Peneva. Kjosev kao teorijsku pretpostavku opisa raznovrsnih intertekstualnih odnosa upuuje na teze Paula Riceoura o tri razine referencije, dok se u interpretacijama pribliava novohistoricistikim postavkama, osobito svojim inzistiranjem na tekstualnoj naravi samog sredinjeg dogaaja Septembarskog ustanka, i na smjetanju tog dogaaja u sinkronijsku (anrovski raznovrsnu) ali i dijakronijsku mreu tekstualnih odnosa (uglavnom se poziva na nacionalnu knjievnu tradiciju). Penev svoj pokuaj dekonstrukcije samog knjievnopovijesnog projekta septembarske knjievnosti temelji uglavnom na ideolokoj kritici. Oba autora upuuju na retrofleksivni odnos meusobnog uvjetovanja knjievnih tekstova i drutvenog konteksta, dok Penev osobito inzistira ne samo na ideolokoj motiviranosti i performativnom djelovanju samih knjievnih tekstova, ve i na ideolokom uinku tendecioznih knjievnopovijesnih interpretacija, kao i na ideolokoj motivaciji i uinku samog ideolokog projekta u vidu marksistikog knjievnopovijesnog projekta septembarske knjievnosti unutar vladajue ideologije komunistikog perioda bugarskog drutva. Jezina srodnost dviju junoslavenskih kultura i njihov specifini poloaj u odnosu na dominantne procese europskih povijesnih i knjievnopovijesnih kretanja, kao i istovremena srodnost i razliitost nacionalnih knjievnih tradicija, pruaju temelj za njihovo meusobno kontekstuiranje u usporednim tumaenjima. Za poredbene analize pojedinih tekstova bugarske septembarske knjievnosti s odreenim izborom djela iz hrvatske meuratne knjievnosti oslanjamo se na iskustva tumaenja tekstova uskosrodnih jezika junoslavenske meuknjievne zajednice (Dyoniz Duriin, Zvonko. Kova), ali i na ve postojee tipoloke i poredbenoslavistike analize hrvatskoga ekspresionizma i avangarde (Viktor mega, Cvjetko Milanja, Aleksandar Flaker i dr.) Poredbene interpretacije tekstova hrvatske i bugarske knjievnosti predstavljaju osobit izazov ne samo zbog bliskosti i srodnosti jezika, kultura i knjievnopovijesnih procesa te istovremene sporadinosti relativno oskudnih kontakata izmeu
54
Oekivani znanstveni doprinos predloenog istraivanja (preporueno 500 znakova s praznim mjestima) S obzirom na izrazitu ideoloku optereenost dosadanjeg prouavanja septembarske knjievnosti analiza s distance pripadnika druge, a opet srodne nacionalne kulture, kao i angairanje do sad rijetko ukljuivanih metodolokih postupaka, ukljuujui i interkulturne analize, moe pruiti nov i manje ideoloki optereen pogled na ovaj problem, pogotovo s obzirom na injenicu da do sada nije napisan rad usmjeren na sredinju ulogu rtvenog modela u konstituiranju tekstova septembarske knjievnosti. Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci)
1. , : , , , 1993 2. Brger, Peter: Teorija avangarde, Antibarbarus, Zagreb, 2007. 3. Batui, Nikola; Kravar, Zoran; mega, Viktor: Knjievni protusvjetovi, Matica hrvatska,
Zgreb, 2001. 4. Eagleton, Terry: Sweet Violence, The Idea of Tragic, Blackwell Publishing, 2003. 5. Flaker, Aleksandar: Poetika osporavanja, kolska knjiga, Zagreb 1982. 6. Girard, Rene: Deceit, desire, and the novel: self and other in literary structure, Baltimore ; London, The Johns Hopkins University Press, 1965. 7. Girard, Rene: Nasilje i sveto, Knjievna zajednica Novog Sada, Novi Sad 1990. 8. Girard, Rene: Promatrah Sotonu kako poput munje pade, AGM, Zagreb, 2004. 9. Janjion, Marija: Romantizam, revolucija, marksizam, Nolit, Beograd, 1976. 10. , : , , , 1990 11. , : , , , 1988 . 12. Kova, Zvonko: Poredbena i/ili interkulturna povijest knjievnosti, Biblioteka knjievna smotra, Zagreb, 2001. 13. Kravar, Zoran: Antimodernizam, AGM, Zagreb, 2004 . 14. Kravar, Zoran: Svjetonazorski separei, Golden marketing-Tehnika knjiga, Zagreb, 2005. 15. , : , , , 1988 16. , : , , , 1982 17. , : , , , 1996, 18. Milanja, Cvjetko: Pjesnitvo hrvatskog ekspresionizma, Zagreb, Matica hrvatska, 2000. 19. McKenna, Andrew J.: Violence and Difference, Girard, Derrida, and Deconstruction, Urbana And Chikago, University of Illinois Press, 1992. 20. Nietzsche, Friedrich: Roenje tragedije, Matica hrvatska, Zagreb, 1997 21. , : '23, , , , 2006 22. Poganik, Joe: Jugoslavistike teme, Privlaica, Vinkovci, 1990. 23. Sloterdijk, Peter: Srdba i vrijeme, Antibarbarus, Zagerb, 2007. 24. , : , , , 1988 25. Uarevi, Josip: Knjievnost, jezik, paradoks, Izdavaki centar Revije Radnikog sveuilita, Osijek, 1990. 26. Williams, Robert: Modern Tragedy, Chatto and Windus, London, 1966. 27. , : , , , 2009 Procjena ukupnih trokova predloenog istraivanja (u kunama)
55
Predloeni izvori financiranja istraivanja Vrsta financiranja Nacionalno financiranje Meunarodno financiranje Ostale vrste projekata Samostalno financiranje Sjednica Etikog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraivanja14 Naziv projekta Interkulturna povijest knjievnosti - Ekokulturni identitet hrvatske knjievnosti prema junoslavenskima Voditelj projekta Potpis
Dr. sc. Zvonko Kova, red. prof.
Suglasnost mentora i doktoranda s prijavom teme Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. Potpis Dr. sc. Zvonko Kova, red. prof.
Potpis Marij ana Bijeli
IZJAVA
14
56
Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveuilitu. U Zagrebu, 28. 03.2011. ana Bijeli Potpis, Marij
M.P.
57


Titula, ime i prezime doktoranda/doktoran dice: Nositelj studija: Naziv studija: Matini broj doktoranda/doktoran dice: Jezik pisanja rada: Naslov predloen Hrvatski e teme Engleski Podruje/polje: Marijana Bijeli Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu
Doktorski studij knjievnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture 277926 hrvatski
rtvovanje kao strukturni model septembarske knjievnosti u okviru bugarske knjievne avangarde Sacrifice as a structural model of the September literature in the Bulgrian literary avant-guarde Humanistike znanosti, znanost o knjievnosti, povijest i teorija knjievnosti
MENTOR(I)
Titula, ime i prezime: red. prof. dr. sc. Zvonko Kova Ustanova, drava: Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu Republika Hrvatska Ustanova, drava: Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu Republika Hrvatskaa E-mail:
Prvi mentor:
zkovac@ffzg.hr
Drugi mentor: Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora
Titula, ime i prezime 1. red. prof. dr. sc.Duan Marinkovi
E-mail: dmarinko@ffzg.hr
15
58
Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu Republika Hrvatska Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu Republika Hrvatska
2. red. prof. dr. sc. Zvonko Kova
zkovac@ffzg.hr
3. red. prof. dr. sc. Josip Uarevi
juarevi@ffzg.hr
4. 5.
Sjednica Fakultetskoga vijea Filozofskog fakulteta od 19. travnja 2011. Imenovanje strunoga povjerenstva za utvrivanje uvjeta Marijane Bijeli predvienih programom Poslijediplomskoga doktorskoga studija knjievnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture i prihvaanje teme pod naslovom "rtvovanje kao strukturni model septembarske knjievnosti u okviru bugarske knjievne avangarde"
(izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti)
Miljenje i prijedlog: Prijedlog izmjene ili dorade naslova: Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): Planirana obrana doktorskog rada (naznaiti godinu i semestar):
59
Titula, ime i prezime, ustanova, drava: 1.(predsjednik Povjerenstva) Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2. 3. 4. 5.
Potpis:
U Zagrebu,
M.P.
60

Titula, ime i prezime doktoranda/doktora ndice: Nositelj studija: Naziv studija: Matini broj doktoranda/doktora ndice: Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti Ime i prezime majke i/ili oca: Datum i roenja: Adresa: Telefon/mobitel: E-mail: mjesto Ivana ibali (ro. Drempeti) Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet u Zagrebu Poslijediplomski znanstveni studij knjievnosti
4447 u okviru doktorskog studija izvan doktorskog studija na temelju znanstvenih dostignua
Marija (Perija) Drempeti i Stanko Drempeti 14.listopada 1975. Antuna Mihanovia 9, 31 000 Osijek 031/214 949, 098/ 937 81 68 ivana.sibalic@xnet.hr
Obrazovanje (kronoloki od novijeg k starijem datumu): upisan doktorski studij knjievnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, 2006. - (direktan upis s magisterija), uvjeti do 30. rujna 2012; - upisan poslijediplomski znanstveni studij knjievnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2001.; zavren Pedagoki fakultet u Osijeku (sadanji Filozofski)- smjer hrvatski jezik i knjievnost, 1994. 2001.
16
61
Edukatorica i komunikatorica na projektu Art & Earth (talijanski projekt financiran sredstvima EU, u suradnji s Poljskom i Burkinom Fasso), 2010.-2012. Izvanjska suradnica u izbornome zvanju asistentice na Filozofskom fakultetu u Osijeku, kolegij Svjetska knjievnost, od 2007.-2010. Koordinatorica projekata i izrada projekata i za pretpristupne fondove, Udruga za rad s mladima Breza, od 2006.- 2010. Koordinatorica meunarodnog kulturnoga projekta Zemlja bez granica, 2004.-2010. Voditeljica individualizirane nastave, Udruga za rad s mladima Breza, od 2002.-2006. Individualni rad s djecom s potekoama u razvoju, 2000.-2002. Kolumnistica Glasa Slavonije, 2000.-2001. Honorarna suradnica/novinarka u Veernjem listu (dopisnitvo Osijek), 1999-2000. Honorarna suradnica/novinarka u Glasu Slavonije, 1995-1999. 1. Zbornik radova studenata kroatistike, urednitvo zbornikaI.Drempeti, Pedagoki fakultet u Osijeku, Osijek, 1995. 2. Paklene ubojice unda, Aleph, asopis studenata hrvatskoga jezika i knjievnosti Pedagokog fakulteta u Osijeku, uvodni broj, str. 22-25 3. Sve to ste eljeli znati o (hrvatskom) filmu, a niste se usudili pitati, Aleph, br.1., Osijek, 1995., str. 29-32 4. Putovanje, brina igra, Aleph, br.2., Osijek, 1996., str. 67-68 5. Slavonsko ratno pismo, G.Rem, (katalog grae.I.Drempeti), Osijek/Slavonski Brod/Vinkovci, 1997. 6. Multidisciplinarni pristup u tretmanu adolescenata, rtava seksualnoga nasilja- prikaz sluaja, struni rad u koautorstvu, Znanstveno-struni skup Nasilje nad djecom i meu djecom, Osijek 2008. 7. Putopisna knjievnost kao sredstvo korelacije nastave knjievnosti (povijesti)umjetnosti i geografije, meunarodni znanstveni skup Meunarodna kolonija mladih Ernestinovo 2003.-2008.: u Zborniku radova, Zagreb-Osijek, travanj 2010., str. 95-100, (struni rad) 8. Poetika bola u pjesnitvu I.G. Kovaia i S.A. Jesenjina (pregledni znanstveni rad) u: Rije, god.15., sv.3. 2009., str 236.-245., izlagano na 13. Meunarodnom slavistikom skupu, Opatija, lipanj 2008. 9. Motiv Sredozemlja u lirici A.S. Pukina, izlagano na 14. Meunarodnom slavistikom skupu, Opatija, lipanj 2009.; objavljeno u: Rije, sv.2, god.16., str. 245-250 (pregledni rad) 10. Tijelo kao prostor identiteta. S.Drakuli vs D.Ugrei, 5. Hrvatski slavistiki kongres, Rijeka, rujan 2010.(tisak u tijeku)

Hrvatski: Predodbe Rusije u hrvatskoj putopisnoj knjievnosti izmeu dva svjetska rata
62
Engleski: Naslov na jeziku na kojem e se pisati rad (ako nije na hrvatskom ili engleskom): Podruje/polje:
Conceptions of Russia in croatian travel literature between two world wars
hrvatski
filologija

(navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraivanju razlog Titula, ime iza viestruko mentorstvo) Ustanova, drava: prezime: doc.dr.sc. Jasmina Filozofski fakultet u Prvi mentor: Vojvodi Zagrebu, Hrvatska Drugi mentor: prof.dr.sc. Vinko Brei Filozofski fakultet u Zagrebu, Hrvatska ili ako postoji neki drugi E-pota: jasmina.vojvodic@ffzg.h r vbresic@ffzg.hr
KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina Doc.dr.sc. Jasmina Vojvodi:
1. Gesta, tijelo, kultura. Gestikulacijski aspekti u djelu Nikolaja Gogolja. 2006. Zagreb:
Disput.
2. Muki lik enska glumica (Uz predstavu Revizor Kreimira Dolenia) (2009), u: For3. 4. 5.
um, listopad-prosinac, 2009. 10-12 (ur. Batui, N.). Zagreb: HAZU, str. 1425-1441. Obitelj: determinizam i sluajnost u djelima Ljudmile Ulicke (2009), u: Croatica et Slavica Iadertina, V. (ur. Lisac, J.). Zadar: Sveuilite u Zadru, str. 493-505. Onegin vie nije dendi (O elementima dendizma u 'Evgeniju Oneginu') (2008), u: Romantizam i pitanja modernoga subjekta (ur. Uarevi, J.). Zagreb: Disput, str. 269285. Stara poetika u novoj (O Sorokinovoj poetici kraja u Romanu) (2010), u: Knjievna smotra, XLII, br. 155 (1). (ur. Blaina, D.). Zagreb: HFD.
Prof.dr.sc. Vinko Brei:
1. 2. 3. 4. 5.
itanje asopisa, Matica hrvatska, Zagreb, 2005. Hrvatski knjievni asopisi 19. stoljea studija & bibliografija, 1-5, Zagreb, 2006-07. Dramski prilozi u hrvatskim knjievnim asopisima 19. st., u: Krleini dani u Osijeku 2007 (ur. B. Heimovi), Zagreb-Osijek, 2008: 211-323. Hergeiev doprinos hrvatskome asopisoslovlju, u: Zbornik M. Tomasovia (ur. T. Bogdan i C. Pavlovi), Zagreb, 2008: 427-450. Jesu li e-asopisi asopisi? RFD 8, Filozofski fakultet, Rijeka, 2010: 371-379.
doc.dr.sc. Jasmina Vojvodi prof.dr.sc. Vinko Brei
OBRAZLOENJE TEME
63
Putopisna knjievnost ima dugu tradiciju i razliito se razvijala u knjievnoj genealogiji. Iako se ta knjievna vrsta u hrvatskoj knjievnosti prve polovice 20. stoljea spominje tek na razini usputnih natuknica u knjievnoznanstvenim obradama, dominacija je putopisa bila oita, a njegovo mjesto u knjievnome sustavu relativno visoko. Upravo u tome razdoblju promjena na politikom, ekonomskom i gospodarskom planu kako u Hrvatskoj tako i u ostalim zaraenim zemljama, sovjetska se Rusija nametnula kao zagonetna zemlja, poeljna putna destinacija i privlana knjievna tema. Hrvatski knjievnici M. Krlea, A. Cesarec, K. Heruc, A. Langhoffer i . Truhelka u tome su razdoblju pisali putopise o Rusiji i na razliite naine definirali svoje imagotipske predodbe o toj zagonetnoj zemlji. Travel literature has long tradition and it has developed differently in literature genealogy. While this literary genre in the Croatian literature of the first half of the 20th century is mentioned only at the level of listed entries in literary interpretations, the dominance of the travel was evident, and his place in the literary system is relatively high. It is in this period changes in the political, economic and economic levels in both Croatia and the other warring countries, Soviet Russia has asserted itself as an enigmatic country, a desirable travel destination and an attractive literary themes.Croatian writers M. Krlea , A. Cesarec, K. Heruc, A. Langhoffer and C. Truhelka in this period wrote travelogues about Russia and in many ways defined their imagological conceptions about this mysterious country.
64
Putopisna knjievnost u okvirima europskih, pa tako i hrvatske knjievnosti ima dugu tradiciju i razliito se razvijala u knjievnoj genealogiji. Od 16. do 19. stoljea oskudan je tijek hrvatskoga putopisa, da bi svoj procvat u hrvatskoj knjievnosti ta knjievno-znanstvena vrsta doivjela s romantizmom u 19. stoljeu. Nakon burnoga razdoblja hrvatskoga ilirizma i afirmacije putopisa, uslijedilo je razdoblje velikih kriza i emigracija uzrokovanih prije svega dubokim gospodarskim i socijalnim promjenama te politikim i ratnim potresima. Iako se putopisna knjievnost u Hrvatskoj u prvoj polovici 20. stoljea spominje tek na razini usputnih natuknica u knjievnoznanstvenim obradama, dominacija je putopisa bila oita, a njegovo mjesto u knjievnome sustavu relativno visoko. Upravo u tome razdoblju promjena na politikom, ekonomskom i gospodarskom planu kako u Hrvatskoj tako i u ostalim zaraenim zemljama, sovjetska se Rusija nametnula kao zagonetna zemlja, poeljna putna destinacija i privlana knjievna tema. Prva se putovanja naih knjievnika u sovjetsku Rusiju veu tek uz 17. stoljee i Jurja Kriania, a potom uz nekolicinu iliraca. Nakon 1. svjetskoga rata i Versajskoga ugovora kojime je on i okonan 1919. godine, u svim je zaraenim zemljama nastupila velika kriza. Ni umjetnici, pa tako ni knjievnici nisu bili poteeni promjena koje su u Hrvatskoj dovele do nastanka novih kraljevina (SHS, kasnije Kraljevina Jugoslavija) pa tako i do socijalistiki orijentiranih knjievnih krugova. U Rusiji je Listopadska revolucija znatno izmijenila sliku ruske knjievnosti kao i graanski rat 1922. godine nakon kojega je cijela Rusija ujedinjena u jedinstvenu dravu (Savez Sovjetskih Socijalistikih Republika). U obje su zemlje postojali pisci koji su podravali postojei reim i oni koji su naputali svoje zemlje odlazei dalje u svijet u potrazi za nekim drugim idealima koje su podravali i promicali. U svim su tim previranjima, sve do poetka novoga, 2.svjetskoga rata (1939.), hrvatski putopisci i dalje nastavili pisati. Svoje predodbe o Rusiji kroz knjievne su stranice zabiljeili M. Krlea, A. Cesarec, K. Heruc, A. Langhoffer te . Truhelka piui o Rusiji kao enji hrvatskoga naroda za pribliavanjem toj zagonetnoj zemlji. Navedeni su knjievnici svoje imagotipske predodbe o Rusiji pretoili u putopise ispunjene razliitim osobnim impresijama. Svaki od njih sovjetsku Rusiju vidi drugim oima jer putovanje nije samo premjetanje u geografskom prostoru ili povijesnom vremenu, ve i premjetanje u kulturi koja se promatra. Putnik/promatra je pripovjeda, akter, organizator i redatelj vlastite prie koju oblikuju znatielja i ideologija. Cilj i hipoteze istraivanja17 (preporueno 700 znakova s praznim mjestima) Cilj je predloenoga istraivanja kroz razliite suvremene humanistike discipline i njihove teorijske podloge usustaviti hrvatsku putopisnu knjievnost izmeu dva svjetska rata i analizirati njezine predodbe o Rusiji. Teorijske e teze biti potkrijepljene knjievnim tekstovima objavljenim u asopisima, na znanstvenim skupovima, u politikim tjednicima te u povijesnim spisima. Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraivanja (preporueno 6500 znakova s praznim mjestima) U istraivanju e biti zastupljen problemski i komparativni pristup, ali je predviena i analiza prikupljenih podataka. Osim toga, postavit e se i nova istraivaka pitanja te ponuditi odgovori na njih zahvaljujui hrvatskoj i meunarodnoj literaturi te teorijskoj i knjievnopovijesnoj podlozi teoretiara poput J. Badalia, S. Jeia, A. Flakera, D. Horvatia, V. Breia, D. Dude, A, I. Pederina, I. Luki i drugih. Uz to, koristit e se i pisane grae povijesnih arhiva s obzirom na predloeno razdoblje koje tema obuhvaa. Rad e se sastojati iz sljedeih cjelina: u uvodnome dijelu izloit e se razlozi i ciljevi istraivanja, obrazloiti teorijska polazita i metodoloki postupci te prezentirati relevantna, za ovaj rad, istraivanja u domaoj i meunarodnoj literaturi; u sredinjem e se dijelu rada izloiti problem putopisne knjievnosti u razdoblju izmeu dva svjetska rata, njezino odreenje i karakteristike na knjievnoj ljestvici te definirati i kategorizirati predodbe; analitiki e dio ponuditi obradu putopisnih tekstova oslanjajui se na imagoloke imbenike, dok e zavrni dio sintetizirati i formulirati pojedinane zakljuke o problemu/ima.
17
65
Oekivani znanstveni doprinos predloenog istraivanja (preporueno 500 znakova s praznim mjestima) Ovaj rad moe doprinijeti nadogradnji fragmentarnih analiza hrvatskih putopisa o Rusiji izmeu dva svjetska rata te ponuditi na jednome mjestu kvalitetnu knjievnoznanstvenu obradu prikupljenih podataka i tekstova. Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci)
1. Badali, Josip. Rusko-hrvatske knjievne studije. Liber, Zagreb, 1972. 2. Billington, Dejms. Ikona i sekira: historija ruske kulture, jedno tumaenje. Rad,
Beograd,1988. Brei, Vinko. Hrvatski putopisi. Zagreb, 1997. Cesarec, August. Putovanje po Sovjetskom Savezu. Zagreb, 1962. Duda, Dean. Pria i putovanje. Zagreb 1998. Gorinov, M.M. Historija Rossii:s drevnejih vremen do konca XX veka. Drofa, Moskva, 2001. 7. Horvati, Dubravko. Hrvatski putopis: od XVI. stoljea do danas. Zagreb, 2002. 8. Jei, Slavko. Hrvatski putopisci 19. i 20. stoljea. Zagreb 1955. 9. Kako vidimo strane zemlje. Uvod u imagologiju. Priredili D.Duki, Z.Blaevi, L.Peji Poje, I.Brkovi. Zagreb, 2009. 10. Krlea,Miroslav. Izlet u Rusiju. Zagreb, 2005. 11. Lauer, Reinhard. Povijest ruske knjievnosti. Zagreb, 2009. 12. Luki, Irena. Hrvatska/Rusija, kulturno-povijesne veze. Zagreb, 1999. 13. Oak-Dragovi. Hrvatsko-ruske veze. Zagreb, 2003. 14. Oak, Ivan. Krunoslav Heruc, pobornik hrvatsko-ruskih veza potkraj XIX.stoljea i na poetku XX. st. Historijski zbornik, br. 1, 1984. 15. Orlov, A.S. Osnovy kursa istorii Rossii. Moskva, 2002. 16. Pederin, Ivan. Hrvatski putopis. Rijeka, 2007. 17. Truhelka, iro. Uspomene jednog pionira. Zagreb 1942-1992.
3. 4. 5. 6.
Procjena ukupnih trokova predloenog istraivanja (u kunama) 12.000,00 kuna Predloeni izvori financiranja istraivanja Vrsta financiranja Nacionalno financiranje Meunarodno financiranje Ostale vrste projekata Samostalno financiranje Naziv projekta samostalno financiranje Voditelj projekta Potpis
66
Sjednica Etikog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraivanja18
Suglasnost mentora i doktoranda s prijavom teme Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. Potpis doc.dr.sc. Jasmina Vojvodi prof. dr.sc. Vinko Brei (ime i prezime predloenog mentora)
Potpis Ivana ibali (ime i prezime doktoranda)
IZJAVA
Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveuilitu. U Zagrebu, 27. sijenja 2011. Potpis Ivana ibali (ime i prezime doktoranda)
18
67


Titula, ime i prezime doktoranda/doktoran dice: Nositelj studija: Naziv studija: Matini broj doktoranda/doktoran dice: Jezik pisanja rada: Naslov predloen Hrvatski e teme Engleski Podruje/polje/grana (ako se doktorski studij izvodi u grani): Ivana ibali Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij knjievnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture 4447 hrvatski Predodbe Rusije u hrvatskoj putopisnoj knjievnosti izmeu dva svjetska rata Conceptions of Russia in croatian travel literature between two world wars humanistike znanosti, filologija, slavistika
MENTOR(I)
Titula, ime i prezime: Prvi mentor: Drugi mentor: Dr.sc.Jasmina Vojvodi, izv.prof. Dr.sc. Vinko Brei, red.prof. Titula, ime i prezime 1.Dr.sc. Dean Duda, red.prof. Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2.Dr.sc.Jasmina Vojvodi, izv.prof. 3.Dr.sc. Vinko Brei, red.prof. 4. 5. Ustanova, drava: Filozofski fakultet u Zagrebu, Hrvatska Filozofski fakultet u Zagrebu, Hrvatska Ustanova, drava: Filozofski fakultet u Zagrebu, Hrvatska Filozofski fakultet u Zagrebu, Hrvatska Filozofski fakultet u Zagrebu, Hrvatska E-mail: jasmina.vojvodic@ffz g.hr vbresic@ffzg.hr E-mail: dean.duda@ffzg.hr jasmina.vojvodic@ffz g.hr vbresic@ffzg.hr
19
68
Sjednica fakultetskoga vijea odrana 22. veljae 2011., Ad 32.
Kako nije predvieno ukljuivanje ispitanika u rad, nije bilo potrebno odobrenje Etikoga povjerenstva.

Javna obrana teme nije propisana programom studija.

(izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) U hrvatskoj znanosti o knjievnosti nema sustavnoga rada koji se bavio temom hrvatske putopisne knjievnosti s posebnim naglaskom na Rusiju i predodbe o njoj u vremenu izmeu dva svjetska rata. Pogled na Rusiju iz hrvatske sredine dao je jo Juraj Kriani (vidi: I. Golub, R. Pavi, J. Badali, J. Paenko i dr.) te se mnoga kasnija istraivanja temelje na njemu. Putopisna se knjievnost u Hrvatskoj u prvoj polovici 20. stoljea spominje tek na razini usputnih natuknica u knjievnoznanstvenim obradama, kako navodi Ivana ibali u svojem sinopsisu. Svoje su predodbe o Rusiji zabiljeili pisci poput Miroslava Krlee, Augusta Cesareca, Augusta Langhoffera, ire Truhelke ili Krunoslava Heruca. Oslanjajui se na istraivanja hrvatskih istraivaa (J. Badali, S. Jei, A. Flaker, V. Brei, D. Duda, D. Horvati i dr.), na ruske povijesne, kulturoloke i komparatistike izvore te na djela spomenutih knjievnika koji su u razdoblji izmeu 1919. i 1939. godine pisali putopise o Rusiji, pristupnica ibali istraivanje e usmjeriti na definiranje predodbe kao imagolokoga pojma prouavanja kroz analizu putopisnih tekstova. Vano je napomenuti da e rad pristupnice zbog samoga odabira teme i komparatistikoga pristupa pridonijeti dogradnji dosadanjih analiza hrvatskih putopisa o Rusiji. Miljenje i prijedlog: Dosadanje istraivanje, prikupljanje literature i prouavanje hrvatskih i ruskih izvora na kojima radi pristupnica Ivana ibali svjedoe o iznimnom zanimanju za temu, a sinopsis disertacije pod naslovom "Predodbe Rusije u hrvatskoj putopisnoj knjievnosti izmeu dva svjetska rata" to i formalno potvruje. Tema doktorskoga rada znanstveno je utemeljena, metodoloki obrazloena i dobro postavljena, te oekujemo nove rezultate i relevantne znanstvene spoznaje. Budui da pristupnica Ivana ibali ispunjava sve uvjete predviene Pravilnikom o Poslijediplomskom doktorskom studiju knjievnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture te da je dobro osmislila temu disertacije i izradila njezin sinopsis, Vijeu poslijediplomskih studija i Fakultetskome vijeu Filozofskoga fakulteta u Zagrebu predlaemo da prihvati predloenu temu i odobri pristupnici izradu doktorske disertacije. Prijedlog izmjene ili dorade naslova: Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): Planirana obrana doktorskog rada (naznaiti godinu i semestar): lipanj 2012.
69
Titula, ime i prezime, ustanova, drava: 1.(predsjednik Povjerenstva) Dr.sc. Dean Duda, red.prof., Filozofski fakultet u Zagrebu, Hrvatska 2.Dr.sc.Jasmina Vojvodi, izv.prof., Filozofski fakultet u Zagrebu, Hrvatska 3.Dr.sc. Vinko Brei, red.prof., Filozofski fakultet u Zagrebu, Hrvatska 4. 5.
Potpis:
Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora
U Zagrebu,
M.P.
70

Local Traditions and Foreign Influences in the Albanian Military History (1912-1991) Lokalne tradicije i inozemni utjecaji u albanskoj vojnoj povijesti (1912.-1991.)

Titula, ime i prezime doktoranda/doktora ndice: Nositelj studija: Naziv studija: Matini broj doktoranda/doktora ndice: Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti Ime i prezime majke i/ili oca: Datum i roenja: Adresa: Telefon/mobitel: E-mail: mjesto Mr.sc. Pllumb Qazimi Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu Lokalne tradicije i inozemni utjecaji u albanskoj vojnoj povijesti (1912.-1991.) 101159 u okviru doktorskog studija Florije Qazimi 21.listopada 1957., Skrapar, Albanija Veleposlanstvo Republike Albanije, Bokovieva, 7a, 10000 Zagreb 01 4810 679; 091 4810 681 pelalis@gmail.com izvan doktorskog studija na temelju znanstvenih dostignua
Obrazovanje (kronoloki od novijeg k starijem datumu): Kraljevska vojna akademija znanosti Sveuilita Cranfield, Velika Britanija magisterij znanosti 2001.; Kraljevska vojna akademija znanosti Sveuilita Cranfield, Velika Britanija - poslijediplomski studij globalne sigurnosti i obrambene diplomacije 2000.; Uilite obrambenih znanosti, Tirana, Albanija 1996.; Akademija obrambenih znanosti, Tirana, Albanija 1991.; Vojna akademija, Tirana, Albanija 1981. Veleposlanik Republike Albanije u Republici Hrvatskoj 2007.2011.; veleposlanik Republike Albanije u Bosni i Hercegovini (nerezidentni) 2008.-2010.; Institut za demokraciju i posredovanje, Tirana, Republika Albanija vii savjetnik za sigurnost, predsjedavajui Urednikoga odbora asopisa za sigurnosna pitanja 2006.-2007.; naelnik Glavnoga stoera Oruanih snaga Albanije 2000.-2006.
20
Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-01 Prezime Ime doktoranda.doc please name this file DR.SC.-01 Family Name of the doctoral candidate.doc Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-01 poaljete u elektronikom i tiskanom obliku, potpisano, u nadlenu referadu. The filled in and signed DR.SC.-01 form please send to the appropriate office both in electronic and in printed form.
71
Istraivanje suivota na Kosovu u usporedbi s drugim takvim sluajevima (magistarski rad, Sveuilite Cranfield, Velika Britanija) 2001.; koautor istraivanja Iz albanskoga motrita studija procjene regionalne sigurnosti, prijetnji i izazova na zapadnom Balkanu (enevski centar za demokratsku kontrolu oruanih snaga), 2007.; lanci u raznim asopisima, albanskim i inozemnim: NATO's Nations and Partners for Peace (2002., 2003., 2004.), Revista Ushtarake (2005., 2010.), eshtje te Sigurise-Security Issues (2006., 2007., 2008., 2009.); predavanja na Akademiji NATO-a, Njemaka (2006., 2007.); sudjelovanje kao moderator na Meunarodnoj vojnoj konferenciji (vojni zapovjednici SAD-a i europskih zemalja), Heidelberg, Njemaka (2007., 2009.); predavanja na RACVIAC-u, Hrvatska (2008.), inozemnim studentima na tiranskom Uilitu obrambenih znanosti, Tirana, Albanija (2008.), na zagrebakoj Vojnoj akademiji studentima obrambene diplomacije iz cijeloga svijeta , Zagreb, Hrvatska (2011.), itd.

Hrvatski: Engleski: Naslov na jeziku na kojem e se pisati rad (ako nije na hrvatskom ili engleskom): Podruje/polje: Lokalne tradicije i inozemni utjecaji u albanskoj vojnoj povijesti (1912.-1991.) Local Traditions and Foreign Influences in the Albanian Military History (1912-1991) English
Vojna povijest

(navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraivanju ili ako postoji neki drugi razlog Titula, ime iza viestruko mentorstvo) Ustanova, drava: E-pota: prezime: Filozofski dr. sc. Ivo fakultet Sveuilita Prvi mentor: igoldste@ffzg.hr Goldstein, red. prof. u Zagrebu, Hrvatska Drugi mentor:
72
Ivo Goldstein
Croatia: A History, 2000 Holokaust u Zagrebu, 2001 idovi u Zagrebu 1918.-1941., 2005 Evropa i Sredozemlje u srednjem vijeku, 2006 Hrvatska 1918.-2008., 2008

OBRAZLOENJE TEME
Disertacija istrauje razvoj osnivanja albanske vojske u odnosu na albanska i meunarodna politika, ekonomska, drutvena zbivanja koja su ga oblikovala. U saetu pregledu razvoja vojske u Albaniji i vojne povijesti openito, uglavnom slubene, istraivanje se, uz ostalo, usredotouje na inozemne utjecaje. Slubeni datum osnutka albanske vojske bio je nekoliko dana nakon deklaracije nezavisnosti te zemlje (28. studenoga 1912.). Iduih godina, do 1920., malo se toga dogodilo u albanskoj vojsci zbog domaih, regionalnih i meunarodnih initelja. Albanska se vojska najizrazitije oblikovala u doba Ahmeda Zoga kao predsjednika (1925.-1928.) te kao kralja u vrijeme Kraljevine Albanije (1928.-1939.). Nakon talijanske okupacije 1939. godine albanske su oruane snage sjedinjene s talijanskima. Tijekom Drugoga svjetskog rata u Albaniji je nastao Narodni oslobodilaki pokret, u kojemu su od poetka dominirali komunisti i Vojska narodnoga osloboenja. Poslije toga rata Albanija je postala dijelom Istonoga bloka, u poetku vrlo usko povezana s Jugoslavijom (do 1948.), te satelitskom dravom Sovjetskoga saveza (do 1961.godine). Potom se vrlo usko povezala s Kinom (do 1978.), a, zatim su prekinuti svi vojni kontakti i suradnja s drugima.
73
This thesis explores the development of the military institution of Albania in relation with political, economic, social, internal and international developments that shaped it. Through a counsive overview of the development of the military institution in Albania and the Military History in itself, mainly the official one, apart from the other things the study focuses on the foreign influence. The official date of the forming of the Albanian Military is few days after the declaration of the indipendence of the country (November 28, 1912). The following years until 1920 have shown little about the the military of Albania. This due to the internal, regional and international factors. Most obviously the Albanian Army created its own form during the years of Ahmed Zog as President (1925-1928) and Albanian Kingdom with Ahmed Zog as King (1928-1939). The Italian occupation of Albania (1939) brought the unification of the Albanian armed forces with the Italian armed forces. During WWII in Albania was established the National Liberation Movement, which since the beginning was dominated by the communists and the Army of the National Liberation. After WWII Albania became part of the Eastern Block, at the beginning very close linked to Yugoslavia (until 1948) and a satellite country of the Soviet Union (until 1961). Then the relations were very closely to China (until 1978) and after this peroid it was the time of breaking all the military contacts and cooperation with the others.
74
Albanija je proglasila nezavisnost od Otomanskoga Carstva 28. studenoga 1912. Pod otomanskom vladavinom Albance nije predstavljala politika ili drutvena hijerarhija. (Drutvena, ekonomska i politika istraivanja Srednjega istoka i Azije). Razvitak nacionalne drave u takvim se sluajevima openito povezuje s vojnom sigurnou (Huntington, 32). Neosporno, Albaniji je vojna sigurnost bila mnogo potrebnija nego ikojoj drugoj novoj nacionalnoj dravi. Dan osnutka albanskih oruanih snaga jest 4. prosinca 1912., kada je novoosnovana vlada osnovala resor ministra rata, koji je poslije nekoliko mjeseci slijedila uspostava ureda naelnika glavnoga stoera oruanih snaga. To, meutim, nije istodobno znailo osnivanje albanske vojske. ... vojska ...ovisi o postojanju nacionalnih drava sposobnih da uzdravaju uspostavljenu armiju i ele je odravati zbog prijetnja vlastitoj sigurnosti (Huntington, 65). Albaniji, kao vrlo krhkoj dravnoj tvorevini, vojska je bila nuna. U godinama izmeu 1912. i 1920. nije bilo vidljiva razvoja albanske vojske. Iz domaih, regionalnih i meunarodnih razloga uinjeno je vrlo malo na jaanju vojske. Tek nakon 1920. te znatno nakon 1925. godine osnovana vojska postaje organiziranijom to se tie organizacije, zapovjednoga lanca, opreme, odora, izobrazbe i obrazovanja. Pozitivna kretanja u razdoblju izmeu 1925. i 1939. godine zaustavila je talijanska okupacija 1939. te njemaka 1943. godine. Ipak, 16. rujna 1942. u Albaniji je osnovan Nacionalni oslobodilaki pokret u kojemu su sudjelovali komunisti i nekoliko voa nacionalistikih skupina otpora. Od poetka su u ovome pokretu dominirali komunisti, koji su 8. studenoga 1941. uz podrku jugoslavenske komunistike partije, osnovali komunistiku partiju Albanije. Partizanske su postrojbe stvorene veinom nakon 1943. Osim njih, postojale su i dvije glavne protukomunistike organizacije s vlastitim postrojbama Balli Kombetar (Nacionalni front) te potom Pokret Legaliteti. Nakon Drugoga svjetskog rata inovi i ustrojstvo albanske vojske ureeni su u skladu s koncepcijama u Istonoj Europi te su takvima ostali do poetka devedesetih godina protekloga stoljea, uz snaan dravno-partijski politiki nadzor nad vojskom. Prema raznim izvorima, albanska vojna povijest pokazuje kako, zbog manjka bilo kakva dravna iskustva u vojnim pitanjima, od poetka prve polovine 20. stoljea i tijekom druge polovine, Albanija je bila zemlja gdje su inozemna pomo i podrka bile nune. Prema dokazima, takvu su pomo 1913. godine pruali strunjaci nizozemske gendarmerie, strunjaci British gendarmerie izmeu 1926. i 1938., a strunjaci talijanske vojske od 1925. do 1939. godine. Tijekom Drugoga svjetskog rata partizanskoj vojsci, ali i drugim dvjema organizacijama Balli Kombetar i Legaliteti suradnju i pomo ponudile su British Military Mission i American Military Mission. U istom razdoblju, ali nakon dviju spomenutih misija u Albaniji su bili prisutni pomonici iz Jugoslavije i iz Sovjetskoga Saveza, koji su se povezivali samo s partizanskom armijom. Razdoblje nakon Drugoga svjetskog rata prua brojne potvrde o tome kako je albanska vojska vrlo strogo slijedila model vojne uspostave u istonim dravama. U povijesti albanske vojske etiri su jasno odijeljena razdoblja izmeu 1944. i 1990. godine. Prvo, od 1944. do 1948. karakterizirala je jugoslavenska dominacija. Vojske dviju zemalja gotovo su se ujedinile, i to tako da se albanska vojska integrira u Jugoslavensku narodnu armiju. U drugom razdoblju, od 1948.1961. godine, sovjetska je prevlast bila posvuda vidljiva. Vojska i ostali sigurnosni instrumenti bili su sovjetskoga tipa. U obima razdobljima jugoslavenski odnosno sovjetski vojni strunjaci i savjetnici dolazili su u Albaniju. Sovjetska je pomo obuhvaala savjetodavne kadrove, znatnu koliinu suvremenoga konvencionalnoga naoruanja, vojnu izobrazbu, usavravanje po sovjetskome modelu itd. Tree razdoblje zapoinje od 1961. godine, kada je komunistika Kina naslijedila Sovjetski Savez na mjestu albanskoga saveznika, i traje do 1978. godine. Kina je albanskoj vojsci pribavljala oruje i vojnu opremu kao i pruala podrku pri zaimanju albanske vojne industrije. etvrto razdoblje, od sredine sedamdesetih godina protekloga stoljea do 1990. godine, karakterizirao je oslanjanje na vlastite snage Albanije i njezine vojske. U Albaniji kao socijalistikoj dravi inozemni je utjecaj u vojsci najprije bio ideoloki, a veinom je bio prisutan tijekom druge polovine 20. stoljea. Istodobno je inozemni utjecaj bio poltike i strune naravi. U razdoblju od 1925.-1939. godine Ahmed Zog, najprije kao predsjednik, a potom kao kralj, inio je napore da stvori modernu albansku dravu. Jedan od ciljeva bilo je osnivanje vojske, koja je organizirana uz podrku stranaca, uglavnom Talijana. Kralj Zog pokuavao je izbjei potpuno talijanski utjecaj, ali bez uspjeha. Inozemni utjecaji u drugoj polovini 20. stoljea imali su zaetak u Drugome svjetskom ratu, kada je komunistika partija Jugoslavije pomogla pri stvaranju komunistike partije Albanije. Albanska je komunistika partija bila organizirana po modelu komunistike partije Sovjetskoga Saveza i Komunistike partije Jugoslavije. Utjecaj je ponajprije bio ideoloki. Albanija je postala dijelom Istonoga bloka. Jedina politika stranka na vlasti bila je komunistika partija, koja je strogo potovala Istoni model kakav su predstavljali jugoslavenski i sovjetski primjeri. Taj je model obuhvatio i vojsku. Isti se utjecaj nastavio ak i u razdoblju dobrih odnosa s Kinom.
75
Cilj i hipoteze istraivanja21 (preporueno 700 znakova s praznim mjestima) Glavni je cilj istraivanja odrediti opseg i doseg u kojima je albanska vojska vojno tijelo albanske drave te stupanj lokalnih i inozemnih utjecaja pri osnivanju toga dravnoga vojnog tijela. Istraivanje najprije razmatra tvrdnju kako Socio-politiki vid esencije i strukture drave predstavlja teorijske premise analiza dravnoga vojnoga tijela...Prije svega,... dravno vojno tijelo posebna je institucija koju osniva drava. (Constantin Manolache, 2010, 72). Potom se razmatra prihvaanje injenice kako je vojska, u usporedbi s drugim podrujima, meu onim poljima djelovanja koja se ne mogu osnivati, poboljati niti razvijati bez prouavanja, poznavanja i primjene strunosti i iskustava drugih. Obje se hipoteze primjenjuju kao potkrjepa cilju i namjeri istraivanja. Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraivanja (preporueno 6500 znakova s praznim mjestima)
21
76
Problem koji istraujem jest odnos izmeu vojnoga tijela i drave te pitanje lokalnih i inozemnih utjecaja na uspostavu i razvoj albanske vojske kao tijela. Veina materijala prikupljena za ovo istraivanje potjee iz arhiva u Albaniji i u inozemstvu. Knjige i publikacije o albanskoj povijesti openito te o vojnoj povijesti posebno preteno potjeu od inozemnih autora. S druge strane, znatan je broj knjiga i publikacija na albanskome jeziku. Sav je taj materijal prikupljen i iskoriten za ovo istraivanje tijekom proteklih est godina. Kako bi postigao istraivanja, uglavnom se razmatra razdoblje od konca 19. stoljea, preko 20. stoljea do poetka 21. stoljea. Meutim, u pojedinim dijelovima nije zanemareno ni vrijeme prije toga. Dakle, izvan tih razdoblja sporadino se upuuje na vrijedne ilustracije koje podravaju cilj istraivanja. Postoji vie od 350 izvora, ukljuujui arhive Albanskih oruanih snaga u Tirani, arhive Glavnoga stoera Talijanske vojske u Rimu u Italiji (od poetka 20. stoljea do 1943.), arhive britanskoga veleposlanstva u Moskvi s materijalima iz vremena Sovjetskoga Saveza te drugi podatci o albanskoj vojnoj povijesti i vojnim odnosima Albanije s ostalim zemljama u regiji i drugdje. Studija e nastati kao produkt istraivanja provedenih u knjinicama u Albaniji, Nacionalnoj sveuilinoj knjinici u Zagrebu, knjinicama grada Zagreba, itd. Namjera je da se ne rabe samo albanski izvori. Razlika u istraivanju jest u tome to veina izvora i oni bitni iz inozemstva. Ne razmatra se, dakle, samo to Albanci govore o sebi. Namjera je otkriti to drugi govore o Albaniji i albanskoj vojnoj povijesti. Znatan e se dio studije posvetiti stavovima ostalih prema Albaniji i njezinoj vojnoj povijesti. Vrijednost podataka i izvora primjenjivat e se kako bi se posebno usredotoilo na ona razdoblja u prolosti u kojima su se, iz ideolokih i politikih razloga, pogreno primjenjivali mnogi aspekti. Pojedina ta razdoblja bila bi Albansko kraljevstvo, prisutnost inozemnih vojnih misija u Albaniji tijekom Drugoga svjetskog rata, odnosi Albanije s Jugoslavijom, sa Sovjetskim Savezom i Varavskim paktom, s Kinom, itd. Rad e se prikazati kao skup dokaza, injenica, domaih i inozemnih initelja, analiza i interpretacija to konano donose jasnu sliku albanske vojne povijesti i inozemnih utjecaja na razvitak albanske vojske tijekom proteklih sto godina. Iako ne tvrdi kako ima monopol na konanu istinu o vojnoj povijesti i stranim utjecajima tijekom toga razdoblja, istraivanje nastoji ponuditi to realistiniji doprinos. S druge strane, pitanje vojske nee se promatrati kao odvojeno i izolirano. Albanska vojna povijest promatrat e se u vrlo uskoj povezanosti s povijeu Albanije, albanske drave i albanskoga drutva. Isto tako, ova vojna povijest ne moe biti neovisna od vojnih povijesti ostalih zemalja. Zamiljeno je da se disertacija organizira u otprilike 13 poglavlja, a svako se poglavlje podijeli u vie odjeljaka. Prvo poglavlje donosi kontekst istraivanja, istrauje vanost studije, motivaciju, ciljeve istraivanja i metodologiju, nalaze, strukturu disertacije, itd. U drugom poglavlju donosi se opsean pregled literature o ratu openito i o razlikovanju naravi rata do kraja Hladnoga rata i rata danas te o postavljanju oruanih snaga u tom novom ratu. Tree poglavlje bavit e se povijesnim zaostajanjima Albanije i njihovim utjecajima na vojno tijelo. Tri idua poglavlja bavit e se albanskom dravom i albanskom vojskom; albanskom vojnom povijeu u razdoblju od 1920.-1939. te Albanijom u Drugome svjetskom ratu. Sedmo e se poglavlje posvetiti inozemnim vojnim misijama u Albaniji tijekom Drugoga svjetskog rata. Idue poglavlje obradit e albansku vojsku u razdoblju od 1944.-1991. Deveto poglavlje istraivat e vojne odnose Albanije s ostalim zemljama, savezima, itd. , poevi s odnosima s Jugoslavijom i kasnije sa Sovjetskim Savezom, Varavskim ugovorom, Kinom, itd. U tom poglavlju prikazat e se detaljan skup podataka i interpretacija o vojnoj pomoi i vojnim savezima Albanije. Idue e se poglavlje posvetiti zavretku Hladnoga rata i stanju u albanskoj vojsci. Jedanaesto poglavlje obrauje pitanje o Albaniji kao o dravi koja se u svojoj povijesti nikada nije pokazala kao agresor. Dvanaesto poglavlje istraivat e pitanje albanske vojne povijesti i odnos izmeu lokalnih tradicija i inozemnih utjecaja na uspostavu vojske u Albaniji. Prije posljednjega poglavlja nalazit e se prolog o integraciji Albanije u NATO. Posljednje e poglavlje donijeti zakljuke i preporuke, ak i sugestije za budunost. Pojedina pitanja na koje e istraivanje odgovoriti mogla bi biti: je li albanska vojna povijest potpuno ili djelomino slubena i institucionalna; kakav je odnos izmeu lokalnih tradicija i inozemnih utjecaja na uspostavu albanskoga vojnoga tijela? Druga bi pitanja na koja e istraivanje odgovoriti mogla biti: albanska se vojna povijest ne moe promatrati kao odvojena, ve kao usko povezana s dravom, politikom, ekonomijom i drutvom. injenica da su Albanci u svojoj povijesti vodili mnoge borbe i imali veliku vojniku tradiciju ne predstavlja snaan argument da je albanska slubena vojna povijest jednako stara kao albanski narod i albanska nacija. Studija brani stav kako se albanska slubena povijest raa istodobno s albanskom dravom. U mojemu e se istraivanju ponajprije to je vie mogue razmatrati arhivski podatci; zatim, injenice i ideje iz inozemnih neovisnih izvora, knjiga i publikacija. Nakon toga, albanski e se izvori razmatrati u odnosu na inozemne, kako bi se nalazi mogli raspraviti na prihvatljivoj razini.
77
Oekivani znanstveni doprinos predloenog istraivanja (preporueno 500 znakova s praznim mjestima) Razlog izvoenja istraivanja jest da se ponudi skroman doprinos opisu vojne povijesti Albanije, posebno od postizanja neovisnosti Albanije do poetka 21. stoljea, s naglaskom na ulogu i odnose izmeu lokalnih tradicija i inozemnih utjecaja pri osnivanju albanske vojske. Vojna povijest Albanije uvijek je bila temom neprekidnih rasprava. injenica to su albanska nacija i albanski narod vrlo stari ne znai da se albanska vojna povijest u cjelini moe nazvati institucionalnom ili slubenom. Istraivanje e baciti svjetlo na one vidove prolosti koji su se zlorabili i prikazivali na potpuno iskrivljen nain, osobito iz ideolokih i politikih razloga. Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci)
78
Armstrong, D. Heaton, Shqiperi-1914, Gjashte muaj mbreteri, Kujtimet e sekretarit te Princ Vidit, Tirane, 2001 Autoktonia e Shqiptareve ne Studimet gjermane, Rilindja, Prishtine, 1990 Borii, Kujtim, Gjeneral Llakaj, Shefi i Shtatmadhorise midis dy pueve ushtarake, Shtepia Botues Belina-H, Tirane, 2010 Bourcart, Jacques, Shqiperia dhe Shqiptaret, Dituria, Tirane, 2004 Cana, Zekeria, Gjenocidi i Malit te Zi mbi Popullin Shqiptar, 1912-1913 (Dokumente), Prishtine, 1996 Castellan, Georges, Histori e Ballkanit, abej Crociani, Piero, Shqiptaret ne Forcat e Armatosura Italiane (1939-1943), (Dokumente), Tirane, 2005 Dedet, Josephine, Geraldina Mbreteresha e Shqiptareve, Globus R, 2000 Dedijer, Vladimir, Jugoslovensko-Albanski Odnosi (1939-1948), Borba, 1949 Dedijer, Vladimir, Novi Prilozi za Biografiju Josipa Broza Tita, 1, 2, Liburnija, Rijeka, Mladost i Spektar, Zagreb Djilas, Milovan, Tito, The Story from Inside, Phornix Press, 2000 (first published in Sarajevo 1999) Duka, Valentina, Histori e Shqiperise 1912-2000, Kristalina-KH, Tirane, 2007 Durham, Edith, Brenga e Ballkanit dhe vepra te tjera per Shqiperine dhe Shqiptaret, 8 Nentori Durham, Edith, Albania and the Albanians, Selected Articles and Letters 1903-1944, Centre for Albanian Studies, London, 2001 Fischer, J. Bernd, Mbreti Zog dhe Perpjekja per stabilitet ne Shqiperi, abej, Tirane Glenny, Misha, Histori e Ballkanit 1804-1999, Nacionalizmi, Luftrat dhe Fuqite e Medha, Botimet Toena, 2007 Hibbert Reginald, Fitorja e Hidhur, Lufta Nacional lirimtare e Shqiperise, Shtepia Botuese e Lidhjes se Shkrimtareve Historia e Popullit Shqiptar, III, Periudha e Pavaresise 28 nentor 1912-7 prill 1939, Akademia e Shkencave e Shqiperise, Botimet Toena, Tirane, 2007 Huntington, Samuel P., The Soldier and the State-The Theory and Politics of Civil-Military Relations, The Belknap Press of Harvard University Press, Nineteenth printing, 1992 Archive Editions by Jarman, Robert (Editor), Soviet Union, Political reports, 1917-1970, Vol. 5: 1934-1945; Vol. 6: 1946-1948; Vol. 7: 1949-1951; Vol. 8: 1952-1954; Vol. 9: 1955-1970, 2004 Jezermik, Boidar, Wild Europe-The Balkans in the Gaze of Western Travellers, Saqi in association with the Bosnian Institute, 2004 Jung, Peter, The Austro-Hungarian Forces in World War I (1), 1914-16, Osprey Publishing, 2003 Lane Denisson C., Once Upon an Army-The crisis in the Albanian Army, 1995-1996, Conflict Studies Research Centre, September, 2002 Lucas, Peter, Misioni Amerikan ne Shqiperi, Operacionet Sekrete te Oss-it dhe bashkepunimi me Partizanet komuniste gjate Luftes se Dyte Boterore, Bota shqiptare, 2008 Luftrat e tjera Ballkanike, Onufri, 1993 Maclean Fitzory, Lufta e Ballkanit, Shtepia e Librit Ombra GVG, Tirane, 2003 Mazower, Mark, The Balkans, a Short History, the Modern Library, New York, 2000 Metais, Serge, Histori e Shqiptareve-Nga Iliret deri te Pavaresia e Kosoves, Tirane, 2006 Mousset, Albert, Shqiperia perballe Evropes, 1912-1929, Dituria, 2004 (Botuar per here te pare ne Paris 1930) Oakley-Hill Dayrell, Dr., Nje anglez ne Shqiperi, Kujtime te nje oficeri britanik 1929-1955, Botimet Koci, Tirane, 2006 Tomes, Jason, King Zog, Self-made Monarch of Albania, Sutton Publishing, 2007
Procjena ukupnih trokova predloenog istraivanja (u kunama) Predloeni izvori financiranja istraivanja Vrsta financiranja Naziv projekta Voditelj projekta Potpis
79
Nacionalno financiranje Meunarodno financiranje Ostale vrste projekata Samostalno financiranje Sjednica Etikog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraivanja22 samostalno financiranje
Suglasnost mentora i doktoranda s prijavom teme Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. Potpis dr. sc. Ivo Goldstein, red. prof. (ime i prezime predloenog mentora)
Potpis mr. sc. Pellumb Qazimi (ime i prezime doktoranda)
IZJAVA
Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveuilitu. U Zagrebu, 8. travnja 2011. Potpis mr.sc. Pellumb Qazimi (ime i prezime doktoranda) M.P.
22
80
DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOGA RADA23

Podaci se u obrazac mogu upisivati samo u predviena mjesta. Molimo Vas da se za kretanje upitnikom koristite tipkom tab.

