H.

MEHMED HAN DI

UVOD UTEFSIRSKU .
l HADISKU ~AUKU
ll IZDANJE"

SARAJEVO 1972.

H. MEHMED HANDI

UVOD U TEFSlRSKU
l HADISK,U .NAU=KU
ll

IZANJ'E

SIA!RIAJEV:O 1972.

.. '. \

H. MEHMED HAND2IC

UVOD U TEFSIRSKU I HADISKU NAUKU

Izdava:

Za

GAZI HUSREVBEGOVA MEDRESA u Saraj evu

izdavaa:

ABDULAH DERVISEVIC

Korektor za srpskohrvatskl tekst: KASIM

HADZi

Korektor za arapski tekst: IBRAHIM TREBINJAC

Tehnik.l

urednik: MUHAMED RADONCIC

Stampa: NlP :..OsloboenSec, Sarajevo

Za ltampariju: PETAR SKERT

ffiEDGOVOR I IZDANJU

Borji 'J)()Slamdk Mufhaanmoo--Wiejlh:imellam ~za sebe 'OSta-

vio nam je d:va voorea u rvjerl.. Ikoji e nas, ako ih se

buderM !kairo 'treba !Pr:ilchiavaili, uvijek 'Vodilti. srei 1 spasu,
a uvati nas od zalblulde. Ta dva vodila su B-oija knjiga
K'I.I!Jfu;..a!2JimntMa!n :it IAlejhiseiaaoov hadlis ili sU!I11Illet. Oloo
toga dvoga <l'BIZVi[e su se dvije Vljenike nauke, koje su bez
sumnje na,jvanije islamske 'Vjemke na<Ulk.e. To su tefsi.rska i haldmka nauka. Ovaj 'UVOD daje naj~ju pred-

spremu onome ko se eli ibaviti ,tima dvjema na'Ulkama.

Pbac.

I.
UVOD U TEmlRSKU NAUK:U
Rije

Kur'an

ArSjpSka :rije KruT'a:n je lPO svom dbliilru irufinitiv

(:masdar), 'koji u naem jerz:ilku !{)revodim<> glagolskom

imenicom. Prema tome rlje ;o;Kur'a:n mai itanje ili
sak~janje. K.orijen CNe ar~e Tijei su <YVa tri ~asa:
" J J . U ISVim oblicima k-oji su tzvedeni iz ovoga lkori1ena
!Prdtee se jWt1o glavno '2ma!e.nje, a ;to je Sa!kupi:ti.
l
'
Kur'an se ita j,li, kailm mi Obino kaemo, ui, te
j e ..stoga i narz;van Kur'anom tj. irtanjem. Neki iSlamski
uenjaci smatraju, Ida je Krur'an ~~van tim imenom zato,
&to u s elbi salk:u!plj a i silelr.i 1(od 1_.,J 5alku!pi'ti) ajeta, ~uTe,
zlljpovijerli, zabrane, obeanja, IJ)rijetnje, vi~jesti o rpralim
narodima i1d. Po .ovom bi ri'je Kur'an u sldbodnom
prijevodu 1na na j2:ik rznaila -..7Jbiiiku.
To j.e ~aenje Tijei >Kur'an sa jezilne strane, dok
ta rije .u iJSlamu oznaiUje Boiju knjigu, koja je p:tek<>
me~a DiJbril a objavl~ena !pOSljednjem Booijem jpOSlaniku Muhammoou-a'lejhisselam. Ona je Boiji 1g<>vor koj1
naldmaiuje ljUk:l'stku mo i snlllgu. Citanje te mjige 1 i:z.go5

IIJa.ranje njenih

rijei je~ B~

mi!lo i vjerom

'J)Teporueno

djelo - iW.det. Ta je :knjiga IP~O sauvana i do nas

je dotma IPOl..l.2ldanom q>redajom - tevattuirom. Zlboig toga
u njenu aulterutilnoot i is;pravnost nikako ne sumnjamo.
Napisana je u -.Mushrufiu, ikx>ji je djelu sarlmi. To je sadmaj definicije Ikojom uenjaci 'liSUlli...tilklha defin~u rpojam
"Kur'ana. Na ar~om jezilku Ita njihova definicija glasi:

'
.,, ... r...~ .J
... "'_... ~~,j-"~
. . , ,,~,.'J~>t'r'
t;;lrr',r ''.-,!.fr'
."")r.
;-.)lJ
411
.r.u fl
........ ., .,
,..
.. "
..
~

'

.,

.1~1~

..

.,.

,l,_"..

..

...

.,;

l ~;:~JI ... ~~:11 ~.}i;~ ~~~l ~J~ J.:~ l

<il

M~hai u

kome je

,_

~isan

...

""'

-...

Kru:r'an mi vanredno po-

tujemo. Prema vjerskim !Propisima mi ga bez abd.esta

ne smijemo ni dO'taknwti, a kada je ~ovjek dfunulb, ne
smije, ne oku!pa'Vi se, ni jednog ajeta iz Kur'ana, makar
to !bi:lo i na;pamet, ni !proitati niti i1JgoV10riti.
Druga imena Kur'ana
U t5amom Ktur'anu Kur'an je llla.zv&n u v~ 1mena.
Od tilh imena je na !pi'Votn mjestu >Kur'an, o kome smo
u ~om 1p0glavJ.,ju !kao najvamijem imenu zasE!Ibno goVOTili. Kao !Primjer spomenuemo dva ajeta u lrojima ISe
f$>0m.inje ame Kur'an. IPrvi ad~ ~:

.0_,:1::;.,:
.w ~ s.il~lj--''(',~T'
. . .:1 .;; 1:t ~0fl.trr'lA01
., - . . ,. r .. . .
..J; ~ J~":'-.. ~ ......,--- -..
..;AJ
"
Ovaj Kur'an opriia Izraelreanima
se oni Tazi!laze. Drugi ajet ~~lasi:

!Veinu

onoga, u

emu

'6\)1 IJA Cl/l~ \~:._;~j' \~t.~' ~j' ~~~tu"~ W

Mi -emo tebi iSpriati najljepu vijest tti.me to ti objaVlljujemo <YVaj Ktlll"'an. ~ Osim ovih dvaju ajeta .rije
Kur'an ~em.llta je u KW''anu jO' na nekih serlamda9et mjesta. .Irza imma Kur'an vana su i ova imena:

l. Furkful tj. K.n~iga ikoja di:jeli i rasta!Vlja istinu oo

neistine (101d J.) rastavLti). Kur'an spominje ovo ime i kaJe:

Uzvi.Sen je Onaj ko:ji je ~ustio 1(dbjavio)

robu (Muhammeldu a. s.) da bude

a:pominj ati.

svij~

Fwtan svome
onaj koji

ilh

2. :l{ti!t31b tj. knj:iga. Kur'am. katbe:

.~Y., i'j:;_; i~ ~W1 !j! j:0ji" ~)l'l ..~,~l (

:.Hva1a Bogu koji je svome robu dbjavio Kit3ib {!knjigu)
i nije u njemu idao da 'bude nesuglasja.
3. Zikr tj. <J!Pomena,

~men.

Kur'an

k~e:

.0_,4l:i 'i e1,~ :J"'~.u1 w; :;.s e~

Zaista smo Mi tpOO.I.ali ovu opomenu i zaiSta

oemo

je Mi

u.vati.

4. Tenzill tj . .sputanje, objava. Jedan iku'r'anski ajet

.g lasi:

.:.rf\J l ,~J )!):t ~'.. ~

I zaista je on {Kur'an) objava G~ara svill:J. svjetova.
Osim oviih imena neki islamski ru'erljaci navode joo
naka imena ikoja su u Kur'anu spomenuta, ali ne 'kao
prava imena, nego kao atri!buti Kur'ana. Od tili su: ntlr
- svijetlo, mev'iza - savJet, ;burhan - jami dokaz, huda -naputak, lbejan - jasno rtum.a.enje, hakhn - mudri, itid.
Objava Kur'ana

Kur'an je od Boga Muhammedu...alejhi.sse1am olbjavljivan I))OOtepeno za dvadeset i tri godine njegova !POSlanstva. O olbjavljivanju Kur'ana govori nam i sam Kur'an.
U jednom se ajetu lkare:

.0i"~!.t 1 ...
J.J, ~.V
" :
! l' L)~,.il1 ~~,.) .Jf7

Mjesec ramazan je onaj mjesec u kome

Kur'an. U drugom :se aje'tu veli:
0

..

) ~1 ,riJ..

J... ~8j;'l lil""'

. s~c:. il.r J
.~..

objavljen

, ,

:.Mi smo ;g a {Kur'an) olbjavili u vrijednoj

-ka(lru). Tr-ei a:jet 1glasi:
~

1e

...

noi

{!lejlei-

. 61-

'.t~~,-,

~Mi smo g a objaMhl u dOO!loj blagosl()Venoj aw6i.. Drugi

i trei ajet govori s~gurno o jednoj ie istoj nOIi, llroja je
!PO ;prvom ajetu lberz ima!lo sumnje U mjesecu ramazanu.

Ka1ko cio Kur'an nije <Jdjedantput Ailejhisselamu objavljoo za jednu no, a ruti ,za jedan mj.e5ec, to se islamski wenjaci u ~ogledu !S'hvatanja i ~azumijevanja gore
navedenih ajeta raz~laze na nekotliilro miljenja, old kojfu
emo mi hsta.knwti .tri kao naj vaooi:ja i naj[poznatija:
l. Neki islamski uenjaci ~matraju da se u gore navedenim ajetima .govori o fPOetku dbjavljivanja Kur'ana,
a ne o objavi cijelog Kur'ana, jer je prva objava Kur'ana
i lJ)rvo rpojav'ljivanje melelka Alejmsselamu b ilo '2ibilja u
mjesecu ramazanu i to n.t !J)OISljednjem odese1Jku njeg;ovu
rkada 5e Alejhmise'lam hio povukao u :peinu Hixa radi
iibadelta.

2. Dru;ga grupa isllamskih uenjaka je miljenja da

je cio Kur'an odjedan[put za jednu no !))OSlan na nain
dolian samoj stvari na nama najblie nebo ;(l/JJlt ...n )1),

, ..

'

..:

l) Kur'an apooninje da ama sedam nebesa (~I..:. I.JUI }

Sta .se pod ovim .tano misli, to nam nije JU .ta:n&e poznato. Znamo samo to, da su to dtl<jelov~ ovog vel1kog svemrura, u kome je

zemlja pa i sav sunand sistem samo <tek j edna maJ.a taka. Neki
novijd :i:slamslci JUenjaci, ltwde6i da je sedam nebesa sedam planetsklih oputan;ja, mildahu da su .pronal!i. novost i samald neto
od nei7;mjeme va2mootd. Meutim, aiko se Ito miljeD(je malo dublje
promotri, zap3.'2lie se da nije ltano, jer broj planeta je sa zeml;jom osam, a po nov:i(jdm .naila.z.ima devet. Osim toga Iz Alejh.isselamovih se hadisa ra:r:urruiUe da kod rtakozv.anog Sl.diretul m'l.llll>teha-a prestaje sa.v malter.iJjalltl4 ~et, a &idtretul munrteha je na

a zatim je ,pootE:Weno ~prema JPOtrebi za dvadeset i tri godine dostavl~en samome Alejhi.sselamu. No u iloo joj se
reeno slanje Kur'ana .clog-dd.i1o lb.i!la je UJZv~ena no ~Lej
lei-kadra, koja je IS'Vakalko !U mjesecu ra~anu.
3. Trei zastn.upaju miljenje da je Kllr'an u dvadeset
mahova !krO'z dvadeset .godina svake -godine u jadnoj noi,
koja je ibllla Jb'Uejei-.kad!r IJ)OSl.aJn na nama naj:J:>~e nebo.
Svake godine je tpoolano onoliko ikoliko e u toku .te godine bitti Alejhi&'lelamu Olbjavljeno. Mjesto dvaldeset neki
Qminju broj dvadeset i tri i !kau da je Kur-an za dvadeset i d:ri LejJei--kadra lkroz dvadeset i tri godine slan
na nama najblie nebo, a onda ooa11le fP(>stapeno dostavljan Alejhissedamu.
Izmeu navedenih miljenja ~prvo ~l1da kao najshvatljivi1e. Ono se ujedno sl~ sa !historijskim !POdacima, flroji tvrde da je prva objava Alejihissedamu !bila u
posljerdnjem desetJku mjeseca rama!lana.
Drugo miSlenje je me,u :islamskim uenj8!Cima dosta raireno. Toga je miljenja .i Albd'Uil.lah bbni Aibibas,
Ail.ejhissedamov str.iievi', koji je bio na .gilasu u rpoznavanju Kur'ana i njegova ,tumaenja. To rrje.govo mi!ljenje
~pominje hadis-ki uenjak HaJkim u svome rljeUu Mustedreku i doslov-ce ik81e:

.Kur'an je Uikupno poslan na n.ajtbrli.e nebo, a onda je ,post110 -za dvadeset gotdina dbjavljen Alejhisselamu. Ovu
predaju ocjenjuje sam Ha!kim i ka:e tda je vjerodostojna,
jer odgovara uslovjma vjerodostojnosti ,predaje koje ltra7;e ~a:i_!.ski uenjaci Bwharija i Muslim t( _.1:;.' 'J-e. "~,;
. <~.2!1
, . .
sedmom nebu. Iz ovog se dade zakljuiti, da iza sedmog neba
nema vtie ni zv.ijezd.a ni sunca ni S'Wla.nih sistema. Ovo ~am
poka.?Juje da je shvatanje da je sedam nebesa sedam planetslcih
putanja rota pogreka, jar iza sedam planetski:h putanja pootojd
joo mnogo sistema i one zapravo U svem!mu ne mae to drrugo
negtOI!i jednu siu!'mu tl.alkiU.

Kroz dvadeset i tri ;godine klej'hisselamu je oibjav1jivano, prema potrebi, neika!d ;pet, neikarl deset, nelkad
manje, a nekad vie ajeta. Nekad j-e zasffuno 01bjavljena
i JPO .koja :r:ije u Ikojem ajetu !kao to je bio slluaj sa
....
' }"";
rijeima !~l ~JI --":!- . .Nekad su odjeda:Iljput lbHe olbjavljene i cijffie sure kao to je lbio sluaj sa ovim ffilrama:
Fa,tiha, Ihlas<<, T-ebboet, Nasr<<, Mur.selat, Muavvi~etan, s malim 'iozooetiloom sura >>En'am<< itbd.

Murici su A.olejhilsselamu rprigovarali, zaSto mu n.i.je

cio Kur'an odjedal1!Put Olbjavljen ikao to su tako objavljene .neke rprijanje nebeske knjige. Kur'an .t o Ominje
u ovom ajetu:

::~~!~ll).;--~~~~~:; 0T)it :): ;f}

\;'j lJ~;,) .:r.,)l;]ti J
,
~

.... -:;..... _,.,.._,

~; .l:.lJ) J !bl);::..
",_

"",.

9tli !k~jj _ n~ vjeruju !kau: Zato mu nije Kur'an odj~

danput u eijelooti !JX)'Slan? Mi .smo flo tako uinili, da 1!Stalimo srce tvoje, .i Mi ;s mo .g a fPO\Stepeno ~poola'li. U ovoon
se ajetnl spominje uj.ed:no i odgovor na njihovo opredbacivanje i .kae ISe, da je svriha toga to Kur'an nije odjedampu;t u djeloSiti objavljen to, da \Se oikrijepi i ojaa srce
Alejhisse'lamovo, jer !kald se !bude objava svaki aJS !pona'Vlljala, to e uvij:ek A!l.ejil:ri&slelamu dava:ti ;po.d:streka i
davati mu snagu .o!d 'aJSa do -asa. Veza ilzmeu njega i
Boga ibie ne!Prestano !POdravana. Kad nevjernici to
predfbace, odmaih narkon nji!hova !J)redbadvanja ~e im se
tjasatn O<Lgowr u clbtiaMi dati. Ajet koji !Il'eposre.dno stoji
pO'slije gornjeg ajeta ,glasi:

.1~~:
~~'~~t~~~~.... ~l,~u~:J.,. ~';l:\IJ
... .,. .
~~,
..
Niokad ti nee nita ipretdlbaciti, a da ti Mi ne JPOialjemo
istinu i najlbolje objanjenje. Osim toga i svije11e nroi
lakse :pamtiti kur'an.Ska ajeta, kada hudu ona IPQ'Steno
oibjavljivana. Laike ~e !pTimati i usvajati k ur'anske naredbe i za~brane, Ikada one buJdu JPOOtepeno dolazile. Na
to nas iUJPO'ZOrava ovaj aj-et:

lO

Mi srno Kur'an razxlijelili rla bi ga !ti IPOla'ko svijetu itao

i mi l9lllk) ga 1poSite.peno objavili.
Ovalkva dbjava bid.a je i Alejhisselamu 'laka, jer on
nije znao ni itati ni (pisati, rpa bi mu dosta teko lbillo ikad
bi mu cio Kur'an odjedanJpm !bio objav!ljen.
I rije i ~adf!aj Kur'ana su Boi1a objava. Boija
olbjava lpejgamlberima zove se arajpSki walhjom, a taj vaihj
je bivao na vie nati.na. ~!islamski su ruenjaci na ,t emelju
Kur'ana i hadi.sa !Podijelili naein objave, ilro.ia je Alejhisselamu dolazilla, na vre vrsta, oo kojih je g lavnih est:
l. istin1ti snovi rk oji eu se IPO~puno vjerno na javi

iSfPunjavali. .Prije ,pojave m.elelka Alejh:isselam je oko pola godine vidao .ova'kve istinite snove, koji hi se rpotlpuno
jasno i vjerno na javi i.s!punili;
2. da melek n~o dostavi u 'Srce Alejhisselamovo !kao
to o liome ISam A.ejhi.Sselam u jednom hadisu kae:

"

."

."

... .,

J '

01 d'..J) rJ_ ~_v-JA~ l

..

u J 01~

Dilbrll mi je u svce ostavio da .. . ;

3. da se Allejhisselamu !POjavi melek u ljwdskom ~Lku
kao to se tponekad >Di.Jbril Alejhisselamu iavlja.o u lillru
jednog oo njegovih dru~ova, Ikoji se zvao Dihje el Ke'!Jbi.
4. da Alejhlsselam uje i razumije ,za druge ljude nerazumljiv glas sliK:an, kalko A:lej,hisselam kae, ~asu zvona
, .
......
' ..
<y~l 3 t ,.,1 ... J-..!.. . ). Ova~ na.iln 01bjave ,bio jie Aljhi.ssetlamu rruajJteli;

5. da Bog dadne Alejhisselamu sposobnost, ;pa da on

vidi meleka u njegovu naravnom obliku, te !da mu melek
saQP'i Boiju olbjavu;
6. da Bog tbez tposredni:ka ~ovori sa svojim !POSlanikom. Ovalkva je objava !bila Mu5a-alejhisselamu na SinajSkom brdu i Mulhammedu-etl.ejhisoolam za vrijtmre mi'ra~la.

ll

G~ovo je djeli
etvrti nain .olbjave.

Kur'an objavljen na gore spomet1uti

Prva i dru.qa vrsta olbjave su isk!ljuene kad objaV'ljivarrja Kur'ana.
Vahj illi objava je jedna nallPrirodna 1pojava i prema
tome su rijei i ~pero nernOJ1i cla u tanine ~bjasne sutinu vahja, tako da to svak odmah .posV'e 'P ojmi. Dovoljno
nam je .to, da ta objava ~Warla u red stvari ikoje su same
po sebi mogue, a o ko}oj su nam Kur'an i Alejhisselamov
hadis dovoljno ddkaza donijeli, JPa da 1e vjerujemo i usvojimo. Tim valhjom je .Aillah ,d. . svojom neicmnjernom
moi odlikovao nelke ljude, da ibi na taj nain 1bi1
1i vodii
ostalima rpravoj i istinsllroj srei.
Proa i posljednja objava