Titula, ime i prezime doktoranda / doktorandice: Nositelj studija: Naziv studija: Matini broj doktoranda / doktorandice: Jezik pisanja rada: Naslov predloen Hrvatski e teme Engleski Podruje / polje:
Pllumb Qazimi
Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij moderne i suvremene povijesti
engleski Lokalne tradicije i inozemni utjecaji u albanskoj vojnoj povijesti (1912.-1991.) Local Traditions and Foreign Influences in the Albanian Military History (1912-1991)
Znanstveno podruje: humanistike znanosti Polje: povijest Grana: vojna povijest MENTOR(I)
Titula, ime i prezime: Ustanova, drava: Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Hrvatska Ustanova, drava: Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Hrvatska E-mail: igoldste@ffzg.hr E-mail: igoldste@ffzg.hr
Prvi mentor: Drugi mentor: Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora
23
dr. sc. Ivo Goldstein, red. prof. Titula, ime i prezime 1. dr. sc. Ivo Goldstein, red. prof.
Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-02 Prezime Ime doktoranda.doc Molimo Vas da ispunjeni obrazac DR.SC.-02 poaljete u elektronikomu i tiskanomu obliku, potpisano, u nadlenu referadu.
81
Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Hrvatska Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Hrvatska
2. dr. sc. Ivo Banac, red. prof. 3. dr. sc. Tvrtko Jakovina, izv. prof. 4. 5. Sjednica nadlenoga tijela i toka dnevnoga reda u okviru koje je imenovano Povjerenstvo Sjednica Etikoga povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraivanja
ivo.banac@yale.edu tjakovin@ffzg.hr
Sjednica Vijea poslijediplomskih studija 10. svibnja 2011. Ad. 50. Sjednica Vijea Filozofskoga fakulteta u Zagrebu 25. svibnja 2010. Ad. 106.
Kako nije predvieno ukljuivanje ispitanika u rad, nije bilo potrebno odobrenje Etikoga povjerenstva.
A. Izvjee s javne obrane teme doktorskoga rada

Na javnoj obrani teme kandidat je iskazao poznavanje ireg podruja bavljenja, kao i posve jasne teze kojima e se rukovoditi u istraivanju i pisanju disertacije.
B. Ocjena teme doktorskoga rada

(izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) Pllumb Qazimi predlae u svojemu sinopsisu kao predmet doktorskoga rada lokalne tradicije i inozemne utjecaje u albanskoj vojnoj povijesti (1912.-1991.). Tema doktorskoga rada proizila je iz njegova dosadanjega bavljenja vojnom povijeu, kao i vojnom problematikom openito.
Nakon mnogo godina prouavanja albanske vojne povijesti pojavila se kod kandidata zamisao da izradi doktorat u kojemu bi obradio slubenu ili institucionalnu povijest albanske vojske te odnos izmeu lokalnih tradicija i inozemnih utjecaja na organizaciju albanske vojske. Istraivanje, koje je ve proveo u albanskim knjinicama, u Nacionalnoj i sveuilinoj biblioteci u Zagrebu, u zagrebakim gradskim knjinicama te u raznim arhivima omoguilo je bolje razumijevanje razvoja albanske vojske. U vezi s time, dobiveni, odabrani i evaluirani podatci pruili su ili e pruiti dobar temelj za istraivanje odnosa izmeu lokalnih tradicija i stranih utjecaja te njihovu ulogu u osnivanju vojnih snaga u Albaniji.
Kandidatova molba za pisanje rada na engleskom jeziku logina i posve shvatljiva. Radi se o albanskom dravljaninu koji vrlo slabo govori hrvatski. Kako je vie godina polazio prestine kole i sveuilita u anglosaksonskom svijetu, njegov je engleski vrlo dobar i on njime i u govoru i u pisanoj komunikaciji vrlo dobro vlada. Kako se radi o relevantnoj temi za albansku povijest, ali ne i za hrvatsku, posve je irelevantno da li se tema pie i brani na albanskom jeziku. tovie, injenica da osobe iz inozemstva ele pohaati doktorski studij u Zagrebu i na zagrebakom sveuilitu braniti doktorat daje mu meunarodnu reputaciju koju je rijetko do sada imao. Miljenje i prijedlog: Sinopsis pokazuje da pristupnik namjerava sustavno pristupiti temi i da je upoznat s bitnom znanstvenom i strunom literaturom podruja koje istrauje. Pristupnik je ispunio sve uvjete Poslijediplomskoga doktorskoga studija moderne i suvremene povijesti i ima potrebne strune i znanstvene sposobnosti za izradu doktorskoga rada. Stoga predlaemo da se prihvati njegova tema Lokalne tradicije i inozemni utjecaji u albanskoj vojnoj povijesti (1912.-1991.), na engleskom jeziku te da mu se odobri izrada doktorskoga rada pod vodstvom prof. dr. sc. Ive Goldsteina (Odsjek za povijest Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu). Prijedlog izmjene ili dorade naslova:
82
Prijedlog za promjenu mentora ili imenovanje drugoga mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): Planirana obrana doktorskoga rada (naznaiti godinu i semestar): 2011/12. zimski semestar Izdvojeno miljenje (samo ako netko od lanova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno miljenje)
Titula, ime i prezime, ustanova, drava: 1. dr. sc. Ivo Goldstein, red. prof. Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2. dr. sc. Ivo Banac, red. prof. 3. dr. sc. Tvrtko Jakovina, izv. prof. 4. 5.
Potpis:
U Zagrebu, 3. lipnja2011.
M.P.
83

Titula, ime i prezime doktoranda/doktora ndice: Nositelj studija: Naziv studija: Matini broj doktoranda/doktora ndice: Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti Ime i prezime majke i/ili oca: Datum i roenja: Adresa: Telefon/mobitel: E-mail: mjesto Diplomirani povjesniar, Slaven Rui Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu Poslijediplomski znanstveni doktorski studij hrvatske moderne i suvremene povijesti u europskom i svjetskom kontekstu 6684 u okviru doktorskog studija izvan doktorskog studija na temelju znanstvenih dostignua
Danuka Rui, r. igrovi / Vlatko Rui 06. veljae 1979. godine, Pula Vajdin Vijenac 12, Zagreb 01 7773598 / 091 7949375 slaven.ruzic@centardomovinskograta.hr / Slaven.Ruzic@xnet.hr
Obrazovanje (kronoloki od novijeg k starijem datumu): Radno iskustvo (kronoloki od novijeg k starijem datumu): Diplomski studij jednopredmetne povijesti (znanstveni smjer) Filozofski fakultet, Zagreb, diplomirao 2004. godine; I. gimnazija (opa), Zagreb, maturirao 1997. godine; Osnovna kola Fran Galovi, Dugave - Zagreb, zavrio 1993. godine Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb, 2006. - 2011.; Hrvatski dravni arhiv, Zagreb, 2004. - 2005.
24
84
Objavljeni znanstveni radovi: 1. Pregled literature o ratnoj mornarici Habsburke Monarhije, Historijski zbornik, god. LIX, Zagreb, 2006, str. 285-301., pregledni rad; 2. Mario Filipi, Na istonom pragu domovine / Slavonija, ljeto - jesen 1991. - kamerom i perom, asopis za suvremenu povijest (SP), Vol. 40 No. 1, Zagreb, 2008, str. 289., prikaz; 3. Napad JNA i srpskih paravojnih postrojbi na grad Zadar i okolicu prema zaplijenjenim srpskim dokumentima, Zbornik radova sa znanstvenog skupa Zadar i okolica od Drugog svjetskog rata do Domovinskog rata, Zadar : Zavod za povijesne znanosti HAZU / Sveuilite u Zadru, 2009, str. 240-256.; tekst u spomenutom Zborniku nije bio znanstveno klasificiran; temeljem odluke Vijea poslijediplomskog doktorskog studija hrvatske moderne i suvremene povijesti u europskom i svjetskom kontekstu iz studenog 2010. godine, kategoriziran je kao izvorni znanstveni lanak; 4. Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990. - 1995.: dokumenti, zbirke dokumenata, Zagreb, 2006 - 2010 (suradnik na knjigama 1. - 9. i urednik knjige 10.); 5. Marijo Reljanovi, Hrvatski ratni plakat 1991. - 1995., Zagreb, 2010, suradnik. Aktivno sudjelovanje na znanstvenim skupovima: 1. Prva meunarodna viktimoloka konferencija o rtvama rata i oruanih sukoba u bivoj Jugoslaviji (1991. - 2001.), Zagreb, 2007 odrano izlaganje pod nazivom Popis rtava i stradalnika na okupiranom podruju Republike Hrvatske na temelju arhivskog gradiva Republike Srpske Krajine; 2. Zadar i okolica od Drugog svjetskog rata do Domovinskog rata, Zadar, 2007 - odrano izlaganje pod nazivom Napad JNA i srpskih paravojnih postrojbi na grad Zadar i okolicu prema zaplijenjenim srpskim dokumentima; 3. Vukovar '91. - osamnaest godina poslije, Vukovar, 2009 - odrano izlaganje pod nazivom Gubici srpskih snaga tijekom srpske agresije na Vukovar 1991. na temelju arhivskog gradiva Republike Srpske Krajine; 4. Struno savjetovanje o pravnom statusu rtava u oruanim sukobima; ljudski gubici u ratovima u bivoj Jugoslaviji, Zagreb, 2010 odrano izlaganje pod nazivom Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata: popis hrvatskih graana poginulih u Domovinskom ratu na okupiranom podruju Republike Hrvatske.

Hrvatski: Engleski: Naslov na jeziku na kojem e se pisati rad (ako nije na hrvatskom ili engleskom): Podruje/polje: Humanistike znanosti / povijest Vlada Republike Srpske Krajine (RSK): 1991. - 1995. The government of the Republic of Serbian Krajina (RSK): 1991. 1995.

(navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraivanju ili ako postoji neki drugi razlog Titula, ime iza viestruko mentorstvo) Ustanova, drava: E-pota: prezime:
85
Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Republika Hrvatska
Prvi mentor:
Dr. sc. Ivo Goldstein, redoviti profesor
igoldste@ffzg.hr
Drugi mentor:
Autorske knjige: 1. Hrvatska 1918. - 2008., Zagreb : EPH-Novi Liber, 2008 2. Hrvatska povijest, drugo, dopunjeno i proireno izdanje (21. knjiga, biblioteka Povijest Jutarnjeg lista), Zagreb : Europapress holding, 2008 Poglavlja u knjizi: 1. Jugoslavija u ezdesetim godinama 20. stoljea - dileme i rjeenja (s posebnim obzirom na Hrvatsku) // Rasprave o nacionalnom identitetu Bonjaka: Zbornik radova / Kamberovi, Husnija (ur.), Sarajevo : Institut za historiju, Sarajevo, 2009, str. 39-58. 2. Hrvati i Jugoslavija; izmeu oduevljenja i razoaranja // Jugoslavija v asu; Devedeset let od nastanka jugoslavenske drave / Balkovec, Bojan (ur.), Ljubljana : Znanstvena zaloba Filozofske fakultete v Ljubljani, 2009, str. 57-72. Znanstveni radovi u asopisima: 1. Ustaka ideologija o Hrvatima muslimanske vjere i odgovor u asopisu Handar // Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 38. 38 (2006), str. 259-277. (lanak, znanstveni)
Ivo Goldstein
OBRAZLOENJE TEME
Vlada Republike Srpske Krajine (RSK) je u razdoblju od 1991. do 1995. godine predstavljala najvii organ izvrne vlasti te, samoproglaene srpske paradrave na privremeno okupiranom podruju Republike Hrvatske. Uslijed sloenih okolnosti u kojima je egzistirala, spomenuta je ustanova imala velikih, prije svega financijskih i kadrovskih potekoa u formiranju stabilne vlasti na prostoru pod svojom ingerencijom, to joj je, uz istodobnu snano izraenu ovisnost o tadanjoj slubenoj srpskoj politici plasiranoj iz Beograda, znatno suavalo ionako skroman prostor mogueg djelovanja. Premda je, u cilju poveanja efikasnosti rada, bila izloena neprestanim organizacijskim izmjenama vlastite unutarnje strukture, mogue je zakljuiti kako Vlada RSK u promatranom razdoblju nije zaivjela kao posve ureena institucija u pravom smislu te rijei, ve se, tovie, pokazala nesposobnom u izvravanju veine pred nju postavljenih zadataka, davi time, nesumnjivo, snaan vlastiti obol konanom slomu Republike Srpske Krajine u kolovozu 1995. godine.
86
The government of Republic of Serbian Krajina (RSK) was from 1991 to 1995 the highest executive organ of that self-proclaimed Serbian para-state on temporarily occupied areas of Republic of Croatia. Due to the complex circumstances in which it existed, the aforementioned institution faced enormous difficulties, mostly regarding its finances and personnel, in forming the stable authority in the area under its control. That, together with the strong dependency on contemporary official Serbian policy from Belgrade, additionally narrowed its already modest manoeuvring space. Although it was prone to constant organisational changes of its internal structure in order to increase its working efficiency, it is possible to conclude that the RSK government of that period never fully managed to take roots as a completely functional institution. Moreover, it proved to be a incompetent in solving the majority of its tasks, which undoubtedly served as a major contribution to the downfall of the Republic of Serbian Krajina in August 1995.
87
Sredinom osamdesetih godina dvadesetog stoljea dolazi do zaotravanja ionako sloene unutarnjopolitike situacije u SFRJ. Tijekom 1986. godine u javnost je dospio Memorandum SANU, s kljunom tezom o ugroenosti srpskog stanovnitva u Jugoslaviji, a n nedugo potom je za elnika srpske Partije izabran Slobodan Miloevi, koji je zapoeo s provoenjem agresivne politike, nastojei putem centralizacije, odnosno fokusiranja politike moi u Beogradu, nametnuti prevlast Srbije u federaciji. Miloevi je ubrzo, takozvanim antibirokratskim revolucijama, instalirao svoje kadrove, odnosno preuzeo vlast u SAP Vojvodini i SR Crnoj Gori, dok je na podruju SAP Kosova srbijanska policija provodila sve snaniju represiju nad veinskim albanskim stanovnitvom. Savez komunista Jugoslavije (SKJ) je poetkom sijenja 1990. na svom etrnaestom izvanrednom kongresu nastojao pronai rjeenje kojim bi se izgladile sve izraenije razlike meu jugoslavenskim republikama, no zasjedanje je naposljetku okonano nakon to su ga, u nemogunosti usuglaavanja stavova oko rjeavanja relevantnih politikih pitanja u zemlji, napustili slovenski i hrvatski delegati. Partijski organi u Sloveniji i Hrvatskoj su jo 1989. godine, svjesni opeg stanja i rastue krize u SFRJ, dozvolili provoenje viestranakih parlamentarnih izbora u ovim dvama republikama, to je uskoro rezultiralo tamonjim formiranjem politikih stranaka s nacionalnim predznacima. Na izborima u Hrvatskoj, tijekom travnja i svibnja 1990., pobjedu odnosi Hrvatska Demokratska Zajednica (HDZ), dok je u dijelu veinskih srpskih opina najvei dio mandata osvojila nacionalistika Srpska Demokratska Stranka (SDS), iji su politiki voe, poticani iz Beograda, teili srpskoj autonomiji. U lipnju 1990. je, upravo na podruju opina u kojima je SDS imala apsolutnu veinu (Knin, Graac, Donji Lapac), formirana Zajednica opina sjeverne Dalmacije i Like, kao prvi korak u izdvajanju ovoga prostora iz hrvatskog ustavnog poretka. Ovakva se srpska politika, poprimajui ubrzo sve elemente otvorene pobune protiv legalnih hrvatskih organa vlasti, nastavlja i u drugoj polovici 1990. godine. Nakon izbijanja takozvane balvan-revolucije u kolovozu i proglaenja srpske autonomije u Hrvatskoj u rujnu iste godine, dvadeset i prvog je prosinca 1990. u Kninu, nakon to je dio pobunjenih srpskih opina prihvatio njezin statut, proglaena Srpska autonomna oblast Krajina (SAO Krajina). Krajem svibnja 1991. godine, Skuptina SAO Krajine donosi zakon o formiranju Vlade SAO Krajine, koja je, u poecima, organizirana po uzoru na Vladu SR Srbije, kao najvie tijelo izvrne vlasti u toj republici. Uskoro se organiziraju i Srbi na podruju istone Hrvatske, koji su u lipnju iste godine proglasili Autonomnu oblast Slavoniju, Baranju i zapadni Srem (kasnije nazvanu Srpska oblast Slavonija, Baranja i zapadni Srem), a tijekom listopada je oformljena i Vlada spomenute Oblasti. U kolovozu 1991. je, naposljetku, proglaena i Srpska autonomna oblast Zapadna Slavonija, u kojoj je izvrnu vlast u poetku obnaalo Oblasno vijee, a potom je ona prela u ruke oblasne Vlade. Ujedinjenjem spomenutih triju srpskih oblasti (SAO Krajine, SO Slavonije, Baranje i zapadnog Srema i SAO Zapadne Slavonije) je, u prosincu 1991. godine, formirana Republika Srpska Krajina (RSK), s Vladom RSK kao najviim izvrnim organom vlasti. Vlada RSK je u trenutku osnivanja, zapravo, predstavljala izravnu slijednicu Vlade SAO Krajine i imala je vlast iskljuivo na podruju bive SAO Krajine. Razlog tome lei u injenici da je ujedinjenje, uslijed ratnih okolnosti, provedeno u velikoj brzini, te su, na podruju SO Slavonije, Baranje i zapadnog Srema i SAO Zapadne Slavonije, jedno vrijeme vrhovnu izvrnu vlast nastavile obnaati tamonje oblasne Vlade. Ovakva je situacija trajala sve do kraja veljae 1992. godine i zasjedanja Skuptine RSK u Borovu Selu, na kojoj je odlueno da u novoformiranu Vladu uu lanovi svih triju bivih oblasnih Vlada po principu reciprociteta, odnosno do oujka iste godine i donoenja Zakona o Vladi, kao i Zakona o ministarstvima Vlade RSK. Pregled dosadanjih istraivanja: Problematika Vlade RSK je, u velikoj mjeri, do dananjeg dana ostala relativno slabo istraena, za to postoji vie razloga. Temeljni problem potencijalnim istraivaima nesumnjivo predstavlja injenica da je glavnina gradiva nastala djelovanjem ove institucije u osnovi nedostupna. Spomenuti dokumenti su zarobljeni tijekom i nakon vojno-redarstvenih operacija Bljesak i Oluja 1995. godine, te se nalaze u depozitu pri Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata iz Zagreba, a pristup im je ogranien. Jedino doista znanstveno djelo koje se, barem fragmentarno, dotaknulo ove tematike jest monografija Nikice Baria Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990. - 1995. (Zagreb, 2005), u kojoj je autor, prikazujui kompletan proces pobune srpskog stanovnitva, u kratkim crtama izloio nastanak i djelovanje Vlade RSK, kao i osnove njezine unutranje organizacije. Bari je, isto tako, nastojao opisati pojedine vidove Vladine djelatnosti, poput gospodarske, socijalne, ili pak obrambene politike, no nije iao u dubinu problematike, jer mu to, dakako, nije bio ni konani cilj. Isti je istraiva tvorac znanstvenog lanka Djelovanje Vlade Srpske autonomne oblasti Krajine tijekom 1991. (asopis za suvremenu povijest, god. 36, br. 2, str. 441- 461.), u kojem je, uz okolnosti osnivanja
88
Cilj i hipoteze istraivanja25 (preporueno 700 znakova s praznim mjestima) Cilj istraivanja: prikazati na koji je nain stvorena, kako je funkcionirala i u kojim je okolnostima okonano postojanje Vlade Republike Srpske Krajine (RSK), koji su bili njezini naini povezivanja sa, isprva, SFRJ, a kasnije Republikom Srpskom (RS) i Saveznom Republikom Jugoslavijom (SRJ) i kako je, naposljetku, mogue opisati njezinu vlast u razdoblju od 1991. do 1995. godine. Hipoteze: 1. Vlada RSK tijekom svojeg djelovanja nije uspjela formirati stabilnu vlast na privremeno okupiranom podruju RH, 2. Vlada RSK je bila voena od strane nestrunih kadrova, dok je najvei dio hrvatskih intelektualaca srpske nacionalnosti ostao lojalan legalnoj vlasti RH, te je, ako je i imao namjeru utjecati na zbivanja u RSK, u toj nakani bio sprjeavan od strane tamonjih vlastodraca, 3. Permanentne organizacijske promjene unutranjeg ustroja Vlade RSK doprinijele su boljem funkcioniranju ove ustanove, no ona u trenutku svojeg prestanka postojanja, unato tome, jo uvijek nije bila posve ureena institucija u pravom smislu te rijei. Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraivanja (preporueno 6500 znakova s praznim mjestima)
25
89
U istraivanju problematike vezane uz nastanak, djelovanje i prestanak postojanja Vlade RSK, namjeravam se sluiti nizom raznih povijesnih izvora, meu kojima e najveu vanost imati gradivo nastalo radom same Vlade RSK. Ovdje treba izdvojiti, primjerice, slubenu pisanu dokumentaciju njezinih ministarstava, organa i slubi, kao i izvore nastale djelatnou Vladi srodnih institucija, a koji se dotiu njezina rada u cjelini, poput gradiva Skuptine RSK, Kabineta predsjednika RSK, te dokumenata lokalnih organa vlasti na privremeno okupiranom podruju Republike Hrvatske. Posebice je velika vrijednost dokumentacije iji su tvorci Sekretarijat, kao i Kabinet predsjednika Vlade RSK, koja pokazuje golem raspon informacija, budui da potjee iz svih ogranaka vlasti. Bitno je, nadalje, prouiti i sekundarne izvore o ovoj temi, posebice brojne publikacije iz razdoblja prve polovice devedesetih godina dvadesetog stoljea, uglavnom s podruja RSK, SFRJ, Republike Srpske (RS) ili Savezne Republike Jugoslavije (SRJ), poput Slubenog glasnika RSK, Srpskih novina, Srpske nove rijei, beogradskih Politike i Borbe, te informativnih biltena pojedinih krajinskih lokalnih zajednica, kao i memoara i biografija istaknutih politikih i vojnih slubenika pobunjenih hrvatskih Srba, objavljenih u posljednje vrijeme. Ovo gradivo ima tu prednost to otkriva neke injenice o odreenim zbivanjima koje su nedostupne u primarnom gradivu, a isto tako prua mogunost istraivau da potpunije razumije klimu, odnosno ozraje promatranog razdoblja. Naposljetku je, dakako, nuno razmotriti i dostupne tercijarne povijesne izvore, u ovom sluaju uglavnom literaturu o tematici koja se, vie ili manje, odnosi na djelovanje krajinske Vlade u razdoblju od 1991. do 1995. godine. Jedan dio ove literature nije pisan na temelju znanstvenih principa, te ga, u osnovi, prije moebitnog koritenja treba kritiki obraditi. Najvei dio arhivskog gradiva Vlade RSK i srodnih institucija je sreen i uva se u Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata iz Zagreba, gdje postoje fondovi: Vlada RSK, Ministarstva Vlade RSK, Skuptina RSK, Kabinet predsjednika RSK i Glavni tab Srpske vojske Krajine, dok je manji dio spisa iste provenijencije pohranjen i u dravnim arhivima u Zadru, ibeniku, Sisku i Slavonskom Brodu. to se tie metodologije, miljenja sam kako je odabranu tematiku mogue kvalitetno obraditi iskljuivo putem koritenja interdisciplinarnog pristupa, pri emu je, uz uobiajene povijesne i socioloke metode, a imajui u vidu da se u sluaju Vlade RSK radi o izuavanju jedne politike institucije, nuno upotrijebiti i teorijske paradigme kojima se slui suvremena politika znanost. Tako se, posebice kada je u pitanju izuavanje funkcioniranja i organizacijske strukture Vlade RSK, namjeravam sluiti metodom novog institucionalizma. Ovaj pristup u sredite znanstvene analize smjeta kolektivan rad i pritom tvrdi kako je ponaanje pojedinaca determinirano funkcioniranjem institucija unutar kojih ti pojedinci djeluju, odnosno kako svaka institucija kao takva mora utjecati na ponaanje pojedinaca u njezinu sklopu, donekle ga ograniavajui svojim normama i pravilima. Sukladno tome u, pri razradi ovog aspekta svojega rada, pokuati odgovoriti na pitanje da li je nekompetentnost pojedinih lanova Vlade RSK bila uvjetovana nedostatkom obrazovanja i iskustva istih, ili je na njihovo djelovanje presudan utjecaj vrilo funkcioniranje Vlade kao cjelovitog mehanizma, odnosno jesu li ih struktura, program i politike okolnosti u kojima je ova institucija djelovala determinirali i na taj nain njihovo ponaanje i stavove usmjeravali u suprotnom smjeru od njihovih stvarnih promiljanja? Takoer je bitno uoiti da socioloki institucionalizam, kao jedna od moguih varijanti metode novog institucionalizma, pretpostavlja kako se pri ureivanju pojedinih institucija sadanje prakse temelje na prolima, to je razvidno
90
Oekivani znanstveni doprinos predloenog istraivanja (preporueno 500 znakova s praznim mjestima) Istraivanje koje planiram provesti nesumnjivo e doprinijeti boljem razumijevanju kompleksnih dogaaja koji su se tijekom prve polovice devedesetih godina dvadesetog stoljea zbili na podruju Republike Hrvatske. Osim znanstvene obrade do dananjeg dana gotovo neprouene problematike Vlade RSK, posebice naina njezina ustroja i funkcioniranja, kao i uloge koju je u tome imao tadanji dravni vrh SFRJ i SR Srbije, odnosno Savezne Republike Jugoslavije (SRJ), disertacija e omoguiti i kvalitetan uvid u osnove nastanka, egzistencije i konanog raspada Republike Srpske Krajine (RSK) u cjelini. Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) 1. BARI, Nikica (2005), Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990. - 1995., Zagreb: Golden marketing 2. BILANDI, Duan (1999), Hrvatska moderna povijest, Zagreb: Golden marketing 3. BURNHAM, Peter et al. (2006), Metode istraivanja politike, Zagreb: Fakultet politikih znanosti 4. Dossier Knin - veljaa 1990. - veljaa 1991., Ministarstvo informiranja Republike Hrvatske 5. GOLDSTEIN, Ivo (2008), Hrvatska 1918. - 2008., Zagreb: EPH liber 6. JOVI, Borisav (1996), Poslednji dani SFRJ, Kragujevac: Prizma 7. KADIJEVI, Veljko (1993), Moje vienje raspada, Beograd: Politika 8. PETERS, B. Guy (2007), Institucionalna teorija u politikoj znanosti. Novi institucionalizam, Zagreb: Fakultet politikih znanosti 9. PETROVI, Ilija (1994), Srpsko nacionalno vijee Slavonije, Baranje i zapadnog Srema, Novi Sad: Cvetnik 10. PETROVI, Ilija (1996), Slavonija, Baranja i zapadni Srem; od Vijea do Republike, Novi Sad: Cvetnik 11. PRELOT, Marcel (2002), Politike institucije: opa teorija politikih institucija, Zagreb: Politika kultura 12. RADELI, Zdenko / MARIJAN, Davor / BARI, Nikica / BING, Albert / IVI, Draen (2006), Stvaranje hrvatske drave i Domovinski rat, Zagreb: kolska knjiga 13. Uspon i pad Republike Srpske Krajine: dokumenti, ur. Davor Paukovi, (2005), Zagreb: Centar za politoloka istraivanja 14. UNEC, Ozren (2007), Goli ivot; socijetalne dimenzije pobune Srba u Hrvatskoj, Zagreb: Demetra Procjena ukupnih trokova predloenog istraivanja (u kunama) Predloeni izvori financiranja istraivanja Vrsta financiranja Nacionalno financiranje Meunarodno financiranje Ostale vrste projekata Samostalno financiranje Naziv projekta Voditelj projekta Potpis
91
Suglasnost mentora i doktoranda s prijavom teme Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. Potpis Ivo Goldstein (ime i prezime predloenog mentora)
Potpis Slaven Rui (ime i prezime doktoranda)
IZJAVA
Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveuilitu. U Zagrebu, 15. sijenja 2011. godine PotpisSlaven Rui (ime i prezime doktoranda) M.P.
26
92


Titula, ime i prezime doktoranda/doktoran dice: Nositelj studija: Naziv studija: Matini broj doktoranda/doktoran dice: Jezik pisanja rada: Naslov predloen Hrvatski e teme Engleski Podruje/polje: Slaven Rui Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij moderne i suvremene povijesti 6684 Hrvatski Djelovanje Vlade Republike Srpske Krajine 1991.-1995. The Activities of the Government of Republika Srpska Krajina" povijest/hrvatska povijest
MENTOR(I)
Titula, ime i prezime: Prvi mentor: Drugi mentor: dr. sc. Ivo Goldstein, red. prof. Titula, ime i prezime 1.. dr. sc. Ivica ute, doc. Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2.dr. sc. Ivo Goldstein, red. prof. 3.dr. sc. Drago Roksandi, red. prof. 4. 5. Ustanova, drava: Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Hrvatska Ustanova, drava: Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Hrvatska Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Hrvatska Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Hrvatska E-mail: igoldste@ffzg.hr E-mail: isute@ffzg.hr goldste@ffzg.hr drago.roksandi@ffzg .hr
27
93
Sjednica nadlenog tijela i toka dnevnog reda u okviru koje je imenovano Povjerenstvo Sjednica Etikog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraivanja Sjednica Vijea poslijediplomskih studija, 4. travnja 2011. godine, Ad. 46. Sjednica Fakultetskog vijea Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 19. travnja 2011. godine, Ad. 100. Kako nije predvieno ukljuivanje ispitanika u rad, nije bilo potrebno odobrenje Etikoga povjerenstva

(izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) Slaven Rui u svome e radu analizirati sloene procese nastanka, djelovanja i prestanka postojanja Vlade RSK u razdoblju od 1991. do 1995. godine, sagledavajui problematiku vezanu uz rad spomenute institucije kroz vie zasebnih razina (perspektiva). Krajinsku Vladu e se tako, primjerice, pokuati obraditi putem socioloke (primjena naela milosra i teorije konstrukcije socijalne zbilje), neoinstitucionalne (pokuaj uoavanja determinirajueg utjecaja Vlade na ponaanje pojedinaca koji su djelovali unutar nje), legitimistike (problem definiranja stvarnog politikog statusa Vlade RSK, odnosno njezine institucionalne legitimnosti), meunarodne (odnosi i utjecaj politika pojedinih zemalja meunarodne zajednice, kao i Savezne Republike Jugoslavije, Republike Srpske, te legalnih organa vlasti Republike Hrvatske na rad Vlade RSK, s posebnim naglaskom na djelovanju Zatitnih snaga Ujedinjenih naroda na privremeno okupiranom podruju Republike Hrvatske u razdoblju od 1992. do 1995. godine i njihovoj percepciji od strane kninske Vlade) i lokalne (mikro) perspektive (pitanje uinkovitosti / neuinkovitosti Vlade RSK u uspostavi stabilne vlasti na podruju pod njezinim nadzorom, prvenstveno promatrano kroz prizmu meusobnih odnosa Vladinih organa s pojedinim, tada egzistirajuim oblasnim i opinskim tijelima vlasti u RSK. Istaknuo je da e u cilju istraivanja nastojati prikazati na koji je nain stvorena, kako je funkcionirala i u kojim je okolnostima okonano postojanje Vlade Republike Srpske Krajine, kao najvie institucije izvrne vlasti pobunjenog srpskog stanovnitva na tlu Republike Hrvatske, te koji su bili njezini naini povezivanja sa, isprva SFRJ, a kasnije Saveznom Republikom Jugoslavijom i Republikom Srpskom i kako je, naposljetku, mogue opisati njezinu vlast u razdoblju od 1991. do 1995. godine. Rad e se, u najveoj mjeri, temeljiti na ekstenzivnom arhivskom istraivanju, s naglaskom na usporednoj analizi i komparaciji izvornog arhivskog gradiva, novina, asopisa i literature o problematici vezanoj uz djelovanje Vlade RSK.
Miljenje i prijedlog: Prijedlog izmjene ili dorade naslova: Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): Planirana obrana doktorskog rada (naznaiti godinu i semestar):
94
Titula, ime i prezime, ustanova, drava: 1.(predsjednik Povjerenstva) dr. sc. Ivica ute, doc., Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Hrvatska Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2. dr. sc. Ivo Goldstein, red. prof., Filozofski fakultet Svuilita u Zagrebu, Hrvatska 3. dr. sc. Drago Roksandi, red. prof., Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Hrvatska 4. 5.
Potpis:
M.P.
95

Titula, ime i prezime doktoranda/doktora ndice: Nositelj studija: Naziv studija: Matini broj doktoranda/doktora ndice: Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti Ime i prezime majke i/ili oca: Datum i roenja: Adresa: Telefon/mobitel: E-mail: mjesto Tomislav Oroz, prof. povijesti i dipl. etnolog i povjesniar Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij etnologije i kulturne antropologije 6942 u okviru doktorskog studija imo Oroz 11. travnja 1984., Zagreb Novogradika 2, 23000 Zadar 023/345-015 / 091/515-2598 tomislav.oroz@gmail.com, toroz@unizd.hr IVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE izvan doktorskog studija na temelju znanstvenih dostignua
28
96
Datum Mjesto Usta ZvanjeFiloz ofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, poslijediplo mski doktorski studij etnologije i kulturne antropologij e Datum Mjesto Ustanova Zvanje Datum Mjesto Ustanova Zva Datum Mjesto Ustanova Zvanje
2007. Zagreb ova
Doktorand (upisan u zadnji VI. semestar)
2003. 2007. Zagreb Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu dipl. etnolog, prof. povijesti i dipl. povjesniar 2006. Zagreb Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, upisan dopunski dvogodinji studij arhivistike i dokumentalistike na Odsjeku za informacijske znanosti. je 1999. 2003. Bjelovar opa gimnazija SSS 2008. Odjel za etnologiju i kulturnu antropologiju, Sveuilite u Zadru Asistent na kolegijima ''Etnografije jugoistone Europe'', ''Antropoloko pojmovlje'', ''Mediteranistika'', ''Interkulturalnost u suvremenoj teoriji''. Asistent Humanistike znanosti, polje etnologija i antropologija, grana etnologija
Datumi (od do) Ustanova zaposlenja Naziv radnog mjesta Funkcija Podruje rada
97
RADOVI: BERMANEC, Kreimir, Mario KATI, Tomislav OROZ, Nevena KRBI ALEMPIJEVI. 2007. Sjeanje na Viki boj: proslave, spomenici, naracije. Studia ethnologica Croatica, 19: 77-127. BERMANEC, Kreimir, Mario KATI, Tomislav OROZ, Nevena KRBI ALEMPIJEVI. 2008. Koliko je Viki boj viki? Odnos otoana i furetih pri izraavanju drutvenoga sjeanja. U: Destinacije enje, lokacije samoe: Uvidi u kulturu i razvojne mogunosti hrvatskih otoka, ur. JELAVI, eljka, Ines PRICA, 141-161. Zagreb: Hrvatsko etnoloko drutvo i Biblioteka Nova etnografija. OROZ, Tomislav. 2008. The Turk on Lastovo - Social Memory Preserved in the Legend of a Catalan Attack on the Island. In: INTERPRETATIONS: European Research Project for Poetics & Hermeneutics. The Black Arab as a Figure of Memory, ed. KULAVKOVA, Kata, vol 3: 159-181. Skopje: Macedonian Academy of Sciences and Arts. OROZ, Tomislav. 2008. Prikaz knjige Daphne Winland We are now a nation: Croats between home and homeland. Narodna umjetnost, 45/2: 201-202. OROZ, Tomislav. 2009. Prikaz knjige Suraiye Farouqhi Sultanovi podanici: Kultura i svakodnevica u Osmanskom carstvu.Historijski zbornik 62/2: 604-607. KRBI ALEMPIJEVI Nevena i Tomislav OROZ. 2009. Mijene etnolokih pristupa i metoda. U: 50 godina Hrvatskog etnolokog drutva (1959. 2009.), ur. Rubi, Tihana et al., 65-87. Zagreb: Hrvatsko etnoloko drutvo. OROZ, Tomislav. U tisku. Gubec kao post-ikona: reinterpretacije i disperzije povijesne linosti u popularnoj kulturi. U: Horror-porno-ennui: kulturne prakse postsocijalizma, ur. Tea koki i Ines Prica. Zagreb: Institut za etnologiju I folkloristiku. IZLAGANJA NA MEUNARODNIM KONFERENCIJAMA 2008. Korula sword dance Moreka Cultural heritage as a symbol of identity in tourist context u okviru radionice: Festivals as Markers of Cultural Identity. A Comparative Study of Croatian and Norwegian Cases, odrane u Rovinju u organizaciji Agder Research Centre, Kristiansand, Norveka, Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu i Kue o batani u Rovinju. 2009. Motives For ''Coming Back'' Generational Differences In Transnational Practices of Croats from Argentina. 5th International InASEA Conference Migration to, from, and in Southeastern Europe: Intercultural Communication, Social Change and Transnational Ties, Hacetteppe University, Ankara, Turkey. 2009. Gubec kao post-ikona: reinterpretacije i disperzije povijesne linosti u popularnoj kulturi. Meunarodna znanstvena konferencija Horror-porno-ennui: kulturne prakse post-socijalizma. Zagreb, Institut za etnologiju i folkloristiku. NASLOV PREDLOENE TEME Hrvatski: Engleski: Naslov na jeziku na kojem e se pisati rad (ako nije na hrvatskom ili engleskom): Pojavnosti Matije Gupca u politikom diskursu i popularnoj kulturi: kulturnoantropoloki pristup The figure of Matija Gubec in the political discourse and popular culture: cultural anthropological approach Pojavnosti Matije Gupca u politikom diskursu i popularnoj kulturi: kulturnoantropoloki pristup
98
Podruje/polje:
Humanistike znanosti/ Etnologija i antropologija
PREDLOENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) (navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraivanju ili ako postoji neki drugi razlog za viestruko mentorstvo) E-pota: Titula, ime i prezime: Ustanova, drava: Prvi mentor: Doc. dr. sc. Nevena krbi Alempijevi Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet, Sveuilite u Zagrebu nskrbic@ffzg.hr
Drugi mentor:
1. krbi Alempijevi, Nevena i Petra Kelemen. 2010. Travelling to the Birthplace of "the Greatest Son
of Yugoslav Nations". The Construction of Kumrovec as a Political Tourism Destination. U: Yugoslavia's Sunny Side. A History of Tourism in Socialism (1950s-1980s), Grandits, Hannes and Karin Taylor (ur.), 141-169. Budapest - New York : Central European University Press.
2. krbi Alempijevi, Nevena. 2008. Inventing Local Traditions, Becoming a Local Brand: Creators of
Ludic Performances on a Croatian Island. Journal of Mediterranean Studies, 18/1: 43-62.
3. krbi Alempijevi, Nevena. 2008. National Celebrations from an Outsider's Perspective. Tidsskrift
for kulturforskning, 7: 39-54.
4. krbi Alempijevi, Nevena; Hjemdahl, Kirsti Mathiesen.2006. Backlash. The Reappearing of a Vanished Marshall. Ethnologia Europaea, Journal of European Ethnology, 35/1-2: 98-102.
5. krbi Alempijevi, Nevena. 2006. "Mi smo folklor". Kumroveki pioniri i druge preobrazbe na proslavi
Titova 112. roendana. U: O Titu kao mitu : proslava Dana mladosti u Kumrovcu, krbi Alempijevi, Nevena and Kirsti Mathiesen Hjemdahl (ur.), 177-199. Zagreb: FF Press; Srednja Europa. Prvi mentor: Drugi mentor: Doc. dr. sc. Nevena krbi Alempijevi -
OBRAZLOENJE TEME
U istraivanju se analizira pozicija i uloga povijesne linosti Matije Gupca u politikom diskursu i popularnoj kulturi u Hrvatskoj u razdoblju od 19. stoljea do danas. Rije je o kulturnoantropolokoj analizi recentnih interpretacija lika Matije Gupca koja e se odvijati dvije razine. Prva se odnosi na vrh drutvene hijerarhije kao mjesto proizvodnje dominantnih interpretacija prisutnih u politikom diskursu. Druga zahvaa u iroko podruje popularne kulture u okrilju koje suvremena preispisivanja lika Matije Gupca evociraju ideale koji su misao vodilja u problematiziranju drutvenih nepravdi. Lik Matije Gupca u popularnoj kulturi mjesto je eksperimentiranja novim znaenjima i otklon od dominantnih akademskih reprezentacija prolosti. Upravo u odnosu historiografskih tumaenja i raznovrsnih interpretacija prolosti ostvarenih u svakodnevici uoava se potencijalan analitiki prostor koji obuhvaa razliita tumaenja pojedinevog doivljaja svijeta oko sebe, naina na koji tumai prolost te gradi stav spram nje.
99
In this work the author analyzes the position and role of the historical figure of Matija Gubec in political discourse and popular culture in Croatia in the period from the 19th century up to today. This cultural anthropological analysis of contemporary reappearance of Matija Gubec will take place on two levels. The first level refers to the top of social hierarchy as a place where dominant interpretations are produced in political discourse. The second is related to the complex domain of popular culture where the image of Matija Gubec evokes ideals intertwined with current social problems and injustices. They represent places of experimenting with new meanings and deviations from dominant academic interpretations of the past. In this relation of various interpretations of the past the author reveals a potential analytical space that enables him to grasp a variety of experiences of the world, ways in which individuals interpret and create their attitudes towards the past.
100
Matija Gubec, voa Seljake bune iz 1573. godine, ve je mnogo puta bio predmetom brojnih istraivanja povijesnih znanosti (npr. M. Durman, J. Adamek, N. Klai, J. idak). Za razliku od povijesnih znanosti, kulturnoantropoloki pogled na navedenu tematiku usmjerava se prema drugim aspektima. Sadrajno iri okvir ovoga istraivanja ine politiki diskurs o odreenim povijesnim epizodama, i njihova reaktualizacija u okviru popularne kulture, dok je u uem smislu naglasak na liku Matije Gupca kao sinonima za Seljaku bunu posredstvom kojeg se progovara o aktualnim drutvenim problemima u Hrvatskoj. Interpretacije koje doivljava ova povijesna linost, a koje su predmet ovoga rada, raznovrsne su i primjetne u razdoblju od 19. stoljea do danas. Dinamika znaenja odreena je mijenama politikih i ideolokih sustava te specifinim povijesnim, drutvenim i kulturnim kontekstima. Ideoloka posezanja za pojedinim motivima Seljake bune (ukljuujui i lik Matije Gupca) najevidentnije se manifestiraju kroz aktivnosti razliitih politikih pokreta i programa tijekom 19. i 20. stoljea. S druge strane, popularne interpretacije Gupeva lika kao simbola borbe protiv nepravde i poigravanje njegovim raznovrsnim znaenjima primjetni su od ezdesetih godina 20. stoljea do danas. Pritom lik Matije Gupca od iskljuivo povijesne linosti postaje relevantnim okvirom referencije za raznolike kulturne prakse i umjetnike izvedbe, a u postsocijalizmu oivljava kao metafora kroz koju se izraavaju kritike drutvene i politike stvarnosti. Kulturnoantropoloki pristup razliitim prikazima prolosti kao odrazima kulture usmjeren je traganju za raznovrsnim znaenjima koja istim pojavama pridaju razliiti nositelji kulture. U teorijskom smislu, navedena problematika promatrat e se kroz promiljanja drutvenog sjeanja koja istiu moment naknadnog, drutveno i kulturno uvjetovanog pogleda prema prolosti (P. Connerton, M. Halbwachs, P. Nora). Pritom se u obzir uzimaju razliita mjesta proizvodnje interpretacije, pri emu se historiografskim istraivanjima Seljake bune pristupa kao jednom od mnotva moguih mjesta interpretacije te odrazima vremena u kojima nastaju (M. de Certeau). Time se historiografski, kao i etnografski opisi shvaaju kao proizvodi kulture (J. Clifford). Potraga za istinom unutar znanstvenog diskursa pritom se prepoznaje kao volja za moi (M. Foucault), pa time potraga za dominantnom povijesnom istinom u mnotvu modela prolosti odrava tenju za moi stvaratelja razliitih interpretacija. Kulturnoantropoloka analiza recentnih interpretacija lika Matije Gupca odvijat e se na dvije razine. Prva se odnosi na vrh drutvene hijerarhije kao mjesto proizvodnje dominantnih interpretacija prisutnih u politikom diskursu. Druga zahvaa u iroko podruje popularne kulture u okrilju koje suvremena preispisivanja lika Matije Gupca evociraju ideale koji su misao vodilja u problematiziranju drutvenih nepravdi. Rije je o pojavi lika Matije Gupca u stripovima, filmovima, rock-operama, graanskim inicijativama, glazbenim albumima, koncertima, performansima i festivalima. Ove su interpretacije lika Matije Gupca mjesto eksperimentiranja novim znaenjima i otklon od dominantnih akademskih reprezentacija prolosti. Time Gubec u popularnoj kulturi postaje superjunakom u stripovima, glavnim glasom glazbenih ostvarenja kao u rock operi Gubec beg, okosnicom filmske radnje kao u filmu Vatroslava Mimice Seljaka buna 1573., sredinjom linou festivalskih dogaanja ili zatitnim znakom glazbenih sastava. Upravo u odnosu historiografskih tumaenja i raznovrsnih interpretacija prolosti ostvarenih u svakodnevici uoava se potencijalan analitiki prostor koji obuhvaa razliita znaenjska strujanja i trenja, tumaenja pojedinevog doivljaja svijeta oko sebe, naina na koji konceptualizira i tumai povijest te gradi stav spram nje. Dosadanja, uglavnom historiografski orijentirana istraivanja, nadopunit e se relevantnim teorijskim razmatranjima odnosa povijesti i identiteta, odnosno radovima etnologa, kulturologa, kulturnih povjesniara i sociologa, kako bi se stekao iri i drugaiji uvid u tematiku. Iako takva istraivanja sadrajno nisu vezana uz Seljaku bunu, konceptualno su bliska navedenoj problematici. Rije je o radovima Nevene krbi Alempijevi (O Titu kao mitu), Mitje Velikonje (Titostalgija studija nostalgije po Josipu Brozu), Stefana Petrungara (Pisati povijest iznova), sociolokim radovima autora poput Halbwachsa, Connertona. Imajui na umu specifinost tranzicijskog iskustva, este revizije povijesti, istraivanje e se usredotoiti na problematiku odnosa sjeanja, povijesti i identiteta ususret novim praksama pisanja novih povijesti, te na naine kojima se reaktualiziraju odreene povijesne episode u novim kontekstima. Cilj i hipoteze istraivanja29 (preporueno 700 znakova s praznim mjestima)
29
101
Cilj rada je istraiti kako se i iz kojih razloga suvremeno preispisivanje lika Matije Gupca od 19. stoljea naovamo ostvaruje kao prostor supostojanja mnogostrukih, ponekad i oprenih znaenja koja se pozivaju na razliite elemente njegove biografije i simbolike, pri emu nadilaze iskljuivo politiko-ideoloka tumaenja te bivaju obogaena novim konotacijama i primjenama. Na primjeru analize suvremenih interpretacija lika Matije Gupca nastojat e se rasvijetliti kako se preispisivanjem pojedinih povijesnih epizoda odgovara na suvremene probleme tranzicijskih drutava i koju ulogu povijest zauzima u stvaranju novih identiteta te kulturnih i politikih imaginarija u kontekstu nastanka novih drava na prostoru jugoistone Europe, ali i s obzirom na novoizborene mogunosti kreiranja slika vlastite prolosti. Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraivanja (preporueno 6500 znakova s praznim mjestima) Graa na kojoj e se provoditi analiza su transkripti polustrukturiranih i strukturiranih intervjua s terenskih etnolokih istraivanja, audio i video zapisi, knjievna djela, stripovi, novinski lanci, arhivski izvori. Zbog raznolikosti grae, analitiki e postupci predstavljati kombinaciju analize izvedbe, kritike analize diskursa i intermedijalne analize. Sugovornici pri do sada odraenim strukturiranim i polustrukturiranim intervjuima ujedno su i sudionici i korisnici brojnih dogaaja uz koje se vezuje motiv Seljake bune. Rije je o sudionicima i kreatorima vitekog festivala u Stubici, o glumcima, redateljima i producentima rock opere Gubec beg, redatelju filma Seljaka buna, glazbenicima glazbenog sastava Legen, kao i lanovima graanske inicijative Matija Gubec. Osim ove strane koja je ukljuena u izvedbu i kreiranje slike o Gupcu i Seljakoj buni, u intervjue su ukljueni i oni sugovornici koji su to promatrali kao publika. Plan istraivanja sastoji se od 3 koraka: 1. Sakupljanje grae ovisno o uoj tematici dio koji je djelomino odraen. Preostala su jo dodatna terenska istraivanja na vitekim festivalima u Stubici. 2. Prikupljanje potrebne znanstvene literature i iitavanje iste dio odraen tijekom stipendijskog boravka na Odjelu za etnologiju i kulturnu antropologiju, Sveuilita u Ljubljani od 1. oujka do 1. rujna 2010. (Stipendija za doktorande Nacionalne zaklade za znanost, visoko kolstvo i tehnologijski razvoj RH /sada Hrvatska zaklada za znanost/). 3. Pisanje doktorske disertacije analiza i sinteza raznolike grae i njeno teorijsko profiliranje. Oekivani znanstveni doprinos predloenog istraivanja (preporueno 500 znakova s praznim mjestima) Kulturnoantropoloki pogled na veze izmeu sjeanja i identiteta pridonijet e cjelovitijem promiljanju kompleksnih kulturnih pojava. Ovaj e rad ukazati na dinaminost odnosa povijesti i identitetskih strategija te na raznovrsnost suvremenih interpretacija povijesnih motiva u svakodnevici, to u hrvatskoj etnologiji predstavlja relativno novo podruje istraivanja. Ovakav je pristup bitan u razumijevanju procesa pisanja novih povijesti te uspostavljanja novih identiteta i kulturnih imaginarija. Pritom se povijesti ne pristupa iskljuivo kroz tekst. Sudjelovanjem, promatranjem i analizom specifinih kulturnih praksi daje se uvid u percepcije povijesnih dogaaja i kreiranje njihovih znaenja u svakodnevici. Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci)
102
Biti, Vladimir. 1994. Upletanje nereenog: knjievnost/povijest/teorija. Zagreb: Matica Hrvatska. Biti, Vladimir. 2000. Strano tijelo pri/povijesti: etiko-politika granica identiteta. Zagreb: Hrvatska sveuilina naklada. Biti, Vladimir i Nenad Ivi (ur.). 2003. Prola sadanjost : znakovi povijesti u Hrvatskoj. Zagreb: Naklada MDConnerton, Paul. 2004. Kako se drutva sjeaju.Zagreb: Antibarbarus (Biblioteka Electa). Baudrillard, Jean. 2001. Simulacija i zbilja. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk; Hrvatsko socioloko drutvo. Clifford, James i George E. Marcus. 1986. Writing culture: the poetics and politics of ethnography. Berkeley: University of California Press De Certeau, Michel. 2003. Invencija svakodnevice. Zagreb: Naklada MD. De Certeau, Michel. 1988. The Writing of History. Columbia University Press. Foucault, Michel. 1994. Znanje i mo. Zagreb Globus. Geertz, Clifford. 1973. The interpretations of cultures: selected essays. New York: Basic Books. Halbwachs, Maurice. 1992. On Collective Memory. Chicago i London: The University of Chicago Press. Nora, Pierre. 1996. Realms of Memory. The Construction of the French Past. New York and Chichester: Columbia University Press. Petrungaro, Stefano. 2009. Pisati povijest iznova: hrvatski udbenici povijesti 1918.-2004. godine. Zagreb: Srednja Europa. krbi Alempijevi, Nevena i Kirsti Hjemdahl Mathiesen (ur.). 2006. O Titu kao mitu: Proslava dana Mladosti u Kumrovcu. Zagreb: Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu: Srednja Europa. Velikonja, Mitja. 2009. Titostalgija: tudija nostalgije po Josipu Brozu. Ljubljana: Mirovni intitut. White, Hayden. 1975. Metahistory : the historical imagination in nineteenth-century Europe. Baltimore and London: The Johns Hopkins University Press. White, Hayden. 1987. The Content of the Form: Narrative Discourse and Historical Representation. Baltimore and London: The Johns Hopkins University Press. Procjena ukupnih trokova predloenog istraivanja (u kunama) 15000 kuna Predloeni izvori financiranja istraivanja Vrsta financiranja Nacionalno financiranje Meunarodno financiranje Ostale vrste projekata Samostalno financiranje Naziv projekta Voditelj projekta Potpis
103
Suglasnost mentora i doktoranda s prijavom teme Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. Potpis doc. dr. sc. Nevena krbi Alempijevi (ime i prezime predloenog mentora)
Potpis Tomislav Oroz (ime i prezime doktoranda)
IZJAVA
Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveuilitu. U Zagrebu, 25. sijenja 2011. Potpis Tomislav Oroz (ime i prezime doktoranda)
30
104


Titula, ime i prezime doktoranda/doktoran dice: Nositelj studija: Naziv studija: Matini broj doktoranda/doktoran dice: Jezik pisanja rada: Naslov predloen Hrvatski e teme Engleski Podruje/polje: Tomislav Oroz Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij etnologije i kulturne antropologije 6942 Hrvatski Pojavnosti Matije Gupca u politikom diskursu i popularnoj kulturi: kulturnoantropoloki pristup The figure of Matija Gubec in the political discourse and popular culture: cultural anthropological approach Humanistike znanosti/ Etnologija i antropologija
MENTOR(I)
Titula, ime i prezime: Doc. dr. sc. Nevena krbi Alempijevi Ustanova, drava: Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Republika Hrvatska Ustanova, drava: Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Republika Hrvatska Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Republika Hrvatska E-mail:
Prvi mentor:
nskrbic@ffzg.hr
Drugi mentor: Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora
Titula, ime i prezime 1.Doc. dr. sc. Marijana Belaj 2.Dr. sc. Zrinka Blaevi, izv. prof.
E-mail:
marijana@belaj.com zblazevi@ffzg.hr
31
105
Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Republika Hrvatska
3.Doc. dr. sc. Nevena krbi Alempijevi
nskrbic@ffzg.h
4. 5. Sjednica nadlenog tijela i toka dnevnog reda u okviru koje je imenovano Povjerenstvo Sjednica Etikog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraivanja
Sjednica Vijea poslijediplomskih studija odrana 4. travnja 2011., Ad. 34. 7. redovna sjednica Fakultetskog vijea Filozofskog fakulteta u Zagrebu odrane 19. travnja 2011., Ad. 88.

Javna obrana teme doktorskog rada Tomislava Oroza odrana je 18. studenoga 2010. godine u Multimedijskoj dvorani Knjinice Filozofskoga fakulteta, s poetkom u 10,00 sati i zavretkom u 11,15 sati. U tu je svrhu imenovano struno povjerenstvo u sastavu: dr. sc. Jadranke Grbi, red. prof., doc. dr. sc. Marijane Belaj i doc. dr. sc. Nevene krbi Alempijevi. Doktorand je sustavno i pregledno izloio nacrt teme doktorskoga rada, u trajanju od 25 minuta. Pritom se posebice osvrnuo na ciljeve zacrtanoga istraivanja, na koritene metodoloke postupke te na primjenu relevantnih teorijskih postavki pri analizi vlastite grae prikupljene terenskim i arhivskim istraivanjima. Uslijedila je rasprava u kojoj su se lanice povjerenstva osvrnule na koritenu terminologiju i na doprinos koji etnoloka i kulturnoantropoloka istraivanja, temeljena na kvalitativnoj metodologiji, mogu pruiti u studijama drutvenoga sjeanja vezanoga uz odabrane povijesne linosti i povijesne epizode. Doktorand je obranio temu doktorskog rada. Uspjeno je odgovorio na postavljena pitanja i u konanoj varijanti nacrta uvaio sugestije koje su mu uputile lanice povjerenstva. Zakljuak je strunoga povjerenstva da je rad T. Oroza utemeljen na dobrom poznavanju relevantne literature i metodologije istraivanja, a izbor i raznovrsnost koritenih izvora upuuju na mogunost sveobuhvatnog pogleda na interpretacije lika Matije Gupca u zadanom vremenskom okviru. Istaknuto je da je svoju kompetentnost za bavljenje odabranom temom doktorand ve pokazao u svojim objavljenim radovima.

(izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) Kao temeljni problem doktorskog rada Tomislav Oroz postavlja pitanje pojave brojnih i raznovrsnih interpretacija lika Matije Gupca od 19. stoljea do danas. Pratei naine na koje se znaenja pripisivana ovome liku mijenjaju ovisno o povijesnom i drutvenom kontekstu te razmatrajui razloge tih promjena, zahvaa u vrlo iroko podruje od politikih pokreta i programa do umjetnikih izvedbi. Pritom interpretacije lika Matije Gupca promatra kao komentar i odraz konkretne drutvene i politike stvarnosti. Istraivanje tvorbe suvremenih kulturnih imaginarija temeljenih na pojedinim povijesnim dogaajima i linostima predstavlja relativno novo podruje u kulturnoantropolokim istraivanjima. Stoga je neupitan izvorni znanstveni doprinos ovoga doktorskog rada. Istraivaki su problemi dobro postavljeni i primjereni za doktorsku disertaciju. Svoje istraivanje doktorand temelji na recentnim i znanstveno relevantnim teorijskim pristupima. Uz inovativan pristup tematici, specifinost ovoga rada je i u kombiniranju razliitih metodolokih postupaka (analize izvedbe, analize diskursa i intermedijalne analize), ijom e se primjenom uloga sjeanja u drutvu rasvijetliti iz razliitih perspektiva i na osnovu raznovrsnih izvora. Predloena je metodologija usklaena s jasno oblikovanim istraivakim ciljevima, kao i s etikim standardima znanstvenoga istraivanja. Plan istraivanja dobro je promiljen i izvediv. Na temelju svega iznesenoga, povjerenstvo ocjenjuje da je rije o izvrsno koncipiranom doktorskom istraivanju i inovativnom, transdisciplinarnom pristupu istraivakoj temi.
106
Miljenje i prijedlog: Povjerenstvo prihvaa obrazloenje teme doktorskoga rada s obzirom na sljedee: Povjerenstvo zakljuuje kako se Tomislavu Orozu moe pripisati autorstvo doktorskoga rada koncipiranog kako je prikazano u nacrtu teme. Takoer utvruje da obraivanje predloene teme predstavlja vaan znanstveni doprinos istraivanjima odnosa drutvenoga sjeanja i konstrukcije suvremenih kulturnih imaginarija i identiteta. S obzirom na dosadanja istraivaka iskustva i objavljene radove, Povjerenstvo utvruje da doktorand ima znanstvene kompetencije potrebne za izradu doktorskoga rada. Povjerenstvo je suglasno s prijedlogom da se disertacija izradi pod vodstvom mentorice doc. dr. sc. Nevene krbi Alempijevi, s obzirom na njezino bavljenje problematikom drutvenoga sjeanja, pri emu je naglasak upravo na prouavanju raznolikih interpretacija odreenih povijesnih linosti u suvremenom hrvatskom kontekstu. Povjerenstvo utvruje da tema predloene disertacije pripada u podruje humanistikih znanosti, polje etnologija i antropologija te da je Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu ovlatena institucija za podruje i polje kojem tema pripada. Na temelju iznesenih injenica, povjerenstvo zakljuuje da Tomislav Oroz ispunjava sve uvjete predviene programom Poslijediplomskoga doktorskog studija etnologije i kulturne antropologije i da je za svoju disertaciju predloio znanstveno opravdanu i relevantnu temu. Povjerenstvo stoga predlae da se doktorandu odobri pristupanje izradi i obrani doktorskoga rada pod naslovom Kulturnoantropoloki pristup liku Matije Gupca u politikome diskursu i popularnoj kulturi, pod vodstvom mentorice doc. dr. sc. Nevene krbi Alempijevi. Prijedlog izmjene ili dorade naslova: Vijee poslijediplomskih studija je prilikom imenovanja strunoga povjerenstva sugeriralo promjenu predloenog naslova koji je glasio: "Pojavnosti Matije Gupca u politikom diskursu i popularnoj kulturi: kulturnoantropoloki pristup". Vijee je predloilo da se pojam "pojavnosti" zamijeni pojmom "lik", kao i da se izraz "kulturnoantropoloki pristup" premjesti na poetak naslova. Povjerenstvo je razmotrilo i usvojilo prijedlog Vijea. S predloenom je izmjenom suglasan i doktorand Tomislav Oroz. NOVI NASLOV TEME GLASI: "KULTURNOANTROPOLOKI PRISTUP LIKU MATIJE GUPCA U POLITIKOME DISKURSU I POPULARNOJ KULTURI". Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): Planirana obrana doktorskog rada (naznaiti godinu i semestar): Akademska godina 2012./2013., zimski semestar Izdvojeno miljenje (samo ako netko od lanova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno miljenje) -
107
-
Titula, ime i prezime, ustanova, drava: 1.(predsjednik Povjerenstva) doc. dr. sc. Marijana Belaj Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2. dr. sc. Zrinka Blaevi, izv. prof. 3. doc. dr. sc. Nevena krbi Alempijevi 4. 5.
Potpis:
U Zagrebu, 30. svibnja 2011.
M.P.
108


Titula, ime i prezime doktoranda/doktora ndice: Nositelj studija: Naziv studija: Matini broj doktoranda/doktora ndice: Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti Ime i prezime majke i/ili oca: Datum i roenja: Adresa: Telefon/mobitel: E-mail: mjesto Mirela Hrovatin, mag. etn. i kult. antrop. Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Poslijediplomski doktorski studij etnologije i kulturne antropologije 6857 u okviru doktorskog studija Ljiljana i Marijan Jaguri 20.10.1980., Zagreb Siget 18A, 10020 Novi Zagreb 01/7789-605, 098/9654-812 mirela_hrovatin@yahoo.co.uk izvan doktorskog studija na temelju znanstvenih dostignua
2007. - danas Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu - poslijediplomski studij etnologije i kulturne antropologije Obrazovanje (kronoloki od novijeg k starijem datumu): 1999. 2005. Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu - dodiplomski studij etnologije i engleskog jezika i knjievnosti - zvanje: magistar etnologije i kulturne antropologije i specijalist edukacije engleskog jezika i knjievnosti 1995. 1999. IV. jezina gimnazija u Zagrebu 2006. danas Poslodavac: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Runjaninova 2, Zagreb Radno mjesto: struni suradnik konzervator u Odsjeku za nematerijalna kulturna dobra Uprave za zatitu kulturne batine Aktivnosti: - rad na istraivanju, dokumentiranju i zatiti kulturne batine Republike Hrvatske, posebice nematerijalne kulturne batine;
32
109
Radovi: - Mogui utjecaji praslavenske mitske predodbe na tradicijske elemente u Stupniku kraj Zagreba, Mitski zbornik, ur. Ines Prica i Suzana Marjani, Institut za etnologiju i folkloristiku i Scarabeus naklada, Zagreb, 2010:77-98 - Ouvanje nematerijalne kulturne batine u Hrvatskoj Zbornik 12. seminara Arhivi, knjinice, muzeji: Mogunosti suradnje u okruenju globalne informacijske infrastructure, Hrvatsko knjiniarsko drutvo, Zagreb, 2009. - Betle(he)mi iz Plemenine kraj Klenovnika kao izraz puke pobonosti, Etnoloka istraivanja 14, 2009:19-29 - Betlehems from Plemenscina as an expression of folk piety Zbornik meunarodnog skupa Duhovni i drutveni aspekti materijalne kulture, Fakultet prirodnih znanosti i matematike i Institut za etnologiju i antropologiju, Skopje, 2009:258-271 - "Ukljuenje nematerijalne batine u turistiku ponudu RH" Zbornik 1. Kongresa ruralnog turizma (na prenosivom mediju), Hrvatski farmer, 2007:622-630
Aktivna sudjelovanja: 2009. - meunarodna konferencija iveti z dediino/Living with cultural heritage, Ptuj: izlaganje: Challenges of ICH Safeguarding in Croatia - znanstveno-struni skup u povodu 50. obljetnice Hrvatskog etnolokog drutva, Etnografski muzej u Zagrebu Tradicije i tendencije hrvatske etnologije: etnologija kao angairana i etina znanost: izlaganje: Stvaranje odnosa prema tradicijskoj batini i njezino koritenje - 15. forum asocijacije pomorskih muzeja Mediterana, Rovinj: izlaganje: Listing and Protecting Intangible Heritage in Croatia - 3. seminar strunjaka za nematerijalnu kulturnu batinu Jugoistone Europe, u organizaciji UNESCO-a i Ministarstva kulture RH, Zagreb: izlaganje: Intangible Cultural Heritage in Croatia 2008. - 12. seminar Arhivi, knjinice, muzeji: Mogunosti suradnje u okruenju globalne informacijske infrastrukture, Pore: izlaganje: Ouvanje nematerijalne kulturne batine - Eko etno Hrvatska, Zagrebaki velesajam, konferencija Stvaranje prepoznatljivih hrvatskih brendova kroz dodjeljivanje znakova i oznaka kvalitete i izvornosti: izlaganje: Ouvanje nematerijalne kulturne batine
110

Hrvatski: Engleski: Naslov na jeziku na kojem e se pisati rad (ako nije na hrvatskom ili engleskom): Podruje/polje: Zavjet u izvanistitucionalnoj osobnoj religioznosti: kulturnoantropoloki pristup Popular Vows (Promises) in Non-Institutional Personal Religiosity: A Cultural Anthropological Approach
Etnologija i antropologija

(navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraivanju ili ako postoji neki drugi razlog Titula, ime iza viestruko mentorstvo) Ustanova, drava: E-pota: prezime: Filozofski fakultet dr.sc. Marijana Belaj, Prvi mentor: Sveuilita u marijana@belaj.com doc. Zagrebu, Hrvatska Drugi mentor:
KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina Marijana Belaj: Worshipping Patron Saints: Ethnological Research in Croatia. // Tidsskrift for kulturforskning. 8 (2009) , 1; 31-47 (lanak, znanstveni) Sveci zatitnici u pobonosti zajednice: studija o Krivome Putu kod Senja. // Studia ethnologica Croatica. 19 (2007) ; 47-76 (lanak, znanstveni) Prvi mentor: Belief in Saints. Sensory Reality in Religious Experience (As presented in Examples from Croatia). // Traditiones. 36 (2007) , 1; 127-140 (lanak, znanstveni) Vjernik i njegov svetac zatitnik. // Studia ethnologica Croatica. 17 (2006) , 1; 73-107 (lanak, znanstveni) Vukovoj kao sveti prostor. // Croatica Christiana Periodica. 58 (2006) ; 87-104 (u koautorstvu s Marijom Mirkovi) Drugi mentor:
OBRAZLOENJE TEME
111
Sa stajalita kulturne antropologije analizirat e se zavjet kao oblik izvaninstitucijske osobne pobonosti, odnosno kao konkretizacija osobnog odnosa prema svetom, shvaanja svijeta i vlastitog mjesta u njemu. Pritom e teite biti na istraivanju vjernikih motivacija i uinaka, posebice onih vezanih za transformaciju osobnog identiteta. U radu e se takoer analizirati kulturne, drutvene i povijesne okolnosti koje zavjet odreuju te religijski stavovi i iskustva koji se kroz njega oituju kako bi se utvrdio odnos religije kao sustava i zavjeta kao religijske ekspresije. From the standpoint of Cultural Anthropology vows (promises) would be analyzed as a type of non-institutional personal religiosity, i. e. as concretization of personal relation toward the sacred, of understanding the world and one's place in it. Emphasis is going to be on the research of religious motivations and effects, especially those related to transformation of personal identity. The research would also take into consideration cultural, social and historical circumstances that shape vows, as well as religious attitudes and experiences detectable in vows with aim to define relation between the religion as a system and the vow as a religious expression.
Uvod i pregled dosadanjih istraivanja (preporueno 7000 znakova s praznim mjestima) Sustavna istraivanja zavjeta u hrvatskoj izvaninstitucijskoj (tj. pukoj) pobonosti do sada nisu provedena. Zavjeti su tek posredno spominjani u okviru studija drugih oblika izvaninstitucijske pobonosti. U radu e se podrobno istraiti zavjet s kulturnoantropolokog stajalita tj. kao kulturna pojava. Teorijsko polazite za prouavanje zavjeta bit e dosadanje kulturnoantropoloke spoznaje o razliitim aspektima i znaajkama izvaninstitucijske pobonosti uope. U tim istraivanjima oblici izvaninstitucijske pobonosti promatraju se kao izvanliturgijska i neliturgijska vjerovanja, prakse i stavovi u odnosu prema svetom, a koji su uokvireni odreenim povijesnim, kulturnim i drutvenim okvirom (Badone, M. Belaj, Christian). Zavjet se ispreplie ili je dio drugih oblika izvaninstitucijske pobonosti, stoga e se u razvijanju vlastitog teorijskog okvira razmotriti studije pojedinih drugih oblika izvaninstitucijske pobonosti, posebice hodoaa kad se ono promatra u perspektivi vjernikih motivacija i uinaka (Morinis, Coleman, Eade). Pritom e za rad biti znaajna simboliko-interpretativna tumaenja religijskih praksi (Geertz, E. Turner i V. Turner) te pogled na zavjet kao religijsku komunikaciju (Christian). Za razliku od veine istraivanja izvaninstitucijske pobonosti koja su se usmjeravala uglavnom na zajednicu, ovo istraivanje e se baviti odnosom pojedinca prema religiji, odnosno svetom. Stoga e tumaenju prakse zavjetovanja posebno pridonijeti radovi o transformaciji osobnog identiteta i oblikovanju svetog sebstva u odnosu na sveto drugo (Pandian). Cilj i hipoteze istraivanja33 (preporueno 700 znakova s praznim mjestima) Cilj rada je stei kulturnoantropoloki uvid u zavjet kao oblik izvaninstitucijske osobne pobonosti, u okolnosti i koncepte koji ga odreuju, te u religijske stavove i iskustva koji se kroz njega oituju. Nastojat e se pokazati meuodnos izmeu religije kao sustava i zavjeta kao izraza pobonosti. U prvom redu, to podrazumijeva istraiti zavjet kao oblik osobne religijske ekspresije u kojem se konkretizira shvaanje svijeta i svojega mjesta u njemu te propitati ulogu zavjeta u osobnom ivotu vjernika. Takoer, nastojat e se utvrditi kulturoloke odrednice koje uvjetuju praksu zavjetovanja, te opisati meuodnos ovoga oblika pobonosti s kulturnim i drutvenim okvirom u kojem on nastaje. Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraivanja (preporueno 6500 znakova s praznim mjestima) Osnovni metodoloki postupci u radu bit e deskripcija, analiza, komparacija i interpretacija. U terenskom istraivanju e se koristiti metodoloki postupci otvorenog intervjua, i promatranja sa sudjelovanjem. Kroz provoenje otvorenih intervjua nastojat e se prikupiti podatci o
33
112
Oekivani znanstveni doprinos predloenog istraivanja (preporueno 500 znakova s praznim mjestima) Rad predstavlja prvu sustavnu kulturnoantropoloku analizu zavjeta kao izraza pobonosti u Hrvatskoj, a time pridonosi jo uvijek malobrojnom opusu kulturnoantropolokih radova o religiji i pobonosti uope u hrvatskim okvirima. Ujedno, rezultati ovoga rada mogu doprinijeti boljem razumijevanju uloge religije u ivotu ovjeka, odnosno razumijevanju pobonosti u okviru irih kulturnih i drutvenih procesa, te njihova meuodnosa. Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) Badone, Ellen, ur. 1990. Religious Orthodoxy and Popular Faith in European Society. Princeton: Princeton University Press. Belaj, Marijana. 2007. Sveci zatitnici u pobonosti zajednice: studija o Krivome Putu kod Senja. Studia ethnologica Croatica 19:47-76. Belaj, Marijana. 2005. Vjernik i njegov svetac zatitnik. Studia ethnologica Croatica 17: 73-107. Belaj, Vitomir. 1988. Marija u pukim vjerovanjima Hrvata (Prolegomena jednom istraivakom zadatku). U: Mundi melioris origo. Marija i Hrvati u barokno doba. (= Zbornik radova hrvatske sekcije IX. meunarodnog mariolokog kongresa na Malti 1983. godine), Zagreb, 190-195. Butorac, Josip. 1993. Marija Bistrica: 1209. - 1993. : povijest upe i protenita. Christian, W.A. 1989. Person and God in a Spanish Valley. PUP. apo, Jasna. 1993. Etnoloka obrada suvremenih protenjarskih zapisa na Trsatu. Bogoslovska smotra 63, 1/2:126-149. apo mega, Jasna. 1993. "Majko pomozi mi da ispravim matematiku i da budem s Bojanom" : etnoloka analiza zidnih napisa u crkvi sv. Petra i Pavla u Osijeku. Studia ethnologica Croatica 5: 35-62 apo, Jasna. 1991. Sveti likovi, svete vodice i zavjeti. Etnoloka tribina 14:17-50. Eade, John i Sallnow, Michael J. 1992. Introduction. U: Contesting the Sacred: The Anthropology of Christian Pilgrimage, Reframing Pilgrimage. London i New York: Routledge, 1-29. Eade, John i Coleman, Simon. 2004. Introduction. U: Reframing pilgrimage. Cultures in motion. London: Routledge, 1-25. Hoko, Franjo E. 1983. Sadrajne i povijesne odrednice razvoja i istraivanja puke pobonosti. Bogoslovska smotra 53/2-3:194-206. Morinis, Alan. 1992. Introduction. U: Sacred Journeys. The Anthropology of Pilgrimage. Westport/London: Grenwood Press, 1-28. imi, Josip. 2004. U potrazi za definicijom puke pobonosti. Etnoloka tribina 17:43-52. Turner, Edith i Turner, Victor. 1978. Image and Pilgrimage in Christian Culture: Anthropological Perspectives. CUP. New York. Procjena ukupnih trokova predloenog istraivanja (u kunama)
113
12.000,00 kuna Predloeni izvori financiranja istraivanja Vrsta financiranja Nacionalno financiranje Meunarodno financiranje Ostale vrste projekata Samostalno financiranje Sjednica Etikog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraivanja34 Naziv projekta + Voditelj projekta Potpis
IZJAVA
Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveuilitu. U Zagrebu, 3. veljae 2010. Potpis (ime i prezime doktoranda) M.P.
34
114
115


Titula, ime i prezime doktoranda/doktoran dice: Nositelj studija: Naziv studija: Matini broj doktoranda/doktoran dice: Jezik pisanja rada: Naslov predloen Hrvatski e teme Engleski Podruje/polje: Mirela Hrovatin Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij etnologije i kulturne antropologije 6857 Hrvatski Zavjet u izvaninstitucionalnoj Kulturnoantropoloki pristup osobnoj religioznosti:
Popular Vows (Promises) in Non-Institutional Personal Religiosity: A Cultural Anthropological Approach Humanistike znanosti/etnologija i antropologija
MENTOR(I)
Titula, ime i prezime: Prvi mentor: Drugi mentor: dr. sc. Marijana Belaj, doc. Titula, ime i prezime 1. dr. sc. Tihana Petrovi Le, izv. prof. Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2. dr. sc. arko paniek 3. dr. sc. Marijana Belaj, doc. 4. 5. Ustanova, drava: Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Hrvatska Ustanova, drava: Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Hrvatska Konzervatorski odjel u Poegi, Hrvatska Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Hrvatska E-mail: marijana@belaj.com E-mail: tples@ffzg.hr Zarko.Spanicek@minkulture.hr marijana@belaj.com
35
116
Sjednica nadlenog tijela i toka dnevnog reda u okviru koje je imenovano Povjerenstvo Sjednica Etikog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraivanja Sjednica Vijea poslijediplomskih studija odrana 4. travnja 2011., toka dnevnoga reda br. 36; Sjednica Fakultetskoga vijea Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu odrana 19. travnja 2011., toka dnevnoga reda br. 90

Javna obrana teme doktorskoga rada MireleHrovatin odrana je 18. studenoga 2010. godine u Multimedijskoj dvorani Knjinice Filozofskoga fakulteta s poetkom u 11.30 i svretkom u 12.45 sati te pred strunim povjerenstvom u sastavu: dr. sc. Nevena krbi Alempijevi, doc. (predsjednica), dr. sc. Jadranka Grbi, red. prof. (lanica) i dr. sc. Marijana Belaj, doc. (lanica). Javnoj je obrani svjedoila i publika sastavljena uglavnom od studenata i nastavnika doktorskoga studija etnologije i kulturne antropologije. Mirela Hrovatin je sustavno izloila svoj nacrt teme doktorskoga rada, od uvodnog definiranja predmeta istraivanja i s njime povezanih temeljnih pojmova te cilja istraivanja, primjerenog pregleda teorijskih okvira i metodologije istraivanja, obrazloenja temeljnog prostora istraivanja do iznoenja oekivanih rezultata i moguih zakljuaka. Posebice je u izlaganju obrazloila i ilustrirala primjenu ire teorijske razine u analizi gradiva kojeg je prikupila u terenskim i arhivskim istraivanjima. Nakon izlaganja nacrta doktorskoga rada, lanice Povjerenstva su doktorandici uputile sugestije u vezi s koritenom terminologijom te su zajedno s njom raspravile problem etinosti istraivanja arhiviranih zapisa hodoasnika i mogunosti koritenja takvih podataka s obzirom na cilj istraivanja. U vezi s potonjim doktorandici je posebno sugerirano strogo pridravanje etikog kodeksa u kulturnoantropolokim istraivanjima (npr. Code of Ethics of the American Anthropological Association) te da u svojoj doktorskoj disertaciji raspravi i pitanje etinosti predloenoga istraivanja. Doktorandica je sve sugestije prihvatila. Povjerenstvo je zakljuilo da je doktorandica uspjeno obranila ovu kompleksnu i izazovnu temu doktorskoga rada, pokazavi dobro poznavanje relevantne literature i metodologije istraivanja, profesionalnu i moralnu odgovornost u znanstvenom radu te ve solidne vlastite empirijske spoznaje.

(izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) Povjerenstvo smatra da je doktorandica Mirela Hrovatin predloila i razradila temu koja do sada u kulturnoj antropologiji nije sustavno istraena te e time njezina doktorska disertacija predstavljati izvoran rad. Prema priloenom sinopsisu, doktorandica e promotriti zavjet kao odraz individualnih vjernikih koncepcija o svetome, svijetu i vlastitom mjestu u njemu te individualnih okolnosti, u kojima zavjet nastaje, u sprezi sa irim kulturnim i drutvenim okvirom. Istodobno, u skladu sa zadanom problematikom i propitujui studije drugih izvaninstitucijskih oblika pobonosti, doktorandica e razvijati vlastita teorijska polazita i interpretativne okvire koji u ovom podruju istraivanja manjkaju. Takav sloen pristup osigurava vaan doprinos ne samo istraivanju zavjeta, ve i izvaninstitucijskih oblika pobonosti uope. Komparacija gradiva prikupljenog vlastitim terenskim istraivanjem, arhivskog gradiva te rezultata objavljenih u studijama srodne tematike (premda skromnim), ponudit e prostor za obradu teme iz razliitih perspektiva i izvedivost plana istraivanja. Povjerenstvo ocjenjuje temu doktorskoga rada inovativnom te jasno i promiljeno koncipiranom. Miljenje i prijedlog: Obrada predloene teme upotpunit e praznine u kulturnoantropolokom uvidu u izvaninstitucijske religijske pojave koje predstavljaju vaan segment kulture kao izraz koncepcija o svetome, svijetu i sebstvu u meuodnosu s individualnim i irim kulturnim i drutvenim okolnostima u kojima se izraavaju. Takoer, rad e predstavljati znaajan doprinos u propitivanju postojeih i razvijanju novih teorijskih koncepcija u okviru antropologije religije, poddiscipline kulturne antropologije. Stoga, predloenu temu doktorskoga rada Povjerenstvo smatra znanstveno relevantnom i opravdanom.
117
Prijedlog izmjene ili dorade naslova: Struno povjerenstvo i doktorandica Mirela Hrovatin prihvaaju sugestiju Vijea poslijediplomskih studija o promjeni naslova "Zavjet u izvaninstitucionalnoj osobnoj religioznosti: kulturnoantropoloki pristup" u "Kulturnoantropoloki pristup zavjetu u izvaninstitucijskoj osobnoj pobonosti" Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): Planirana obrana doktorskog rada (naznaiti godinu i semestar): Ak. god. 2012./2013., zimski semestar Izdvojeno miljenje (samo ako netko od lanova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno miljenje)
Titula, ime i prezime, ustanova, drava: 1.(predsjednik Povjerenstva) dr. sc. Tihana Petrovi le, izv. prof. 2. dr. sc. arko paniek
Potpis:
118
3. dr. sc. Marijana Belaj 4. 5.
M.P.
119
OPI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE Titula, ime i prezime doktoranda/doktora ndice: Nositelj studija: Naziv studija: Matini broj doktoranda/doktora ndice: Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti Ime i prezime majke i/ili oca: Datum i roenja: Adresa: Telefon/mobitel: E-mail: mjesto Zvonko Marti Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij etnologije i kulturne antropologije 6872 izvan doktorskog studija na temelju znanstvenih dostignua
u okviru doktorskog studija Mijat Marti
20. rujna 1964., Komarica esmikoga 1, 10000 Zagreb 091 7210 569 zvonkoocd@gmail.com IVOTOPIS DOKTORANDA/DOKTORANDICE
Obrazovanje (kronoloki od novijeg k starijem datumu): Radno iskustvo (kronoloki od novijeg k starijem datumu):
2007. Zapoeo Poslijediplomski doktorski studij etnologije i kulturne antropologije 1990. 1996. Katoliki bogoslovni fakultet u Zagrebu. Vrhbosanska visoka teoloka kola u Sarajevu. 1979. 1983. gimnazija u Doboju (BiH) 1971. 1979. osnovna kola Komarica/ Johovac, Doboj (BiH) 2004. 2011. redovnik - karmelianin 1998. 2004. upnik u upi emerno i Vogoa, okolica Sarajeva 1996. 1998. upni vikar u upi Otra Luka i Bok, okolica Oraja
36
120
KNJIGA 2010: Vila bana zvala priko Vrana. Tradicijska odjea, pjesme i plesovi Hrvata u Bosni i Hercegovini u 21. stoljeu. Buko Blato Tomislavgrad i Zagreb: Samostan-duhovni centar Karmel sv. Ilije i Hrvatska karmelska izdanja. (u koautorstvu s Vidoslavom Vidom Bagurom). OBJAVLJENI RADOVI U ZBORNICIMA 2009: "Etnolog i etnograf amater: to sam nauio od Zorice Vitez". U: Izazov tradicijske kulture. Sveani zbornik za Zoricu Vitez, ur. Naila Ceribai i Ljiljana Marks. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku. 233 248. 2010: "Obiaj kao puka pobonost. Ja porani rano na etnicu da okitim svoju buranicu". U: Zbornik radova VI. meunarodnog znanstvenog simpozija Pasionske batine. Muka kao nepresuno nadahnue kulture Pasionska batina Bosne i Hercegovine. Zagreb: Pasionska batina. 403 419. 2010: "Tradicijski nakit Hrvata Lavanske doline iz 19. i poetka 20. stoljea". U: Franjevaki samostan u Guoj Gori. Zbornik radova sa znanstvenog skupa u povodu 150. obljetnice samostana u Guoj Gori odranog 25. i 26. rujna 2009. u Guoj Gori, ur. fra Velimir Valjan. Franjevaki samostan Gua Gora i Kulturno povijesni institut provincije Bosne Srebrne Sarajevo. 631 658. 2010: "Tradicijski nakit u Hrvata u okolici Kraljeve Sutjeske". U: Popis radova i aktivnih sudjelovanja na znanstvenim skupovima: Zbornik radova Stoljea Kraljeve Sutjeske. Franjevaki samostan Kraljeva Sutjeska i Kulturno-povijesni institut Bosne Srebrne. Sarajevo. str. 579 606. IZLAGANJA NA SIMPOZIJIMA 2008: Obiaji na Cvjetnu nedjelju u okolici Oraja. VI. meunarodni znanstveni simpozij Pasionske batine, Muka kao nepresuno nadahnue kulture, 30. svibnja do 1. lipnja, Sarajevo. 2008: Nakit u Kraljevoj Sutjesci. Znanstveni skup Stoljea Kraljeve Sutjeske, 17. i 18. listopada, Kraljeva Sutjeska. 2009: Tradicijski nakit Hrvata Lavanske doline. Simpozij u povodu 150. obljetnice samostana u Guoj Gori, 25. i 26. rujna, Gua Gora. 2010: Korizmene pobonosti na Kalvariji u okolici Viteza. VII. Meunarodni znanstveni simpozij Muka kao nepresuno nadahnue kulture, 4. do 6. lipnja, Vitez. KATALOZI IZLOBI 2005: Vezak vezla, niz Bosnu gledala. Tradicijsko odijevanje i nakit Hrvata Bosne i Hercegovine iz zbirke Samostana i duhovnog centra Karmel sv. Ilije, Buko jezero. Izloba u Etnografskom muzeju u
121
NASLOV PREDLOENE TEME Hrvatski: Engleski: Naslov na jeziku na kojem e se pisati rad (ako nije na hrvatskom ili engleskom): Podruje/polje: Hodoasniko mjesto kao prostor meureligijskog dijaloga: marijansko svetite u Olovu (Bosna i Hercegovina) A Pilgrimage Site as a Space of Interreligious Dialogue: the Marian Shrine in Olovo (Bosnia adn Herzegovina) Hodoasniko mjesto kao prostor meureligijskog dijaloga: marijansko svetite u Olovu (Bosna i Hercegovina)
Humanistike znanosti/etnologija i antropologija
PREDLOENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I) (navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraivanju ili ako postoji neki drugi razlog Titula, ime iza viestruko mentorstvo) Ustanova, drava: E-pota: prezime: Filozofski fakultet doc. dr. sc. Marijana Prvi mentor: Sveuilita u marijana@belaj.com Belaj Zagrebu Drugi mentor:
KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina 2010: "Antropolog na hodoau. O problemu razumijevanja i tumaenja iskustava". Etnoloka tribina 33:7-12, 36-44. 2010: "Pirovake kapelice i poklonci: mjesta interakcije, sjeanja i identifikacije". Studia ethnologica Croatica, vol. 22:255-282. 2008: "Im not religious, but Tito is a God: Tito, Kumrovec, and the New Pilgrims". U: Shrines and Pilgrimage in the Modern World. New Itineraries into the Sacred, ur. Peter Jan Margry. Amsterdam : Amsterdam University Press. 71-93. 2007: "Belief in Saints. Sensory Reality in Religious Experience (As presented in Examples from Croatia)". U: Senses and Religion, ur. Jurij Fikfak i Gbor Barna. Ljubljana : ZRC SAZU, Intitut za slovensko narodopisje, 127-140. 2006: "Vukovoj kao sveti prostor". Croatica Christiana Periodica. 58:87-104. OBRAZLOENJE TEME Nakana je ovoga rada istraiti percepciju hodoasnikog mjesta iz oita katolika i muslimana kroz reprezentacije iskustva Svetoga u svetome mjestu/prostoru. Iako se, u pravilu, u Bosni govori o sporu kao arinoj toki drutvenih i kulturnih odnosa poticanih i religijskim razlikama, na istraivanom primjeru pokuat e se pokazati, kroz povijesna svjedoanstva i suvremeni odnos katolika i muslimana u Olovu, da religiozno iskustvo Svetoga tei zajednitvu u skladnom ivljenju.
122
The intention of this work is to explore the perception of the place of pilgrimage from the vantage point of Catholics and Muslims through representations of experience of the Sacred in the sacred place/space. Even though, as a rule, in Bosnia conflict is spoken of as the focal point of social and cultural relations, incited also by religious differences, the explored example will serve to demonstrate, through historical testimonies and the contemporary relationship between Catholics and Muslims in Olovo, that religious experience of the Sacred tends toward togetherness in harmonious living.
123
Uvod i pregled dosadanjih istraivanja (preporueno 7000 znakova s praznim mjestima) Polazite ovoga rada su teorije antropologije hodoaa, poddiscipline etnologije/kulturne antropologije. S takvoga stajalita hodoae se promatra kao kulturna pojava. U osnovi, antropolozi hodoaa se fokusiraju bilo na hodoasniko odredite (Eade i Sallnow) bilo na hodoasniko putovanje i motivacije (Morinis, Coleman i Eade). K tome, dok jedni u hodoau vide tenju za communitasom, stanjem spontanog i jednakosnog zajednitva (Turner), za druge su hodoaa stvarnost konkurentnih diskursa i arena prijepora (Eade i Sallnow). Premda e naglasak u ovome radu biti na hodoasnikom mjestu, i to onome koje je zajedniko svetite vjernicima razliitih religijskih tradicija, u radu e se ono promatrati kao raison d'tre hodoaenja (Eade), pri kojemu je religiozno iskustvo, odnosno iskustvo Svetoga, temeljni hodoasniki motiv (Turner), odnosno zajednika znaajka svih religijskih sustava (Juki). Reprezentacije religioznih iskustava promotrit e se kao odrednice osjeaja, reagiranja, nain ivljenja, razmiljanja i djelovanja (James, Mouroux, Tadi). "Duhovna privlanost" (spiritual magnetism; Preston) hodoasnikog mjesta moe nadii granice odreene skupinom ili kulturom (Morinis). U utvrivanju i definiranju duhovne privlanosti hodoasnikog mjesta za pripadnike razliitih religijskih tradicija u radu e se propitati univerzalistiki karakter hodoasnikoga mjesta prema kojemu ono ne unificira diskurse ve ima sposobnost primiti i uzvratiti njihovu mnogostrukost diskursa (Eade i Sallnow). Cilj i hipoteze istraivanja37 (preporueno 700 znakova s praznim mjestima) Kroz specifinost svetita koje je pod hijerarhijskom upravom jedne religijske skupine, a koriste ga i pripadnici drugog svjetonazora i religijskog sustava, promatrat e se uloga svetoga mjesta u konstrukciji religijskog i etnikog identiteta. Pritom e se propitati kako poimanje i vrednovanje Svetoga, kroz osobno religiozno iskustvo ostvareno praksom hodoaenja i u hodoasnikom mjestu, utjee na jaanje i/ili slabljenje skupnih identifikacija kroz meusobne susrete pripadnika razliitih religijskih i etnikih skupina. Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraivanja (preporueno 6500 znakova s praznim mjestima) Rad e se temeljiti na deskripciji, analizi, komparaciji i interpretaciji kao osnovnim metodolokim postupcima. Pritom e se slijediti naelo interdisciplinarnosti koritenjem radova etnologa/kulturnih antropologa, teologa i sociologa religije o hodoaima, hodoasnikim mjestima i religioznom iskustvu Svetoga u kranstvu i islamu. Istraivanje e se odvijati od teorije prema empiriji i natrag. Empirijsko istraivanje temeljit e se na sudionikom promatranju te na polustrukturiranim intervjuima pripadnika triju skupina: katolikih hodoasnika, muslimanskih stanovnika Olova i katolikih sveenika kao hodoasnika i u duobrinikoj slubi u svetitu. Oekuje se kako e korisne podatke pruiti i autoetnografija (Hayano), zbog vlastite trojne uloge (etnolog-istraiva, sveenik i hodoasnik). Oekivani znanstveni doprinos predloenog istraivanja (preporueno 500 znakova s praznim mjestima)
37
124
Premda Olovo predstavlja sjecite razliitih vjerskih svjetonazora i religijskih i etnikih pripadnosti, u radu e se nastojati pokazati kako iskustvo Svetoga, doivljeno tijekom hodoaa i u hodoasnikom mjestu, predstavlja zajedniku toku religioznih ljudi u kojoj se ostvaruje eljeni sklad i negira meusobno razdvajanje prema religijskoj pripadnosti. Doprinos i novost ovoga rada jest i u injenici to u hrvatskoj etnologiji izrazito manjka sustavnih etnolokih/kulturnoantropolokih istraivanja hodoaa i hodoasnikih mjesta uope, posebice onih u kojima se susreu vjernici razliitih religijskih tradicija. Rad e ujedno ponuditi rezultate istraivanja hodoaa na temelju religioznih iskustava, to je prepoznato kao vrijedno i plodonosno, ali jo uvijek slabo istraeno podruje u antropologiji hodoaa (Morinis).
125
Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) COLEMAN, Simon i John EADE. 2004. "Introduction: reframing Pilgrimage". U: Reframing Pilgrimage. Cultures in motion, ur. S. Coleman i J. Eade. London & New York: Routledge. 1 25. EADE, John i Michael SALLNOW. 1991. "Introduction". U: Contesting the sacred. The anthropology of Christian Pilgrimage, ure. J. Eade i M. Sallnow.. London & New York: Routledge. 1 29. HAYANO, M. David. 2001. "Autho-Ethnography: Paradigms, Problems, and Prospects". U: The American Tradition in Qualitative Research. Volume III, ur. N. K. Denzin i Y. S. Lincoln. London, Thousand Oaks, New Delhi: Sage Publications. 124 132. MORINIS, Alan. 1992. "Introduction: The Territory of the Antropology of Pilgrimage". U: Sacred Journeys. The Anthropology of Pilgrimage, ur. A. Morinis. London: Greenwood Press. 1 28. LOW, Setha M. i Denise LAWRENCE ZIGA. 2007. "Locating Culture". U: The Anthropology of Space and Place. Locating Culture, ur. S. M. Low i D. Lawrence Ziga. Oxford: Blackwell Publishing. 1 47. PRESTON, James J. 1992. "Spiritual Magnetism: An Organizing Priciple for Study of Pilgrimage". U: Sacred Journeys. The Anthropology of Pilgrimage, ur. A. Morinis. Westport Connecticut, London: Greenwood Press. 31 46. TADI, Stipo. 1998. "Religiozno iskustvo neistraivana i/ili neistraiva dimenzija religije i religiznosti". Drutvena istraivanja 3 :59 373. TURNER, Victor i Edith TURNER. 1978. Image and Pilgrimage in Christian Culture. Anthropological Perspectives. New York: Columbia University Press. JAMES, William. 1990. Raznolikosti religioznog iskustva. Zagreb: Naprijed. Procjena ukupnih trokova predloenog istraivanja (u kunama) Predloeni izvori financiranja istraivanja Vrsta financiranja Nacionalno financiranje Meunarodno financiranje Ostale vrste projekata Samostalno financiranje Naziv projekta Voditelj projekta Potpis
126
38
127
Suglasnost mentora i doktoranda s prijavom teme Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. Potpis (dr. sc. Marijana Belaj, mentorica)
Potpis (Zvonko Marti) IZJAVA Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveuilitu. U Zagrebu, 25. veljae 2011. Potpis (Zvonko Marti)
128


Titula, ime i prezime doktoranda/doktoran dice: Nositelj studija: Naziv studija: Matini broj doktoranda/doktoran dice: Jezik pisanja rada: Naslov predloen Hrvatski e teme Engleski Podruje/polje: Zvonko Marti Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij etnologije i kulturne antropologije 6872 hrvatski Hodoasniko mjesto kao prostor meureligijskog marijansko svetite u Olovu (Bosna i Hercegovina) dijaloga:
A Pilgrimage Site as a Space of Interreligious Dialogue: the Marian Shrine in Olovo (bosnia and Herzegovina) Humanistike znanosti/etnologija i antropologija
MENTOR(I)
Titula, ime i prezime: Prvi mentor: Drugi mentor: dr. sc. Marijana Belaj, doc. Titula, ime i prezime 1. dr. sc. Nevena krbi Alempijevi, doc. Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2. dr. sc. Ivica Ragu, doc. 3. dr. sc. Marijana Belaj, doc. 4. 5. Ustanova, drava: Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Hrvatska Ustanova, drava: Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Hrvatska Katoliki bogoslovni fakultet u akovu, Hrvatska Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Hrvatska E-mail: marijana@belaj.com E-mail: nskrbic@ffzg.hr ivica.raguz@os.htnet. hr marijana@belaj.com
39
129
Sjednica nadlenog tijela i toka dnevnog reda u okviru koje je imenovano Povjerenstvo Sjednica Etikog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraivanja Sjednica Vijeaposlijediplomskih studija odrana 4. travnja 2011., toka dnevnoga reda br. 35; Sjednica Fakultetskoga vijea Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu odrana 19. travnja 2011., toka dnevnoga reda br. 89

Javna obrana teme doktorskoga rada Zvonka Martia odrana je 18. studenoga 2010. godine u Multimedijskoj dvorani Knjinice Filozofskoga fakulteta s poetkom u 12.30 i svretkom u 13.45 sati te pred strunim povjerenstvom u sastavu: dr. sc. Jadranka Grbi, red. prof. (predsjednica), dr. sc. Tomo Vinak, doc. (lan) i dr. sc. Marijana Belaj, doc. (lanica). Pristupnik je primjereno predstavio nacrt teme u predvienom vremenu i pritom je kvalitetnim povezivanjem relevantne teorije, adekvatne metodologije i dosadanjeg terenskog iskustva pokazao visoku razinu kompetencije. Na pitanja Povjerenstva, ponajvie o njegovoj pozicioniranosti u odnosu na temu, ponudio je argumentirane odgovore, utemeljene na dobrom poznavanju koncepcijskih i metodolokih mogunosti i ogranienja te ve steenom bogatom i zavidnom terenskom iskustvu. Zanimanje za temu i nain njezine obrade pokazala je i publika postavivi pristupniku niz pitanja na koja je takoer znalaki odgovorio. Time je pristupnik uspjeno obranio temu doktorskoga rada.

(izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) Prema predloenom sinopsisu doktorskoga rada Povjerenstvo zakljuuje da je znanstveni doprinos teme viestruk. Uz to to mu je fokus na kombinaciji dviju temeljnih kulturnoantropolokih koncepcija o hodoau i hodoasnikom mjestu, pristupniku je u sreditu interesa religiozno iskustvo. Religiozno iskustvo je u kulturnoantropolokim radovima o hodoau prepoznato kao plodonosno, ali izrazito slabo istraeno podruje, premda se radi o zajednikoj znaajki svih religijskih sustava te u pravilu temeljnom hodoasnikom motivu i uinku hodoaa. Time e ovaj rad pridonijeti razvoju koncepcijskog i metodolokog okvira za istraivanje religioznog iskustva u kulturnoj antropologiji, a zasigurno i u drugim znanostima kojima je ono predmet zanimanja. Nadalje, slijedei tezu o univerzalistikoj znaajki hodoasnikih sredita (Eade i Sallnow) pristupnik e nastojati pokazati kako se ta znaajka ostvaruje upravo u dimenziji religioznog iskustva svetoga kod pripadnika razliitih religijskih tradicija. Naime, temeljni je prostor istraivanja marijansko svetite u Olovu (Bosna), zajedniko hodoasniko odredite muslimana i katolika. Na ve steenim zavidnom empirijskim spoznajama u ovome, ali i u drugim svetitima u Bosni, pristupnik e pokuati argumentirano relativizirati gotovo ope mjesto govora u Bosni kako su religijske razlike poticaj spora u drutvenim i kulturnim odnosima. Marijansko svetite u Olovu je plodonosan teren za propitivanje pluraliteta i pluralnosti percepcija hodoasnikog mjesta i religioznih iskustava pripadnika razliitih religijskih tradicija. Usmjeravanjem na meureligijske kontakte i dijalog koji se ostvaruje zajednikom prisutnou u hodoasnikom mjestu, doktorand prua inovativan uvid u kompleksne i meuovisne sustave identifikacije pripadnika razliitih religijskih i etnikih skupina. Posizanje za koncepcijama nekoliko poddisciplina kulturne antropologije (antropologija religije, antropologija hodoaa, antropologija prostora i mjesta, antropologija iskustva) ali i za interdisciplinarnim pristupom (kulturna antropologija, teologija, sociologija) opravdano je i neminovno u ovako zacrtanoj temi i ujedno je vaan doprinos u istraivanju hodoaa i hodoasnikih mjesta. U terenskom istraivanju vei e naglasak biti na standardnim etnolokim metodama, usklaenim s etikim standardima, a posebnu vrijednost ovoj temi dat e autoetnografija stoga to Zvonko Marti terenu pristupa u trojnoj ulozi, kao istraiva, sveenik i hodoasnik. Upravo takav sloen pristup, uz koritenje neobjavljenoga gradiva arhiva olovskog svetita kao izvora komparativnih podataka, omoguit e izvedivost zacrtane teme. Miljenje i prijedlog:
130
Na temelju uspjeno obranjene teme doktorskoga rada te uvidom u priloenu dokumentaciju Povjerenstvo je utvrdilo da pristupnik ispunjava sve uvjete predviene programom Poslijediplomskoga doktorskog studija etnologije i kulturne antropologije za pristupanje izradi i obrani doktorske disertacije. Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu ovlaten je za provoenje postupka stjecanja doktorata znanosti u podruju humanistikih znanosti, polje etnologija i antropologija, kojima rad pripada. Predloena tema je znanstveno relevantna, jasno koncipirana i opravdana. Povjerenstvo je suglasno s prijedlogom da se disertacija izradi pod vodstvom mentorice dr. sc. Marijane Belaj, doc., budui da se intenzivno bavi antropologijom religije i antropologijom hodoaa. Povjerenstvo predlae Vijeu poslijediplomskih studija i Vijeu Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu da pristupniku Zvonku Martiu odobri predloenu temu doktorske disertacije "Hodoasniko mjesto kao prostor meureligijskoga dijaloga marijansko svetite u Olovu" pod vodstvom mentorice dr. sc. Marijane Belaj, doc. Prijedlog izmjene ili dorade naslova: Struno povjerenstvo i doktorand Zvonko Marti prihvaaju sugestiju Vijea poslijediplomskih studija o promjeni naslova "Hodoasniko mjesto kao prostor meureligijskog dijaloga: marijansko svetite u Olovu (Bosna i Hercegovina)" u "Hodoasniko mjesto kao prostor meureligijskoga dijaloga marijansko svetite u Olovu". Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): Planirana obrana doktorskog rada (naznaiti godinu i semestar): Ak. god. 2012./2013., zimski semestar Izdvojeno miljenje (samo ako netko od lanova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno miljenje)
Titula, ime i prezime, ustanova, drava: 1.(predsjednik Povjerenstva) dr. sc. Nevena krbi Alempijevi, doc. 2. dr. sc. Ivica Ragu, doc.
Potpis:
131
3. dr. sc. Marijana Belaj, doc. 4. 5.
M.P.
132

Titula, ime i prezime doktoranda/doktora ndice: Nositelj studija: Naziv studija: Matini broj doktoranda/doktora ndice: Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti Ime i prezime majke i/ili oca: Datum i roenja: Adresa: Telefon/mobitel: E-mail: mjesto PAVICA KNEEVI, dipl. tur. kom. FILOZOFSKI FAKULTET ZAGREB POSLIJEDIPLOMSKI SVEUILINI DOKTORSKI STUDIJ INFORMACIJSKIH ZNANOSTI 6927 u okviru doktorskog studija MILE NEKI, IVKA NEKI 16. RUJNA 1984., ZADAR KRALJICA MIRA 9, 23 000 ZADAR 098 893 574 pnekic@ffzg.hr izvan doktorskog studija na temelju znanstvenih dostignua
2007. Obrazovanje (kronoloki od novijeg k starijem datumu): Filozofski faklutet Zagreb, Sveuilite u Zagrebu Poslijediplomski svuilini doktorski studij iz informacijskih znanosti grana: informatologija i informacijski sustavi 2003. - 2007. Filozofski fakultet Zadar, Sveuilite u Zadru Odjel za informatologiju i komunikologiju Kultura i turizam 1999. - 2003. Ekonomsko-birotehnika i trgovaka kola Zada
40
133
Radovi: 1. Bunja, ., Krce Mioi, B., i Neki, P., Possibilities for implementation of the decision support system in the Croatian tourism industry, Zbornik meunarodnog znanstvenog skupa "Mipro 2007", Proceedings Vol. V. DE & ISS & BIS, Rijeka, 2007., str. 242-245., pregledni rad. 2. Krce Mioi, B., Bunja, ., i Neki, P., Zadar tourist destination on the Internet, Zbornik meunarodnog znanstvenog skupa "Mipro 2007", Proceedings Vol. V. DE & ISS & BIS, Rijeka, 2007., str. 79-83., pregledni rad. 3. Bunja, ., Ranjevi, M., i Neki, P., The issues of strategic dissemination of information in Croatian tourism, Zbornik meunarodnog znanstvenog skupa "The Future of information Science INFuture 2007", Zagreb, 2007., str. 367-375., pregledni rad. 4. Bunja, ., Ranjevi, M., i Neki, P., The importance of implementating the destination information system in the Croatian tourism industry, Knjiga saetaka: 19. bienalni meunarodni kongres "Turizam i hotelska industrija 2008.: novi trendovi u turistikom i hotelskom menadmentu", Opatija, 2008. Sudjelovanja na znanstvenim skupovima: 1. Bunja, ., Krce Mioi, B., i Neki, P., Podnesak: Possibilities for implementation of the decision support system in the Croatian tourism industry, Meunarodni znanstveni skup "Mipro 2007", Opatija, 21. 25. svibnja 2007. 2. Bunja, ., Ranjevi, M., i Neki, P., Podnesak: The issues of strategic dissemination of information in Croatian tourism, Meunarodni znanstveni skup "INFuture 2007", Zagreb, 7. 9. studeni 2007. 3. Bunja, ., Ranjevi, M., i Neki, P., Podnesak: The importance of implementating the destination information system in the Croatian tourism industry, 19. bienalni meunarodni kongres "Turizam i hotelska industrija 2008", Opatija, 07. 09.05. 2008.