P.rvi ajeti, ikoji su Alejhisselamu objavljeni su

pet ajeta iz sure A:1ak, a to su ovi:

~~~i),, -~ w-: 0u,~,

. .".. . , ... .' . . ,., ""

. ,J.: ~~ uLi )JI ~
,;

.....

>~U!! (itaj) u ime

Stvorio Je ovjeka

,.

,;

Prv~

J__r:. i~~;~ ~,-~,r~

__".,.

, "'- "'

~ ,

..

,~~ ~ ~jJI

', ,.
. (' .r \1 l

\),,

rtvoga GolW'Oidara, koji je sve stvor1o.

ad uiS'irene krvi. Ui {itaj), a tvoj je

Goo.podar najplerneni1iji. Koji je ovJeika IJ)O'Uio peru.

Koji je ovjeka 'POUio onome to on nije znao.
.Prva sura koja je u -cijelosti O!djedarupu,t (;bjavljena
je Fatiha. Rije FGlltiha znai u (;ldboidnijem !Prijevodu
>}JpoetaJk. Fat~ha je ,pravi :poeta:k objave, a i u Mushafu
.i'e na ]prvom mjestu, 'te je ona i :njegov !J)Oetalk .
.Sto se tie pak ajeta, koji su :kao jpOS'ljednji abjavljeni, o tome imamo vie iPrefdaja i raznih miljet1ja. Svaka od tih !Predaja je vezana za jedno U(gl).edno lice iz !Prvog
doba islama. Te se 'Predaje meu sobom ne s1au, a'l i se,
opet, mnogo i ne razilaze, jer iz njili moenw zaklju<:iti,
da su ajeti, 1koji se u tim :predajama spominju, od !POsljednjih kur'aookih ajeta, to su Alejhisselamu objavljeni. Prema tome od rposljedtnjih ajeta lbi'li hi <>vi ajeti:

12

~Oni e te 1pitati za rjeenje. T i im reci: Bog

uiti o onome koji umre a ne ostavi uzlazne

te

vas 'POni silazne

wdlbine ... . 1 cijela sura Na.sr spada u SUTe, Ikoje su
kao 1p00ljednje Oibjavljene Alejhisselamu. Tako su i;sto i
,... '
ajeti, koji govore o !kamati {~_)b~l>oo ;poo1jednjih ajeta.
Meu !Po.sl.jed.nje aj~e Eij>arla i:
"._

'f'=J ~~:;~p ~:dt:; A? fJ ~-r ~:_;.~r

!#

",

l:.:? ()L) ll
Danas sam UBavrio vama vau vjeru i UIPOtpunw moju
W~d~~an~i~~j~~~~~am~

vjera. Ovaj je ajet objavljen za vrijeme OfProsnog hada

"" , , "..,:i
,
<.t! .>:,JI~) na Arefatu 9. dan mjeseca rulhideta u petak, a i,za ;toga je Alej~lam ivio tek neto malo vie
<Xl ooamdeset dana. Meu IPO'Sl1ed:nje ajete spada i:

0;ili; \ J
>>Bojte se dana u :koji >ete se !POVratiti Bogu; zatim re
svaka d'I.Ia biti nagraena !Prema onom to je zaradila,
a nee im se nasilje initi. Za ovaj ajet tkate Seid ~bni
Dfubejr, tda je .Ailejhi&9elam, rpoto mu je on objavljen,
ivio samo devet noi. Po ovome ibi se mogao ovaj ajet
raunati najJP<)Siljednjim.
M eka:ruski i medinski ajetli

Svi ~Se Jcur'anski ajeti dijele na mekanske <'~l:.:_.~'il

l ..'= ......... '
"_ .
i medi.nslre ajete ( "-:',.l..il..:.~l!':/ I) Mekanslkim ajetima se zovu
oni ajeti, to lSU Alejhisselamu Oibjavlljeni tprije Hild1:e,
pa maikar 1o 1bil'o u kome drugam mjestu osim M~e. Medi.nsk:im ajmima se zovu oni ajeti to su objavlJeni fPOSilije H.i.dme makar i u dmgom mjestu osim Medine. OV'O
je najispravnije mi~ljenje u ovom rpo.g].edu. Neki islamski

13

uenjaci

ik<IOO da su mek-anski ajeti oni to su .&lejhisselamu Objavljeni u Meki a mediruski <mi to su abjtvljeni
u M-edini. Po ovome ibi miljenju trebalo da ima ajeta
koji nijesu ni melkaruski ni medinski. Oni koji zastwpaju
ovo miljenje dodaju Meki i Med:ini i njihovu naj!blilu
dkoHcu. .Prema njihovu miljenju Mina, Arefat, Hudejbija i'trl. ;priJpadaju Meki, a Bedr, Uhtl!d itd. Medini. Osim
ova dva miljenja !POStoji i 1tre<!e, u ikome se kae d.a su
mekall1slki ajeti oni u koj;ima se govor upuuje stanov.ruicima Meke, a medinski {)Illi u kojima se govor UiPUuje
stanovnicima -M edine. Na temelju ovog mi:ljenja neki ka' ~ rt ,. "
u da je svaki ajet koji Z3jpoinje rijeima: J'l:JI 't!\~ (O
ljudi!) mekan&k.i ajet, a .svaki opet ajet koji poinje ri-t' ,;
jeima: l _,.:..1 ~!JI ~ l ~ {O vi koji vjerujete!) je m.edirlSki.
Ovo se >OSniva na tome, to je ;prije osvojenja Metke veina
mekanskih stanovnika tbila nemuslima:nSka, a veina stanovn~ka Mooine muslimanSka.
,.

,.-.,..

,f::

;J:sto kao ajeti taih.-io se i sure dijele na mekan..Ske i

medinske (~-~ ,;~~.l((~ J)~~ liJma sura koje su cijele
m~an\Ske, a ima ih opet roje su cijetle medinske. U nekim se OIJ)et melkan:s'kim surama nailaze ajeti Jroji su !medinski i ohra'bno. Medins.kih sura je 'J>O !broju manje; njilh
ima dvad.e,set i devet, a osamdffiet i !l)et sura su mekanSite. Za neke od ovilh sura !POStoji i razi'lai'Ilj~ meu
islamsikim uenjacima u ovom pogledu.
I !JYO samom se znaenju razUkuju mekangki ajeti i
sure od mediruskih. Mekan.s1ki ajeti veinom >g ovore o samom vjerovanju, dak:a:Z'uju B()ije opstojanje i jeldionBtvo,
a obaraju viebotvo i istiiu vijesti o pro'lim narodima.
MedinSki ajeti :govore veir:uom 'O vjerskim prQpisima, ureenju muslimanske :zajednice iVci. I u jeziik.u i na-inu izraaja .ZafPaa se raJZl.~ka i!zmeu melkan&k:ih i mediruskili sura.
PoznavaJti melkanos.ke i meldin.Ske ajete je vana stvar,
a ta se vanost naroito zaqJaa ako elimo .raspraV!ljalti o
dOI.kidajuim {nasih) i d-CYkilnutim (menJSUh) ajetima.
14

hadiisu:

(Kur'a.n je objavLjen na seda.m harfova)

\Doo:ta .velik !broj Allejhisselamovi.h df'lllgO'Va (njih dvadeset i eti:ri, .te 1e 'Prema ll::oime hadi.s mutevatir) .pri.povi:ieda, da .je Alejhl&selam .rekaJO:

Kur'an je dbjaV'ljen na Sedam larfova.

Rije harf u araJI)Sk,om jeziku ima viie ~enja:
slovo, rijel, strana, oballa, ikraj, nruin i1id. Stoga su se
.islamski uenjaci u razumijevanju 10vo,ga harlisa ;razili
na vie miMjenja. Mi .emo ovdje hsta>knuti naj1poznatija
i najrairenija od ti!h miljenja:
1. Pod )>sedam h.arlDva se r~mijeva sedam najrpozna~iji.Jh ara(p!Sikih narjeja, ikojima su :gov.orila najiJ)OZnatija arljpSka rplemena. Ovo mli9ljenje <Za.StUJPa veina ilslamskilh uenjaka; a naroito se njega :dri velilk lb:ro.i ararpski!h filologa. Zatim LSe -QPet razilaze u naibrajamju tih sedam ar~pgkih narjeja, IJ)a ,k~e IDbu Ubejd: To su narje
ja 10vih rplemena: KuTej~. Hurzej1, SekiJ, Hevazin, Kinane,
Temim i Jemen. Glasoviti mUJfessill' Dbnu Atijje, govorei
u svome teminu o ovoj :Stvari, kae: Glavno oo sedam
narjeja, ikoja IS'U ~SPOmenuta u had.isu je narjeje rplemena
KtWej '<l ~Itim !fllalrjeje lpilemenl8 Henu Sa'd, jer je Alej,hhsoolam iz pltemena K'l.llrej, a .odJgaj'8ltl Je Jrod 'Plemena Benu
Sa'd. Zatim je Alejhi..&'>~lam dok je odrastao dolazio u
dodir sa IJ)lemenima Kinane, Hwzej1, Se'ki!f, Huzaa, Esed
i Dafblbe, jer su ova rpllemena ~Stanovala .u !blizini M-eke i
imala IS njom veze. :Lza ovi!h plemena dola !bi !Plemena
Temim, .Kajs i njima 51,lsjedna !Plemena iz centra Araa>slrog :poiluootrva. Kada je Bog IPO.slao Alejh.ilsselama, oibjavio mu je K'l.lr'an na narjejima !gore ~ome1111.ltilh Jl)lemena, koja 5U u hadieu razx:lijeljenl8 na sedam ,grurpa, a svakoj ~pi daJt rpo jedan harf, to jest nain iZiraaja. Kae
Srubi.Jt tlxni Kasirrn: Kad 1b.isrno ookari, da od IOVih sedam

15

hartova neto prvpada ,plemenu Kurej, ne'to plemenu

Ki.nane, neto [P'lemenu Esed, neto plemenu Hu-zej'l , neto plemenu Temim, neto rplemenu Dahbe, neto plemenu
Kajs, tim !bismo u sedam .grupa zruuzeli sva .glavna plemena ireg 1plemna Mudar. Ova ;grupa ara;p.cikih !plemena
ishcala .se u rjeitosti i jezi'noj vjetini, a to 1ba stoga
to su stanoV>ali u unutranj1osti Araipkog IJ)Oluostrva, u
H.i!da2Ju, NetdWu i T.ilhami, te se nijem mnog.o-liiiJealli
sa drugim nearrupskim narodima i tako im je jeziik oota-o
iSt i neiskvaroo. Stq_ se tie jememk.ilh Arapa, oni su
i.skvariili \SVOj jezik, mijeajui .se sa Albesincima i tndijcima. Elbu Uibejd i Miulberrid spominju, tda .ie i narjeje
Arapa Jemena za&ttl!pano u Km'anu, ali ja .mislim @tae
Umu Atijje), da je to samo u :tlolilkoj ttnjeri u 1oolilko je
njihovo narjeje bNo JP(}znato u Hidiazu, a to se tioe
rijei koje samo oni 1poznaj u, .to sigurno .tQga nema u
Kur'anu. Pleme Rebia i stanovnici )8t~_ gijela Arapskog !poiluootrva i.skvarili8u -svoj jezilk mi.jeajui se sa
Perzijancima, Nalba:tejci:ma i kranima iz Hire. J.eziik
Arajpa koji &u stanovali u zemljama, koje su graniile sa
Sirijom, iSikvaren je .zlbog mijeanja sa Bizantincima i
Izraelianima . Za1padni diQ ArCl!pskog !p()]Juootrw. dOIS'ta je
bio saeuva:o svoj !Pravi jezi.Jk, jer je tamo mijeanje sa
strancima lbilo .rnnotgo rjee. Ovo su !kasnije uzeli u db'zir
uenjad Basre i KU'fe, ikoji se dadoe na .saJbiranje istog
arajpSkog jeziika, .te su jezik !pdkuipili i salbrali samo oo
gore navedenih IJ)'lemena. Oni nijesu uzimali ni jezik stanovn:iJka .Meke, Meldine i Taifa, jer se jezik .ovih gradova
n~ rai:renja islama dosta liskva:rio 2Jb0ig :stranaea, Ikoji
su se u ove gradove naselill~, dok je za vri:jeme Alej:hisselama i tu jezik bi:o ist i ~Sauvan. (El Devahinul-hisan
od Sea~ilbije, sv. I, str. 14-15.)
2. iPod sedam harf.ova :se IPO'dra2lu:mijeva da je u :poetku objave Kur'ana hHo .Mejhlsselamu dozvoljeno rla
mje9to jedne rijei UipOtrijebi njene sinonime, ali i oo opet
j.etdino IPrema objavi. Tako na :primjer moglo se mjestu
~.J~i.;'!' UlPOtrijebiti ~_A_:( ili ~L;.:.(; mjesto -~l~

mog110 se ~ijebiti '-} 1~:; ili ~ 1~:..:; mjesto ~~)

/

:;_:r;

,~( _fjmoglo se wpotrijebiiti _.tl ~Y! JI, 1~(;1.td. To je

16

bik> u poetku .islama dozvoljeno(~)> jer je mnogima

bilo vrlo teko odmah tano zl(pamtiti jedne te hste rij ei, a naroilto kada se uzme u dbzir da je .pismenoot hilla
sasvim rijetka, a ljudi <poijpuno nevjeti .knjizi i ma kojoj nauci. Da se tome nae nekog izlaza i stvar olaka,
dozvoljeno je bi'Lo Alejhi.sselamu da na temelju va:hja na
vie naina ui Kur'an i lkakogod je ko 'Od Alejhisselama
za~parntio, mogao je tako i IUi1i. Kasnije je 1))restao uzrok,
rad i koga je <to Jb ilo dozvoljeno; !pismenost se proirila, a
svijet nauio na f!)am'enje Kur'ana, ie je ta olakica d'Okinuta. Ovo miljenje zaiStllfPa glasoviti mufes.sir Dbnu
D.erir TaJberija. On na poetku svoga tefsira ibrani ovo
miljenje, a dbara se .na druga miljenja.
3. GlasovirU u<:enjak kiraeta Ibni Dezerija govorei
u svome djelu En-Ner o gore spomenwtom hadisu 'kae:
Ja sam ima ve trideset godina smatrao ovaj hoois tekim i xazmilj a o sam o .nj ego vu sadraj'll, dok nijesam
Boijom !POmou nadoao na 'OVO miljenje, \koje bi moglo
biti ispravno. Promotrio sam sve kiraete, ibili potlpuno
vjerodostojni ili ne, fPa sam naao da se ti svi .kiraeti mogu
sV'esti na sedam vrsta promjene i nema .ni jednog kiraeta
koji ne bi u jednu od tih sedam vrsta spooao. Tilh sedam
wsrta :promjena su oVle:
a) !Promjena u hareketu bez ipromjene u znaenju,
' .. ~
' . ,
r11pr. ":"~ i ":"~ (u ~prvom sluaju na slovu v- vokal
fetha, a u dru.gom kesre);
b) promjena u hareiketu, koja ip<>VlaJi za sobom (promjenu u znaen-ju, npr. ,:.:--l.lS" ,..:..,; .:.r.- ~~;r )'' i
::J i:r

"'~l.lS", . .___:;;o./...

r'li

(U IPTVOm

slu.aJju: Ademu i Kelim;tin,

a u drugom Ademe i Kelimatun);

e) opromjena u harfu i .zna-enju bez promjene naina
...
. ; J
...
, '
,
. ... ,
, .......
1 "
isan]
a
riJ'
ei
.,...,pr.
~
J..-,
!.1
-.:-;
i
~
..L....
!l...,.,_:;
ili
1
P
~
~
~

&Aj

." ~

"' ;

..

"

.;

i ( ,t_{

d) promjena u harfu i :nainu fPhsanja !bez promjene

'
... .. ,
'
" - .;
J-'"" .. ,
",..... ,
u znaenju, npr. .1>1.,~~1 i J,\~1 riJi ~ i .u.~ ;
2 -

Uvoo u tef. 1 had. nauku

17

e) promjena u harfu sa 1!)1.'0mjenom u

'

..

.. "

,,.

znaenj:u

.. ... t.

nainu !Pisanja. fliPr. F~ .1.!1 i ~~ ili _Jj ~ i

' 'lJ i . .tl
. .tl
. ..,r'<-~'JI'
;. . , ."..-. ...r'<1.: ......J11''t_;'
" ~ ,.

..., ....

,S t; ill

f) promjena ;prometanjem rijei, npr. ~;e_.:::.,-;~~

"' ..

.....

' .,. ,

... ,

l ....." " .--.

... "

, '

-. '" ,

' ... :"

j.."J ~ ... ~_,ll i ....:..j.H _._;.:.J l. o...;.>-......::...:~_, i;li c:,p _, w_,~.

, ...... ,
,,..,
(a!ktivni oblik lPrije !P~ivnog) i w~ J::,_, t i/ ('Pasivni
oblifk: prije aktiv:OOg);
;

g) promjena u tom da u jednom Jdraetu _lbude j~a

rije vie, a cu ;drugome manje, npr. ',:/.ft) ~S'::..UI J tiC.::,

'/V l ::, j-};1) iil.i (1"!:1!. !"~ C.) i

~ C.) itd. ~to se tie

raJililke medu !k.iraeltima u izth.aru, idgamu, revmu, imamu, tefihtmu, terkiku, med:du, kasru, imali, fethu, tah-

kiku, teshNu, ilbdalu i na1clu1), to tu uistinu i nema promjene Ql samoj rijei.

4. Nclti !J)ak UJenjad .zastwpaju miljenje '<.ia je ovaj
hadi.s rnllk.il i mutealbi.h 1tj. vrlo teloo razumljiv i
ne moe ISe !Precizno odrediti ta ISe njime mislilo. Sam
Sujutija u svome komentaru Nesaijina Sunena govorei o ovom hadisu, doslovce !kae:

'J:}i -#';~'J ~.j}JI ~"'!~' ~;;~i1 ~ 'J.JY tf.~- ~8:~1 ~

K~

mene je odabrano miljenje, da je ovaj h.adis od

muteaJbih haJdisa, ije se :pravo znaenje teko moe spoznati.
Osim navedenih miljenja o ovom hadisu postoji jo
mn'Ogo mi1jenja Ikoja 5Il1o ie.pusthli.
N~i su uenjaci miljenja da se oo broja sedam
koji je ~menut Itl ovoan ihaidisu ne miJSli .tano !broj sedam, nego se tim brojem ;prema obiaju Ar31pa m:isli samo
mnotvo i vea koJ.iina. U ovakvom smi-slu Arapi UIPO1
)

Sve su to ilrlra2ii kO'je

.u.enaaci

killraeta i tedv.ida upo-

trebl;javaju za o~na;ku naina izgcwora. Dalek<> bismo otitlli ikad

bismo svaki izraz protumaili.

18

trebljavaju brojeve sedam, sedamdeset i sedam, stotina.

Nek!i rpaJk uenj~i maotmju da je do1JVola upot:rebe tih sedam harlova ,biJ.a sa-mo 1.1 !Poetiknl islama i ft;o radi ulaJkanja, 'kako je to ve JPrije n8lpOJllennJito, dok neki drugi
:srnabraju da se tih :Sed-am oolllfova i dana.s na~arzn, To .ra:'ZJiJa.enje
svalkalk:o o :tcmre ikoalko tlroji od uenjaika Shvata
to ~Sldam harfovafPoOred ovog razilaenja !p(l\Stoj:i jo
jedruo razilarioo.je, a tto je da li su .mushafi, koje je ldao
nrupi-sart:i h. Osman i IJ)aSlati u razne pdk:rajine da slUIe
kao temelj uenju i rpisan-ju mushafa, sarliravali svih sedam harfova illi samo jedan. Jedni .z asturpaju jedno, a
drugi drugo miljooje. Neki u ovom fPOg'ledu zastupaju
miljenje ikoje se moe raunati sredinom, a to je da
mushafi, ko-je je dao IPI'~isati dl. Osman sadrZe od apomenutih ~Sedam harfova samo one ik.oje ,podno.si IP.i.smo
tih musha:fa.
Ovdje ;treba istalknU'ti i to da su svi islamSki uenjaci
sloni, da se .ni u kom sluaju ne smilje identitficirati ISedam iharfova sa .sedam !POZnatih lkixaeta o kojima emo
odmah govoriti.
K{)lliko gK)d !bilo razi.'laenja u shvattanju ovog hadisa,
ipak se more odalbrati ono oprvo m~ljenje, a to je, da se
pod sedam harfova misli sedam glavnih aralpSkih narjeja. U to spada razliiti naglasalk i nain izgovora poj edinih :plemena kao i to, da jedno rplem.e ima za jedan
pojam jednu, a drugo 1pleme drugu rije. Ta:loo je na IPrimjer rpleme Kurej i7ovaralo ..~J;, a tpl-eme Huzejl

om

, -

. ,.

,- . .,, , ~~ '.:::. {

!-'-'

. ~.'Fi

~ tl'' pleme &ed .umlo je

~, >_,_..3,' r-;; '.. ..1.4-1,
''wJ !.j {tSa vokalom ikesre na harli-muldareatu) i<td. dok
su ~ga plemena i2Jgovaraila '(l' 'w~:.Lf' '/.:;'-'..~j~>~,

., .Ji. ,. . .,

~ 1, ~l (sa vdk.alom . fe~a n~ ha:rfi-mudaretu) i1d.;

neka !Plamena su ;uila ~ i ~ (:na slow .A vokal

kesre, a slovo

r sakin) , druga

.,. . .

~ i

.,

vokal damme, a s1ovo i salkin), -trea J

~ (na ~vu
'

.... ""'

: '"

.A

,.

i J '=~ na

slovu ..,. i r vdka:l damme) itd. Kad lbi svalko araJPSko

pleme mora:1o nSjp~ti svoje narjeje, a rprimiJti drugo,

19

to bi im sasvim teSko ihillo, naroito kada se uzme u obzir, da iSU od mladooti i djetinjstva navikli samo svoje
narjeje i na.gla~S>ak. Stoga je Boija milost htjela, da im
se u tom rpogledu olalkta :kao t-o je i cio islam lak, te je
A!lejhisselamu nareeno da Kur'an ui na sedam harfovat:.

Kirtieti
Pod kiraetima se misle razni nal:ini itanja Kur'ana.
Kiraeta ima vie, a 'dijele se na mutevatir kiraete i az
'= e:'& '"...,. ",, ,'1' _" . ._.. .
.
kiraete (; )\.:Jl . :..\l:.,..Ul.J o~l_,.:ll..::...ll:.r,ut ). Mutevatir kiraetl
su oni kiraeti Ikoji su usmenom !predajom !preneseni prek<>
tolikog -broja ljudi da uope ne moemo tpOsumnjati u
njihovu vjerodostojnost, jer se toliki broj ljudi ne moe
slmiiti na neto to nije tano i iravn-o. Jo je uvjet da
se ti tkiraeti sla!U sa rpismom onih mrushafa to ih je h.
Osman sa ostaQim uenim ashabinna doo :prepisati i u oraznoe
pokrajine :poSilati. Kiraeti koji ne sadre ovih uvjeta zovu
.> ;
se az ('~L:.) kiraetima. Po ovakvim maeti.ma nije dozvolj110 Kur'an uiti niti u namazu niti izvan namaza. Oni
nam mogu IPOS1uiti, !karl budu rpreneseni !J)relko vjerodostojnih ljudi, kao ahad hadisi tj. moemo se tim az
kiraetima tpOSluilti !kod dokazivanja pojedinih fHmslkilh
pitanja. Poznalto deset kiraeta su mutevatir. Od tih 'deset kiraeta na glas je izalo sedam lkiraeta, kojima su
u-iJi sedam glasovttih ikiraet:skih .imama. Ovo sedam kiraeta nije ni u lirom s-lul:aju sedam spomenutih harfova
kako smo to ve<: i lprije 118lPOmenulL Kru'JXla je rpogreka
to ne!ki, ikoji nijesu upueni u samu stvar, smatraju da
je. sedam kiraeta isto to i sedam harfova, ali ipak nema
sumnje u bome da i -ov.o sedam lk:iraeta rpa i onih deset
i vie, ve kdliko .llh ima, ~adai u u ono sedam lharf<Wa
i a!loo ta dva pojma. nijesu identina.
lzlbor sedam lki:raeta nastao je iza 300. 11odine po
Hidri. Prvi je izabrao .tih sedam kirae'ta Ebu Bekr ibni
M~ahid (Ebu Bekr Ahmed b . Musa lb. .AJ1jbas h. Mudahid, umro 324. god.). Neki ga lkritiikuju stoga to je izabrao broj sedam, a ne Ikoji drugi, te je time neke bacio
20

u sumnju 'kao da je to sedam kiraeta isto to i sedam

harfo va.
SvaJki se kiraet 1pri!pisuje naroitom imamu, a svaki
taj imam O!pet ima vie ravija, ikoji od njega IJ)renose
te tkiraete. Uentiaci kiraeta su uobiajili da od ravija pojedinih imama i'Zalberu rpo dvojicu najglasovitijih. Zato
emo i mi -ovdje nabrojiti !J)Omatih sedam imama u kiraetu sa fPO dvojicom njihovih ravija, a onda emo s.TJOmenuti ostalu trojicu imama .iji ikiraeti sa '. kiraetima rprvih
', '
."'
sedam sainjavaju deset mu;tevatir draeta <...r...:..J l..::..! l~ l
,, ",.,.1
;~1".:..1 ). Prije toga treba zapamtiti da se razi:lc&enje samih imama naziva kir a e t i m a, Tazilaenje njihovih
ravija naziva se r i v a j e t i m a, a ostala razilaenja
nazivaj u se ..,.v e d h o v i m a (;~l~ '"'~-~~J~' .,~:J).
;

. -.,.

'

I. Ncifi' el-Medeni
Obiaj

je kod kiraet.Skih 'll!Oen.jalka da .na prvom mjestu SlpOminju Naiia, kiraetslrog imama iz Alejhisselamova
grada Medine. Pravo mu je ime Nati' :b. A!bdurahman
b. Ebi Nuajm el-Lejsi el-Medeni. Rodom je iz k;fahana.
Rodio -se oko sedamdesete g-odine 1po Hirlri. Kur'an je
uio 1pred sedam'Clesetoricom ta:biina. U svoje vrijeme slovio je u Medini !kao najlbo.lji tp<>znava'l.ac kiraeta. U Medini je rpredavaJO 'kiraet vie od sedamdeset .godina. Um.rq
je u Meciini 169. god. fP'O H. Od njegovih ravija su:
l. Osman b. Seid etl...Misri zvani ,. Ver, umro 197.
godine.
~

2. Lsa lb. Mina zvani Kalun, umro 220 . godine.

II. lbni Kesir e!-Meki
Na drugom se mjestu ~minje tk arija Meke, Lbni
Kesir. Pravo mu je ime Ehu Ma'iberl Aibdulah 1b. Kesir .
b. Amr el...Meki. Rooom je Perzijanac. Rodio 5e 45. ,gad.,
a umro 120. U svoje vrijeme 1e s1ovio lU Meki :kao naj-

21

bolji JPOznavalac tk:iraeta. IvJeu njegove ll'avije, ~oji <Jd

njega direktno ne rpriaju, nego preko veeg !broja ljudi, su:
t Ebuil-Hasan Ahmed h. Muihamed :oel-Bezzi el~Mek!ki, umro ~0. god.
2. Elbu Umer Muhamed ib. AJbrdurahman el-<Ma:lwuani
el-iMekki zvani Kunbuil, umro 2~1. g<Jdine.
IWI. E'bu Amr Ib.nul-Ala'

.Pravo mu je ime Ebu Amx Ze!M>an ib. .Ma' el-iMB.zini

e._.flasri. R-odio se 68. god., a umro !Prema ~jenju veine historilka 154. god. .Kur'an je uio !Pred mnootvom
uitelja, a sJ.rovio je !{>9red kiraeta kao vrstan urenjak u
znanostima aratpSkog jezika. Od njegovih ravija koji preko jednog ovjeka ~prenose njegov ki.raet su:
l. fEbu Umer Ha!s lb. Umer ed-Diliri el-Ba:gdadi,
umro 246. 1god,
2. lEhu Suajb Saih tb. Zijad 'S-SUsi er-Rek!ki, umro 261. gold.

IV. Ibni Amir

J.me mu je Ebu Irn.ran Abdulah 'b. Jezid el-Jah:subi

cl-Sanu. iR-odio se 21. god., a umro 118. god. rpo Hikiri.
On apada ru ta,'bline i rauna se meu u;gleidne Uienjake
IP!"rog stoljea. Dugo e godina ibio imam u Ullllejeviokoj
damiji u Damasiku JPrije i [(XIISlije hi'lafeta Omer b. Nodwlazi,z,a. Za njim j e klanjao i sam halilfa !Ueni Omer b.
AJbdulaziiz. Krusni1e je lbio i fkadija Damaska, ta.danje
islamske rprij-esitonice, u kojoj je tada ibilo lbe7Jbroj ue
njalka. Od njegovih ravi!ja, ali ne direktno oo njega, nego
preko vie IJ.j!Uidi su:
l. Eibud-Vel:ikl Hham 1b. Ammar "es...Su:lemi ed-Dimiki, umro .24-5. god.
2. Ehu Amx Abdullah ib. Ah.meld b. B.iSr '-b. Zetkvan
ea...KJurei .00-.Dimi.lki, umro 242. god.

22

V.

.Asim

Ebu Eekr Asim b. Ebin-NOOQd Behdele el Esedi el-Kwfi uio je Kur'an pl"OO. Ebu :AtbdiTaihman es-Sulemijom
1 Zirr llbni Hubejom ik<Yji su uili pred Mejhisselamovim
drugovima. RaJuna se meu ,taibiine, a umro je 127. god.
I.za Ebu A!bdfrahman es-Sulemije ~Slovio je u Kufi kao
najglasovitiji karija. Rre'd nj:im su Kur'an uili njegove
rav11Je:
l. Ebu Amr :.Ha:fis b. SUJlejman lb. el-Mugire el-Ese-

di el-Kiufi, umro 180. goid.

2. Ebu Bekr Su'!be lb. Ajja el Esedi el Kufi, umro
193. ,god.
Vl. Hamza.
Ebu Ammar Ham.za b. Ha:btb el-Klllfi ez..Zejjat rodio
se 80. god., a umro 15-6. god. ,?oSlije Asima slovio je u
K'lllfi Ikao najibo1ji rpoznava:lac kiira~ta. Osim .roga bio je
na glasu uenjalk i u ostalim vjerSkim naukama. Od n1egovih ravija alli ne direktno nego rprelko jednog ovjeka su:
l. Elm Isa HallaJ lb. Hailid e-Sejlbani el-.Kufi, umro 220. god.

---=,.

2. Ebu Muhamed Hale! b. Hi&n

dadi, umro 229. god.

El~e1JZar

el-Bag-

VIii. Kilsaija
bull-Hasan

kli lb. Hamza h. Abld:illllah e-.Kisai el-Kufi. Kur'an

uio !Pl'ed Hamrwm i drugim :uellim karijama. U svoje vrijeme je slovio kao imam u lkiTaetu.
Osim k iraeta !pOZnat je kao uenjak u svim jezinim znanootima. Umro je 189. god. u gradu Rejju u :i:sti dan karla
je umro Muhaaned ~. Hasan e-Sej1b an:i, rueni!k Ebu Hani:fe. Tom je fPri].jjlrom. r~ao hailirfa Harun er-IR.eid: U
Rejj:u smo uko.pali i f~klh i znanosti arap9kog jezika. Ka-

ae

23

da je umro bilo mu je sedamdeset :g"()dina. Od njegovih

ravija koji su od njega direlkUlo ~ili Kur'an su:
l. Ebu Umer Ha:fis ib. A'bdulazi.z ))ed-Du["i, koga smo
spomenUJli meu .ravijama Ebu Amr i.bni Alaovim.
2. Elbu:l-Haris :&Lejs b. Halid el-Bagdadi, 11.1mro 240.
godine.
VIII. Ebu-Da'fer
Ebu ,Da"fer JezJ:d b. el-iK.Ia'ika' el...Malhzumi el-Medeni raWla se meu talbiine. Zivio jeru Medini i slovio u
svoje vrijeme 'kao imam u kiraetu. Umro je u Medini 130.
godine.
IX. Ja'kub
!IDbu Muhamed Ja'kub th. I.shak el-Hadremi el-Basri
bio je imam .glavne damije u Basri i rposli1e Ebu Amr
ilbni Alaa slovio je u Basri kao najsposobniji karija. Stoga
se u Basri bio rairio njegov .kiraet i svi imami basranske
damije uili su 'PO njegovu !ki.raetu. Bio je na ,g lasu i u
poznavanju araJp.slke sintaOcse. Umro je 205. god., a tada
mu je bi'lo 88 godina.

X. Halef
Halef je spomenut :kao ravija Hamzin. On se u
raetu slae sa karijama ~rada Kufe.

ud-

Od gore spomamt ih sedam imama u kiraetu jedan

je iz Medine, jedan iz Melke, jedan iz Basre, trojica iz
KO:fe, jedan iz Sama. S'toiga se ~omenuti karije esto u
tefsirima ~inju ;po mjestima iz kojih su lbhli, 'Pa se
tk.a:iJe: Meki, Medeni, Kilifi. iltcL Kad se spomene Kufi, onda
se misli na svu trojicu !karija iiZ Kufe osim ako je koji
iruzet.
Islamski uenjaci i >danas u-e i uvaju svih deset tpa
i viSe kiraeta, te taik.o ti 'kiraeti meu naunim klrugovima

24

ive i danas. U 1)ravom smislu ive samo tri kiraeta tj.

tim ildraetima ue i uenjaci i obian svijet nekih islamskih zemalja. Ta tri kiraeta su ikiraet .N>imov, kiraei Na!iov i lkiraet Ehu Amrov. Kiraet Asimov rprema rivajetu
HS!fsovu je najraireniji. .Po njemu ui veina muslimana na cijeloj zemlji. Stanovnici Sjeverne Afrike izuzevi
Misir lUe ddraetom Na.fiovim, a rivajetom Verovimo:.
Ima i tampanih mushafa tkoji su u-d~eni prema ovom
kiraetu. Po Sjevernoj Africi je rairen Imami Malikov
meztheb, a imami MaJik se vdo povoljno izrazio o kiraetu
Naiiovu, ikoji je kao i MaJik obio iz Med.ine, te su stoga
Malilklije odabrali kiraet Nafiov. Kiraet Ebu Amr-ov ou
vao se jo na ivotu u jednom dijelu Sudana. Ostali 'k iraet.i, kaiko rekoh , ive cyamo Itl mauonim tkrugovima.

Odakle su nastali lciraett?

Kcillro s mo virdjeli govorei o hadisu u kome lSe lkae
da je Kur'an objavljen na Sidam hadova, Alejhisselam
je na vi.e naina uio Kur'an. H. Osman je dao !prepisati
vie rprimjeraka mu.shafa i IJ)O(Slati u razne islamske IDOkrajine da !pOSlue kau osnova za JPrepi5ivanje i uenje
Kur'ana. Ti mu.sha.:fi to ih je ~slao ih. Osman biH su
pilsani kao i ostailo ta<iaoje arajp'Sko '))ismo lbez vokala i
bez ltataika. U ;potklra.i inama u :lwje S'U ipoola.ni :ti muSih.rufi
iiVljelo je doiSlta Aloejhiss.eloaanovih. dru~cxva, a i dirt.llgiih 'lju.dli
koji su !Predajom naiUIili iltanje Kur'ana. Tada je svaka
pokrajina itala onaoo katko je ula od Alejhisselamovih
drugova obazirui se ~pri tome i na samo !Pismo mushafa
k~i jm je fP()Sloo h. Osman. Tatko su :nastaai a-azni .kiraeti.
Prema ovome 1kiraeti -su u .glavnom jedan dio od sedam
harlova.
Kur'an nije dozvolje010 na temelju samih pravila
ar~og jezika itati drugaije n~go to je AlejhiiSisroam
itao, a njegovi drugovi nama IPOUZidanom 1
p redajom. dostavi!li. I sam Mejhisselam je jedino na !temelju ~bjave
na razne naifle Kur'a.n itao, ikao to smo to i ranije naglasili. To mislimo kada .kaemo da su 1kiraeti ltevkifijje
<..~.~. ;_~:;) tij. taiko <la su 'dbjaiVIljeni Alejhisselamu, a Alej-

hlsse'lam i!h je tako svojim .dnugcvima ikazao. Ni u kojem

sluaju ne smije ISe razumjeti <da su te lkiraete imami u
kiraetu illi dru<gi !pOjedinci IPri.ie idi IJ)Oslije njih od sebe
postavili. Ovo se dade :razumjeti ilZ rijei h. Omera, Zejd
b. Sa:bita, Urve b. Zubejra, Omer b. Abdula.ziza, Sa'bije
i drugih islamskih velikana i;z ljlrV<Jg ddba islama, koji
su {jbik':avaJi rei:

/:~ t.r,~:;~ ~~ ~~,~.;';\i, r.~v~: ~';d),Kiraet je sunnet i o'bilaj, koji 1reba .rrclai od starijeg
da naui, rpa uite sa.mo onalko kako su vas nauilli! Pria
se da bi N afi' i E bu Amr rekli:

(i$"::, ,~:.;-_,; ',:J)l '.:;'i

\:'-\,i,- :J J~-;I'";Y Vj
- l'\~
,
..
,
:i,~:; IZ...;'_;::, 11~
J

Da mi :nije za~branjeno, da ,uim Kur'an d:rugai.je nego

kako su me uitelji na:uili, ja ibih tu i tu rije iz Kur'ana
tako i rtako, a tu rije tako IPTOUio. 'Po se vidi i iz toga
to su islamski ~enjaci uvijek otzro ustali i osudili on01ga
ko bi tprema svom raz1.1'1llijevam.ju ibez JPredaje stvarao
nove .k:i:raete. Tako se dogodi!lo sa .Eil:ru Bakr Muhamed b.
Hasan b. Miiksem e'l-Bagxiadijom koji je bio ~ban u
ararpskoj sintaksi fb:io je iza 300. ,godine), a tvrdio je da
se Kur'an moe uiti na sve razne naine koje dOfP,uta
arcupska sintaksa makar oni nemali ookmca u predaji. On
je JPOZVan na odgovornoot, Jf:e se javno pokajao i dao pismeno oibeanje da to vie nee tvrditi., Slino se dogodhlo sa libni Senlbuzom bul-HaJSan MU!hamed b. Ahmed
b. Ejuib ilbni Se111btl.z el...Mukri, umro 328. god. {vil(li Sezeratuz zehe!b sv. 2, str. 313 i 314) u Bagdadu, koji je
smatrao da se Kur'an moe uitti rpo kiraetima, Ikoji nemaju svih !USlova vjerodostojnosti koje trae iSlamSki u~e
njaci. Radi ovog je rpozvan slu.Jbeno na odgovornost, gdje
je JPred skUJPinx>m iba~adskilh uenjalka i karija javno izjaviO" da se ikaje i dao JPjsmeno obeanje rla .se nee viie
laati takvog vjerom nedozvoljenog poola.

26

Primjedba.

Uliti

!J)Ojedini ajet iz Kur'ana <Jdjedam-

putt na sve mogu<:e naine Oriraeta, kalko je dbiaj kod

nekih rhalfiza u nekim i:Sl.a.m.skim .zemljama, nije tiC>ZVoljeno. To je u Egi[ptu, gdje se .vodi naroisti nadzor nad
~tampanjem, pamenjem i uerujem Ku.r'a.na slUIbeno 'Zabranjeno.
Kratak pregled razvoja nauke

o kiroetu

U prvom i dr~om stO'ljeu na1..Ika o Jdraetu uila se

1z usmene rpredaje uenih !ljudi. O kiraetu nije 1bi'lo posebnih rpisa.nih djela, a i ako je neto o kiraetu u malo
'kasnija -vremena ibi<lo naiJ)isano, to je biolo '~Qredno m
lefsir i os'tail.e nauike kur'a.Mke. Tek u treem stoljeu,
kada je svaka isil.aan$:a nauka IProcvala, a rpoela na vas
mah nicati 'djela o svim islamskim naukama, tada je i o
kiraetu kao rprvi !PQIetat n<l!pisan'O nekoliko vani.Jh djela.
Prvi vaJiriiji uenjak koji je o kiraetu dao jedno vatno
djello je Ebu Ulbejd Krusim b. 1Sellam '(umro 224). On je
naspisao djelo u ikojem je salhrao lkiraette dvadeset i a>etorice .znamenttilh karija meu Ikoje ~adaj:u sedam nama