Hrvatski: Engleski: Naslov na jeziku na kojem e se pisati rad (ako nije na hrvatskom ili engleskom): Podruje/polje: Znanstveno podruje drutvene znanosti, polje informacijske i komunikacijske znanosti, grana informatologija i informacijski sustavi. MOGUNOSTI ZA RAZVOJ I IMPLEMENTACIJU DESTINACIJSKOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA TEMELJENOG NA WEB 2.0 TEHNOLOGIJI U ZADARSKOJ UPANIJI POSSIBILITIES FOR DEVELOPMENT AND IMPLEMENTATION OF THE DESTINATION INFORMATION SYSTEM BASED ON WEB 2.0 TECHNOLOGIES IN ZADAR COUNTY

(navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraivanju ili ako postoji neki drugi razlog Titula, ime iza viestruko mentorstvo) Ustanova, drava: E-pota: prezime: Sveuilite u Zadru, PROF.DR.SC. NENAD Odjel za turizam i Prvi mentor: nenad@edemokracija.hr PRELOG komunikacijske znanosti, Hrvatska
134
Drugi mentor: KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina PROF.DR.SC. NENAD PRELOG Radovi: 1. Prelog, Nenad; Boras, Damir: Enciklopedija budunosti: interaktivni izvor znanja. Radovi Leksikografskog zavoda Miroslav Krlea, 2001, br. 10, str. 155-163. 2. Prelog, Nenad; Boras, Damir: Bibliografski izvori znanja na novim medijima. Radovi Leksikografskog zavoda Miroslav Krlea, 2001, br. 10, str. 165-169. 3. Prelog, Nenad: Pretraivanje i pronalaenje informacija u virtualnom svijetu, u: Digital Information and Heritage, Dept. of Information Sciences, Faculty of Humanities and Social Sciences, Zagreb, 2007. str. 51-59. 4. Prelog, Nenad: Novi mediji i novinstvo na internetu, u: Uvod u medije, Naklada Jesenski i Turk i Hrvatsko socioloko drutvo, Zagreb, 2010. str. 201-216. 5. Prelog, Nenad: Od tko i to do kako i zato budunost online enciklopedija, Studia Lexicographica, br. 4, 2010, (u tisku)
Prvi mentor:
Drugi mentor:
OBRAZLOENJE TEME
Proliferacija informacijsko komunikacijske tehnologije u turizmu nametnula je potrebu redefiniranja informacijskog prostora. Turisti su izloeni masi informacija to je dovelo do problema pretraivanja i pronalaenja informacija odnosno njihove vrijednosti i korisnosti, stoga, turistike destinacije moraju s pozornou pristupiti prikupljanju, obradi, pohrani i diseminaciji informacija, a destinacijski informacijski sustav zasnovan na Web 2.0 tehnologiji osnovno je sredstvo kojim se to nastoji ostvariti. Korisniki kreirani sadraj, otvorenost, djeljenje, kolaboracija, interakcija te drutvene mree i zajednice osnovne su karakteristike web-a orijentiranog vie prema korisniku nego prema izdavau, osiguravajui decentralizaciju izrade sadraja i tako omoguujui veu slobodu i interakciju sa samim medijem. Teite doktorske disertacije predstavlja istraivanje potencijala implementacije destinacijskog informacijskog sustava koji e se temeljiti na Web 2.0 tehnologiji u domeni razvoja turizma Zadarske upanije koja se prema slubenim statistikim podatcima nalazi na etvrtom mjestu po ostvarenom turistikom prometu u Republici Hrvatskoj (u 2009.g. ostvareno je 1.104.809 turistikih dolazaka i 7.270.036 noenja), a sve to s ciljem pravovreme participacije u tijekove globalne konkurentnosti turistikih destinacija, to bi u konanici rezultiralo rastom turistikog prometa.
135
The proliferation of information and communication technologies in tourism has imposed the necessity of redefining the information space. The tourists are exposed to the mass of information which led to the problems of research and retrieval of the information, their value and usefulness. However, tourist destination should carefully approach to collecting, processing, storage and dissemination of information and destination information system based on Web 2.0 technology is the primary means by which it seeks to achieve. User generated content, openness, sharing, collaboration, interaction and social networks and communities are the main characteristics of a web which is opened more to the users rather than the publisher, providing the decentralization of content and thus allowing more freedom and interaction with the media themselves. The emphasis of the doctoral dissertation represents researching the potential of the implementation of destination information system which will be based on Web 2.0 technology in the field of tourism development in Zadar County, which is according to official statistical data on the fourth place achieved by the tourist trade in Croatia (in 2009. realized 1.104.809 tourist arrivals and 7,270,036 overnight stays), all with the aim of timely participation in the flows of global competitiveness of tourist destinations, which would ultimately result in an increase in tourist traffic.
136
Razvoj informacijsko komunikacijskih tehnologija i turizma dva su najsnanija pokretaa svjetskog gospodarstva. Sukladno tome, veina nacionalnih turistikih organizacija (zajednica) postigla je naprednu razinu koritenja Interneta u odnosima s korisnikom. To rezultira dostupnom koliinom i heterogenosti sadraja, kao i uspostavljenjem interakcije s tritem, to se provodi u procesu upravljanja razvojem turistikih destinacija. Turisti informacije o turistikim destinacijama dobivaju iz razliitih izvora to podrazumjeva utroak vremena i novca ali esto te informacije budu nepotpune i nepravodobne to se moe odraziti na stupanj zadovoljstva turista. Informacijski sustav destinacije primarno je sredstvo kojim se eli uiniti dostupnom pravu informaciju u pravo vrijeme i na pravom mjestu. Nekad pasivni primatelj poruke danas je zamjenjen aktivnim korisnikom koji eli dijeliti sadraje, suraivati, sudjelovati u drutvenim mreama eli otvorenost i interakciju odnosno sve mogunosti koje omoguuje Web 2.0 tehnologija i sustav zasnovan na njemu. Osim to Web stranice informacijskog sustava destinacije slue kao skladita informacija one sada predstavljaju i okupljalite istomiljenika ili samih korisnika proizvoda odnosno tema oko koje se okupljaju te sami grade stranicu u smislenu cjelinu. U sreditu interesa nalazi se korisnik koji je razvojem informacijske tehnologije postao sve sofisticiraniji te zahtjeva personaliziranu uslugu koja e biti usmjerana ka njegovim imanentnim potrebama. Implementacijom toga sustava za koji moemo rei da je meuorganizacijski sustav a iji je zadatak osigurati turistima, potencijalnim turistima te menadmentu privatnog i javnog sektora u turizmu, olakan pristup relevantnim, cjelovitim informacijama, Zadarska upanija postala bi na meunarodnom tritu prepoznatljivija kao destinacija, tj. doprinijelo bi izgradnji destinacijskog identiteta i imida. Informacijskim sustavima bavili su se brojni autori u sklopu razliitih znanstvenih disciplina. Meutim, istraivai turizma iz razliitih znanstvenih disciplina u svojim radovima vrlo su se rijetko bavili informacijskim sustavima, tj. destinacijskim informacijskim sustavima kao predmetom istraivanja. Istraivanjem baza podataka, osobito baza EBSCO, Current Contets, ERIC, SCOPUS, INSPEC, baze Hrvatska znanstvena bibliografija, za zakljuiti je da na prostoru Hrvatske ne postoji niti jedan rad koji se bavi implementacijom sustava destinacije i mogunostima Web-a 2.0, a u svjetskim okvirima tek mali broj znanstvenih radova obrauje tu problematiku. Slijedi prikaz nekoliko recentnih radova relevantnih za doktorsku disertaciju koji obrauju problematiku destinacijskih informacijskih sustava s naglaskom na njihove zakljuke. Hong-Mei, C., Sheldon, P.J., Destination information systems: design issues and directions ( implementacija interorganizacijskih destinacijskih informacijskih sustava podrazumijeva suradnju izmeu javnog i privatnog sektora) Chang, D.Y., Six fundamentals of strategic implementation of information system for destination managment organization (stratekom implementacijom informacijskog sustava znaajno se poboljava poloaj destinacije na tritu) Gretzel, U., Fesenmaier, D.R., Implementing a knowledge-based tourism marketing information system: the Illinois Tourism Network (upravljanje tijekovima informacija i znanja u turizmu zahtjeva multidimenzionalan pristup izgradnji marketinkog informacijskog sustava) Drews, W., A Web 2.0 Tourism Information System for Accessible Tourism (oblikovanjem turistikog informacijskog sustava zasnovanog na Web 2.0 tehnologiji destinacije poveavaju svoju konkurentsku prednost) Proll, B., Retschitzegger, W., Wagner, R., Ebner, A., Beyond traditional Tourism Information Systems TIScover (informacijski sustavi temeljni na WWW moraju ne samo nuditi mreene kataloge, ve pruati podatke o uslugama i vrijednostima) Bdard, F., Louillet, M.C., Verner, A., Joly. M.C., Implementation of a Destination Management System Interface in Tourist Information Centres and its Impact (tehnika i financijska podrka, odnos izmeu privatnog i javnog sektora i izobrazba indintificirani su kao kljuan element u implementaciji takvog sustava) Fesenmaier, D.R., O'Leary, J., Leppers, A.W., Developing a knowledge-based tourism marketing information system (integrirani marketinki informacijski sustav i metode organizacijskog stvaranja znanja vani su u ostavarivanju konkurentskih prednosti u turizmu) Buhalis, D., Spada, A., Destination managment system: criteria for success an exploratory research (DMS omoguuje diseminaciju relevantnih informacija o destinaciji) Kliek, B., Design of a Multilevel Intelligent Decision Support Systems for the improvement of tourist satisfaction (inteligentni sustavi mogu uinkovito poveati
137
Cilj i hipoteze istraivanja41 (preporueno 700 znakova s praznim mjestima) Cilj doktorske disertacije nastojat e se postii na dvije razine- teorijskoj i empirijskoj. S teorijskog aspekta cilj je eksplicirati mogunosti i prednosti koje prua implementacija informacijskog sustava destinacije zasnovanog na Web 2.0 tehnologiji koja je transformirala procese u turizmu tj., afirmirala neopipljive parametre poslovanja. Korisniki kreirani sadraj, otvorenost, djeljenje, kolaboracija, interakcija te drutvene mree i zajednice sve su to karakteristike web-a orijentiranog vie prema korisniku nego prema izdavau, osiguravajui decentralizaciju izrade sadraja i tako omoguujui veu slobodu i interakciju sa samim medijem. S empirijskog aspekta cilj doktorske disetacije je istaiti postoji li interes od strane menadmenta privatnog i javnog sektora u turizmu Zadarske upanije za implementaciju sustava koji osim to moe biti upotrebljen u promidbene svrhe treba procesuirati i informacije na temelju kojim je mogue donositi odluke.S obzirom na oekivane rezultate istraivanja postavljaju se sljedee hipoteze: H 1 Informacijski sustav destinacije temeljen na Web 2.0 tehnologiji omoguuje korisnicima pravovremeno dobivanje informacija, interakciju u realnom vremenu, dijeljenje iskustva s drugima i na taj nain osim promidbene svrhe, procesuira i informacije na temelju kojih menadmet turistikih organizacaja moe donositi odluke. H 2 Integracija Web 2.0 tehnologije i destinacijskog informacijskog sustava nudi turistu (korisniku) potporu u ciljanom pronalaenju informacija i na taj nain uinkovitije zadovoljava njihove informacijske potrebe. H 3 Implementacija sustava temeljenog na Web 2.0 tehnologiji koja se snano oslanja na komunikaciju s korisnicima, integrira globalno druenje, razmjenu informacija, znanja, iskustava i utisaka na razini pojedinca, u budunosti e postati primarno sredstvo za pravovremeno ukljuivanje Zadarske upanije u tijekove globalne konkurentnosti turistikih destinacija. H 4 Zadarska je upanija u malom broju integrirala Web 2.0 aplikacije na svoje Web stranice to zabrinjava s obzirom na veliki utjecaj koji Web 2.0 ima na ponaanje i odluivanje potroaa. Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraivanja (preporueno 6500 znakova s praznim mjestima) U istraivanju, formuliranju i interpretaciji rezultata istraivanja doktorske disertacije koristit e se brojne znanstvene metode. Metode istraivanja mogue je sistematizirati u dvije skupine: metode koje e se koristiti u teoretskom, odnosno deskriptivnom dijelu disertacije; te metode koje e se koristiti u empirijskom dijelu disertacije. U deskriptivnom dijelu disertacije koristit e se brojne metode, a najvanije su: induktivna i deduktivna, analize i sinteze, apstrakcije i konkretizacije, generalizacije i specijalizacije, dokazivanja i opovrgavanja, klasifikacije, deskripcije, kompilacije i komparativna metoda.U empirijskom dijelu disertacije prilikom obrade podataka prikupljenih nakon provedbe istraivanja, odnosno za interpretaciju rezultata istraivanja, koristit e se metoda deskriptivne statistike i druge metode obrade podataka. Istraivanje se u empirijskom dijelu disertacije planira provesti s pomou anketnog upitnika i dubinskog intervjua. U anketnom e se upitniku traiti: sociodemografske varijable ispitanika starost, radno iskustvo na poslovima u turizmu, stupanj strune spreme, zavreni smjer kole i spol. U ovom istraivanju ne e se koristiti uzorak, ve e se anketirati cjelokupna populacija budui da se planiraju ispitati predstavnici turistikih zajednica Zadarske upanije, kao i menadment turistikih subjekata koji posluju na podruju Zadarske upanije. Dubinskim intervjuom planira se ispitati vie ispitanika predstavnika sustava turistikih zajednica i menadmenta turistikog sektora s podruja Zadarske upanije. Istraivanje se planira provesti u suradnji sa Zadarskom upanijom, Turistikom zajednicom Zadarske upanije i Hrvatskom gospodarskom komorom Zadarske upanije. Istraivanje e se provesti u vremenskim granicama od 30 dana, tj., od 15. travnja do 15. svibnja 2011. godine. Podaci iz upitnika unosit e se u posebno konstruiranu elektroniku matricu i bit e obraeni raunalnim programom Statistica 6.0 (StatSoft). Dubinski intervju provest e se osobno u vremenskoj granici od 15 dana, tj., od 1. do 15. lipnja 2011. godine.
41
138
Oekivani znanstveni doprinos predloenog istraivanja (preporueno 500 znakova s praznim mjestima) Rezultati istaivanja doktorske disertacije trebali bi implicirati svoj znanstveni doprinos u teorijskom i aplikativnom smislu. U teorijskom smislu, oekivani znanstveni doprinos predloenog istraivanja bio bi u razvoju znanstvene misli o znaaju, nunosti i prednostima oblikovanja destinacijskog informacijskog sustava, zasnovanog na Web 2.0 tehnologiji u domeni razvoja turizma; a u aplikativnom smislu to bi bila implementacija destinacijskog informacijskog sustava u Zadarskoj upaniji s ciljem pravovreme participacije u tijekove globalne konkurentnosti turistikih destinacija. Vano je istaknuti da u Hrvatskoj ova tema do sada nije obraena te da e rad, osim navedenog, predstaviti i sintezu literature s podruja primjene informacijsko komunikacijske tehnologije u turizmu, te tako nainiti korpus znanja koje bi moglo sluiti kao polazite za daljnja istraivanja. Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci)
139 1. Adam, J., Cobos, X., Liu, S., Travel 2.0: trends in industry awareness and adoption. New
York University and PhoCusWright Inc, New York, 2007. 2. Au, A., Adoption of Web 2.0 by Tourism Businesses in NSW, http://corporate.tourism.nsw.gov.au/Sites/SiteID6/objLib40/Adoption-of-Web%202_Jan10.pdf, 15. rujna 2010. 3. Bdard, F., Louillet, M.C., Verner, A., Joly. M.C., Implementation of a Destination Management System Interface in Tourist Information Centres and its Impact, u O'Coonor, P., Hopkken, W., Gretzel, U. (eds.), Information and Communications Tehnologies in Tourism, Proceedings of the International Conference, Innsbruck, Austria, 2008., str. 220231. 4. Bokovi, D., Information system and tourist destination marketing management, Zbornik radova 9. meunarodne konferencije Informacijski i inteligentni sustavi, Varadin, 1998., str. 141-153. 5. Buhalis, D., eTourism: Information Tehnology for Strategic Tourisn Managment, Financial Times/Prentice Hall, London, 2003. 6. Buhalis, D., Strategic use of information technologies in the tourism industry, Tourism Management, vol. 19, n. 5., 1998., str. 409-421. 7. Buhalis, D., Spada, A., Destination managment system: criteria for success an exploratory research, u Fesenmaier, D.R., Klein, S., Buhalis (eds.), Information and Communication Tehnologies in Tourism, Proceedings of the International Conference, Barcelona, Spain, 2000., str. 473-484. 8. Chang, D.Y., Six fundamentals of strategic implementation of information system for destination managment organization, e-Rewiew of Tourism research (eRTR), Vol. 1, No. 4, 2003. 9. Drews, W., A Web 2.0 Tourism Information System for Accessible Tourism, u O'Coonor, P., Hopkken, W., Gretzel, U., Information and Communications Tehnologies in Tourism, Proceedings of the International Conference, Innsbruck, Austria, 2008., str. 164-174. 10. Fesenmaier, D., O'Leary, J. i Leppers, A.W., Developing a knowledge-based tourism marketing information system, Information Technology and Tourism, vol. 2, n.1., 1999. 11. Hong-Mei, C. i Sheldon, P.J., Destination information systems: design issues and directions, Journal of Management Information Systems, vol.14, n.2., 1997., str. 151-177. 12. Kliek, B., Design of a Multilevel Intelligent Decision Support Systems for the improvement of tourist satisfaction, Information technology in Tourism, vol.5, 2000., str. 55-67. 13. O'Connor, P., Elektronic Information Distribution In Tourism and Hospitality, CABI Publishing, New York, 1999. 14. OReilly T (2005) What is web 2.0: design patterns and business models for the next generation of software, http://www.oreillynet.com/pub/a/oreilly/tim/news/2005/09/30/what-is-web-20.html, 20.rujna 2010. 15. Prelog, N., Pretraivanje i pronalaenje informacija u viirtualnom svijetu, Zbornik meunarodnog znanstvenog skupa "The Future of information Science INFuture 2007", Zagreb, 2007., str. 51-60. 16. Proll, B., Retschitzegger, W., Wagner, R. i Ebner, A., Beyond traditional Tourism Information Systems TIScover, Information Technology and Tourism, vol. 1, n.1., 1998. 17. Sheldon, P.J., Destination information system, Annals of Tourism Research, vol. 20, n. 4., 1993., str.633-649. 18. Werthner, H., Klein, S., Information Tehnology and Tourism A Chelleging Relationship, Spinger-Verlang, Wien, 1999.
Procjena ukupnih trokova predloenog istraivanja (u kunama) 5 000 HRK Predloeni izvori financiranja istraivanja Vrsta financiranja Naziv projekta Voditelj projekta Potpis
140
Nacionalno financiranje Meunarodno financiranje Ostale vrste projekata Samostalno financiranje Sjednica Etikog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraivanja42
Ukupne trokove predloenog istraivanja samostalno u financirati.
Suglasnost mentora i doktoranda s prijavom teme Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. prof. dr.sc. Nenad Prelog
Pavica Kneevi, dipl.tur.kom
IZJAVA
Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveuilitu. U Zagrebu, 19. sijenja, 2011. Pavica Kneevi, dipl.tur.kom
42
141
DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA43[1]


Titula, ime i prezime doktoranda/doktoran dice: Nositelj studija: Naziv studija: Matini broj doktoranda/doktoran dice: Jezik pisanja rada: Naslov predloen Hrvatski e teme Engleski Podruje/polje/grana (ako se doktorski studij izvodi u grani): Pavica Kneevi, dipl. tur. kom.
Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu Poslijediplomski sveuilini doktorski studij informacijskih znanosti 6927 Hrvatski IMPLEMENTACIJA DESTINACIJSKOG TEMELJENOG NA TEHNOLOGIJI WEB 2.0 INFORMACIJSKOG SUSTAVA
IMPLEMENTATION OF THE DESTINATION INFORMATION SYSTEM BASED ON TECHNOLOGIES WEB 2.0 drutvene znanosti / informacijske znanosti / informacijski sustavi i informatologija
MENTOR(I)
Titula, ime i prezime: dr.sc. Nenad Prelog, red. prof. Ustanova, Sveuilite u Zadru, Odjel za turizam i komunikacijske znanosti, Hrvatska E-mail: nenad@edemokracija .hr
Prvi mentor:
Drugi mentor: Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora Titula, ime i prezime 1. dr.sc. Nenad Prelog, red. prof. 2. dr. sc. Mihaela Banek Zorica, doc. 3. dr. sc. Kreimir Pavlina, doc. 4. Ustanova, Sveuilite u Zadru, Odjel za turizam i komunikacijske znanosti, Hrvatska Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Hrvatska Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Hrvatska E-mail: nenad@edemokracija .hr
mbanek@ffzg.hr kpavlina@ffzg.hr
43[1]
142
5. Sjednica nadlenog tijela i toka dnevnog reda u okviru koje je imenovano Povjerenstvo Sjednica Etikog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraivanja Sjednica Vijea poslijediplomskih studija 7. oujka 2011. Sjednica Fakultetskoga vijea Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu odrana 16. i 18. oujka 2011. Toka Ad 30.

Postupak javne obrane sinopsisa te odobravanja teme za stjecanje doktorata znanosti u okviru doktorskog studija informacijskih i komunikacijskih znanosti za pristupnicu Pavicu Kneevi odran je 17. veljae 2011. god. s poetkom u 17.00 sati na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu. Javnu obranu sinopsisa i teme doktorskog rada u znanstvenom podruju drutvenih znanosti, polje informacijske i komunikacijske znanosti, grana informacijski sustavi i informatologija, pristupnica je obavila pred strunim povjerenstvom u sljedeem sastavu: prof. dr. sc. Nenad Prelog, predsjednik strunog povjerenstva za potvrdu i odobravanje teme, doc. dr. sc. Mihaela Banek Zorica, lan strunog povjerenstva, doc. dr. sc. Kreimir Pavlina, lan strunog povjerenstva, te prof.dr.sc. Jdadranka Lasi-Lazi, voditeljica studija. Sinopsis i nacrt teme doktorskog rada pristupnica je predstavila uz podrku power-point prezentacije. Izlaganje sinopsisa i teme doktorskog rada pristupnice trajalo je 30 minuta. Izlaganje se sastojalo od uvodnog teorijskog pristupa utjecaju informacijsko-komunikacijske tehnologije na turizam te definiranju destinacijskog inoformacijskog sustava i tehnologije Web 2.0. U sredinjem dijelu izlaganja stavljen je naglasak na potencijal implementacije destinacijskog informacijskog sustava koji bi se temeljio na tehnologiji Web 2.0. u domeni razvoja turizma , a sve to ciljem pravovremene participacije Hrvatske u tijekove globalne konkurentnost te prikaza rezultata empirijskog istraivanja koje e biti provedeno na primjeru Zadarske upanije. U zavrnom dijelu predvienog izlaganja naglaeno je da bi se oekivani znanstveni doprinos mogao iskoristiti u teorijskom i aplikativnom smislu, dakle promiljanjima o znaaju, nunosti, i prednostima oblikovanja destinacijskog informacijskog sustava temeljenog na Web 2.0. tehnologiji, te naravno implementaciji takvog sustava na nacionalnoj i/ili lokalnoj razini u Republici Hrvatskoj. U odgovorima i raspravi o pitanjima koja su pristupnici upuena od lanica i lanova povjerenstva te voditeljice studija tijekom polusatne strune rasprave vidljivo je da se radi o kompetentnom kandidatu koji dobro poznaje recentnu literaturu iz podruja upravljanja informacijskokomunikacijskim tehnologijama u turizmu i metodologiju znanstvenoga rada.

(izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) Temeljem iznesenih injenica struno povjerenstvo jednoglasno ocjenjuje da je pristupnica Pavica Kneevi u procesu odobravanja teme za stjecanje doktorata znanosti pokazala izvrsno poznavanje navedene teme i odabranog problema te ga je izloila na primjeren nain. Vano je istaknuti da u Hrvatskoj ova tema do sada nije obraena te da e rad osim teorijskog i aplikativnog smisla predstaviti i sintezu literature s podruja primjene informacijsko komunikacijske tehnologije u turizmu, te tako nainiti korpus znanja koje bi moglo sluiti kao polazite za daljnja istraivanja Miljenje je strunoga povjerenstva da je predloena tema znanstveno relevantna i izvediva uz primjenu predviene metodologije te da postoji teorijsko opravdanje takvog istraivanja, stoga predlae njezino prihvaanje i odobravanje izrade doktorske disertacije. Miljenje i prijedlog: Struno povjerenstvo je zakljuilo kako pristupnica Pavica Kneevi zadovoljava sve uvjete propisane programom Poslijediplomskog doktorskog studija informacijskih i komunikacijskih znanosti (v. 23. oujka 2010.) a to su:
143
1. Polaenjem poslijediplomskoga doktorskog studija informacijskih znanosti pristupnica je sakupila 170 bodova za prijavu, odnosno 180 za obranu disertacije. 2. Objavila je vie znanstvenih i strunih radova te sudjelovala na vie znanstvenih skupova. 3. Ispunila fond predvienih sati u radu s mentorom. 4. Obranila nacrt teme za stjecanje doktorata znanosti. Struno povjerenstvo predlae da se Pavici Kneevi odobri tema za stjecanje doktorata znanosti te omogui nastavak postupka i obrane doktorskog rada pod naslovom Implementacija destinacijskog informacijskog sustava temeljenog na tehnologiji Web 2.0. pod vodstvom mentora dr. sc. Nenada Preloga, red. prof. sa Sveuilita u Zadru, Odjel za turizam i komunikacijske znanosti. Prijedlog izmjene ili dorade naslova: Vijee poslijediplomskih studija predloilo je Strunom povjerenstvu da se u naslovu disertacije izmijeni redoslijed rijei u dijelu Web 2.0. tehnologiji tako da naslov disertacije umjesto Implementacija destinacijskog informacijskog sustava temeljenog na Web 2.0. tehnologiji glasi Implementacija destinacijskog informacijskog sustava temeljenog na tehnologiji Web 2.0. Struno povjerenstvo razmotrilo je ovaj prijedlog i prihvatilo ga. Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu):
Planirana obrana doktorskog rada (naznaiti godinu i semestar): 2011.-2012., ljetni semestar Izdvojeno miljenje (samo ako netko od lanova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno miljenje)
Potpis
(ime i prezime lana povjerenstva)
Titula, ime i prezime, ustanova, drava: 1.(predsjednik Povjerenstva) PROF.DR.SC. NENAD PRELOG Odjel za turizam i komunikacijske znanosti, Hrvatska
Potpis:
144
2. DOC. DR. SC. MIHAELA BANEK ZORICA, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Hrvatska 3. DOC. DR. SC. KREIMIR PAVLINA, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Hrvatska 4. 5.
M.P.
145
OPI PODACI I KONTAKT PRISTUPNIKA/PRISTUPNICE:

IME I PREZIME PRISTUPNIKA ILI PRISTUPNICE: SASTAVNICA: Naziv studija: Matini broj studenta: Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti: Ime i prezime majke i/ili oca: Datum i mjesto roenja: Adresa: Telefon/mobitel: e-pota: Miroslav Bagari
Filozofski fakultet Poslijediplomski doktorski studij pedagogije
7376
u okviru doktorskog studija pok. Jozo
izvan doktorskog studija
na temelju znanstvenih dostignua
25. studenoga 1950. Keinci 44000 SISAK, Gustava Krkleca 15 098/262-671 miroslavbagaric.bag@gmail.com
IVOTOPIS PRISTUPNIKA/PRISTUPNICE:
2009. doktorski studij 2003. 2005. poslijediplomski studij pedagogije (poloeni ispiti, magistarski rad nije branjen) 1981. 1983. poslijediplomski studij pedagogije (poloeni ispiti, magistarski rad nije branjen) 1981. diplomirao pedagogiju na FF 1973. diplomirao ruski jezik na Pedagokoj akademiji u Zagrebu 1969. zavrio gimnaziju 1999. ravnatelj Gimnazije Sisak 1981. 1999. pedagog u O Ivana Kukuljevia u Sisku 1974. 1981. nastavnik ruskog jezika u O Janko orkovi u Donjem irovcu 1973. 1974. nastavnik u kolama: Viljevski Cret, Medvia, -
Radno iskustvo (kronoloki od novijeg k starijem datumu): Popis radova i aktivnih sudjelovanja na kongresima:

Hrvatski:
Utjecaj stilova ponaanja srednjokolaca na rizino ponaanje u slobodnom vremenu

-
Engleski:
Jezik na kojem e se pisati rad:
Hrvatski

146
Mentor 1: Mentor 2: Prof. dr. Previi Vlatko Filozofski fakultet vprevisi@ffzg.hr
KOMPETENCIJE MENTORA - popis do 5 objavljenih relevantnih radova u zadnjih 5 godina b Previi, Vlatko. Pedagogija i metodologija kurikuluma // Kurikulum: teorije metodologija - sadraj - struktura / Previi, Vlatko (ur.). Zagreb : kolska knjiga, 2007. Str. 157-204. Spodbujane ustvarjalnosti uencev pri pouku naravoslovja // Naravoslovje v teoriji in olski praksi / Devetak, Iztok ; Strgar, Jelka ; Naji, Majda (ur.). Ljubljana : Zavod Republike Slovenije za olstvo, 2006. Str. 110-114. Domovi, Vlatka; Godler, Zlata; Previi Vlatko. Srednjokolci i kultura demokracije. // Pedagogijska istraivanja. 1. (2004.) , 1.; 67-88 (lanak, znanstveni). Previi, Vlatko; Hrvati, Neven; Posavec, Koraljka. Socijalna distanca prema nacionalnim ili etnikim i religijskim skupinama. // Pedagogijska istraivanja. 1 (2004) , 1; 105-119 (lanak, znanstveni). Globalne dimenzije odriva razvoja u nacionalnom kolskom kurikulumu // Cjeloivotno uenje za odrivi razvoj / Uzelac, Vinka ; Vujii, Lidija (ur.). Rijeka : Sveuilite u Rijeci, Uiteljski fakultet u Rijeci, 2008. 55-65 (pozvano predavanje,meunarodna Mentor 2: Ime i prezime -
Mentor 1: Vlatko Previi
OBRAZLOENJE TEME:
Saetak na hrvatskom jeziku (maksimalno 1000 znakova s praznim Saetak na engleskom jeziku (maksimalno 1000 znakova s praznim Uvod (maksimalno 2000 znakova s praznim mjestima)
U ovom radu bavit emo se ovisnou o puenju duhana, pijenju alkohola i konzumiranju droga. Poveznica prema slobodnom vremenu bit e stilovi ponaanja mladih. Slobodno vrijeme definiramo kao onaj dio vremena koji ueniku ostaje nakon ispunjenja
147
drutvenih, kolskih i obiteljskih obveza te ivotnih fiziolokih potreba. Karakterizira ga slobodno biranje aktivnosti kojima uenik zadovoljava potrebu za odmorom, razonodom, zabavom i osobnim razvitkom. Te aktivnosti ovise o drutvenom poloaju, obrazovanju, navikama, sposobnostima pojedinca i jednoj posebnoj kulturi njegova provoenja, ali i o aktualnoj ponudi sadraja, kulturnom nasljeu okoline itd. (Iliin, 2000). Stil ponaanja, esto nazivan i kao ivotni stil, s druge strane, oznaava relativno stabilan obrazac ponaanja svojstven pojedincu u svim ivotnim podrujima (Tomi-Koludrovi i Leburi, 2002). Stilovi ponaanja su modeli djelovanja koji pridonose razlikovanju ljudi, a koji istovremeno presudno utjeu na samoopaanje individue. Njihova relativna stabilnost ukazuje na mogunost utjecanja na njih to odgojnim imbenicima otvara mogunost da obogaivanjem sadrajne ponude u slobodnom vremenu, dobrom organizacijom i odmjerenim voenjem usmjere djecu i mlade na pozitivno ponaanje. Pojam rizina ponaanja odnosi se na ona ponaanja koja objedinjuju smionost i opasnost, pa i pogibeljnost. Karakteristika je mladei koja prakticira takva ponaanja da ima nisku percepciju rizika (Kuzman, 2002) te i nije svjesna opasnosti kojoj se tim ponaanjem izlae. Kako je veina ponaanja nauena u interakciji sa socijalnom okolinom, vanost vrstih veza mladih s obitelji i kolom je presudna za usvajanje prosocijalnih normi (Bareti, 2000). Time u prvi plan izbija potreba umanjivanja deficitarnosti adekvatnih pedagokih pristupa i postupaka jer njih ne mogu uspjeno zamijeniti esto zagovarane represivne metode (Bognar, 2005).
Pregled dosadanjih istraivanja (maksimalno 5000 znakova s praznim mjestima)
Dosadanja empirijska istraivanja najvema su usmjerena na: (1) otkrivanje koliine slobodnog vremena i kvalitete njegova utroka (Iliin, 2000, Kozjak Miki i Kova, 2004, Leburi i Relja, 1999 i drugi; Mlinarevi (2004) navodi prosjek 3.4 i preko 4 sata to je sukladno drugim nalazima (Arbuni (2002), Iliin (2001), Jerbi (1970, 1971)), (2) pitanje utvrivanja ivotnih stilova odreenih grupacija mladei (Fulgosi i Radin, 1982, TomiKoludrovi i Leburi, 2001, Mlinarevi, 2004 i drugi; broj otkrivenih ivotnih stilova varira u razliitim populacijama, a nema niti jedinstvenih okvira aktivnosti koje autori svrstavaju u odreeni stil; u istraivakim radovima autori uglavnom imenuju ivotne stilove sluei se osebujnim i manje osebujnim imenima; Fulgosi i Radin upozoravaju na subjektivnost takvog postupka iako i sami zbog komunikacije (s itateljem) to ine).
148
(3) zloporabu dokolice kao odsjeka vremena za konzumiranje opojnih tvari i droga, delinkventno, nasilniko i vandalsko ponaanje (Milia i Toli, 2005, avora, 2003, Nazor, 2003 i drugi). Jo je 1964. godine Luther Terry sa svojim suradnicima objavio izvjee o povezanosti puenja s brojnim oboljenjima dokazujui i eu smrt puaa u odnosu na nepuae (tzv. Terryjeva bomba). Tako on navodi da je smrtnost puaa od raka plua 10,8 puta vea nego kod nepuaa, od raka grkljana 5,4 puta, od raka usne upljine 4,1 puta, od raka jednjaka 3,4 puta itd. (prema: Stani, 1997). Procjenjuje se da u svijetu sedamdeset milijuna ljudi ima potekoe vezane uz pijenje alkohola (Blai-op, 2003, 11), najvie piju Europljani (od jedne do dvadeset pet litara istog alkohola (Vie od 10 litara istog alkohola po stanovniku troi se godinje u razliitim europskim zemljama, od Danske i Njemake do Francuske, Grke, Portugala, panjolske, Estonije, Maarske, Latvije, Litve, Poljske, Ruske federacije i Slovenije. (Sakoman i dr., 2002)); u Hrvatskoj oko milijun ljudi pati zbog alkoholizma, do 2001. g. bilo je registriranih alkoholiara 250.000, a svake sljedee godine registrira se novih 8.000 (Vjesnik, 2001). Meu mladim Europljanima tako je vrlo popularan tzv. binge drinking (Anderson i dr., 2007), pijenje estokog alkohlnog pia koje, primjerice u Njemakoj, pojaano prakticiraju mladi s porastom ivotne dobi (EMCDDA, 2008). U povoljnoj drutvenoj klimi (ponuda, odsustvo utjecaja odgojnih imbenika, izgubljeni vrijednosni oslonci i slino) droge se uzimaju zato da bi se promijenilo raspoloenje i ponaanje (Schwebel, 1995, 51). U nas jo nisu, u dovoljnoj mjeri, (1) teorijski razrijeena pitanja osnovnih pedagokih pojmova (primjerice funkcionalni odgoj) zbog ega u pedagogiji jo uvijek postoje, pa i koegzistiraju, razliita odreenja njezina predmeta, razliita shvaanja znaenja odgoja i obrazovanja te razliiti koncepti njezina predmeta (Gudjons, 1994; Knig, Zedler, 2000; Anti, 2000; i dr.), (2) empirijski istraivana povezanost ivotnih stilova i oblika rizinog ponaanja srednjokolaca u slobodnom vremenu.
Cilj i hipoteze istraivanja (maksimalno 700 znakova s praznim mjestima)
Cilj: Utvrditi utjecaj stilova ponaanja na rizina ponaanja srednjokolaca u njihovu slobodnom vremenu. Hipoteza: Ne postoji znaajna razlika izmeu latentnih varijabli ili faktora ekstrahiranih iz aktivnosti provoenja slobodnog vremena uenika i prakticiranja rizinih ponaanja
149
iskazanih kroz konzumaciju duhanskog dima, alkoholnih pia i drugih droga.
Materijal, metodologija i plan istraivanja (maksimalno 6500 znakova s praznim mjestima)
Rad je podijeljen na prikaz rezultata neempirijskog i empirijskog istraivanja. Neempirijsko istraivanje zasniva se na deskriptivnoj i komparativnoj analizi kljunih pojmova slobodnog vremena, stila ponaanja (ivotnog stila), rizinog ponaanja, puenja duhana, pijenja alkohola i zlouporabe drugih droga u naoj i stranoj znanstvenoj i strunoj literaturi. Empirijsko istraivanje provest e se anketiranjem oko 450 uenika 3. razreda srednjih kola s podruja Sisakomoslavake upanije odabranih sluajnim izborom. Za potrebe istraivanja sainit e se upitnik s pitanjima razliita tipa. Neka su Likertove skale procjena od pet (5) stupnjeva. Neka su pitanja djelomino kombinirane konstrukcije jer trae dopunske podatke pri odgovoru. Neka pitanja zahtijeva rangiranje, a ostala pitanja su zatvorenog tipa. Podaci e biti raunalno obraeni i izloeni kroz razliite statistike pokazatelje, prikaze i interpretacije. Analiza e se provesti u tri koraka: 1) testiranjem hipoteza o slinosti i razlikama, 2) odreivanjem mjere razlika s definiranjem karakteristika promatranih obiljeja i 3) grafikim prikazima. Budui da istraivana obiljeja imaju neparametrijska svojstva, izvrit e se analiza frekvencija modaliteta, ali e se obaviti i skaliranje podataka na tablicama kontigencije. To e omoguiti primjenu multivarijatnih postupaka analize varijance (MANOVA) i diskriminacijske analize. Od univarijatnih postupaka primijenit e se ANOVA ili Royev test, Pearsonov koeficijent kontingencije () i koeficijent multiple korelacije (R). Stilovi ponaanja utvrdit e se faktorskom analizom skale procjena aktivnosti slobodnog vremena Likertovog tipa od pet stupnjeva.
150 Tablica 1. Popis kola s ukupnim brojem uenika i brojem uenika u uzorku
BROJ UENIKA PREMA TRAJANJU PROGRAMA ( ) UKUPAN BROJ UENIKA TREEG RAZREDA BROJ UENIKA (UZORAK)
KOLA
Gimnazija Sisak, Sisak Ekonomska kola, Sisak Tehnika kola, Sisak Industrijskoobrtnika kola, Sisak Srednja kola Topusko, Topusko Srednja kola I. Trnskog, Hrvatska Kostajnica Srednja kola Glina, Glina Srednja kola Petrinja, Petrinja Tehnika kola, Kutina Srednja kola T. Ujevia, Kutina Srednja kola Novska, Novska Srednja kola Viktorovac, Sisak SVEUKUPNO
115 90 126 91 83
115 (4) 90 (4) 126 (4) 91 (3) 51 (4) 32 (3) 62 (4) 21 (3) 44 (4) 38 (3) 100 (4) 37 (3) 115 (4) 72 (3) 159 (4) 71 (4) 89 (3) 60 (4) 120 (3) 993 (4) 500 (3)
27 23 6 0 17
10 8 19 26 7
83
12
13
82 137 187 159 160 180 1493
15 22 11 29 25 44 231
11 17 43 14 22 10 200
Oekivani znanstveni doprinos predloenog istraivanja (maksimalno 500 znakova s praznim mjestima)
Rezultati istraivanja iskoristit e se u svakodnevnom odgojnom radu u koli i izvan nje. Spoznaje o eventualnoj veoj sklonosti rizinim ponaanjima mladei, koja se identificira odreenim stilom ponaanja, mogu relativno precizno usmjeriti odgojne imbenike na rad s tim grupama i pojedincima te pomoi u izradi operativnih programa u odgojno-obrazovnim ustanovama kao i rehabilitacijskim udrugama i centrima.
Popis citirane literature (maksimalno 15 referenci)
*** ( 1997), : Alcoholics Anonymous World Services, Inc.; New York; 1989. http://www.aaspb.ru/Litra/BigBook.htm (5. 5. 2010.)
151
ANDERSSON, B., HIBELL, B., BECK, F., CHOQUET M. i dr. (2007), Alcohol and Drug Use Among European 1718 Year Old Students (Data from the ESPAD Project 2003). Stockholm: Swedish Council for Information on Alcohol and Other Drugs (CAN), The Pompidou Group at the Council of Europe. EJNI, D. (2003), ivotni stilovi. Beograd: Clio. DANIELS, G. M. (2003), Puenje: kako i zato zauvijek prestati. Zagreb: Publikum. EMCDDA (2008), EMCDDA INSIGHTS 7 Prevention of substance abuse. Luxembourg: Office for Official Publications of the European Communities. FULGOSI, A., RADIN, F. (1982), Stilovi ivota zagrebakih srednjokolaca. Zagreb: Naklada CDD. HUDOLIN, V. (1982), to je alkoholizam. Deveto preraeno izdanje. Zagreb: Jugoslavenska medicinska naklada. KLARI, D. (2007), Droga (ne)rjeiv problem. Zagreb: Dvotoka. KLEIN, R. (2004), Cigarete su velianstvene. Zagreb: Edicije Boievi. PREVII, V. (1987), Izvannastavne aktivnosti i stvaralatvo. Zagreb: kolske novine. RADOVI, S. (2006), Odgoj temelj prevencije od ovisnosti. Rijeka: agar. TOMIKOLUDROVI, I.; LEBURI, A. (2002), Sociologija ivotnog stila. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko socioloko drutvo. HANSON, D. J. (2006), History of Alcohol and Drinking around the World, http://www2.potsdam.edu, (5. 9. 06.).
IZJAVA Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorsku disertaciju s istovjetnom temom ni na jednom drugom Sveuilitu. U Zagrebu, _____________________________ _____________________________ Ime i prezime Napomena (po potrebi): Potpis
152
Navesti mentora 2 ako se radi o interdisciplinarnom istraivanju ili ako postoji neki drugi razlog za viestruko mentorstvo Navesti minimalno jedan rad iz podruja teme doktorskog rada (disertacije) Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-01 Prezime Ime pristupnika.doc
b
Molimo Vas da ispunjeni Obrazac DR.SC.-01poaljete u elektronikom obliku i u tiskanom obliku potpisano - u referadu Sastavnice. Sastavnica prosljeuje ispunjeni Obrazac DR.SC.-01 zajedno s obrascima DR.SC.-02 i DR.SC.-03 u elektronikom obliku (e-pota: jandric@unizg.hr) i u tiskanom obliku potpisano i s prateom dokumentacijom - u pisarnicu Sveuilita u Zagrebu (Trg marala Tita 14).
153


Titula, ime i prezime doktoranda/doktoran dice: Nositelj studija: Naziv studija: Matini broj doktoranda/doktoran dice: Jezik pisanja rada: Naslov predloen Hrvatski e teme Engleski Podruje/polje: Miroslav Bagari Filozofski fakultet u Zagrebu Odsjek za pedagogiju Poslijediplomski doktorski studij pedagogije 7376 (2009. godina) Hrvatski Utjecaj stilova ponaanja srednjokolaca na rizino ponaanje u slobodnom vremenu _ Pedagogija / socijalna pedagogija
MENTOR(I) Titula, ime i prezime:

Prvi mentor: Drugi mentor: Dr. sc. Vlatko Previi, red. prof. Titula, ime i prezime 1. Dr. sc. Neven Hrvati, red. prof. Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2.Dr. sc. Vlatko Previi, red. prof. 3.Dr. sc. Zlatko Milia, izv. prof. 4. 5.
Ustanova, drava:
E-mail:
vprevisi@ffzg.hr E-mail: nhrvatic@ffzg.hr vprevisi@ffzg.hr
Filozofski fakultet u Zagrebu, Hrvatska Ustanova, drava: Filozofski fakultet u Zagrebu, Hrvatska Filozofski fakultet u Zagrebu, Hrvatska Sveuilite u Zadru - Odjel za pedagogiju, Hrvatska
zmilisa@unizd.hr
44
154
Fakultetsko vijee Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 28. rujna 2010. toka 63.