pomatih. Kasnije je dooao llbni Derir et-Ta;beri, ~glaso
viti mufesir, !lroji je o kiraetu naiPisao jedno zamano djelo koje sadri ikiraeta dvadeset i nek-o1i:ko karija. Ovo tle
djelo nazvao el-Dami'<< .(umro je 310. god.). Malo kasnije dolazi. .E bu B1kr Ahmed ib. M'U.Sa ib. AlliDas ib. Mud,ahid 1(umro 1324. god.) ikoji je nSfPisao o tkiraetu naroito djelo i /1>0 rprvi fPU/t Olda?brao !Sedam glasoviHh imama
iji su se kiJraeti ika&n.ije naroito uilli :i ;predavali. liza
njega su zaredali mnogi rpisci o lkiraetsko.i nwd kao Ebu
Belkr Aihmed Jb. Hu:sej.n ib. ,Mi!hran {umro 381. god.), !P'islW
djeda e...Sami.'l i el-Gaje o J<iraetima desetori;ce imama i ,E bul-Fa& Muhammed b. Daier El Hurzai {umro
408. god.) a>isac djela El-<Muni:eha u Ikojem je sabrao
to ni~e niko drugi. U Magrilbu i Enelusu do lkonca et
vrtog stoljea lkiraetska nauka ie ibi1a vrlo slalbo .ra.z vijena, ddk nijesu neki od nji'l otili u Misir i otuda don ij~li tu nauku. Prvi ko je tu nauku unio u Entdel'l15 bio
je Ebu Umer Ahmed lb. Muhamed et-'ralemen6.ti (umro
429 ..god.) Ikoji je o lkiraetu narpi5a'O djelo er-Revda. Ja;a

27

njega je istim !pUtem krenuo Ebu Muhamed Mekki b. Ebi

Taliib eol-Kajsi {umro 437. J~Od.) !pisac djela e't-Tebsire
i el- Kef. Poslije njih :b io je .g-lasoviti lkiraetski uenjak
bu Amr Usman b. Seid ed-Dani (umro 444. god.) :pisac
et-Tejsirac< i Danniul-bejana. U Damiul-o~bejanu obradio je opimo sedam poznatih kiraeta !koje je vezao
predajom sve do samih sedam imama. Tih !J)uteva !predaje u tome djeLu ima vie od \Pert. stotina. U to doba zaputio oSe rarli kiraetske nauke ISa zaJI)ada Jla istok Ebul-Kasim Jusuf -b. Ali el-Huzeli koji j e <Jibiao sve gradove
do Game traei uenja:ke kioraeta. Kao plod tih ogromnih putovanja i svestranih istra,ivanja je njegovo djelo
el-KamU 1u !kojemu je sa:brao pedeset ikiraeta '!)reko hiljadu etiri stotill1e rpedeset i devet !J)redajJlih ;puteva od
365 uLtelja ill kiraetu koje je sreo na svom rputu od kraja
Magritba -do Fergane uzdu i q>o,prijako {umro je 465. god.).
U ovom je stloij~u ivio u Meki Ebu Ma'er AbduJ,k erim
b. AbdUJS\Samed et-Taberi {umro 478. god.) 'koji je o lkiraetu napisao djelo et-Telhis koje saJdri osam kiraeta
i djelo Sukul-arus ru lkome ima 1550 rivajeta i tarika.
U mnotvu rivajeta i tarika nadmaio je spomenutu dvojicu Ebtcl-Kasim Isa lb. Abd.ulaziz el-Iskenderi {umro 629.)
koji je narpisao djeLo >>El-Damiul-ekber vel-BahruJ-ezhar<< koje sadri sedam hiljada rivajeta i tarika.
Ni i.ZJdaleika nijesmo nabrojili naj:znameoiltije !pisce o
kiraetskoj nauci. To je svakaiko zadatatk poove 5trunih
dj'l:a ikao to su Taioolk.altul-ikura od Zehebi1e i l!bnuJJ.-Drezedje. Jedino emo jo i19ta:km.xtli. da su o ovoj nauci
d-anas najpoznatija i najil"airenija djoela E:bu Amr ed-Daruj-e, kojeg erno ma11o pri~oe spomenuli, djela -Ebul-Kasim
K.asim ib. Fhmuih lb. Halef .e...Satt~bije '( umro 590. god.), a
naroito njeg-o!V spjev u 1173 d.IVost.iiha kojli je po2lrl:at rpod
imenom E-Satilbijje ~li Hirzul-ernani ve vedhut-tehani<< i dj.ela Semsudin .btcl-Hajr Muhamed lb. Muhameda, zvanog IobnUJJ...Jnezeri {ullll'O 833. god.), a naroi1to
En-Neru fil-iki.raatil ari i Et-Takrib.
Tedvi

.Pravil..ruo itanje Kur'ana naziva se tedvidom. Iako

tedvid Sq>ada ruglavnom u ikirae:t, tpak ,g a smatraju za~eb28

nom vjetinom, o kojoj od davnih vremena IJ)OIStoje rposebna pisana {]j-la Ikoja !Sadre pra:VJi,la te vjoetinoe. Veli se
da je !Prvi o tedvidu natpisao zasebno djelo Musa b. Ubejdulah el-Hakani e'l-Bagdadi (umro 32.5 . .god.).
Tedvid znai ,potpuno !Pravilno izgovara:ti svaJki harf
cmalko !kaiko se on u !Pravom ararpSkom jeziku izgovara tj.
paziti na meharidu1-huruf i svojstva svakog harfa pazei spri tome :gdje troeba ISitati, gdje JPrei, gdje dugo, a
gdj e krabko izgovoriti, g dje u1lclqpiti harf u harf, gdje ih
orpet rastaviti,_.itd. Tedvid je naki.t samome 1tanju Kur'ana (pl~l~:-bJ, a veli se da je h. Alija tumaei ajet:
"

. . . . . '.

. ....

~~ ..i ul_,..aji.~JJ
.",.

{I ~taj Kur'an ra21govijetno i lijepo!)

rekao:

~)')l 'Ai;::;~ ;.~~i l '.>.:);; 'J/}Jt

tj. tertil, r~ovijetno i pravilno itanje K<Ur'ana je :pazilti da se harfovi ~lijepo izgovore i rpoznavati gdje e se

stati. Stoga i kae Ibnul-Dezerija u svojoj Mukaddimi:

~(J 01) l ;:>'r.-! .~ ~

)L;:; \::J-1 '.. 1u; :,

;

To znai: Po tedvidu 'I.Li;ti Kur'an je du:..n.ost, vadi:b,

jer bez tedvirla uiti Kur'an je gr1jeh. Grijeh je zato,
jer je Kur'an kao takav objavljen i svi ljudi .koji su ga
prij e nas uili i nas nauiH, UJili su .ga po tedvidu, rpa
se to ne smije ;prqpusti~i.
Iako tedvirlska nauika ima stanovita i odreena pravila, ~pak tedviJd doota sli<:i muzid, gdje je najvarlije
vjebanje i fPOSterpeno uenje od vjetih uite1ja. Na to
nas UfPOZJOrava libnu Dezerija u svojoj Mukald.dimi pa
kae:

znaoi, da se ,praviilno i,tanje

uiti trajnim vjejbanjem.

to

Kur'ana

jed~no

moe na-

29

Pisanje i sabiranje Kur'ana

Kur'an je i za vremena Alejhisselama 1bi.o -pisan. Ailejhisselam je imao naroite rpisare. Neki od njih bili su za
to da .piu 1pojedina lkur'anska ajeta i sure kada bukiu
objavljeni. Ovi su se !pisari zvali rpisarima objave kuttaJbul-vahj. Neki su od njih rpisali Ail.ejhisselamu tpilsma
koja je .slao !PO.iedi.nim osobama i -stranim vladarima da
ih IJ)Oz-ove (pravoj vjeri. Izmeu Alejhis.selamovi!h .pisara
koji su tpisali i Kur'an .naroito se istie Zejd b. Sabit koji
je u ovom !pOSlu bio od najsposobnijih. Kada 'bi lkoji ajet
bio dbjavljen, Alejhissellam ibi n8lredio kome od svojih
pisara da taj ajet iJl.i vie njih zSIPie na odree.ru:>m mjestu iza to..ga i toga ajeta u toj i ,toj suri ...
Kako n ije bilo u to vrijeme IP8!Pira, !pisaao se na kori
od hurme, tankim !kamenim !Ploicama, na kostima .i eli
n im stvarima na kojima se moglo !pisati. Svak nije imao
priilike da iS'(>ie cio Kur'an, aai ISe si.gumo .znade d a je
cio Kur'a.n za vrijeme Alejhislseilama bio rpqph<;an, samo
nije .bio saibran u jednu zbir:ku. Osim toga Alejhisselam
je nastojao -da se Kur'an naizust pamti. Sva!ki je mlhSliman za vrijeme Alejhisselama znao tpooeto iz Kl\lr'ana
nrupamet. Izmeu Alejhisselamovi.!h drugova bio je prilian hroj ljudi Ikoji su do Kur'an .io za vrijeme .Mejhisselama znali nrupamet. Izmeu .njih tbtli su: Ulbejj b. Ka'ib,
Muaz b. Debel, Zejd b. Sabit, Ebu Zejd i drugi.
Poslije Alejhisselamove smrti ,pamenje Kur'ana se
razvi!lo na ,sa.v mah. U to d01ba bi(jahu .nelka !Plemena otlkazaila poslunost i davanje zekata. Veliki broj odmetnika
bijae se OlkU!PiO oko l~og :pej1g ambera Musejlime, zvanog El-Kezzflib. Prva zadaa halife Elbu Bakra .bila je
da upolkori -ove odmet.n.tke. Odmah je JPOOlao vojsklu tprotiv Musejlime pod vodstvom Hail.id b. El-Velida. U ovoj
je vojsd -bilo oko ,tri hll.jade ljudi ~wji su IPamti:li cio
Kur'an Hi ovee njegove dijelove, a zvali su se El-KUl'Ta' . U hHci ISa Musejtliroom pogine ~o pet tS'tlot:iJn.a ov:ilh.
karia. Naikon ove b i'tlke zahtijevao je h. Omer od Halilfe
Ebu Bakra da naredi da se cio Kur'an saibere u jednu
zbinku. Tu je JPO'tr~bu h. Omer opravdao time to su u
spomenutoj bor-bi .sa Musej:limom na Jemami i~i:nuli
30

mnoge lkarije, a u i:lJgledu je da e i u budue ibitti mnogo

sliinih ibottba, pa se je lboja:ti da se na taj na.Li:t, kada
IZJginu mnogi karije, bogod .i:z Kur'ana ne i2lgUlbi. Ebu
Betk.r je na ovo !Pristao, te je pozvao Zejd h. Sa~bita i rekao mu, nalkoo to mu je ~prilao svoj razgovor sa Omenom: Ti si mlad i !Pametan i mi u tvoju ~p.osobnost ne
sumnjamo, a IPllsOO si Kur'an i Ailejhi&selamu, rpa se !pObrini i salberi Kur'an Ill jednu zbirfku! Na to je Zejd ib.
SaJbirt tp()eo :pi:sati i salbilrati Kur'an u jednu z;birku. Nadzor nad ovim !Poslom vodio je saJID h. Omer. Ta ,zbirka
data je na pohranu i uvanje samome hali.fi Ebu Bekru.
Ovo se .rauna meu najvee .zaslu~e IPI'Vo.g hali:fe
IDbu B~ra, Kakogod je on ooUJanom silom sauvao od
ra$adanja islamSku dravu UiPOkorivi odmetnruta \})lemena i zavojevavi !pi'Otiv susj.ednilh veles.hla Bizantije i Perzlje, tako je isto na mudar i !Pametan nain sauvao gllavno vrelo isl~ke nauke, 1\lZvieni Kur'an, da se s njime
ne bi .dogodilo ono to se ~dogodilo sa drUJ,gim otbjavljenim
knjigama lPrije Kur'ana. S!pomenuta ?lbiiika je salbrana
nastojam.j-em najuglednijilh Alej:hisselamovih dl'ugova Elbu
Bek!ra i Omera, a 1pisao ,j u je najvjetiji u tpiJSmu od .Ailejhl!SiSelamovih drugova Zejd b. Sclbi~t, koji je, kao to smo
ranije n<lfPOmenuU, ,pisao Al~hisselamu objavu, a i cio
je Kllll''an joo za ivota Allejh:isselamova n3]pamet znao.
Osim roga nad tim JPo.slom .su bdjeli svi Allejhisselamovi
tlrUigovi. Sve ovo oltikil.anja svaku sumnju da 1bi se :iz
Kur'ana moglo to za.gubiii ili neto to u Kur'an ne spatla umetnuti.
Poslije smJ.'!ti E bu Belkrove ova je 2lbirka !Prela na
~uvanje dT!wgom halifi Omeru kod koga je bi1la za vrijome njegova ivota. Iza njegove tSmrti dola je ,zbil'ka
njegovoj ll!eri, a Alejhilsselamovoj :eni Hafsi, kojoj je
Omer o;poru:io da se brine njeg.ovom ootaV'tinom i nfje~ovim valkU!fima.
Za wijeme haihfe h. Osmana osvojena je Armenija
l A.zeribejdian {25. god. IPO H.). U toj vojni je !SUdjelovao
l Huzejfe b. J eman, Mejhisselamov dr.ug, llroji je 23jpazio
da se tamo mnogi ljudi raz1'laze u nainu itamda Kur'ana,
Abo esto dovodi '<io IPrepiranja, svae i nereda. To je [pOlaaclo Hu:z~jfu, 1J)a je, tkada je doao u Meinu, .re!k:ao h.

Osmanu:

3-1

i.).a:ll~ ?~,:_;~,;-:-'(Sit~ ~~wt'J.;i.~'~'~,.u;~=-;i

Priteci u !pomo- ovome narodu ,prije nego li meu njima
nastane razdor o njihovoj vjerskoj knjizi Ikao to je nastao medu jevrejima i kranima. Tada je Osman zatraio od Hafee da mu rpoa:lje onaj primjeralk Kur'ana
to je ;prepisan za vrijeme Ebu Bekra. Kada anu ga je
Hafsa !POSla,la, naredio je Zejd b. Salbitu, A:bdUilah b. Zubejru, Seid b. Asu, .Abdurahman b. Haris b. Hiamu da
umnoe nekolilko primjeraka, to su ovi najsavjesnije izvrHi. Ti su primjerci tada nazvani mushafima. Nadzor
nad IJ)repisiva.njem vodio je sam halifa h. Osman.
Od ~ore srpomenutih. !Prepisivaa Zejd lb. Saibit bio je
Ensarija, a ostala trojica su b.i1i KW'ejevii. Prilikom
prapisivanja rekao im je h. Osman: Kada se raziete
vi i Zej lb. Sabit 11.1 I))Ojedinim rijeima kako ete ih napisati, oooa 'ih naa>iiite onako, kaiko ih iZJgovaraju Kurejevi-i. Kad bi se razili, opet bi .se Olbratili h. Osmanu.
Razili su se nrpr. kod ;pisanja rijei ::..~G.JI te je Zejd b.
' '
e. ..,.
Sabit traio da se naJpie sa akrugJim t (O~ l::JI ), ali poto se u tkurejkom marjeju lkod ove rijei izgovara slovo
..:... i kada se .na njemu stane, to su ga nCJPi'Sali kao dugo
t. Iz ovoga se vidi da su kod .prepisivanja polagali veliku IJ)a'mju da se to tanije ti mwshafi i'$)iu. Takoer
se virli da je ra-zila.enje :bilo samo u nainu pis anja tpo.i edinih rijei, a ne ;u emu drUiPtom.
Nakon svretka ovog posla Osman je stari primjerak
orpet 1p0vratio Hafsi, a od umooenih ;primjeraka ostavio
je jedan u Medini .lroji se !Prozvao glaVInim orLginalom
Crl.._;JI. i~ ,all), po jedan je JPOSlao u Meku, Basr-u, Kufu,
Saan, Jemen i Bahrejn. Osim toga na:redio je da se svak
ikod pamenja i prf!Pisivanja Olbraa na ove :ta:no tprepisane anusha,fe, a da se ISVe ostaLo to ima napisatno od
Kur'ana .b ilo djelomiooo bilo u cjelini dade unititi i spaliti, da ne bi u tome bila ikakva pogreka tkoja bi svijet
zavela. S ovim su se sloili svi ashabi, a !kada su kasnije
bUll1'tovnid to isticali kao pogreku Osmanovu h. Mija im
j e re4<.ao:
, ,

32

.,~

~~, '.A:;y 'u'li:~)

Da to nije

uinio

A/ 'j

Osman, ja ;bih

uinio.

P-rema wme zasluga Osmanova u ovom :poslu lei u

toone to je -predu.sreo svako razilaenje u pisanju i i
tanju Kur'ana i to je u glavne 'Pokrajine islamskog svijeta raza$ao po jedan rprimjerak .tano prepisanog mushafa da se svako ~pri sluajnom razilaenju i sumnji moe
lnko dbra,titi na si,gurno vrelo.
Iza <toga cprepisivamje mushafa se na sav mah iril<l
uuko da je u bitki na Siffinu tkatda je Muavijina vojska
llllpravila fP02ll1.a'tu variku i -digla musha:fe na koplja viu i: Netka rnam sudi Borija knjiga! -bilo oko JP8t stotina
d~nutih mUJShafa. Izmeu .bitke na Siffinu i tPrEWisivanja
mushafa za .vr ijeme h. Osmana obilo je tek nekilh sedam
~-(odina.

Nain

pisanja prvih mushafa

Ne z.na se da je ijedan mushai od on~h mushaia koji

lill prep:sani za vrijeme h. Osmana do danas sauva:n. NajJlnriji moohaii :koji SU 'Cio danas sauvami pisani su "laroi Lom vrstom ar3jpsl.rog pisma koje se zave tkufa nsko
pi!Ylllo (~~.s:::.; l~ll l H to .k.rUIPnim slovima na veli'kom :paJ)Iru . U IJ)ismu kojim su !Pisani rprvi mu.sha.fi nije bilo
ho reketa a ni ti taak.a Ikoji ma su se razlillcovrula :slina
11lova . Arapi koji su !Pamtili Kur'an narpamet i po svojoj
prirodi poznavali pravi:la ara:ps:kog iezika mogli su .praVIlno itati Ku-r'an, dok su stranci Ik oji su tprela.zili na
Islam i ij i se broj svaki dan .poveavao esto puta .grijt ili u irtanju Kur'a111a. Na zahtijev Zijada, Muavijina
111\mjesnilka u Ir8!ku [prvi je Ebul-Esved ed-Dueli (umro
OO. god.) izumio znalkove koji su u mushafima pisani tinl<>m drugaije hoje i zastUIPali dananja hareketa. Ti su
1.nalkovi biti take 1 to: jedna taka iznad harfa oznaa
vala je vokal fetha, jedna taka sa lijeve strane slova
OMaavaJa je vOikal damme, jedna taka iapod slova
m~naavala je vakal kesre; dva harek&ta (tenvin) omaUvod u tef. l had. nau!ku

33

ava1a

su se sa dvije rta.ke i .to jed.na !PQ.red druge, n'Pr.

rj '-:') ....r. 'J_; -i > L-. Mjesto tedida ( ) u MediJD.i 51.1 stav)Jjaili mal-u fPO'lulkmnicu otvorenu rprema .gore, :koja bi se
srtavljaola iznad harfa sa fethat<>m i damrrnetom, a i$od
harfa sa 1kesretom. Take :koje su znaile ha.reke stavljali
su iznad rpolukirunice za VlOikal fetha, s !lijeve stirane polukrunice .za vokal
damme,
a ispod IPOlu.krunice za vo.
.

kall kesre

Kasni,je su tedid sa fethom

lll!)r.

oznaava:li

.......

ovalko -

.-.
, tedid sa dammetoon ovalko

a tediJd sa lkesretom ovako

.-.

'

Tako je !POtrajalo do

vremana HaHl .b. Ahmeda .kioji je {proveo reorgami,zacijru

u oznaavanju hareketa. On je od!bado dotadaniu rpraiksu,
a izumio je ooam novilh 2l!1alkova 1 koji sve -do danas sa
ma1om JPreinatkom traju. Za fethu je uiZeo maJo rpoloeni
Eilif, za damme ma!li Vav, .za kesre :polo~mu crtu i~od
harfa uzetu OO. slova ja' ~ 1 za saiki.n je uzeo glavu od
maloga ha ,... Ikao k raticu od rijei -: ; _i..!. l za teciid .je
uzeo fPOetak slova in kao uaticu
rijei JJ...;.! ' :za
medd je !Pisao sitno ri1e ..~...oo 1 za silu je siltrro !Pisao rije
J,., , za oznaku henwerta utreO je glavu slova n.jn r.
O tome je HaliJl b. Ahmed n apisao .zasebno d.lelo koje
....
... J
>
nosi ime: -~~~)>..,::..JJ'-:'~ Hali!l je umro 170. god. Njego.vl su !lln'lllroiVi:

od

/
Sto se tie ta&i fPOmou tojilh .su se rnziLkwala slil
na .slova, 11x> o .tome postoje dv.a mi.lj~.ja. .Jedini rmNlllrajru
da tih t.aaka uope mae ~rva .bilo, a <lr~i vele da su te
ta!ke \I)ootoja,l e otJkad i slova rpostoje, $amo ih je svijet,
da bi mogao 1bre pisati, dosta ~utao, a nl onako nije
bilo ikalkvih Jtanih !Pravila ,za unx>ralbu Uh ;tood<n. Veli se

34

da ge prvi !pOstavio take cojdrn.a se ra1ilikwju slina slova

u an'UShafu Nasr b. Asim el-Lejsi (umro 89. god.), ueniik
Ebuil~Esved-<Duel:ije i to na .zahtjev Had:aid lb. Jusufa.
Taikoer se pripisuje !POstavljanje taki u muS.harfu, a moMa i neka 'I'eorgan.izadja u tome 'J)Ogledu JaJhija tb. Ja'meru, koji je, 'katko veli llbnul-Esix, 'umro 129. godine. Ta&e
koje su ovi ((>OS!tavili JPiJSane su mtom iste boje Ikao to
su i slova. O ovom 'POStoje joo 'llelke rpredaje koje se doneJde l!)rotiive ovome to smo mi nav.eili, ali kao nasigu.r
nije JPreda1e u ovom fPOig\ledu ISU ove Ikoje stn<> mi naveJli.
.....

"' ,.

Mu.shafski pravopis (;-a~ l ~.L>

#"-

J )

U mushafu ikoji je n~1san u doba h. Osmana, a iji

..su nain pi,sanja uzeli svi kasniji :pr.:wilsivai ima mjesta
koja se !Protive kasnije uobiajenom ,pravo.pisu ar~skog
jezika. Kao ~oredniia mjesta mog\_! se lij)Oln:Em:uiti 'Oila
, .... ~"""'
gdje je mjesto elifa naa>i.san vav
< i)...JI .\.J!_..,JI > Hi mjesto
,. .,. ....
okruglog teta e) dugo te<..:-> <..!J-;) ili mj esto IIlttDila ~ po "' .. ' , ; ".., <' .. (

jaanje <":, :

t'!.) .J""'-:' > :sam

",,. . , , , , e:"' (
l 'li .Y-:' ).

tenvin< t.

UiPad

nija su ova mjesta: Ukinuto je po jedno slovo Ja u ["ijeima ~~i ~":,;;Hl' te su <>vruko narr>}sane~~:~;lf'~~r
ukinut je eilif u

"" ; r.'"""""
.rijeima <S"Y li.#.I.J J

, .........

i ~~J~~ ...,..k- .te su ova-

ko na;pisane G';);~ i :;..:; d<>drut je jedan elif vie u rije-

ima '~"'(~<f.Jr i (,...::J~r~ IPa

i !_;..;;)(\'; dodat je vav u
~

ISU

ovako na:pi.sane '/.~,>c:(11~.J(

~riljei ~fifiJI-:, ~J\:. pa je

",-.,~; ''<'.

'~

wako naJPisana ~~ wl ;l.) ~}JL. 1ild.

Islamski se uenjaci u <>vom pogledu razilaze na dva

miljanja. Jed'l1.i !ka0u, da !Pmmo za vrijeme Osmana, a
taiko isto i lPrije, kod A.lr~'J)a nije hilo ika!ko ireba usavrem.o niti razvijeno. Za.to su ashabi koji su prepisivali
muShaf rPO naredbi Osmanovoj rpored sve ,panje 'lla nekim mjestima u pravopisu ;po.grijeil.L Kasnijt islamski
uenjaci, Ikada se pism<> 'bilo razvflo i usavni1o, nijeeu

, dozvodhli da se i u emu >O<.istUJPa oo pravopi!Sa kojim je

. ' Kur'an u !J>Oe1lku hio naspisan. TIO su inili zato da se
omete tput ma1kar i najmanjoj tpromjooi u Mushafu. Ovo
miljemje zasb..lfpa i Iobni Haldun te se za njega zalae
i opraV1dava ga u svojoj MUlka:ddimi. Kao tpotkrepa
ovom miljenj.u moe 'POSluiti i to to se pria za Osmana, ~kada su mu prepisivai !Podnijeli gotove mushafe da
ih .pregleda, te nakon to ih je ;pregledao i za.pa?JiJo na nekooiko mjesta male nerpraviiLnO!Sti u pogledu -pravapisa, to
su rprerpisivai IJla njegovu napomenu htjeli da i~rave, on
nije dozvolio, U1egQ je relkao:

Ostavi:te tako ta mjesta, jer e Ara~pi :kod itanja prav()

proitati li :to i$praviti.
Drugi a:astu(pa}u miljen~e da u tome Jlema ni najmanje napxavilnosti i da su !prvi !Prepisivai radi naroiltilh U'Zl'C~{a, lkojoe ovi tP<l' gdjekada i na.V'Ode, odstupftli od
W?.~ajenog rpravotPisa.
IslamSki uenjaci smatraju tbez dbzira da H je jedno
ili drug~o II'Ililjenje ,ispraroo da se kod prepisivanja i tampanja musha!fa mora :pri:dravati ooog U1aroitog tpravopitsa kakvim su rpilsani mu-shafi za vrijeme h. Osmana.
.. . ,. .. ,, ..,.
Zato su o naill'lu !Pisanja musha:fa -~...a. ll , J...;. ( ; mnogi
islamSki uenjad naspisall zasebna djela. U oovim djelima
'
' , ' ,.l\
"
nazivaju mlllshaf h. Osmanov rt.:')' l
tj. musha:f
koji treba da bude uzorom u nainu rpisanda svih mushafa. Pored toga svi se slau da se iz kur'anskog rprav()fpisa
ne mogu cnpsti p.ravi!la -za QPti !Pl'avapis arasp-skog jezika.
Stoga ooto ponavljaju reenicu Ikoja je ve u rposloviou
prela:

. *"" ..

_._;,;;JI t~~_...;~~~ ~_w: :\~~\: 'I.Tt./\1 ~\k:

Prema dvjema vrstama prav()IJ)isa ne moe se udeavati
pravapi..s ar~og gezika: To su 'Pravopis mushafa i prav~ 'koji se U'J)Otre'bJ.java ,u metrici.

36

Podjela Kur'ana na sure i ajeta

Kur'an je IJ?Odi1eljen na 114 !SUra od fit<>jih svaka ima
~naa-oito ime. Neke sure imaju i ,po vie imena. Pocedak
tih sura u mushafu je tprema veini islam5kih uenjaka
tevci.fi tj. jprema Boijoj nared!bi, te ga !Prema tome
ruije dozvoljen<> mijenjatti. Islamski su uenjaci !Podijelili
cijeli l<jur'an na etiri dijela. Prvi dio, atoji se zove ~--= JI
l

- -

JIJ:_J.JI (sedam dugih !SUra) .sainjavaju jprv.irh sedam sura

... ' ....
u Kur'a~nu. Dwgi dio se ~ove 0_;..1, l o: (stldtine), a sainjavaju -ga .sure koje imaju dko stotine ajeta. Trei dio
se z<YV e J \!J. l o.
~,. .:

:o~( {mnog<J lizrastavlja.ni dio Kur'ana)

koji
zapoinje ,prema miljenju n~kih uenjaka od sure Kaf,
a prema miljenj-u nekih od sure El-Hu~wrM.

Svaka sura .je :ramijeljena na ajete. Neki ajeti

:
,_ ...su
dulji a neki lkrai. Najdullji je ajet u Kur'anu :oy. :.Ul "-! \~t
(ajet 'kQji g<Jvori <> propisima duga) koji se nalazi u suri
Beikare, a rpOOinje <>vako:
~

,tf# . . .,,

J.'

..

... ,. .......

<t! l) ;l..!..?, -~l ..V l.)l_ l J :..J ::X,_ii l \~ l ~

'
Najlkrae je <Jvo aje: ~.,;JI),
koje ima dvije r.ijei. Ima
a1eta u .koj1ma nema nego samo jedna .rije, a;li su orpet
prema broj-u sl<>va duljj oo ~menutog ajeta. Takav je
r -: r ' koji se nala.zi u suri ~Er-Raa.uuan.
-'~-- ~
ovaj ajet: ,L.>L:.:v...~..o
nauke <> kiraetu meusobno se nekad r~i[aze, :pa jeiCini raunaju JPOijedirne reenice dz Kur'ana cijellim ajet-om, a jedni .dijelom ajeta. Zwto u broju
kur'anskih 1llj'ta nijesu svi .uenjac.i. ariraeta slomi. Prema
karijama Meciine kUJr'anskiih ajeta svega ima 6.217, prema ikamijama MekJke 6.220, prema karijama Kii.fe 6.236,
prema karijama Basre 6.205, te prema karijama Sama
6.226. Kako se v;di ti su brojevi dosta -blizu jedan drug.~e i 'Prema tome moemo rei da je razilaenje u ovom

P.oje<hni

uenjaci

37

pogledu neznatno. U?Jgred ovdje moemo spomenuti da

su i1slamski uenjaci isto kao to su pomno izbrojili kur'anska ajeta tako su 1..sto :ilJbrojiH lroliJko svega ima u
Kur'a111.u slova i ttaalka; izJbrojili. su svako slovo i nali
koliko je fPUba u :K!ur'ano o.rro opetovano. Iz svega ovoga
se vidi velika i nedootiiva panja tkoj u 6U poklooili svojoj svetoj ik.njizi uvajui je od najmanje rpromiene.
POII'edaJk ajeta u SU!['ama je bez imalo sumnje po Boijoj naredbi i[i ka:ko se :bo \Struno kc&e poredak je ajeta
tev!kif.i, te se ni u kome sluaju ne smilje mijoojati. Ranije smo spomenuli 'Cia bi sam A1ejhio51Selam ka'Cia bi koje
ruje hHo objavljeno, uvijek oZII'l.aio njegovo mjesto i u
kojoj je suri, iza koga i JPrije ko.ga je ajeta.
Dalide ustanovili &mO da je poredak ajeta U Kur'ru1u
prema Boij o naredbi. Prema tome ajeti .su meusobno
log.i.ki povezami. U.vijeik rpost~i izmeu prethodnog ajeta
i cmog to iza njega slijedi veza u znaenju e'{. ;C>.
St<l!ga je vrilo val!la stvar ZJa razumijevaJ11Jje KUJr'ana !POznava.lti reene veze, !taJko da cijela sura iZJgleda koo jedna
lo,$.&i povezana cjelina. Na nakim je mjestima .u Kur'anu
ta veza i2'1meu ajeta .sasvim jasna, dok na nelkim mjestima shvatanje te veze brai dUbl!je razmiljanje. Neki
komentatori Kur'ana poklanjaju naroitu oaniu woj
strani. Izmedu nd.h se naro~to istie Burhanudin El-Bikai (umro 885. god.) kooji je u svom tefsiru zvanom Nazmwd-durer t:i .tena.subil-ajati :ves-ISuver (Nizanje hiset'a o
vezi izm.ed.uajeta i sura) !POSVetio ovoj stvari naroiltu panju Ikako se to iz samog imena razumije.
Pa ne sam{) da !P()Stoji veza i2lllleu jpojedinih a.jeta i
sura nego ,postoji neki Slclad i veza izmeu poetka i svretka JPOjec:Linjh sura. Tako na primjer sura ~tEl-Mu'mi".., t' ,,; ;"'
nful ZBJPOiln.ie ajetoan: 0_,;.-,:,.ll ~l .U (V-e ISU spaseni
vjerni), a IPredza'Cinji adet u istoj suri zavrava se rije~ ' r/' 1 '< '~
ima: .:u;.~ l&. ) ~..n.. ~Zadsta nevjerniloi nee ruti
spaoon~). Iz.gleda da re dcllkumen1ovao 5Ud ialreem u
prvom <ajebu time to je dolk.azana .istinitost ,probi:vnog suda
koj~ je na Jconou sure donesen tkao :lwnani zag.law!k. Dru~ iPrimjer: U suri .El-Ka.sas na :poetlku se ISp(>J'nin ie doe1v.ljaj :Musaw-all.ejh:is;selam, lkao j-e morao napustiti SIVO38

je rodno mjec>to 1 ,pdbjei oo n~ijateDja, ali je on konano iipalk. bio pobjednik. Pri koncu sure nareuje se
Mulh.annedu-ta!l.ej!hi.sselam da se stnlJ)i to je mocao napu9tri!ti svoje rodno mjesto Meku i obeava mu se .da. e ee
001 qpet u nju povratiti. Doivljalj Musaov-ailejh!isselrun
koji je slian dcmvljau Muhamedovom...railejhisselann naveden je kao .utjeha Muhamedu-alejh.ilsselam d: dolk.az da
e iipaik .on biti polbjednilk. Kod doivljava Musaova-alelj.... ,. " ., , , ....... .,.
h:issel!am lka:e se da je M\lsa rekao: ~.-?~ 11_1 ~ 0:,s-1 &li
(o:.Nilkatl neu biti pomaga gtrljenicilmac), a pri koo.ru
sure se n-areuje Muihamedu..;al~his.selann i kae mu se:
~.;_Cs:::jj,
l~~~ }j {,Nikatlro nemoj .biti pomasga~ ne,
v j e.I'Iliicima! }
!Paze6i. na ove ~enute veze i odno.se ol~va se
razumijevanje lkur'31l.lskih ajeta i sura d pootalje razumljiva sadrajna .cjelina. Stoga treba na ovo kod tumaenja
i mzumijevanja Kur'aoa uvi1ek !paziti.

..

>L

Povod ob javi pojedin,ih ajeta <)J:;:;.JI '-:'!;.l>

Ima kur'a.nskiih aJeta ko(ji su objavtljeni ,bez nruroitoog

uzrOka i povoda, a lima ih opet koji su -objavljettli radi
naroi.lf:og 'UZroka i povoda koji se dogodio za vrijeme
Alejhlss'lama. Sipoonenuti WJrok je veri.nam dO'glaaj koji
se dogodio za w-.ijeme Al ejhisselama i tim 'PQVodcxm w
olbjarvfujeni ajeti coji sadravaju eri.aislru !Presudu za dotifui dogaaj. Kao JPrimjer tome mO narm posluiti aj-eti
Ikoji govore o ziharu na poetiku SUJre El-M~a'dilec
i a.jeti .koji govore o ilianu na poetku sure :.En Ntlr.
Taj 11.12lrk moe biti i lpi<Uanje koje je UJPrav!ljeno Alejhisselamu. Kao primjer toone ::ie aje: x:~l;:i~"}Lt .~:.:Pnaj.u
te o dui.) i mnogi - ~u:gi ajeti, a naroito oni Ikoji ,p o... ,,
-"'
inju rijeima: ~ ) L..-: (IPitatju te) i slilnd.m rijeima.
~

i tPQVod objavi pojedimlh ~eta je

vrlo vama stvar za :razumijeva!l1je K.rur'ana, a i eriaiSk:ih
odredaJba UQP!e. Cesto rpu<ta m'lllfesi.rJ ~mmju i IPO vie

PO'Zillavati

Ul2lr~ke

39

uzroka obja.rve :pojedmih a.j~. U tome sluaju je samo

jedan pravi uz,rok, a na ootaJ.e je sluajeve, ij{oje oni sponrinju kao uz.rOik objave, samo za livota .Aileljhhs:setlamova
primijenjen do.ti!ni ajt:1.
~roga to je van<> JX>,Z.ruWati uzrdlre 'Objave pojedinih ajeta mnogi su ~islamski uenjaci o tome .n3jpi:sali
zasebna djela. Na~~iji od njih je Ali ib. Abdulah Ibnul-Medtni (umro 234. goo.), uitelj Buharijin, a il1ajpoznatie djelo u ovoj g~rani islarrlSke nauke je ..Esbabun-nuzU!l to ga je nS~Pisao mufesir Vahidija, o kome e kasnfije b>i!ti govora.
Nasih i men.sU.h
Tafic<>er je vana strana u
dajue (na.sili, derogira,jue) ajete

tefsiru poznavati dofki-

ri dolrinwte (mensuh, derogirane) ajete. Mensuh su .oni ajeti koji sadre eria,tsku
odredbu, ikoja je vrLjedila samo nelko ogrrunieno vrijeme,
a rnasih ajeti su oni ajeti Ikoji sadre eriart;ske odred:be,
koje su izvan sna~ge stav.ille one rprivremene odredbe koje
se nalaze u merusuh ajetirma. Seriatske odredbe koje su
sadrail1e u nasih ~jetima cxstruju trajne zauvijek. Jedanput je h. Atija Jpita<> nekog ovjeka koji je u da:m1ji savjetovao ljude i drao im vaz da li rpozna{je nasih i mensUh ajelte, a !kada je ovaj ordtgovorio da ne pozmaje, h. Abi-

ja mu Je rakao: /.:...5.:.L~ (.J::..~ Ti sebe i druge ~u

rprqpast baca.
Veiln<>m se anufesilri u svojim te.llsirSkim djelima dotiu ra$prave o nilsih j mensllh Bljetrlma, te o .tome dadu
nutno olbjanje:nje, a mnogi su isla.mski uenjaci to ohradill>i i u za.seb.nim ujeil:i.ma. Od njih su Ebu Uibejd Kasim
b. Sellam ~umro 224. god.), Ebu Druvud >es-Sidh9barrui ('umro
275), Ebu Da'fer en-Nehhas ('llmro 338) i drugi.

- ' . ' .

Kur'an kao mu.'diza <.J

, l -'...Ul j~
. 1>
;

Kur'an je najrvea mu'diza Ailejhisselamova. Islamski uenjaci defimiraju pojam mu"diize ~ :k~: Mu'd~a

40

je :nadnaravno djelo, to ga izvri ovjek koji tvrdi da je

Boliji tposlan.ik, a niiko drugi ne mogne neto tako ui
niti. Mu'dize".>,;:
se .di-jele na one koje dokuujemo 'Preuw
naih osjeti!la ( "-:-"';) i one koje ddkuujemo pomou pa40

meti i razuma <"'~.l...;l. Veina mu'diza prolih pej.gambera biile su ~prve vrste, a veina mu'diza naeg tpejgambera, Muhameda-alejhisselam su od druge vrste, jer je
on posljednji Boi.ji poslanik, pa je potrebno da njegove
mu'~e hudu trajne, kaJko hi mogle rpos1uiti ka<> dokaz
i onilrna lk.ojd i!zJa njega >budu. Mu'dize prolih pejgambera
su bile trenutne .te su ilh samo mogJi vtdjeti oni koj~ su
u nj i.thovu vremen-u .ivjeli i 'J)r1su<tmi biili. Kur'an kao
mu'diza ootaje do su'Cinj~ dana. U svakom se vremenu
CYtkriva ill Kur'anu neto to prije nije bhlo ,poznato, a to
slu~i kao do'kaz istinitosti Kur'ana i tvrdnje Muhamedove-alejhisselam.
Muhamed-WejhiS'Selam se pojav1o meu Arapima,
koji tada bijaihu dosegli vrhu1nac u jezinoj vjeti:ni, rje0ito.>ti i govomitvu, tako da se niko u tom-e nije s njima
mogao iporedrl.ti. Kada je On od njih zatraio da ooi dadnu