Javna obrana teme doktorskog rada pristupnika Miroslava Bagaria pod naslovom Utjecaj stilova ponaanja srednjokolaca na rizino ponaanje u slobodnom vremenu odrana je 30. listopada 2010. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu pred lanovima povjerenstva za ocjenu teme u sastavu: prof. dr. sc. Neven Hrvati, prof. dr. sc. Vlatko Previi (mentor) i prof. dr. sc. Zlatko Milia, studentima i profesorima doktorskog studija pedagogije. Kandidat je u uvodnom izlaganju detaljno prikazao teorijsku podlogu, pristup temi, strukturu i nacrt istraivanja te mogui znanstveni doprinos. Nakon zavretka izlaganja lanovi povjerenstva i nazoni studenti i profesori postavili su pitanja vezana za teorijski dio doktorskog rada, te nain i provedbu empirijskog istraivanja. U raspravi je kandidat kompetentno odgovorio na postavljena pitanja i prihvatio manje sugestije. Povjerenstvo je javnu obranu teme doktorskog rada ocijenilo visokim ocjenama. (izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) Predloeni doktorski rad pristupnika Miroslava Bagaria "Utjecaj opih stilova ponaanja srednjokolaca na rizino ponaanje u slobodnom vremenu" predstavlja teorijski i metodoloki utemeljeno znanstveno istraivanje koje se bavi znaajnim i nedovoljno istraenim podrujem te je sukladno s recentnim istraivanjima iz podruja pedagogije slobodnog vremena i socijalne pedagogije. Tema je aktualna budui da su slobodno vrijeme, stilovi i rizina ponaanja predmet istraivanja u suvremenoj socijalnoj pedagogiji kako s aspekta funkcionalnog odgoja, tako i izloenosti asocijalnim, ovisnikim i devijantnim pojavama. U isto vrijeme opi stilovi ponaanja, kao modeli djelovanja, dio su suvremenog ivota koji znaajno utjeu na interakciju s drugima i neke manifestne oblike rizinog ponaanja. Spoznaje o eventualnoj veoj sklonosti rizinim ponaanjima mladei, koja se identificira odreenim stilom ponaanja (to smatramo izvornim znanstvenim doprinosom), mogu relativno precizno usmjeriti odgojne imbenike na rad s tim grupama i pojedincima, te pomoi u izradi operativnih programa u odgojno-obrazovnim ustanovama kao i rehabilitacijskim udrugama i centrima (praktini doprinos). Na razini doktorskog rada istraivanje je izvedivo kako po zahtjevima trokova tako i po zahtjevima koji se tiu istraivaa. Miljenje i prijedlog: Pristupnik Miroslav Bagari ispunio je sve uvjete predviene programom Poslijediplomskog doktorskog studija pedagogije: o poloio je sve propisane ispite na doktorskom studiju pedagogije s prosjenom ocjenom 5,
o sudjelovao u znanstvenoistraivakom radu i izradio predviene seminarske radove, o sudjelovao na znanstvenim i strunim skupovima, o objavljivao jstrune lanke u kolskim novinama i prikaz knjige s ruskog govornog
podruja, objavljen mu je struni rad: Bagari, M. (2010): Osnove za odreivanje uloge pedagoga u kolskom kurikulumu, Zrno XXI., 92 (118): 16 - 17., o znanstveni rad: Bagari, M. (2010): Pedagoke nenamjernosti protiv pedagogijskih pojmova, Pedagogijska istraivanja 7 (1): 45 - 53, o predao cjelovit i sustavan sinopsis doktorskog rada, o Struno povjerenstvo predlae da Fakultetsko vijee Filozofskog fakulteta u Zagrebu
155
prihvati temu i pristupniku odobri izradu doktorskog rada pod vodstvom mentora dr. sc. Vlatka Previia, red. prof. Prijedlog izmjene ili dorade naslova: Struno povjerenstvo predlae da se usvoji sugestija Vijea poslijediplomskih studija Filozofskog fakulteta o manjoj promjeni naslova koji bi glasio:
Utjecaj opih stilova ponaanja srednjokolaca na rizino ponaanje u slobodnom vremenu

Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): Planirana obrana doktorskog rada (naznaiti godinu i semestar): 2011.-2012., zimski semestar. Izdvojeno miljenje (samo ako netko od lanova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno miljenje)
Titula, ime i prezime, ustanova, drava: 1.Dr. sc. Neven Hrvati, red. prof., Filozofski fakultet u Zagrebu, Hrvatska Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2.Dr. sc. Vlatko Previi, red. prof., Filozofski fakultet u Zagrebu, Hrvatska 3.Dr. sc. Zlatko Milia, izv. prof., Sveuilite u Zadru - Odjel za pedagogiju, Hrvatska 4. 5.
Potpis:
156
U Zagrebu, 9. veljae 2011.
M.P.
157


Titula, ime i prezime doktoranda/doktora ndice: Nositelj studija: Naziv studija: Matini broj doktoranda/doktora ndice: Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti Ime i prezime majke i/ili oca: Datum i roenja: Adresa: Telefon/mobitel: E-mail: mjesto Jenie Maroevi-Kulaga Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek pedagogije poslijediplomski doktorski studij pedagogije 7379 u okviru doktorskog studija Maroje Maroevi 27. travnja 1953., Split Stjepana Podhorskog 5, 10020 Zagreb 01 6607 820; 098 323 988 jeni_maroevic @ yahoo.com izvan doktorskog studija na temelju znanstvenih dostignua
Obrazovanje (kronoloki od novijeg k starijem datumu): 2009. - Poslijediplomski doktorski studij pedagogije, Filozofski fakultet u Zagrebu 2001. - Poslijediplomski studij pedagogije, Filozofski fakultet u Zagrebu 1988.-1993. Katehetski institut Katolikog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, diplomirala katehetiku 1972.-1976. Filozofski fakultet u Zagrebu, diplomirala povijest umjetnosti i arheologiju 2001. uilini mentor za metodike vjebe studentima Katolikog bogoslovnog fakulteta i Katehetskog instituta Katolikog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu 1992. Osnovna kola Dobrie Cesaria u Zagrebu, prof. vjeronauka 1979.-1991. Srednjokolski centar u Pakracu, prof. likovne kulture nema
Radno iskustvo (kronoloki od novijeg k starijem datumu): Popis radova i aktivnih sudjelovanja na znanstvenim skupovima:

45
158
Hrvatski: Engleski: Naslov na jeziku na kojem e se pisati rad (ako nije na hrvatskom ili engleskom): Podruje/polje:
Uenje za aktivno graanstvo u nastavni katolikog vjeronauka Learning for Active Ctizenship in the Catholic Religious Education
hrvatski
drutvene znanosti/ pedagogija

(navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraivanju ili ako postoji neki drugi razlog Titula, ime iza viestruko mentorstvo) Ustanova, drava: E-pota: prezime: prof. dr. sc. Vedrana Filozofski fakultet, Prvi mentor: vspajic@ffzg.hr Spaji-Vrka Zagreb Drugi mentor:
KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina - Batarelo, I.; ulig, B.; Novak, J.; Rekovac, T. i Spaji-Vrka, V. Demokracija i ljudska prava u osnovnim kolama: Teorija i praksa. Zagreb: Centar za ljudska prava, 2010. - Spaji-Vrka, V. i Iliin, V. Youth in Croatia. Zagreb: RTC for HR&DC, Faculty of Philosophy, 2005. - Andreeva, M.; Gurbuz, D.; Nielsen, J.; Omarova, M.; Semenescu, D.; Prvi mentor: Spajic-Vrkas, V. i Van Houwelingen, F. The Role of Women and Men in Intercultural and Interreligious Dialogue for the Prevention of Conflict, for Peace Building and for Democratization. Strasbourg: Council of Europe, Directorate General of Human Rights 2005. - Birzea, C.; Cecchini, M.; Harrison, C.; Krek, J. and Spajic-Vrkas, V. Tool for Quality Assurance of Education for Democratic Citizenship in Schools. Pariz: UNESCO, 2005. Drugi mentor:
OBRAZLOENJE TEME
Prava i slobode graana, ukljuujui slobodu vjeroispovijesti, ine sredinji dio graanskog obrazovanja, koje je kljuno u jaanju demokratske kulture graana. U irem smislu se pod graanskim obrazovanjem moe svrstati i religijsko obrazovanje, i to osobito nekonfesionalno, koje polazi od koncepta religijskih sloboda. Razvoj graanskog obrazovanja u Europi potiu Vijee Europe i Europska unija svojim politikama obrazovanja za demokratsko ili aktivno graanstvo (u daljnjem tekstu koristit emo termin aktivno graanstvo). U Hrvatskoj se to podruje ostvaruje kao dio Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava. Kako je u procesu demokratizacije u hrvatske kole uveden konfesionalni vjeronauk, koji se po dijelu svojih ciljeva pribliava ciljevima obrazovanja za aktivno graanstvo, istraivanjem se htjelo ustanoviti u kojoj mjeri katoliki vjeronauk promie vrijednosti, naela i sadraje ovog obrazovanja. Citizens rights and freedoms, including the freedom of religion, are an essential part of civic education, which is instrumental in the strengthening of the citizens' democratic culture. In a wider sense, religious education can also be considered a part of civic education,
Saetak na engleskom jeziku (maksimalno 1000 znakova s praznim
159
mjestima):
Uvod i pregled dosadanjih istraivanja (preporueno 7000 znakova s praznim mjestima) Demokratsko ujedinjenje svijeta jedino je jamstvo njegova mira i stabilnosti. No demokracija, uslijed unutarnjih kontradikcija (Birzea, 2000), nije idealno ureenje, zbog ega je usmjerena stalnom usavravanju i smanjivanju demokratskog deficita (Birzea, 2000). Za demokratski je razvoj kljuno promicanje demokratske kulture putem graanskog obrazovanja u kojemu se stjeu znanja o pravima i slobodama graana. S obzirom da polazi od koncepta vjerskih sloboda, nekonfesionalno religijsko obrazovanje se, kao instrument uenja za slobodu vjeroispovijesti, moe smatrati dijelom graanskog obrazovanja. Konfesionalno pak religijsko obrazovanje, koje polazi od uenja pojedine religije, moe pridonositi graanskom obrazovanju ovisno o otvorenosti drugim religijama i svjetonazorima. Kako se katoliko religijsko obrazovanje poinje nakon II.Vatikanskog koncila (1962.-1965.) usmjeravati ekumenski i meureligijski, to se i katoliki vjeronauk u Hrvatskoj danas odreuje kao dijaloki, ekumenski i meureligijski (Opi direktorij za katehezu, 2000), ime se, naelno, pribliava nekim bitnim odrednicama aktivnog graanstva. Prihvaanjem odgoja i obrazovanja kao kljunog u jaanju demokracije, Vijee Europe pokree projekt obrazovanja za demokratsko graanstvo (Vijee Europe, 1997) s ciljem pripreme mladih za aktivnu demokratsku participaciju (Spaji-Vrka, 2002). U istom znaenju Europska unija promie, u sklopu Lisabonske strategije (2000), aktivno graanstvo. Obrazovanje za demokratsko ili aktivno graanstvo (u daljnjem tekstu koristi emo ternin aktivno graanstvo), obuhvaa usvajanje kompetencija za aktivno sudjelovanje u demokratskom drutvu, ukljuujui dijalog izmeu razliitih kultura i religija (Eurydice, 2005). Hrvatska dio tih ciljeva ostvaruje provedbom Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava (1999). Nacionalnim okvirnim kurikulumom (2010) predvieno je uvoenje graanskog odgoja i obrazovanja kao meupredmetne teme ili posebnog predmeta. Budui da je demokratski odgoj i dio cjelovitog kranskog odgoja (Gaudium et spes, 1993), postavlja se pitanje promie li nastava katolikog vjeronauka uenje za aktivno graanstvo te postoji li veza izmeu religioznosti i stavova uenika o demokraciji. Pregled dosadanjih istraivanja Konzultirana su socioloka, socioreligijska te pedagogijska istraivanja o demokratskim vrijednostima i religijskim vrijednosnim orijentacijama u sustavu vrijednosti mladih, kao i istraivanja o obrazovanju za demokratsko i aktivno graanstvo. Europsko istraivanje vrednota (Baloban, 2000), provodi se u Europi od 1981.-2008., a obuhvatilo je i Hrvatsku te neke izvaneuropske zemlje. Rezultati ukazuju na jaanje sekularno-racionalnih vrijednosti i vrijednosti samoostvarenja pojedinca, pad religijske prakse i vjerovanja te promjene od tradicionalnog tipa religioznosti prema individualnom, to se uklapa u procese sekularizacije, individualizacije i relativizacije vrijednosti. Na slina kretanja ukazuje i Aufbruch (Baloban, 2000), komparativno istraivanje bekog Pastoralnog foruma (1997./98.), provedeno u tranzicijskim zemljama Europe, po kojem Hrvatsku ubraja meu tri najreligioznije zemlje. Ameriko longitudinalno istraivanje National Study of Youth and Religion (2001.-2010.) uoava pak znatan utjecaj religijskih vrijednosti na mnoge aspekte ivota mladih. U Hrvatskoj je Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve pokrenuo istraivanje Vjera i moral (Valkovi, 1998), koje uoava kritiniji odnos mladih prema tradicionalnom modelu crkvene religioznosti, pad vjerovanja u neka crkvena uenja, ali i elju za dijalogom u Crkvi.
160
Cilj i hipoteze istraivanja46 (preporueno 700 znakova s praznim mjestima) Cilj istraivanja je ispitati stavove vjerouenika zavrnih razreda gimnazija o tome koliko nastava katolikog vjeronauka svojim sadrajima, metodama, razrednim ozrajem i osobnou vjerouitelja, pridonosi promicanju aktivnog graanstva. Prvo e se utvrditi stavovi uenika o vlastitoj religioznosti, zatim stavovi o doprinosu vjeronauka ostvarenju temeljnih vrijednosti demokratskog drutva, osobnom prihvaanju tih vrijednosti i osobnom aktivnom djelovanju u skladu s tim vrijednostima. Na temelju tih podataka izvest e se zakljuci o tome u kojoj mjeri praksa vjeronauka promie uenje za aktivno graanstvo te postoji li povezanost izmeu stupnja religioznosti i stavova ispitanika o demokraciji. Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraivanja (preporueno 6500 znakova s praznim mjestima) U istraivanju se koristi metoda anketiranja. Instrument-upitnik konstruiran je u tri dijela. U prvom dijelu se ispituju dimenzije religioznosti vjerouenika po Glocku i Starku (Acquaviva i Pace, 1996) koje obuhvaaju religijsku samoidentifikaciju, vjerovanja, religijska iskustva, religijska znanja i spoznaju te religijsku praksu. Te su dimenzije nadopunjene dvjema dimenzijama iz orieve skale religioznosti (ori, 1997), koje mjere integriranu religioznost,
46
161
Oekivani znanstveni doprinos predloenog istraivanja (preporueno 500 znakova s praznim mjestima) Veza izmeu konfesionalnog katolikog vjeronauka i uenja za aktivno graanstvo kod nas i u svijetu uglavnom je ostala neistraena te oekujemo da e ovo istraivanje otvoriti prostor uvoenju novih koncepata i pristupa u pedagogijsku teoriju i istraivaku metodologiju. Posebno konstruiran instrument-upitnik, namijenjen istraivanju religioznosti i demokratskih vrijednosnih orijentacija uenika, mogao bi unaprijediti metodologiju istraivanja u nastavi vjeronauka. Rezultati istraivanja mogu utjecati i na odgojno-obrazovnu politiku i praksu, budui da e se moi koristiti kao polazite za izradu novih integralnih strategija za promicanje aktivnog graanstva u koli. Time bi rezultati istraivanja mogli dovesti do uinkovitijeg ostvarivanja ciljeva odgoja i obrazovanja za aktivno graanstvo u nastavi vjeronauka. Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) Acquaviva, S. i Pace, E., Sociologija religija: problemi i perspektive, Filozofski fakultet, Zavod za sociologiju, Zagreb, 1996. Audigier, F., Basic concepts and core competencies for education for democratic citizenship DGIV/EDU/CIT(2000)23,www.coe.int/t/dg4/education/edc/Source/pdf/Documents/ Batarelo, I,.; ulig, B. Novak, J.; Rekovac, T.; Spaji Vrka, V., Demokracija i ljudska prava u osnovnim kolama: teorija i praksa, Centar za ljudska prava, Zagreb, 2010. Birzea, C., Education for Democratic Citizenship: a lifelong learning perspective, Council of Europe, Strasbourgh, 2000. Civic Education Study, IEA, 2001, www.terpconnect.umd.edu, 27. 09. 2010 Domovi, V.; Godler, Z.; Previi, V., Srednjokolci i kultura demokracije, u: Pedagogijska istraivanja 1, Zagreb, 2004. Gaudium et spes, u: Drugi vatikanski koncil dokumenti, Kranska sadanjost, Zagreb, 1993. Franc, R.; aki, V.; Ivii, I., Vrednote i vrijednosne orijentacije adolescenata: hijerarhija i povezanost sa stavovima i ponaanjima, Drutvena istraivanja, Zagreb, 2002. Mandari, V., Religiozni identitet zagrebakih adolescenata, KBF, Institut drutvenih istraivanja
162
Procjena ukupnih trokova predloenog istraivanja (u kunama) nema Predloeni izvori financiranja istraivanja Vrsta financiranja Nacionalno financiranje Meunarodno financiranje Ostale vrste projekata Samostalno financiranje Sjednica Etikog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraivanja47 Naziv projekta da Voditelj projekta Potpis
Suglasnost predloenog mentora i doktoranda s prijavom teme Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. Potpis prof.dr.sc. Vedrana SpajiVrka (ime i prezime prvog predloenog mentora) Potpis (ime i prezime drugog predloenog mentora)
47
163
Potpis Jenie Maroevi-Kulaga (ime i prezime doktoranda)
IZJAVA
Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveuilitu. U Zagrebu, 26. oujka 2011. Potpis Jenie Maroevi-Kulaga (ime i prezime doktoranda) M.P.
164


Titula, ime i prezime doktoranda/doktoran dice: Nositelj studija: Naziv studija: Matini broj doktoranda/doktoran dice: Jezik pisanja rada: Naslov predloen Hrvatski e teme Engleski Podruje/polje: Jenie Marojevi Kulaga Filozofski fakultet u Zagrebu Odsjek za pedagogiju Poslijediplomski doktorski studij pedagogije 7379 Hrvatski Demokratsko/aktivno vjeronauka _ Pedagogija / posebne pedagogije graanstvo u nastavi katolikoga
MENTOR(I) Titula, ime i prezime:

Prvi mentor: Drugi mentor: Dr. sc. Vedrana Spaji Vrka, red. prof. Titula, ime i prezime 1. Dr. sc. Neven Hrvati, red. prof. Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2.Dr. sc. Vedrana Spaji Vrka, red. prof. 3.Dr. sc. Nika Nikola oljan, red. prof. 4. 5.
Ustanova, drava:
Filozofski fakultet, Hrvatska Ustanova, drava: Filozofski fakultet u Zagrebu, Hrvatska Filozofski fakultet u Zagrebu, Hrvatska Filozofski fakultet u Zagrebu, Hrvatska
E-mail:
vedrana.spajicvrkas@ xnet.hr E-mail: nhrvatic@ffzg.hr vedrana.spajicvrkas@ xnet.hr nsoljan@ffzg.hr
48
165
Fakultetsko vijee Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. prosinca 2010. toka 80

Javna obrana teme doktorskog rada pristupnice Jenie Maroevi Kulaga pod naslovom Demokratsko/aktivno graanstvo u nastavi katolikog vjeronauka odrana je 28 sijenja 2011. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu pred lanovima povjerenstva za ocjenu teme u sastavu: prof. dr. sc. Neven Hrvati, prof. dr. sc. Vedrana Spaji Vrka (mentorica) i prof. dr. sc. Nika Nikola oljan, studentima i profesorima doktorskog studija pedagogije. Pristupnica je u uvodnom izlaganju detaljno prikazala teorijsku podlogu, pristup temi, strukturu i nacrt istraivanja te mogui znanstveni doprinos. Nakon zavretka izlaganja lanovi povjerenstva i nazoni studenti i profesori postavili su pitanja vezana za teorijski dio doktorskog rada, te nain i provedbu empirijskog istraivanja. U raspravi je pristupnica kompetentno odgovorila na postavljena pitanja i prihvatila manje sugestije. Povjerenstvo je javnu obranu teme doktorskog rada ocijenilo visokim ocjenama. (izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) Predloena tema doktorske disertacije znanstveno je i struno relevantna za pedagogijsku znanost. Tema je aktualna budui da je graansko obrazovanje bitna odrednica razvoja demokratske kulture graana. U kontekstu konfesionalnog religijskog obrazovanja, usmjerenog prema otvaranju drugim svjetonazorima i religijama, razvidan je pridonos uenju za graanstvo, kao sastavnica uenja za ivot u demokratskom drutvu. Konfesionalni katoliki vjeronauk (dijaloki, ekumenski i meureligijski utemeljen), kao kolska kateheza znaajno se pribliava obrazovanju za demokratsko graanstvo. Rezultati rada primjenjivi su u odgojno-obrazovnoj politici i praksi, kao polaznica novih pedagogijskih pristupa (teorija) za promicanje demokratskog/aktivnog graanstva u koli, budui da je povezanost uenja za demokratsko (aktivno) graanstvo s vjeronaukom u Hrvatskoj i svijetu vrlo malo istraivana (to smatramo izvornim znanstvenim doprinosom). U empirijskom dijelu planira se, na uzorku uenika zavrnih razreda opih gimnazija grada Zagreba (koji pohaaju katoliki vjeronauk), provesti istraivanje s ciljem ispitivanja dimenzija religioznosti i stavova uenika prema pripadnicima razliitih svjetonazora. Predloeni doktorski rad pristupnice Jenie Maroevi Kulaga: Demokratsko/aktivno graanstvo u nastavi katolikog vjeronauka, predstavlja teorijski i metodoloki utemeljeno znanstveno istraivanje sukladno s recentnim projektima iz podruja pedagogijskih, sociolokih i socioreligijskih istraivanja koje se bave vrijednosnim orijentacijama i stavovima mladih. Na razini doktorskog rada istraivanje je izvedivo kako po zahtjevima trokova tako i po zahtjevima koji se tiu istraivaa. Miljenje i prijedlog: Budui da je pristupnica Jenie Maroevi Kulaga ispunila sve uvjete predviene programom Poslijediplomskog doktorskog studija pedagogije (poloila je sve propisane ispite na doktorskom studiju pedagogije s prosjenom ocjenom 5, sudjelovala u znanstvenoistraivakom radu i izradila predviene seminarske radove; sudjelovala je na znanstvenim i strunim skupovima, predala je cjelovit i sustavan sinopsis doktorskog rada), struno povjerenstvo predlae da Fakultetsko vijee Filozofskog fakulteta u Zagrebu prihvati temu i pristupnici odobri izradu doktorskog rada pod vodstvom mentorice dr. sc. Vedrane Spaji Vrka, red. prof. Prijedlog izmjene ili dorade naslova: Struno povjerenstvo predlae usvajanje sugestija Vijea poslijediplomskih studija Filozofskog fakulteta o manjoj promjeni naslova koji bi glasio:
Povezanost obrazovanja za demokratsko ili aktivno graanstvo s
166 nastavom katolikog vjeronauka

Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): Planirana obrana doktorskog rada (naznaiti godinu i semestar): 2011.-2012., zimski semestar. Izdvojeno miljenje (samo ako netko od lanova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno miljenje)
Titula, ime i prezime, ustanova, drava: 1.Dr. sc. Neven Hrvati, red. prof., Filozofski fakultet u Zagrebu, Hrvatska Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2.Dr. sc. Vedrana Spaji Vrka, red. prof., Filozofski fakultet u Zagrebu, Hrvatska 3.Dr. sc. Nika Nikola oljan, red. prof., Filozofski fakultet u Zagrebu, Hrvatska 4. 5.
Potpis:
U Zagrebu, 19. oujka 2011.
M.P.
167


Titula, ime i prezime doktoranda/doktora ndice: Nositelj studija: Naziv studija: Matini broj doktoranda/doktora ndice: Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti Ime i prezime majke i/ili oca: Datum i roenja: Adresa: Telefon/mobitel: E-mail: mjesto Guangying Cui Odsjek za anglistiku, Filozofski fakultet, Sveuilite u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij glotodidaktike 7712 u okviru doktorskog studija Zongqing Yang 25.08.1970 Poljika No.45, 10000 Zagreb, Croatia 01 5584940/ 095 542 5179 cui-celia@163.com izvan doktorskog studija na temelju znanstvenih dostignua
Obrazovanje (kronoloki od novijeg k starijem datumu): Radno iskustvo (kronoloki od novijeg k starijem datumu): Popis radova i aktivnih sudjelovanja na znanstvenim skupovima: 2001-2003 Sveuilite znanosti i tehnologije Huazhong (magistarski studij) 1988-1992 Sveuilite Wuhan (baccalaureus) 1992-2010 predava na Sveuilitu znanosti i tehnologije Huazhong 2010 predava kineskog jezika na Sveuilistu u Zagrebu lanci: 1. Guangying Cui. (2010). Istraivanje sportskog engleskog jezika u ekonomiji jezika. Wuhan: Izdavaka kua Huazhong University of Science and Technology, pp.25-31 2. Guangying Cui.2008.Wukong & Satan. Wuhan: Science & Education Press. pp.151-153 3. Guangying Cui. (2008) . Anketa za vrhunske studente HUST-a u slunom autonomnom uenju. angaj: Shanghai Foreign Language Education Press.pp.14-24 4. Guangying Cui. (2002) Metaforiko razmiljanje u procesu itanja. Wuhan: Huazhong University of Science & Technology Press.pp.55-58 5. Guangying Cui. 2002 Metafora u itanju engleskog jezika. Wuhan: Huazhong University of Science & Technology Press.pp.27-29 6. Guangying Cui.2000Engleske apozicijske reenice. Wuhan:
49
168

Hrvatski: Engleski: Naslov na jeziku na kojem e se pisati rad (ako nije na Mjeoviti pristup razvoju vjetina sluanja i govorenja u nastavi engleskoga kao stranoga jezika Blended-learning Approach in Development of Listening and Speaking Skills in English Language Teaching
169
hrvatskom ili engleskom): Podruje/polje: Humanistike znanosti / Filologija / Anglistika

(navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraivanju razlog Titula, ime iza viestruko mentorstvo) Ustanova, drava: prezime: Odsjek za dr.sc.Marta Medved anglistiku, Filozofski Prvi mentor: Krajnovi, fakultet, Sveuilite Izvanredni profesor u Zagrebu,Hrvatska Odsjek za informacijske dr.sc.Sanja Seljan, Drugi mentor: znanosti, Filozofski Izvanredni profesor fakultet, Sveuilite u Zagrebu,Hrvatska ili ako postoji neki drugi E-pota: mmedved@ffzg.hr
sseljan@ffzg.hr
KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina Marta Medved Krajnovi Medved Krajnovi, M. (2010) Od jednojezinosti do viejezinosti: istraivanje procesa ovladavanja inim jezikom. Zagreb: Leykam. Medved Krajnovi, M., piranec, I. (2010) Mogui primjer utjecaja engleskoga na hrvatski jezik kod naprednih hrvatsko-engleskih dvojezinih govornika, Strani jezici 39, 65-78. Medved Krajnovi, M., Juraga, I. (2008) Perception of influence of FLL Prvi mentor: on personality. Studia Romanica et Aglica Zagrabiensia 53, 349-372. Medved Krajnovi, M., Opi, I. (2008). An Insight into Foreign Language Learning Styles. Strani jezici 37, 1, 17-26. Medved Krajnovi, M., amo, R. (2007). Testing Foreign Language Proficiency - What Verbal Protocols Reveal. Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia LII., pp. 283-299. Drugi mentor: Sanja Seljan 1. Fukan Dri, B.; Seljan, S.; Mihaljevi Digunovi, J.; Lasi, Lazi, J.; Stani, H. Teaching English for Special Purposes Aided by E-learning Platform. // International Journal of Excellence in eLearning. 4 (2011) , 1; http://journals.hbmeu.ae/Pages/Issues.aspx?JID=6&IID=46. Paper presented at 3rd annual forum on e-Learning Excellence in the Middle East 2010: Bringing Global Quality to a Local Context, January 30 February 2 2010, Dubai, UAE. 2. Cetini, Ana; Seljan, Sanja. Evaluation of Classroom-based Online Multimedia Language Assessment. International Conference The Future of Education, 16-17 June 2011. Florenze, Italy http://www.pixel-online.net/edu_future/index.php 3. Seljan, Sanja; Vrhova, Yvonne; Mencer Salluzzo, Martina. L'enseignement hybride vers l'enseignement EAO en FLE dans le contexte croate. FRACONTRASTE premier Collogue Francophone International de lUniversit de Zagreb. 2-4 dcembre 2010. http://www.ffzg.hr/francontraste 4. Ksenija Klasnic, Jadranka Lasic-Lazic and Sanja Seljan. Quality Metrics of an Integrated E-Learning System students perspective, Elearning experiences and future, Safeeullah Soomro (Ed.), ISBN: 978953-307-092-6, INTECH, 2010. pp.71-93 Available from: http://sciyo.com/articles/show/title/quality-metrics-of-an-integrated-elearning-system-students-perspective 5. Seljan, Sanja. Information Technology in Machine Translation and in
170
OBRAZLOENJE TEME
Zahvaljujui ubrzanom razvoju moderne informacijske tehnologije, osobito tehnologije raunalnih mrea, mjeovito uenje, koje se temelji na konstruktivistikoj i sociokulturalnoj teoriji uenja, kognitivnoj teoriji kao i teoriji autonomije uenika, posljednjih godina postaje sve popularnije u podruju obrazovanja. Pristup mjeovitog uenja koji sjedinjava prednosti online uenja i uenja u razredu, esto je uinkovit u pokretanju inicijative uitelja kao i uenika te poticanju autonomije uenika. U ovoj disertaciji se prikazuje longitudinalno istraivanje primjene mjeovitog pristupa u sveuilinoj nastavi engleskoga kao stranoga jezika kako bi se ukazalo na mogunosti integracije mrenog interaktivnog uenja i tradicionalnih oblika pouavanja stranoga jezika, a u svrhu poboljanja akademskog uspjeha i osobnog razvoja uenika. Predstavlja se novi autonomni sustav uenja - New Era Interactive English (NEIE) i raspravlja se o znaajkama mjeovitog uenja, njegovim prednostima i manama u razliitim obrazovim kontekstima. U istraivanje je ukljueno 59 studenata Fakulteta znanosti i tehnologije u Huazhongu (Huazhong University of Science and Technology -HUST) kao eksperimentalna skupina i 59 studenata Kineziolokog instituta u Wuhanu (Wuhan Institute of Physical Education - WIPE) kao kontrolna skupina. Tijekom dvije godine praeni su i statistiki analizirani rezultati ispitanka na etiri testa sluanja i govorenja na engleskom kao stranom jeziku. Putem upitnika, intervjua, studentskog portfolija i observacija nastavnika praen je i uinak mjetovitog pristupa na osobnih razvoj ispitanika te stav prema aktivnostima mjeovitog uenja. Rezultati ovog istraivanja ukazuju da studenti u eksperimentalnoj skupini koji su bili izloeni mjeovitom pristupu, za razliku od studenata kontrolne skupine koji su poduavani na tradicionalni nain, imaju bolje rezultate na testovima vjetine sluanja i govorenja te da imaju veu motivaciju i samopouzdanje/autonomiju pri uenju engleskoga kao stranoga jezika. Ukazuje se i na mogunost boljeg razvoja vjetina kritikog miljenja i socijalnih vjetina. Kljune rijei: mjeovito uenje, NEIE sustav za uenje, interakcija, autonomno uenje With the rapid development of modern information technology, particularly computer network technology, blended learning based on constructivist learning theory, socio-cultural theory of learning ,cognitive theory as well as learner autonomy theory, has become
Saetak na engleskom jeziku (maksimalno 1000 znakova s praznim
171
mjestima):
Uvod i pregled dosadanjih istraivanja (preporueno 7000 znakova s praznim mjestima) Mjeovita okruenja za uenje, to ukljuuje mjeavinu izravnog komuniciranja, interneta, tiska i drugih medija, danas su uobiajena pojava na sveuilitima. Garrison i Vaughan (2008:49) zakljuuju da je 2003. god. u SAD-u 80% preddiplomskih i diplomskih visokoobrazovnih ustanova te 93% postdiplomskih institucija nudilo hibridne ili mjeovite jezine programe. Podatci iz Coxovog istraivanja iz 2004. god. pokazuju da mjeoviti pristup uenju na fakultetima poveava zanimanje za proces uenja i pogled na uenje kao na intelektualni cilj. Nedavni ECAR-ov izvjetaj zabiljeio je da 82% amerikih studenata u njihovom uzorku koristi sustave jezinog menadmenta, iako veina jo uvijek cijeni kontakt licem-u-lice (McKenzie i dr. 2008). Meutim, razgovori na internetu ne zamjenjuju komunikaciju licem-u-lice ve su njihova nadopuna. Uenici imaju vie mogunosti za pridonoenje radu, razmiljanje i potragu za dodatnim informacijama prije no to se ukljue u diskusiju (Donelly, 2004). Prema Thorneu (2003:18) mjeovito uenje nudi mogunost za stvaranje iskustva uenja koja mogu ponuditi pravi oblik uenja u pravo vrijeme, na pravom mjestu za sve i svakog posebno, i to na poslu, u kolama, na sveuilitima, kod kue. Mjeovito uenje bi lako moglo postati jedno od najznaajnijih dostignua 21. st.
172
Cilj i hipoteze istraivanja50 (preporueno 700 znakova s praznim mjestima) Istraivaka pitanja: Studijom se eli istraiti uloga pristupa mjeovitog uenja u razvoju vjetine sluanja i govorenja u engleskom kao stranom jeziku te u razvoju motivacije za uenje i kognitivnom razvoju. Hipoteze:
50
173
Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraivanja (preporueno 6500 znakova s praznim mjestima) Materijal: NEIE je autonomni, interaktivni sustav uenja, uveden u program redovne nastave engleskog kao stranog jezika kako bi se stvorilo eksperimentalno okruenje mjeovitog uenja. Teme: U ovoj studiji sudjelovalo je 118 studenata s dva kineska sveuilita koji su 2008. god. upisali prvu godinu studija. Eksperimentalna skupina sastojala se od 59 ispitanika, od kojih je 29 studiralo forenzinu medicinu, a 30 javnu upravu. Kontrolna skupina se takoer sastojala od 59 ispitanika, od kojih je 27 studiralo sportsko novinarstvo, a 32 sportsku ekonomiju. Ispitanici iz obje skupine su tijekom prethodnog kolovanja ve uili engleski kao strani jezik i to u trajanju od 6-12 godina. Na kineskim sveuilitima engeski kao strani jezik obavezan je kolegij za sve studijske grupe i njegovo sluanje traje 4 semestra, tj. dvije god. Prosjeni rezultati testa vjetine sluanja na CET 4 (College English Test Band Four nacionalni standardizirani ispit znanja engleskog jezika koji organizira Ured za visoko obrazovanje, Dravna komisija za obrazovanje) bili su za ove dvije skupine vrlo slini - 69.29, odnosno 69.08, to je bio i glavni razlog njihova ukljuivanja u istraivanje. Metodologija: Kako bi se provjerile istraivake hipoteze, provedeno je longitudinalno istraivanje u trajanju od dvije godine (od 15. rujna 2008. do 2. sijenja 2010.). Paradigma istraivanja bila je kombinacija kvalitativnih i kvantitativnih metoda: 1. testiranje vjetina govora i sluanja na poetku i kraju istraivanja 2. ankete o stavovima i motivaciji na poetku i kraju istraivanja 3. promatranje procesa uenja uz koritenje terenskih biljeaka 4. intervjui sa studentima i profesorima 5. prikupljanje studentskih biljeaka kako bi se nadzirao njihov proces uenja 6. prikupljanje studentskih izvjetaja kako bi se prikupili njihovi utisci o aktivnostima uenja 7. prikupljanje proizvoda studentskog uenja kako bi se procijenila njihova postignua Plan istraivanja: Neovisna varijabla u ovoj studiji bio bi pristup poduavanju i uenju engleskog jezika. Eksperimentalna skupina je bila izloena mjeovitom okruenju za uenje, gdje se poduka i uenje dogaaju putem predavanja licem u lice te putem mrenih elemenata koji ukljuuju NEIE sustav za uenje, forume za rasprave, koritenje cijelog niza komunikacijskih alata, problemsko uenje, rad na projektima, rad u grupi, online predavanja i zadatke. Kontrolnoj skupini su ponuena predavanja licem u lice uz pomo ve pripremljenih nastavnih materijala na satovima intenzivnog itanja. Eksperimentalna je skupina imala 8 nastavnih sati engleskog jezika u trajanju od 45 minuta, od toga 2 sata intenzivnog itanja u multimedijskoj uionici, 4 sata u centru za samostalno uenje koristei NEIE sustav za autonomno uenje, te jo 2 sata u multimedijskoj uionici za provjeru i izvjetaj o samostalnom uenju. Kontrolna je skupina imala 6 nastavnih sati engleskog jezika u trajanju od 45 minuta s tradicionalnim fokusom na intenzivno itanje, uz 2 sata intenzivnog sluanja u zvunom laboratoriju. Ovisna varijabla u ovom istraivanju su studentsko znanje engleskog jezika i osobni razvoj, tj. individualne osobine poput sposobnosti samostalnog uenja, vjetine uenja, stav prema uenju engleskog i percepcija sebe i svojih suuenika. Studentsko znanje engleskog jezika mjereno je njihovim postignuima na CET-4 testu. Njihov osobni razvoj praen je putem anketa, terenskih biljeaka, intervjua te studentskih biljeaka gdje su isptanici iznosili svoje stavove prema uenju engleskog i percepciju sebe i svojih kolega iz razreda.
174
Oekivani znanstveni doprinos predloenog istraivanja (preporueno 500 znakova s praznim mjestima) Oekujemo da e ovo istraivanje potvrditi nau hipotezu o prednostima mjeovitog pristupa uenju engleskog kao stranog jezika u razvoju vjetina sluanja i govorenja, te o pozitivnom utjecaju toga pristupa na kongitivni razvoj ispitanika. Smatramo da e se potvrditi i pozitivan stav studenata prema manje tradicionalnom i vie interaktivnom pristupu uenju i pouavanju engleskog kao stranog jezika. Kako je aktivno znanje engleskog jezika, uz napredne kognitivne vjetine i autonomiju u uenju, imperativ za ostvarenje kompetitivne prednosti u dananjem svijetu, na temelju rezultata istraivanja zalagat emo se za uvoenje mjeovitog sustava uenja u postojei kurikulum nastave engelskog jezika na sveuilitima u Kini. Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) 1]Ausburn, L. J. &Ausburn, R B. Some information and implications for instructional design. Educational Communication and Technology, 1978, 26(4): 53-5 [2]Alexander,P.,A. 2006. Psychology in Learning and Instruction. New Jersey:Person Prentice Hall. [3]Allan,B.2007. Blended Learning: Tools for Teaching and Training, London: Facet Publishing. [4]Aron, A.,& Aron, E.N. 2002. Statistics for the Behavioral and Social Science: A brief Course. Upper Saddle River, NJ: Prentice Hall.f [5]Ashburn, E.A.,& Floden, R.E. 2006. Meaningful Learning Using Technology. New York: Teachers College Press [6] Cetini, Ana; Seljan, Sanja. Evaluation of Classroom-based Online Multimedia Language Assessment. International Conference The Future of Education, 16-17 June 2011. Florenze, Italy [7]Crabbe, D. Fostering autonomy from within the classroom: the teachers responsibility. System, 1993, 21: 443 [8]David Nunan, Second Language Teaching & Learning, Heinle, division of Thomson Learning, 1998 [9]Dickinson, L. Talking shop: aspects of autonomous learning. ELTJournal47, 1993(4): 30-31 [10] Dovedan, Zdravko; Seljan, Sanja; Vukovi, Kristina. Multimedia in Foreign Language Learning. Proceedings of the 25th International Convention MIPRO 2002: MEET + MHS. IEEE
175
Procjena ukupnih trokova predloenog istraivanja (u kunama) 10000 Predloeni izvori financiranja istraivanja Vrsta financiranja Naziv projekta Humanistike i drutvene znanosti u provinciji Hubei, Odjel za obrazovni projekt Narodne Republike Kine (Projekt za mlade) Stavka br. 2009b02, Naslov stavke: Samouenje i predavanje na razliitim razinama u svrhu istraivanja metoda Voditelj projekta Potpis
Nacionalno financiranje
176
Meunarodno financiranje Ostale vrste projekata Samostalno financiranje Sjednica Etikog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraivanja51 Ovo je istraivanje odobrio odjel za Humanistike i drutvene znanosti u provinciji Hubei Odjel za obrazovni projekt Narodne Republike Kine (Projekt za mlade) Stavka br. 2009b02
IZJAVA
Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveuilitu. U Zagrebu, 25. svibnja 2011. Potpis (ime i prezime doktoranda) M.P.
DR.SC.-01 REQUEST FOR APPROVAL OF THE DISSERTATION TOPIC52
51
52
Please name file as: DR.SC.-01 Last name and first name of Doctoral Candidate.doc Please send the filled -out form DR.SC.-01, in electronic and written format, and signed, to the appropriate Registrar's Office.
177 GENERAL INFORMATION AND PERSONAL CONTACT INFORMATION OF THE DOCTORAL CANDIDATE
Guangying Cui Department of English, Faculty of Humaninities and Social Sciences, University of Zagreb Ph.D. Program in FL Education 7712 within programmebased doctoral study Zongqing Yang 25.08.1970 Poljicka No.45, 10000 Zagreb, Croatia 01 5584940 / 095 542 5179 cui-celia@163.com within mentorshipbased doctoral study
on the basis of scientific achievement
First and last name, and title of the doctoral candidate: Provider of the study programme: Name of the study programme:
Scientist ID of the doctoral candidate: Approval of topic for acquiring a PhD (please fill in First and last name of mother and/or father: Date and place of birth: Address: Telephone / mobile phone number: E-mail:
CURRICULUM VITAE OF THE DOCTORAL CANDIDATE

Education (in chronological order, with most recent first): Work experience (in chronological order, with most recent first): Bibliography and active participation in conferences: 2001-2003 Huazhong University of Science and Technology ( Master Degree) 1988-1992 Wuhan University ( Bachelor Degree ) 1992-2010 Lecturer of Huazhong University of Science and Technology 2010- Lecturer of Chinese Language at Zagreb University Articles: 1. Guangying Cui (2010). Research of Sports English in Economics of Language. Wuhan: Huazhong University of Science and Technology Publishing House, pp.25-31 2. Guangying Cui2008.Wukong & Satan. Wuhan: Science & Education Press, pp.151-153 3. Guangying Cui (2008) . A survey for top students of HUST in listening Autonomous learning. Shanghai: Shanghai Foreign Language Education Press, pp.14-24 4. Guangying Cui (2002) Metaphorical Thinking in the Process of Reading. Wuhan: Huazhong University of Science & Technology Press, pp.55-58 5. Guangying Cui 2002 Metaphor in English Reading. Wuhan: Huazhong University of Science & Technology Press, pp.27-29 6. Guangying Cui2000English Appositional phrases. Wuhan: Philosophy Research Press, pp.124-126 7. Guangying Cui (1998) A probe into Teaching English Fastreading. Wuhan: Urban Construction Education Press, pp.27-30 8. Guangying Cui (1998) The Theory and Practice of Fast-reading in English. Wuhan: School of Geodesy & Geomatics Press, pp.41-43 9. Guangying Cui, (1998)The main difference between Chinese and
178
TITLE OF THE PROPOSED TOPIC

Croatian: English: Title in the language of the dissertation (if it is not Croatian or English) Mjeoviti pristup razvoju vjetina sluanja i govorenja u nastavi engleskoga kao stranoga jezika Blended-learning Approach in Development of Listening and Speaking Skills in teaching English as a Foreign Language
179
Area/field/branch (if the doctoral study is performed in a branch):
humanities/philology/English studies
PROPOSED OR POTENTIAL MENTOR(S)

(name the second mentor in case of interdisciplinary research or if there is another reason for more last Institution, First name and than one mentor) E-mail: name, and title: country: Dept.of English, Faculty of Marta Medved Humanities and First mentor: Krajnovic, Ph.D. mmedved@ffzg.hr Social Sciencies, Associate Professor University of Zagreb, Croatia Dept.of Information Sciences, Faculty of Sanja Seljan, Ph.D. Humanities and Second mentor: sseljan@ffzg.hr Associate Professor Social SciencesUniversity of Zagreb, Croatia MENTORS COMPETENCES list of up to five relevant works published in the last five years
Marta Medved Krajnovic Medved Krajnovi, M. (2010) Od jednojezinosti do viejezinosti:Uvod u istraivanje procesa ovladavanja inim jezikom. Zagreb: Leykam. Medved Krajnovi, M., piranec, I. (2010) Mogui primjer utjecaja engleskoga na hrvatski jezik kod naprednih hrvatsko-engleskih dvojezinih govornika, Strani jezici 39, 65-78. Medved Krajnovi, M., Juraga, I. (2008) Perception of influence of FLL on personality. Studia Romanica et Aglica Zagrabiensia 53, 349-372. Medved Krajnovi, M., Opi, I. (2008). An Insight into Foreign Language Learning Styles. Strani jezici 37, 1, 17-26. Medved Krajnovi, M., amo, R. (2007). Testing Foreign Language Proficiency - What Verbal Protocols Reveal. Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia LII., pp. 283299.
Sanja Seljan 1. Fukan Dri, B.; Seljan, S.; Mihaljevi Digunovi, J.; Lasi, Lazi, J.; Stani, H. Teaching English for Special Purposes Aided by E-learning Platform. // International Journal of Excellence in eLearning. 4 (2011) , 1; http://journals.hbmeu.ae/Pages/Issues.aspx?JID=6&IID=46. Paper presented at 3rd annual forum on e-Learning Excellence in the Middle East 2010: Bringing Global Quality to a Local Context, January 30 February 2 2010, Dubai, UAE. 2. Cetini, Ana; Seljan, Sanja. Evaluation of Classroom-based Online Multimedia Language Assessment. International Conference The Future of Education, 16-17 June 2011. Florenze, Italy http://www.pixel-online.net/edu_future/index.php 3. Seljan, Sanja; Vrhova, Yvonne; Mencer Salluzzo, Martina. L'enseignement hybride vers l'enseignement EAO en FLE dans le contexte croate. FRACONTRASTE premier Collogue Francophone International de lUniversit de Zagreb. 2-4 dcembre 2010. http://www.ffzg.hr/francontraste 4. Ksenija Klasnic, Jadranka Lasic-Lazic and Sanja Seljan. Quality Metrics of an Integrated E-Learning System students perspective, E-learning experiences and future, Safeeullah Soomro (Ed.), ISBN: 978-953-307-092-6, INTECH, 2010. pp.71-93 Available from: http://sciyo.com/articles/show/title/quality-metrics-of-anintegrated-e-learning-system-students-perspective 5. Seljan, Sanja. Information Technology in Machine Translation and in e-Language Learning of Croatian. Current Research in Information Science and Technologies: Multidisciplinary Approaches to Global Information Systems. 1st International Conference on Multidisciplinary Information Sciences & Technologies. 1st International Conference on Multidisciplinary Information Sciences and Technologies, InSciT2006. Open Institute of Knowledge, Badajoz, Spain, 2006, vol. II. ISBN 84-611-3105-3. Str. 359-363 6. Seljan, Sanja; Banek Zorica, Mihaela; piranec, Sonja; Lasi-Lazi, Jadranka. CALL (Computer-Assisted Language Learning) and Distance Learning // Proceedings of the 29th International convention MIPRO 2006 / iin-ajn, M.; Turi Prstai, I.; Sluganovi, I. (ur.). Rijeka : Hrvatska udruga za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, 2006. IEEE Region 8 ISBN 953-233-021-6. Str. 145-150.
First mentor: Second mentor:
Marta Medved Krajnovic Sanja Seljan
TOPIC OUTLINE
180
Zahvaljujui ubrzanom razvoju moderne informacijske tehnologije, osobito tehnologije raunalnih mrea, mjeovito uenje, koje se temelji na konstruktivistikoj i sociokulturalnoj teoriji uenja, kognitivnoj teoriji kao i teoriji autonomije uenika, posljednjih godina postaje sve popularnije u podruju obrazovanja. Pristup mjeovitog uenja koji sjedinjava prednosti online uenja i uenja u razredu, esto je uinkovit u pokretanju inicijative uitelja kao i uenika te poticanju autonomije uenika. U ovoj disertaciji se prikazuje longitudinalno istraivanje primjene mjeovitog pristupa u sveuilinoj nastavi engleskoga kao stranoga jezika kako bi se ukazalo na mogunosti integracije mrenog interaktivnog uenja i tradicionalnih oblika pouavanja stranoga jezika, a u svrhu poboljanja akademskog uspjeha i osobnog razvoja uenika. Predstavlja se novi autonomni sustav uenja - New Era Interactive English (NEIE) i raspravlja se o znaajkama mjeovitog uenja, njegovim prednostima i manama u razliitim obrazovim kontekstima. U istraivanje je ukljueno 59 studenata Fakulteta znanosti i tehnologije u Huazhongu (Huazhong University of Science and Technology -HUST) kao eksperimentalna skupina i 59 studenata Kineziolokog instituta u Wuhanu (Wuhan Institute of Physical Education - WIPE) kao kontrolna skupina. Tijekom dvije godine praeni su i statistiki analizirani rezultati ispitanka na etiri testa sluanja i govorenja na engleskom kao stranom jeziku. Putem upitnika, intervjua, studentskog portfolija i observacija nastavnika praen je i uinak mjetovitog pristupa na osobnih razvoj ispitanika te stav prema aktivnostima mjeovitog uenja. Rezultati ovog istraivanja ukazuju da studenti u eksperimentalnoj skupini koji su bili izloeni mjeovitom pristupu, za razliku od studenata kontrolne skupine koji su poduavani na tradicionalni nain, imaju bolje rezultate na testovima vjetine sluanja i govorenja te da imaju veu motivaciju i samopouzdanje/autonomiju pri uenju engleskoga kao stranoga jezika. Ukazuje se i na mogunost boljeg razvoja vjetina kritikog miljenja i socijalnih vjetina. Kljune rijei: mjeovito uenje, NEIE sustav za uenje, interakcija, autonomno uenje With the rapid development of modern information technology, particularly computer network technology, blended learning based on constructivist learning theory, socio-cultural theory of learning ,cognitive theory as well as learner autonomy theory, has become increasingly popular in the field of education. The blended learning approach that effectively combines the advantages of online learning and classroom teaching tends to be effective in mobilizing the initiative of both teachers and students, and in promoting learner autonomy. In the dissertation a longitudinal study of the application of the blended learning approach in teaching English as a foreign language at the university level is presented with the aim of illustrating how multiinteraction helps to integrate online learning and web-based activities into mainstream English classroom teaching, thus improving students academic achievements and personal development. A new autonomous learning system New Era Interactive English (NEIE) is introduced and the features of the blended learning in different learning environments are discussed. Benefits and challenges
Summary in Croatian (no more than 1000 characters with spaces):
Summary in English (no more than 1000 characters with spaces):
181
Introduction and overview of research conducted hitherto (suggested length: 7000 characters with spaces) Blended learning environments, involving the blending of face-to-face, online, printbased and other media to create an overall learning environment for students, are now commonplace in universities setting. Garrison and Vaughan (2008:49) conclude that in the US, in 2003, 80 percent of undergraduate and graduate higher education institutions and 93 percent of doctoral institutions offered hybrid or blended learning courses. Survey data from the study of Cox in 2004 indicate that blended learning increases faculty interest in the teaching process and their view of teaching as intellectual pursuit (82 percent). A recent ECAR report noted that 82% of their sample of US students used learning management systems within their courses, although most also still valued face-to-face contact (McKenzie et al., 2008). Online discussions do not replace the face-to-face discussions, but both collaborative approaches run parallel. Students get more equal opportunities to contribute and students have more time to reflect, to think, and search for extra information before contributing to the discussion. (Donnelly, 2004) According to Thorne (2003:18), blended learning offers a real opportunity to create learning experiences that can provide the right learning at the right time and in the right place for each and every individual, not just at work, but in schools, universities and even at home. Blended Learning could become one of the most significant developments of the 21st century. Osguthorpe & Graham (2003:228) thought the goal of using a blended approach is to find a harmonious balance between online access to knowledge and face-to-face human interaction. They identified six reasons that one might choose to design or use a blended learning system: (1) pedagogical richness, (2) access to knowledge, (3) social interaction, (4) personal agency, (5) cost-effectiveness, and (6) ease of revision. The proposed blended learning approach which focuses on the five key ingredients in College English course identified by Jared M. Carman (2002:2-7) will be adopted in this research: (1)Live Events: Synchronous, instructor-led learning events in which all students participate at the same time, such as in a live virtual classroom. For many students, nothing can replace the experienced teachers in their classrooms who can give them immediate responses when they have problems in understanding the content. In virtual classroom, students are motivated and provided opportunities by virtual teachers to practice new skills and build confidence in using course information to solve real problems. (2)Online Content/Self-paced Learning: Learning experiences that students can work on their
182
Objective and hypotheses of research53 (suggested length: 700 characters with spaces) Research Objective: The study is to examine the role of blended learning approach in developing students' listening and speaking skills in English as a foreign language and in personal growth. The hypothesis of the study: 1. The practice of the blended teaching approach is effective in improving students listening and speaking skills 2. The practice of the blended teaching approach is beneficial in promoting students personal development 3. Students taught by the blended teaching approach take positive attitudes towards this approach Material, participants, methodology and plan of research (suggested length: 6500 characters with spaces) Material: NEIE, an autonomous interactive learning system was introduced into a regular English as a Foreign Language teaching programme in order to create an experimental, blended learning environment Participants: The subjects of the study were 118 non-English major freshmen of grade 2008 from two
53
The sequence of listing the objective and hypotheses depends on the area of research.
183
184
Expected scientific contribution of proposed research (suggested length: 500 characters with spaces) We expect that our research findings will support the research hypothesis about the benefits of the blended learning approach in developing listening and speaking skills in English as a foreign language, about its benefits for students personal development and about the students' positive attitueds to a less traditional and more interactive approach to teaching and learning of English as a foreign language. Since proficiency in listening and speaking in English, the lingua franca of the modern world, as well as enhanced cognitive and autonomous learning skills are essential in achieving competitve advantage in the modern world, we will argue for the introduction of the blended learning approach into the existing college English curriculum in China.
List of literature cited (no more than 30 references) [1]Ausburn, L. J. &Ausburn, R B. Some information and implications for instructional design. Educational Communication and Technology, 1978, 26(4): 53-5 [2]Alexander,P.,A. 2006. Psychology in Learning and Instruction. New Jersey:Person Prentice Hall. [3]Allan,B.2007. Blended Learning: Tools for Teaching and Training, London: Facet Publishing. [4]Aron, A.,& Aron, E.N. 2002. Statistics for the Behavioral and Social Science: A brief Course. Upper Saddle River, NJ: Prentice Hall.f [5]Ashburn, E.A.,& Floden, R.E. 2006. Meaningful Learning Using Technology. New York: Teachers College Press [6] Cetini, Ana; Seljan, Sanja. Evaluation of Classroom-based Online Multimedia Language Assessment. International Conference The Future of Education, 16-17 June 2011. Florenze, Italy [7]Crabbe, D. Fostering autonomy from within the classroom: the teachers responsibility. System, 1993, 21: 443 [8]David Nunan, Second Language Teaching & Learning, Heinle, division of Thomson Learning, 1998 [9]Dickinson, L. Talking shop: aspects of autonomous learning. ELTJournal47, 1993(4): 30-31 [10] Dovedan, Zdravko; Seljan, Sanja; Vukovi, Kristina. Multimedia in Foreign Language Learning. Proceedings of the 25th International Convention MIPRO 2002: MEET + MHS. IEEE Region 8 Rijeka: Liniavera, 2002. 72-75. [11]Ellis, R. The Study of Second Language Acquisition. Shanghai: Shanghai Foreign Language Education Press, 1999 [12] Fukan Dri, B.; Seljan, S.; Mihaljevi Digunovi, J.; Lasi, Lazi, J.; Stani, H. Teaching English for Special Purposes Aided by E-learning Platform. International Journal of Excellence in eLearning. 4 (2011) [13]H. Douglas Brown (1994), Principles of Language Learning and Teaching, 3rd edition, Englewood Cliffs, NJ: Prentice Hall Regents [14]Hattie, J. , Biggs, J. , &Purdie, N. Effects of learning skills interventions on student learning: A meta-analysis. Review of Educational Research, 1996, 66(2): 99-136 [15]Ksenija Klasnic, Jadranka Lasic-Lazic and Sanja SeljanQuality Metrics of an Integrated Elearning System Students PerspectiveE-learning experiences and future, Safeeullah Soomro
185
Total cost estimate of proposed research (in kuna) 10000 Proposed sources of funding for research Type of funding Title of project Humanities and Social Sciences in Hubei Province, Department of Education project of People's Republic of China (Youth Project) Item No. 2009b02, Item title:"Self-learning and teaching at different levels to explore the combination of Mode" This resaerch was approved by Humanities and Social Sciences in Hubei Province, Department of Education project of People's Republic of China (Youth Project) Item No. 2009b02. Project leader Signature
National funding
Guangying Cui
International funding Other types of projects Self funding Session of the Ethics Committee at which consent
186
was given to the research proposal54 Agreement of the mentor and the doctoral candidate to request for topic approval I declare under responsibility that I agree with the topic whose approval is requested. Signature (first and last name of proposed mentor)
Signature (first and last name of doctoral candidate)
STATEMENT
I declare under responsibility that I have not submitted a request for approval of an identical dissertation topic at any other university. Zagreb, (date)25 May 2011 Signature (first and last name of doctoral candidate) Official stamp here
54
Fill out only if needed
187


Titula, ime i prezime doktoranda/doktoran dice: Nositelj studija: Naziv studija: Matini broj doktoranda/doktoran dice: Jezik pisanja rada: Naslov predloen e teme Hrvatski Engleski Podruje/polje: Guangying Cui Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu Poslijediplomski doktorski sudij glotodidaktike 7712 engleski Mjeoviti pristup razvoju vjetina sluanja i govorenja u nastavi engleskoga kao stranoga jezika Blended-learning Approach in Developing Listening and Speaking Skills in English language teaching humanistike znanosti / filologija
MENTOR(I)
Titula, ime i prezime: Prvi mentor: Dr.sc. Marta Medved Krajnovi, izv. prof. Dr.sc. Sanja Seljan, izv. prof. Titula, ime i prezime 1.Dr.sc. Jelena Mihaljevic Djiugunovic, red. prof. Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2.Dr.sc. Sanja Seljan, izv. prof. 3.Dr. sc. Marta Medved Krajnovic, izv. prof. 4. 5. Ustanova, drava: Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Hrvatska Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Hrvatska Ustanova, drava: Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Hrvatska Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Hrvatska Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Hrvatska E-mail: mmedved@ffzg.hr
Drugi mentor:
sseljan@ffzg.hr E-mail: jdjigunovic@gmail.co m sseljan@ffzg.hr mmedved@ffzg.hr
55
188
Sjednica Fakultetskog vijea Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu odrana 16. lipnja 2011., toka 87
Sjednica Odjela za humanistike i druvene znanosti provincije Hubei - Odjela za obrazovni projekt Narodne Republike Kine (Projekt za mlade), stavka br. 2009b02