neto slilino Kur'arnu, davi im za lj;o i dwg rok, nijesu
mogili dati ni neto izdaleka slino Kur'anu. O tome nam
govori ovaj kur'anski ajet:

~'li.)~ 1'_,>\0J .U: ..,:...;..b:.J 1ztti

'"; ,

,.

., "

""' f$

_,

';

..;

...

)} Nek donesu govor -slian njemu (Kur'anu) alko istinu

kaiiu. Zatim je Alejhisselam od nj-i'h traio da dadnu
malkar deset SUra slinih kur'.anSkian. surama, fPa .ni to
nijesu bili kadri uini ti. O tome .nam Ku!!'' an .govori i ka.e:
' .;

.,. ,

,.".,

,.

t....

.. ...

....

{ , ...

"'

::1...:: l ,.:r
'(l
. . , IJe. .)l.J ~..:..L.. ;~;_: .o~.l!..
"".. . . ~J,...,
. , .,. .r!.:J., l_;~,;'u\i ol.:~;1 L.J,L;_,
""".." ..

r~

....

l.-~.?LD

,.
ui, ,41 ~.).) 0~

' ' ~ ,

f:r

Zar oni kau: Muhamed j-e Kur'an patvorio! Reci: Pa

donesite VIi deset sUli'a sil.inilh njemu makar i patvorene
bide, a ,pQZovite u 1p0mo koga god moete osim Boga alko
istinu kia.eete. Iza toga je Aiejhis.selam od njih traio da
41

dadnu makar jednu suru

govori ovaj ajet:

slinu

kur'anslctma. O tome nam

"~~,J:*~ :z~)~, ,')J t~: j:\~;~~)~~~), ~

,

- !:!:-"

~.?t-,

(:..

w~ ,4111

,w.J;,, if.

r ,,,
-.l.l.f!

~Ako

sumnjate u <mo to smo Mi obj:ruviJli svQIJle robu,

onda vi donesilte jednu sturtl slinu kur'an.s'kim i pozovite
vae S!Vj~ake osim Boga u JPOmo ako ste iskreni. Kad
nijesu mogli darti nijedne sure koja bi billa slina kur'an-

skim stwama pored svoje velilke ~osti u govamifkoj vjel'ti!n.li i ;pjesnitvu, onda je Kur'an na oil~ed cijelog svijeta Istaknuo n!jJhovu nemo i sla:bost i o ovom
r~ao:

Reci: Kada bi se sastaH il.judi i dilrui da dMesu neto

slitno wome Kur'anu, to ne hi mQ~g~li ui..nirti makar jec:ini

druge i pomogli. Pooto nijesu dQnijeli neto ,slmo Kur'a.rnu, tim su z~ravo priznaili da ljudi n~je~m u stanju
to uilni'bi. Oni, Ikoji su bo najei newrij atelji na svakom korruku nastojaH :po.tannn1ti svjetlo Kur'ana, 'da su
mogli sastaviti neto s.ino K>ur'anu, to ;bi i uiniil.ii pa da
jedar:upu.t ;pren>na konano (Prestane. Mjesto da to uine
i da se odazovu pozivu, <mi su okrenu:1i u 5vau i i.zarzliV'Wl.je poput svak-og iko je poraen i pobijeen, te su .neOd
gO!Vorili da je KUir'an s.ihr (Q:bmama i arolija), neki da
1pjesma, a nelki da su to ~are nemthnite prie
.je obiina
,
(..:.r.J,J ~l~ (.1' ). Sve su tako i'l1lill.i stoga to su bili IJ)Obijeeni i raiZoarruni. Na koncu su se zadovoljili time da
im salbrja sudi, ooe i djeca pa<daju roPstva, a jmffia:k
strada i prO(pada, sve to ,uz njilhov veliki ponoo i zrugrijanoot. Zax se ne bi, da su mogli neto .s1ino Kur'anu
dati, toga i latili?! To im je mnogo lake hiJo nego li da
sebe !ba:c~!U u oi-tu smr.t. Pa ni od toga vremena sve do
42

danlllS mje se na<W ni:ko ko bi mogao

im su I'!ie.i1li Ara,pi nemoni ostadi.

u-initi

ono :pred

Kur'aa1 je mu'diza .sa vi'e strana. Sve te strame ne

mogu se na jednoan mjestu nabrojati, _jer se svaki -dan
mwrestano strane 'kur'anskog i'd!a:za umnoavaju i nanovo otkrivaju. O Kur'anu kao mu'tdizi na;pisana su kako u starijoj islamskoj tknji:evnosti tako i u novijoj mnoga zasebna djela. Meu naj<g(lavnije stra-ne kur'anskog
i'd;aza mOIe se n.aJbrojti'ti sl:i~~edee:

1. .rjeitoot 1 ljepota njegova sastava koja je izna-d

ljudSke moi lkoo i to da svaka rije odg.avara svome
mj1Stu;
2. neuobiajeni i !privlati.vi nai.n izraaja kojri se pro-

Hvi ostailim

111ainiana

izraaja u ararpskom jeZJiku;

~.a.

to to Kur'an sadri vijes<ti o pr<lSlim na.a:'Od!ima,

njilhovu vjerovrunju i postUfP'ku, ivot tprolrih pejgambe:ra,
njihov rad, njihov eriart: i .slir:ne stvari, o emu ni sam
Alejh~elrum /prije svoga /POSlanstva, a ni nje~,gov narod
ni-je n:itla. 7:Jlao. Muhammed-a,lejih.i.ssel.am kao ovjtelk 'koj-i
nije mao ni Oi.tati ni !Pisati 111iti je to .prije uio niti se
koioVtaO donio je u Kur'anu te vijesti 'P01jpuno taino iu
skladu sa samim dogaaj!ima. Ba to to je Alejhi.sselam
bio nepismen i ni q:xred kim n~je uio jasno pOtkazuje da
Kwr'an nme Il\iegovo djeilo nego Bo.~ja -objava;

4. Kur'an sadri ri. vijesti o nekim bu'<lu<:im dogaa

jima koji se, Ikada se dorgode, potjpUIIlo podu-daraju sa njegovim ja:j-avarna. Primjeri za ovo navedeni su .u djelima
!roja napooe govore o Kur'alOS.kam i'd.aru i u d~.ielima o
ilmu:l-lkelamu;
5. Kur'an ne ldola,zi u k~crn.trardilkciju sa onim to je
nauika .u najnovije doba usl:ia111.avila i V8!1ljano dokazala;
1

6. u Kur'anu nema greke i neta.nosti, a ni jedno

ljudsko djelo 111e mote mti bez g~reke i netano.sti;
7. KuT'a n govor-J o svemu to je l}urlima potrebno
za sreu i ~rus na obadva svijeta. On je tano odredio ta
trelba vjerovati, dao je :proq>ise l:>otg.oslu.ja - ~badeta, pro43

pise o mwalu i moraJnom IJX)Stu,pku, !Prqplse za mewsQb

ne odnose 1j.udi i zajednica, te ocrtao zadau ovrjeka na
ovom svijetu i cio IJ)OOil'bl"tni ivot, itd., itd.
Tumaenje

Kur'ana -

tefsir

Kur'an nije lako razumjeti, jedno zbog njeg{)va visokog stila, a drugo to on za.sijeoa u sva !podruja vjerske nawke, te su nam zJbog toga potrebn!i komootari Kur'ana ili teiisiri. I sami Alejhisselamov.i drugovi u po~edu
dwbljeg traarumijevanja !POjedinih ajeta u K.Uil''anu obraali su se na Boijeg poSila.nJilkoa .koji je sobom mnoga mjesta u Kur'anu ,protumaio. To mu je i od -Boga u samom
Kur'anu nareeno i u dtllnoot stavljeno. O tom Km'an
kae:

Mi smo tebi poslruU ovu opomenu (Kur'an) da svijetu

rastumaos to im je objaVIljmo. Pa ka.dta je Alejhiisse-

lamovim drugovima, koji su u ttan'iln.e rpoznavali araVSki

jezirk i ivjeli u doba, kada je Kur'an dbjavljivan i na~
bolje poznavali tada;nje prilike, billo potrebno tumaenje
pojedinih ajeta, to se razumi:je da je <l~im .l judima 'OO
kwd i kamo potr(:fu.nri:je. Naui.ka o tumaenju Kur'ana na
temeJlj,u pravilla aran:xsk<l(g jezl:ka i drt~~gog potrebnog znanja zove se aratJ)Slkim jeziikom tefsir.
,J
,
Sama trije tefsir izvedena je od r1jei J ~ (:znai:
razjalSJiliti, ratStumaUti). Glagol od ovog korjena upotreb.. ' . _.,.
ljava se o.d /Prve vrste pa se krue: 1~_....; ~~l ...:.../~_;
a -prenooi se u drugu vrstu da l])okae !POjaanje i oldarvde
dd;azi rije tef.s1tr. Uz izraz >)toefsi'l" wpc,trelbljava ISe i :izra.z 'tle'vil 1koji znai talkooer rastwma~i1 ti. Stalriji :isla'ITlL<:ikli
uenjaci upotrebljavaju !l"ije te'vil u .istom znaenJju
kao i rije te.fsir. To se vidi i iz samog imena to ga
je glas'Oviti muie51i.r HJni-Derir et-Taberi ldao svome tefsiru, a to je Damitd-lbejan 'fi te'vilH-Kur'an. ~asniji
i'S'}a:lllSki uen j ad pra v e ra.zlilku iznneu i2ll'a~ tefsi.a- i
~

44

te'vil.:. Jedni :kau tefs:ir je tumaenje pojedinih rijei

kur'a.nskih, a ie'vil je tumaenje i razjan.jivatnje 2lilaenja ita.vilh lmr'anskih ajeta. Druogi kau da je tef'Sir
tumaenje prvotnog jezinog zna.enja ,pojediniih kur'atnskih -rijei, dok te'vil znai radi naroitog dokaza odstupiti od prvotnog jezitnog znaenja, a uzeti ono maenje
koje tr~i sami doka2. O ovom imade joo dosta xamih
miljenja, alli se ilpak ne udalj uju mnogo od reetnih dvaju
mll1jenj a.

Uvjeti koji se trae kod mu.fesira

kako treba

tumaiti

Kur'an

Mu:fes.ir mora sa;vreno I{>Oznavati arai})Ski jezrk, gramatiku, sin1a:ksu i etimologiju arapskog jezika, stililst1ku
sa sve .tri njene grane (meani, bejan i .bedi'), nauku o
kiraetu, aJkarud, usuli-f.i.!kh, esbabi n.uzlll., nasih i mensuh,
a o&ian ~a treba da ima za to i narociti priroeni daJr.
Ovaj posljednji
uvjet nazivaj u islamski uenjaci narllivom
,. .
~...t!' l (':a tumaei ga kaiu: t.o je zna!I1j-e koje Bog podi-jeli onome koji poottupa JPreroo. przypisima vjere i svome
znanju. Meu uvjete koji se t:rae kod muiesilra ~ada i
to da se dri is.pravnog isla.mslwg vjerovmja i u rome
slijedi Alejhi&selama i generaciju muslimana koj1i su u
njegovo dolba ivje:ld i od njega uili. Ko bi u ovome bio
sumnjilv, tome se ne bi moglo ni povjeri-ti tumaenje
Kur'ana. Od ovakvih s-e ljudi ne prima ni hadts kada ga
samo .prenose, a ne kamo li da se 1primi n,j<ihwo tumaenje tajni Boije knjige.
Kod 1unnaenja Kur'ana dunost je na !IJI"VOm mjestu
obrat'iti se na sami Kur'an, jer to je na jednom mjestu
ukraliko i Zlbi1eno reeno, t.o je na lilrugom mje9tu cproirooo i objanjeno. Poolije toga mora se obratiti na ri(jei
Boiljeg poola>nrlka, jer je sunnet tuma Kur'anu. Na treem mjestu mora se olbraltiif:i 111a miljen~e Alejhisselamovilh drugova, jer su oni ivjeli u da karla je Kur'an
objavljivan, te su poonavali okolnosti i !J)ri!like radi kojih
su pojedini ajeti abrjavljeni. Iza toga treba se oslooi.ti na
pra'Vila arapskog jezika dciei se ;potpuno !pravog znae~

45

nja rijei. Stoga ilslamski uenjaJCi ne smatraju temsi.rom

pojedi!na tumamja mistika (ibatin'ija) !koja se ne temelje
na pravrl.lima arapsk(llg' jezitka niti ostalih podloga za tumaenje Kur'ana, n:i:ti odgovaraju tprvotnom i lJY.I'avoon
znaenju rijei. O talkvom tumaenju !kafhe Neserf~ja u
SIVOm e Alk~aildu:

\~7-~ ..0~ j1, l~ J.,~ l :J kr. lj j::;:_;..;}~'"')~\

~l;.\1, -~~91 ~l

Kur'anske rijei a taU<b i<sto i hadiiS treba tumaiti prema

prvotnom i p.ravom znalnju rUei. Nasputati to mae
nje, a !Primati maenja koja iiznooe batinije znai odstupanje od vjere. Neki .isl~ uenjaci smatraju <la se
moe uz :pravo 2ll'l.aJetnj~e ajeta spomenuti i lba:tiln znaenje Ikoje se ne smatra ttumaen:jean nego se UZJgTed radi
njegove sliooooti pravome znaenju spominje uz pravo
znaenje.

Taiko postwpaju mn;agi mufesiri kao Ne<jsa'buri

i .Musi.
&o se toce lW'll1dh pr.ila Ikoje su uzete od idrovtslcih
i kranskih sveenika, a pom.ate su iPod imenom israilijjat, one se d~j-eile na tri grupe. Prvu grutpu sainja
vaju ooe koje govore o ooome .5to je u Kur'anu ili had:isu
swomenuto, te su ,prema tome za nas sUivitle i po1lpuno
newotrelbu.e. Dmgu g'DU!pu sainjavaiu one pr.i.e ij.i se
sadTaj !pll'otivi 'Onome to je u Ku.r'anu ili hadisu. Za
ovu Vl."Stu znademo da su bez ikakve sumnje l~e i \lletaooe, te ih je S'toga zaibra.n;jeno (haram) i priaJti i spominjati, a narooiito tumaei Kur'all'l. Jedino se dozvoilj.ava
da se ovakve prie sporomu raldi toga, da hi se olb,jasnila
njihova netanost i da se kooe sa Km' anom ili ha.disom.
Trea grwpa su one prie iji se sadraj ne protivi Kur'anu Hi had!isu, a niti. se nalazi u njima. Ni ova vrsta
ilsra:ilijj<ha za nas nema nilkakv.e vanosti nl v.rijednooti,
jfl' se ne moe smaiflrati ar,g.ume:rrtom niti se moe na nJu
kod tumaenja Kur'ana oolanjati. Za ovu vr\SJtu je A1ejh:ilsselam reikao~

46

MOiete berl; i!kallwe Itete !i: smeb"J.je pniart;i od IzraPIIia

na. Dakle ovu wstu je Alejhis.selaan dozvo'lio <da se priia

ilsto onako ikao to se ma.gu priati ootaile ;prie i basne.
Prema svemu gore izloenom proizvoljno tumaenje
;pojedinaca :koje se Ille zatsn:iva na narvedenim uslovima je
zalbranjeno i ovo je bez iikalkve vrijednosti. Alejhisselam
je o mrom rekao:

~~:~\j ~j(~ 'y.t ~lJ) lb: l'~ ~l,(;~~'~ p) l~ J\; 'w-=

(~_\ ''=li J

<~s~~, ~~J) /~1 ~ ~~i~~:::i;~~~ -~- ,ul) l~ J\;::,;

Ko o Kotlll"'anu 'Ileto Old sebe rekne !pO.gl'ie~o je malkrur
i IPogodiO. i Ko o Kurr':11ruu bez zna111ja neto rekne, :nek
prijpravi sebi mjesto u vatrl. D3!kle teka kama eJka
one ljil.lide koji na svoj naial rtiumae Kur'&n ne obai71Lnu~
se na po1:ireJbna pvavila i uslove.

Razne vrste tefsira

O tefsiru 91.1 pilsali -Lju<ii koji su se iss'talkli u svim vjerskim i raznim dru.gim nauJkama. Svalki od njih je davao
ve u vailnoot i panju onoj nwci i struci koju je najV>ie voli.o i Ikojom se .najrviie b a v i o. ZJbo.g toga je nastal o vie V'l\Sta tedlsira.
'I\ako u t~ri.ma Taberlje, Ibni Kesira i Sujutije previl.afdava h adiska naulka i traldicija <J.li l UQpe. Kurtubija
je najveu panju obratio fikhSkim JPitaln.jima, te se to
u nj~ovu tefts:iJru na (J)rvi mah. zapaa. Neki ISU islamskli
ut:mjooi, ikoji su gajilli fJiJkhsikJu .nwlku ilzalbrali iz cijel'()g
Kwr'ana samo ane aljete koJi govore maka~r i izdaleka o
find1Skim pittan!idma, te su ih onda lromenJtarisali i rpotanko oibradili. Talkva d1ela .nooe nruz.iv Ahlkaanul-Kur'an.
Od itwnpaniih djela ove vrSte na-jpo2'Jl1a!tdji je Ahkamul-Kiur'a.n od Ebu Bekr IDr-Razi.je zvanog El-Dessas (uamo
370. god.) i Ahlkanml-Kur'an Qd Ebu Be!klr Ibnul-Arebije
(umro 543. god.). PrVi od ~amenwte dvojice je hanefi~47

skQg, a drugi malikijskog mezhwa. Fahrudin Razi koji

je mnogo volio i'IIDUl-ikclaan i filozofiju unio je u svo.j
tefsbr mrwgo tota iiZ podnuja tih naulka u vezi sa tumaenjem tpO'jediruih ajeta. Zernaherija se istQkao u pozmavanju sthl.irstike arapskog jezika, te se .stoga u svome
Keafu najvie bavi obra;dom :te strane kur'arnSke. Neki
.su optt preli red-cm ck> Kur'an sa si'l'lltalkof.ine strane j
spomoouli (pade svalke rijei a koje mje>to zauzima u reenici. Ove vrste djela zovu se I'.rabuil.- Kur'an. Od tampatn1h djela ove vrote poznato je eljelo Ebul-Beka' el-U:kberije (umro 616. god.) pod imenom Imlau ma menne
bi.thir-Ralunan min vuduhil-i'rabi fi demiil-Ku.r'an. Ima
opet tefsira koji skoro u istoi mjeri tumaee kur'anska
ajeta sa svih spomenutih gledita. Takav je tefsix Altt..~je
i mnogih <iruW.h mufesira.
Kod !prouavanja Kur'ana tpotrebno je da se Oldabere
jedna njegova sirana i da se Kur'arn s te strane prouava.
Stoga su i neki mufooiri oda'brali. jezinu, neki filk:hskru,
neki ilmi-kelamsku stranu, te u svojim tefsiriana to kao
najglavnije obrad.ili. Kur'al.l1 je knjiga 1<oja UJPU'uje na
pravi tpu1t i vodi SII'ei na obadva svijeta. Stoga je :najpotrebnije ko.d prouavanja KuT'ana najveu panju obratiti toj kur'anSk.oj strani, jer je to .glavni cilj i svrha
Kur'ana.
Razvoj tefsirske nauke i biografije najpoznatijih

mufes sira
.AJejthisselam je \Prvi tumaio Kur'an. Od ovilh njegovih tumaenja u raznim hatdiskim zbirkama sauvan je
lijep broj. Od toga 'bi se moglo natpisalti zasebno djelo,
to su neki islamski uenjaci i uinili. Osim toga vema
mufesiM ~ominju uvijek kod tumaenja 'PQjedinih ajeta
Alejhisselamovo tumaenje na prvom mjeStu. Iza Alejhisselama Kur'an su :tumaei:li. njegovi ueni drugovi. Jzmeu nj:ilh se nruroiJto .istiu u ovom pogledu: prva e
tvorica haJ.ifa, Ihni Mes'u.d, Ihni Ahbas, Ubejj .Ub.ni Ka'b,
Zejd roni .Si:bilt, IDbu Musa el-E'ruri i .Atbd'U!ilah .ilbni Zubej r. Izmeu ovih 51Vi.h kao mU!fesir narjv:.ie se .jst;aJk.ao

48

AtbdwHah. ]bni Al>bas, Alejihi~Si::>~lamov am.1di!, .za ikoga je

Al-eljh.iss&lam moHo Bo.ga gov<>rei:

~)31 4.!; ~~.Ul '-l A~::~(

Boe, ospood.bi ga u poznavanju vjere i .po.UJi ga tumaenju Kur'ana! On nooi nruziv TetldumanuJ.-Kur';an,< tj.
buma Kur'ana. Njegova miljenja o tefisiru nailaze se
sabrana i '))obiljeena u razn;im tefsir.ima -koji posv'uju
voou panju trarlilciji. Nelki od :pooomijtih slamskih u;(!anjaka \SalkUI}')iili su, ali ne lba kirilti!ki, I.lhni AibbaJSOva tumaen1a Kur'ana u jeidnu 2Jl:xinlru, koja je i tampana i pomalta I!)Od imoo.{)lffi Ta:fls;itru Ilbnil-Aibbas.
PoSlije generacije Alejhisselamovih diru,g'O'Va te:fsirom
su se bavili tabiim.i i to naj!V.ie Otl1i, koji su ivjeli u M~.
Medini i Kufi. Oni Ikoji su Jivjeli ,u Meki imadi su prill.ike
da naue od .Y:ooi AlhbaJSa; <mi kOlji su ilvjel:i. u KU!fi najvie su o .tefsiru u8.i i uili od Lbtli Mes'uda, a Medina i
jffit ,grad Alej.hisselamov u k-ome se uV'aila iva ~po

mena na Alejhisselama i cio njlgov rad. Izmeu ttabiina

naj'V'ie -se u tetsl.imu spominju Mudfuhid, Ata' i!hni Eibi
Rebah, wime, Sei'd ~bni Wulbejr, Tavfus, aihihat dlbni
Muzaihilln, Hasan el-Basri, Muhoammecl H:mi Ka'b el-~Kru:rezi,
Ebul-Alije, Katatle, Zej!d iibni EsJ.em, Mesruk dbmil.....EdWde',
Se~d d:l:mi MUISe-jjelb i dru;gi. .Dugo tbi nas odvelo ikalda bismo o svakom Old nabrojenth bar po neSto xakli-. Mooe
se rei rla se izmeu njiih. najvie spominj-e ,Muldahid !koji
sam krue: Ja sam !Pred Ilbc:li Aiblbasom vrildeset puta
Kur'an prou.io.<{ Drugom IPrHlkom je rakao: Tri puta
sam rpred Il>ni Albibasom rpreao Kur'an 2Ja8tavljajui ;ga
kod svakog ajeta i piltruju::i ga o njemu.
Miljenja gore &'{Xl<lllenutih trubii<na .o ;tefsiru srubran.a
su u ralZ!nim haldiiSikim i t~dm diJelim a, a .pogla vito
u te.fis1tru I1bni Der,ir Talber~je.

Ibnu Derlr et-Taberi

Ebu Da'Jer M!Uhammed h. Jezid Lbni DeriJr et-Ta.beri
el-Ba!gldad:i je jedan 'OO .gila:savi:tih islam.skifh. uenjaka. ~
4 -

TJv-od u tef. i harl. nalllku

49

dio se u gradu Amu!lu Itl JPQikra;jini T~beri!Sitanu godine 224.

Slovio je Ikao vrlo sposoban uenjak u .kiraetu, tefsiru,
harlilsu, fikhu i historiji, o kojima je nJIPisao 'Velik broj
djela. Njegovi 'Uenici IPOtSlije njegO'Ve tSmrU rpodijelie
broj lista njegO!Vih ,d jela sa danima njegO'Va ivota i.za rpunoljetnooti, te je ilz~ao re.zulta~t da je (l(l1 svaiki dm napisao JPO ootmae.st lista. Najrpo.znatija su mu ova djela:

1. ve1ilki lteisLr u trideset svezaka :pod imenom Damitrl-lbejan fi 'te'vi!li-Kur'an, koji je dosle dva purt:a
tam!Pan u Kal!ru;
2. ve'l1ka historija u -dvanaest svezalka zvana ,.Tarihu
muflO.k!iJl erdi vel-oohija' :kO'ja je ta.rD~Pana najprije U
Lajdenu, a onda u Kadru, a rpoilnje stvorenjem s vi jeta
i .svrarva sa d01gaajima 302. goldine po Htdri. Ova rnjegova historija ISe raJ'una najpouzdanijim izvorom za histori(ju IPl"Virh tr~ju stoiljea islama;
3. TehzilbuJ. asar o
djela.

[1~kfrm

'

joo :n;et~lripano i druga

libni ..OZerJlr je bio imam na ~lasu i. samostalan mUldtehiJd. Osnwa;o je i zasebni mezheb koji su sli:iedili n~
kasniji uenjaci, .W se nij e dugo odrao na iv<Xtu. libni
Derior je umro lron~em evala 310. gord. On ima radova
i 1\l stihu . Nj~go'VIi su slijedei .stihovi:

(Kada 'Osiromaim i zarpad!nem u nevolju, to ne zna ni

moj roeni lb rat, a Ikada s e obo.gaWim, obogruti se i moj
pl'iljatelj. Stid mi obrarz uva, a blargost mi je u mojim
,potraWbama drug. Kada hi mi Olbraz moga'O dozvoliti, lako
bih 1a do !bogatstva moga'<> ldo6i.)

50

Es-Setibi

i El-Vahidi

Izmedu stalr1jih dJ [pO'Zl'laJtih mufesi:ra ;bijahu i Ebu

Ishfilk Ahmed lb. Mu'hammed es-Sea.Ii:bi en-Nejst:burl i u''e
nLk mu .Elbu Hasan Ali b. Ahmed el-Vahi'<li. Poznat je
SeaTitbijin Et-T~wuil..:ke'bir !koji nadanaava mnoge druge 1efsire. Seali,bij.a 1je umro 427. god.
Njegov

IUoo:ik

Vahidija slovio je :kao !pCYl.Jlavallac

alfl/p5ike ~amruti!ke i sirniakse, a :ilsta:kao se i u tefsilru. Na
poilju t efsira dao je tri djela. NajQPSenije je El-Besit,
i.za njega dolazi ,.El-Ves it, a onda kao najkrae 'E l-V edtz. Ranilje smo spom-enuli da je Valhidija ml/pisao i jedno d~elo o uzrocima i IJ)OVOdu '()bjave IP(Yjedinih ajeta koje
nooi ime Esbabun-nuzUil. Od na;brojani!h djela tampan
je "El-V~z i Esba>bun-'lJUZlll i to oba u KSJi:ru. Vahidi)ja je umro u Nejsaiburu 4{)8. god.

El-Begavi
Ebu Muhame!d Husejn b. Mes'ud e!l-Ferra' el-Begavi
eo-Srufii, 1PQ211.at IPO'd rnadi.mik.om Muhjis-sunne {koji fe
oilvio 1\mnnet) je II"Od:orn. ;iz mjesta BagSt!r u Horasrunu.
Ils:takao se kao u~emjak naroilto u hadi.!su i tefsi<I'u, a onda
u ~ruf1iljskom filk.hu i drugim naukama. Izmeu njegOIVjh
djela W!no j-e ~eooti ova:
l. tefsir zvani Mealimut~en~~ koji je do danas d~
ivio vie izdanja u Kairu, I.ndiji ri PeQ"Zij.i . Ovaj je tefsi<r
725. 1g'O'dine preradiQ Arlaudin Mi b . Muha!lllflTled el-Bagdadi zvani El-Ha:?Jin i ova!ko IPreraenu dao na.ziv Lubabut-'te'vill Li ma'rifet&t~, ikoj.i je mn~o IP'Uita tam-

pan i !dosta raliren

Itl

;islamSkom \Svi:jetu;

2. ::oMesabihus--mmme, hadisko djelo !koje ..se za njegova ivota, a i kasnije mnogo !Tairilo rpo cijelom .islam-

Skom svijetu;
3. El-dem'u lbejnes-sahihajn u ikome 1e ISafbrao haelise koji se nailaze u Bulha:ritiinJu i MooLi:movu Sahii!hu;
51

4. !haiCI:i.slro dj-el-o Serhuts-sunJile u ikojem je k<ao

mudtehid na mnogo mjesta od.stu.pio od aii:ij!Sk~ mezheba;
5. Flt-.tebzih o a:fiijskom filkhu.
Umro ~e u .graidu Merveruzu 510 . .god., a neki vele
516. gad.

Ez.Zemaheri

Ebufl. Kasim Mahmud b. Omer ez-Zemah-eri -el-Huva!tlz:mJit rodio se u mjesecu redehu 467. god. u mjestu
Zemafheru u pokraJini HUNad21mu. Pet !PUta je i-ao na
haod i !Pet gedina ilxmwi() 'U Meki radi ega 1-e i dobio
naziv Datruil..Uah. Po m!2Jhebu je obio ha!ne.fi(ja, a u alkaidu zagrijani mu'rterz:i1ija koji je na svallrom korakiu iiSticao
misljenje mu'teziHja i za njega se zduno milagao. Bio je
na gtll!Su uerujalk u svim znanostima ar~og jezika, a
zatim u tefuilru i hmnefLjskom filkhu. NaJPi\<l<m j-e mn-ogo
djela od kojih su najglay111'ija -ova:

L lte<fu.ir ZV'ani El~'e5Mu an halkaitkit...tenzil ennat1ku run delk<hkit te'vil ikoK~ada u <prvt red tefs1ra kaja
obrauju stilske 1)1Pote Kur'ana. JerdiJna mu je mana, soo
je lU njeg I_Pisac natfmpa-o mnogo nastranih anu'teziUjSkih
miljenja. Statl'llPan je u Kairu nekoQliko puta, a i u KICllkuti je doivio j edrl'o :i2ldanje. Za ov~1 tefis.ir saan iPis ac mu
Zernaher~j.a \Sav radostan to je uspi.o,k~e:

,....;,;
., . 1... - .)'-'~5~1
. r~ ""'. ''

'-_Y01

i'~

~
tB~broj lteftsira ima na svijetu, ali, Boga mi, nema meu njlma kao to :j e moj Keaf. Ako traii !Pravi !PUt,
a iti ga trajno itaj, jer je ne:zman;je :k.a.o oolest, a Keai
je !kao [ ijek);

.T..i

..

2. .l-Faik u dva 5vestka o gal"~buil-hooisu~~ tampoo u ;Inid:ij i ;

52

3. Esasul-tl>ellaga, a.raJPSkj. rjenik, ikoji tpalaJe naroiitu panjlll urporrubi ll'iljei 1U !Prenesenom sm.jS!u. U Ka<i.~amJa;

iTu je doivio tri

4. l-Mu:f~al ikoji se :rauna meu najbolja djela

o CU"a'Jtslwj \Sintaiksi.
Stil mu 1e 'Vrlo lje:p. N jegov Be still o~leda u njegov.im Mekamaana, Abvalmz-zehebu i sliri.im rl'jelima.
Lrna .i njegovih l ij apih pjec:>ama. Oplaikujui svog ui1elja
bu Mudara on fPjeva:
-:

Jll

~f'

t.J:

,, .... ... ...

.W,l...J

...

J'

Lpl ~ .)!1

....

!#

",.

;)JJI ~fJ' L. }J:}

\~ ~.J0trs}1t;.JI,,:.:: 1;;

(Mnoge enske mi kau: 'Xalkav .je OO 'biseT, to 'Se u dva

ntiza iz lt~ih oijlll tProsifPa?' Ja im vEilim; 'To de biser
to mi je njime :bu Mud~r ui naJp'l.l;ni.o; eto :se ~Sada IPl'Osi(pa na ooi.') Umro je u Dui'danu 9. 2JU!lhildZeta 538. ,god.
Fahrudin er-Razi

Elbu Abdililab Muhamed rb. Omm- !b. Hwsejn el-.Beikri

er...R<lzi Fah<r.udin i!O'dio se u grrudu Rejju 542. ':illi 544:. godine. Slovio je Ikao 111a .glaiSu !Uenjak u Hmuillkelamu, tefsiru, 'UISU]U, saJfJi1\Skom lfikhu, medidni i iido?firji. 0 tim
j e 2Jnanootilma na(p'i!sao ann~ djela od ikojih <!erno istaknuti

slijooea:

l. tefsilr zvani Meifaitihu'l...galilb ikoji :j.e doi'ViiO nekolilko izda'll(ja u Kairu. Ovaj se :tefsir <!ec:>to puta spominje IPod ilrnenom Et-'tefsi.rul-dtebir :(vel!iiki telisir), jer ima
osam debe~lilh svezaka. U tom tteftsiru je ika'lro ve!le \Sabran~
svalka rijetJkost:, a nadviBe ISe u mjernu ~ajpaaju li !lmi-kela.mske rasprave, filowfska raspravtljanja i a>dbitianje xaznilh .islam~ldh .seklta, ikoje <Se ne slau sa Elllus-oom~et
~im rnilj~jem ;

njegova djela l() ilmuil.-ikelamu ~ada: El-~MertaiD.bul-alije , iNdhajetul-ukt11 n .t-iMuh~aJ ;

2.

meu

53

.3.

meu

n!jegO!Va djela<> usuili..,filkJhu

silil i El--Meail.tmc-;

~.<la:

El-Mah-

4. meu f Hozo.M<a djil.a uJhra:ja 1se: El-MUilehhas i

komentrur Ifbni Si.nrutovu djelu El-Iarat;
5. meu njegova td:Jela o edebu ~S~Pada lkomenrtar Me-

aTrijmu Salkltuz....zendu;
6. meu dljela o medicinsk<).j nauci ubraja se komentar El-Kuilij}atu iz llini S:inatova El....Kanu.na.
Pored njetgovlh mnogih djela na raznim nattnim rpo1jima on ima doota lijtWih stihova. Izmeu Q'ljegovih sti-

hova

ISU

ovi:

J~~ ~s~r 6(;~ ~L.~ b.:;

!')li:;~~ t::~; ur~~
(Kona<: i kr.aj na~predovanfa ,razuma je O!pet S!t)Ulta,noot,
a veoi dio lj'Uldskih nastojanjlil je za'bllurla. Nae su due
nera$POO.oene !U naim tije!lima, a ukratko r~kavi, na
ovom wije!tu je 1ed,ino {paltn~a i 1zlo. Od rasprava aijeilog
na6eg ivota ~edino smo ,do!biOJi !to da smo sakwpili prazne
rijei..)

Umro Je :prvi dan

gradu Heratu.

mma~og

Ibnu

Baj>rama 606. god.

tU

At~ije

IDbu Muihammoo Abdulah b. Gal1b b . .Albdi.nrahm.an el-Mulharifbi aNani libnu At1jje rodio se u >Okolici Granatle
u Stpa:ntji 481. gxxl. B1lo j<e na glasu uenjak u tefsiru, hadi.su, filklhu i zmanOIStima ararpsk-og jezika. Dulje je vremena sluio kao lkad.ija u ~adu Almeriji, ~je se ,pravednou tpnoolavio. Nauiku je uio koo svoga oca, a onda
kod Ehu A1i ~1-Gassanaje i drugih uenjaka Spanije u
to vrijeme. Umro je u gtradu Lu.rki 546. ogo: Izmeu nje-

54

govih djela naroito je .na gilas izaao .nj!g'Ov tecftsir lpO'd

imenom ?>El..:Muha:rreruil.-vedi:z<t. o ikome su ~e najpovoojn~je i:zraz.i!li Ebu Haj'jan, Lilsanuddiln rubni Ha~tiib i drugi
UIenjaci. U Aili.iru je t3Jll1Pana fPirerada njegova !tetfsira,
koju jie nain.io a1itrski uenja!k Albdurrahman b . A!hm''d
es-Sealihi {785-875). Tao fPl"eraeni td.sir nQSi ime E.
...,Devaruru1-hiflan fi !tefiS:hr.i!l-KUJt'an<<, a tamjpan je u e
tiri sve<Ska. Osim djel.la u !P'W~ I'h.11u Ati:jje ]ma i 1itiapi.h

pjesama.

El-Kurtubi
Ehu Ailxhlfualh. Muhammed 1b. Ahmed b. Ehi Hek:r lb.
Ferh el-!rusari el-Kur.tulbi je rodom iz .~amije, a ilsltalk~o
se kao vrijedan i ,poiboam uenj.ak. Najpisao je inrl0$9
djela <Old kO'jih je naj;po!2lllrutiji i najvrednij:i 1te:fi.<;Thr u dvanaes.t LSveza:ka pod :imenom ~>Damiu ahikami~--Kur'an vel-mulbejji.nu li ma tedamrnene minets-s.unn'ef;i w ajifl.....furkan ikoji 1se raJU:.na ;meu maj'bolje i IJ'lajkorimije tef>Sire.
Mjesto ,raznih .be!Sk:oc.isnih [pfi'a on je u svoj tefsir uniiQ
raepra'Ve o eriatslkim odreldlbama i nai!nu lkalko se one
izvode iz Kur'ana, a lUZ 'to je jo spomenuo ikiraete, i'db
i nasiih i merusUh. N edavno je Kaiil"Ska !b~bllioteka. poeil'a
ta.trn~pati ovaj tefsir i diQ said ISU tampana nekodliik.a sveska.
Rakeno je li njegovo d~ie1o Et-Tez~i<retbu bi ahval<il mevta ve aihvathl-ooire. Umro je u Gornjem Egiptu 67_1. god.
El-Bejvi

Nfusirudim Ebull-Hadr Abdulah 'b. Omer e-Sitrazi e~

-Bejidavi je :rodom hz mj:'S'ta Bejrla' u okolici Si!raiZia. Pozna!t je rpod imenom El-.Ka1cH ;(lkadi:j a), jer je bio dulje
vremena kadija u Siraz u. Umro je. u '1\iibrizu 685. goo.
Na !POlju itefsira, hadisa, UJSU'la, i:Jmull-kelama, arapSke gramatike i logike narpiiSao je diosta veliik broj djeil.a Oid kojilh
su najiJ)oz:nart.i j a ova:
l. tetfsir zvami >>EnvC!JI'Ut-tenzil ve esrarut-!te'vil JU
kome .je :iscnpio :gradiJVo El~Keafa, a onda ga dopunio
to oo oooo itO iz Razhjruna. 1-efs.ilra M~a!t:iih:Uil ~jb<<. N je-

55

gov se t'1ishr OOJ.Jku,:ie i time to je llllclonio sva nastmna

miljenja mu'te!lilija 'kojima vrvi El...K-ea.f; na neldm
je mj~tima li:a miilj.enja i ;pobio;

2. El...Milnbad 'V'rio raili'eno i ras.prootra.njeno '<ijelo

o usuli-filkhu, lk<Yje je sam lkoment.airisao;
3. !loomenlt>ati' had~Skom d}elu El-Me.sabih od Begavije;
4.

.t-Tavali'

kra>tko djelo o i!lmuJ-ikelamu;

5. komentar Ibni Hadiobovoj El-Katiiji o arapskoj

silntaJnsi.

Nj~ov

je tefsir, mooe se rei, od najr~iorannjilh tefsira, a doivio je mnogo .i12Xianja tU Misiru, Carigradu, Indiji i Evropi. Ovaj je tedSilr mn'Oigo i !komentall"isan, te ima
nelkdliJk.o tann/paal.ih n1e~govih komentara (haije).
Plria se da de Bejldav1j.a, iaik-o je 'bio vrlo uen, ootao
d~ vremena .zabaen i nEW-O!Za'laif:. J edanJpu,t se 'U/Puti :u
Tilbriz radi .nfk.ih sv.oj il:l tpOS'lova i ba kada j e :b io u Tibrizu, neki 1am01nii od!linjalk bi.jae 5akUJpi() veliki broj
uenja!ka da u .n.jag'OIVoj 1Prifrultnosti :r~:tavljaju o nau
mm p1ta.njlima. Na lf!ome sastanku hi-o je jedan Old uenilh
ljudi jtz.nio jedno teko !Pitanje i tra:io <Xi tPriSutnih da ~a
samo rawgilobe, jer je hio IU!vjel'ell da ~niko rna to rpi.tanje
ne moe odgovruilti. Kada ZJb.iolja niko :ni(ie mogoo toga
n:i II"Cll2'Jglobitt)i, a kamo li na njega -odig()vorilti, mta1pLtlanja
ne Bejdavija lk-oj-i je ~tu sluajno obio i u iPO'Zadini .sjedio,
te 1ij!fJO to opil1:aa1je raUJ,g1].01bi i na njega od,govori. Vezitr
veseo odredi mjesto Be'jldavi1i .u proielj.u, na~gradi ga i
~ ga je zaij)iJtaoo rarli ega je dooa'O, Udov.o1j'i mu nj~
govoj Ieilji. Od .toga 'VIremena Bej'davijta uiil'vae meu
u'ennma vrlo -lijep glas.
En-N eseji

Ebuil...J3ereka.t Hafizuddi!n Albdutl.laJh ib. Alhrned en-Nesefi sloviiO je kao ~uten,jak u hanetfijSko:rn iilkhu, wsulu i
tefsku. Meu naj!Poznatija njegova djela ~ada "El-Vafi
o hancliljstkom fiklbu, zatim njE~gov komentar El-Kafi.

56

Mnogo je railreno i ikome.nitarisano '11degovo takoer fikhSko djeilo Ke.nOlJUd-"Cie!k.arhl< ~ usulsko djel'O El-Mooar.
Paznat je i njegov :tefsia' zvcmi Med.aa-.ikut-ltenzil ve hakaikut-..te'vil u kome je dosta gTae uzeo iJZ Zemaherij'.ilna El-Kearra. Ovaj je tefsir doivio .nekolilko iZidanja u .Kairu, a tampan je i u I.ndiji. Hanefije v01le ovaj
telfsir, te se eo.-to s1ure nj.ime ikod !Preda'Va:nja !tefsi:ra.
Godine 710. doao je Nesefilja u Bajgdad i veli se ua
j e iste godi'l'le i umro. Godina nje~ove smrti ruje poove
tamo ustanovljena.

Ebu Hajjan
Esiru:dd~'l1

Muhammed b. Ali el-.Endelusi el-Garnati

zvani IDbu Hajjan .rodio LSe u dkolici Grana.de u Span.ijf
654. godine. Boravei jo na Zan>adu :pl'OOlavio se kao ue
njak u .kiraetu, te:fis.iru i arapskoj ~amaltid. Kasnije je
odlSelio na Jstdk i Hl!Stan~o se u Mi.stru, ,gdje je meu misinskim utenjacima 'Uivao liti~ glas. Isprva mj~e malikiJSkog mezhetba, a lka&nije, #pOto je doao u Misi.lr, primi
rufi~jski mezheb. Osim atl'a/PSkOJ4 jezilka zanimali su ga i
drwg~ jezici, a narorit.o VUJI'ski, 1penzijski i abesinski jezilk,
to .j e velilka rijetlkoot lkoo ar<l(p5ik:ih uenjaka. Narooirto
UJpadajiU u OOi njegova d.ie'la koja je .na.rpisao o graanaibici
spomenwtih jezika. N,je.govo dje1o o turskom 3ezik.u &matraju !p!I'Vim rpoetkom naunog ra'da o tturskom iezi.ku.
Njegovo d1e'lo o tursk<ml jez:iku nosi .ime :.ZehMllll-mulk
fi nahvit;.....TU!rik, o perzi~slkom Mantjiku[-4lurs ft lisanil-Furs, a o abesinskom Nfrru'l-1gaJbe fi ili:sani1I...Jla.be.
Na glasu je d njegov .tefsilf :u devet 5-vezaka zvani El-BahiiU.l-mu!hH koji je lkas.nije skratio i na.2Vao "E'I'l-Nehnrl-marldu minel-Sahr<~. Ova su zajedno tanl(pana u Kairu . .Pozna~ta su i nj1gova djela o arrupskoj gramatici, a
naro~to d~elo El-lrtiaf u Ikome je salou.tpio 5Ve to se
trna rsi o araJj:)Skaj .gJramatici i sintaksi.

Ebu HB.'jjan je cslovlio

s u ova dva sHha:

kao dobar pjes.nilk. Njegova

' .,
.
~?\e'\! lJ!;_,.)\ ~.)1 )1.!
.. .

.,

57

{Moji mi :n1_Pr1jartelji ine ve1iik.o do;bro i mslugu, :pa nek

Bog ne 1m~'ti nikad moje n-e~prijattelje. Oni iSitrraamju moje
po!g'reke, pa dlh se ja kilonim i uvam i oni se sa mnom
n<l!tjeu, te sam na taj nain ())OOti\gao visoki stepen.)

Umro je u Ka-ilru 745. goo.ine.

IbnuL Kesir

Imaduddin llsmari.l b. Omer Hmul-Kesir .el...Busrevi ed-Dimiki rodiiO se 700. god. u okooici :mjesta Busra, za'ttm
se 706. god. do:.selto u Damask i tu .sta:1no nasta!nio. Tu je
svri;io nauke :preti uenjacima Sill'!ije. Nruroito se ~ao
u te:fsi:ru, ha.diru, ftiiklhu i :tarifhiu. Glavna anu !Struka bijae
hadits u IkoJoj se its~takao i ddbio alS'ni nat~;irv haifiza. D a.nonoo6n.o orade6i () l)ad!lsu j ,, piuti svoja 'd.i'ela hio 'je :i o.sil:ijepio.
NtajrpoznatLja su mu o"ik djela:
l. !pOIZil<llhl .tefsir lkbj{ je u .Kailr'u dva puta ta'Jl'liPan;
jedanpult u devet svezaka. U ovome svome .tefsiru naT.oitu :parnju !pOSVetuje .tumaenju ;pojed.inih a:jE#,a A 1lejhisselamovinn hadi.Sima. Kod pisanja <tefsiJra, a i :drugih
svojih djela, IPO'SttllPao je OOriltil&i, te nide htil() da sabere
ma ta 1bilo. Za njegov tefsir kate ;glasoviiti uenjak Sevkaruja, da je od najlbolji!h tefe.ira ail:oo nije i .naj1bd1Jji;

2. velika historija ,ffilama zvana El-Bidae vennihaje koj1a se .sada tamJPa ~o u Kailru;
3. Ki.ta:buU-Ih.uda rves-6enen fi ehadisil-mesa.ruidi ves....sunen, lhadiSko djelo u kome je saibrao e!St !poznrutih
hadislkih zbirki, a onda lk tot:m!U jo mUJSnede imami Ahmeda, Boeozzar.a i Ebu J.a'l&a J Musantnef Ebnu IDbi Sej>be!ta;
4. Et-Tekmillu J.i ma'r.id'etrl.s-sikati .v ed-duaiai ve'l-medahil<c o bio:grafijama i kritici hadit.Skih tprijpov<jedaa.

Umro je u Damas1ku u mjesecu abau'lU 774. godine.

58

Es-Su.jilti
Delaludx:iin bul-Fadl Abdurrahman 1b. Ebi Beki' es-Sujuti e-Saofii rod:io se 849. 1god. u mjesttu .Asjurtu (Sujuifu) u Egilptu. U-io j e pred IIllll'lo.gim roameni't:Jim lUenja
cima svoga wemena. NIClr.o.itto :se istatka<J u hadisu, 'te ga
smaror~ju jednim od posljednjih spooobnih hafiza hadi.Lsa.
Jo u mlooosti je iiZaao na glas, a 869. godine je poeo
pisati nauna djela u -emu je ima10 veldku :sreu, te ga,
moda, nije ntko [laJdmato u !brojJU djela. Broj 111jegovih.
to manjih to veih, djela .d osee oko 'est stotina, a u
svojoj biogTafiji koju je spomenuo u svojoj hi5toridi Mistra, zvanoj FLwsnU!l-muhadare ISJ)omi:nje oloo tri stotine
svojih djela koja je dotle hio naJpi.sao, .izuzev i ona koja
je hotian.i:no lbio unitio. Ne treba zaborav1ti da j e jo
dugo g{}(tina !Pisao i radio. Meu .g<lavna njegova d:iela mo-

gu se u.bTojd.ti ova:
l. Tefsirska djeLa. A) tef.sir zvani IDd-Durrul-mensur fiJt-'tefsi!ri obil-me'su.or< .k.oji je ~-tampan u Kairu u est
svezaika. On u wom ;tefsiru, !kako se i iz samog imena
razumije, naj'VeU panju ;po]a?e 'llradiciji i hadi1su. B) E[-litkanu f i ulumil~Kur'an koji je u Mrlsiru i Ind~.ioi doiJv1o
nekoliko izdana. Ovo varuo djelo je narpisalno ikao uvod
u tefs~u nau1ku. Ima dva sveska i .prema ~anris'li pisca
to bi !bio uvod jednom ogroonnom tefs.iru koji lbi sadravao sve to -se ima o rtef.si'l'u rei. SmtTt j e preteJda <p.i5ca
te nije 10ve ~Svoje zamislti do .kraja izveo. Pored 1:oga !.t-

ulsuli-'tefuiru u cij~oj
ilslamsk<Jj mj~evnOtSti. C) Lwbabul-JU!kiH -f i eSbabin~u
zt11, govori o povodu objave pojed.ti .nih ajeta, a taffiiPan
je u MiS:iru. D) U6te1j njegov, Delaludidiln el-Melha'1lli
(umro 864. g:od.) lbio je za!Poeo rpisati jeld.an krrut'3lk i rzJbijen ter.fisir, koji 'bi lSlUJio kao d-obar 1prirunidt :i bio je dQgotovio tefsir IP<)Sljednje 1po'lovice Kur'ana, a .smrt ga tie
pretekla 1te nije mogao dje'lo kraju privesti. Njegov ue
nik D.lelaJ.uddin Es.;Suju,ti drei se zamis~i :svoga uitel!ja
dogotovio je Jtad tefsilr koji je poznat pod imenom Tefsirtrl-De'lalejn tj. tefsir dvojice Dela!ludodina. Ovaj je
tersir mnogo traS!pr~tranjen i d'OO!e je d<>'ivio oko dvakan je danas najva:nije djelo

'0

dooet izdanja u razndm z emdjama;

59

2. Hadiska djela. Meu njegova hadi1Sika dj-ela spadaju njegovi lkome-n.tari hadislkiih zfui-t1ki: Buharij:ina i Musli.mova Sahiha, Ebu Davudova, Nesaiji na i ltbni Made-tova Sunena, Tirmizijima Damia, MadiJwva Muvetma i
Ahmedova Musneda. Mnogo je raireno i vie !PUita tampmo i :lromem.tarisaTliO njegovo haJd:isko djelo El-Damius-sagir .koje saJd.&-i oko jedanaest hilJada lkra.'l:lkih hadisa
poredmi:h a.becedn:im redom. Vano je njegovo djelo Dem'ul...di;ev.ami .u Jrojem je htio ..sabrati sve hadise, aol~ ga
je u 1:ome iSI!lli"t fPreteilda. T.o njeg-ovo d(jelo uzeo je Indijac
Ali el-Muiteki te J{a !preradio. Ta :prerada je tampat.na
u HajdaJr-Atbadu u Indiji u 'O!Sam. sveza/ka ipOd ime11om
Ken~Ull-urrunal miJn suneni'l-akvali vel-ef'afl, a sadri
dko 48.000 ha-disa. O usuai h&iliiSu je /POml'a'ta njegova Elfijja ,j Teldriil:>ur-ravi, komentar dJela Et-Takr.ib od
Neveviije;

3. Historijska d.iela. Izmeu njegovih hilstorijskiih djela naJjjpOmattija su: <H~n.ul-muhrudcure fi adtbari Misre

vel-Kahir-e o hl~~>toritii ]fgiJprt:a i Kai-m, Tanihud-hulefa' ,

hilstorija i5>larrwkih hali!fa_ ~do. nje~va w:emena, Tafbaikatuil-Huffaz,< o biogra:fi1ama najzmament1Jijih hadi~iih ue
njaka, Bugjetul-vurati fi tabaikatH--lugavijjine vem-nuha
o hi'()1grafijama iJ.ijudi koji su :pisaili o araJpsikoj gramail:ici
ili uo~e o araJP!Sikim jeziikoo;lovnim na!Uikama.
DUJgx:> tbi na:s odvelo kad lbi:smo htjeli naJbrojcilti bar
vei,nu njegoVIih djela. Sl1o.bodn-o m'()Ifmo rei da nem-a
skoro n.iJjedJne nauke Ikoja je tada gajena, a da on o njoj
nije na!PiMo -jedno ili vie djela.
On je bio ;bez sumnje jedna velika ri1j>eiikoot. M'no,gi
su ,g a n(j-e_g1ovi Sla!Weanenici mrzili i ik:ritik-ovalli jedno iz
zavils.ti, a -di'!Ulgo to je tvrdiiO -da je on samootallan muditehild .k'()lj:i slijedi argumente, a ;slij.~po ne qponaa ni.Jkoga
ucenjalka. Umro je u Kaill'U, povuen Old ootaJlog svij eta, !H l. gO'd'irne.

oo

Ebus...S!UU.d Ahmed b. Mulhammld el-'1maJdi e}...Hanefi.

rodio se 898. godine lU jednom selu 1blizu Carigrada. Na60

kon SVIrenih na!Ulka sl.uio je Ikao kadi:ja u Brusi, Carigradu, zatim je neko V'I"ijeme ibio ka<li-aJsker u Rumelfji, a
kasUje je !pOStao muftija Cal'lig rarla ;gdje je nalkcm to
je dugi niz godina tu slubu dbav]jao i umro 982. godine.
On je jedan Old nllj!J)oznatijial osmanlijskih uenjaka. Na
zalhitjev sul!tall1.a Sullejmana n<liJ)tsaiQ je ltefuir tpOd imenom
llrnadu'l-~lim ila mezaijel--kitabi!J. kerim, koj~ ~a
da medu b olje tefs:ire, a tampan ie nek01liko 1)Uta u Kairu.
Iatlro NeMasp koj.i nilkada nije imao !J)l'ifl:ike da ivi
meu rjehtim Araq:>ima, riJpak je Ibnus-Sutld znliQ pjeva:ti
i ~ijepe rpjesme a~ian jezikom, koje ce zaootaj.u iiZa
pjesama ro'nih Ararpa. l2m1eu njegoiV'ih pjesama najpoznatija :ie njegova Mimijja.
E-Sevkni i Siddik-ha.n

Muhammed th. Ail i e-Sevtkani rod!io se 1172. godine

u mjestu Sevikanu u 'Oikolini jemenskog gtrada San'e. Isprva bijae zejdijskog mezheba koji kaooije napusti i 'POe
se ivo zallagarti za ehlus - sunnetlski meozlu~b. U fikhu se
ne drae ni jedlno.g mer'Zlh!ba nego se oolanjae na ono
to .bi sdboan ra'Zlumio i.z Kur'ana i hadma. Dwgi ni!z go<lina
je bio .lmdija u grradu San'i. Tu je od ~SVoje dvadesete .godilne pa sve do sv01je smrti ikoja ~a 1e zaltekila 1250. godine irio naulku .pisui nau&;la djela, d.zJdarjui fetve i predajui uenicima. Nllpisao je :preko stotil11u djela, od kojrih
je najvie rairen Nej'lul-evtar nrin esra.ri MuntekaQ-ahlbar<<, k01mentar hadiSkag djela Mun.tekal-ah'har ()d
MeddUJdidin 1bni Tejmije. U ovom se djelu og-leda njegOIV 1pravac !koj~ je slijedio u fik1hu. Ovo je djelo tampano u devet svezaka, a doivjeLo je nekoliko i2rlanja u
Kailru. Pmma.t mu je i tefsir zvani Feth-llll-Kaidir el-dam:ilu bajne fen111ejj ir-rivajeti ved-dkajeti min i.!lmit-<tafsir
koji je skoro u Kadru tampan, a osim toga ovaj rte tefs.ir
preradio, dqpun:io i tampao indijski uenjalk Siddik Hasan--han, !koji je bio vladar 'Pokradine Pehu.bala u Indiji.
Tallro preraen tampan je 1prvi put u Indiji, a onda u
Kairu u deselt .svezalka pod .imenom Fethul-bejan fi mekasidil-Kur'an. Sid~ilk-had se rodio 1248, a umro 1307.
godilne. I&taJk:ao se !kao uen wjek u vie i~Slaanslcih na61

uka, .o ikoQjima je naJpisao dosta velik ;broj djela od kodih

je oko etrdeset i tampano.

El-Ahlsi
Ebus-\Sena' Sih~buddin Mahmud el-A:lllsi el-Bagdadi
rodio se u Bagdadu 1217. god. Porodica Alus ija je jedna
od najznao:neniiti;jlih IPOirodka Iraka koje su se u zadnja
dva vijeka hsiailde na ,polju nauke. Ebus-sena je dugi niz
godina tio u Bagdadu ihanefijski muftija i alko }e kao i
prei mu :bio a.fi~jskog meW.eba.
'Na:jpoznalblje mu jre rljclo tefs.iir zvani Ruhul-me'an.i
fi tefsiTil-Kur'ani ves~b'N-mesatni koji je dva puta u
KaiJru tampan, !prvi pwt u d'Veit, a drugi put !fl trideset
sveza!k>a. Ovaj se teD5ir uibraja meu bolje tefsire Ikoji svestrano CYbra.u1JU tumaenje ikur'anSkih adeta.
Umro je u Bagdadt!J270 . .gooine. O njemu ika:e jedatn saVl'eme.ni pj~:

~~

,rY

'

1 ::._~

<, ",

(;;t.: ~ q)

i t~~~~J~,~~'c/J)
[Kau: umro je S!.ilha;buddim El:nlls-sooa' i ve za njim
ptlau oi nauke, a ja im velim: 'Nije umro onaj !ije smo
ticlo samo iizlgwl>ili, a dua njegov.ilh :zmaenja {Ruhul-meani) omaje vjena -do sudnjeg da'n a.']
Muhammed Abduhu i Reid Rida

Muhammed Abduih.u nxlii.o se u selu Mehailloetum.-Na:sr

u gi{ptu 1288. ,godilne. Naulke je svrio u Ezheru, a meu
njegovim ui.tel~ima .b ijae i Demailwckiin el-.Mgani', roeni Aflganac koji je slovio kao dobar !POZU<Walac stare
fiilozafije :i ka:o 2:ag.ri3ani radnik na buenju lilil.lSldmana.
Kasnije j,e Muhammed .Abdu!hu vrio vie Tazn.iih slubi,
te je bio i misirski muitija.
62

mu Demaludtiin bidaile se odao panislamisti.'koj i.ldeji, te svim 5ilama raa!hu Illa 'buenju muslimana i ooniwanju jedne j-alke sveslallllS'ke drlave. Muhamed Ai'b.d'U!hru kao muderris isialkao se na!'OIi'to u tefs1ru.
Njegova tefsitrska epredava;nja <h ila su dbill.no JPOOjeivana.

Orl kao i

uiJtelj

On o .'tefsiru nije ;bogma koliko napisao. Od njega imamo

jooa;n kratki tefsir Ammeduza, za-tim teMr sUtre El-Fatiha i sure Vel-asTi. Od njega nemamo ni dvugih kakvih
veilh lknji:evnilh djela. Umro je 1323. godd!ne.
Oponaajwi n.jegov nain tumaenja Kur'-ana nastojao je ill!jegov uenik Muhammed Reild Rida da nan>.ie
jedm .tefsirr toga smjera. Ov!i!.i je tefsix i2rlavao rpootepen..o
u svom llietu El-Mencn-o:, a kasnije ga je i IS~axatno
tam(pao. Dosle je izraen i tamJPan tefsir samo jedne
treine Klllr'ana u dooet svezaka. Pored ISIVO_jiih d<Jib11ih strana ovaj je t efsir mnQI:{o kr.Ltilkovan ~bog nekih naGtranih
tumaenja rpojedinili ajeta. Reid llida je umro 1354. god.
te je ta.'ko ova:j !f:efsiT ostao nedovren. Sukrija Alagi je
na na jezilk !preveo 1edan dio ov01ga tefsira.

63

II.
UVOD U HADISKU NAUKU

Hadi:s, sunwet, ha.beT i eser

' ... ....

hadis <~~ 1 ) u atrSll)Skom je2'lidru m ai vije<rt
i govor u~e. U hadis'koj nauci IPalk rije hadis kSQ stru
ni maz iJina !pOSeibno znaenje. Tamo hadis zna!li Ono
to je Muhammed a.lejhilsselam rekaio, u1-adio i li, vidio, da
neko neto ini, pa S'VOjom utnjom to odobrilo i dotinog
ne opomen1W. U harlis spadaju a. one vijesti koje govore
o AIejth.isselamovim svojstvima tj. o .tome kalkav je AlejhitSSelam ibio ;po svojim vanjskim i duevnim osdbi!Ilama.
Prema ~ome iharlls se dij~lit na ebir.i vrste:
IDje

l.

.
.. '
...
("~_,.All ...:..!;.~ l) tj. ono to je AJ.ejlhisse1aan rekao,
,.

....

JliPr.:

(Muslima:n je samo onaj, od sijeg su jezika i t"uke ostaJ.i

l'J.)JUSld.m(l!Ili. mirni i sigwtni.) NajviEje ima had.isa ove vrste.

.. . '

".

2. ( :.,.L.....ill
..:...~
( > tj. ooo to je Alejhisselam radilO,
.. ..
..,.
npr.:

. ,,,. \: . . , . . ,..... ,, '", '.

,. ,,

\i
~, '

_.,,rl . . _ ., .. , ~ "'": .r-

~,.,.-~~J r-',;J;;.J~:.-_1,. ......,~~

5 -

Uvod

1\l

te!. i had. nMllku

Jf:~ 4.111~lAuU

65

(A1ejhiSsellam bi obilazio siromane muslimane, posjei

vao ih i prarllio i JPrisustvova'O njihovim denarzama.)
3. (~_.r,)~:JI~~r) .tj. ono to je Aqejlriooelam vidio
iJi uo da ini j edan mwslimaa1, pa to atnjom odobrio i
ckxtinog ne opomei'lluo, r11pr.:

,. ,,.,

. ~ ~ ~ ~ \~.t; ~\.: ~~J

(Pria Dfilbix ib. Semure: 'Sjedio sam sa Ailejhisselamom
v~ od stdl:ine .I)!Uta, rpa bi nQ~'OVi dTu.govi tie<lan drugo-

me reci.tov~li rpjoerune i ~ialjali tota 1z !Pfdisla.m.Slrog

doba, a on bi wt:i.o i IX>' ka~J;kad se s njima osmjehnu().')
4. Na et'V'rltom mjestu ddlarze hadisi koji sadnavaju
tjelesne ili d~evne ooo'bme A:lejbisselaanove i govore o
Alejhisselamovim svojstvima, npr.:

\ilt ~~:~..:('j (~'j ,JO\~( ,f: ). .a)e' ~1 ~{:;~\S'

1

(Mejhiselam je bio naj'lj~

ljen:xi po udi i v~adanju.)

OV!jek rpo

iaJgledu i naj-

(,.Alejihissellam bi dsugo utilo, a matlo se smijao.)

Ova definicija ihadisa je "airena meu hadislcim ue
lt'lljacima. Neki Ipak ISmaltra:jJU da hadis dana qpenlirtrl;jre marenj.e, rte se hadirom :prema nj.i1hovu milljenjJU nazivaju
i i'2lrE!kre Mej!ll.:isrelamov.ilh drugova - aShalba. i timreke po~jenja iz njih - tiabii:na. Ova ~pora.ba je rijebka m jpl()f>"Ve iZJaiba:en.a.

i ..:t

,.

Su.nrtet ( 4.i:..JI > u arapskom jeziku

nain

m~ !pf05turpak i

vladanja. Kao vjerski termin swmet aznwava Alejh.:ilsselamov rpost'Ulpak i n.ain nj~a vladanja. Sunnet

66

nekald <)Zil~.aNa i cjelOkupne njegi()'Ve hadise, pa se npr.

karte: lPrvi je vjer~i izvor Kur'atn, a ~ soonet. U
ovom se s.miSlu ~esto u,potreblja.va i rijei hadis. U .filkh.u
su.rmeot oznaava ono to je rvj.erom oprepo:rueno i to je
lij~ inilti. a ni1e stlrogla duanoot.

' ,. ...
Haber<~ l>,pak

u MaJPS]rom j-eziku znai vijeSt, a

u hadiskoj nauci se nekad U!POtrebljava lkao sinonim hadisa, a nekad ima Ofpieniltije maenlje ikao to ga ima rije
.. ~.....

eser <.}'J(). 'Nalim-e, rije eser

u arB(pSkom jeziilm

znai

trag, ootatalk i vijest, a u hadiskoj nauci ima open.iJtije

znaenje nego li had:is. Za'flo se ka!e: svaki je hadis eser,
a svak!i. eser nide hadis. 'Prema 1tome, eser bi .znaio viJesti ikoje se odnooe 111a Alel,ihftsse.'la:ma, aShafboe, 'tabiine i ostate J.jude. Nekad se u ovom sm~lu 'UJPf)ttebtljava. i haber.
Zato se hrisrorilku koji se !bavi vije<rtima ruqp6e lk~ ah

" J r:
bari Cc$
t...:. l~ } .
' .

Met:n, sened, isnOO, rlvajet i Ta-vija

iNe zna se da je bi'lo ko u histx:Jtriji davao vWe vano~

sti vijestin:na i qpremije IPOOttllpao u ovom pogledlll kao
ml.lSli:marni sa svojom tradicijom, vijestima Groj-e se odnose na Allejhi<>selama i viljesti.llna uqpe. Ond su lbiJ.jeili
ili !I)amtilli svalku vijest i svaki hadis zajedno sa lancem
ljudi q>re!ko koJih je .dotilna vijert st4gfta.
.........
Sama v:iJjest Hi sami hadi.s naziva se mebnom ~~l)
f{j . tekstom, a 1a:nac [jllldi JPrelko kojd.h je ta vtiljest do nas
' . ::
dola senedom ( .J..:...-1() tbj. osloncem. Ovalkrvo {Pre'niOenje
,_ .,
i !Prianje hadi:sa naziv.a se is:ndom <.>\!..o,Y l). Cesto se puta rije imad upo.trelbljava kao sin<mim ridei senai.
~

r~

Sened je kod hadisa VTflo vana stvaT. Po senedu 41iii

- da se ja!S'Ilo izrazimo - rpo vjerodostojnosti, uenoort:i
i rpolbamosti 'lj!Urli, koji ihadis oprenose I()Oznajemo V!j.erodostojne hadise oo slahiih ,;. on'iih hadisa. !k-oji nijesu vjero-

dastojiili. J_ zbilja da
5*

h~je

sened.a, Bog zna, ta bi se sve

67

u vjeru uwkllo. Zart:o i ika2e vel-iki i.slamSk1ocen1a!k AbdU!llah lb. Mubarek: Sened je od vjere. Da nije seneda,
to i'bi ko htiiO, govoa:-io lbi. U uvodu Muslimow Sahiha
stoji da je Ehu .Jshak Ta.J:ilkani pitao Abdunlah b. MuJbareJka za jedan ihadis, lkaikav ge. Abduhla!h ga up.irta od koga
ga je uo, a avaj ree: Od Sihab .b. Hiraa. lPoUJZdan je
ovjelk, na to e All::idn.l'llalh, a~i od ikoga .ga je 001 uo? Od
Had.iad b. Dinara, odgovori IDbu JLs.bak I taj je p<)U2ldan,
ve!Li Abdullah, ail:i od koga ga je on oo? Bogme, on samo
ve'li, da je tt~ hadis Alejhisse1am rekao, a ne pria od
k.qga ga je uo, OO!govori .IDbu Ishiilk. Na to e AI;dullaih:
E Ebu IShMru, meu Hadad lb. D.i!narom i Alejhisselamo.m &U brojne jpustin'je, ikoje ni najlbOllje deve ne mogu jprebrodLti! Iz ovog ra,zumijemo koltku su vaJmoot JPOlalgaO.i ~lamski uenjaci senedu.
Gore ISmo naveli da se ovakvo prilpovjedanje hadisa
nll'ziva ilsnadom. Pored ovog~a izraza ,postoji ,_,.,.
jo jedan
iz,
raz koji ima tisto znaiene, a to je f'ivdjet <~ '-'.)1 ). Ljudd Ikoji na ovaj .nailn 'J)l"elWSe hadis zovu se ,.revijama
~ "':
' .,.
<IS,.JI.)I jpllurall: ol__,')l ). Ravije su dalkle ljudi koji sainjavaju ;}anac hla sened jednog hadisa.

Musnid, muJI.clld:dis, hdfiz, hud.Me i hakim

U nruslQI\111 navedEila imooa su nazivi za jude koji se

bave,.rhadislkom nau!kom. Najnii stepen je mu.sn.id
< : l l> Tim dmenom se .na-z.iJVa ovjek Ikoji rpria hac.tise
sa n.1iilhovim senedima Jbez dbzira na to da li on po2llla:je

,.

tanine strun-o znaenj.e

tih

lh~a,

njihovu vrijednost

i ljude rpreloo kojilh su ti hadisi. d o njaga dop~r1i.

,_ .. ,,._.
Iza toga: ,dolazi muhadd.is <..:.. ~ i> Tim ISe ianenom

nazirva .ov}eJk k-oj-i -pria hadise i .p~aje niihovo "stru.Ono

njihovu vrij-edn:oot ,i J.jooe Ikoji ih :pr.iaju. Pomavanje haldisa u .na1manrlu lf'lllku 1reba da bude ovalkvo.
IJ)a da se mogne nazvati naukom. Zarto fikhski UIenjaci
kafu: K-ada :bi neJko oporul)io neto 'uen,jacima' illi 'ulemi', ne bi Ill tu grtliP'I.l ~ada:li lj.udi k-oji samo -preprlaznaenje,

68

vaju hadise, a ne fPOC'llllaju njihova sbrU!na rmaooja niti

senede tm hadisa nit~ ~jooe Ikoji ih prenose, jer samo prepriavanje nije naulka.

Na treem mjestu ddlatzi ha.fiz (~G.J' (). Taj naziv

zaiSlu!uje ona~j lp'Ozncwaiac ihadisa ikoji 111adma.+i stapern muhadisa 'U poznavanju lhadiske l!lawke. Ova;j ~ !pOjam !!le da
tano odrediti, a osjm toga mijenja se -i 'J)rema vremenu.
Dem.alu<Mm el...Miizrli definie pojam hafiza i k~e: U
najmonjoj mjeri treba da 'bude broj l judi hadi&kith, ije
biogralfije :i kri'lii~e ocjene on opoznaje, vei od broja onih
koje on ne poznaje. llbiJli Se!jjidin nas kae: Ha.fiiz je
O'llaj ovjek koji poznaj e !generacije ( "'-:..(~l hadilskili ljudi
taiko da u rSva.koj gelneraciji bude -broj njemu p02ll'la.tih
ljudi vei od njemu n1PQZ11atilh. Ne!lci kau: :.Hafiz
ona1 koja fPO<Zl1aje matinu h~ljada hadisa. Iz ovih se definicija daJde ozalk.1j!UIOlti da je ovaj 111a2Ji,v !Vrtlo rijedaik, a
na~roitto u poznHjdm vremenima, kada se IJ)O'lje ove naulke
znatno !Proirilo, a ono ~o treba :poznavati sasvinn umn<XZ:ilo.
Ova tri l!laziva su gl'Si'Wli nazivi <za lj1t1.de rk!oji se bruve

oe

,_":

, .

hBidli.som. Neki dodaju naziv hudde <~l> i ka!U da

ga zasluuje onaj ikoji tpOZnaje rtri stot.ilne lh.i[jada haddsa,
i hakim <';-G...fl), a z.aslutuje ~a onaj 'koji pozua(je sve
ha<Hse; ora2'Jll.lll!i.je se njilhove tekstove, njd'hove sooede, ikritiku 1ju& i njihove ibiogra:fije. Ova su dva naziva mallo

poonaJta kao strucni nazivi.

Nee lb:Uti na odmet ako ovdje dooesemo nelrolinto vijesti o tome koli.'ko 5U hamsa iPa.mltili i znoalli veliiki ue
njaci. Ovim e se bolje osvijetliti i pojam hafi!Za.
Kae Ahmerl lb. Hal!bbel: Ja sam izabrao orva1 swj
Musned liZ sedam sltotil!la i tpedeset hiljada hadilsa.
Ja~hja b. Mein vefli: Ja sam svojom TU1oam zalpisao

milijun hadfusa.
Buhari:ja jpl'oca: Ja ,pamtim stotinu hi'ljada vjerodostojnih i dvi:j e stotine hiljada slabi1oi'h h~sa.
Muslim lka:e: Ja sam sastavio ovai svoj Sahi!h i.z
tri stc.llbine !hiljada hadisa ikoje sam uo.

69

Ebu DavtU<i 3cwe: N~i5ao sam pet stotiala hliljada

Alejlhi.sselaillQV'ih ha~. a iz tih sam izaibrao one to sam
ih iWlilo u svoj Sunen.
Elbu Zur'a prila-: Ja znam na.opamet stotinu hiJdada
hadisa ilroje pamtim kao 'K ul huve1-1anu ehad.'
Ovdje tie !p<)trebno UJPOZ>QI'ioti na to da hadis1ci ue
njaci -esto IPUita rpod haldisom misle i izreke 11Shaba i tamina, a osim boga isti tekst sa drugim sened(l(lll kao i
ma!le promjene u ttalmtu i'li \Senedu badisa .rau.naju zasebnim hrud~oom. Zatl:.o 5e ne .treba Ou.diti visini gorn;jih
brojfki i ip]Jtati, gdje su drunrus !f:i toliki hadisi.
Hcu!is kao vjerski izvor

Alejllislsalamov ha.dils idi SUD'lnet je d'OO!gi vj'I'Ski izvor

u islamu. Na !PIVOm mjesbu dolazi Kur'an, a odmah iza
njega sunnet A:lejhisselamw. Na rtreem mjestu dolazi
id0ma' , a na mWTtom ))kijas. Zapravo ~avni v:jemki
i~ori su samo Kur'an i hl8d.ils, jer J>OISL.iednja dva a?:Vc:xra
nijesu saanastall!ni, m~go se rtemelje i zasnivaju na ~ur'anu
ili sunn-ebu.
Da je Kur'an rvjerSki argumalit i i'ZV<>r o tome ni1edan muslilrna n nema i ne smije imati l1!i najmanje sumnje.
S.to se !Pak tie hadisa, to moemo rei, da su svi dslamslci
uenjad, .pa :i ISVi musliman~, s analoon i:2m~mkoan nekih
zalb1udjeolih selklti, koje su se -dd /Pravog !puta udadjHe, slOO:ni
u ttome da de i hadi.s samostadrun vjerSki izvor i ~iartski
al1gllment. iNa temelju hadisa ili sUillleta isto Ikao i na
temelju Kur'ana moemo zakljiU-lti da je neto vjernka
dunost {liam m vaditb) i'li da je v.jerom. preporueno
(mendub) <illi da je dozvoljeno .(mtllbah) ili
ga je bolje
n8{PU!Stiti (mekruh) ili da je zabranjeno {hM'arn).
lz saanQg Ku.r'l3ltla razumi1emo da je i sunrnet !Vje.rski
izvor i saanosta,lan eriam!ki arlgumenai. !Prema <tome svaki musliman koji rprima~je Ku-r'an, a bez !toga ovtiek ne
nwe ll:xiti musliman, mor.ai IPriamartJi rla je hadis vjerski
izvor i eriart:ski arrgumemllt. Kur'an kde:

aa

70

(Reid: Ailoo vi volite Boga, mene elijedilte, Bog

zavQiljeti i grijehe vam O!J)rootiti.)
"_ ' ,

'~ul ~bi

, ..

vas

>

k Jr}l,tH 'W:

(Ko bude IJ)Okoran jpejgamberu, rt:aj se Bogu pdkocava.)

l;:iij ':..~~ ~~:.,'~'J;) ,..r~l

(. ~
.
[Sto vam dadne :(naJredi) pej!gamber, to v!i !Primi-be, a to

vam zabra111i toga se

prod.Jte! ]

[Mi smo pO!S>la'li ;tebi qpomoou {Kur'oo), da

svijetu to .im je ,pos1albo.]

!I'a.stumaii

~'J!.~~ \1, ~; 0,, -?.) 1,U: ~; L. ~

[On (Muhamed a. s.) ne govori od sebe i radr svojllh pro-

htjeva, nego je sve !to ;s&j,a objarva, ko1a mu se Olbjavljo~je.] Po:zmaJti mwf~ir SealiJbija kae da ovaj a1et .znai, da je :sve to Alejhisselarrn u p<>gl].edu vjere r~e B~ija
objava'. U DaJri-Inlijinu Sunenu stoji da je Ew.addin uitelj
Hassan 'govorio: Dilbr11 je AJlejhisselamu donooio i sumnet iJSto ikao. to mu je donosio. i Kw'an.
N a hadisu se ~ni va mnag'O vjerslkih IPr,qpisa. Kad
hadis ne !bi bio vjerski ilzvor, mi ne !bismo mali kodi!kio

!PUta na dam tl"1bamo iklarnjati namaoz, jer

~a izriito u
rna neki nain

Kiur'anru nen;)ia. Bretjposta.V'.ilmo da b:ismo

ffio0lg11i rrurumjehl da smo zad~eni !Pet puta dnevno obavljati namaiZ, a1i iz sam<Jlg Kur'ana ne bil5Ino mag[i saznati
nain ka:lro eino oba<VJ.jruti n3JffiaiZ. 'I sto rtako ne bismo mo1gli ~alti (R'rapiise o z~atu, jer Kur'arn samo nareuje da
se :zeka't da1j>e, a n;e !Prua nam !)J()tanlkih :raJZjan!jenja o
tome. Takvih sluajeva imademo wlo m'nogo, :iz Grojih se
vidi da haJClis 'bez sumnje m<"a b~ti .iedno vjen9k~ v.reUo
i erialtski ar,gumooaJt. AleJhisselam je svalk.u kur'ens'ku
naredbu prema Boijoj ZSIPOvijedi rastumalio svijetu svo71

j.im d1-elom Hi rije!ima. Zato je JJ/Pr. u pogledu nGmaza

rekao:

~~ ~)~~~ \5"" 1)..;

(:oKlarnjalj:te &:alko vidilte da ja !klanjam!) Za obrede hada

r~ de p....J.::.ib~ -o9d mene naruLte harl2ske obrede! Iz ovoga svega ISe dade jasno zakljuilti da je i had-is
vjerski ia:vor li da se svaki m'llSlimarn mora ,podvng;nuti
onome to ru ihadisu stoji i to je Alej~am lk!a.o tumaenje Kur'anu rekao ili radio.
H ~a nauka i njena podjela

Na'Ulka o hadisu se dijeli na dva dijela. Prvi se dio

'-"" ""
.. , ,.
.. .
rove ~ l..t! ~~JJ..\ (lt: a drugi dio ~t;_.) ~..!..!~.J.J..l
~....

..

.. .
~'-'!~:J-l

_",.

...

f':

).

,.
A, sastoH se od Alejhisselamo-

Prv.i dio ili

vih izreka i njegovih djela, ntjihovih rpam6eo.ja, prenoe-

ntia i

uvanja.

"' "'

'

'.

illrugi dio i'li ~ \): ~~J.J.I r1r: saiStoj.i se Old :pravila po

kojima se /l)(l'Znaju ramne osobirle metna i sened.a i od pravilla IPO lkojima se Q)OZ!laje l!lain i uslovi prenoenja i oprepriJavanja had:isa i S>vojStava njegovih prenosila~a.
Svrha prvQg dijela je sabrati Alejhisselamove hadise
i !POOJI.T.l<> :iih ISai:Uva.ti, a SV'l'ha ~ag diela je poznava1i
k~i se lhad.is mene .p rimiti, a koji ne mooe.
Dtnu!g:i ISe d io hadiske nauke pored gornjeg naziva ro. . . , ...... .. ,
"'"''
, ,.,,, ...
,, .
' "' ' ' .
v e jct ~JJ..
l
~~ h ... ili ; 'J l JA l ~~ L. ,... illi ) 'J l JA l .,. )U.,., l ,
,
L..
.;
;
"-",
,
"-."
~,

a .to sve .m~i terminologija hadisa. Taj se dio z ove jo i

~..U.: l J,roo'l a to z:naii temellje i oonO'VIlla IPrarvtila had~a.
Nan.Jka o hadisu jru sasvim V'ana nawka, rlja Je koriSt
v.rlo velika, jer se na , hadisu osnwa veiiila eriatskih
odredaba i rpomou njega se ~oznaje !h.ailal od harama.
Uenjaci hadisa imadu naroita .pravila rpo kojima rade,
)

72

naroite strune

izraze ili termine. St.oga ko se eli

UIPUtaJti; u lhadli~Sku nauku Hi uope sluiti hadis<>m, bezuvjoettno it'reba nSJj!Prije !pOZnavati tu .termi'!ll()logi!ju, ta !Pravila koja su !kato uvod harlt!Skoj nauci - ,treba da hude
...
J , ,
'
,_,. ,
..
'
wpuen u ..,.,
~ ~.j.,. l e: l 1. .. ili u "! l J ," ,
~,.U.. l ,k.
.
\ "'
imadu

&

Kmtak pregled rada o terminologiji ha.disa

O terminologiji hadi.:sa i o pravi'lima to se odnose
na ,prenoenje hadisa i njegovo JPrepriavanje rruzvila se
i>ta\1'3. U:i:tera:tura. Prvi Iko je o tom natt>isao zasebno djelo
ib:o je iked-i ja Ehu Muharmncl er-Ramehlurmuzi (umro olko
god. 360). On je n.alpisao djelo El-Muhaddisul-fasin bejner-ravi ve1-va.i alli u njemu n~je iscl'lpio svo port,rebno
g;ra~<:i'iwo. Lza njega je o ovoj vrsti hadi:Ske nauke !pisao :bu
Abdi;Hah el~Hakim (umro 405. god.) aU ni on nije svoje
djelo dovoljno sredio. Pos'lije Hakima hio je Ebu Nuajm
~uanro 430. god.) koji je na&tavio INid Hafk:imov, ali je i cm
ostavio dosta JPOS1a Ulenj.a.cima irza sebe. Na!k.<xl ovih je
bilh Hatiib el~algdadi (ltlmro 46~ . .god.) poznati historilk
i naJphsao je o 'Pravi'lima 'Prrooenja hadisa svoje djelo
El-Kiofaje fi ma'rifebi usuli i.ami.Jr-rirvaje i o :poottJlPklu
kod rpreiWIenja had:hsa djedo El-Damiu rJi adabi.:r-ravi
ves-oSfuni'<c Nema Sl<Qro nijedne hadiske struike, a da on