Javna obrana nije predvidjena programom studija

(izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) Za produje svojega doktorskoga rada kandidatkinja Guangying Cui je odabrala aktualnu, a iz znanstvene perspektive jo nedovoljno istraenu temu - ulogu hibridnoga pristupa u razvoju vjetina sluanja i govorenja u sveuilinoj nastavi engleskoga kao stranoga jezika, te ulogu istoga u razvoju motivacije i autonomije uenika. Hibridni pristup podrazumijeva kombiniranje tradicionalnih oblika nastave stranih jezika s interaktivnim i individualiziranim, raunalno potpomognutim oblicima pouavanja i uenja stranih jezika (u ovome sluaju tzv. programom NEIE - New Era Interactive English). Kandidatkinja je u svojem sinopsisu dobro obrazlozila teorijsku podlogu i motivaciju za istraivanje i jasno navela ciljeve i hipoteze istaivanja. Ispitanici, metodologija i plan istraivanja vrlo su iscrpno prikazani. Istraivake hipoteze su sljedee: 1. Hibridni pristup pouavanju uinkovit je u poboljanju vjetina sluanja i govorenja na stranome jeziku 2. Hibridni pristup pouavanju koristan je za poticanje autonomije studenata 3. Studenti koje se pouava mjeovitim pristupom zauzimaju pozitivan stav prema ovom pristupu i uenju openito. U istraivanju je sudjelovalo118 studenata prve godine studija s dva kineska sveuilita. Eksperimentalna i kontrolna skupina sastojala se od po 59 ispitanika. Ispitanici iz obje skupine su tijekom prethodnog kolovanja ve uili engleski kao strani jezik i to u trajanju od 6-12 godina. Izbor ispitanika temeljio se na rezultatima nacionalnog standardiziranog ispita znanja iz engleskog jezika na kojem su rezulati za obje skupine bili vrlo slini. Kako bi se provjerile istraivake hipoteze, kandidatkinja je provela longitudinalno istraivanje u trajanju od dvije godine (od 15. rujna 2008. do 2. sijenja 2010.). Paradigma istraivanja bila je kombinacija kvalitativnih i kvantitativnih metoda: 1. testiranje vjetina govora i sluanja na poetku i kraju istraivanja 2. upitnik o stavovima i motivaciji na poetku i kraju istraivanja 3. promatranje procesa uenja uz koritenje terenskih biljeaka 4. intervjui sa studentima i profesorima 5. prikupljanje studentskih biljeaka kako bi se nadzirao njihov proces uenja 6. prikupljanje studentskih izvjetaja kako bi se prikupili njihovi utisci o aktivnostima uenja 7. prikupljanje proizvoda studentskog uenja kako bi se procijenila njihova postignua Nezavisna varijabla u ovome istraivanju bio je pristup pouavanju i uenju engleskog jezika. Eksperimentalna skupina je bila izloena hibridnom okruenju za uenje, gdje se pouka i uenje dogaaju putem predavanja licem u lice te putem mrenih elemenata koji ukljuuju sustav za uenje NEIE, forume za rasprave, koritenje razliitih komunikacijskih alata, problemsko uenje, rad na projektima, rad u grupi, on-line predavanja i zadatke. Kontrolnoj skupini su ponuena predavanja licem u lice, a nastava se temeljila na satovima inteznivnog itanja i unaprijed
189
Miljenje i prijedlog: Guangying Cui vrlo je uspjena studentica Doktorskoga studija glotodidaktike i odabrala je znanstveno relevantnu temu koju je iscrpno obrazloila u priloenome sinopsisu. Struno povjerenstvo predlae da joj se odobri predloena tema za izradu doktorskoga rada pod naslovom Blended-learning Approach in Developing Listening and Speaking Skills in English as a Foreign Language, pod vodstvom mentorica dr.sc. Marte Medved Krajnovi, izv. prof. i dr.sc. Sanje Seljan, izv. prof. Prijedlog izmjene ili dorade naslova: The Role of Blended-learning Approach in Developing Listening and Speaking Skills in English as a Foreign Language Uloga hibridnog pristupa u razvoju vjetina sluanja i govorenja u engleskome kao stranome jeziku Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): Planirana obrana doktorskog rada (naznaiti godinu i semestar): Zimski semestar ak.god. 2011/2012.
190
Titula, ime i prezime, ustanova, drava: 1.(predsjednik Povjerenstva) Dr. sc. Jelena Mihaljevi Djigunovi, red. prof., Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Hrvatska Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2.Dr.sc. Sanja Seljan, izv. prof., Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Hrvatska 3.Dr. sc. Marta Medved Krajnovi, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Hrvatska 4. 5.
Potpis:
M.P.
191

Titula, ime i prezime doktoranda/doktora ndice: Nositelj studija: Naziv studija: Matini broj doktoranda/doktora ndice: Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti Ime i prezime majke i/ili oca: Datum i roenja: Adresa: Telefon/mobitel: E-mail: mjesto Stijepo Stjepovi Filozofski fakultet u Zagrebu Medievistika 6697 u okviru doktorskog studija izvan doktorskog studija na temelju znanstvenih dostignua
Jozefa Jerkovi / uro Stjepovi 19.12.1984. Dubrovnik Kraljskog Dalmatina 5, Zadar 098/1928-010 stijepos@yahoo.com
Obrazovanje (kronoloki od novijeg k starijem datumu): Radno iskustvo (kronoloki od novijeg k starijem datumu): Popis radova i aktivnih sudjelovanja na znanstvenim skupovima: 2008 2010 Diplomski studij panjolskog i talijanskog jezika i knjievnosti (FFZG) 2005 2008 Preddiplomski studij panjolskog i talijanskog jezika i knjievnosti (FFZG) 2003 2007 Dodiplomski studij filozofije i religijske kulture (FFDI) Od 01.01.2011. znanstveni novak na projektu Onomastica Adriatica na Sveuilitu u Zadru

Hrvatski: Engleski: Antroponimija otoka Raba u drugoj polovici 14. st. Anthroponymy of the island of Rab in the second half of the 14th century
56
192
Naslov na jeziku na kojem e se pisati rad (ako nije na hrvatskom ili engleskom): Podruje/polje: Humanistike znanosti / Filologija

(navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraivanju ili ako postoji neki drugi razlog Titula, ime iza viestruko mentorstvo) Ustanova, drava: E-pota: prezime: dr. sc. Neven Budak, Filozofski fakultet u nbudak@ffzg.hr Prvi mentor: red.prof. Zagrebu Drugi mentor: dr. sc. Kristijan Juran, doc. Sveuilite u Zadru kjuran@unizd.hr
KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina 1) Urban Development of Rab - a Hypothesis. // Hortus artium medievalium. 12 (2006) ; 123-135 2) Identities in Early Medieval Dalmatia (7th - 11th c.) // Franks, Northmen and Slavs: Identities and State Formation in Early Medieval Europe / Garipzanov, Ildar ; Geary, Patrick ; Urbanczyk, Przemyslaw (ur.). Turnhout : Brepols, 2008. Str. 223-241. Prvi mentor: 3) Hrvatska povijest srednjeg vijeka . Zagreb : kolska knjiga, 2006. 4) Croatia and European Integrations in the Early Middle Ages. // Croatian Studies Review. 5 (2008) ; 19-24 5) Povijesni okvir // Steci / Pokleki-Stoi, Jasmina (ur.). Zagreb : Galerija Klovievi dvori, 2008. Str. 30-42
1) Prilozi kasnosrednjovjekovnoj antroponimiji otoka Pamana. //

Hieronymus. 1 (2007) ; 157-176 2) Betinska osobna imena u 18. i 19. stoljeu, Zadarski filoloki dani I, Sveuilite u Zadru, Odjel za kroatistiku i slavistiku, Zadar, 2007, 167-175 3) Blatska antroponimija 14. stoljea, Blato do kraja 18. stoljea, sv. 3 (ur. Teo eparovi), Opina Blato, Blato, 2005, 77-97. 4) Prilozi povijesti Rave od kraja 13. do sredine 17. stoljea // Otok Rava / Farii, Josip (ur.) Zadar : Sveuilite u Zadru, 2008. Str. 281-310 5) Popis povijesnih toponima iz arhivske grae, Toponimija otoka Ugljana (ur. Vladimir Skrai), Sveuilite u Zadru, Centar za jadranska onomastika istraivanja, Zadar, 2007, 247-280.
Drugi mentor:
OBRAZLOENJE TEME
193
U ovoj doktorskoj disertaciji bit e obraena antroponimija otoka Raba u drugoj polovici 14. st. s posebnim naglaskom na razdoblje od 1369. do 1382. kada na Rabu djeluju dvojica notara, Nikola iz Bologne i Nikola iz Curtarole. Na poetku rada nalazit e se uvod, osvrt na dosadanja istraivanja na ovom podruju i obrazloit e se metode istraivanja. Zatim e se ukratko prikazati povijesni kontekst grada i otoka Raba u kasnom srednjem vijeku. Nakon toga e uslijediti poglavlja koja analiziraju rapsku antroponimiju s vie aspekata. Ponajprije e se dati temeljit i iscrpan pregled rapske antroponimije s etimolokim osvrtom s obzirom na vie kriterija, romansko i slavensko podrijetlo imena, spol, porijeklo i drutveni status pojedinih osoba. Potom e se rapska antroponimija staviti u komparativni odnos prema antroponimiji ostalih istonojadranskih komuna u to doba. U zakljuku e se prikazati sinteza provedenih istraivanja i spoznaja do kojih se dolo tijekom izrade disertacije. The object of this dissertation is the anthroponymy of the island of Rab in the second half of the 14th century with special emphasis on the period from 1369 to the 1382 when two scribes, Nicholas of Bologna and Nicholas of Curtarolo, were active on Rab. The thesis will begin with an introduction, a review of previous research in this area and an explanation of the methods of research. The historical context of the city and the island of Rab in the late Middle Ages will be briefly presented. The chapters that follow will analyze the anthroponyms from several aspects. First, an exhaustive review of the Rab anthroponymy with etymological reference will be given with regard to several criteria, Roman and Slavic origin of names, gender, origin and social status of individuals. Then the Rab anthroponymy will be placed into a comparative relationship to other eastern Adriatic municipalities at that time. The conclusion will show the synthesis of the research and the achievements reached during the development of the dissertation.
194
Antroponomastika kao grana onomastike obuhvaa svekoliko prouavanje osobnih imena kao temeljnih drutvenih odrednica identiteta ppojedinaca, skupina i naroda. Unutar antroponimije, kao njezina podvrsta, nalazi se i povijesna antroponimija, koja sluei se lingvistikim i i povijesnim metodama dopire i do vremenski vie ili manje udaljenih razdoblja s ciljem rekonstrukcije odreenih drutvenih stanja i zbivanja. Ovaj rad e obuhvatiti antroponomiju grada Raba i rapskog distrikta, u drugoj polovici 14. st. s ciljem rasvjetljavanjanja porijekla, drutvenog poloaja i identiteta rapskog stanovnitva u tom povijesnom razdoblju. U pogledu istraivanja antroponimije srednjovjekovnih istonojadranskih komuna do sada je u nas bilo tek nekoliko radova. Premda su popisi osoba prema raspoloivim povijesnim izvorima bili dostupni, oni nisu bili obraivani s lingvistikog, ve ponajprije povijesnog aspekta. U tom smislu navest u i pregled dosadanjih istraivanja na podruju povijesne antroponimije istone obale Jadrana od njezinih zaetaka do danas. Iz neonomastikih pobuda nastala je poetkom 20. st. antroponimijska studija Konstantina Jireeka Die Romanen in den Stdten Dalmatiens whrend des Mittelalters koja je pokazala kako se povjesniari mogu vrlo uspjeno koristiti antroponimijom u cilju stjecanja vlastitih spoznaja. Jireek je sabrao iznimno bogatu izvornu grau i na temelju nje pokuao osvijetliti srednjovjekovni etniki sastav dalmatinskih gradskih opina. Budui da su Jireekovi zakljuci vrlo pojednostavljeni, na njegovo tumaenje da slavizacija romanskih gradova u Dalmaciji poinje kasno u srednjem vijeku otro se oborio Ivan Strohal u svojoj knjizi Pravna povijest dalmatinskih gradova iz 1913. koji polazi sa stajalita da romansko stanovnitvo nije preivjelo navale Slavena i Avara, a da su ti gradovi od tog vremena hrvatski. Petar Skok u svom djelu O simbiozi i nestanku starih Romana u Dalmaciji i na Primorju u svjetlu onomastike iz 1928. uzima trei stav, na koji ga je navelo objektivno stanje dokaznog materijala, i na osnovu onomastike, osobnih imena i nadimaka, prosuuje o slavensko-romanskoj etnikoj zajednici odnosno simbiozi koja se razvila u srednjovjekovnim dalmatinskim gradovima. Skok svoj rad na prouavanju jadranske povijesne antroponimije nastavlja radom Lingvistika analiza kartulara Jura Snacti Petri de Gomai iz 1952. u kojem je glavna panja posveena lingvistikoj analizi i kategoriziranju imena, a radi se o prvom monografskom zahvatu u ispitivanje naeg antroponimijskog sustava. Korak dalje odlazi Irmgard Mahnken koja se u ispitivanju dubrovakog antroponimjskog materijala posluila genealokom metodom, pokuavajui etniko stanje prikazati dinamino, u svoj njegovoj sloenosti. Ovakav znanstveni pristup primijenila je u djelima Die Personennamen des mittelalterlihen Patriziats von Dubrovnik als quelle zu etnographischen Untersuchungen iz 1957. i Das Ragusanische Patriziat des XIV. Jahrhunderts iz 1960. U drugoj polovici 20. stoljea jadranske antroponomastike teme dobivaju vie prostora. U dva opsena lanka, Etniki odnosi u srednjovjekovnom Zadru prema analizi osobnih imena i Zadarska enska osobna imena u XIII. stoljeu odraz i rezultanta prethodnih simbiotskih procesa u gradu i porijekla novijih doseljenika, nastala tijekom sedamdesetih godina prolog stoljea, Vesna Jaki-Cestari na tragu Mahnkeninih ideja i metoda istrauje zadarsku srednjovjekovnu antroponimiju. Valjalo bi spomenuti i rad Ante upuka, Antroponimna graa XV. stoljea iz ibenskih matrikula sv. Marije i sv. Duha iz 1979., u sklopu kojega se nalazi opsean indeks osobnih imena i prezimena, koristan s komparativnog aspekta, a zatim i rad Petra imunovia, Antroponimijski sustav Povaljske listine i Povaljskog praga koja osvjetljava antroponimiju otoka Braa u XII. i XIII. stoljeu. Od novijih radova znaajna je opsena monografija Petra imunovia Uvod u hrvatsko imenoslovlje koja u est poglavlja sustavno i pregledno prua uvid u cjelokupnu onomastiku prolematiku hrvatskoga prostora.. U treem poglavlju pod naslovom Antroponimija autor je saeo svoja dugogodinja istraivanja o hrvatskim osobnim imenima, nadimcima i prezimenima koja batine zajedniko praslavensko naslijee, ali pokazuju i mnogobrojne osobitosti nastale kao rezultat stoljetnih jezinih dodira na hrvatskome tlu. Od radova iz povijesne antroponimije sjevernodalmatinskog podruja u posljednjem desetljeu vrijedi spomenuti lanak Barbare Kolanovi Povijesni antroponimi otoka Pamana (1279. 1355.) u kojem se na temelju jezinih kriterija pokuava klasificirati imena iz tog razdoblja u pogledu njihovih tvorbenih obrazaca i etimologije osobnih imena, a na temelju biljenikih zapisa zadarskih notara koje je izdao Zadarski povijesni arhiv. Na koncu valja istaknuti radove Kristijana Jurana: Murterske glagoljske matice,Prilozi kasnosrednjovjekovnoj antroponimiji otoka Pamana i Blatska antroponimija 14. stoljea u kojima autor iscrpno obrauje antroponimnu grau, ponajprije otoka Murtera, ali i drugih sjevernodalmatinskih podruja, od srednjeg vijeka do 19. stoljea. Kao to je mogue zamijetiti iz prethodnih redaka, povijesna antroponimija otoka Raba do sada nije bila predmetom istraivanja. Najvei zahvat u arhivsku grau vezanu za povijest Raba izvrio je slovenski znanstvenik Duan Mlacovi. U sreditu njegova zanimanja nalazi se povijest Raba u kasnom srednjem vijeku, premda autor u svojim detaljnim istraivanjima nije zaobiao druga razdoblja, dapae, moe se ustvrditi da je obradio period od 11. do 19. stoljea.
195
Cilj i hipoteze istraivanja57 (preporueno 700 znakova s praznim mjestima) Cillj ovog istraivanja je sistematizacija i detaljna ralamba antroponimne grae grada Raba i njegovog distrikta. Na taj e se nain postii uvid u identitet stanovnitva i drutvene i obiteljske odnose meu pojedincima na samom otoku, a posljedino bi se analizirali i odnosi rapskog distrikta prema drugim kasnosrednjovjekovnim dalmatinskim komunama. Hipoteze koje bi se pritom mogle pojaviti obuhvaale bi utjecaj kultova svetaca na odabir imena, utjecaj doseljenika iz kopnenog zalea i drugih podruja na promjene u antroponimiji Raba i raspodjelu romanskih i slavenskih imena po drutvenim staleima. Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraivanja (preporueno 6500 znakova s praznim mjestima) Materijal na kojem bi se provelo istraivanje obuhvaao bi prvenstveno spise Nikole iz Bologne i Nikole iz Curtarole, nastale u razdoblju od 1369. do 1382., pohranjene u knjinici samostana sv. Eufemije u Kamporu na Rabu, koji pruaju obilje podataka za istraivanje rapske antroponimije toga vremena. Budui da se radi o relativno kratkom razdoblju od 13 godina u drugoj polovici 14. stoljea, problemu e se pristupiti sinkronijski, to u ovom sluaju ne bi trebalo stvarati potekoe s obzirom da se radi o vrlo iscrpnim povijesnim izvorima u kojima je mogue pronai preko 1500 osoba spomenutih u vie od 1600 dokumenata razliite vrste. Istraivanje e se zasnivati na povijesnoj i filolokoj analizi, komparaciji i interpretaciji prethodno navedenih izvora. Istraivaki pristup bit e interdisciplinaran tako da e se po potrebi i u skladu s mogunostima upotrebljavati i metode iz drugih drutvenih i humanistikih znanosti. Nakon to se obradi relevantna znanstvena literatura kako bi se izvrio osvrt na dosadanja istraivanja, pristupit e se izradi beze podataka, odnosno razcrstavanju antroponimne grae po razliitim kriterijima, uz pomo raunalnog programa Windows Access. Kriteriji za raspodjelu grae bit e provenijencija, status odnosno titula, ime, prezime, nadimak, patronim, ime i prezime oca, ime i prezime mua odnosno ene s referencom na mjesto na kojem je podatak pronaen u izvorima. Kao pomono sredstvo za provjeru i otklanjanje nedoumica posluit e objavljeni izvori i literatura, posebice radovi Duana Mlacovia. Zatim bi uslijedilo razluivanje tablice po razliitim kriterijima koje e posluiti za sredinji dio istraivanja, primjerice podjela imena na ona romanskog i slavenskog porijekla, muka i enska, podjela s obzirom na drutveni poloaj i porijeklo. Unutar svake pojedine kategorije nastupila bi daljnja lingvistika analiza pojedinih imena radi utvrivanja etimologije i tvorbenih obrazaca koji e onda pokazati slinost s ostalim istonojadranskim podrujima, odnosno razliitosti i osobitosti koje se javljaju na samom otoku. Iz rezultata dobivenih ovakvom sveobuhvatnom analizom grae dobivene u izvorima uslijedila bi povijesna analiza, odnosno smjetanje pojedinih antroponima u povijesni kontekst, a s obzirom na migracije, drutvenopolitike prilike, i religijske osobitosti manifestirane u kultovima svetaca. Oekivani znanstveni doprinos predloenog istraivanja (preporueno 500 znakova s praznim mjestima) Spisi Nikole iz Bologne i Nikole iz Curtarole ostali su do danas neobraeni u lingvistikom i antroponomastikom pogledu pa je u tom smislu potrebno, uzimajui u obzir dosadanja istraivanja istonojadranske i sjevernodalmatinske antroponimne grae, obraditi i povijesnu antroponimiju otoka Raba i pribliiti ga na taj nain znanstvenoj javnosti kao to je to ve uinjeno s nekim drugim istonojadranskim podrujima, a sve u cilju spaavanja i oivljavanja nae kulturne, u ovom sluaju jezine, batine. Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci)
57
196
1. Mlacovi, Duan. Graani i plemii: uspon i pad rapskoga plemstva, Zagreb : Leykam international, 2008.. 2. Mlacovi, Duan. Drubeni in ekonomski odnosi na Rabu v anujski dobi 1358-1409 : nobiles et populares : magistrska naloga, (44) 1991. 4. Mlacovi, Duan. The world of Dominchiellus Meigna : the Testators, the Commune and Family on the Island of Rab in the 2nd Half of the 14th Century, Zagreb, Otium (3) 1995. 5. Mlacovi, Duan. Rabsko plemstvo v poznem srednjem veku : doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Ljubljana, 2006. 6. Mlacovi, Duan. Rapska komuna u razvijenomu srednjem vijeku, Rab : Gradsko poglavarstvo grada Raba, 1993. 7. Budak, Neven. Urban Development of Rab - a Hypothesis. // Hortus artium medievalium. 12 (2006) ; 123-135 8. Juran, Kristijan. Blatska antroponimija 14. stoljea, Blato do kraja 18. stoljea, sv. 3 (ur. Teo eparovi), Opina Blato, Blato, 2005, 77-97. 9. Juran, Kristijan. Prilozi kasnosrednjovjekovnoj antroponimiji otoka Pamana. // Hieronymus. 1 (2007) ; 157-176 10. Cestari-Jaki, Vesna. Etniki odnosi u srednjovjekovnom Zadru prema analizi osobnih imena, Radovi Instituta JAZU u Zadru, 19 (1972.) 11. Cestari-Jaki, Vesna. Zadarska enska osobna imena u XIII. stoljeu odraz i rezultanta prethodnih simbiotskih procesa u gradu i porijekla novijih doseljenika, Radovi Instituta JAZU u Zadru 24 (1977) 12. Mahnken, Irmgard. Dubrovaki patricijat u XIV veku, Posebna izdanja SAN, Beograd, 1960. 13. Frani, Anela, Onomastika svjedoenja o hrvatskome jeziku // Povijest hrvatskoga jezika I. Srednji vijek / Biani, Ante ; Damjanovi, Stjepan (ur.). Zagreb : Drutvo za promicanje hrvatske kulture i znanosti CROATICA, 2009. Str. 211-259. 14. Frani, Anela, Prouavanje hrvatske antroponimije u 20. stoljeu // Hrvatski jezik u XX. stoljeu : zbornik / Hekman, Jelena (ur.). Zagreb : Matica hrvatska, 2006. Str. 405-421. 15. imunovi, Petar. Antroponimija // Hrvatski jezik / Lonari, Mijo (ur.). Opole : Universytet Opolski, Instytut Filologii Polskiej, 1998. Str. 165-174. 16. Juran, Kristijan, Murterske glagoljske matice. // Studia ethnologica Croatica. 14/15 (2002/2003) ; 213-274 17. Kurili, Anamarija. Imenovanje ena u ranorimskoj Liburniji i takozvana "enska praenomina". // Archaeologica Adriatica. 2 (2009) , 1; 161-167 18. Frani, Anela; Mihaljevi, Milica. Osobna imena stranog podrijetla u hrvatskoj antroponimiji. // Rije : asopis za filologiju. 4. (1998) , 1.; 30-34 19. imunovi, Petar.Pabirci iz antroponimije dalmatinskih srednjovjekovnih gradova. // Radovi Zavoda za slavensku filologiju. 32 (1998) , x; 185-190 (lanak, znanstveni). Filozofski fakultet, Ljubljana, 1997. 3. Mlacovi, Duan. Popisi rapskih vijenika iz 1372. i 1388. godine, Zagreb, Historijski zbornik
197
Procjena ukupnih trokova predloenog istraivanja (u kunama) 500 kn Predloeni izvori financiranja istraivanja Vrsta financiranja Nacionalno financiranje Meunarodno financiranje Ostale vrste projekata Samostalno financiranje Sjednica Etikog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraivanja58 Naziv projekta Onomastica Adriatica Voditelj projekta dr. sc. Vladimir Skrai, red. prof. Potpis
Suglasnost mentora i doktoranda s prijavom teme Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. dr. sc. Neven Budak, red. prof dr. sc. Kristijan Juran, doc.
Stijepo Stjepovi
IZJAVA
Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveuilitu. U Zagrebu, Stijepo Stjepovi M.P.
58
198


Titula, ime i prezime doktoranda/doktoran dice: Nositelj studija: Naziv studija: Matini broj doktoranda/doktoran dice: Jezik pisanja rada: Naslov predloen Hrvatski e teme Engleski Podruje/polje: Stijepo Stjepovi Filozofski fakultet u Zagrebu Medievistika 6697 hrvatski Antroponimija otoka Raba u drugoj polovici 14. st. Anthroponymy of the island of Rab in the second half of the 14th century Humanistike znanosti/Filologija
MENTOR(I)
Titula, ime i prezime: Prvi mentor: dr. sc. Neven Budak Ustanova, drava: Filozofski fakultet, Zagreb Centar za jadranska onomastika istraivanja, Zadar Ustanova, drava: Filozofski fakultet, Zagreb Filozofski fakultet, Ljubljana Filozofski fakultet, Zagreb E-mail: nbudak@ffzg.hr E-mail: nbudak@ffzg.hr mzagar@ffzg.hr
Drugi mentor:
dr. sc. Kristijan Juran Titula, ime i prezime 1.dr. sc. Neven Budak
Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora
2.dr.sc. Duan Mlacovi 3.dr.sc. Mateo agar 4. 5.
59
199
Sjednica fakultetskog vijea odrana 19. travnja 2011.

(izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) S obzirom na nepotpunu i nedovoljnu istraenost onomastike grae hrvatskoga priobalja, pa i na zastarjelost tradicionalnoga istraivanja, predloena su istraivanja od prijeke potrebe, kako radi zaokruivanja povijesnih znanja o omjerima slavenskoga (hrvatskoga) i romanskog stanovnitva, tako i radi stjecana posrednih zakljuaka koji se stjeu prouavajui onomastiki materijal (migracije, ekonomska mo razliitih slojeva stanovnitva, mijeanje stanovnitva i sl). (...) Miljenje i prijedlog: Iz obrazloenja teme, te cilja i hipoteza posve je vidljivo da su kandidatu dobro poznata dosadanja istraivanja dalmatinske antroponimije, te da vlada uobiajenom metodologijom historiografskog usmjerenja kad je posrijedi istraivanje antroponomastike grae. Nedostaju naznake na kojim e konkretnim povijesnim izvorima poivati istraivanje, i je li taj opseg dovoljan za razmjere doktorata. Nedostaju takoer naznake da je autor barem elementarno upuen u filoloku dimenziju kroatistike (filoloke) problematike. Prijedlog izmjene ili dorade naslova: Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): Planirana obrana doktorskog rada (naznaiti godinu i semestar): Izdvojeno miljenje (samo ako netko od lanova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno miljenje) Predlaem da se u povjerenstvo za obranu rada imenuje i netko od kroatista onomastiara (npr. ak. Petar imunovi ili prof. dr. Anela Frani).
200
Titula, ime i prezime, ustanova, drava: 1.(predsjednik Povjerenstva) dr. sc. Mateo agar, red. prof. Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2.dr. sc. Neven Budak, red. prof. 3.dr. sc. Duan Mlacovi, doc. 4. 5.
Potpis:
U Zagrebu,
M.P.
201


Titula, ime i prezime doktoranda/doktora ndice: Nositelj studija: Naziv studija: Matini broj doktoranda/doktora ndice: Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti Ime i prezime majke i/ili oca: Datum i roenja: Adresa: Telefon/mobitel: E-mail: mjesto Marijana Tomi Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij medievistike 6873 u okviru doktorskog studija Zorica i Marijan Jaki 26.12.1975., Zagreb A. Stepinca 28; 23244 Starigrad Paklenica 098/665-139 mtomic@unizd.hr izvan doktorskog studija na temelju znanstvenih dostignua
Poslijediplomski doktorski studij medievistike na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu Obrazovanje (kronoloki od novijeg k starijem datumu): Dipl. knjiniar (Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, Odsjek za informacijske znanosti,; 2002-2004) Prof. hrvatskog i ruskog jezika i knjievnosti (Filozofski fakultet, Sveuilite u Zagrebu, Odsjek za hrvatski jezik i knjievnost i Odsjek za ruski jezik i knjievnost; 1994-2001) Sveuilite u Zadru, Odjel za knjiniarstvo, Zadar asistentica (srpanj 2007-) Sveuilite u Zadru, Sveuilina knjinica, Zadar knjiniarka (studeni 2006 lipanj 2007) Hrvatske eljeznice, Ured generalnog direktora, Odnosi s javnou, jezina urednica (srpanj 2001 listopad 2006) lanci: 1. Tomi, Marijana. Knjiarski katalozi kao izvori za povijest knjige: primjer kataloga Novoselske knjiare u Zagrebu (1794.-1825.). // Libellarium 2(2008), str. 161-179. 2. Willer, Mirna; Marijana Tomi. Katalona pravila i praksa u zemljama jugoistone Europe : istraivanje stanja u odnosu na suvremene
60
202

Hrvatski: Engleski: Naslov na jeziku na kojem e se pisati rad (ako nije na hrvatskom ili engleskom): Podruje/polje: Organizacija i aproprijacija tekstova hrvatskoglagoljskih brevijara na razmeu rukopisne i tiskane tradicije Text organisation and appropriaton: Croatian Glagolitic Breviaries in transition from manuscript to print culture
Podruje: humanistike znanosti / polje: povijest

(navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraivanju razlog Titula, ime iza viestruko mentorstvo) Ustanova, drava: prezime: Filozofski fakultet Dr. sc. Mateo agar, Prvi mentor: Sveuilita u izv. prof. Zagrebu, Hrvatska Filozofski fakultet Dr. sc. Zoran Velagi, Sveuilita Josipa Drugi mentor: izv. prof. Jurja Strossmayera u Osijeku, Hrvatska ili ako postoji neki drugi E-pota: mateo.zagar@zg.htnet.h r zvelagic@ffos.hr
KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina 1.agar, Mateo. Grafolingvistika srednjovjekovnih tekstova. Zagreb: Matica hrvatska, 2007. 2.agar, Mateo. Grafetike posebnosti tekstova istone grane hrvatskoga glagoljatva // Slovo 56-57 (2008). Str. 695-708 3.Franoli, Branko; agar, Mateo. An Historical outline of literary Croatian; The Glagolitic heritage of croatian culture. London,Zagreb: Erasmus Publisher, CSYPN, 2008 Prvi mentor: 4.agar, Mateo: Grafolingvistika i stari tekstovi: osebujnosti pisanog jezika // Od fonetike do etike : zbornik / Pranjkovi, Ivo (ur.). Zagreb, 2005. Str. 223-258 5.agar, Mateo. Grafolingvistiki opis Bekih listia // Raukarov zbornik / Budak, Neven (ur), Zagreb 2005. Str. 637-650. 6.agar, Mateo: Reetarove paleslavistike teme: s margina // Zbornik o Milanu Reetaru / Matrovi, Tihomil (ur.). Zagreb, 2005. Str. 295-304 1.Velagi, Zoran. Pisac i autoritet. Bit autorstva i sustav autorizacije vjerskih knjiga u 18. stoljeu. Zagreb : Naklada Ljevak, 2010. 2.Velagi, Zoran. Nekoliko napomena o kajkavskim knjigama 17. stoljea. // Gazophylacium 1-2 (2005). Str. 4148. 3.Velagi, Zoran. Reading aloud : Between Oral and Literate Communication. // Friars, Nobles and Burghers Sermons, Images and Drugi mentor: Prints. Studies of Culture and Society in Early-Modern Europe, In Memoriam Istvn Gyrgy Tth / uredili Lszl Kontler i Jaroslav Miller. Budimpeta; New York : CEU Press, 2010. Str. 379388. 4.Velagi, Zoran. Vanost itanja i slavonska knjiga 18. stoljea. // Osjeki zbornik 28 (2007). Str. 303310. 5.Velagi, Zoran; Kristek Andrej. itatelji, knjige i tekstovi : oblici interakcije. // Osjeki zbornik 29 (2009). Str. 337346.
OBRAZLOENJE TEME
204
Temeljni su ciljevi rada istraiti kako se u razdoblju kasnoga srednjeg vijeka i humanizma organizirao tekst u rukopisnim i tiskanim glagoljikih brevijarima, jesu li postojale razlike izmeu njihove organizacije, koliki su bili meuutjecaji te kako je organizacija teksta mogla utjecati na oblike itanja (javno ili privatno). Istrait e se osobito prijelaz iz rukopisne u tiskanu tradiciju te zakonitosti obiju tradicija koje su utjecale na organizaciju teksta. Budui da su liturgijski tekstovi namijenjeni javnom itanju, prvenstveno e se istraiti prilagodba teksta glasnom itanju, no istom metodologijom istrait e se i tekst u rubrikama i ostalim dijelovima namijenjenim tihom itanju kako bi se usporedila organizacija i aproprijacija tekstova obiju namjena. Posebna e pozornost biti pridana upravo interakciji teksta, medija i itatelja, analizirajui s jedne strane nain prezentacije teksta i grafetike osobitosti, a s druge aproprijaciju tekstova i njezin utjecaj na organizaciju. The main goal of the thesis is to research the organization of the text in manuscripts and early printed Glagolitic breviaries from the late medieval and humanistic period, as well as the differences between the text organization in manuscripts and early prints, the posible mutual impact and the influence that organization of the text had on public and silent reading. Especially, the transmission from the manuscript to printed tradition will be researched, as well as the rules of each tradition that affected the organization of the text. As liturgical texts are intended to be read in public, the organization of the text intended for oralized reading will be examined, but the same methodology will be implemented on the parts of the text intended for silent reading (rubricas) in order to compare both forms of texts. The interaction between text, medium and the reader will be analyzed by researching the influence of the appropriation of the text on its organization.
Uvod i pregled dosadanjih istraivanja (preporueno 7000 znakova s praznim mjestima) Nakon to su istraeni tekstovi iz XII. i XIII. stoljea pisani uglatom glagoljicom te protumaen njezin nastanak (agar, 2005), nametnula se potreba za istraivanjem sljedee vane toke u razvoju glagoljskoga pisma, prijelaz prema tiskanoj knjizi, kojim se trebaju objasniti nova rjeenja u pismu, straninom postavu i uporabi grafetikih sredstava, kao i primjena rjeenja iz rukopisne tradicije u tiskarstvu, njihovo interferiranje i napori za standardizacijom pojedinih rjeenja. Naime, do sada nisu napravljena sustavna istraivanja o tome to se u organizaciji glagoljikog teksta mijenjalo u transmisiji teksta iz rukopisnog u tiskani tekst. U ovom radu e biti istraen razvoj organizacije tekstova (organizacija kodeksa/knjige, stranini postav, grafetika sredstva) u glagoljikim rukopisnim i tiskanim brevijarima kao i utjecaj organizacije teksta u glagoljikim kodeksima na onu u tiskanim knjigama i obrnuto. Posebno e se motriti promjene u straninom postavu i grafetika sredstva koja, iako bez izravnog jezinog odvjetka, sudjeluju u organizaciji i vizualnoj prezentaciji teksta. Istraivanje e obuhvatiti i rezultate lingvistikih, paleografskih i kulturolokih istraivanja korpusa kako bi se objasnila pojedina rjeenja u organizaciji teksta i uporabi grafetikih sredstava te kako bi se dobila cjelovita slika o ulozi aproprijacije na organizaciju tekstova i obrnuto. Detaljnim e se kodikolokim i tipografskim opisom promatranih brevijara, osim njihove usporedbe koja treba pokazati razvoj pojedinih rjeenja i njihov meuutjecaj, utvrditi i uvjetovanost pojedinih rjeenja s obzirom na nain izradbe teksta (rukopis ili tiskana knjiga). Osobito e se promatrati promjene u organizaciji tekstova koje su bile uvjetovane primjenom tipografije, zadravanje rjeenja iz rukopisnog korpusa u tiskanim knjigama uvjetovan tradicijom i drugim faktorima te izmjene u tim rjeenjima ili njihovo zadravanje u kasnijim izdanjima tiskanih glagoljikih brevijara. Oekuje se da je ovisnost prvih tiskovina o rukopisnom ustrojstvu vrlo velika, ali su se zasigurno morale pokazati i posebnosti tipografske organizacije. Uz pomo relevantne literature promotrit e se meuutjecaj glagoljikih, latinikih i irilikih rukopisa i tiksanih knjiga. Poetkom suvremene povijesti knjige smatra se djelo LApparition du Livre koje su godine 1958.
205
Cilj i hipoteze istraivanja61 (preporueno 700 znakova s praznim mjestima) Cilj rada je prikazati razvoj organizacije tekstova glagoljikih rukopisnih i tiskanih brevijara (straninog postava i grafetikih sredstava) te njihovu uvjetovanost aproprijacijom. Pretpostavlja se da je u rukopisnim i tiskanim brevijarima organizacija teksta ovisila o nainu
61
206
Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraivanja (preporueno 6500 znakova s praznim mjestima) Za istraivanje su odabrana dva rukopisna i dva tiskana brevijara, i to Mavrov brevijar; Baromiev brevijar; II. novljanski brevijar; Broziev brevijar, a svi su na razliite naine povezani s Blaom Baromiem to korpus ini zaokruenim. Mavrov brevijar pisao je akan Bla Baromi 1460. godine u Konavlima za popa Mavra, pisan je ustavnom glagoljicom na 417 pergamenskih folija (najdetaljnije su ga istraili M. Panteli i J. Tandari). Godine 1493. Blae Baromi je u Veneciji, u Torresanijevoj tiskarskoj radionici priredio za tisak tzv. Baromiev brevijar, vjerojatno na temelju pisanog brevijara. Pop glagolja Martinac u Grobniku godine 1495. za pavlinski samostan sv. Marije napisao je II. novljanski brevijar, a u literaturi se spominje da je pisan po predloku Baromieva brevijara, kao i tiskani Broziev iz 1561. koji se u literaturi navodi kao ponovno izdanje Baromieva brevijara. Uz to, Broziev brevijar je posljednja tiskana glagoljska knjiga pisana na hrvatskostaroslavenskom jeziku, prije rusifikacije. Kroz usporedbu Mavrovog i Baromieva brevijara istraivat e se utjecaj koji je pisani brevijar imao na stranini postav, grafetike elemente i prilagodbu knjige itatelju, a budui da je rukopisni II. novljanski brevijar nastao prema predloku upravo tiskanog Baromieva brevijara istraivat e se i obrnuti utjecaj, dakle utjecaj tiskane knjige na organizaciju teksta u rukopisu. Istraujui Broziev brevijar, istrait e se utjecaj tiskanog brevijara na idui tiskani, nastao vie od pola stoljea kasnije. U svim e se brevijarima istraivanje obaviti na tekstno srodnim dijelovima sanktorala kako bi se omoguio to ujednaeniji korpus koji pridonosi relevantnijim rezultatima istraivanja. Promatrat e se stranini postav, i to veliina stranica, odnos lijeve i desne stranice; tekstna polja (stupci, reci, margine), razmaci meu slovima i meu rijeima, proporcije slova, priprava knjige za itatelja (biljeke, nain paginiranja, proredi, oznake paragrafa), pisarski ili tiskarski zahvati (promjene tipografije, ukraavanje knjige, koritenje margina), sadrajna obiljeja (npr. odnos teksta i iluminacija), oblici kraenja (ligature, kratice), pisanje zdruenica (kao refleks staroga naela scriptura continua, uporaba velikih slova na vie razina, punktuacija i interpunkcija, te standardiziranje verzala, tj. funkcionalnih majuskula. Budui da grafetika sredstva sudjeluju u organizaciji i vizualnoj prezentaciji teksta, posebno e se detaljno istraivati uporaba i vrsta ligatura i kratica kao najuoljivijih grafetikih sredstava i njihov utjecaj na oblik itanja. Budui da su liturgijski tekstovi namijenjeni javnom, dakle glasnom itanju, prvenstveno e se istraiti prilagodba tiskanog teksta glasnom itanju. Isti elementi straninog postava i grafetiki elementi koji e se motriti u dijelovima namijenjenim glasnom itanju, istrait e se i u rubrikama i ostalim dijelovima brevijara koji su bili namijenjeni tihom itanju kako bi se usporedila organizacija i aproprijacija tekstova obiju namjena. Posebna e pozornost biti pridana upravo interakciji teksta, medija i itatelja, analizirajui s jedne strane naine prezentacije teksta i grafetike osobitosti, a s druge aproprijaciju tekstova i njezin utjecaj na organizaciju. Nakon prikupljanja podataka, koristit e se kvantitativna i komparativna analiza. Rezultati e biti prikazani i analizirani pojedinano za svaki brevijar, te nakon toga usporeeni. Osim toga, rezultati e biti prikazani i odvojeno za dijelove namijenjene glasnom i one namijenjene tihom itanju, te e se i oni usporediti komparativnom analizom. Samo istraivanje izvrit e se posebnim raunalnim programom napisanim za Mozilla Firefox preglednik u WebGL tehnologiji koji omoguuje postavljanje oznaka na digitalizirane stranice brevijara. Prireene oznake razlikuju se u obliku (npr. trokut, krii, strijelica, i sl.) i u boji, a postavljaju se na eljeno mjesto slike, tj. otvorene stranice dokumenta. Shema oznaka ugraenih u raunalni program izraena je na temelju eljenih toaka istraivanja, a mogue je dodavati i nove oznake koje se mogu pojaviti tijekom samog istraivanja. Svakoj oznaci dodaje se odgovarajue svojstvo, a za pojedinane oznake iste skupine moi e dopisati i atributi. Pomou mogunosti mjerenja, program e pohranjivati i mjere za razmake, irine margina, razmake izmeu redaka, stupaca, visinu inicijala i ostale potrebne mjere, to e se u konanici usporeivati izmeu istraivanih brevijara. Oznake se unose u slojevima, to omoguuje veu preglednost i podjelu tema koje se obrauju, a oznake unutar slojeva mogu se prikazati
207
Oekivani znanstveni doprinos predloenog istraivanja (preporueno 500 znakova s praznim mjestima) Istraivanjem e se analizirati i objasniti razvoj i standardizacija straninog postava, uporabe grafetikih sredstava i prilagodbe knjige itatelju na trima razinama, i to s obzirom na: (1) nain proizvodnje (rukopisna ili tiskana knjiga), (2) povijesni razvoj, te (3) utjecaj aproprijacije na stranini postav i grafetika sredstva. Usporedba s ostalim pismovnim kulturama pridonijet e smjetanju korpusa u kontekst europske batine, a sustavno prikupljeni rezultati pridonijet e sastavljanju ranonovovjekovne glagoljike paleografije. Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) 1. A millenium of the book: production, design and illustration in manuscript and print: 900-1900 / ed. by Robin Myers, Michael Harris. Delaware: Oak Knoll Press, 1994-2 2. Amirova, T. A. Funkcionalnaja vzaimosvjaz pismennogo i zvukovoga jazyka. Moskva, 1985. 3. Beal, Peter. A dictionary of English manuscript Terminology. Oxford: Universtiy press, 2008. 4. Chartier, Roger. Forms and meanings : texts, performances, and audiences from codex to computer. University of Pennsylvania Press, 1995. 5. Febvre, Lucien; Henri-Jean Martin. The coming of the book: the impact of printing 1450-1800. London : N.L.B., 1976. 6. Gaskell, P. A new introduction to bibliography : the classic manual of bibliography. New Castle : Oak Knoll Press, 1995. 7. Jagi, V. Glagolieskoe pismo // Enciklopedija slavjanskoj filologii III. / ur. V. Jagi. Sanktpetersburg, 1911 8. Hercigonja, Eduard. Na temeljima hrvatske knjievne kulture. Zagreb : Matica hrvatska, 2004. 9. Kodikologie und palaographie im digitalen zeitalter 2 = Codicology and paleography in the digital age 2 / ed. by Franz Fischer, Christiane Fritze, Georg Vogeler. Norderstedt, 2010. 10. Hercigonja, Eduard. Tisuljee hrvatskoga glagoljatva. Zagreb : Hrvatska sveuilina naklada, 2009. 11. Lemaire, Jacques. Introduction a la codicologie. Louvain-la-Neuve: College Erasme, 1989. 12. Paro, Frane. Typographia glagolitica. Zagreb : Matica hrvatska, 1997. 13. Saenger P. Space betweeen words: the origin of silent reading. Stanford: University Press; 1997. 14. Senjski glagoljaki krug 1248.-1508.: zbornik radova sa znanstvenog skupa odranoga u Zagrebu 21. I 22. Studenog 1994. godine / glavni urednik Milan Mogu. Zagreb : HAZU, 1998. 15. Steinberg SH. Five hundered years of printing. New edition, revised by John Trevitt ed. London: The British Library and Oak Knoll Press; 1996. 16. Stipii, J. Pomone povijesne znanosti u teoriji i praksi. Zagreb : kolska knjiga, 1972. 17. Tandari, J. Hrvatskoglagoljska liturgijska knjievnost. Zagreb: , 1993. 18. The role of the book in Medieval culture : proceedings of the Oxford International Symposium, 26 september 1 october 1982 / ed. by Peter Ganz. Turnhout: Brepols, 1986. 19. Vajs, J. Rukovt hlaholsk paleografie. Prag, 1932. 20. agar, Mateo. Grafolingvistika srednjovjekovnih tekstova. Zagreb: Matica hrvatska, 2007. Procjena ukupnih trokova predloenog istraivanja (u kunama) 15.000,00 kn
208
Predloeni izvori financiranja istraivanja Vrsta financiranja Nacionalno financiranje Meunarodno financiranje Ostale vrste projekata Samostalno financiranje Sjednica Etikog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraivanja62 Naziv projekta Digitalna knjinica hrvatske batine tiskane do 1800.: izvedbene pretpostavke 2.000,00 kn Voditelj projekta dr. sc. Zoran Velagi, izv. prof. Potpis
Suglasnost predloenog mentora i doktoranda s prijavom teme Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. Potpis izv. prof. dr. sc. Mateo agar (ime i prezime prvog predloenog mentora) Potpis izv. prof. dr. sc. Zoran Velagi (ime i prezime drugog predloenog mentora) Potpis Marijana Tomi (ime i prezime doktoranda)
IZJAVA
62
209
Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveuilitu. U Zagrebu, Potpis Marijana Tomi (ime i prezime doktoranda) M.P.
210


Titula, ime i prezime doktoranda/doktoran dice: Nositelj studija: Naziv studija: Matini broj doktoranda/doktoran dice: Jezik pisanja rada: Naslov predloen Hrvatski e teme Engleski Podruje/polje: Marijana Tomi Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu Poslijediplomski studij medievistike 6873 hrvatski Organizacija i aproprijacija tekstova hrvatskoglagoljskih brevijara na razmeu rukopisne i tiskane tradicij Text organisation and appropriaton: Croatian Glagolitic Breviaries in transition from manuscript to print culture humanistike znanosti/polje povijest
MENTOR(I)
Titula, ime i prezime: Prvi mentor: Drugi mentor: dr. sc. Mateo agar, red. prof. dr. sc. Zoran Velagi, izv. prof. Titula, ime i prezime 1.dr. sc. Andrea Zlatar Violi, red. prof. Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2. dr. sc. Mateo agar, red. prof. 3. dr. sc. Neven Budak, red. prof. 4. 5. Sjednica nadlenog tijela i toka dnevnog reda u okviru koje je imenovano Povjerenstvo
63
Ustanova, drava: Filozofski fakultet, Zagreb Filozofski fakultet, Osijek Ustanova, drava: Filozofski fakultet, Zagreb Filozofski fakultet, Zagreb Filozofski fakultet, Zagreb
E-mail: mateo.zagar@zg.tcom.hr zvelagic@ffos.hr E-mail: azviolic@ffzg.hr mateo.zagar@zg.tcom.hr nbudak@ffzg.hr
Sjednica fakultetskog vijea Filozofskoga fakulteta u Zagrebu od 19. travnja 2011.
211
Sjednica Etikog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraivanja

Prilikom javne obrane teme doktorskoga rada 11. VI. 2010. kandidatica Marijana Tomi pokazala je dobro znanje iz podruja unutar kojega namjerava pisati doktorat: osim poznavanja sloenosti povijesti knjige i tipografije, iskazala se i kao dobar poznavatelj hrvatske glagoljske knjike batine, kao i hrvatske redakcije staroslavenskoga jezika kojim su pisane liturgijske knjige toga hrvatskoga kulturolokoga pola. Temu je koncipirala upravo na tim trasama, primjereno je odabrala korpus, posluila se odgovarajuom i recentnom literaturom te na optimalan nain isplanirala istraivanje. Na temelju javne obrane steen je dojam da kandidatica u zadanom roku moe sastaviti kvalitetan doktorski rad.

(izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) Tema doktorskoga rada Marijane Tomi koncipirana je na vrsnim tradicionalnim istraivanjima povijesti knjige i tipografije, koja se dosad uglavnom nisu aplicirala na korpus glagoljske knjige. Metodologija je pak posve suvremena (temelji se na istraivanjima vizualne recepcije u okvirima glasnoga i tihog itanja) te se snano oslanja na raunalnu obradu tekstova. Budui da su donekle slina istraivanja provedena na korpusu latinskih knjiga na razmeu srednjovjekovlja i novovjekovlja, oekuju se prepoznavanja i tumaenja brojnih posebnosti uzusa glagoljske knjige, kao i karakteristine naslonjenosti na zapadnu, latinsku praksu. Miljenje i prijedlog: Na temelju izvjea s javne obrane doktorskoga rada i na temelju prijave teme procjenjujemo da je odabrana tema doktorskoga znanstveno posve utemeljena, da metodologija istraivanja i koncepcije rada posve odgovara naznaenoj svrsi, te da je kandidatica svojim znanjem i odnosom prema problematici kadra napisati kvalitetan doktorski rad. Prijedlog izmjene ili dorade naslova: Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): Planirana obrana doktorskog rada (naznaiti godinu i semestar): ljetni semestar ak. godine 2012/2013. Izdvojeno miljenje (samo ako netko od lanova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno miljenje)
212
Titula, ime i prezime, ustanova, drava: 1.(predsjednik Povjerenstva) dr. sc. Andrea Zlatar, red. prof. Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2.dr. sc. Mateo agar, red. prof. 3.dr. sc. Neven Budak, red. prof. 4. 5.
Potpis:
M.P.
213

Titula, ime i prezime doktoranda/doktora ndice: Nositelj studija: Naziv studija: Matini broj doktoranda/doktora ndice: Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti Ime i prezime majke i/ili oca: Datum i roenja: Adresa: Telefon/mobitel: E-mail: mjesto dipl., Kosjenka Laszlo Klemar prof.dr.sc., Neven Budak PDS Medievistike 6400 u okviru doktorskog studija izvan doktorskog studija na temelju znanstvenih dostignua
elimir Laszlo, Vinja Laszlo 12. travnja 1979., Zagreb D. Mandia 32a, 10 000 Zagreb 091 573 00 82 kosjenkalaszlo@gmail.com
2006. - Upisala Poslijediplomski studij medievistike na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu 2005. - Diplomirala povijest umjetnosti i etnologiju na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu 1999. - Upisala Studij povijesti umjetnosti i etnologije na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu 1998. - Zavrila srednjokolsko obrazovanja (IX. Gimnazija, Zagreb) 2008. Sudjelovanje na znanstvenom projektu IRCLAMA (PL 043984, 6. okvirni program Europske Unije, FP6) u vidu asistenta programa Arheoloki parkovi/Archaeological parks
64
214
Radovi: K. Laszlo Klemar, M. Zeman, Naselja i organizacija prostora na srednjem istonom Jadranu od antike do ranog srednjeg vijeka pitanje kontinuiteta (case study Bribir, Donje polje), Zbornik Stjepan Gunjaa i hrvatska srednjovjekovna povijesno-arheoloka batina 1, 2010, 147-165. (izvorni znanstveni rad) K. Laszlo Klemar, Rembrandtova karizma u svjetlosti i sjeni njegova bakropisna polja, etiristota obljetnica roenja Rembrandta van Rijna (1606-1666), GRAFIKA - hrvatski asopis za umjetniku grafiku i nakladnitvo, 10/11, 2006-2007, 44-47. (struni rad) Popis radova i aktivnih sudjelovanja na znanstvenim skupovima: Arheoloko povijesni vodi po svetitu Majke Boje Gorske u Loboru (K. Filipec), Zagreb, 2008. (tekst pojmovnika i korektura) K. Laszlo Klemar, Tekstilno rukotvorstvo brdovekog kraja uz obiaj blagoslova hrane, Galerija Razvid, Zaprei, 2007. (predgovor k.i.) K. Laszlo Klemar, RAKU likovni performance, Galerija Razvid, Zaprei, 2006. (predgovor k.i.) Sudjelovanja na znanstvenim skupovima: K. Laszlo Klemar, M. Zeman, Naselja i organizacija prostora na srednjem istonom Jadranu od antike do ranog srednjeg vijeka pitanje kontinuiteta (case study Bribir, Donje polje), Znanstveni skup Stjepan Gunjaa i hrvatska srednjovjekovna povijesno arheoloka batina, 3-6. studenoga 2009, MHAS, Split.