o njoj nije naJpisao fPOISebno djelo. Zart;o o njemu i kae
Ebu Belkr iibrti Nuta: Svak Iko IPrarvo 5Udi, rzma da su
hadiskim uenjacima iza Ha~tiiba sasvim pdtre'bna njegova
.

'-~

",, J

,,

djela. <~~
~ J ~>
.
Poslije Hatma pisaH su o ovoj V!rsti had:iSke nauke
mncgi uan;jaci k(Yji su se koristili H81ti'bovim djeLima.
Izmeu njih istaJknutemo !kadiju ljada kodi je rodom iz
Cautte (ltlmrro 544 . gold.). On je na;pisao djelo l-Ilmau
Ha Ulsuiir-rivajeti ves-oSema'. Uz njeg;a treba ~enuti
i Ebu Ha:fs el...MejanedZiju Ik oji je 579. god. na;pisao djelo
Ma la jeseul-muhaddise dah:llllhu<.e.
Poslije 1Wih se istalkao Tekijljuddiln Ebu Amr ibni Salii.h r(umro tl43. god.) koji je !predajui hadis u medresi
Erefuj.ji u DamaSku kzxliktkcro svoje (JJ02ll18ito djelo Ulu73

mlll-lhadiiS &:oje je u svi(jetu poznato pod imenom Muk addimebu Iil:ni.s..Salah . U ovom svom djelu on je sabrao sve glavne stwri ~z Halt~borvih djela, a tame je joo
dodao i iz d'l1.lgih djela to je trebalo. Gcwtovo sva lkast'ldJja
djela o ovoj naud su iai komen;tari, ill.i izv:ad.oi, iH skra.., .. ... . '
enja<.,~
ovog llbrti Sa!lahova djela. Nek:i su .ga alk
i u stihove prebolhli kao I'l'aikilja i Sujuthja. P0211ate su
njihove ''Elfijje tj. spjevovi. u ihi'ljadu stihova o hadiskoj
nauci. Izmeru .djela koja su skratena iz Ibni SalalhO!Va
djela nalirpoznaiije tie NIUhJbE!tul~i1ker f.i musta!le!hl ehli!l-eser od I'bni H~er el-A.sika1al!lirje (umro 852. god.). Ovo
je djelo lkomerrotarisao sam pisa(:. Osilm ovilh ~ena su
vr.i!j'1dna i ova djela: :.Et-Ta.k:ritb !Orl Nevev.ilje, lkomenta'l'
t-TaJkrilba od Sujutije, koji nooi ime Tedd:bur-ravi erhu Tam'ilbin-Nevavi i Tevdihun--nazaT i<Ia usulill-eser
od Tahir eO.-Deza'iorije.
o

"--""' )

Rad oko S'(J;biranja hadisa

Radi laJk:Se!g pregleda moemo rald oko salbkanja haditsa i rad o :hadisu troi):>e IPQdtjelilti u eSt ,perioda:
L

IPamrenje

2.

poetak

had1sa najpamet;

sabiranja haddsa u njige;

3. sabiranje hadisa zajedno sa fe'tvaana ashaba i Jtabi~na;

4. pisanje

.isk.t!jruivo

hadi'Sikih zbilnk:i;

5. odvaja111je vje'l'odostojnih salhilh hadilsa ru posebne 21bi.rke, i

6. J<.omentari!Sanje pojedilnih hadiskih 2Jbir1ki i nj(hovo preraiNanje.

I.

Pame'l't>je hadisa 11apa.met

'

.A'le,jihisselam joe imao naro.irte !Pilsaore ko)i lbi fPO nje-:

govoj naredbi zapisali svaku suru i svaki ajet 'koji bi bio

74

dbjaJVljen. Tako de sav Kiur'a!Il u Alejhis9ellcwm.ovo doba

bio !PQPisa!Il i alko nije ibio srubran u jOOilu 21btrtku, u .pooebnu Gmjigu - musha!f.
S hadisom je hi[o tVe drugai:je. Hadis tnrl.je bio popisan ni<ti saJk.UIPljen u knjilge, nego je ,rprenoern od usta
do usta. Sam Alejhi.sselam je bio zalbran:io da se haldis
pie. U Muslimovu Salhi.Jhu stoji da je Mejhisselam rekao:
-

''

(:?jj-~ t'/~ J ~:-_i; _ul )1 ~~;J-~ tr.SJ ~

(Nemojte od mene pisalti! Ko na.pie to osim Kur'ana,
neka to tp01brie! t:Prlajie od mene, u ~tome ,g rijeha ni

smetnje nema.) U!Zr()k ovoj z<librani 1lei u tome .to se

A1ejhiJSselam hoja.o, da iSe togod to ne spada ru Kwr'an
ne bi umije5allo u Kuor'an. Uzrokom ove zafbrane moe se
smatrati i to, to je u /POatlku .islama vrlo mrulen broj
ljudi rpoznavao rpismo, ipa je rtrefbailo taj ma'li broj rpimnu
vjetih ljudi obratiti samo na pisanje Km'ana, jer je ~a
gllavna stvar !billa 1pobpuno oouvaii svaiku lrur'a.nSku ri:je.
Kasnije je Alejlhis.selam dozv.oUo, da se i h>aidiJS pi~e.
Uzrok -ovoj <lOZ'Voli bio je to to se u~jelo rastarviti Kur'an
od rijei AlejlhisseJlattnovih i to to se Alejhis:selamov::im
nastojanjem q:>ilsmenost !brzo proirila 1 :broj !f)ismen'ilh [judi zm.atno u~ao. !(Smatramo da je slUIOaj sa zal!'obljenicima na Bedru dobro p()Walt.)
Da je 2Jbi1ja Alejhi&selam .kasnide d02vo1io da se i
ha.dis 'J)iSe vidi :se i iz slijede!erga: Katda je Meka ol9Vojena, Alejhisselam je odrao jedan govor (hu~u}. Nakon
govora jedan od tprisu1ln.hll po imenu Ehu S.llb. zatra!io je
da mu se :taj govor narplle. Na to je A!lejhi&Selam rekao:
:C!t!-~'~1~.'-~--y N<a(pilite Ebu $ahul U BU!harilj~nu Sahihu
stoji da je Ebu H'Uii'e!]<re rekao:

e. \11, J;_ r~-~ }i.<:( "~r ~J: J ;lt.''~~

J.; -~~~-~~:o:...;r ~ e.

(Nema medu Allejlh:hsselamov.im drugovima niko da pam-

75

ti vie hadisa oo mwe ooim AlbdU!laih lb. Aanr, jer je on

pisao, a ja nijesam 2'llllaO tPisati.) U Ebu Davuid:ovu Sunen'l.l stoj;i slijede:e:

' J,_r') ~ 'e._.

'' '

;ill

If"

.: ,

k" ' -)V. ' _ V

'"'t

"" ' " ...T...

'

IS-' oJ-' ....,..:."1 l ...:.,..o : .._p\.11 .J..J .r' a. l c./i

.;

..

..

""

~l:.~~:;.~ J5 :?-.i~: l'}li:; J/)~; ~~:;,;k; '.11 ~

.
""
..
2..1~1-~)1 :;: -~l~ l-~ ~\j ;~--~l' J \.o )l~ '\.k:;~).~
,

~_.iJI~; :.1,r'i': JfA;~A:~JI, f~~ ,;_~_\;~t:~J ~JJ~, ~1j.;,iu1,JJ~J

-!

.... ::::

..:;>- \lt ~

.... ",

e;..?:

...

,.

L.,~_~

(l>Rria

Alhdulah 'b. Amr b. '*-As: Ja sam !Pisao sve to

sam ad Alejhisselama uo, pa me K'l.lrejserv:ili apri.jeie
i ll"ekooe mi, da n-e (Piem sve, jer je i klejhiooelam ovjek;
govori i Ikada je raspoa.~en i kada je ou srd!N>i-. Na to ga
ooustalllem od ,pi:sainja. Kasnije to spomenem A:lejhisselamu, a on ipO(kaa:aMi 1p'l"Stom u svoja usta, ree mi: ta!Pii,
jer :taJko mi On~a u ijoj je ruci d~a moja, ne iallazi ~
m.oj'ilh usta neg011i dstiJna.) Abdulaih b . Amr je jo za Aledhii.sseamova ~vota sastaviQ jedn'll .7Jb~rtku h~isa, Ikoja 'je
meu 'Uel'lljacima hadisa JPOZI'latla pod imenom Es-Sadika (;,.hUl) .tj. d&tilnllta. Tu zJbi.nku ,pi'i~a u.nlllk Abdullah
b. Amrov Amr b . . Suajb od svoga oca Sua.jba a ovaj od
'

.;

..

'

' ,

svoga djeda AlbduHah ib. Amra ~~~ ; _..(....,.,. "0-~ '---:-"!;.J

v ../ )
.

..

".. "

,. ,. ".

....

".

<!,""":vo.;-:} .:.r ,/ y.\ Na QVU .su se zbirlou oolanja'li sva

etvorica imama: Elbu Hamfe, Satfiilja, Malik i Ahmed
iiJ:mi Hrunlbeil. Ova zbilika danas u cijelosti ne rpootoji nego
se nailazi ra~Zaswta po .ra0nilm 'hadiskim djelima .

.U.

Poetak

sabiranja hadisa u knjige

.Kako SrnQ gore reKili. ib'i!lo je j.OO za AlejhiiSSela.m<>va

vremana ljudi koji 9U rpisalti ha.dis. i 5albia"ali .ga u ikmljig e,

..
76

ali je dtpaik to jedna rijetkoot, jer je veina hadisa ootalla

sawvana samo u ,pa.Illtenju. .Pravi IPQetalk sabiran~a had:ilsa u lkn.ji,ge 1pada u 100. godm.u 'PO Hildr.i; dalklle n~ako
devedeset godina iza A1ejhmselamove smr.ti.
Brvi ikoj i je to !J>L'ta!nde pokrenuo i dao !POVoda da se
hadis sklJlPlja u knj~e bw j>e vrijedni ~Umejevi&i haHfa
Omer b. Abdu'l'azitz (vladao od 99-101. g-Od.).
Jo ;prije njega !bili su to polkuali haiiie IDbu Bedu
i Om..er, aili .nijesu thSlPleli. 'Piria se da je Ehu Bekr bio
sabra.o ~o P1: stotina hadi.sa !Zaltian ih je dao ~a'lu1ti, jer
se bojoo, a1ko ne .m01,gne salhra<ti sve hadise, da svijet n>e
od:baci one .koji ne budu U njegovoj !Zbia:ci. Taikoder je i
Omer .Oio naumio da sal:loe<re hadi.s, adi j~ i oo :iz &linli!h
ra.2lloga od toga odustao.
Karela je Omer tb. Abdul A7liz IJ)OOtao haililfa ZS!Pazio je
da postepeno ixwnriru ljudi koji ro doekaJli Alejhisselama i od njega uJU ll1.D'l.age harlilse. Qpazio je da izumiru
i ljudi koji su doekali Al~jhri:sselamove d'l"UUggve, a osim
toga vidio je, da se i la poela iTiltL Zalto je on odluio
izdati naredbu da se srubke hadis.
Nekalko oko 100. godine 'PO Hidri rpisao j~ on svome
namjesrrilku i kadiji u Medbni Ebu Be!kr i.bni. Hazmu: PoglledaJj pa to nae Allejhlisselamovti.h thadiisa !'POPi& ili, j~&
se ja bojim da ne fPOllU'U ~eni ljudi. Nemoj iPrimati :nita ooilm Mejhisselrumovih harlisa. N elk ueni ljudi ire
nan.tlru ne bi li naUllili oil!i. mji ne znaju. NaU!ka .nee !propasti sve dak ne !pOOt an~ tajna. Izmeu ostalog on je naredio Ebu Bek'l' ilbni Ha.zmu da pqpie hadise :koji se nalaze :kod Amre keri Albdurrahmanove i Kasima sina Muhamedova, a unuloa hwli!fe Ebu Bekra. Pisao je takoer i
osta!lim svojim namjesnicima u glavnim gradovima da se
i ani pobri;n,u oko salkwpl.janja hadisa.
Kliie se da se tPrvi odazvao njegovoj na<redlbi l'bni
Sihalb e!Z-Z'U'hri {U!ITIJI'o 124. god.) koji je slovio kao vrlo
U'en ~vj~ u Hi'CtlJazu i Samu. Sujutija u 5VOjoj Elfijji
spaminje ovo ;i kae:

77

III. Sabiranje hadisa zajedno sa fetvama ashaba i tabiina

Zatim su /P'()ele mcarti Zb~nke koje su pored Mejhisselamovih hadisa sadrava!le i fetve ashaba i tabiijzna.
Prvi! koji su ovaj il"ad z<ij)()eli biM su:

tJ Meki Ibni Durej~ {umro 150. god)

U Medill'li Ibni Ishak (150) i Malik {179)
U Basri Rabi' ibni Sabih. (160), Seid ibni Elbi ArUbe
{156) i Ha.mmad iibni Seleme {176)
u Kuii Swfjan es-Sevl"i {161)
U Samu ENzali1ja (156)
U Vasitu Huejm {188)
U Jemenu Ma'mer (153)
U Retiu Derir i'bni Albdulhamid {188) i
U Harasamu Albdullah ibni Mubarek (UH)
IV. Pi.sanje

i.9klju.ivo

hadiskih zbirki

Poetkom tre~ stoljea mijenia se nain

ha.disa. Uoojaci nastoje da had~ -odvoje od

.sabi-ranja
miljenja
ashaba i !etvi >ta!bhlna. Prvi koji sy ovim lJ)UJtem Jm-enwli
bijaihu: Ubejdu.Uah ibni Musa iz Kufe (umro 213. god.),
Musedded iz Hasre (228), Esed il:mi Milsa (212), i Nuajm
ilbni: Ham:mad (228). On.i svoje rz:birke na~vaju Musnedima. Iza ovih Sllijede Ahmed ~bni Hanbel {241), lshalk
i.bni Rah~ejh {238), 05man iibni IDbi Sejbe (239), i drugi.
V. Odvajanje vjerodostojnih

haisa

u posebne zbirke

U svim dosle spomenutim hadiskim :zJbirlkama pomijealnd su vjerodostojni, dobri i slabi h<adis-i. CiJta,lae je
mogao jEd:i!no na taj IIlaiin x~ati vjerodostojne i dobre hadise, alko je IJ)Otanko iiSlpi tao svakog raviju i pregledao da u dotin<ml hadisu nema d~ mana koje bi mu
vjerod.ostoj111oot kmjile. Ko n~je bio za ovo soosdban, nije
mogao ni r~ti vjerodostojne had,jse od s'ISJbih. Prema tome osjeala se pO/toraba da se put alaka. Staga su
78

nelit-i hadiski uenjaci poeli izdvajati vjerodostojne (saWh) hadfl:se i sabiJ!'lalti ih u IJ)OSebne i2lbirke. Prvi Ikoji je
kren'UJO ovim putem 1bilo je 'E hu Nbdillah Muhamed b.
Ismatl eJ..;Buhari (256). On Je u svom hadiskom djelu, koje
je na cijelom sviliettu /POZI'la'to, sabrao doota velak broj yje;rodostojnfh hadisa iz svih .IPO~lavlja vjecrske nauke. Za
nj.im se poveo M uslim 'b. -ei....Hadad, a za ovom dvojioom
jo velilk -broj hadi.Skih ruoojoaika kao to su Rakim, Ibnu
llibban, tbn u Huz,ejme i dru,gi.

Vl. Komenta.risanje pojedinih hadiskih zbirki i njihovo

pre-raivanje i dotjerivanje
Tree stoljee /PO Hid~ri

je zlatno doba sabiranja ha-

had.iski uenjaci. U n jemu su nilkle najtpOZnatije hadi ske zblvke, a naroito onih
,._-:.. ,. ,_,"",. . ,.,
est ( ~~ ~l) ikoje .su .o5lonac svili islam.sk.iih UieruJalka lkasn1jiJh doba i koje s maim i:zm;zetkom u sebi vjerno uvaju gotovo o.io Ad.e}hi&Se1amov sunn~.
Sa zavre1ik'Om treetg .s.toiljea /Prestaje ~laV!Ilom sabira!l1je harlisa, a po.inde dOiba !k:omentarisanja glavnih
hadi.skih ~bittiki i doba njihova ~reraivaa1ja, ddtjerivanja
i 'Oilakiavanja da hudu to ,pr.istuPa::n.ije. Ovo doba traje
sve do danas. U <Worn ,periodu je niklo na hiljade hadiskih djela koja se 121e dadu nabrojiti.

disa. U njemu su ivjeli

najvei

Razne vrste hadislkih zbirki

K.od sa1bimnja hadisa u zbiJ'ke haddski su uenjaci
imaH vie na.i.na. Nelki su sabirali na jedno mjooto hadise koje priq:lov.Ljeda jedan sahabija {Alejhisselamov
drug) lbe.z ob:tlka .na to se oo.n.oee rti hadilsi. Zartim bi ih sahabij.e poredaH Iljpr. /PO njihovoj prednooti; najprije bi
dooli hardisi hulefai-roidina, Olllda hadisi ostale aer.ei-mu'beere
itd. Ovakve
se ;z;bin':ke nazivaju mu.snedima
,., . ,_"
.
.
1
< _ -J l), a !imade tih wlo mnogo. Kettan~ja ih je u svojoj
Er-:Risaletuil-mustatrefi n:albrojio ~ od eOO.eset. . .
79

Neki 6U samo sa!lrall vjerodostojne {sahiih) hadise,

poredavi ih IPO poglavljima. Ovakve se 2lbirke oow sa' ~ "'
.
hiM11Ut <~l), a iiJnade ih takioer doota, iako manje
nego mtuSileda.
Nelki su U(lel:i pqgllavlja filkha i salbral!i hadise koji se
na nliilh odnose. Ovalkve se zbirke zovu SUnenima
' t

(~().

samo na 'J)<)tglavlja ~ikha

nego su u svoje zibirlke unijeli poglavlja iz svih .grana
islamske naulke. NfPI'. spomenuli su hadise koji se odnooe
na v.Jerovanje<,.J~il~t:'~ ), sva :poglavlja tikha, hadhse
kojd. se odnose na l!:ef.siT <,~:JI~C:f\ hadise :koji se Old-

Nak::i se nijesu

og~rani:ili

nose na ivotQpLs Alejhioo1amov < c?)G:n :, -~~ ~l:(>

, ,.
Ovakve se zlbirke n31Zivaju ctamii11Ut (t. ~l>.
DrugJ. 6U qpet UIZ Atlej.hisselaanove hadd.se $1Xlminjali
i ~jenj a ashaba i fetve tabiina. Ova vrsta hadiskih 2lbir' ~ - , . ..
~ zove se ?1lltt8annefima. ( o l l ).
Neki su ;poredali imena svoj.ih uitelja ili imena ashdba illi imena dnug.ilh ljudi abecednim redom, a onda kod
svakog imena ~enudi thadise koje dotini ovjeik pri'... ,. "
pOV'i:jeda. OvaJkve 2lbirlke zov;u >mWL'emima (
l >
Osim gore :ruavedooili naina, lP<> kojima su pisane
hadiSke 2ibiitke, .ima jo mn<Ogo raa:nih naina koje su sebi
uzeli za rpodlogu raa:n:i salhiraii hadhsa:. Mi smo istalkmuli
najlavnd:jre od njih.

.
r----t

NAJiPOZNATLJE HADISKE ZBIRIKE

A) Djela etvorice imama

l. Mu..med Ebu Han.ife (umro 150. god.). Ebu Hanife

ruje so'bom naJpi.sao nijednog hadiliskog djela iako se sluio had:isom i pozn~ao ~ga. Iza njegove smnti na,.-pisali
su rmnogi uenjaci hadiske zlbiTke, koje su nazvane :.Musnedi.ana bu Hanire. U ove aJbirke sabraH su one hadise

80

'

u ijim se senedima nalruzi ime Ebu Hani:f.e. :Petnaest

ovaikvih mumeda sabrao je u jednu 2lbirlru Ebul-Muej.jed
E:l.-Hatib el-Havarizmi (umro 655). On j-e tu Zbirku ;poredao .prema rpogllavlj;ima fikha i nazvao je Darniul-mesanid.
A:
2. Muvetta' ( l~""
U:_,.ll > Malikov (umro 17~).
Muvetta'
znai uitveni 1J)u't. Ovu je zbirku napisao sam Malirk i
dugo godina je dotjer.Wao i uenicima ,predavao. Zbog
toga s.e malo razlilkuju Mu~ttai koje su od Mali~ u raa:ndm vremenima uilli Tazni. uenici. Najpo2matiji Muve.tta'
je onaj to ga od Maililka pr~povijeda nj~ov uenik Jahja
b. Jahja el-Lejsi el-..E:nd.elusi (umro 234) ~;./~/'~(n}
,,'::",.,

~-~1 ~

U Muvettau imade Olko sOO.<a:rn stotina hadisa,

a osim tfiolga oalazi se mn-ogo iiikhskih ~Pitan-ja, koje je
Moadi'k svojim rijeima na .t~elju a'l',g"Umena!ta koja su kod
njega bili priznarti objasnilo. U Muveftau tPOred sah.i.!h i
mu:ttasil ha!Cli:sa ima i nek:ctliJko murse! hadisa i nekoliko
.... ' ('. .... ...
h!Jdisa bez seneda <,.!U~ V.:.~~). Muttasill hadlsi koji se nalaze u Muvettau ubrajaju se meu najvjerodostojnije
hadis e.
3. Musned Safiijim .(203). Ni Safiija Ikao .ni Ebu Hanile nije napisao svo,g~a mlllSl'leda. RaZJlika izmeu nj~a i
Ebu Hanife je u tome, to je on iza sebe ostavio lijep
broj djella, jpa d. o hadisu. Njegov je mtllSl1ed sastavio Ebul-A:bbas el-Esamm el...E.mevi 1(umro 346. god.) i u njega je
u:n:io hadise koje je 1Pr~povij,edao od Rebi' b. Sulejmana,
UIenika Safiljlina, a lkoj i .se naJJ.a:ze u Safiijimim djelima
El-Umrn i E-1-Meb.swt. Osim Musneda SafiiHna nalazi
se jo jedno hadislko djelo IPO imenu S1,.1nen Safiijin u
kome su saJbrani hadisi k<>je .pripovijeda Tahavija od Safiijitna ueni/ka Mu:renije. Oba su ova dijela tampana.
4. Mu.sned Ahmed b. Hanbelov (241) koji sadri oko
40.000 hadisa, a neki vele 30.000. On je lU svo.j musned
stavio samo ane hadhse, na koje se fPO njegovu miljenju
moe osloniti. Pored toga u njegovu se musnedu nalazi
i slabih '(datf) hadtsa. U ovom musn.edu ima i hadisa :koje
je dtidoo Ahmedov sin Albduhlah (umro 290. god.) i ravija
6 -

Uvod u tef. i had. naU!k:u

81

MUS11eda Elbu Bekn- el..,Katii (umro 368. ;god.) i to obojica

sa svoj.im .senedima. Athmedov musned je bez sumnje
jecmo od naj.glC})vni.jilh ~ih hadiskih izvora.

B) El-kutubus-sitbe (est najpoZ1Ultij'ih hadiskih zbirki)

l. Sahih Ebu AbdiUah Muhamed b. Ismail el-Buharije (266). .Potl})uno ime ovog djela je:
t' .

~~r:;J~)(.I ~:;;;t:it~~~_J.,.:)~;.:.::r: ~:,.:j,,r.~l~t:~r

Buiharija je ovo dj~o sastavio za 16 godina i kae se da
u nj nije zapisao nijednog hadi.sa, ddk se ne bi ok!UfPao
i lk>lanj~o dva :rekatta na.marza i hst.ilhare uinio. Sve je .to
iln:io iz velilke qpreznooti nastojei oda u svoje dj~ uvrsti
samo 0010 to je sasvim $ravno i vjerodootojno.
Buharija IJ)Onavlja na vie mjesta mnoge hadise u
svom Salhihu. Uzevi u ol>zir ponov!l:.ime hadiLse .u ovom
djelu ima 7.397 mwbtasil hadisa, a ne raunajui pona~
ljane u njoem.u ima 2.761 merftl' hadlis. - "'o.~Rft-.4'--< ..-& e, ~..,
,

~\;.\ f;'_.L\(.

~Al\r.i,!i"""

t ..

2. Sahih Ebul-Husejn MusLim b. el-Hd.ddad el-Kuejrije (Ul) . Ova h~di Ska zbwka, obzirom na vjerodostojnost, dolazi odmah iza Buhruri.jlne Zbirke. Neki je ak
pre!flpootavljaju i Buharijinoj J'Jb:ilrci. U Muslianovu Sahihu
ima Qko 4.000 !had.isa ne xaunajui ponovoljene. Muslimov
se sahih odJliJmlje time to su svi senedi :pojedinog hadisa
i sv e mogue va~rijacij:e mahna .salbrane na jedno mjes'to.

Ova d'Va djel.a zovu se jednd.m imenom s-Sahihiin

tj. dvije vjerodostojne :lJbi:nke. N}ihovi su aut-Gri u njili
unijeli sam.o .ooo to tie iPO nj.ih<>vu miljenju vjerod.o_,
S't.ojno, a t o su hadisi iii je sened sastmjen <J..-:.), a
nj-ihovi prilpovjedai IPOf!puno ,p ouZdani ljudi. Osim t~
(;

i salhahija, k.ojd hadiis od Alejhisselaoma rprispovjeda, je ,potpuno poom.at. Ovo je lbto nj-ihov Uvj-et kod sa:b-iiranja hadilsa, ~ se u hadiSkoj nauci zove struinim izrazom :.art~-Sej!hajn. - '<- 'n~ ,_,.._-''-~'-\
... fc.. \\1-'1'-''l'-- .l.-"-"'- ,...t-'
3. Sunen. Ebu DavUd Sulejm:an b. E'as e.s-Sidi.st
nije (275). Ebu ~avud je svoj Sooen saStavio u Bwgdadu,
~<~.'<~<EO ...., ,,s-A.,..~ '-' "1> -o-,.~ ;-t~ue'i>ll?t..

82

- < n-.~~
-- "'"

.... t-----~ "

y~ ~':."-" ....

~S>c

t.

- " ,., n.. t~... r. - z.~,>+\)

~~E''b"-.\ol>r:

~t:

gdje ,ga je pred njim uilo mnogo ljudi. Podnio ga de na

uvJd i Ahmed h-. Hanlbelu, kome se svidio, te ga j~ !POhvali<>. Krue HartitM>ija: Ehu Davudov Sunen je bollje
r~reen neg<> ii su Sahihi !Buharije i. Mu&lima i u njemu ima vie filkha nego li u njma.~ Ga'2lalija veli: ,;Do-

voljan de za

m~eh'i.da Sunen Ebu DW'Udov.

,
4 e. c-r; ....._';>\~"- ""'~~< .::.e- , <."".;:~;...u ....,._, 5<,c. '"" '-'
" ......!> ~ ... !;;(,'i;..l~ f,E' ",.,..~~e..
piai'} -~ ~ ri-<-MI" \ 1'8 "1>1 (>.:.~ ....... ~1"'
' "i. vzamt Ebu lsa. e!t-Ti.rmwi.je {279). Ti!rmizi:ja- je

osim f:ilklha u swj Dami' unio mnogo drugih po~lav1ja

;:-~ "' ..., . . ~ .. 5.A.'t>C? 't:\

-". .

iz vjerske na'Uke, te se stoga ovo dielo i natZiva damiom.

Njeg(YV se Dami' adlikuje tiane, ro je i:zJa svalkog had'isa
obj~io njegovu vrijednoot, ~ je nSIPOtnenuo imena
ashaba kojJ sline hadise pr.l,povi1edaju i to je u fiikbBitim
pogftavljima objasnio i miljenja ;PO.:ie.iniih ilmam:a: i ashalba. .S~,_,,;;o_:: "....,\.'),~,;:, '-'-l ~....,,.,...{'\..);;:-1 1 c l:> M,,~'--">'1 11-;'"

K\"\"~._,\.- -

\Lt\",.'

"< \~'~ o.A\ -~'.f..?\\'T-

5~ S~;;;:te'b~ 'AbJirrah~~'~Ah~d ~~ Suajb

en-Nesije (303). Nesaija je sasta'V'ib jednu veu ~ku hadioo,

koja je poznata pod imenom <f~~!:i..JI (velliki. sunen),
a zatim ju 1e na zahtjev mnogili JPdjaif:elja skratio. Ovo
skraEno manje rauna se petom !ZJbWkom od on~h '~
poonatih zbirlti i nosi naziv ~El-Mu~A i Sunen. Ova
se .z~ka odl.illruj e Jtfune to i:mneu sva etiri SUJnena u
njoj imalde najmanje slabih hadisa, a talroer i time to
na mniag.im mjestima 'J)Qtanllro objanjava lfa2li.laenje prenooiilaca (

.,..
JI..,:... ':_,JI '....;~:;.'~
).

t.,... ~z\

S?cs1 "' *'- '~>ls. .

6. Sunen Ebu A-bdiHah Muhammed b. Jezid Ibni Made el-Kazvin:ije {275). To je esta 21birtka od onih ~
( ._.f)\
pozna/tih zbi!rtk.i. Sadri oko 4.000 hadisa u 32 gl&ve
.
i nekifh 1.500 !pOig!avlja c'y~ ). U ovoj z:l>irci ima i dosta
sla!bi.h hadiisa, a1li pored t~ zb~rka je dosta vrijedna.
~

Ei -'' ~::;,,'1.!.

- -eT-"' ~' ~

Nedti haldi.Ski uenjaci raunaju da je svega pet glav' ". ... } ' .
n>ilh i !p021Ilatih hadiskih zbi.rtki e;_ . l' l '":"":..s::::Jr ). Od gore
srpomenwtilh est orui !Oidlbacuj:u Sunen od Il:mi :Ma.de. Neki
6*

83

--'1>1

o.pet u'Zima.ju na esto mjesto Summ Darimijin mjesto

Tibni .Ma..:letova SUltl!ena, a drugi qpet Muvetta' Malikov.

U Buharijinu i Muslimavu Saihihu nijesu saibrani svi

vjerodostojni (sahlh) had:isi. Stoga su neki hadi.ski ue
njaci nastojali da s~beru one hadise koji su vjerodostojni, a nijesu ih Bufharija i Muslim ~OIII1oou.1i u svojim
Sahmima. :tzmeu ovih se naroito istie Ebu Abdilah
el-H:k:im, zvani lbnJUl-Bejji' (umr-o u Nej.saburu 405). On
je na~pisao Zb.iTku harlisa !koj.u je nazvao Et-Mustedreku
ales-Sahiihajri t(iDopU!l'la uih.-aJrijinu i MUS'l!ian<Yvu SaihiJhu).
U ovu je zbirku uvrstio hadise koji odgovaraju uvietima
BIU!harije i Mmlima illi th ar uvjatima jednog od njih dvo-

jke ili su po

n.joe~g,ovu

miljenju vjerod.ostojlni, :pa makar

i ne .udov>Oljavali uvjetu ni iednog od njih dvojke. Pored t~a u Mustedrek.u imade prilian broj slabih hadisa, a za nelke su rekli nek! hadi:Ski. .ktritiari -da su i
.~>mevdu - lani. Haikimov MU:Stedre!k je !pl'eradi>O i skratio, <Ybjasnivi i vrijednost svakog hadisa sa svoje strane,
Semsudtdin ez-Zeheibli .(748). Ova je prerada poznata pod
imenmn Telhisul- Mu.stedrek.

...
Hadise gore spomenurt:ih est zoirki, raunajui kao
esbu Mal~kow Muvebta', salbrao je u jedruu cz:bir.Jru Rezin
b. Muavije e.-Aibderi (535). Njegoyo je djelo tpOZI'lato pod
imenom Et-Ted:rid. Budui da ovo dj~lo nije bilo 'kako treba sreeno, sreruo ga je kasnije M~dudin Ibni
iEsiJr ('606) li oo~ao ,namiu.l-llsul mi.!l1: ehadisir-.Resul.
preradu je 0iP1f; sk.Nutio A:bdurraftml.a!l1 I.blnud-Dej.b a' e-Sejlbani (944) i nazvao Tejsirul-vusul.

i])lmi :Esilrovtu

Ill. DRUGE NAJPOZNATIJE HADTSKE ZBIRKE

l. Su.nen Bejhekijin (458). Bejhekija Je napisao dva

su.nena: :.Es-Sunen!Ull.-drulbra (Veli:ki sunen) i Es-SU:llenus-sugra (Mali sunem). NajfPOZilatiji je veliki sunen koji
84
,

....

je rasporeen prema rasporedu Murenijina Muhteoora

o afiiljSkom filkhu. Ovaj sunen sadri .gotovo s:ve hadtse
koji se odnooe na filkihske propi~Se i rauna se medu velike hadi'Ske zJbirke (ima deset debelih svezruka).
2. Sunen Darekutnijin (385). U ovom sunenu je pisac sabrao veinom gaTib haldi.se koji se odnose na fhlclt.
3. Sahih Ibnu Huzejme (311). U ovom djelu je rpi.sac
uvj.etovao da saoeTe samo vjerodostojne hadilse.
4. Za Ibnu Huzejmom
Hibbcin el-BUSiti. (354) te je
vjerodostojnih hadisa koju
nai n r~redio i narzvao

se poveo i nj.e_gov uenik Ib11JU

i on sa~br:ao jednu veu zbirku
je na neobican dosle nepoznaJt
Et-Tekasimu vel-enva'.

5. Mu'dem Taberanijin (360) Taberani je sastavio

tri mu'dema: velilki El-Mu'demul-dtebir, srednj i E[-Mu'd2emul-evsat i maili El-Mu'demus-sagi!r. Veliki
je posredan po imenima Alejhi&selamovlih drugova i sadrli oko 60.000 hadisa. Sma-traju ga najveim mu'd:emQm
uqpe. Srednji je poTedan po uitaljima od !ko}il je pisac
sluao hadiJS; n jihov 'broj iznosi Oko dvije h'iljade, a sadlri oko 30.000 hadisa. Ovo je djelo i sam !Pi.sac nm01go
cijenio, }er je u njen mnogo truda ulo.w. Mali mu'dem
j e rporedan taJkO'er 1prema uiteljima pilsca, iji .broj iznos'i dko hil.iadu; od svalkQg je spomoouo IPO jedan ili dva
hadisa, te 'b roj haJdi<Sa iznosi oko 1.500.
BIOGRAF'IJE NAJPOZNATIJIH SA:BERACA HADISA
l. Elbu Albdi!llah MaHk b. Enes el-Himjeri el-Asbehi.
Njemu :pri1pada asni naziv Imamu Daril-thidre (Ima:m
Med'ime). Rodio se u Med:ini, gdje je kasnije i dje}ovao
i 1ri'O na'U!ku. Na glas je i2Jaoo jo Vrllo mlad. Sam bi
rekao: Ja !Ilijesam :poeo i.roavati fetve ddk mi n1ie ~o
sobnost 'Pr.i.ma~lo sedamdeset uenih ljudi. Malo je lj-udi
kod koj:i:h sam ja uio, a da se za svoga ivota nijesu
dhralali na me i !Pitali me o pojedinim naunim stva<rima. Prilpovljeda s e da ga je Ebu-Da'fer el~Moos1lr dao

85

zato to je zastupao miljenje da zakletva IPOd

presijom ne vrijedi. Kae se da su <ga naprijaif:elji dldevetali dia je s tim svo.Hm m~ljenjem htio rei ida !Prisega
koja se pod prooi1om daie ha!lifi nije vri1edna. Time su
tome njegovu m-1.l.ru>m miljenju httje'li druti politiku
boju.
Kada je HarU:n er-.Remd doao u Medirnu puruj.ui
na ha.ld, IJ)osloo je svoga ovjeka imami .Maliku i zamolio
ga da ~?Noli doi sa svojim Muvettaoan i odclati predavanje samom hailitfi. Mallik je .t o Oidlbio odg owrivi: Nauci rSe na noge dolazi, a naufka drUJgome ne ide. Vti jedini
je halifa uvaio CNO MaHlrovo miljooje i robom dOao
pred Maluka, te sa ostalim sluao Ma.JMrovo predavanje.
Ne 11na se ko je u CNom vei, Malik ili Harun, all su
obojka znali ouvati :ponoo i velroin:t,l nauke.
Sa 'S vih sbram.a svijeta 1judi su hrlili .da uju Malikova predavanja. NaJjmamenitiji tPr1wvjedaX': Muvettaa,
Jahja b. Jahja el-Lejsi ibio je iz dailekiog ID.rrdellusa. Mn01gi
uenjaci 5matra1fll da <Se rna Mali\ka odnose AlejhiS:Selabievati

move tr.:jei:

,~( ~ ~ ~' 0;tb.; _J:_Y ~l!r :_,.81 ~,.,~ 01 ~t!:J1.

...e"-':;"~ J~ :; t~)-~ :~l ~~:;~ . ~,dl -~\, .tP ~(
(Naskoro bi moglo doi vrijeme da svi}et putuje radi
nauke, 'Pli da ne nae niko;g uenijerg od 'u'enjaka Medilne.' )
Malilk je umro u Medini 179. godine, a bilo mu je
oko 90 .gOJdina. Kalda je umro rekao je S'lllfjan b. Ujejne:
!NjJe i.za sebe na .iltavoj zeml.H ootavio nikog sebi rarvna.
2. Ebu AJbdillah MUihammed b. Ismaili. e!-Buhari el_.Du'fi je rodom Turin. Rodio se 194. godine u Buh-ari,
a 210. je krenuo da obie tadan1e islamSke zemlje traei uene ljude od lk.oj~ bi mogao sluati hadis. Pu.tujue1 proao je Horasan, Iirak, Hi.dlaz, Sam i Misir. Jo
kao mbd istalkao se u !POZnavanju had.iisa. Kad je doao
u BISigdald sakurpiU su se u hadisu sposdbni rrjudi i htjeili
dknlalti Buh.arijinu sposobnoot. Uzeli su stotilnu ihadisa ...
'

86

te isprem~i njihove senede i metn-e, a onda m !J)Odijelilli desetorici ljudi. Ka:d j-e Buharija duao meu njili,
pristupio je jedan ,po jedan od $)omenute desetorke i
pttao za ~menUJte h.adise. Bluhari'ja je svakom oo1(ovorio, da ne zna, a kada su se svi ~zoodaH i prestali vie sa
.p.iJtanj.ima, onda je Buharija ~oeo i nabroJao sve hadise za .koje su ;ga ,pilta;li llfPOIZOriwi ,g'dje je u kome pogreka bila i !povrativi svaki sened svO'Ille metnu. Tim
se pokazala njegoVJa ~ost i svi su mu ~prftmalli ll.e
nost.

Rri k<>ncu iJvota povratio se tU BUJhruru, svoje rodno

mj-esto. TamOInji namjesnik HaUd b. Ahmed ez-Zuheli
pozvao ga je na svoj dvoc da ,predaje svoj Sahih njegovim si:oovima. Buharija se sustegao .i rekao da ne mooe
poniziti nrauiku nose6i je pred vladarska vrata i da ne
moe dr~ati naroita rpredavanja za njegove sinow, nego
alko etle slusa:ti nek )prisustvuju sa ostalim svijetom. Ovaj
ga je odgovor doveo u talkvo stanje, da 1e morao naopu9titi svoje rodno mjeSto i krenuti prema Semer1k.andu. U
mjestu Harten.k dVIa ferseha datl eko od Semerfka.nda zatelcl.a ga je smrt uoi Ramazanska.g Bajl.t"aalla 256. ~e.
Iza sabe mje oota~Vio om~kog poroda. Bio ie sa;svian
poboan. DanonOIno bi W;ivao u uenju Kur'ana. Bijae
srednjeg rasta, mrav i maa.o crn<>manjoast.
Osim Sahlha n3J):Jisao je joo lllTliOgo djela iz hadiske
nauke, od kojih emo istaknuti ova: >~El-Edebuil-mulf'red,
Halku-tf'ailiil-ibad, rE !t-Tarihul-&ebir, }>Et-Tarilhu!l-evsatt, !Et-TatrihUJS--sagir, Ref'u!l-jedej.n, >El-!kirn.etu haJl.-

fel-imam,

t-Temsrrul....k'E!biT

itd.

3. Ebu Ail:x:l1Hah Ahmed b. Muhammed b. Hanbet e...Sejbani. Majka mu je kao nosea doola iz Mer.va u Bag-

dad i tu ga rod.Ha 164. gOO,me.

N alkOill svTenih nauika slovio je !kao najp<Yl.l!l!atiji .UJe
njak u ha:disu u sv<>j.e vrijeme. Dovoiljan je ddk:umenatt
njegove ~nooti u h~u njegov Musn'ed. Kada je
imami: Safi:ija dooao u Bagdad pridruJio rotU se Alhmed
b. HanJbeQ i kori9tio se njegovim ~anjem. Kada je S.afiija
irzaao iz Ba:gdada r.ekao je: Nijesam ostavio u Bagdadu
pdbonij'E!g i ue:n.ijeg ovjeka Old Ahmed b. Ha::nibela.
87

Kada su se Mwteztlije bili osilHi i izmijeli pitanje o

~>h-alllkul-Kur'anlU Ahmed lb. Hanbel se !protivio i istakao
se kao branilal'! ehlus-oonnets'kog meiheba, te je radi toga bio i zatvaran i :hievan za vrijeme ha1ife Mustoosira
220. godine.
Njeg1ova predavanja ilz hadisa sluali su naj,g1aoovitij.i hadiski U!enjaci kao Buharija, Muslim i dru.gi.
Ahmed bijae visok crnomanjast starac, knom oboj'Ile brade i kose, IPUn dostojaootva. Umro je u -pet-ai~<: 12.
rebiullevela 241. godine. Na njegovoj denaxi je prisustvoVtallo bezbroj svijeta. UikO!Pa:n Je u hagdadskom tgrdblju llrod Ba:t:nt!l-Jlanba. Osta'V'i.o je dva ma: .&a!:tha i A!bduillalha. Satli.h je ibli10 !kadija, a AbduLlah ,pria od sv.og O'Ca
njagov Musned.
Ebul~Hwsejn

M.ws!im b. el-Hadd cid el..J{cuej.ri

en-Nejsabu'l'li. Rodio oge 204. Hi 206. g.<>dill1le. 2eljan h-adi-sa
prqputtovao je Iralk, Hidaz, Sam i Misir. Nekoliko je puta dola2lio u Bagdad.
On je krenuo Bulharijinim stopama i smatrao se njegov.im uen;ilk,om. Buharriju joe mnogo cijeniio ialko u uvodu svoga Sahlha 'k!ri.tikwje njegov postu;paJk kod odTei
vanja ISahi!h<( hadilsa.
Umro je 25. r edeba 261. godiJne u Nejsaburu, gdje
je i ulkQ'Pan.
Osim Sah:iha nruphsao ie io djela, od ko.idh su najpoznatij a ova: El-'M~ooul kebir, E'l-iDamiu a~Iel-eb
vab, 'Kitalbu!l-esmai 'Vel..Jruna, >)tKi:talbull-ilel, tKitabul-vulhdan, K ita-b u JV1hamill-muharddisin.
4.

5. Ebu Davud Sulejman b. E'as es Sidiistani. Rodio

se 202. :g"Oidine. Hadis je sluao od pozmaltiih i ~lasovitih
hadiskih u'<!enja1k a u Hi'daa;u, Samu, Misi'lm, Lra!ku i Horasanu. Od njega su hadis uili Tirmirzija, N-esaija, sin mu
Elbu BeJkr, Elbu Seid :m:mu1-A'ralb1, Ehu Aili el-Lu'lw, Ehu
Bakr h. Druse i drwgi'. Ova JPOSljednja trojica su ravije niegova Sunena.
Pr.:ira se da bi Elbu DaV'Ild obicavao rei: Ja sam
sabrao pet stotina hill1ada harlisa, a iz rtog broja sam iza- .
88

brao one to sam i\h uvrstio u ovo svoje dj~lo i iii broj
i1.mosi 4.800. Spomenuo sam sahlh hadise i ooe koji su
im s~ini i hliizi, a od svega t~a .dosta su :av}eik:ou k!oji
eli ouvati svoju vjeru etiri hadisa:
1. ..:..G~; 'J G: \i 1

eJ 1

{LjudSka djela su prema njihovim namjerama.~)

2. ~~~-'}(.'.Sj:_)'\ -i~,_;-;

v-,

(U dobra islamSka djela jeidno.g ovjeka gpadoa qa se

kloni onoga to ga se ne bite.)

(Ne moe musliman biti 'J)ravim muslimanom dok

ne bude elio svome bratu isto to sebi eli.)
4.

'J ,.

' ... , .. ...

,} .., J

, '

; .J - " ' ... ..

.!..:,~l ..;.. 4~7=--- J y l (. ' . . :J ~\ r!.r~.l J .J.:~

,

""

'.

..

eJ )l~ l

. (Ha~lal je objanjen i haram .ie obja:.n.jen a

njima imoa sumnjivih &tva1:1i ... )

meu

Umro je u Basii 16. evala 275. godine.

Osim Swnooa IPO'ZI'lata su mu i ova djela: Kit<i'bwl-merasil, Kdta:bul-karder, En-Nasihu vel-mensuh i
<ir.uga.
6. Ebu Isa Muhammed !b. I~ b. o.S.evre et-Tirmizi ,rodio
se 200. gOO.ine. Hadi.s je uio od poznatbilh ta-danjih hadisikJ.ih uen:jaika, a n.atroirto od Buha..rije. Na glas je izaao
sa svoj1m jalkim q:>amendem koje ie prelo u poslovicu.
Pred smrt .je bio oslij~io i dUigi niz godina tako slijep
predavao je hadis.
Umro je u T1itrmizu 13. redeba 279.
Osim Damia po2ma-t mu je i mnogo rairen Kitabu-ema11 o tjelesnim i duevnim osobinama Alejhisselamovim i Kirta:bul-ilel.

7. Ebu A.!bdli!Uah Mu!hammed b . jezid IlnL.i M.ade el-Kazvini er-Rebet rodio se 209 . .god:ne. Sluajui hadis

89

1propu'tovao je Irak, dolazio je u Basru, Kutu, Bagdad,

Meku, Sam, Misir i Rej. Slovio j~ kao uenJalk i haifirl:
hadisa. Umro je 22. Tamaza..na 273. ~
Osim Sunena tPQzniClJta su mu i ova djela: Tef.sil!'ul-Ku>r'an i Et....Tarih.
8. bu Albdilrr.ahmaln .Ahmed 1b. Suajb en-Nesdi. Rodri'O
se 215. godine. Poto je po obiaju proputovao tadanje
islamske lin-ajeve ueCi i sabirui hadis, bio se n~nio
u Misi-ru. Pod staroot je bio otiao u Damask i tamo meu ljudima koji su jo !bili zag rijani ;pristae Omejevita
najpisa;o djelo :.Hasaisu Ali (Odlike h. Mi.ie) to je iza..
maio n~jart;elj>stvo ma-se prema n jemu. Nelk:i su traili
da: im nl!J>.ie neto slino o Muaviji, ali im je on odgovo-rio, da Muavija lllema tih odlika i vrlina pa da bi ih
on m01gao sabrati, te je to joo vi!e masu rruwalli.o. JedanfPUt ga je masa 2lbog ov.Q(g'a napaJJ.a i istUkla u dami i i
u Damasku tolilro, da su ~a mocali nositi. Veli se, da je
odaiflle odnesen u Meku i da je tamo umro u ~u 303.
gdddne. Ovo 11avodi Da;rekrutni, dolk libni JulllUS, historik
Miis:ir a, k ae, da je Nesai1ja 'Umro 113. salfera 303. u Palestini.
Osim V1JJiko'g Su.nena 'i ma1.1og lk.O[jli .j e IJ)02mat IPod
im'l!mlm .Etl-"Meulditelba fP0211aJta !Su mu dlj ella : 'H asfrisu
A~i, Amel.u:l-jevmi val-'lejl~ .i d~.a.
9. Elbu Muihaaned AJbdUJllah b. Aib:::Lir:NI!hman ea-Darimi es-Sem~i ~rodio tse 181. goldilne. Gotovo 5'Vi liutb.r.i
onih l9etst 210ram.endrtih hadhslkili 7Jbitt1kli su IIll.i~v~ uenici.
N arr)iSa'O je Sumtl llwj1 se lllekta!d '$10IDi!n.i e i lP'C*i limenom musnooa, >Et-'I\ed\s:iir i El-'Dami'. Umr.o je 8. zwlhidleta 255. gooi.lne.

10. Ebu Bek:T Muhammrl !b. lslhatk Ibni Huzejme en-!NejiSalburi ~rodiK>' LSe 223. god!ine. Njemu JPI'itpad:a: alsl11 !na:ziiN llmamull-.e:iimm~ (lim-am imama). Mnio~ se iistakao
branet.i ehln.xs-6Ulrlln'Ert!sk1!Pl'avac i traei da se ne >
re'wi.li
i da se ne 'Ulda!j.u1e oo jclnog z.naen;ja vjerm:ih i!zvtoii'a.
Uz Sahili ~'ilnje se i njegov )J(K:ilta!~vlhilck Umro
j-e 2. ~&letila 311. godi!ne.
,

90

ll. Ebu Haltirm tM uh!ammOO. Ib.ntl- H ilYbcin .et-Te.mirn i

el-Bu.sti; smatra re iUIenik<:xm Ibni Hu-rejmirnim. Saibd:ru.Oi: i
uei hadis obmao j~ gradove i mjesta od Sa& na :istoku
do Aileik1Sarlrllrilje na ~. Neko v.rl1eme bilo je i kad~ja
u Setmerlkalnd!U. On rne bijak 19aallo UIOOnd.ak i halfilz hadisa
nego rprav'i ruen:jalk u IPu.nolm sm.islu !(We .rti;jeJi. Ilstica~ se
u :fiilk!hu, je!Ziooilm maru:JStima araq:JS]rog .1oezilk<a1 medicinSkpj Q'lnaaloot:i, ~noonjli: 'i ~ tada ;po:zm~tim zna-

nostii.ma.
Osilm Saihi!ha kujeg ~ ramije spotmmu!l!i l'll8fPi'Sao je

na iStot'ilne tddela, kolja su ve6:Unom prqpaila l ~a. Od

njih su na gl>aru i saiOwv.ama rt)<Xre ~d. ova: .,Kiltalbus--siik.at '(O ipO'UI2ldanim rpr.ilpovjedaima hlaldJ.sa), >..Kiiitalbuid-duafa' 1(0 slabim !Pf~edaima hadilsa), Revtl.oatwl-ulkaila' o 1debu i ahllabl. Ow j e fPOOlJtiadlnje djeik> i tampano.

12. EibuJ.-.KaSim S.UWetjman b. Ahmed et-Taberani trodio \9e 260. .gl(Xtine u Akfi. Zeljam hadiSke naulke ia.o j'e
vooinlu Wlam:sldh iklraeva. Osilm Igen-e ~Erliuit.ih mu'dema .n!8.1pisao joo velliik. broj, djela li ;oo glO"bovo ISVe o !haldi\SIU
u ik;oji se 1bi!jae u!iV'io. Umro de 28. zullk.a.deta '360. :g odit.n:e u 101. godrl.ni 51V'Oga iV1qt'ta.
13. Ebud...Hrusan A\lii. !b. Omer ed-Darekt.t.tni 11-Bagdadi. R<Xli.o oo 306. go!d.ilne. Po abia[ju mulhadi'sa obiiao }e
.iSJ.~e

zem!lje salbdiruii had'is. SloV'i.o je !kalO iU1nfja~k u

hadi.Su, lk::itr'8.etlu, aa:~j gramatici i edebu. Naq>amet je
mao 'dfuvane !ntcltolicin~ aTa,pskiih ~esnilka. Umro je 8. zullkadeta 385. gbdilne u Bag!dadu. Osim Sulnma m-an>isao ~e
j:O dosta dj.ella o h.aldJis:'lroj ttlatt.LCi.
}.4. Ebu A1bdiillalh Muhammed h. Aibdihlah Iibnml...Bejj>i'
el-Ha:kitn Ul-iN"-eijlSialhuru :rodio se 321. gQdiin:e. Putavao tie
ooiblitruti hadhs i i.staikao 'Se Ikao glaoovfut h.alfiz haJd'iisa. O
hakllisu je na{J)iisao 'Velik \broj djela i ru Ktelilma 3e imao
narOOitt ;uspjeh. OSim M~ fPOI2l!lalta: su mill djela
Historija Nej\9ahura, :EO.~erlhal, >Eil..Jkihill, FedailTh-Srufii i druga. Umro je :U salf-er.u 4()5 . .g().diJne.
91

Beki' Ahmed ib. Hus~jn el-Bejhek.i rodilo Sie

3-84. Jg'dilne. Njega smabraju ueni!lrom Hakim<Mrm. Sabilr.ui hams velilku je uslugu utini.o Ia!ftilijSkom f~kbcu napc:Yse i wlamskom ifilkhcu oo!p6e. Obim dva SU!Tlena naipisao
je jo ll.llliltJgo harlisldh djela Old kojih se ncljvje 5!PO'ffiilllju
!Dela:illun-nrubu'V'W, >Eil-'1Smau ves-silfa.t, Surubw:-iman
i dr.uga rdjela. Unwo j 10. durmarleltulata 4>58. gOOine u
N ej!Sa>bu!ru.
15.

t.bu

Podjela hadi.sa na mutevatir, mehur i ahdd

!I1IDe rpodij~ti

Hale& se

u iri kategorije:

l. Muteuatir. Ovaj se na'Ziv i ova

:podj~a uope

vie
~je u 'llfru1i-fillOO.u nego E u :usuli'ooo~haidJilsu, je r nfi.je
:zJadaa usuJi...Jhawa umanoviti da li koji ha1dils daJe pot(XUlno wvjere<ntie hli ne. M'llltevatir je cmaij h<l!diis Qroji pripoMijelda .od /I)OIielllka w do kr:aoa nj~wa ISeiJ.eda t01l:iki
bro.j }}urli da -u;qp6e 10e mO'emo pooumnjati Ill njoep;O'VU
istini.Jboslt. Prema tome mutevati!r -h adis dalje JPO!ipuno uvje-

'

....

, ...

'

,~

, ."

renje< ~l 'c5)J;::JI ~l> Uvjett

de da se

tU

svallroj gane-

raciji rprfupoVlje'daJa dOt'tronog hadisa nae tdliki ibr()fj ljuld.i

i da se oruo bo :se tna 'tati .naim. rprirpovjjeda !bu:de oon:i:vail.o
na vienj u oima :illi s1Ula!nli:u 'Uima.
,
.::- , , .. J.,
Mutevatir se idij'eli na !dva ldijela: a) ..s-.b....WI
_;1_,..:11
tj. same rijOOi w multlevati:r ikan 'l1jpr. hadrus:
/

(Ko na me ho'ti.lm.iJno slate nek s~bi f[>clipravi mjesto u

, ..... ... "' "' ' '-'
valtlri.) i ib) ~_,_:.....ll _;l _,_:ll 'tj. sa.d.rarj hal<:ili>a j-e mu tevatir, maik'ar \Salllle irl(jei i are lbhl.e takve. Kao !PI".imj.er tO'me
nelk. nam rpoo'lllli .uobiajeno .diioonJe rwkou 7la wi!jeme d<YVe.
To se ~e u tbliru siotilnu hadisa, 'ialko Iti hadisi. ne
gooNQ.re o jedmom sluaju nego JO II'arzmim sluajevima u
raJZ.nim prilikama i sa ll"8a..lrim rijeima. Multevatlhr hadlisa,
na.ro.ilto o.n:ilh druge 'VJ."Ste, imade dosta vetilk. broj. O muteva:b:ir had:isima su napisana i zasebna <el,jela
/

92

Kod mutevatiJr hadisa se ~ne mo.e .tano oldrad.i1Ii Jrolilki je broj lj'ltldl fP'Oibrd>an u svallroj ~eraciji, jer se to
ra7Jliikluje fPI'etnJa pr'l1llikama i ldkoltnost1ma. Gla'Wlo je mjer.iliJo da nam muttevatilr ldtafje sig.wno uvjerenje. Pored toga neki su UVljet<Wailri 5, mekli. l O, .nekli. 12 1r1eki 20, neki
40 iltjudi i'trl. Zbog mg.a bo mute<vartir daje rpo.t.puno uvjeren3e i capokal~biNo '21!1anje nije 1potrel:mo .raaprav}1atti o
vrijedn!CISti njegov.iJh ipr.i!povjedaa. Netki 'a!k kau da se
lood mutevat!ll" v.ij:efSti ne ;urvj-etU{je mi ruslam 'Pri!povjedrua
tj. mogu !J)rirpOlvjedai biti i nemws1ianruni.
2. Mehu:r je 3Jj hardils koji ima odreen broj seneda i <bo vie od dva, ali ne dostie stepen mu1evart:ka.
OvakJo ovaj fPC)jam ldefiiln.iu ill!Oerujaci usu'li-fi'kiha i nazivaju
' ,. . ,,.,
ga j oo i ilmlnom mustefkHu:.. l 1). Mehur kod uen.}aka lhardisa je haJdiiS koji je ttlli!lOgp ;po7ll1at i ra.Siren meru
hax:liiSkiim 1Uenjacima illi me<tu ~ma. :?ornekaJd se n.azi<V
mehwr UJpOII!r.elbllliava i za ome hald.hse koj:ima se svijet, makarr l obfini, mnogo ISiliui, {pa :imali ti lh.ad:si svoje semede
illi ne, lb:ili vjerod.astojni tilli ne. NfPr. hadisi:

'

~,.

....

.,

~J.Jf

.,.

.w

'

""

.,..

,tl

.,

.Jf if

mogu se !pO ovom Z!aldrujem !Ila-zvati mehur hadilsima iako

su sa:mi 1po selbi neistiniti.
3. Ahad su !Prema m.i1jenju uen.jaJka hadisa svi hadisi ko~i llliQesu mutevatir. Prema tome i mehur spada
u iliarl. Ahad lh:adill9i mogu biti vjerodootojni li rldbri, a
mogu ibiti i slalb!i i ll1edistinilti. Zabo osmo duni, da bismo
sa.zruaUi 1111jiihoV1U Vll"ijed!noot, ispita,ti mj i!hove senede i druge

otkoilinosti k<>je nam .u toan<e mo.g:u

'PQill.Oi.

Podjela had.isa abz:i.rom na vjerodostojn.ost

Prema miiltienju veine hadilSikih u6enj.aik.a hadisi se
~na vjerodootoj~MlS't dijele 111a .tri 'VII'Ste: sahth {vje93

rod.<>s'Wjrun), hasoo (doba'f) i daii (slab). Neki hatHslQi ue

n}aci diljele hadlise na dva ldi{jela: sahlh .i ldaif. R rema njihovu miljenj u has en hadisi spadaju u gTUJpu sahlh 'hadi:sa, te pTeana tome sahih kod nj.ih ima -ire 2ll1ae.'lje.

1. Sahih. Sahili je o.naj hadis koji jooa~n od dl1lgl()g

:pviiPOtv,ijeda~jl\1 lpOteni i sigurni !lju-di, a uz to nema 111Ji.kalkve :Skri vene m rune niti se rpr.oti'Vi .od sebe j~em haiCiisu.
Prema tQiffie brebaju slijedei uvjeti rpa rla cj1dan harl'i.s
bude sahih:
a) ~~ '..;t.-;1 tj. da lanac 'J)l'il)JOvrjedaa ibude sasla!v-

ljen, newre!kinwt. To ma i da svaki rJX>jedilnac u l.a:ncu

pr~povjedaa hude .dotini hada.s uo <>d sebi ~Pte11hodln~
pr~povjerlaa. Orvaj uvjelt tre'ba da se .na1aa:i od ~a
do 'k'I'aja sen.eda.
' , "" . . . ,
rb) .;_l l ..~..AJI Gpotenje) tj. da IPr~tpavjed~i dotinog ha''"' l
disa hudu tpolb.oni <~S"~
_,_._:JI l i JPr.is.tojna oponaamda <'"'"-',.,JI
Pod rpdboimOlu se ;razumi.~e-va da se ovdek dani runih
djetl.a i velikdh grijeha i da ne ustraje mi u vremrju malih
gri.ieha.
.. ...

'

e) \. :.tl tj. da sva!ki Jpri!povjedae bude dabro hadi:s

. :-

' .

UJpamtio (.tome se !kaiJe <!.J.....JI~ J ili da ga bude zaa>isao,

.pa -to kod sebe uiVao da ne bi .ko mijenja'O i isprav-ljao
",.

/'

'

.. ,

i - ~:.>-JI ~
. >

...

d) _.il.JI r.).<. tj. da ha:dis nema kalkiVe sktrivene mane

koja se a1<a pr-vj mah me moe zarpamti, a ikoja bi lkimjila
vrijednost ndeg<Ml.

e) j/i~' ll~~; t'j. da se 'Pt'lrpoVjeda tog hard:isa Ill~ protiiVi sa svcvjim tpr.ia>o'v!jetdanjem od sebe j.a'em prilpovjedau.

Rrern:a ,toane harl!i.s iz

1j1g ~anca tp!'ijpovjeldaa

ispad-

ne jedan illi vie !pl1ijpovjedaa alije saihrilh. Isto taiko ne moe biti oohih ooaj harl.is ~oj!i 1Pr1p.ov.i-j eda rovjelk: koj.i kll'i
vjer9kle !PI'OJ>ise ili 6ovj5k Ikojega uope ne 1pomamo iai

94

!kojli. mnagQ mbora.V>l~a i 21bog roga gnijei u fPI'ipwitjedanju. OSim ilxltga, !kaftro reirosmo, !Ile smije re ~
povijedalnje jdlnog ~Pf.i)pOivjedaa sukdllljravatti sa !PripovJEidanjem Jl)rilpovjOO-aa !kojii. je od njega d.ali illi s pri<povjedam.~em vie IPlilPwjed~. Ne sr:oilje ,biJtli .ni wivenih
ovijeik

,. ...

1llaiila

...

koje se :nazirvaju J-l.:ll .

0\llakav se thaldis rove ~4J_IJJ:~ (sam !PO selbi Vljero....

"'

dootlojaiil) .za: ral2llilllru od:~~- ~ '(lVjer.oid.oStx>joo, 2JOOg

drugog lhadisa). Sah!ih l1i gajrli.bi je on~ haldlils koji je

sam l l seDi ddbaJr _..;~11J:.;..: ), ailii mog v.ie fPU1Jeva lkoj!i.ma

je do na5 dopro 1P11je se !Ila &terpen :sahlha.

;2. Ha.sen. Hasan h001s ,je doota .blliz salh.iJh. hadisu. Od

sahlha se :rai7Jl:ilkJu1e u tdliko OO mu pri!Powjooai nijesu
OOiOI1ilk:o 111.a g[asu Ikao to ISU u saihiha. Ovalkvoo:n ha&su
,; J "
,..
se lk.a!e ~...l .il. .:".- (sam !PO sebi. dobaJr). Dalkile kao i kod
~

sah.iha i oVIdje tpOStOij;i "'""

o _,8 ";...:(dabar 2J'bog dn.lgDg). Ha.. ,..
san li gajrl.hi e onaj hadis tkoj~ nema svih wlova hasan
h.adisa, alii rZJbog vi.Seg lbroja seneda IPEIOlie se na sterpen
hasen harlisa.
Neki harli(<&;. .uenjaci 1\.lP()tre!bljQV~aju klod. ocjene po"'"'"',>"'"",
j'E!idfu:ilh !hoadisa itnrarre: "'e::--"..:"--.> ili u--~. Ovakve
iaJ:raze lima dbiiaj '\lP()'tlxel;jljarvati Tilr.mizija u svome Dat..
mi.tu. Ovo ma6i da dotiooi kir-J.tiar sumnJja rla lli tie ilw!dis
sa:liiJh. d1l':i ::hlaoon, a :moe mai:ti. i .t;o da 3e [prema dedznarn

sane.du sahih, a !Prema dirulgam hasen ili da ~e koid nekilh

haWSkilh. iUOelndaika saruh, a !kod drtulgilb. haoon. S!pomenluti
j2lrazi mJOigiU imalti SVlak<> od ~emllta tri znaenja vet
,prema III\jleSbu.
l sabili :i h.asen hadiSi sl.'t.We Ikao vjerSki. ~.
te se IIl(im.a rroogu ddkaziV'albi vjerska pl;tam.ja.
l sahiib. i hasm ha<Hsi se .qpet fPO .jaXfuui ,rlWJI:ikudru U
vie kategorija. iNa:jsiJgu.rtl!Lj.i. ISaihilh !hadisi su oni Ikoji se
nafta2Je u iB:uiharljil11u i iU Mwilimovu Sah!itru, .zatim <mi ikoji
se nallarz.e samo .u &hair~jinru, za.tim 001i ikoj.i se na:lawe

oni koji ~aju

uslovima Buharije i MuSlima, zafli.m oni koj:i ~varaiju
ruS!Dvima :Buhari~e. ~oni :koji odgOIV8ll"aj:U samo
~ima MUSlima; :za!tiJ;n oni Grojd ne ~araq.u usJnvima Buharije i Mluslima, a1i lih d~ h.adiski ~}aei sma-

samo u MtJSlimovu Sahihu,

za~

samo

bmj'll sahih hadisima. Od ovih sedam vrsta sah:ih 'hadi.sa

najj-ai

i najsig:ulmiji su lhadi.si IPI'Ve

uentjaoi namilvaju ,.;_-,; "'.3'{.: h.adisima.

v:rme

ikoje harliski

Tilr'mitQja u SV&m Oamiu mn01g.o ~e h31Sen had.ise. Hasan hadi5a ima dosta i '\I Ebu DaVludovru. SU!D~nu .
3. Daif. [)ai.f Hi slabi ha.dm je anaj ikome rredootaje
makar jEdan ruslov Broji se 1.raqj Jtcd sablilh d hasan tharllisa.
DariJf se ltlliO'e IPodideiU!ti na vie vrsta, llroje se meumbno
raaJWllruj.u u s1albosti. Neke od tih vrrsta imaju i ll'1Blroita
imena. Naj~laMI'ljje :naziv-e daif hadisa .~uerno Ikasnije.
DaM lhadi!s n e ~SlUiti kao acrg:u.mena-t (delill) niti
se nj,ime ~ ddlm21ivati rvjerska pitanja.
PodjeLa hadilsa obzirom na metn

Hadilsi dbziT.oan na me1m. mogu se IPOOide'llimi

na tri dijela:

..

takoer

~ .,.

l)_ t)_rl l - merf'il'. To j-e 'had:hs lk.oji se !Pfilpisude i

cdilasi na A~jhiB;elama. TlU spadatiu njegove rijei, njegova dela, lll!ieeova oddl:xrenJa J harli.si ~,i, g&.VOre o
njemu.
Ova IV1l'St.a ihoadisa se .IIl()(e jp'Odijeliti na dva dijela:
a)
i b) ~"t.~;;. "Merftl' lhalldkatenc j.e onaj
hadi.s kojti. se rzft>Hj.a pr.ijpisuje Al.ejbisselamu, a ailerft1'
hlufkmen je onaj !Mdhs tlooji na IP~i pogJ.ed nilje merfu'
ali se ia;>aik 5ma!t.Ta da dma 'Vriljedlnoot llllEil'!f1l' hadisa .

-:-\,'.:e_:,.:;
u

~martu'

lhiukm.en

~a:

a) .Kada jdan od Ai1ejhissel.amovih ~a~: 1tMi

smo '1xl i to ~radiili za 'V!rijeme .Alletihisselamova ivota. Ovo

96

se !r8lma meMd'

stoga to se stnMrs. da

h:lalelam rm to amao i da je

tf.1o pretm"Wi.

AJej-

odob.r.i().

b) Kada 111eki od Ail.ejih.iaseilamovtih w~w rekne za

oeit:o ~ se ~ na vjeru: To nam je ll'lMe&!no illii
To nam je zalhraindeno malkai- i ne~ !loo je oo
naa'OOk> illi zabramo, 3er se ma da je narebod!M'ac u
vjeri samo Alejllriaselam.

e) :K-ad lroj,i od~~ dr.~w. lkai7.e: :.To

i to je stmelt, jer ;je samo Ailejhi.sselamnv SUinet u vj'1ri

ddk.>az.

edwn od A:lejth.msela:rn.ovdh ~a lk.ale neto o emu se fPO ~ ne lllliOIe govoritii IkaD npr. kada
pria llleto o sudnjem dBit11U Jli sliiJno. Ova IV'l"Sta hadisa

d) Kada

se il"8JUU1a mer.fti' rhadmima, jer se smartra., ~se o tome

po 'l)allOOti 111e mae~. da je dobi&l.i Allej.hilsseilamov
drug to od A!lEtjlhissellama

' , ..... "'

mro.

2. ...A} _,J l - mevkuf. To je v~jest ~ se pripisuje

jEdnom. od Mej~ilh dl'IIJgova.
'

.... f

."

3. t)a.lll - maktu'. To je vijoem in se pri;pisu.je

jednQm. ooVJjelk:.u .od gene!"acije jrt*li !lroji su doi:Elkalli AJlejhissellamorve drugove i <Xl l!ljlifh badis sluali iCtabiitni).
Od ove trJ VIl'Ste ~avo je hams samo pr.va VT.Sta,
dak 'd;rugoj i tt:re6oj VTSbi !PI'itPada iilme eoot".
PodjeLa hadi.M obzirom na $ened
Obzilrcxm l!la sened hadisj. se diele na I!lll'l.CJgO vrsta
lroje .imadu IJ)OSEbla imena. IIoJmeu !lljib najee se SJPO-

m1nju ovJ.:

, , . ,.i

l . ~ - mru'Y!Jk~bi'. To je ooa1 badir:: i{ji tie sellEd

~t, !tj . .nije SV'akJ. od rpl'1i/POV.jedaa
doti.tni hadis od sebi fPI'ethadnog rpr.i/POOtied~a.
' .... .. "'
2. J...;u.ll - mu'dcl. To je onaj hadis Iiji je sened na
jednom mdest.u za dva illi 'Vii'e ste,pana IJ)l'Eikilnnlt, tj. oo

ooo

,.

7 -

Uvod u tef. :i had. nauku

97

ne-

jedn.Qffi mjoestu S'U iapa.'la dv.oj.ica .hlti vie fPrilpovjedaa

dall1 za ~. Plrema to:moe mu'dwl de tn.a:roLta 'V1I"Sta

munlka tia.

"

,.
;

3. j..~ l - mursel. MUli'ISeil je ()naj harlis u ~jem senedlu ne ll>utle ~'lllto ime Atlejlhlsselamova ldrwga !koji
prjpovid1da dotini badis oo Aqejhl9selama. Hams u 6wme
je sp()tnenut neki o:d Alejhrilsselaanov.i!h d.rugova m.ao'k>ar mu
ime i me biilo spome!rliUito ne ada u m\lll'OOl. Pirema tome
...

,. ::

,",.

,.

.,

hadisr 'U ~jdm se senedima lkaJe : ,..._ k....JI .:--:,..~J v- (... od

jeldno.g Allejih:isselamava dirwga) 111ijesu mtlJl'ISe'l.
Hadiski l.I.erlJjaci smatraju mtl!l"OOl hllid.i5, Ikao i ootale
hadise i1i je sened pre!klitn!u't, slalbim. {dairf) ladioom. Jedall1 hadils, koj.i Jmard!ne dva rar:dlitita seneda tpa makar u
Oba lhLo mursell, a:noe se u ne!ltim s1UJajjevima N.unalti
sahilh li gaj:rihi (( hadismn.
Ehu Hani.fe i Mailiilk. smatraju mtlll"Sel haldis vjerodostojnim hald.i.oom !te jga oUJPObreb~j avaju kcw a'tl~umenrut lkod
ddkazivwnda fikhskiih tPitanja.
' ' ! ' J,.

4. J-L.ll - muallak je :onaj hadi5 iz .ijeg ~.sen eda s 1})0etika ispadne eldaal, dva fuli ~e rprjjpov'jedaa. Mualllalooon bi se smabrao i had'iG ckoji bi, na !primjer, noelko od
ni3S .bez ooneda cilti.rao.
Kod 'hadi.Skih uenljaGta je obiaj da muailllaik hadis
koJi je sam !PO sebi vjerodostojaJD. ~ju r~jeima koje
ne daju !Ili malLo Sun:Jil,je, n a fPrifmder:

(L -; ,:.1: '.tt~ _.!,t 0;)'JC; ili '(LJ::_-,; '.tl:~ _.t1 'J;:J :;(
.... :;

. ...... l .

;:

'

, i1i ,rl- .J,.... t.. .1 ~ ,-1

,,.,.

J_,_.;

...

. Alko

(pak hadi's nije

vjerodootojan, ooda ~a, kada je muail:lalk, ~ou rijeJ

ima iz lkoj.ih se dade nzumjeti negova Slalbost, 1111PI'
..--:,.,

. ,

J~

:.

'

"

,. )

(--J,~ ..ul ~,-I,J_,_.; .:.rt.>.JJ..

'(L:; _.:_,,; '.tl~~

'

iti .. :;. ~~

'

'

!illi .~I,J"_..;

,,

'

v- ..}-~

ili . :;. .

'.,

5. J~ l - mu.ttasil je onaj haldis iji je sened IJ)Otpwno ~jen, tij. svaki !J)ri!Povje'da je dotirni haidiis
od

ooo

98

sebi IJ)re'thiodnog JPrilpovj.eJ9aa. Kada je ovafkav ladis Utjed-

"'

no i merfu' ornrla mu se k.a.IJe j-oo i musned <J. :

, . . . ., ,.,
6. u . . 1 l - mua.n'an.

..

' .;
t

l >.

To je ooa.i hadis Jroj'i /l)lr]lpovde-

e,

daJ rPrMOGe sa rjOOj.u l;;, 111.a primjer: .. G~ *.!.lJ_[:~

U nelkim Sl'Uajevima senerl zyvalkwg hadilsa se Ta!IUna ~
j enim murlltasi[ , a u 111eklim pr.ekilinu1lian m'tlllllkatbi.' . Da
se sen-ed ovallw.og hadilsa mQgnle a:aultl;arti ~jenim IPOtJrebni su slijedei !ll'V'jeti:

a) da tPl"iiPovjooa lkqji rp:ri!povlje!da hadis sa cr 111e

bulde lllfPIO!fireb>lj:wao ted'Us<< to emo odlm.alh rastnlmaitli;

h) da ~uti rpr,ijpovjeia burl.e fPO :vremenu d o-

ekao ipr.i{povjedaa

oo !kojega IJ)I"irpoviedla;

ma da su se srustajaill i jedaltl ad drugdg ISiluaJli i j1da111 dr.wgom lbax !Il~ pr.i,povijedaJJ.i..

Ako ovti. !UlSD.ov.i.. ne fPOOl:oje haJdis se smatra prekinutim. O IJXl'SI1jeldlnjem u.s:lov.u meu hadiskim uenj-acima
ima mm.ogo raspra'Va i Tarzn:n-imoili8!emj a.
e) da

!Se

TedLis. Tedlis u arajp.'i1kJolm ~!2rlikJu .zma.i vJra.nje, a ;u

hadisikoj se nauci Ujpdllrebfltiava u vie maarlija. Jedno od
njih je ikada l.ieda111 !p(l"i!povjeda JPir~pov;iJjeda 1edaJn had:iB
od .d~ IP!"i/povjedaa lk.Qg~a je rpo vr.emarlltl doekao, a!l.i
dot'iln'i haldilS nije od ntjega IUJO. I oo to fP!Thpoowijedanje
taJro :url.esi, da 111a rprvi. anaJh i21,gleda da je oo taj h-adis uo
od pr.ettholdinog IPriJpov,iedaia, a da se ()fpet
i~ na'iiln
,pr.ijpovi1eldanja lll(p0tri(j!biti i kada ne !bude .dotinJOg hadisa izraMl'lO uo od ~ p:rijpovjed~. On UIPOtni.jooi 111jpr. ilzraze: ~e:,)!.j Jf; Jllii. ,.e:,-;L;'; ili Slilmx> .Ova Wl9ta

anore

be!dllisa se zov.e ,.>G..: 'il~~. HaJdis :u ikom se 111allaJZi ovaj

;

tid'lis emafbra se prelkinuti.!m..

Drnga Vl!'.Sta ,tJeriJlisa tie da ~!leki IJ)r~povjeda d2Jbaci ~
sentda :i.z.narl svog uitelja ikojega sla!ba I}:)J.'Iijpovjedaia i na
taj naein IJ)O svom m:iljerujiU udje(pia ri. 'Uigl].adi ooned.. Ova
;:'
,,
W\Sta ;tedlli;s.a se .zove -~"_.,-:JI ...,.:l,~ i ;raK'nma se n-ajgorom

99

vrstom tedlisa. Onaj ikoji je ll.l(pfQbreolja~Va ~bi IJ)Wjerenje

haiS!roj

naru.ci.
Tedl:ioom se !Wve

~Ikada

'l'lek.i rprilpovjeda :nazi:va j ednog SVQJ! ul.i:telja Ta2llllim imenima da bi n8! IJ)IWoi malh tdao
l'aiZUilleti Ikao da je .od vie UI.itellja lhadis Slruao. NelkBJd
opr. 1!1a1Zi~Va sv.og uilte!lja .imenom, dr.ugi fJYUt kunyoan, trej. !PUlt lak.aibom i slino.
Pr.iJpovjetlw

Grolji 1..lf'IX)f:lrebljava tedlis oove se mudelll1isom , a harlis u Ikome se 111a[az.i '1:edlis :.murleHesom.

'

,. ,

ga.rib. Kada jildan h!adis ,pr~povijeda samo jed.am wjek onda se taka v hald is zove .garib hadisam.
To je garilb tUqpe. Rostoji joo jedna vrsta ~ harlisa,
a rf:o <j:e lkarla jedan hald.is, rojJ je Qpe I))IOZnalt i Jooji ima
mnogo rpriJpovjedaa, pcr.ilPo<v4ieda od j:edno,g IUle!dal.og badiskog ulenjalka samo 9erl3111 00vjlk. Taj je hadis g-am
s .dbzilrom na rpri!povijed3111je od fWO'lnenutog u~ja'ka.
7. '":""!,?l -

Gariob hadiis moe lbilti sahilh, hasan i da:if.

,. . . . ,.

,.,

8. J l l 1 - mu.seLsel. T<> je onaj hadis u ijem se

senedu lUZ svaak~ !PI".'IPOVj:edwa neto stal!n.o pOnavlja lka.o
... ....
. . ... . .
npr. lhadis 2Nal!'li _,0:-))'i ~_J.-l-1 ~je svalki priax>vjad~

, ' '

,., ~ ""',. ' ,

kale: ....:..."' .. ... ".!....>.a.

J.JI
."
:uo

.J

(Ovo je fPI'Vi :hadis rkojl sam

'

..

od ovog uite!lja.) d s~ni hadisr Ikoji su sBJbi'Nlni u

' .,. .... "' ,
zastfuna djela Ikoja ll1iOSe ime ~)l l l 1

, ,. .,..,.

9. ~ l - mu.bhem je ooa'i haldis u ijem se senedu

idi metm.u naJazi ~omenuta oodba ije ime nije istakmuto.
,J
,,
i:: .,.
n(J)r. ~J ..
J J ~Pir~ao mi je jedan oV!ielk ) (1o je IPrimjer tllllllll.:llhea 1U semedu) i

rt::, j): }~ll}\..; :Ir?._~ lJt J;~ ~ ~

(Doa<> je neki: ovj~ .A!lejlhisselamu) (t<> je prrm)er
Ill'lllbhema u metmu). Muil:)h.em lU senEdu smeta da hadiB
bude vjerodostojan ~li d-obar, a u metnu ne smeta.
1

100

Najpoznatiji nazivi slabih hacLisa

Kalko smo xanije 1stakli slaJbih hadiosa ima mn~o
vrsta. M i emo ovdje i'Sbalknuti naj1pozmatij-e :vmte i nj ihove naa:ive:
1.

l. ;J...!JI - az je cma(j hadis !koji JPr.ipo\Tij~da jEtia1n

doota fPOUOOan fPrl.poV'jedal, ll\i se nj~ov.o priu>ovijedanje
protilvi i sUikobiLjava sa fP!'i{povijedam.jem JPOu:zx:lani>jeg pripovjeklaa illi sa prijpovi.JedOOJjem vi:eg broja !Pf!'iilpovjeda' , . ... . ""
a. N atPI'ama ovom h-adisu 1j.e j;_,.i.:>c.l\ - mahfruiZ.
,, ., .. . .
2.:,.G l - ITl!l.llll!ker je onaj hadis lroji IJ)ripovi{jeda
jedan doota Slab rprijpovjea, a .niegpvo se ~.u:x:wijeda
Il'j:e 1{)l'Oti'Vi IPriiPovijedanju aadnog illi vJ.e fPOIU(lJdanih pri' ' " ma'.r.wf.
povjerlaa. Na,prama ovome hadilSIU je 'JJ...,....ll
M!nag10 IJ)Uta se mwnllrerom naziva i ha:dils koji !l)rljpovij eda
ravdja ilroji mnqgo gritieti iti mnogo zalboo:'~ja :illi javno

kJ:ri .vj.e!"SAre

''

Pl"'fPi~.

. . . . ...

3. ':"'}-U 1 - ma:ulb je onaj hais u iljem SE!IllE(du

jedan prilpovjerlaJ pogrk'OIJ1 ili hotimino I'MTTlijem.i jednog 'Tavij:u sa dlrugian ili jednom lha.disu dadnte sened lroji
mu .ne pripada. 1(Nrpr. iJ)OIS'tU!Palk u Bagdadu sa Bnilia.rij:om.)
, .. ~

, , . ......

,....

J-W l -

t ' ' '

mua.M 1(1i!li J_,L..ll - .ma'1J:M ili J-...11

mualJ.) je ooaj hadis tkojoi na IPCI"Vi malh i~leda da ~.e 'bez
kaklve mane, cli naJoon istrarivanj a rpd1mie se da .iana
nelou SkriV'etlU manu {~) lbi1lo u senedu .iJl;i u t1k:Stu, koja
mru rv:r:i.jedm.ost iklmji. tN;pr. ima lhadisa ilroji Jprivtino :irz.l.glled-aju rla ISU muttesiil, a .u:ilstiJnnl su mUJn!kafti'.
T.s1lral2li.vati :hadise o.v:e vmte mogu samo ~osobni hafdrz:i hadisa Ikoji su dugom ;pralksom s1:Je!kild naJ.t'IOiiibu .$)10Scibnostt, pa !POPUt IV'jeta sa,ratfa an.qgu !bra-.o imrei sud o jed4.

nom ihadlisu, Sto drugi nijei9U .u stan~iru. O OV'Oj V'mti harlisa

najpisalli su Datrellrutni, 1lbml bi Haotirn i d~i haifi.rni svoja

,.

. 'J.!:.. JJbnJu .Ehi Hatimov.o dijelo

djela ikoja nose irne f!,.U..I

je

,.

taq>alilJO.

101

.. .

,. ,

5. '-:-'yb~ l - mudtarib je .onaj hadis u -idem se senedu J.1i matnu ravije sukdbljaJVa-ju .tako da se ne moe
odalbrati li tpr~taviti jedan dr:1.11gome.
6. ~.,')l'(- metrllk je '()(Ilaj hadis 'koj'i 'pr~povijeda
,

ravija

!U

Ikojega se 'SUmn.ja da rje Uaac

J J . - ..

, , ., .

,.

, -- '

(.:-:--_.u:::J\ ~l.
',

....

7. t_,;..,.t l - mevdu' (.illi~ 1- muMellek ili tr"'ll

- masm1'). To je lailmi iJ..i !l)O'tv'o.reoi hadis. Hadlil.9i ove
vrste ~avo i nijesu !h:adisi, jer ne I[)I'i!Padaj:u A:1ejlh:isselamu, alti se na.zi'Va-ju ihadis:ima s obzir om na njihoVII.l v.amjtilruu. Ova wsta hadlisa j e naJgora wsta ~Sla-l:xilh thadilsa.
Njima se tne smije .sll'Uiti ni u kom cpogledu. Jedino \Se
dO?JV~arva rl'<l se spomill'lju u svr>hu da bi se dbjasni~'O da
su datim.i i IJ)albvoreni.
Za jedan haldis mOIiem.o sruzmat.i da je laian, alko jedam. rpr.itpovjeda prizna da je on doti:rui had!is sil.aJgao, aLi
ni ovo rprirzm'arllj.e nije IPO&Ve ~uran dokumenat, ier rn.oce
hilti da je dotin1 ,pritpovjeda i u ibom IPI'irzlnarnj'u Slagao.
Od ovallwa IJ)riznaJll'ja joo 'S'U vat7Jniie dr.t11ge okolJnooti na
terneflju !lrojlih ruen~ ri $05~ ;h&fi:zi hadisa na osnovu
duge fPI'Ciilme aru:tgu za!klljruiti da je neki hadis l<a!am. i tpatvoren. UootaliJcxm, ni 1n lliide svaiji posao. Te dkOOr:looti
~ lbilf:li lkod pr:ijpovjedaa, a IllOg'u biti i u saan.om hadisu ikao 1111PT da se 111ekli ihadti.s tbez 'S'.Umlllje swkohljava s.a
Kur'all10In iH vjerskim IPl"QPisom :koji j,e ikoaQ takarv Qp{:e