Hrvatski: Engleski: Naslov na jeziku na kojem e se pisati rad (ako nije na hrvatskom ili engleskom): Podruje/polje: BRIBIR (VARVARIA) I ORGANIZACIJA TERITORIJA OD ANTIKE DO UBIA BRIBIR (VARVARIA) AND THE ORGANIZATION OF TERRITORY FROM ANTIQUITY TO THE AGE OF UBII
humanistike znanosti/povijest umjetnosti

(navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraivanju razlog Titula, ime iza viestruko mentorstvo) Ustanova, drava: prezime: Filozofski fakultet prof.dr. sc., Miljenko Prvi mentor: Sveuilita u Jurkovi Zagrebu ili ako postoji neki drugi E-pota: miljenko.jurkovic@ffzg.h r
215

Drugi mentor:
KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina 1. M. Jurkovi, N. Marakovi, La nascita del primo romanico in Croazia nel contesto delle grandi riforme ecclesiastiche del secolo XI, Immagine e Ideologia. Studi in onore di A.C.Quintavalle (ed. A. Calzona, R. Campari, M. Mussini), Parma 2007, 96-102. 2. M. Jurkovi, N. Marakovi, Signatures in the Stones The Legacy of Early Medieval Elites on the Territory of Modern Croatia, HAM 13/2, 2007, 359-374. 3. M. Jurkovi, I. Basi, Elites ecclesiastiche e renovatio: tradizioni tardoantiche nell'arte di VIII e IX secolo in Istria, in: Ideologia e cultura artistica tra Adriatico e Mediterraneo orientale (IV-X secolo). Il ruolo dell'autorita ecclesiastica alla luce di nuovi scavi e ricerche, Atti del Convegno internazionale BolognaRavenna, 26-29 novembre 2007., Ante Quem Bologna 2009, 289-302. 4. M. Jurkovi, Predgovor / Foreword, in: Studia Varvarina I (ur. B. Kunti-Makvi), Studies in Early Christian and Medieval Art History and Archaeology, Dissertationes et Monographiae 4, Int. Research Center for Late Antiquity and the Middle Ages, ZagebMotovun 2009, 7-10. 5. M. Jurkovi, G.P. Brogiolo (ur), CORPUS ARCHITECTURAE RELIGIOSAE EUROPEAE (saec. IV-X), vol. II.1. Italia, Province di Belluno, Treviso, Padova, Vicenza, Zagreb 2009, 325 p.
Prvi mentor:
Drugi mentor:
OBRAZLOENJE TEME
Srednjovjekovni je Bribir bio vano politiko-administrativno i kulturno sredite te, ujedno, glavno sjedite jedne od najmonijih plemenitakih obitelji u srednjem vijeku - ubia. Bogatstvom i visokom kulturnom razinom izdvajao se od ostalih naselja na tlu srednjovjekovne Hrvatske. Istraivanjem se nastoje utvrditi razlozi istaknute pozicije Bribira u periodu razvijenog srednjeg vijeka te utjecaj ubia na njegovu srednjovjekovnu strukturu, znaaj i bogatstvo. U svrhu ispunjavanja navedenog cilja ispituje se razvoj Bribira u korelaciji s njegovim statusom, ulogom i funkcijom unutar ueg (lokalnog) i ireg (regionalnog) okruenja, u vremenskom rasponu od antike, kada stjee istaknuti poloaj, pa sve do polovine 14. stoljea kada ga, uslijed upravno-administrativne reorganizacije Ludovika Anuvinskog, zauvijek gubi.
216
Medieval Bribir was an important political-administrative and cultural center, and, at the same time, the main seat of the one of the most powerful medieval noble kindred - the ubii. Wealth and reputation which it enjoyed, separate it from the other settlements in medieval Croatia. The study seeks to determine the reasons of the prominent position of Bribir during the High Middle Ages and the impact of ubi on its medieval structure,reputation and wealth. To fulfil this objective the study is focused on the development of Bribir in correlation with its status, role and function within the inner (local) and wider (regional) environment, in the time span from antiquity, when it gain prominent position, untill the half of the 14th century, when, due to administrative reorganization of Louis Anjou, forever lost it.
217
Srednjovjekovni je Bribir bio vano kulturno i politiko sredite, upravno-administrativno sredite Bribirske upanije. Bribirski upani birali su se izmeu lanova jedne od najmonijih plemenitakih obitelji u srednjem vijeku - ubia, koji su u Bribiru imali stalnu rezidenciju. O visokoj kulturnoj i civilizacijskoj razini srednjovjekovnog Bribira svjedoe ostaci etiriju crkava, od kojih je jedna pripadala kompleksu franjevakog samostana, zatim ulomci reprezentativne skulpture, brojni fragmenti luksuzne uvozne keramike i predmeta od stakla te pisani izvori u kojima se spominju lijenici, notari, obrtnici itd.. Politiki znaaj i kulturno bogatstvo Bribira mogu se tumaiti refleksijom politike i ekonomske moi ubia. Meutim, ubii nisu stvorili Bribir, niti je njihov izbor Bribira za stalno sjedite bio sluajan. Naime, radi se o naselju s dugom tradicijom upravno-administrativnog i kulturnog sredita, koji je epitete urbanog stekao ve u antiko doba, kada je pod imenom Varvaria isprva imao ulogu sredita kasnoliburnske teritorijalne zajednice, zatim sredita rimske civitas, a najvjerojatnije od vremena vladavine cara Tiberija, municipija. Istaknutu je ulogu zadrao i tijekom ranosrednjovjekovnog perioda, kada mu je bila pripisana funkcija upanijskog sredita. Specifinost Bribira u odnosu na ostala naselja u unutranjosti dananje Dalmacije lei upravo u njegovom iznimno dugom, kontinuiranom razvoju te istaknutom poloaju koji je, usprkos brojnim drutvenim, politikim i ekonomskim promjenama, uspio zadrati sve do polovine 14. stoljea. Poznavanju povijesti Varvarije/Bribira najvie su doprinijela arheoloka istraivanja, posebice ona provedena ezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljea, kada su u nekoliko kampanja djelomino istraene prethistorijske, antike i srednjovjekovne razvojne faze naselja. Osim to su rezultirala znaajnim nalazima, ta su istraivanja potakla i prve rasprave o karakteristikama, ulozi i funkciji Varvarije/Bribira u pojedinim povijesnim razdobljima, te o njegovu znaaju u irem drutveno-povijesnom i prostornom kontekstu. Voditelji istraivanja prethistorijskih slojeva, J. Koroec i . Batovi, iznijeli su prve hipoteze o formiranju naselja, utvrdili su njegove prethistorijske razvojne faze i prvi su ga uvrstili u red najznaajnijih naselja na prostoru predrimske Liburnije. Razumijevanju razvoja i karakteristika liburnske Varvarije doprinijela su i Batovieva istraivanja liburnskih gradinskih naselja i materijalne kulture u cjelini. Ostatke antikog naselja na Bribirskoj glavici najveim je dijelom istraio M. Sui. U sreditu njegova interesa bilo je rjeavanje problema vezanih uz urbanizaciju liburnske Varvarije, vrijeme i kontekst stjecanja municipaliteta, organizaciju upravnog tijela i granice njenog municipalnog teritorija. Iznimno su znaajni i Suievi rezultati istraivanja varvarinskih bedema te predloena kronologija njihove izgradnje. Istraivanja srednjovjekovnih graevnih ostataka (ostataka stambenih, sakralnih i obrambenih objekata) na Bribirskoj glavici dugi je niz godina vodio S. Gunjaa. Pored toga, Gunjaa je prvi ukazao na strateko i historijsko-arheoloko znaenje Bribira. Srednjovjekovna groblja najveim su dijelom istraili D. Vrsalovi i A. Jelovina. Njihova istraivanja omoguila su utvrivanje kontinuiteta naseljenosti od polovine 9. stoljea pa sve do izmaka kasnog srednjeg vijeka. U novije su se vrijeme liburnsko-rimskom Varvarijom/srednjovjekovnim Bribirom bavili brojni autori, meu kojima valja istaknuti S. ae, N. Jakia, F. Smiljania i D. Karbia. S. ae se Varvarijom bavio u kontekstu istraivanja razvoja i karakteristika kasnoliburnskih i ranorimskih naselja te kasnoliburnske i ranorimske naseobinske organizacije. Od posebnog su znaaja njegova zapaanja i hipoteze o opsegu teritorija kasnoliburnske Varvarije te o odnosu izmeu antike Varvarije i pojedinih znaajnijih naselja u njenoj uoj okolici. Isti je autor dao i dosad najiscrpniju analizu i interpretaciju Plinijeva teksta u kojemu se nalazi najraniji spomen Varvarije. N. Jaki je znatno pridonio rjeavanju pojedinih vanih pitanja vezanih uz ulogu i znaaj Varvarije/Bribira tijekom razdoblja kasne antike i ranog srednjeg vijeka. Takoer je utvrdio kontinuitet i razloge kontinuiteta ranokranskih sakralnih zdanja u bribirskoj okolici u ranom srednjem vijeku, povezao je pojedine predromanike ulomke liturgijskog namjetaja, ija pripadnost nije bila poznata, s crkvenim graevinama u okolici Bribira te s radionicama koje su djelovale na prostoru ranosrednjovjekovne Hrvatske kneevine. F. Smiljani je iznio znaajna zapaanja o prvotnom teritoriju Bribirske upanije i njegovoj organizaciji, dok se D. Karbi bavio srednjovjekovnim Bribirom kao rezidencijom velikake obitelji ubia. Posljednji je autor takoer postavio zanimljivu hipotezu o ranosrednjovjekovnom Bribiru kao prijestolnici prvih hrvatskih knezova. Pored navedenih rezultata istraivanja Varvarije/Bribira, od iznimnog su znaaja i novije, ope spoznaje o razvoju naselja i teritorijalne organizacije tijekom povijesnih razdoblja antike, kasne antike, ranog i kasnog srednjeg vijeka, a naroito o njihovu kontinuitetu i transformaciji tijekom
218
Cilj i hipoteze istraivanja65 (preporueno 700 znakova s praznim mjestima) Cilj istraivanja je doi do novih spoznaja o podrijetlu, razvoju i karakteristikama Varvarije/Bribira te podlozi (preduvjetima) njegova razvoja (ekonomska podloga, funkcija unutar ueg i ireg okruenja, strateki znaaj). Istraivanjem se nastoji dokazati da su politiki znaaj i visoka kulturno-civilizacijska razina Bribira u periodu razvijenog srednjeg vijeka velikim dijelom bili uvjetovani njegovim ranijim razvojem, visokim statusom kojega je ve prethodno posjedovao i istaknutim funkcijama koje su mu bile pripisane. Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraivanja (preporueno 6500 znakova s praznim mjestima) Temelj predloenog istraivanja ine izvjetaji i dokumentacija arheolokih istraivanja Bribirske glavice i lokaliteta u njezinoj iroj okolici te problematski radovi i rasprave o administrativnoteritorijalnoj organizaciji irih teritorijalnih cjelina u ijem se sklopu nalazila Varvarija/Bribir (predrimska Liburnija, rimska provincija Dalmacija, ranosrednjovjekovna Hrvatska kneevina, srednjovjekovna Hrvatska), zatim radovi i rasprave o karakteristikama Varvarije/Bribira, ulozi i funkciji koju je imao, granicama te organizaciji teritorija koji mu je u pojedinim povijesnim razdobljima obuhvaenim istraivanjem bio pripisan, te radovi i rasprave o pojedinanim nalazima i spomenicima Bribirske glavice i lokaliteta u iroj okolici. Takoer e se konzultirati brojne studije koje nastoje proniknuti u organizaciju teritorijalnih cjelina, razvoj gradova i ruralnih naselja te njihov meusobni odnos. Istraivanje je usredotoeno na analizu razvoja Varvarije/Bribira u korelaciji s njegovim statusom, ulogom i funkcijom unutar ueg (lokalnog) i ireg (regionalnog) okruenja u vremenskom rasponu od antike, kada preuzima funkciju upravno-administrativnog sredita ue teritorijalne jedinice, pa sve do polovine 14. stoljea, kada ju uslijed teritorijalno-administrativne reorganizacije Ludovika Anuvinskog, zauvijek gubi. Glavni predmet istraivanja predstavljaju materijalni ostaci koji pruaju informacije o starosti i trajanju Varvarije/Bribira i naselja u njegovoj iroj okolici, njihovoj ulozi, strukturi i kulturno-ekonomskom standardu (poput ostataka javnih, stambenih, kultnih/sakralnih i gospodarskih objekata, zatim bedema, ulomaka skulpture, keramike, groblja i grobnih priloga itd.) te pisani izvori (natpisi na epigrafskim spomenicima, djela antikih pisaca te srednjovjekovni izvori). Istraivanje se zasniva na objedinjavanju, preispitivanju i dopunjavanju dosadanjih dostignua na polju razliitih znanstvenih disciplina (prvenstveno povijesti umjetnosti, povijesti i arheologije), zatim na stilskoj, morfolokoj, tipolokoj i komparativnoj analizi materijalnih ostataka te na interpretaciji i reinterpretaciji pisanih izvora. Provodit e se u nekoliko faza. Prvo e se na osnovi relevantne literature istraiti iri drutveno-politiki kontekst i osnova administrativno-teritorijalne organizacije irih teritorijalnih jedinica unutar kojih se u pojedinim povijesnim razdobljima obuhvaenim istraivanjem (antika, kasna antika, rani i kasni srednji vijek) Varvarija/Bribir nalazio. Potom e se, na osnovi informacija koje donose pisani izvori te na osnovi rezultata analize materijalnih ostataka, ustanoviti: 1) karakteristike i struktura Varvarije/Bribira; 2) uloga i funkcije koje je u pojedinim povijesnim razdobljima imao; 3) poloaj u odnosu na magistralne i vicinalne prometnice te strateki znaaj; 4) dispozicija, karakteristike i uloga naselja u njegovoj iroj okolici i njihov meuodnos (posebna panja e biti usmjerena na ispitivanje odnosa izmeu Varvarije/Bribira i pojedinih znaajnijih naselja u njegovoj uoj okolici, poput Ostrovice, Burnuma i Skardone); 5) opseg, karakteristike i organizacija pripadajueg mu teritorija. Temeljem dobivenih rezultata utvrdit e se kako su se i zato tijekom stoljea mijenjali uloga i funkcije Varvarije/Bribira, opseg i organizacija teritorija koji mu je bio pripisan, te na koji su se nain promjene reflektirale u karakteristikama i strukturi naselja. Posljednju fazu istraivanja ini utvrivanje preduvjeta njegovog kontinuiranog razvoja i istaknute pozicije u razdoblju razvijenog srednjeg vijeka te, konano, utvrivanje razloga zbog kojih su ubii ba ondje imali stalnu rezidenciju te utjecaj ubia na njegovu srednjovjekovnu strukturu i status. Oekivani znanstveni doprinos predloenog istraivanja (preporueno 500 znakova s praznim mjestima)
65
219
Istraivanje e, prije svega, doprinijeti boljem razumijevanju razvoja Varvarije/ Bribira - njegovih karakteristika, funkcije i uloge u pojedinim vremenskim periodima te njihovih mijena tijekom ukupnog vremenskog raspona obuhvaenog radom. Takoer e doprinijeti razumijevanju politikih, drutvenih i ekonomskih preduvjeta razvoja naselja, odnosa izmeu sredinjih naselja i pripadajuih im teritorija te sustava na kojima je poivala organizacija teritorija u cjelini. Svakako e posluiti i kao pomo u bavljenju slinim ili srodnim temama. Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) 1. Batovi, ., Istraivanje prapovijesti u Bribiru, Diadora, 9, 1980, str. 55-81. 2. Batovi, ., Bribir u prapovijesti, Izdanja HAD, 3, 1978, str. 9-21. 3. ae, S., Liburnija u razdoblju od 4. do 1. stoljea prije nove ere, neobjavljena doktorska disertacija, Filozofski fakultet Sveuilita u Zadru,1987. 4. ae, S., South Liburnia at the Begining of the Principate: Jurisdiction and the Teritorial Organisation, Les Routes de l' Adriatique Antique - gographie et conomie / Putovi antikog Jadrana - geografija i gospodarstvo, Bordeaux/Zadar, 2006, str. 65-80. 5. ae, S., Liburnske zajednice i njihovi teritoriji, Dometi, 15/12, 1982, str. 41-52. 6. ae, S., Broj Liburnskih opina i vjerodostojnost Plinija (Nat.hist. 3, 130, 139-141), Radovi. Razdio drutvenih znanosti, FF u Zadru, 32/19, 1992-1993, str. 1-36. 7. ae, S., Civitates Dalmatiae u Kozmografiji Anonima Ravenjanina, Diadora, 15, 1993, str. 347-440. 8. Gunjaa, S., Nalaz srednjovjekovnih arhitektura na Bribiru, SHP, III,10, 1968, str. 235-242. 9. Jaki, N., Hrvatski srednjovjekovni krajobrazi, Split, 2000. 10. Jaki, N., Il ruolo delle antiche chiese rurali nella formazione del ducato croato medievale, Hortus artium medievalium, 14, 2008, str. 103-112. 6. Studia Varvarina I (ur. B. Kunti-Makvi), Studies in Early Christian and Medieval Art History and Archaeology, Dissertationes et Monographiae 4, Int. Research Center for Late Antiquity and the Middle Ages, Zageb-Motovun 2009, 7-10. 11. Karbi, D., The ubii of Bribir A Case Study of a Croatian Medieval Kindred, neobjavljena doktorska disertacija, CEU, Budapest, 2000. 12. Koroec, J. - Koroec, P., Bribir i njegova okolica u prapovijesno doba, Diadora, 7, 1974, str. 5-33. 13. Smiljani, F., Neka zapaanja o teritoriju i organizaciji Bribirske upanije u srednjem vijeku, Povijesni prilozi, Hrvatski institut za povijest, 22, 2003, str. 7-35. 14. Smiljani, F., Teritorijalno administrativno ureenje Dalmatinske hrvatske od X. do XV. Stoljea (s posebnim osvrtom na nastanak i razvoj upanijskog ustroja), neobjavljena doktorska disertacija, Filozofski fakultet Sveuilita u Zadru, 1990. 15. Sui, M., Municipium Varvariae, Diadora, 2, 1960-61, str. 179-198. 16. Sui, M., Bribir (Varvaria) u antici, SHP, III, 10, 1968, str. 217-234. 17. Sui, M., Antiki grad na istonom Jadranu, 2. proireno izdanje, Zagreb, 2003. 18. Sui, M., Varvarina palaeochristiana, Diadora, 16/17, 1994/1995, str. 293-308. 19. Sui, M., Faze izgradnje bedema stare Varvarije Uz jedan novi natpis iz Bribira, Gunjain zbornik, 1980, str. 31-42. 20. Wilkes, J. J., Dalmatia, London, 1969. 21. Hrvati i Karolinzi, Muzej hrvatskih arheolokih spomenika, Split, 2000. 22. Bribir u srednjem vijeku, Muzej hrvatskih arheolokih spomenika, Split, 1987. 23. A Companion to Roman Empire (ed. David S. Potter), 2006. 24. Landscape of Change. Rural Evolutions in Late Antiquity and the Early Middle Ages (ed. Neil Christie), 2004. 25. Towns and their Territories between Late Antiquity and the Early Middle Ages (eds. Brogiolo, G. P. - Gauthier, N. - Christie, N.), Brill, Leiden; Boston; Koln, 2000. 26. The Idea and Ideal of the Town between late Antiquity and the Early Middle Ages (eds. Brogiolo, G.P. - Ward-Perkins, B.), Leiden; Boston;Koln; Brill, 1999. 27. Early Medieval Towns in the Western Mediterranean - IV - IX secolo (ed. Brogiolo, G.P.), 1994. 28. Approaching Late Antiquity: the Transformation from Early to Late Empire (eds. Simon Swain, Mark J. Edwards), Oxford University Presss, 2004. 29. The New Cambridge Medieval History Vol. 1.- 7, Cambridge University Press, 1995-2004.
220
Procjena ukupnih trokova predloenog istraivanja (u kunama) Predloeni izvori financiranja istraivanja Vrsta financiranja Nacionalno financiranje Meunarodno financiranje Ostale vrste projekata Samostalno financiranje Sjednica Etikog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraivanja66 Naziv projekta Voditelj projekta Potpis
Suglasnost mentora i doktoranda s prijavom teme Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. Potpis prof.dr.sc., M. Jurkovi (ime i prezime predloenog mentora)
Potpis Kosjenka Laszlo Klemar (ime i prezime doktoranda)
IZJAVA
Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveuilitu. U Zagrebu, 21. travnja 2011. Potpis Kosjenka Laszlo Klemar (ime i prezime doktoranda)
66
221

Titula, ime i prezime doktoranda/doktora ndice: Nositelj studija: Naziv studija: Matini broj doktoranda/doktora ndice: Jezik pisanja rada: Naslov predloe ne teme Hrvatski Engleski Podruje/polje/gran a (ako se doktorski studij izvodi u grani): dipl., Kosjenka Laszlo Klemar
prof.dr.sc., Neven Budak PDS Medievistike 6400 hrvatski BRIBIR (VARVARIA) I ORGANIZACIJA TERITORIJA OD ANTIKE DO UBIA BRIBIR (VARVARIA) AND THE ORGANIZATION OF TERRITORY FROM ANTIQUITY TO THE AGE OF UBII humanistike znanosti/povijest umjetnosti
MENTOR(I)
Titula, ime i prezime: Prvi mentor: prof.dr. sc., Miljenko Jurkovi Ustanova, drava: Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu E-mail: miljenko.jurkovic@f fzg.hr
Drugi mentor: Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora Titula, ime i prezime 1. dr. sc. Kreimir Filipec, izv. prof. 2. dr. sc. Damir Karbi, znanstveni savjetnik Ustanova, drava: Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Hrvatska Zavod za povijesne znanosti HAZU, Zagreb, Hrvatska E-mail: kresimir.filipec@ffz g.hr dkarbic@hazu.hr
67
222
3. dr. sc. Miljenko Jurkovi, red. prof. 4. 5. Sjednica nadlenog tijela i toka dnevnog reda u okviru koje je imenovano Povjerenstvo Sjednica Etikog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraivanja Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Hrvatska
Miljenko.jurkovic@f fzg.hr
Povjerenstvo je imenovano u okviru sjednice Fakultetskoga vijea Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu odrane 16. lipnja 2011., toka 85.

Kosjenka Laszlo Klemar je javnu obranu teme doktorskog rada odrala 27. veljae 2010. godine u okviru doktorskog seminara poslijediplomskog studija Medievistike kojemu su prisustvovali: prof. dr. sc. N. Budak (voditelj PDS Medievistike, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu), prof. dr. sc. M. Jurkovi (mentor, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu) i prof.dr. sc. V. Goss (Filozofski fakultet u Rijeci) te studenti poslijediplomskog studija. Doktorandica je izloila strukturu i teorijsku podlogu rada te ciljeve i probleme predloenog istraivanja. Nakon rasprave doktorandici je sugerirano da istraivanjem obuhvati iri vremenski raspon te da, u skladu s tim, izvorni naslov Bribir (Varvaria) i organizacija teritorija u srednjem vijeku promijeni u Bribir (Varvaria) i organizacija teritorija od antike do ubia. Doktorandica je uvaila iznesene sugestije i nakon to je uinila traene promjene tema joj je jednoglasno prihvaena.

(izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) Kosjenka Laszlo Klemar je predloila temu doktorskog rada pod naslovom Bribir (Varvaria) i organizacija teritorija od antike do ubia polazei od injenice da jo uvijek nedostaje studija ukupnog razvoja Varvarije/Bribira kao upravno-administrativnog, ekonomskog, religijskog i kulturnog centra, a posebice temeljita analiza prostornog rasporeda i uloge naselja na tlu pripadajueg mu teritorija. Predloeno istraivanje obuhvaa irok vremenski raspon od antike, kada razmatrano naselje preuzima funkciju upravnoadministrativnog sredita ue teritorijalne jedinice, pa sve do polovine 14. stoljea, kada ju uslijed teritorijalno-administrativne reorganizacije Ludovika Anuvinskog, zauvijek gubi. Rad se temelji na objedinjavanju, preispitivanju i dopunjavanju dosadanjih dostignua na polju razliitih znanstvenih disciplina (prvenstveno povijesti, arheologije i povijesti umjetnosti) te analizi, interpretaciji i reinterpretaciji materijalnih ostataka i pisanih izvora. Povjerenstvo smatra da je pristupnica izloila znanstveno relevantnu temu. Istraivanje bi, prije svega, trebalo doprinijeti boljem razumijevanju razvoja vanog antikog i srednjovjekovnog urbanog sredita Varvarije/Bribira, zatim naselja i naseobinskih aglomeracija na tlu teritorija koji mu je u pojedinim
223
povijesnim razdobljima pripadao, kao i njihovih meusobnih veza. Takoer bi trebalo doprinijeti istraivanjima problematike razvoja naselja i organizacije teritorija u cjelini. Izvedivost doktorskog rada je pozitivno ocijenjena. . Miljenje i prijedlog: Sinopsis pokazuje da doktorandica Kosjenka Laszlo Klemar sustavno i pregledno razlae temu te da poznaje temeljnu znanstvenu i strunu literaturu podruja koje istrauje. Doktorandica je ispunila sve uvjete Poslijediplomskog doktorskog studija Medievistike i ima potrebne znanstvene i strune sposobnosti za izradu doktorskog rada. Stoga predlaemo da se prihvati njezina tema Bribir (Varvaria) i organizacija teritorija od antike do ubia te da joj se odobri izrada doktorskog rada pod vodstvom prof. dr. sc. M. Jurkovia (Odsjek za povijest umjetnosti, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu). Prijedlog izmjene ili dorade naslova:
Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu):
Planirana obrana doktorskog rada (naznaiti godinu i semestar): Zimski semestar 2011/2012. Izdvojeno miljenje (samo ako netko od lanova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno miljenje)
Izabrano Povjerenstvo za
Titula, ime i prezime, ustanova, drava:
Potpis:
224
1. dr. sc. Kreimir Filipec, izv. prof. Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Hrvatska 2. dr. sc. Damir Karbi, znanstveni savjetnik Zavod za povijesne znanosti HAZU, Zagreb, Hrvatska 3. dr. sc. Miljenko Jurkovi, red. prof. Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Hrvatska 4. 5.
ocjenu teme i predlaganje mentora
U Zagrebu, M.P.
225


Titula, ime i prezime doktoranda/doktora ndice: Nositelj studija: Naziv studija: Matini broj doktoranda/doktora ndice: Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti Ime i prezime majke i/ili oca: Datum i roenja: Adresa: Telefon/mobitel: E-mail: mjesto Ivana Zagorac Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij filozofije 6287 u okviru doktorskog studija Irena i Mladen Zagorac 7. srpnja 1979., Zagreb Susedgradska 3, 10000 Zagreb 091 5436 757 izagorac@ffzg.hr izvan doktorskog studija na temelju znanstvenih dostignua
- Filozofski fakultet u Zagrebu, Poslijediplomski doktorski studij filozofije (2006. ) - Filozofski fakultet u Zagrebu, dodiplomski studij pedagogije i filozofije (1997.2002.) - VII. gimnazija, Zagreb (1993.1997.) - Osnovna kola Augusta enoe (1985.1993.) - Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za filozofiju: znanstvena novakinja (2006. ) - Osnovna kola Otona Ivekovia, Zagreb: pedagoginja (2004.2006.) - Kliniki bolniki centar Rebro, Klinika za pedijatriju: bolniki pedagog (2003.2004.) Urednike knjige: - Nikola Skledar, Ivana Zagorac (ur.), ovjek i kultura, zbornik, Hrvatsko filozofsko drutvo, Zagreb 2010. Objavljeni znanstveni radovi (izbor):
68
226
227
Hrvatski: Engleski: Naslov na jeziku na kojem e se pisati rad (ako nije na hrvatskom ili engleskom): Podruje/polje:
Razvoj bioetikog senzibiliteta u hrvatskom drutvu Development of Bioethical Sensibility in Croatian Society
Humanistike znanosti, filozofija

(navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraivanju razlog Titula, ime iza viestruko mentorstvo) Ustanova, drava: prezime: Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Ante Prvi mentor: Sveuilita u ovi Zagrebu, Hrvatska Drugi mentor: ili ako postoji neki drugi E-pota: ante.covic1@zg.tcom.hr
KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina - Pojmovna razgranienja: moral, etika, medicinska etika, bioetika, integrativna bioetika, u: Ante ovi/Marija Radoni (ur.), Bioetika i dijete, Pergamena, Zagreb 2011., str. 11-24. - Integrative Bioethik und das Problem der Wahrheit, in: Ante ovi (Hrsg.), Integrative Bioethik und Pluriperspektivismus / Integrative Bioethics and Pluri-Perspectivism. Proceedings of the 4. Southeast Euroean Bioethics Forum, Opatija 2008, Academia Verlag, Sankt Augustin 2010.,str. 35-45. - Die biotische Gemeinschaft als Grundlage der Verantwortung fr nicht-menschliche Lebewesen, in: Walter Schweidler (Hrsg.): Wert und Wrde der nichtmenschlichen Kreatur / Value and Dignity oft he Prvi mentor: Nonhuman Creature. Proceedings of the 3. Southeast European Bioethics Forum, Mali Loinj 2007, Academia Verlag, Sankt Augustin 2009., str. 5366. - Integrativna bioetika i pluriperspektivizam, u: Velimir Valjan (ur.), Integrativna bioetika i izazovi suvremene civilizacije, Bioetiko drutvo u BiH, Sarajevo 2007., str. 65-76. - Der Aufbau eines Referenzzentrums fr Bioethik in Sdosteuropa: Ein Schritt zur Institutionalisierung des bioethischen Pluriperspektivismus, in: Ante ovi/Thomas Sren Hoffmann (Hrsg.), Integrative Bioethik. Beitrge des 1. Sdosteuropischen BioethikForums, Mali Loinj 2005, Academia Verlag, Sankt Augustin 2007., str. 261274. Drugi mentor:
OBRAZLOENJE TEME
Saetak na hrvatskom jeziku (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima): U radu e biti prikazana i obrazloena konceptualna i metodoloka podloga za istraivanje razvoja bioetikog senzibiliteta. Nekoliko momenata predstavlja okosnicu rada: povijesnofilozofijska rekonstrukcija pojma senzibiliteta, detekcija fenomena senzibiliteta u suvremenom drutvu openito, te u hrvatskim okvirima specifino, uz zakljunu konceptualizaciju bioetikog senzibiliteta. Motivacija za istraivanje proizlazi iz zapaanja tendencije naputanja strogo
228
This work will firstly present and elaborate on conceptual and methodological background for research of development of bioethical sensibility. Several moments serve as backbones of this work: historical-philosophical reconstruction of the term sensibility, detection of the same phenomenon in contemporary society in general, and in Croatia specifically, followed by the concluding conceptualization of bioethical sensibility. Motivation for the research is found in evident tendency of abandoning strictly rationalistic approach to interpretation and defining of the world alongside with the parallel process of rehabilitation of the sensible dimension of a human nature. Methodologically, on the level of theoretical elaboration, this research will be conducted through analysis, comparation, and interpretation of the relevant literature, while empirical analysis will be done on a sample of printed media in Croatia. In latter a mirror effect, i.e. the fact that media reflects all varieties of forms and manifestations of bioethical sensibility, will be interpretatively applied.
Uvod i pregled dosadanjih istraivanja (preporueno 7000 znakova s praznim mjestima) Cjelokupna povijest filozofije mogla bi se sagledati kroz prizmu dualistikog odreenja ljudske prirode koje podrazumijeva unutranju napetost osjetilne i racionalne (umske, razumske) sastavnice. Ta se napetost izraava kao svojevrsno rivalstvo u dva aspekta u spoznajnom i djelatnom, teorijskom i praktikom. U teorijskom pogledu dualistiko odreenje ljudske prirode dolazi do izraaja u dvije oprene spoznajno-teorijske pozicije i dva rivalska naina epistemolokog objanjenja. Spoznajno-teorijski senzualizam i racionalizam rijetko se pojavljuju u istom obliku, dok su najee one pozicije u kojima se na najrazliitije naine i u razliitim omjerima pri objanjavanju spoznajnog procesa i karaktera ljudskog znanja uzimaju u obzir obje komponente senzibilna i racionalna. U praktikom pogledu dualistiko odreenje ljudske prirode dolazi do izraaja u dvije oprene etike pozicije koje ishodite moralnog imperativa nalaze u osjetilnoj ili pak racionalnoj sferi ljudske prirode. No i tim oprenim tumaenjima geneze i naravi moralnog naloga uvijek se na odreeni nain i u odreenoj mjeri nuno pojavljuje i onaj drugi pol ljudske prirode. Ve se u najstarijim filozofijskim razmatranjima zapadnoga kruga uoava da predodbe stvorene putem osjetila i njihova asocijativna prerada ne odgovaraju mjerilima razuma. Uoena opreka izmeu iskustva i miljenja najee se razrjeavala favoriziranjem miljenja (kao sigurnog puta prema istini) nasuprot osjetila (varljivih i obmanjujuih). No ipak, te su se spoznajnoteorijske pozicije s veom ili manjom snagom borile za prevlast u tumaenju spoznajnog procesa i naravi postignutog znanja kroz sljedea dva milenija, da bi se tek u duhovnoj konstituciji novog vijeka dilema razrijeila u formi svojevrsne dogme o apsolutnoj hegemoniji razuma nad osjetilnou, miljenja nad senzibilitetom. Sama tema senzibiliteta viestruko je, vieslojno i nadasve raznovrsno tematizirana u tekstovima iz povijesti filozofije, pri emu su neki od njih presudno odredili okvire daljnjih promiljanja, stavljajui pritom drugaije pristupe na margine filozofijske panje u narednim stoljeima. Tako, primjerice, gotovo suvremenici Toma Akvinski i Franjo Asiki na razliite naine pristupaju razmatranju faktinosti ljudskoga razuma i relacije Bogovjekpriroda koji su implicirani razliitim vrednovanjem senzibilne strane ljudske prirode. Pritom e ivljeni senzibilitet Franje Asikoga ostati na razini epizodnoga pojavljivanja, dok e se racionalistiko usmjerenje Akvinca prometnuti u smjerokaz mnogim daljnjim istraivanjima. Pojam senzibiliteta, meutim, kod oba je autora obiljeen moralnim znaenjem, karakteristikom koja e ga pratiti i kasnije. U 14. stoljeu pojam se poinje upotrebljavati i u medicini oznaavajui reakciju ivaca i miia na podraaje. Od Srednjeg vijeka tako koegzistiraju fiziko i intelektualno-moralno
229
Cilj i hipoteze istraivanja69 (preporueno 700 znakova s praznim mjestima) Osnovni cilj istraivanja jest zasnivanje kategorije bioetikog senzibiliteta unutar teorijskog okvira integrativne bioetike kao i njegova empirijska verifikacija pomou analize tiskanih medija u Hrvatskoj u odreenom opsegu i vremenskom rasponu. Ostvarivanje tog cilja pretpostavlja teorijsku rekonstrukciju pojmovnih opreka u kojima se pojam senzibiliteta pojavljivao kroz povijest filozofije kao i utvrivanje niza pojmovnih razgranienja s obzirom na brojnost i raznolikost termina koji su bili u uporabi u irem semantikom polju. Osnovna hipoteza istraivanja odnosi se na rehabilitaciju spoznajne i orijentacijske uloge senzibiliteta u kontekstu suvremene krize znanstveno-tehnike epohe. Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraivanja (preporueno 6500 znakova s praznim mjestima)
69
230
Rad e se sastojati od teorijskog i empirijskog dijela, te zavrne interpretacije sa sintetikim zakljukom. Teorijski dio rada bit e izveden kroz nekoliko istraivakih faza: 1) konceptualna rekonstrukciju senzibiliteta na uporitima iz filozofijske tradicije; 2) konceptualna rekonstrukcija ideje integrativne bioetike u tri aspekta: a) povijesnom, b) predmetnom, c) metodolokom; 3) konceptualna rekonstrukcija senzibiliteta u horizontu integrativne bioetike: istraivanje kulturnih i drutvenih oblika fenomena bioetikoga senzibiliteta te naina i podruja njegova oitovanja; 4) kontekstualiziranje dobivenih rezultata unutar teze o prijelomu epoha. U teorijskom dijelu koristit e se klasina metodologija prikaza, analize i interpretacije relevantnih tekstova iz povijesti filozofije, zatim metoda rekonstrukcije znaenja i povijesnog razvojnog slijeda, kao i metoda komparacije utvrenih sadraja pod vidom glavne istraivake hipoteze. U teorijskom dijelu rada pripremit e se predmetne i metodoloke pretpostavke za empirijski dio istraivanja i to prije svega pomou predmetnog i metodolokog odreenja integrativne bioetike. Bioetika je u svojoj razvojnoj preobrazbi postupno irila predmetno podruje svog teorijskog interesa od medicinske prakse i biomedicinskih istraivanja u poetnoj fazi, preko politikog, kulturnog i prirodnog (okoli) konteksta ivota uope te globalnih tema opstanka ovjeka i ivota uope, do problematike znanosti i znanja kao faktora koji odreuju karakter epoha i utjeu na uvjete ivota i izglede njegova opstanka. Upravo taj najiri tematski spektar karakterizira integrativnu bioetiku, to znai da e u tom tematskom opsegu biti provedeno empirijsko istraivanje razvoja bioetikog senzibiliteta u hrvatskom drutvu. Istraivanje e biti ogranieno na analizu sadraja u etiri hrvatska dnevna lista (Vjesnik, Novi list, Slobodna Dalmacija i Veernji list) u viegodinjem razdoblju, u vremenskom rasponu koji bude potreban da bi se detektirao intenzitet, irina i razvojni trend bioetikog senzibiliteta u hrvatskom drutvu. Izabrani su oni dnevni listovi koji imaju najduu tradiciju izlaenja kako bi se istraivanje koje e u sklopu ovog rada biti provedeno za ogranieno razdoblje moglo u budunosti proiriti i na due vremensko razdoblje. U metodolokom aspektu istraivanje e u provedbi demonstrirati pluriperspektivni pristup, karakteristian za koncept integrativne bioetike. Stoga e se prikupljanje, selekcija, strukturiranje materijala te poetna obrada, koja e se inae provesti uobiajenim metodama statistike prezentacije i kvalitativne analize medijskog sadraja, izvesti pod vidom pluriperspektivne metodologije, odnosno pristupa koji usvaja interdisciplinarnost i multidisciplinarnost, uz proirivanje na ne-znanstvene perspektive. Metodoloku inovaciju u ovom pristupu predstavlja prihvaanje ne-znanstvenih perspektiva kao jednakovrijednih onima znanstvenima. Primjena metodologije koju karakteriziraju pluriperspektivizam i integrativnost nipoto ne znai da perspektivizam u pristupu odreenoj problematici nuno dovodi do relativizma, kao rezultata razliitih vrijednosnih i spoznajnih polazita. Ovdje se uvodi pluralizam perspektiva upravo kao pretpostavku za postizanje opevaeeg orijentacijskog znanja. Primjenom pluriperspektivnog pristupa problemu ostvaruje se metodologijska nadogradnja uobiajenog znanstvenog pristupa i oslobaaju orijentacijski potencijali koje sobom nose neznanstvene perspektive. Redukcionistike tendencije u suvremenoj znanosti dovele su do hiperspecijalizacije koja signalizira raspadanje totaliteta ivota i svijeta i onemoguuje adekvatnu orijentaciju u takvom, znanstveno parceliziranom svijetu. Posljedino tome znanost gubi svoju osnovnu funkciju davanja orijentacije za svakodnevni ivot i usmjerava se iskljuivo na uporabnu funkciju znanja. S druge strane, merkantilizacija znanja deprivira ga u njegovoj izvornoj ulozi, reducira na uporabnu vrijednost te posve brie temeljnu karakteristiku ljudske tenje za znanjem koju se moe odrediti kao potragu za orijentacijom i smislom. Teorijske pretpostavke za pluriperspektivnu metodologiju kojom se postie opevaee orijentacijsko znanje stvorene su kategorijalnim razlikovanjima dvojice njemakih filozofa i teoretiara. Friedrich Kaulbach uvoenjem distinkcije 'objektne i smisaone istine' u svom je djelu Philosophie des Perspektivismus osporio znanstveni monopol nad istinom te rehabilitirao izvanznanstveno podruje smisaone ili orijentacijske istine. Ono isto to je Kaulbach uinio na razini i sredstvima teorije istine, ponovio je i potvrdio Jrgen Mittelstra na epistemolokoj razini razlikovanjem uporabnog i orijentacijskog znanja. Navedena razlikovanja korespondiraju s potrebom suvremenog ovjeka za revitalizacijom orijentacijskog znanja, odnosno za povratkom na proireno, u novom vijeku potisnuto, razumijevanje znanja. Takvo 'proireno' razumijevanje, dakako, uvaava znanstvene doprinose, no upotpunjuje ih i nadograuje ne-znanstvenim
231
Oekivani znanstveni doprinos predloenog istraivanja (preporueno 500 znakova s praznim mjestima) Oekuje se da predloeno istraivanje, povezujui raspravu o senzibilitetu u okvirima filozofske tradicije sa suvremenim bioetikim rehabilitiranjem spoznajne i orijentacijske uloge te potisnute sastavnice ljudske prirode, teorijski zasnuje i izvede kategoriju bioetikog senzibiliteta. U empirijskoj verifikaciji razvoja bioetikog senzibiliteta u hrvatskom drutvu istraivanje treba utvrditi intenzitet, tematski raspon i razvojne tendencije nove epohalne osjeajnosti u hrvatskom drutvu. Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) - Aristotel (1987.), O dui, Naprijed, Zagreb. - Aristotel (1988.), Metafizika, Globus / Sveuilina naklada Liber, Zagreb. - Armstrong, Regis J., Hellmann, Wayne J. A., Short William J. (ur.) (1999.), Francis of Assisi: Early Documents, New City Press. - Augustin, Aurelije (1973.), Ispovijesti, Kranska sadanjost, Zagreb. - Augustin, Aurelije (1998.), O slobodi volje, Demetra, Zagreb. - Aquinas, Thomas (2005.), Commentaries on Aristotles On Sense and What is Sensed and On Memory and Recollection, Catholic University of America Press. - ovi, Ante i Hoffmann, Thomas Sren (Hrsg.) (2005.), Bioethik und kulturelle Pluralitt. Die sdosteuropishe Perspektive / Bioethics and Cultural Plurality. The Southeast European Perspective, Academia Verlag, Sankt Augustin. - ovi, Ante (ur.) (2000.), Izazovi bioetike, Pergamena i Hrvatsko filozofsko drutvo, Zagreb. - ovi, Ante (2004.), Etika i bioetika. Razmiljanja na pragu bioetike epohe, Pergamena, Zagreb. - Hume, David (2003.), A Treatise of Human Nature, Courier Dover Publications. - Jones, Chris B. (1993.), Radical Sensibility: Literature and Ideas in the 1790s, Routledge. - Jttemann, Gerd (2005.), Die Seele: Ihre Geschichte im Abendland, Vandenhoeck & Ruprecht. - Kaufmann, Walter (ur.) (1992.), Basic Writings of Nietzsche, Modern Library. - Kaulbach, Friedrich (1990.), Philosophie des Perspektivismus, J.C.B. Mohr (P. Siebeck), Tbingen. - Kuhse, Helga i Singer, Peter (ur.) (2001.), Bioethics. An Anthology, Blackwell Publishers, OxfordMalden. - Mittelstrass Jrgen (1982.), Wissenschaft als Lebensform: Reden ber philosophische Orientierungen in Wissenschaft und Universitt, Suhrkamp, Frankfurt am Main. - Nietzsche, Friedrich (2006.), Volja za mo; Sluaj Wagner; Nietzsche contra Wagner, Naklada Ljevak, Zagreb. - Orwin, Clifford i Tarcov, Nathan (ur.) (1996.), The Legacy of Rousseau, University of Chicago Press. - Platon (1970.), Dijalozi, Kultura, Beograd. - Platon (1979.), Teetet ili O znanju; Fileb ili O nasladi, Naprijed, Zagreb. - Polansky, Ronald (2007.), Aristotle's De Anima, Duquesne University, Pittsburgh. - Rabinow, Paul (ur.) (1994.), Michel Foucault. Ethics: Subjectivity and Truth, Penguin Books.
232
Procjena ukupnih trokova predloenog istraivanja (u kunama) 5.000,00 Predloeni izvori financiranja istraivanja Vrsta financiranja Nacionalno financiranje Meunarodno financiranje Ostale vrste projekata Samostalno financiranje Sjednica Etikog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraivanja70 Naziv projekta 5.000,00 Voditelj projekta Potpis
Suglasnost predloenog mentora i doktoranda s prijavom teme Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. Potpis Prof. dr. sc. Ante ovi (ime i prezime prvog predloenog mentora) Potpis (ime i prezime drugog predloenog mentora) Potpis Ivana Zagorac (ime i prezime doktoranda)
70
233
IZJAVA
Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveuilitu. U Zagrebu, 2. lipnja 2011. Potpis Ivana Zagorac (ime i prezime doktoranda) M.P.
234


Titula, ime i prezime doktoranda/doktoran dice: Nositelj studija: Naziv studija: Matini broj doktoranda/doktoran dice: Jezik pisanja rada: Naslov predloen Hrvatski e teme Engleski Podruje/polje: Ivana Zagorac Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij filozofije 6287 hrvatski Razvoj bioetikog senzibiliteta u hrvatskom drutvu Development of Bioethical Sensibility in Croatian Society Humanistike znanosti, filozofija
MENTOR(I)
Titula, ime i prezime: Prvi mentor: Drugi mentor: Prof. dr. sc. Ante ovi Titula, ime i prezime 1.Doc. dr. sc.Hrvoje Juri Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2.Prof. dr. sc. Ante ovi 3.Prof. dr. sc. Lino Veljak 4. 5. Ustanova, drava: Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Hrvatska Ustanova, drava: Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Hrvatska Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Hrvatska Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Hrvatska E-mail: ante.covic1@zg.tcom.hr E-mail: hjuric@ffzg.hr ante.covic1@zg.tcom.hr lveljak@ffzg.hr
71
235
Sjednica Fakultetskog vijea Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, 16. lipnja 2011. (t.89)
Nisu predvienja istraivanja koja bi zahtijevala odobrenje Etikog povjerenstva

Programom poslijediplomskog doktorskog studija koji je pristupnica upisala nije propisana javna obrana sinopsisa.

(izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) Tema doktorskog rada, odnosno tematsko podruje istraivanja u sinopsisu je obrazloeno na koherentan nain, dok je metodologija istraivanja dobro postavljena, pri emu je na primjeren nain uvaena dvostrukost istraivake linije koja se usporedo kree na konceptualnom i empirijskom planu. Sve to upuuje na zakljuak da je istraivanje, unato zahtjevnosti koja prizlazi iz slojevitog karaktera teme, mogue uspjeno provesti i ostvariti ciljeve koji su naznaeni u sinopsisu. Tome treba dodati da je tematika istraivanja u znanstvenom i praktikom smislu ne samo aktualna nego ima i izrazitu crtu konceptualne i istraivake inovativnosti. Utoliko je izvorni znanstveni doprinos ovog istraivanja gotovo zajamen, a sastoji se u rasvjetljavanju i teorijskom zasnivanju posve nove uloge senzibilne strane ljudske prirode, koja je postulirana situacijom prijeloma svjetsko-povijesnih epoha. Predvieno je da se taj konceptualni doprinos primjeni i empirijski verificira u okvirima hrvatskog drutva. Naslov teme doktorskog rada utoliko u potpunosti odgovara opisu i obrazloenju planiranog istraivanja.
Miljenje i prijedlog: Predlae se prihvaanje teme doktorskog rada kao i imenovanje prof. dr. sc Ante ovia za mentora. Prijedlog izmjene ili dorade naslova: Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): Planirana obrana doktorskog rada (naznaiti godinu i semestar): Zimski semestar akad. god. 2011./2012. Izdvojeno miljenje (samo ako netko od lanova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno miljenje)
236
Titula, ime i prezime, ustanova, drava: 1.(predsjednik Povjerenstva) Doc. dr. sc.Hrvoje Juri, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Hrvatska Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2. Prof. dr. sc. Ante ovi, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Hrvatska 3.Prof. dr. sc. Lino Veljak, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Hrvatska 4. 5.
Potpis:
M.P.
237


Titula, ime i prezime doktoranda/doktora ndice: Nositelj studija: Naziv studija: Matini broj doktoranda/doktora ndice: Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti Ime i prezime majke i/ili oca: Datum i roenja: Adresa: Telefon/mobitel: E-mail: mjesto Nikola Koak, prof. FF Zagreb Poslijediplomski doktorski studij hrvatske kulture 6201 u okviru doktorskog studija Anica, Vladimir 23. lipnja 1979, Varadin Remetinec 184a, 42220 Novi Marof 098-614-109 nkoscak@ffzg.hr izvan doktorskog studija na temelju znanstvenih dostignua
Obrazovanje (kronoloki od novijeg k starijem datumu): 2006 - upisan na poslijediplomski doktorski studij hrvatske kulture na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2005 - stekao titulu diplomiranoga profesora hrvatskoga jezika i knjievnosti i filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1997 - zavrio gimnaziju u Varadinu 1993 - zavrio osnovnu kolu u Varadinskim Toplicama od 2005 - zaposlen kao asistent na Katedri za stilistiku pri Odsjeku za kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2005 - radio kao nastavnik hrvatskoga jezika i knjievnosti u Gimnaziji Varadin, Glazbenoj koli Varadin i Osnovnoj koli Novi Marof 2004 - radio kao lektor i pisao knjievne i glazbene kritike u tjedniku Varadinske vijesti Radovi: Dijete u pripovjednom tekstu - Djeja subjektivnost u kontekstu naratologije i stilistike, uz osvrt na Jergovievu 'Mamu Leone' i Ivanievu 'Biljenicu Robija K.', http://www.hrvatskiplus.org/Default.aspx?art=139&sec=109
72
238

Hrvatski: Engleski: Naslov na jeziku na kojem e se pisati rad (ako nije na hrvatskom ili engleskom): Podruje/polje: Kolokvijalni jezik u suvremenoj hrvatskoj prozi Colloquial Language in Contemporary Croatian Narrative Fiction
humanistike znanosti / filologija
(navesti drugog mentora ako se radi o interdisciplinarnom istraivanju ili ako postoji neki drugi razlog Titula, ime iza viestruko mentorstvo) Ustanova, drava: E-pota: prezime: dr. sc. Kreimir Bagi, Filozofski fakultet u Prvi mentor: kbagic@yahoo.com red. prof. Zagrebu, RH
239

Drugi mentor:
KOMPETENCIJE MENTORA - popis do pet objavljenih relevantnih radova u posljednjih pet godina Uvod u sedamdesete, u: Povijest hrvatskoga jezika / Knjievne prakse sedamdesetih. Zbornik radova 38. seminara Zagrebake slavistike kole, ur. Kreimir Mianovi, Zagrebaka slavistika kola, Zagreb, 2010, str. 125-147. Kako je mogue kazati nemogue, u: IX. meunarodni kroatistiki znanstveni skup, Peuh, 16-18. listopada 2008, zbornik radova, Znanstveni zavod Hrvata u Maarskoj, Peuh, 2010, str. 297-308. Prvi mentor: Parafraza ili diskurz koji nije nevin, u: Hrvatski jezik u kontekstu suvremenoga obrazovanja, ur. Mirela Barbaroa-iki i Marijana ei, Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb, 2010, str. 11-27. Literatura i kultura chorwacka lat siedemdziesitych XX wieku, u: Chorwacja lat siedemdziesitych XX wieku. Kultura-Jzyk-Literatura, ur. Leszek Maczak i Paulina Pycia, Uniwersytet lski, Wydawnictwo Gnome, Katowice, 2010, str. 9-35. Postoji li jezik fikcije, u: Jezik knjievnosti i knjievni ideologemi, ur. Kreimir Bagi, Zagrebaka slavistika kola, Zagreb, 2007, str. 37-49. Drugi mentor:
OBRAZLOENJE TEME
U ovome radu istrauju se naini i strategije uporabe kolokvijalnoga jezika u odabranome korpusu suvremene hrvatske pripovjedne proze. Istraivanje je utemeljeno na konceptu kolokvijalnoga jezika kao jezika neformalne komunikacije koji se regionalno i drutveno raslojava unutar diskursnoga polja. S obzirom na to da je rije o jeziku koji se uglavnom rabi u mediju govora i u privatnoj komunikaciji, istrait emo to se s kolokvijalnim jezikom dogaa kada se on rabi u pisanome literarnome diskursu u domeni javne komunikacije. Ovako ocrtano istraivanje iziskuje i specifian kontekstualnostilistiki pristup. Uobiajene metode stilistike analize zahtijevaju kontekstualiziranje ponajprije zbog toga jer je rije o uporabi zbiljskih jezika u fikcijskome tekstu, pri emu ove literarne uporabe mogu ukljuivati specifine strategije, izmeu ostaloga i prikazivanja pojedinih (kolokvijalnih) jezika i njihovih govornika (odreenih drutvenih grupa ili tipova subjekata). This paper represents the research of modes and strategies of the usage of colloquial language in the selected corpus of the contemporary Croatian narrative fiction. The basis of this research is the concept of colloquial language, defined as the language of informal communication which is regionally and socialy differentiated in a particular discoursive field. Given the fact that this language is typically used in an oral, spoken form and has its main purpose in private communication, the function and the shape of colloquial language is somewhat changed when it is employed in a literary discourse, in a written mode and in the domain of public communication. Circumlocated this way, this research implies a contextualized stylistic approach. Typical methods of stylistic analysis
240
Uvod i pregled dosadanjih istraivanja (preporueno 7000 znakova s praznim mjestima) Kolokvijalni jezik u ovome se radu poima kao jezik neformalne (preteno usmene, iznimno i pisane) komunikacije (Klikovac, Bugarski). Odreen prema kriterijima funkcije i pretenoga medija, ovaj je koncept srodan konceptima razgovornoga stila u funkcionalnoj stilistici (Sili) i razgovornoga i privatnoga diskursa u teoriji diskursnih tipova (Kovaevi Badurina). Temeljna obiljeja kolokvijalnoga jezika djelomino se podudaraju i s obiljejima koja se u raznim lingvistikim istraivanjima pridaju (tipinome) govorenom jeziku i konverzacijskome jeziku (Chafe, Flowerdew, Halliday, Heylighen). Polazei od toga da postoje neka opa obiljeja kolokvijalnoga jezika, u ovome se radu uzima u obzir i to da se u suvremenome hrvatskome diskursnome polju kolokvijalni jezik raslojava prema razliitim kriterijima, meu kojima su ponajvaniji teritorijalni i socijalni kriterij. Dok se u funkcionalnoj stilistici razgovorni stil poima kao potkod standardnoga jezika (kao jezik obrazovanijih u kojemu se uglavnom potuje norma), nae odreenje kolokvijalnoga jezika podrazumijeva da on moe biti i regionalno (dijalektalno) obiljeen ili regionalan (dijalektalan), kao i socijalno markiran (npr. razni oblici argona). (Stoga se povremeno govori i o kolokvijalnim jezicima u mnoini.) Kao opa obiljeja kolokvijalnoga jezika shvaaju se upravo ona njegova obiljeja koja nisu regionalno i socijalno specifina, a ona se djelomice poklapaju s onima koja se navode kao tipine znaajke govorenoga jezika ili konverzacije. U razmatranju karakteristinih obiljeja kolokvijalnoga jezika vanu e ulogu imati i koncept (ne)formalnosti (Heylighen, Pearce). Predmet ovoga rada ini istraivanje stilskih postupaka kojima se kolokvijalni jezik ili neke njegove znaajke unose u pojedine tekstove suvremene hrvatske pripovjedne proze. Pritom se istrauju i funkcije ovih postupaka na razini pojedinih tekstova, relacije kolokvijalnoga jezika s drugim jezicima (diskursima) unutar teksta, prikazi pojedinih (kolokvijalnih) jezika (i njihovih govornika) i dr. S obzirom na to da je rije o jeziku koji se uglavnom rabi u mediju govora i u privatnim komunikacijskim situacijama, istrait emo to se s kolokvijalnim jezikom dogaa kada se on rabi u literarnim diskursima, dakle u pisanome mediju i u domeni javne komunikacije. Ovako ocrtano istraivanje iziskuje kontekstualistiki stilistiki pristup. Uobiajene metode lingvistike i stilistike analize zahtijevaju kontekstualistiku perspektivu ve pri razmatranju prijenosa kolokvijalnoga jezika iz njegova primarnoga usmenog medija u pisani medij (izmeu ostaloga i zbog toga to se pritom koristi ortografija standardnoga jezika). Kontekstualistiki pristup nuan je i zbog toga jer je rije o uporabi zbiljskih jezika u fikcijskome tekstu, pri emu ove literarne uporabe mogu imati specifine strategije ili uinke u smislu naina prikazivanja pojedinih kolokvijalnih jezika i njihovih govornika (odreenih drutvenih grupa ili tipova subjekata). Kolokvijalni jezici dolaze i u razne relacije s drugim jezicima i tipovima diskursa u pojedinim tekstovima, a s obzirom na to da i u ovim sluajevima moe biti rije o uporabama ili prikazima nefikcijskih tipova diskursa, kontekstualistiki se pristup tekstu ponovno pokazuje nunim. Obimnija istraivanja kolokvijaliziranosti suvremene hrvatske proze ne postoje. Premda ne mogu pruiti znatniji teorijski, metodoloki ili terminoloki oslonac naemu radu, sporadine primjedbe povezane s ovom problematikom u knjievnoj kritici i pojedinim sintetikim tekstovima ipak mogu biti od velike koristi, posebno kada se ukljue u kontekstualistiku orijentaciju rada kao relevantni podaci o recepciji pojedinih tekstova. Meu dosadanjim istraivanjima uporabe i funkcije kolokvijalnoga jezika u pripovjednoj prozi posebno se istiu ona Mihaila Bahtina. Njegova istraivanja naemu radu koriste i zbog ponuenoga teorijskoga okvira, a donekle ga opskrbljuju i stilistikim instrumentarijem i metodologijom. Tako e jednu od temeljnih teorijskih pretpostavki ovoga rada initi specifino bahtinovsko dijaloko poimanje jezika i literature, a ono e posebno doi do izraaja pri istraivanju konstruktivistikih aspekata literarnih prikaza pojedinih jezika i interdiskursnih
241
Cilj i hipoteze istraivanja73 (preporueno 700 znakova s praznim mjestima) Jedna je od temeljnih pretpostavki ovoga rada ta da je za razumijevanje sloenoga fenomena jezine djelatnosti nuno uzeti u obzir injenicu da se jezik ostvaruje u dva glavna medija, govoru i pisanju, kao i to da se on u nekome diskursnome polju raslojava i prema drugim kriterijima od kojih su ponajvaniji kriteriji funkcionalnoga, situacijskoga, teritorijalnoga i socijalnoga raslojavanja. Kolokvijalni jezik ovdje smo odredili kao jezik koji je odreen prema upravo spomenutim kriterijima: kao primarno govoreni jezik koji se rabi u svrhu komunikacije o najrazliitijim (svakodnevnim) temama, i to u neformalnim situacijama, tipino u anru privatne konverzacije. Jezik literarnoga teksta moe se sagledavati na razliite relevantne naine i iz razliitih italakih, pa i stilistikih, perspektiva. Kada je rije o problemu sagledavanja naina i funkcije uklapanja kolokvijalnoga jezika u literarni diskurs, smatramo da je jedna od relevantnih perspektiva ona koja e literarni tekst promatrati u povezanosti s njegovim sociokulturnim kontekstom. Svaka uporaba kolokvijalnoga jezika izvan njegovih matinih tipova konteksta namee specifina pitanja o strategijama onoga koji ga na takve naine rabi u tome smislu (kolokvijalizirani) literarni tekst nije ni po emu povlaten. Zanemarujui donekle njegovu estetsku funkciju (ona ovdje nije u sreditu naega interesa; pitanje o tome u emu se sastoji estetski aspekt literarnoga diskursa ovdje se ostavlja otvorenim), u ovome radu diskurs knjievnoga teksta promatramo i u njegovim interdiskursnim (dijalogikim) relacijama spram nefikcijskih diskursa, odnosno u njegovu sociokulturnome kontekstu. Temeljei se na ovim pretpostavkama, cilj naega rada sastoji se ne samo u odreivanju tipova stilskih postupaka kojima se kolokvijalni jezik uklapa u odabrani korpus nego i u razotkrivanju neestetskih, drutveno relevantnih, strategija ovih kolokvijaliziranja. Materijal, ispitanici, metodologija i plan istraivanja (preporueno 6500 znakova s praznim mjestima) Predmet su stilistikoga itanja u ovome radu odabrani tekstovi suvremene proze, i to oni u kojima se postupci kolokvijalizacije ili pojavljuju u veoj mjeri ili pokazuju posebno vanima za njihov stil i recepciju. U ukupnome korpusu suvremene proze, pa i meu zapaenijim autorima, takvih tekstova ima podosta, stoga bi ve ove injenice na stanovit nain mogle opravdati ovo istraivanje. Rije je o tekstovima objavljenim posljednjih petnaestak godina, a uglavnom i o autorima koji su se afirmirali u ovome razdoblju. Pritom emo posebnu pozornost posvetiti
73
242
243
Oekivani znanstveni doprinos predloenog istraivanja (preporueno 500 znakova s praznim mjestima) Ovim radom prvenstveno nastojimo pridonijeti poznavanju naina i funkcija uporaba kolokvijalnoga jezika u suvremenoj hrvatskoj prozi i u pisanome literarnome diskursu uope, kao i samome opisu znaajki kolokvijalnoga jezika u domaemu diskursnome polju. Potonje se ini relevantnim i zbog toga to je standardni varijetet, ali i pisani jezik uope, u jezikoslovnim istraivanjima jo uvijek preteni predmet znanstvenoga interesa. Smatramo da je istraivanje problema kolokvijalizacije u diskursu suvremene proze vano i zbog toga to svakako nije rije o marginalnome fenomenu, nego o jednoj od izraenijih stilskih tendencija, pa nam stoga ovo istraivanje omoguuje da sagledamo znatan dio ove produkcije iz specifine perspektive. Ovim radom nastojimo pridonijeti i razradi metoda kontekstualnostilistikoga pristupa literarnome tekstu, pristupa koji je u naoj stilistikoj sredini dosad bio rubno prisutan. Popis citirane literature (maksimalno 30 referenci) Bagi, Kreimir, Kratka pria devedesetih, u: Zbornik Zagrebake slavistike kole 2001, FF press, Zagreb, 2002. Bahtin, Mihail, Marksizam i filozofija jezika, Nolit, Beograd, 1980. Bahtin, Mihail, O romanu, Nolit, Beograd, 1989. Bourdieu, Pierre, to znai govoriti, Naprijed, Zagreb, 1992. Bradford, Richard, Stylistics, Routledge, New York, 1997. Bugarski, Ranko, argon. Lingvistika studija, Biblioteka XX. vek Krug, Beograd, 2006. Chafe, Wallace Danielewicz, Jane, Properties of spoken and written language, u: Comprehending oral and written language, ed. Rosalind Horowitz et al., Academic Press, San Diego 1987, str. 83-113. Chafe, Wallace Tannen, Deborah, The Relation between Written and Spoken Language, u: Annual Review of Anthropology, Vol. 16 (1987), str. 383-407 Currie, Mark, Postmodern narrative theory, Macmillan Press, Hampshire London, 1998. Duda, Dean, Hrvatski knjievni bajkomat, Disput, Zagreb, 2010. Ejhenbaum, Boris, Kako je napravljen Gogoljev injel, u: Poetika ruskog formalizma, ur: Aleksandar Petrov, Prosveta, Beograd, 1970, str. 245-262. Fairclough, Norman, Analysing Discourse. Textual Analysis for Social Research, Routledge, London, 2003. Fowler, Roger, Literature as social discourse, Batsford Academic and Educational, London, 1981. Fowler, Roger, Linguistic criticism, Oxford University Press, 1996. Fowler, Roger, Studying literature as language, u: The Stylistics Reader. From Roman Jakobson to the present, ed. Jean Jacques Weber, Arnold, London New York, 1996, str. 196-205. Gatet, Pascale, Prema politikoj stilistici, u: Bacite stil kroz vrata, vratit e se kroz prozor, ur. Kreimir Bagi, Naklada MD, Zagreb, 2006, str. 383-405. Gatet, Pascale, Political Stylistics. Popular language as literary artifact, Routledge, London New York, 1991. Halliday, M. A. K, Spoken and written language, Oxford University Press, 1989. Heylighen, Francis Dewaele, Jean-Marc, Formality of Language. Definition, measurement and behavioral determinants, Center "Leo Apostel", Free University of Brussels, 1999, http://pespmc1.vub.ac.be/papers/Formality.pdf (26. rujna 2010) Katni-Bakari, Marina, Razgovorni funkcionalni stil, u. Stilistika, Tugra, Sarajevo, 2007, str. 9298. Klikovac, Duka, O jezikim varijetetima nastalim prema medijumu ostvarenja (govor pisanje) i terminima koji ih oznaavaju, u: Jezik i mo, Biblioteka XX. vek Krug, Beograd, 2008., str. 147-
244
Procjena ukupnih trokova predloenog istraivanja (u kunama) 4000 kn Predloeni izvori financiranja istraivanja Vrsta financiranja Nacionalno financiranje Meunarodno financiranje Ostale vrste projekata Samostalno financiranje Sjednica Etikog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraivanja74 Naziv projekta 4000 kn Voditelj projekta Potpis
Suglasnost predloenog mentora i doktoranda s prijavom teme Odgovorno izjavljujem da sam suglasan s temom koja se prijavljuje. Potpis dr. sc Kreimir Bagi (ime i prezime prvog predloenog mentora) Potpis (ime i prezime drugog
74
245
predloenog mentora) Potpis Nikola Koak (ime i prezime doktoranda)
IZJAVA
Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorski rad s istovjetnom temom ni na jednom drugom sveuilitu. U Zagrebu, 30. svibnja 2011. Potpis Nikola Koak (ime i prezime doktoranda) M.P.
246


Titula, ime i prezime doktoranda/doktoran dice: Nositelj studija: Naziv studija: Matini broj doktoranda/doktoran dice: Jezik pisanja rada: Naslov predloen Hrvatski e teme Engleski Podruje/polje: Nikola Koak Filozofski fakultet u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij hrvatske kulture 6201 Hrvatski Kolokvijalni jezik u suvremenoj hrvatskoj prozi Colloquial Language in Contemporary Croatian Narrative Fiction Humanistike znanosti / filologija
MENTOR(I)
Titula, ime i prezime: Prvi mentor: Drugi mentor: Dr. sc. Kreimir Bagi, red. prof. Titula, ime i prezime 1.Dr. sc. Tvrtko Vukovi, doc. Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2.Dr. sc. Kreimir Bagi, red. prof. 3.Dr. sc. Ivo ani, red. prof. 4. 5. Ustanova, drava: Filozofski fakultet u Zagrebu Ustanova, drava: Filozofski fakultet u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu Fakultet politikih znanosti u Zagrebu E-mail: kbagic@yahoo.com E-mail: tvrtkovukovic@yahoo .com kbagic@yahoo.com izanic@fpzg.hr
75
247
Fakultetsko vijee, sjednica 16. lipnja 2011, toka 88. dnevnoga reda

Nije predviena javna obrana teme.

(izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) U sinopsisu rada kandidat navodi da e predmet njegove doktorske disertacije biti istraivanje i opis strategija upotrebe kolokvijalnoga jezika u odabranome korpusu suvremene hrvatske pripovjedne proze. Istraivanje e se temeljiti na konceptu kolokvijalnoga jezika kao jezika neformalne komunikacije koji se regionalno i drutveno raslojava. Tema doktorske disertacije proizala je iz kandidatova dosadanjeg bavljenja naratolokim analizama hrvatske proze i nekim vidovima usmenosti u knjievnosti. Metodologija i korpus prouavanja odreeni su u dogovoru s mentorom. U tom e se smislu analitiki aparat oslanjati, s jedne strane, na funkcionalnu stilistiku, teoriju diskursa, sociolingvistiku, a, s druge strane, na teoriju govornih inova, teoriju usmenosti i naratologiju. Budui da ne postoje ozbiljnija istraivanja kolokvijaliziranosti suvremene hrvatske proze, a kako je u sinopisu najavljeno njezino kontekstualnostilistiko prouavanje, oekuje se da e se ovim radom temeljito istraiti: 1) oblici i funkcije komunikacijske upotrebe kolokvijalnoga jezika u pripovjednoj prozi, 2) poetike i stilske posljedice implementacije kolokvijalnog jezika u jezik knjievnosti, 3) odnos zibljskog i fikcionalnog s obzirom na dijaloku umreenost kolokvijalnog i knjievnog jezika. Time se jami izvorni znanstveni doprinos rada ne samo u polju stilistike, nego i u polju teorije komunikacije i naratologije s posebnim naglaskom na estetike, ali i politike upotrebe kolokvijalizama. Miljenje i prijedlog: Sinopsisom je kandidat pokazao da temi namjerava pristupiti sustavno i s visokom znanstvenom opremljenou to jami poznavanjem najvanije i recentne znanstvene i strune literature. Kandidat je zadovoljio sve uvjete Poslijediplomskog doktorskog studija hrvatske kulture i ima potrebne strune i znanstvene sposobnosti za izradu doktorskoga rada. Stoga predlaemo da se prihvati njegova tema Kolokvijalni jezik u suvremenoj hrvatskoj prozi te da mu se odobri izrada doktorskoga rada pod vodstvom dr. sc. Kreimira Bagia, red. prof. (Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu). Prijedlog izmjene ili dorade naslova: Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu): Planirana obrana doktorskog rada (naznaiti godinu i semestar): Zimski semestar 2011/12.
248
Titula, ime i prezime, ustanova, drava: 1.(predsjednik Povjerenstva) Dr. sc. Tvrtko Vukovi, doc. Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2.Dr. sc. Kreimir Bagi, red. prof. 3.Dr. sc. Ivo ani, red. prof. 4. 5.
Potpis:
M.P.
249
OPI PODACI I KONTAKT PRISTUPNIKA/PRISTUPNICE:

IME I PREZIME PRISTUPNIKA ILI PRISTUPNICE: SASTAVNICA: Naziv studija: Matini broj studenta: Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti: Ime i prezime majke i/ili oca: Datum i mjesto roenja: Adresa: Telefon/mobitel: e-pota:
Jelena Vignjevi
Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu Sveuilini doktorski studij kroatistike
3928
u okviru doktorskog studija
izvan doktorskog studija
Zdenka i Donko Donjerkovi 26. 6. 1969. Blato na Koruli Hribarova 2, 10291 Prigorje Brdoveko 01/ 3392 799 ; 098/ 9432 707 jelena.vignjevic@ufzg.hr
na temelju znanstvenih dostignua
IVOTOPIS PRISTUPNIKA/PRISTUPNICE:
2006. upisala Doktorski studij kroatistike na Filozofskome fakultetu Sveuilita u Zagrebu 1998. upisala Poslijediplomski studij jezikoslovne kroatistike na Filozofskome fakultetu u Zagrebu 1994. diplomirala Studij kroatistike i junoslavenskih filologija na Filozofskome fakultetu Sveuilita u Zagrebu, diplomskim radom iz podruja stilistike hrvatskoga jezika. 2007. do danas zaposlena na Uiteljskome fakultetu Sveuilita u Zagrebu, kao predavaica na Katedri za hrvatski jezik, knjievnost, scensku i medijsku kulturu. 1994. 2007. profesorica hrvatskoga jezika i knjievnosti u Nadbiskupskoj klasinoj gimnaziji s pravom javnosti, u Zagrebu 1993. profesorica hrvatskoga jezika i knjievnosti u XV. gimnaziji u Zagrebu (MIOC)
250
Popis objavljenih radova: 1. ego, J., Vignjevi, J. (2010). Speech of Youth Language identity of the Students of the University of Zagreb. Journal of International Scientific Publications: Language, Individual & Society, Volume 4, 83 98. 2. Vignjevi, J., Veliki, V. (2010). Narjeja u udbenicima hrvatskoga jezika za osnovnu kolu i izgradnja jezinoga identiteta uenika, Peti hrvatski slavistiki kongres, Zbornik saetaka. Rijeka: Hrvatski slavistiki odbor Hrvatskog filolokog drutva i Filozofski fakultet Sveuilita u Rijeci. (rad u postupku objavljivanja) 3. Vignjevi, J. (2010). Glagoljica u koli kao dio izgradnje jezinoga identiteta uenika. Stavovi promjena - promjena stavova, Meunarodni nauni skup. Niki: Filozofski fakultet Univerziteta Crne Gore. (rad u postupku objavljivanja) 4. Veliki, V., Veliki, D., Vignjevi, J. (2009). Prisutnost i upotreba germanizama u govoru djece rane dobi na irem zagrebakom podruju. Odgojne znanosti, 18 (2), 351-362. 5. Veliki, V., Vignjevi, J. Veliki, D. (2009). Razumijevanje upuivakog vokabulara hrvatskoga jezika kod djece predkolske dobi te utjecaj ranog uenja stranog jezika na njegovo usvajanje. U D. Pavlievi-Frani. A. Been (Ur.), Knjiica saetaka Treeg meunarodnog specijaliziranog znanstvenog skupa Rano uenje hrvatskoga jezika 3. Zagreb: ECNSI i Uiteljski fakultet u Zagrebu. 6. Vignjevi, J. (2009). akavsko narjeje u jezinim udbenicima do estoga razreda, Knjiica saetaka Dijalektolokog znanstvenoga skupa s meunarodnim djelovanjem Meimurski filoloki dani. akovec: Uiteljski fakultet u Zagrebu Podrunica u akovcu. 7. ego, J., Vignjevi, J. (2009). Hrvatski jezik, izraavanje i knjievnost III, vjebenica za trei razred etverogodinjih strukovnih kola, 4. izdanje. Profil, Zagreb. 8. Znika, M., ego, J., Vignjevi, J. (2008). Hrvatski jezik, izraavanje i knjievnost III, udbenik za trei razred etverogodinjih strukovnih kola, Profil, Zagreb. 9. Vignjevi, J., Pojer, S. (2008). Razvoj predpisakih vjetina metodom Plesa pisanja. U D. Pavlievi-Frani. A. Been (Ur.), Konferencijski zbornik Drugi meunarodni specijalizirani znanstveni skup Rano uenje hrvatskoga jezika 2 (529-546). Zagreb: ECNSI i Uiteljski fakultet u Zagrebu. 10. ego, J., Vignjevi, J. (2007). Lingvostilistike znaajke i funkcije molitvenoga izraza za djecu i djejega molitvenog izraza.U V. imovi, A. Been, D. Pavlievi-Frani (Ur.), Zbornik radova znanstvenoga skupa Rano uenje hrvatskoga jezika 1. (241249). Zagreb: ECNSI i Uiteljski fakultet u Zagrebu. 11. ego, J., Vignjevi, J. (2003). Hrvatski jezik, izraavanje i knjievnost III, prirunik za nastavnike, Profil, Zagreb. 12. Znika, M., Vignjevi, J. (2002). Hrvatski jezik III, udbenik za trei razred gimnazije, Profil, Zagreb. 13. Znika, M., Vignjevi, J. (2002). Hrvatski jezik III, prirunik za nastavnike. Profil, Zagreb. 14. Vignjevi, J. (2002) Hrvatski jezik III, vjebenica za trei razred gimnazije, Profil, Zagreb. 15. Barbaroa-iki, M., Sikiri, S. M., Vignjevi, J., ubri, M. (2001). Testovi iz hrvatskoga jezika za gimnazijalce. kolska knjiga, Zagreb.
Popis radova i aktivnih sudjelovanja na kongresima:

Hrvatski: Razvojna obiljeja usvajanja i upotrebe sinonima hrvatskoga jezika kod djece osnovnokolske dobi Developmental characteristics of the acquisition and use of Croatian synonyms by children at a primary school age
Hrvatski jezik
Engleski:
Jezik na kojem e se pisati rad:

dr. sc. Bernardina Filozofski fakultet, bernardina.petrovic Petrovi, izv. prof. Zagreb @ffzg.hr dr. sc. Dunja Uiteljski fakultet, dunja.pavlicevicMentor 2: Pavlievi-Frani, Zagreb franic@ufzg.hr red. prof. KOMPETENCIJE MENTORA - popis do 5 objavljenih relevantnih radova u zadnjih 5 godina b 1. Petrovi, Bernardina. Sinonimija i sinoniminost u hrvatskome jeziku. Zagreb: Hrvatska sveuilina naklada, 2005. 2. Petrovi, Bernardina. A Methodological Framework for Making a Dictionary of Discriminative Synonymies in Croatian // Proceedings XII Euralex International Congress / Corino, Elisa ; Marello, Karla ; Onesti, Cristina (ur.). Vol. I, European Association for Lexicography, 2006. Str. 295299. 3. Petrovi, Bernardina. Jonkeov prinos hrvatskoj leksikografiji. // Mentor 1: Jezik, 54, 5 (2007) ; 173182. Ime i prezime 4. Petrovi, Bernardina Glagoli emocionalnih stanja u kolokacijskim dr. sc. Bernardina strukturama i leksikografskom opisu // Rijeki filoloki dani 7 : Petrovi, izv. prof. Zbornik radova s Meunarodnoga znanstvenog skupa Rijeki filoloki dani odranog u Rijeci od 16. do 18. studenoga 2006. / Srdo-Konestra, Ines ; Vrani, Silvana (ur.). Rijeka : Filozofski fakultet, 2008. Str. 589599. 5. Petrovi, Bernardina. Nacrtak za Kolokacijski rjenik hrvatskoga jezika // Vidjeti Ohrid : Referati hrvatskih sudionica i sudionika za XIV. Meunarodni slavistiki kongres / Samardija, Marko (ur.). Zagreb : Hrvatsko filoloko drutvo Hrvatska sveuilina naklada, 2008. Str. 225235. Mentor 1:
252
1. Pavlievi-Frani, D. (2005). Komunikacijom do gramatike.

Zagreb:Alfa (monografija).
2. Pavlievi-Frani, D. (2006). Jezinost i meujezinost izmeu

Mentor 2: Ime i prezime dr. sc. Dunja Pavlievi-Frani, red. prof. sustava, podsustava i komunikacije. LAHOR, 1/, 1-14. Zagreb: HFD. 3. Pavlievi-Frani, D. (2007). Paralelni jezini kodovi - poticaj ili prepreka u sustavu rane viejezinosti. Napredak, 148/2, 157173. Zagreb:HPKZ. 4. Pavlievi-Frani, D. (2007). Dobna frazeologija identitetska obiljeja djejega govora. Jezik i identiteti, 579-589. ZagrebSplit:HDPL i Hrvatsko filoloko drutvo. 5. Pavlievi-Frani, D. (2008). Jezik i nejezine sastavnice govora. Jezik, 55/2, 41-53. Zagreb: HFD i K.
OBRAZLOENJE TEME:
Rad se bavi teorijskim i praktinim aspektom jezinoga usvajanja usredotoujui se na usvajanje sinonima te njihovu upotrebu u pisanome diskursu hrvatskoga jezika kod djece od sedme do dvanaeste godine, kako bi se opisala razvojna obiljeja ovladavanja hrvatskim jezikom na leksikom i semantikom podruju. Polazi se od opih znaajki djejega kognitivnog i jezinog razvoja do jezine automatizacije s naglaskom na razvoj vokabulara i usvajanje znaenja rijei. Unutar leksikoga jezinoga razvoja promatra se usvajanje sinonima, ali i njihova upotreba, poimajui sinonimiju kao odnos koji se ostvaruje i potvruje u kontekstu. Rad e opisati leksike osobitosti sinonima u jezinoj praksi djece rane kolske dobi, funkciju sinonima u kohezivnosti teksta te organizaciju sinonimnih elemenata u tekstu. Ovako zamiljena tema rada je interdisciplinarna; zalazi u nekoliko The thesis addresses the theoretical and practical aspect of language acquisition focusing on the acquisition of synonyms and their use in the written discourse of Croatian language by children ages seven to twelve, in order to describe the developmental characteristism of acquiring the Croatian language at a lexical and semantic level. The paper is founded on general characteristics of children's cognitive and language development and language automation with emphasis on the development of vocabulary and the acquisition of word meaning. Within lexical language development we observe the acquisition of synonyms as well as their use, defining synonymy as a relationship which is established and confirmed in context. The paper will describe lexical specificities of synonyms in language practice of children at an early school age, the function of synonyms in text cohesion and organization of synonymous elements in a text. Such an approach to
Uvod
(maksimalno 2000 znakova s praznim mjestima)
253
Promiljanje i provjeravanje teorijskog i praktinog aspekta jezinoga razvoja u usvajanju sinonima te njihovoj upotrebi u pisanome diskursu interdisciplinarni je rad jer tako postavljena tema zalazi u nekoliko lingvistikih podruja; istraujui sinonime u podruje leksikologije, opisujui usvajanje leksika u podruje ranoga jezinoga razvoja te opisujui jezik u upotrebi u podruje pragmalingvistike. Stoga e i teorijska podloga rada biti trolana: u podruju sinonima i sinonimije, u podruju ranoga jezinoga razvoja i u podruju tekstne lingvistike. Sinonimija i sinonimi u ranome jezinom razvoju (od 6. do 12. godine) govornika hrvatskoga jezika slabo su do danas istraeni. Iako bi opis leksikih i semantikih razvojnih osobitosti bio preduvjet za jezino oblikovanje dobrih udbenika, slikovnica, knjiga, u konanici svakog pisanog ili govorenog teksta kojim se obraamo djetetu, koje je usmjereno prema djetetu, na tom podruju hrvatskoga jezika jo treba puno raditi. Usvajanje sinonima, stoga, treba promatrati s vie gledita: s kognititvnog u kontekstu spoznajnog djejeg razvoja, s psiholingvistikog u kontekstu jezinoga razvoja, s lingvistikog u kontekstu funkcije sinonima u jezinoj komunikaciji, s kroatistikog u kontekstu sinonimije u hrvatskome jeziku i s didaktikog u kontekstu usvajanja i uenja sinonima u procesu obrazovanja. Kako se utjecaj fonolokoga pamenja, koje je znaajno za opseg djejeg rjenika u poetku, smanjuje s poveanjem dobi djeteta, a s sve znaajniju ulogu u kasnijim fazama dobiva pouavanje, vano je provjeriti kako kolska jezina naobrazba utjee na jezini razvoj u u podruju sinonima, tj. leksika.
Pregled dosadanjih istraivanja (maksimalno 5000 znakova s praznim mjestima) Jezini razvoj zapoinje u prijerodnom periodu (Kuva, 2003). Do pete, este godine djeca ovladaju temeljem jezinoga sustava i jezinom upotrebom, a oko desete do dvanaeste godine ovladaju sloenim jezinim konstrukcijama, veinom vokabulara i mnogim nainima upotrebe jezika (Clark, E. V. 2007). Jezini se razvoj nastavlja jo vrlo intenzivno u kolskom razdoblju, a u irem smislu traje cjeloivotno. Te se spoznaje temelje na opim jezikoslovnim teorijama te na teorijama jezinoga i govornoga razvoja (Saussure, 1916., 2000.; Skinner, 1957., Chomsky, 1966., 1989.; Piagett, 1970.; Slobin, 1974.; Vigotski, 1977.; Martinet, 1982.; Yule, 1998.) Razumijevanje sinonimije kao semantikog odnosa meu leksemima poiva na teorijama znaenja rijei: teoriji supstitucije (Watson, 1914.), teoriji verbalnog ponaanja (Skinner, 1957.), teoriji medijacije (Osgood, 1963.), teoriji pojma (Vigotski i Rubinstein, 1950.), transformacijskoj gramatici (Chomsky, 1991.) te spoznajom o semantikim promjenama rijei (Vigotski, 1977.) koja presudnu ulogu daje verbalnom kontekstu u kojem je rije upotrijebljena. Poetke istraivanja jezinoga razvoja govornika hrvatskoga jezika biljeimo jo 60-ih godina dvadesetog stoljea (I. Furlan, I. kari, A. Fulgosi, V. Stani), no prva sustavna istraivanja hrvatskog djejega jezika moemo pratiti tek od 90-ih godina prologa soljea kad je zapoeo rad na dvogodinjem projektu Tempus: Komunikacijska kompetencija u viejezinoj sredini. Taj je projekt i dobar primjer kako je na opisivanju i istraivanju hrvatskoga djejega jezika nuna suradnja kroatista, lingvista i psiholingvista, te integracije teorijskih promiljanja i praktinog djelovanja. Vano je istaknuti da je u to vrijeme osnovan i Laboratorij za psiholingvistika istraivanja POLIN (voditeljica M. Kovaevi) u kojemu tim znanstvenika (lingvisti, kroatisti, logopedi, psiholozi, informatiari) opisuju usvajanje hrvatskoga jezika. Teorijski aspekt usvajanja materinskoga jezika osvjetljuju radovi D. Pavlievi-Frani (PavlieviFrani, 2000, 2005, 2006) postavljajui razliku izmeu usvajanja zaviajnoga idioma koji je hrvatskoj jednojezinoj djeci J1 i standardnoga hrvatskoga jezika koji im je J2 jer su jednojezini hrvatski govornici okomito dvojezini. Usvajanjem standardnoga hrvatskoga jezika u sustavu dvojezinosti bavi se Z. Jelaska (Jelaska, 2005). Dosadanja istraivanja usvojenosti sinonima u djece pokazala su da uenici devetogodinjaci imaju potekoe s usvajanjem sinonima (Vanca, Kovaevi, 1999). To se najee objanjava njihovim kognitivnim razvojem te izraenom funkcionalnou u jezinoj komunikaciji. Naime, do 12. godine djeca su u fazi konkretnih operacija (Piaget, 1978) kada mogu misliti sustavno i logiki o konkretnim pojavama, ali jo nisu u stanju izvoditi formalne misaone operacije. S druge strane, dijete koje je neku pojavnost iz vanjskog ili unutarnjeg svijeta oznailo nekim pojmom ispunilo je svoju pragmatinu potrebu komunikacije, tj. funkcionalno je djetetu dovoljan jedan izraz za jedan sadraj da bi uspjeno komuniciralo.
254
Suvremeni hrvatski jezikoslovci u opisivanju leksike sinonimije polazili su uglavnom od strukturalistikih teorijskih postavki, a u podjeli sinonima uobiajili su se nazivi istoznanice i bliskoznanice. Pojedinci razliito odreuju te pojmove, pa tako B. Tafra (1996) samo istoznanice smatra sinonimima, bliskoznanice iskljuuje iz sinonimije. J. Sili (1998) za sinonime predlae naziv slinoznanice, a osim njih razlikuje istoznanice (dublete) i inaice (varijante). Sinonimijom u kontekstu bavila se M. Znika (1995a) te B. Petrovi (2005) koja u promiljanjima razlikuje sinonimiju kao pojavu u jezinom sustavu od sinonimije u govoru i u tekstu, tj. u jezinom ostvaraju. Dosadanja istraivanja diskursa govornika rane dobi uglavnom opisuju razvoj narativnog diskursa usredotoujui se na dva aspekta organizacije diskursa: aspekt logike strukture, tj. koherencije (logike povezanosti jedinica u diskursu) i aspekt kohezije u diskursu koji je povezan sa sposobnou upotrebe jezinih veznih sredstava. Veina istraivanja pokazuje da su djeca senzibilizirana za makrostrukturu od najranije dobi, odnosno, i kohezija i koherencija bitni su aspekti djeje narativne kompetencije i u stalnoj su interakciji tijekom djejeg jezinog razvoja. Cilj i hipoteze istraivanja (maksimalno 700 znakova s praznim mjestima) Cilj istraivanja Cilj istraivanja je ispitati razvojna jezina obiljeja u usvajanju i upotrebi sinonim u hrvatskome jeziku s obzirom na dob ispitanika (prvi, trei i esti razred), spol (m i ), rano uenje (drugoga) stranoga jezika te itanje izvanlektirnih tekstova. Hipoteze istraivanja 1. Oekuje se pozitivna povezanost izmeu varijable dobi i broja usvojenih sinoinima, tj. s poveanjem dobi ispitanika poveavat e se broj usvojenih sinonima. 2. Ne oekuje se povezanost varijable spola i broja usvojenih sinonima. 3. Oekuje se pozitivna povezanost varijable itanja (izvanlektirnih) knjievnih djela i broja usvojenih sinonima. 4. Oekuje se pozitivna povezanost varijable uenja (drugog) stranog jezika i usvojenosti sinonima.
Materijal, metodologija i plan istraivanja (maksimalno 6500 znakova s praznim mjestima) Metodologija istraivanja: Do empirijskih podataka doi u znanstvenim istraivanjem koje e biti podloga za izradu doktorskoga rada. Kako je namjera ovoga rada opisati i protumaiti usvajanje sinonima kod djece kolske dobi, zasnivat e se na deskriptivnim metodama. Temeljna metoda kojom u se koristiti u istraivanju bit e metoda sustavnog opaanja. Provest u transverzalno istraivanje, dakle, promatrat u pojavu usvajanja sinonima u isto vrijeme na razliitim uzorcima ispitanika. Istraivanje u provesti na reprezentativnom uzorku ispitanika. Ispitanici e biti djeca triju dobnih skupina: prvokolci, uenici treega razreda i estoga razreda osnovne kole. Takvu dobnu raspodjelu temeljim na dosadanjim istraivanjima i Piagetovoj teoriji kognitivnog razvoja. Uzorak: U istraivanju e sudjelovati etiristotinjak ispitanika (N=400), uenika 1., 3., i 6. razreda osnovne kole, podjednako djeaka i djevojica. U svakoj e dobnoj skupini biti oko 130 djece. Uzorak je prikupljen metodom sluajnoga odabira kola iz podruja Grada Zagreba i Zagrebake upanije. Varijable: Zavisna varijabla je broj usvojenih sinonima. Nezavisne su varijable u istraivanju dob, jezina razvojna obiljeja dobnih skupina (1., 3. i 6. r.), mjesto istraivanja, spol ispitanika
255
te itanje izvanlektirnih tekstova. Varijabla spola (muko/ensko) dihotomna je varijabla, dok su varijable dobi, itanja (izvanlektirnih) knjievnih djela kontinuirane varijable. Instrumenti: Koristit u se dvama mjernim instrumentima: testom i anketnim upitnikom. Testom znanja ispituje se uenikovo poznavanje sinonima i njihova upotreba u pri kreiranju teksta. Test je visoko strukturiran upitnik sa zatvorenim pitanjima (dihotomnim pitanjima, pitanjima viestrukog izbora, ljestvicama procjene) i manjim brojem otvorenih pitanja (dopunjavanja i stvaranja teksta). Proizvodnju rjenika, odnosno aktivno znanje i upotrebu sinonima provjerit u na djejem pisanom diskursu. Poticaj za produkciju pisanoga diskursa bit e slikovni predloak, niz sliica prema kojima ispitanik treba ispisati narativni tekst na ilustrirano zbivanje. Odabir sinonima koji e se testom provjeravati bit e napravljen prema Prvom kolskom rjeniku hrvatskoga jezika (Institut za hrvatski jezik ijezikoslovlje i K, 2008). Prvu verziju testa empirijski u provjeriti pilot ispitivanjem na prigodnom uzorku ispitanika. Anketnim upitnikom doi u do podataka o spolu, dobi i itanju (izvanlektirnih) knjievnih djela. Test i anketni upitnik jednak je za uenike svih triju dobnih skupina kako bi pokazao razvojne razlike. Nainjen je tako da se zadaci mogu rijeiti u trajanju jednoga kolskoga sata. Statistika obrada podataka: Statistika obrada podataka obuhvaat e deskriptivnu statistiku (prosjek, minimalan i maksimalan rezultat) te parametrijsku statistiku (t-test, jednosmjernu analizu varijance, Pearsonov koeficijent korelacije). Izrazit e se najbolji i najloiji rezultati testa za svaku dobnu skupinu. Rezultati e se usporediti s obzirom na dob i s obzirom na spol. T- testom e se usporediti rezultati uenika s obzirom na spol, a jednosmjernom analizom varijance rezultati uenika s obzirom na dob. Pearsonovim koeficijentom korelacije propitat e se povezanost izmeu itanja izvanlektirnih tekstova te poznavanja i upotrebe sinonima, kao i povezanost uenja broja staranih jezika i usvojenosti sinonima. Podaci e se obraditi u SPSS programu za statistiku, a bit e prikazani grafiki u Excelu. Takoer e se napraviti raunalna analiza djejih pisanih radova s obzirom na ukljuenost sinonima, frekventnost pojedinih rijei te leksike i stilske osobine teksta. Podaci e biti prikazani grafiki i tablino. Oekivani znanstveni doprinos predloenog istraivanja (maksimalno 500 znakova s praznim mjestima) Rezultati do kojih e se doi istraivanjem osvijetlit e podruje usvajanja i upotrebe sinonima u ranom jezinom razvoju govornika hrvatskoga jezika te time pomoi metodici pouavanja sinonima do 6. razreda osnovne kole. Rezultati e ukazati i na smjernice poticanja usvajanja sinonima u predkolskoj i kolskoj dobi te na mogue metodike strategije za razvijanje leksiko-semantikih kompetencija uenika. Za obrazovnu lingvistiku bit e vrijedna spoznaja kada dijete staviti pred zadatak stvaranja sinonimnih parova i nizova te koje leksiko predznanje oekivati u kojoj dobi. Popis literature (maksimalno 15 referenci)
1. 2. 3. 4.
Brozovi Ronevi, D., Hudeek, L., Mihaljevi, M. (ur.) (2008). Prvi kolski rjenik
hrvatskoga jezika. kolska knjiga i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje: Zagreb. Chomsky, N. (1989). Znanje jezika. Mladinska knjiga: Ljubljana. Clark, E. V. (2007). First Language Acquisition. Cambridge University Press:
Cambridge. Glovacki-Bernardi, Z. i sur. (2001). Uvod u lingvistiku. Zagreb: kolska knjiga.
256 5. 6.
Jelaska, Z. i sur. (2005). Hrvatski kao drugi i strani jezik, Hrvatska sveuilina
naklada: Zagreb. Kovaevi, M. Pavlievi-Frani, D. (ur.) (2002). Komunikacijska kompetencija u
viejezinoj sredini I: Prikazi, problemi, putokazi, Sveuilite u Zagrebu i Naklada Slap: Jastrebarsko.
7.
309-318.
Kovaevi, M. (1996). Pomaknute granice ranoga jezinoga razvoja. SL 41/42,
8. 9. 10.
Kuva, J. Palmovi, M. (2007). Metodologija istraivanja djejega jezika. Slap:
Jastrebarsko. Martinet, A. (1982). Osnove ope lingvistike. Grafiki zavod Hrvatske: Zagreb. Mejovek, M. (2003). Uvod u metode znanstvenog istraivanja u drutvenim i
humanistikim znanostima. Naklada Slap i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveuilita u Zagrebu: Jastrebarsko, Zagreb.
11. 12.
Pavlievi Frani, D. (2005). Komunikacijom do gramatike. Alfa: Zagreb. Pavlievi-Frani, D., Kovaevi, M. (ur.). (2003). Komunikacijska kompetencija u
viejezinoj sredini II: Teorijska razmatranja, primjena. Sveuilite u Zagrebu i Naklada Slap: Jastrebarsko.
13. 14.
England.
Petrovi, B. (2005). Sinonimija i sinoniminost u hrvatskome jeziku. Hrvatska Pinker, S. (1996). Language Learnability and Language Development, With new
sveuilina naklada: Zagreb.
Commentary by the Author. Harvard University Press, Cambridge, Massachusetts; London,
15.
Stani, V. Ljubei, M. (1994). Jezik, govor, spoznaja. Hrvatska sveuilina
naklada: Zagreb. IZJAVA Odgovorno izjavljujem da nisam prijavila/o doktorsku disertaciju s istovjetnom temom ni na jednom drugom Sveuilitu. U Zagrebu, 30. rujna 2010. Napomena (po potrebi): Potpis Ime i prezime ________________
Navesti mentora 2 ako se radi o interdisciplinarnom istraivanju ili ako postoji neki drugi razlog za viestruko mentorstvo Navesti minimalno jedan rad iz podruja teme doktorskog rada (disertacije) Molimo datoteku nazvati: DR.SC.-01 Prezime Ime pristupnika.doc
b
257
Molimo Vas da ispunjeni Obrazac DR.SC.-01poaljete u elektronikom obliku i u tiskanom obliku potpisano - u referadu Sastavnice. Sastavnica prosljeuje ispunjeni Obrazac DR.SC.-01 zajedno s obrascima DR.SC.-02 i DR.SC.-03 u elektronikom obliku (e-pota: jandric@unizg.hr) i u tiskanom obliku potpisano i s prateom dokumentacijom - u pisarnicu Sveuilita u Zagrebu (Trg marala Tita 14).
258


Titula, ime i prezime doktoranda/doktoran dice: Nositelj studija: Naziv studija: Matini broj doktoranda/doktoran dice: Jezik pisanja rada: Naslov predloen Hrvatski e teme Engleski Podruje/polje: JELENA VIGNJEVI Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu Sveuilini doktorski studij kroatistike 3928 hrvatski Razvojna obiljeja usvajanja i upotrebe sinonima hrvatskoga jezika kod djece kolske dobi Developmental characteristics of the acquisition and use of Croatian synonyms by children at a school age Humanistiko podruje / Filologija / Kroatistika
MENTOR(I)
Titula, ime i prezime: Prvi mentor: Drugi mentor: dr.sc. Bernardina Petrovi, izv. prof. dr. sc. Dunja PavlieviFrani, red. prof. Titula, ime i prezime 1.dr. sc. Zrinka Jelaska, red. prof. Izabrano povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2.dr.sc. Bernardina Petrovi, izv. prof. 3.dr. sc. Dunja Pavlievi-Frani, red. prof. 4. 5. Ustanova, drava: Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu Uiteljski fakultet Sveuilita u Zagrebu Ustanova, drava: Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu Uiteljski fakultet Sveuilita u Zagrebu E-mail: bernardina.petrovic@ ffzg.hr dunja.pavlicevicfranic@ufzg.hr E-mail: zjelaska@ffzg.hr bernardina.petrovic@ ffzg.hr dunja.pavlicevicfranic@ufzg.hr
76
259
Sjednica nadlenog tijela i toka dnevnog reda u okviru koje je imenovano Povjerenstvo Sjednica Etikog povjerenstva na kojoj je odobren prijedlog istraivanja Sjednica Fakultetskoga vijea Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu odrana 18. studenoga 2010. Toka F Ad 63. Odluka Fakultetskoga vijea od 18. studenoga 2010., KLASA: 64302/10-07/113, URBROJ: 3804-240-10-2.

Ne trai se javna obrana teme doktorskoga rada.

(izvorni znanstveni doprinos i ocjena izvedivosti) Predloena tema doktorskoga rada Razvojna obiljeja usvajanja i upotrebe sinonima hrvatskoga jezika kod djece kolske dobi pristupnice Jelene Vignjevi u potpunosti je opravdana jer se do sada u hrvatskome jezikoslovlju nitko njome nije bavio sustavno i temeljito. Tema je proizila iz pristupniina dosadanjeg bavljenja leksikim razvojem djece kolske dobi, a ue je podruje rada pristupnica odredila u dogovoru s mentoricama. Iako se istraivanju sinonima u hrvatskome jeziku u recentnoj literaturi priklanjala dostatna pozornost, o usvajanju i uporabi sinonima u djece osnovnokolske dobi nema cjelovitih i sveobuhvatnih podataka. Dosadanja istraivanja pokazuju da se u djece odreene kolske dobi pojavljuju potekoe u usvajanju sinonima, a uzroci su tomu razliiti i viestruki i treba iz sagledati iz nekoliko perspektiva. U doktorskome radu pozornost e se usmjeriti uporabi usvojenih sinonima u pisanom i govornom diskursu, opisat e se njihova funkcija u kohezivnosti teksta, istraiti asindetska i sindetska povezanost sinonimnih elemenata u tekstu i analizirati strategije koje djeca razvijaju u usvajanju sinonima. Teorijske e pretpostavke o usvajanju sinonima biti potkrijepljene rezultatima istraivanja koje e se provesti na reprezentativnom uzorku ispitanika. Na osnovi teorijskih spoznaja i praktinih istraivanja predloit e se smjernice za bre i lake usvajanje sinonima u kolskoj dobi i predloiti odgovarajua metodika rjeenja. Miljenje i prijedlog: S obzirom na to da je usvajanje sinonima u djece kolske dobi neistraena tema u hrvatskome jezikoslovlju, doktorski rad Jelene Vignjevi jamano e popuniti prazninu na tome podruju. Sinopsis doktorskoga rada i pristupniini dosadanji objavljeni radovi pokazuju da se radi o kompetentnoj i upuenoj istraivaici koja dobro poznaje recentnu literature i metodologiju znanstvenoga rada. Zato preporuamo da se nastavi postupak za stjecanje doktorata znanosti jer je pristupnica ispunila sve uvjete Poslijediplomskoga doktorskoga studija kroatistike i moe joj se odobriti predloena tema. Struno povjerenstvo jednoglasno predlae Vijeu poslijediplomskih studija i Fakultetskomu vijeu da prihvate temu i sinopsis doktorskoga rada Razvojna obiljeja usvajanja i upotrebe sinonima hrvatskoga jezika kod djece kolske dobi pristupnice Jelene Vignjevi i da se mentoriicama imenuju dr. sc. Bernardina Petrovi, izv. prof.(Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu) i dr. sc. Dunja Pavlievi-Frani, red. prof. (Katedra za hrvatski jezik, knjievnost, scensku i medijsku kulturu Uiteljskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu). Prijedlog izmjene ili dorade naslova: Prijedlog za promjenu mentora i/ili imenovanje drugog mentora (upisati titulu, ime, prezime, ustanovu):
260
Planirana obrana doktorskog rada (naznaiti godinu i semestar): 2012. ljetni semestar Izdvojeno miljenje (samo ako netko od lanova Povjerenstva za ocjenu teme i predlaganje mentora ima izdvojeno miljenje)
Titula, ime i prezime, ustanova, drava: 1.(predsjednik Povjerenstva) dr. sc. Zrinka Jelaska, red. prof. Izabrano Povjerenstvo za ocjenu teme i predlaganje mentora 2.dr. sc. Bernardina Petrovi, izv. prof. 3.dr.s c. Dunja Pavlievi-Frani, red. prof. 4. 5.
Potpis:
M.P.

Bios

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Bios

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET Ul. Ivana Luia 3, Zagreb KLASA: 643-02/10-10/1 URBROJ: 3804-850-11-10 Zagreb, 17.

lipnja 2011. POZ I V za ____________________________________________

DR.SC.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA1

OPI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE

NASLOV PREDLOENE TEME

Drutvene znanosti / Psihologija

PREDLOENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I)

Saetak na engleskom jeziku (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima):

Redoslijed navoenja cilja i hipoteza ovisi o podruju istraivanja

Procjena ukupnih trokova predloenog istraivanja (u kunama) 10 000

Trokove nastale zbog provoenja istraivanja snosit u sama.

(ime i prezime doktoranda)

Navesti samo ako je potrebno

(ime i prezime doktoranda) M.P.

DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA4

OPI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE

E-mail: aprorok@unizd.hr E-mail: aprorok@unizd.hr

A. Izvjee s javne obrane teme doktorskog rada

B. Ocjena teme doktorskog rada

Potpis (ime i prezime lana povjerenstva)

NAPOMENA (po potrebi):

U Zagrebu, 15. lipnja 2011.

DR.SC.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA5

OPI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE

Radno iskustvo (kronoloki od novijeg k starijem datumu):

Popis radova i aktivnih sudjelovanja na znanstvenim skupovima:

24 NASLOV PREDLOENE TEME

PREDLOENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I)

Saetak na hrvatskom jeziku (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima):

Saetak na engleskom jeziku (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima):

Uvod i pregled dosadanjih istraivanja (preporueno 7000 znakova s praznim mjestima)

Redoslijed navoenja cilja i hipoteza ovisi o podruju istraivanja

Potpis (Marlena Plavi)

Navesti samo ako je potrebno

DR.SC.-02 OCJENA TEME DOKTORSKOG RADA8

OPI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE

3.Dr. sc. Nataa JokiBegi, izv. prof. 4.

A. Izvjee s javne obrane teme doktorskog rada

B. Ocjena teme doktorskog rada

Potpis (ime i prezime lana povjerenstva)

NAPOMENA (po potrebi):

U Zagrebu, 8. lipnja 2011.

DR.SC.-01 PRIJAVA TEME DOKTORSKOG RADA9

OPI PODACI I KONTAKT DOKTORANDA/DOKTORANDICE

Obrazovanje (kronoloki od novijeg k starijem datumu):

Radno iskustvo (kronoloki od novijeg k starijem datumu):

NASLOV PREDLOENE TEME

Humanistike znanosti, filozofija

PREDLOENI ILI POTENCIJALNI MENTOR(I)

Saetak na hrvatskom jeziku (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima):

Saetak na engleskom jeziku (maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima):

Redoslijed navoenja cilja i hipoteza ovisi o podruju istraivanja

Navesti samo ako je potrebno

Mr. sc. iril oh FILOZOFSKI FAKULTET, ZAGREB PDS filozofija 5744

Naslov predloen e teme:

Mentor 1: Mentor 2b:

Dr. sc. Igor Mikecin, docent

TITULA, IME I PREZIME:

Filozofski fakultet Zagrebu Filozofski fakultet Zagrebu Institut za

lveljak@ffzg.hr u imikecin@ffzg.hr u bp.erna@xnet.hr

A. Izvjee s javne obrane teme doktorskog rada

B. Ocjena teme doktorskog rada

TITULA, IME I PREZIME, USTANOVA