poonat. llma dosta hadisa .iJj.i niski jezimi sastav Hi 7lnaenj~ svjeldOie da su mevdu'. Cesto !Ptllta su :judi, (koji su
selbi dm:vdld!lri da Illa Allejb.isselarna slalfu, lllZimaJii Tilll.lldre
i:oreke, Ikoje su same po sebi 'Vl'ijedne i !{)riJpisi'Valli ilh Alejhlisselamu, a!i il2: r00:gta 'to je sadraj neke rzlretke IftiEfP i
muldar, tne slijedi da ju 1e Allejhd.sselam relkao.
Nadqpasn~ji su lU ovom ~edu O:j'l..lldi Ikoji su i,vje'li
doota jpdbotm.o i i,z nemanja rpllitVQrHi r~e lh.adise, .te se
joo za Ito ISVoje djel'o nada;li nagradi od Boga. ZJbo'}{ opeg
dobrog '~Iliiiljenja o ltalkrvillma, esto bi ovalkvti 111j.ih.ovi hadisi lbilli JPrimaln!i.
VeJ.i se da neki rprrljpaldrni.ci s1kte Kenramida i nlki mistici dOZV'dlja!Vaju da se hadis pll!tvor:i u svrhu da !bi nekog
oduevti:li. za neko ddl.Jro dje-lo Hi .ga ttlvratioli Old 2lla d1e1a
102

( ......:A
.,.

...,

:JJt J ,___j,. ;u). Ovo ueve!lilka tpOgieka lk<ija stoji Ill QPre,.. o

".

ci sa dd2:maom. Ebu .MUJh.amed el-D.lJuvejni, dtac Imamul-Harem.ejnov, ka!ie da onaj koji bi svjesno rpa!1Nolfio hadise rpreptaje ibirti muSliman.
NaSlo se d taklv.ilh :ljudi llro.ii su (prividno bili. muslimani, a u dU!i :su lkr.ili :bezvjerstvo, Jroji su :zlooamjerrw,
hJtidllLi !pOkvariti islam, IJ)aivooli hadiLse, ali u rtome nije:;.u
m~i UISlPjeti, jer su ueni halfi.zli hadisa raStatvll1i to ov.alj.a Old anoga t!'tto ale vacrja., bo je hadisu bude i to ga lk.vari.
O tlamnim had:isima su 111:arpisana mnaga ddea, a me.u
naJjs.tarrija djela ove vr9te alda djelo lbnUll-Devzi.je u
<~roje je ,pogretno uni-o i neke hadise koj:i nijesu mevtiu'.

PribLino pmvoilo za l.ake poznavanje vrijednooti hadisa

Kada se hadis citira trcl>a uz nj~a namaiti u lkqjoj
se od jJ.)02lllatih !htadi.Sk.ih i'l'lki a1alaz.i !paZei IPri tome da
se na !P'lV<>m mj<Wtu ~oonrilnju na:j'Vjerodcxsfujnije hooiske
z:bilrke. Prema 1ome neumjesn.o bi biolo npr. alk.:o se neki
haJdis naU'arzi u BuhaJrijilllu Salhihu i JJbn.i Mdiruu. Sunenru,
kazati rza njega, da se 111aJarz.i ru 1bti .Madinu Sunenu, a
ne ~ooutri. BuhariJjiala Sahiha.
P.rema harli.Skdm ibi.l.r.kaana iz Ikojih je hadis U!Zet moemo :priilillimo, ne raspravljajui o :njegovu ooned.u odrediti i a1j~u VTi1ednoot, npr. ihadllsi koji se nalaze u
Sahiliima: BuJh.arij.VOu, Mrui&liimovu, libnu Huzejll'lli!nu, llbcnu
HilbbaJnoVlU, E'bu AvanetOVIU, Ibrllll Sek-enancwu a mtrla u
dlielu ~El-1M'Uihtare

<l...l;r
~( .,.~'>:;,11
,,
- . , ,J

:r1- l~ ;~t~l "WI

.. ~ ~(,.'J1 :...b">
.
,"

..,..

od Dijll!Udim. el--Maikdilsije, u Muvettau Marli.lrovu, u djelu

El-Mwnltika Old llmul-IDarOda i s i0Vjesnim i2rucz.etlkoan
u Halkilmovu Mu..s;t;edrdmx -

su ovjerodootojni.

:Alko se ne!lci. had.is nallami. samo u ovim dijelim-a:

,'e ' ~~
~
r/,~
~li..:,:JI '"="e~ od Ulkajlli~je, J.: l>-JI od Lbnu Adije, u djeld.ma

'

Hatim oel-tBa1g1dadije-, :u T.arilhu Ebnu A~lti'row, u )J l_,_;

103

 t:

,J_,...'Y l od

Hakim et-Tiranizi;je, u Hakilm~vu Tar.ihu, u lb

. .. '

noo-NedMO'ViU Tarih.u ili u ,U"J:,~...l.JI ~ od Dejlemije onda se JPO sannmne tome dade :nadcljruiti da je hadi.s slab.
U ootailim harlrlskim 21b.in1kama l!la-larze se sve vrste hadisa: i sahih, i h8.5en, i dailf, pa je !P01Ir~l>no za fP(>:zmavanje
vrijeciroosti tih hadisa obratiti se na sami 'Selled .i na ocjenu kojega h.adris'!rog ui!enjaka.
Ebu Davud u srome Sunenu ocjenjuje pojedine hadise, a ani .su haddsi koje je u Suinenlu ~wmenuo, a niJe
za njili ~jafihe ocjene donio fPO njegovu miljenjlll salih h<ldisi. Ovaj izraz ikod njega zauzima sah'i!h, haS111 i
one daif hadi:se roj~ su, z<llto to imaju vie seneda, ddbilri.
viu snagu i ,postali j ai.
T.irmiiZija u svome El~Daaniu izrie ocjenu gotovo
za svaki hadi.s, :pa je :po1Iretbno UZ hadis u'Vli.jek ~jalti
i !Djegovu ocjenu.
U NesMjiJnu Sunenru ima vvlo malo ha.disa za Ikoje se
m<l!e ;rei da su slalbi.
U lbni Ma!dlinu Surnenu naJ.a<Zi se 'J)rHian ib'roj slabih
h.adisa, a rza neke ndegove hadjse se k ae da su i mevdft'.
Vebina hadisa A.hmedova Mus.neda mQgu se fP1"1miti,
jer i oni daif haldlisi okJQji se ;tamo nalaze dosta 6U bli.zi

hasen baildsirna.

Mutwbea, dhid i i'tibar

Hadi.s Ikoji priJPov.irlda samo jedan ravija na?Jivamo,
fkalko smo ranije .istakli, '1g~lfborn, a 1i fardom(<, Alko se
nall.ron ~itivanja i istraivanja nae da joo koji ravija
pripo'Jitieda doti&lii hadis on!d.a se to rove mll!tabea
,_, , ''"
' ,
< ~ 8 l) a ova-j ld.rugi hadiS w namiNa -mwftBJl>iom ( c:,..l:ll >
Akx> se fkod drugog lfavije ne .rnog1Ile nai rba .isti ha~iis,
onda :se rt:mi da 'l!i se na!l.az.i ibao:' dooe'kle slian,
ako se
, ,pa
:::: ,
nae, onrla se <taka.v hadis W Ve !ahildom ( ~ L.!JI). Ispitivanje sea1etda i dstrar.ivanje u ovru sv.rhu 2ove se i'tioarrom (';~'i().

'

104

K~

trebaju biti

pripov_jedai

hadisa

Pri,pwjeda

hadisa breba da 1bwde odrastao i pametan musliman ilroj.i lile 'V!I"i dj'ela ilrojima ibi dobio lime fasilka ili Ikoja bi mu lk:mj.illa U!ljudnost (mt.llru~). Osim to4{a
treba da je oprerzan i da bude vjemo i lij!PO sat.tvao emaj
hadi.s koji mrm Pri!Povilj.eda. Treba da !p()2111aje struno
zrrHillenje \hadilsa, alko IPriiPo'vi.iooa samo maenje hadisa
a ne ldostlovni t:eklst. To .9\1 Mlovl !koji .se br~ k.od 'Valjana pr.itPovtjedaa \hadisa. Urenjaoi hadisa to sve svode
na dva uslova; adaJ:et (lispraV!llost, lkorekltmoot) i dablt fvjerno

!uvanje).

Adadet (~aMI'loot i tlrorekrtmost) sasroji .se u tmne, da

se rovjelk rvilada !prema rvtierskim IPTapisima .i 1Prema zahtj evima IUilj.udJno:s.ti. J)aJbt {rvjerno mwanje) sastojli. se u
tome, da iPrilpoVljeda 'bude dobro hadis UIJ)amtio i da ga
ne burle mboll"avio. To j e alko ha-dis ;pr.i)pavijeda d.z !Pamenja. A a:lm hadlls rPrifpovij.eda iz biLjetaika, trelba da !te
biljEke bude Ikad sebe uvaiQ i ida ibude sigwra:n da ik.QoRoid
nije Ill njima to ia.lmijenio.
Ada!let jreJClrtoga .Pri!P'ov.jeda a ha.disa moe se sa.znalti,
alko OOl Ikao takav rbude o.pe 'J)OZnat Urod islamskih uen.j aka, ili arko d'Vojica ili .barr jedan od islamSkih uen.jaika
poWrdi da se Ikad njega :naolazi I1;Q svojstvo.
Dabt ,jednog 1pr.ijpovjeldaa hadisa samaemo alko uvidimJO da se njegJOV'O priiJ)ovijedanje u IVeildkoj 'Veini. sluajeva sla,e s IPr]Jpovijedanjem ostailiiih s~umih i 'POIUZdanih tpr.ilp<wtie:iaa hadisa. U -sJ..uajfU da .se njegovo lp(I'ipavi(jedanje 'Vlilo rijetlko ordv.oji od .prl(pov.iJjedanja ostalili
prilpovjedaa bailisa, onda to 'Ile osrneta, ailii alko to :umnoi,
ooda rpada 'lljegoV'a 'Vll'hjednost i :njegovo nam rpr~vije
danje ne mooe jp'OS].uiti kao dOkaz:.
Rei za jedn:og pria><Yvjedaa \had.i.sa da je !poooda!Il i
da se llljegov:i !had.isi mogu PI'imiti :zov.e se strunim mrazom ~,;.;, i "~:J, a .rei qpet za nekog :pr:iJpO'vjedaa
da ID:ije pourzxian i da ~ nj~ovi harlisi ne mogu rprimiti,
wve se strnuimim riJZirarwm "'tf. . TadH se !USVaja i alko on

bude baz ikabra dbjanjenja dOik d.erh 1treba da hude

objamjen i opravkirun i -da ibu.de istaknuto ta se dotinom

105

IJ)l'lipovjedau z;amj:ara~Va

i zbog ega se osuuje. U sluajiU

da za nekog rP!'itPovjedaa hadi.sa neki relklnu da je p.o~
dan i dostojan da se njegovi h'<ld:i.c;i !Prime, a .drugi budu
tvtrdiila obrartno tome, onda se jprednoot daje demu, jer
se smarora da je ooa(j Ikoji .g a dri n000ianim i- 111ed~
9tojf1lim. da se 10j~avi ihadisi 1Jlrime saamao O njemu V:ie
neg101i ooaj ilroji ga ,dJmi rpouzdanim.
Uel!ljaci

lhadisa koji su se lbavi1i ikri~am Prin:>ovjedaa hadisa iJma.jiU nar.oi.te strtl'ine liiZraze kojiima se mue
kod ocjene ~jeda~a hadisa. Za tadia sl.UIe ovti iwazi
koH su O'VIdje fPOTedani od jaJ.ih SlaJbij:ima:
I ka'tegoo;ija:

----------------------------------------_ ..; .. .u ...

_ "-! ..A 'l ..
..
'
"

---II

III

'

1 ..

""

..;."..~.oo

L' ,
t~

'

~...

"" t ; "

"

~-L... - r-'! _,__ - J_, : 11x:1.

..)

IV

"

....

""

'

...

Za <lierlh ISllille ovi i1ll'azi :kqji su o vd j e pored am-i

oo lakih

teilma:
-.

, ,

f-!,.l.J..I 0) -

_~.:u-'
..

....

""

...

.;

...

.. ....

'

..

, ,

... .

'

JU.. -~ - .1\.i.~- ~ - ,o,~- ...r-} - f-!,..L,LI ....4.:-y

,J

"":.~

.1.J _,\., _ ;!--!,:U- 1 ":" ~ 1~ _ '-:"' r.,;.,

'

...

,;

"

,J ~

..J :. ,

_ t~.,:, .J _ J~.:.:- l
,

i td.

Va!oo je avdj.e istalknu.'ti, da su .uenjaci h..oo.isa u lkasn.i!je lVll'!i<jeme od'UStaJi od mnogih gore ~enutih uslQIV-a,
jer je u jpr!Va trli sbotjea hadis IPolklujpil.jm i salbran, te se
i vam.oot ooneda mnogo smallljila. Kasnije se sened uvao
i ,pamtio samo da lhi. se ouvala .neprekidna veza u usmenoj !pl'edaji harl:isa, a da 1.o hude J..a.kte ()drati mije se ba
onalko st:rogo 1posbutpan.o ikao u prva tri -sboljea kada je
hadis saJbi-ran.
106

Kod .uenaalka hadisa flJIOOtoje naroita ,prav.illa i naroiti l(:lQ.'OPisi rz;a -primanje ihadisa od ruitellja i m pr.edava'.t1sje b<a&sa IUOOilkU. Dugo :bi nas odtvelo ikada bismo o
tom lbalr netto 'hlbjeli rei. Ovdje emo samo objas'lliti
ulkira!flko naerune JPr.ilin.aal~a i !Predavanja h!adisa. 'llih 'llailna

ima ooam:

ueenik uje hadi.s

iz UI'iitel]evili usta, malkSll' ga

ovaj ~ tir1: pram6en:ja ili ~ klnsjige <~r;__~.ll _.!L.J'

l. Da

ovom je

sLuaj.u

tC....:). U

ld07N()ljeno 'llOOniku da !PI'itl:ifkom preda-

' .

.-

-::

"

vanja hadisa upotri-jebi lia'.:raze: ..:...{uo sam),~.".., (!Pri,

,
,
... .,.. '
ao mi oe), 8-.,; (priao l!'lam je), G#r i h:~ l {i'2Nijestio
,;

na.tr; de), Gf 'J(; t(;rekao l!'lam je) ilbd.

::

... "">

2. Da 'Uelldik ita, <11 uitelj sltm <,~l~ ~l~ l>

Ov00ovo pi.man(je 1 rp.redavcmje hadilsa vefu.a hadis'k!lh
' ""
uenJjaika rove ~ ..1....1 ltt. U ovom sltwa~u nema raz:Lillre
imleu 10nog ikoji sdbom itta i onog koji je tu IJ)r.isu:t,;a,n
i slua. Kod ove V1"Ste fP[timanja !i !predavanja hadisa URQtreblj81\"aju se i011azi.: .0-;l; --~::.i)' (Ci>taQ sam prEd

..

tim

i tim.),

~if'!' .,u;l; ~~fs_) {Ciltalli su .k'Oid toga d qa. a

ja sam sl'Ua.O.),} _-,; "-ot). Gl~~ ~o nam je~ taj .na-

da 9mo mi iltaili kod njega) a slini mam. 'Neki ue

ndoaci b.adi.sa d<YlJV!Oldava1ll da se 'll ovom Sluaju upotrijebi
i irnraz: (.(;..: '1 (Wv'i~estio nalS 1e).

dtn

3. 'ThN.

'Jf.:...':/'1~ {idZa:t.et). Thge u slnreaju kada ootedt.i

d.oovdl.i l1el1!l!k'U da od nj~ ,pr~vijea jOOai nds :i!l:i

vie n1ih ili cijelu 1Jbrrku h.adisa. Uoojaci ltwidisa podije11iili su idtazet na 'Vi!e vrstJa. Neke V1'$be sti slabije, a

107

IN eike j-afe vrrste oazeta smatra veillla hadisklilh uanjalka valjanirm !Pfimanjem i :predaNaJllljem hadisa.

neke

jae.

4. 'J~cJ.( (:dodavanje). To ;biva kada uirt.e1j dadne s\

me uen~u nek!u 2ll>ilrllw badisa i izjavi mu da je on il;e
had:ise uo od svojilh u{itelja. U ovom sln.roajlll 'Ueruilt moe tu ~ktkiu I(Jrep'isati .illi eventuaillno fllllPamet nauiti li te
hadise 001da .'PriJ>ovijedaJti od dotinog uiotE!lja.
5. '~-~(illi

(dO;pisiv.a111je). To .ie kada ui

te-ld ;pie JU!el1;i]ku da je dzvjes.ni 'ha.di.5 ili v.i<e n1rllh tto od
5Vojih uilflelja. U ovom slualju t reba U!en:iik da pomraje
ruiko;pis svoga uitelja illi da je na koji druogi m.ain uvjeren da je Jto nj egmr rulkopis iolJi da .je na1pi'S'an po nj~o.i
na.redbi.
)

,.

'i;Csd.'l'

6. r~~ 1 . To je a:da u.i.talj uenika samo i'ZV!i..iesti

da je neki lharlds ili llleiklu hadisku aJbiJrlku uo od svojlih
uitelja.

Ovu vrstu mnogi sma-traj'l.l valjanim

pr.iJpovi1edamtie badisa .

7.

'-~

. !'OJ>Orulka). To tje ka:da llleki

za

,
~}l
"'

nali111om

u.iitelj

QPOruO:i

nekom ovjeku neku 2Jhifr'Jru hadisa. Kod ve1:ilk-e veine

hadi&k!ih u'elnijaka ovaj 111ai.n Ille vrijEkli kao nain rza pripo'Vi!jedanje haldr.i.sa.

.,

8. {.)~}l (nai nto n31Pisano ne.ijmn rulkom). To

birva Ikada neko Dae nelci. ruik.Ojpis hadisa i ,J)OIZJ!laje prema ~ram.im dkolnostima da j e to rukqpils nek01g pozl'l'atog
pripovjedaa hakits.a. Veina haidiS!cih tien.j.aka smatraju
da wo mje vaQjall'l illailn za :pri;povijerdamtie badisa, iaiJoo
doti~a

z:birka ili eve:rubuaJrrw j edan hadlls :time rdoihilva

neku rvmbu jaine 1 bolide se llnOJe u n1.ega pOO!ZJd.afti negoili
da rnje natelll !Zalpisan rukom ka:kvog lp021111atog hatdiSk:Oig
uenj-aka.

ovih m.aiina :prima~ruja i Jpredavooja hadilsa na:jglaw'ldja su prva. dw nll!i!na !kojima su se ~ s~uitli IJYl"Voi
hadiski !Uel1jaci j saibirai harli.skiih q;birik.i. Ostail.i na&ll
su n;ill{1li tek u lkasruije doba, kada se vam:oot senada uOIJ)e
Od

unna.njrula. KasnijU. hadiski

l08

rutlljoci

,zadowl.iav:i!li su se

s fliCll'e navedenim drugim nainima Jl)l'1iman.ja i tpredavanja hadisa 3.edino iz tqr.l ra:lll~a da bi se od:t'tala. VE08
senee llroj1i je mnogo wluga '\18n.io .hadislroj nauci.

AMi iti Alejhis.selamovi dmgooi

U hadifkoj tie nauci vm1k> vmo pJglavllje poma.vanje
Allejbis9elam<JV!ib drugova .iii ashaba { ~, ~ pl'U!l."al '~~l'
"'~'f-.:>, jer su oni oo.t koji su hadise wli iz IUSta Atlej~ t nama m prenijeli. O ~ama asbalba
napisana. su u isJoouskoj ~tn mn~a djetla od k.ojilh su oa.jpoznstilja SLijedea: ~El-19tiabu fi esmaiO-aSh.a.b
od Ebu Umer Jusuf lb. w\Miililmh en-Nunem
zv~ h u ;Abdil~err (II.CIDI'O 463. U

el~lJll'bubi..je,

Satiru), IUsdul-gabe IJli m~ahabe ttl ltzudin AlJi b. Milihamed el...Jezerije, zvanog tDlnn.Jl:-&i!r (umro 630). U ovom. dijelu
ima oko 7.500 biogra.fija. Naj~ie djelD u ovoj temi
je El-4sabe fi temji2li8 sahalbec od Sihabudin 'Fb.Jl-Fedl
Ahmed b. A!.11i el~e, zvanog Lbm.il..,Hader {umro
8512). Sva tri spounenfl.lta djel!a su t~ana i svakome l!)l"i.
Sabaibij.om se ll:rod IV'e6me hadiskih uenjaka sm.&tra

~~

svaki OOvjek 8roji je IA!lejhisselama za lllj~a tf.vota viddk> ili s njim b8ll" lklrattito raaJgOva'l"aa bi-vi .tada musJi.man

takav sve do svoje smr.f:i.. :Rrema ovoj defi.nicij,

sahabija je i llbni Ummi Mekttum koji nije vddio AleUhimelama, jer je bW slijEp, 'rli je s ojime u mnogo sluajeva ~"al14t'OVasrao. Meu al.aJbe se ~e ubraja onaj ovtiek
kojO. je Ailej~ bo nemuslmum vidio ill s njrime
rat2Jg0Vamo, m*K lmsnije i ~ao na islam ikao to se
dog.odliRo sa ~ ~sk-og call"a kojli' je Ikao neIm.I'Jlimattl vidio Allejhi.s.9e!lama i s njJme Tarz.gov-811'ao, lP&
kasnije .iza njEgOVe smr:ti pre.ao na iSlaDn. Meu aShabe
ne~ m maj ikoji je Allejbi&9elama vidio IJXC)ildlje oje~ve SIDil'!ti kao ~se dogodillo sa tEbu ZJoojb -Huvej:lid b .
Hoal,;d ~jom Broji- 3e stigao u Mmmu onaj dan kBda
je Ail.ejbjsqelam wnro, te je Allejihi.Bselama vidio ali ne
tiw.. Meu emabe it*oer ne ~ m maj llrojli bi nakon
to je !kao :rnusl.lmain v.i.dio Mejoh..i.sselama !kasnije n . . .i

os~

109

stio .islam bhl.o to .za v.r.i(jeme AJ.ejhisselama, kao to je bio

s1uaj sa lJbcn.i, Halta!lam, .iili .nailron Allejb.isselamave smrti,
kalk!vih je s1uajeva takoer lb:illo. O ovom iPQS~jednjem sLuaju

alko bi dotimi jpOOlovo poslije M(jbi$elamove sa:nr1li

primio islam jprlj~mo je k.od. hadisk:iJh ruenjaka da li
e se II'atU!Ilati .sa!halbijom. U ashalbe se Ille ll"auna ni onaj
ovje!k

koji je s Allejh.issefl:amom ,p:r!iije nj.egova ,poslan.stva

raiZJgQVa.rao ilLi se s njim druio bi'V!i tada u (JJrWoj vjed
el-dlmifijje, Ikao to de sllwa~j sa Zejd ib. Amr lb. N~
lom. P.ar.ed toga H:mu Mende u svom djelu o aSha~bima
Ulbrojao je Zejda meu asha!be.
N!ioje UfV!iet da oo.i. lljrurli tk-oji na ~menuti nain vide
Allejh!isseilama ili se s njdm drue budu tada JPUlOOljetni
pa da se .raOO!naju medu ashaibe, jer se meu a.Shalbe ubrajaju Alejbisselaanovi IUI!liUC.i Hasan J Hll.5tlin, te A'bdtrlllaih
b. Zuibejr, kllji &u rza 'Vrijeme Allej~a hi!li djeaci .
Ali dosta velik broj haW.skih ui:enjaika !kao to su Ilbnu
Mein, Ehu Zwr'a, Ebu Hatim, Ebu Davu.d i dtrug:i lille ~ra
wnaju aneu ashalbe malLu ddecu Utioja su se za '11\l'tiojeme
Allejh!i.ssclama 'I"odhl-a i llljemu donoena da ian d'<YVIU uini
i da ili ibJ.agosl.ovi lkalro je Jto bio o~j.
Ovo gore navedeno mdSIQen(je je miljenje veine
hadiskih uenjaka ddk veliala ui:enjalkla 'USUli-filkh.a &ahab.ijom smaJ!lra samo onog OV'jeka lkojli se ldullje vremena
d.ruiio s .A!lejhisse!lamom., ta'ko da se mO!e 10a2Na ti :njEgOVlim drugom, a>rem.a obiJcadu tU,'J)Oiralbe ove Tijei.
Svi se a&habi u pr.i{povijedall1!ju lhadiisa sma~traju poU2Jd81nim (adll). U 1xxm.e su slotni. svi :iSlamSki uJenjaci na
lroje se u avom fP()gloou moe ooilaniti,. Stoga se prima
had:i.s svakog sahalbije.
AShaba lima vrlo mnogo. KaWe Ebu Zu:r'a: Kada je
AU:ejhisselam umro Wo tie v.ie od stotiln!u hllj aida ljudi i
ena Ikoji su uili Allejihimela~more riljei i od n jega hadis
prjjpovllijt!da,li . .12nneu svllh a:sha:ba na1!Vie hadisa pri.povijedaou ()vi: .Ell:>u Hlll!l'ejre ptipQVIiljeda: 5.374 hadtisa, Abdu.JJJ.oah lb. Omer 2.&30, AbdUil.J1ah ib. Abbas L660, D.aJbir b .
.&hd:iilJalh 1.540, Eures lb. IMail.iik 2.286, Aia 2.210, Ebu Seid
el-HudT.i. 1.170 . .Drugi asbalbi prWovijedaju rpo lll:3il'lje od
hhlj.ade hadisa. Ima ih llroji pr.ipovijedaju samo geda!l'l lhadlils, a ima ih oo irojilh uop6e mje 111ika.ikva preda,ja 'llt'Pa.mEl'la.

110

Meu na.juen:iJe a.s1ha1be na 1lroje su se i drugi ashabi

dl:xraalli u naunim rpi:tanjdma s.paki:a Omer, Ali1a. Ulbejd
b. K.a~b, Ze.jd h. S>albLt, Elbud-tDerdA' i :Dbnu Mes'.ud., a naj-

vie se lfetava saeu'V'al1b

oo :Aibdlt.flllah. b. .A:bbasa.

I ashalbi se aneJUsdbno ramHikuju lU IPrronosti. iKux'an

sam daje rprednoot on.irma !troji su lfaJni1e l{)rimi!lii iSlam. Najodiliiniji

>Old tnjlih su na !Pl'Vom mjffitu efNOI'Iica prvih halifa, zatim <liS!:aili od a5erei-mu'l:>etere, zatim oni Ikoji su
sudjelwafti na BedTu itd. INoo su .ih hadiSk..i uiUljaci SIVirstalli u <iesell: kategmij.a c'..:..fi~) Ikao to je ooitniD EI:mi Sa'd,
a nelk:i u drvan:affit, tkao to je ;uinio Hallcim.
Pooljelll.ji oV!jelk dd .asha1ba .bio j but-'I\llfejll Amhr
b. Va:sill.e .ell-Lejsi, :koji tie wnro ru Meki 100. dH 110. godine po HidrlJri. P.rije !l'lljega rpooljed!l1ji je umro Fmes b.
Matilk u Basni 93. god'irne.

Druga generacija iza Alejhi$sela.ma -

tabiiln

Ljrudi 'koje SIU doeka.i d virljeli A!lejhissetiama wvu

se Ikako smo ~oone111uH aSha:hima. Ljudi koji >SU IPadt <ioelk.ali aShalbe rovu se trubiiim (l-; ilJi -~~,e iP!m"a~ --u~
Harloski tlier:l!iaoi taioo.ijom smatr.ajru onu osobu Ikoja je
rdoekJallli a&ari-mube~ru i od .nj:ih hadi.s .sluall~, !lJatim ()ll1Ji.
makair i ne 'PJ'Ii!povi1 eda;la .ni.ti jedoo iharl~ od njih. N elci
hadiSki uenjaci uvjebuju ICLulje druenje sa sahaibijom, pa
da se mogne nek<> rnaiZvati rtalbtijom.
_J: i'a.biitje ikao i a$1\atbi dijele se na v.ie lkruteg.orija
('..:..~), a medu njih<YV.e prve redove s;paJdaju cmi !kodi su
doelka:i aeri-mulbeeru i od nj.ih 1h:adiis sluail.i, zatim on.J
koji su se rodili za vrJjeme Alejhisselamova .ivota, .od
dtaca ikoji su biH asha>bi. Naroita vrsba t-aibi.Wa su t.a'ko, }
} zvani elJ.-;Mu.hadrem'Ulll <..:,_,..~ l ) ,a tJo su oni 11.urli l!rojti
su doelkaili predisJ.ams.ko lddba - .dah:ilijjet, rz:aJtiim vni:..
jeme Allejhi&sell.aanoV>O, te lkasn.ije rpreli na islam, a nij~u
Allejhisse'lama v.idjeli. Qv.akvih :ima q:xrEiko ehrdeset oodba.
U tfllbiilne se ulbrajaju i glasovitih sedam OOemjaikla i:z
Medine, Ikoji su porzna:'bi !pod imenom ~l-FUlkahausseb'a

. . ,e):

111

l!lj. 5daan :pravnilka. To su Seid b. El-Musej.joeb 1(um:ro &3),

Kasim 1b. IMtuhammed, ll1'l'Uk !Elbu .Bakrov '(llUIM'lO 106), Urw

b. ZUJbejrr {umro 94), Ha!r.ide h. Zejd b. Saibirt {umro 100),
Elbu Seleme b. Albdilrralhman b. Avrf (umro 94), Ulbejd1.Dlah
lb. Albdillalh b. Uitbe (tttmro 94) i Sulejman h. JesaJr (umro 94).
Generaci a

ljudi

i~

tabiina zove se :.etlbaut-dalhUn

<~,\:JI t~'(>.

Moe ti s e hadis pripovijedati samo po znaenju

Nema sumnje da je ibollje da se svalki hadis pamti i

prijpovjjea od rijei do rije'li. lka!ko smo ga i ull.i. Taik.o
su u veini Slu81jeva pootupa.li pr.i;povjedai hadlisa i hadi.skd uenjaci:. Nelki hoadiski uenjaci- d0121Voljavajru da se
h adis mo.e ~jeda'ti i samo !PO 2m.~jru, malkSJr rijei
i n~dhov red 111e biil'i :isbi, i tx> s 'tim uvjetom da onaj iroj.i
na ta!j ni8iln ~jeda ihadds ibutde dobro ;poznavao sa~ ihaKlisa, rprwo zn-denje svake rijei i stru.an.o maenje dotinog hOOisa. Ta!ko alko 11IPf. ha'<iis ~V'Oti o kome
fikhslrom pita!rllju, t reba dobrom pri,povtjeda da Illo filkhsloo
pi..tanje 1p0011aje, kalko one bi i' lile hotei i21rndjenio Hi iskvario sadrati hadisa. U ovom Sluaju je J..ij~ da dotini
pr~povjedaJ n~asi da je hadis ,prifpovjedio samo fPO znaendu. HadiS!d 'UIenjaci u ovakvom sLuaju IJIPOtraMjarvaju
,,. ' 'r.'"'
'r.r~ '
i?Jra.ze: ,.,....U- ~, -Ju~....> JI tlrl. Oni ,pr.aikltici!raliu ove
i2Jrarz.e l.llJ')Oilrelbljavati i Ikad JP109UIIllll'ljaju u lkojru rije da ii
su je tamw wpamti'li ill Q'le.
Et-had.isu.l-ku~i

rpwta rijei .hadisa pr~pisuju Bogu, tj. Aiejhisselam kalre: Bog je OOkao to i to, mtpr.:

Cesto se

~...; !$j,;
.t;
~, tr
.. ..
,e.)
112

:Jw
'..:Ul JCt
...

(Bog je relkao: 'Ja .prema

oo o m'Emii masli'), Hi:

'ovjek.:u

'PQ!Sbulpam ooruko ikruko

::_ ~)~( ~~ ) ~~i~~~

(P.ost je u.ime mene li, ja u za njeg nag-raditi.} Ovalk.vi

se hadisi

'

wvu

-'

'.,.,

harlii.s-lklu~jiOlll t -<S'_ ..ul

" .,

1..:..! ~l> ili ha:dis-ila:-

'

-~

'

....

, ...

hidom. (~~~l ~,..U... l ) ili had6.5 rebl>anijom CJ_ ~ .)1 ..:...;;.U >
Rrema to.me lhadis tlruidsi je h-adis na~oite 'VImte., u kome
je Alejihisselam r.add nruroiftih uzroka '1..11P0trijebio gornji
nann o.tllMliWatn~a, tj. ri.jer:i pa:ipilg.ao Boglu. Iz OVO!g se ne
m~ ll"aZill!lnjeti da i ootali ha.disi nijesu od Bo_ga, jer sve
to je Mejlhissclam govoTio u IPO~ledu vjeTe to je od Boga
i to je Holija dbtiaiVl, :kako se to razumijeva .itZ ovlih kur' anskih flijooi:

Kur'-an se ad hadiis-lkudslJje raa:lilknJje time to je dbjavtljen ll'Ullrooi<bom vrstom obja<Ve tj. samo preko meleka
Dibriita, ddk hadlJs-ik:Judsi i ootah hadisi. mQ_gu ibiti objavljeni i na dr.wgi ilrojli nain od !POG1'lllratih nailna vahja.
Kur'an s.e raa:.illruje i time, to je samo itamje njetgavjh
T1i(jei, ma/krur i bez traoz:umijevanja, ibadet i to }e on mudiza.

Nasih i mensuh
l meu lbadisiana isto lmo .i medu lkrur'artSkJim atietima
.mna hadi.oo koji su i2Nrun mage stavrJjeni dl'u,gim hadioS>ima.

mensulh., a drugi nasih hadisima. Za

fU.Ikfu:.iku 01aUJkn.l je wlo vam.a stvar rpoznavati nasiih i mensuh ihadise. To je IUJjedno i -dosta teka stva.r. Kae Zuihrri.P1rovli. se

2laV1U

ja: UIenjake fiJkha je zarmoriro i nemonim ootavhlo da

pomaj:u 01:asih i anensuh ih:adise. Cesto ,puta ma'l<>,gi u ovam
grijee .i Sin'albra1u men&uhom ono to uistinu nije mensuh.
8 -

U.v<>d u tef. i had. l!lau.ku

113

Mensuh hadisi mogu se raspoonartli na vie na.Cina:

l. Iz !Samih

A~ej~lamovili lrijei,

!tljpr. ha/dis:

( Bio sam rvam ~ da ;posjeujete 'W'Obove; sad ih

moete rpooje(:ivarti.) Jq; oVIih Alehisselam.cxv.ilh r.iljei ra:zJumijemo da su had.$i u ilrojti.ma se zaiba-arn]'u.je 1posjei
valllje grobova men.suih i izvan :mli'ge sta'VI1j.eni i da je ta
zaibrazn.a dolltiJniUJta.
2. Iz rijei tlrojega od .Ailejhisselamovih drwgava-, Ikao
IlJPI. to k<W.e DMldr .b ..Abtdn.ulah:

>J-;;JI '.{j

rt-.: :J.~ '.11 ~::ul ~J-~~~ _;.;'-il ~~101r

.~(~\ .::.:..; ~~
~

(Ka..qaija ~ejhisseilamova illaredlba je bila, 'da se ne mora

u'Zimati a!bde6it nakon to se jEde to je na vatri lkruhano.")

Iz ov.il Thabirovtih l'lidECi JrarlJU:lll!irle se, da su svi hadisi,

u kojima se n911"e!ue, da se mora oabdes:t ~ .ili .p onovi/bi, aJ!-<~o se jede jello koje je lklu!halllJO i.i !Peeno - mansulh.
i izvan snage stavljeni.
3. Cesto !PUta nroemo saJZna,ti da je llleki lh:adi!s mensuh ,po -da.tumu. NJpr. Lmami Salija .?Jakii.1U't.tje da je haldlis:

'i}.o,:,~l '.J ~~~,lJI };;l

(.Poot je poklvaa'.Lo i Olllaj lk:.ojti. varli lkJrv i ooaj 1kloane se

vadi lklrv) tioGci.nut '(il:llleilSU:h.) hadisom u kome se ikae:

J~- 1:0 "'j_.J,:,; ~;.~~::~l ',.L: J-~ '.114:?\..; ~l ~~da-o sebi ilzvaditti krv bivi :IDJUhrim i
posteoi. P.r.vi haldis pnitpaviljEda Seddad b. Ew li- 'lllo ga je
od Alejhisselama za 'V!'i1jeme oswjanja Make {8. godiaie
da je

114

Aile,jlissel am

po Hi&rl). finuga hadis pi1ilpov.ijeda A'bd1li1D.a!h b. Ab~.

!koji je .1:00 u dTUItJV!U sa Alejbdsse1.aroom na opro'Sno.m
lhad.Zu 1(10. goclim.e rpo Hidri) i vidii.o da je Alejh.isselam!kao muihr..im i .pootei dao sebi izvaditi !krv.

Hadiske kratice

U hadmm djelima esto susreemo mnogo 'kiraticct

koje se \.IIP(ldmebljavaju i:z: pralkltilttlih !l"a~<$1. Bez porz;riavarnja bih kiratilca !!14de ~ s11Wiiti se hadiskim djciima.
Npr. mje~&to <S!'"~ UfP()Weiblja'V'a se ka-atica
mjeiS'to C.:f~ upotrebljava se lkirati.ca

,.J~
t :illi 8'

mjre.900 G~r U)pOtrebljava ae !kirati'Ca 6(

Cem> IPUita u senedu sretamo samo slov() c_ . Prihadisa to elno fl):ooi.tati av'81klo: lha. To
mai da se IPM sened na tam mjestu ootaMlja i pr.esijeca, a 'lllZima se drugi sened. Obadva se saneda sastaju
ondje gdje de 1l)I1Vi ootavljen. P.rema tome sl<M> (. je
kralbica od maza:
. .,. ,.
!Liilrom

ti..ltalnja

<~T _.~8L

",.

JI, ;Ct ~) ~ j;__,;.:ll

Lmena .poj:eclillndh hadislciih uenja.lka i ~abiTa'a hadisa

kao i imena njiliO'Vih djela hi1(jee se lkiralticama. Najee
svetamo eNe ,kJraiflice:

(.

r -

Buiha!l"ija u
Muslim u

SV(lltD.:e

Sahfuu

svome Sa.hlhlu

- _.:_-,; ~,:,'{.; bj. sl'<l!U se Buha<rJ.tja 1 M11\'ilim

>

E.bu Davud u svome Surrenu

Tilrtmizi1a u srome DamiJU

N>esadja u svome DamiJu

il5

libni MadWe u svome Sunenn..t

'-

IDbu DaV!Ud, Tintn.i!IDja, Nesaija i lbnrl: Mwe

u svojim !etirima hadiskim .zlbirtkama

Elliu DaiVUd, Tirmizi.ja i Nesaij.a

r r .!!

Anlmed b. Haa1l001 u svome Mrusnedu

Albdwllalh sim Ahmeda ib. Hanbe!la u diOdlacima

Ikoje je dodao OOelvu Musnedu
HaGcim ill Mu:stedreilru

.u;. -

Bllllhar.i!ja u 'Cljclu El..;Ed.elbu[-mruxred

B uharij a u svom~ Tamu

.f -

limi Hilbban u sv.ome SalhriJhu

Wn~ Hw;ejrme u S'V'Ollle Saihihru

..;- -

\Dija' el-Ma!kx:Hsi ru sviO.llle djelu >1.E-:Ehadisu1mulh.tare

Taibera.l1J.ja .u svome Veldlk!om Mu'deanu

.._..!. -

Tabaranida

'l'alberanija u svome Ma!Jom Mu'd:emu

ill

svome Srednjem Miu' ldemu

v> -

Seid lb. Merwutr u 19Vome Sunenu

..;. -

libni bi. Sejibe u svome MI11Ba!l'l1Ile'fu i1li Musnedu

t -

Ebu Ja'ua u svome Musneiu

JJ -

Dan-elkurtmi u sv.om.e Snmenu

Dej lemij a u SVQ!Jle F1rdevsu

Jo. --

Ebu Nrua:jan ru dje!ru Hillyetul-evl:rja'

.....,. -

Hejhekija

J- -

Bejhekij a u Sunenu

Jlbnu Adijo u K-amtlJu

cr 116

Itl

S uabul -J.mmu

lJikajlija ru KitaJbwd-duaJfa'u

.h> -

Hatilb Bagdadia

J.

Elbu Dav.ud et-TaJjWsi u Musnedu

f -

Ill ~ji

Bagdada

IbnJi. .Asakii:r u HistoriJi DamaSka

Ostale vane

stvari Jooje T7WTa poznavati ona_j koji se

bavi hadisom

- Osim swga navedenog za hadri.skru je nwuku od velilk-e va2mooti rpo7lnaNalti 1JllaJenje rtiljetiko u,J)(YI;reblj~'VIih
aJr~psikih rijei koje su $C)C!nenJU)te u ~kstu nm~ ha.,
disa. Ovalkve se rijei rzovu >g'.aribull-hadi.sc ~~~..U.I "':"'!~,}l
O ovak\nim ri1e'ima su na,tpisalni Z'asel:::mli !I1jeni:ci, a izmeu
njih. je najpoma bi1j1 :.F m-Nilhaje fi gar.iJbill...hadisi. vel-eser
od MetdJdruJdin IJoow-&.ilra (umro 606).
~ Talk.oer je IV'a0no \P(YJ'.nava1i:i .i: one ha.di.se droji se IPrividno
jedan
s drugim suflroblljavajJU {mU!hteNfu~-iha<:Hs ...
J
,
l
,~ ,

~~_..U.:! ; !'~. i fl)O:liDaiV'ati njihovo

l)lm'V'O

tumaenje, Jkako

bi se ta f!Xr.ilvidlna kmrtJradikdja 'Oidstranill-a. O avoj vrSti

hadtske nauke prvi je pisao lmaani Sa!titija. Nje~IVO je
djelo i taantt>ano. ri:z.a njega ;nfik1o je na .ovom po]ju hadiSke .n:a'lllke IIlllll.Oig(l 4.ie1a, od koj]h. je .rairEno i tampano
ono to ga 1e n a.'PiBao libnu Klt.btej1b e ed-Dinev~i {umro
276) ipOd imenom Te''ViWu muh'te1i:fil.-h-aid1s .
.._ Kako rg.od je za raarumijevanje ikulr'alllSki.lh a:jeta va''l'lo

'

.,

poonavati uzr.dke :i IPOvod objave pojedinih &jeta '-:-'l.:-1 l

~
_J_,'~JI),
tako je isto :u hadis'lroj naruci V'B!1mo rpoooarvati povod i u2Jrok-e :pojerltnih hadisa, te kojom ih je !Prilikom
. . ,,, . .
Ale<jhissellam i!zr.elkao <;.!.!~..U.I ~l.JJ.J ":-'~\ }. J: o tome su napisruna zaOObna djela.
~ N ruro.i.rfx> je va:rno jpO'ZllaiV.ati hiogtralfij e pni(povj edaa
harliea; nj.jjh.cxva im.fl'a _tl.....:'il- tnjlihove ikrunye- ~.j.s:.J'(."

nj<i!hove naldian!ke i !pre'Zimena -

":"l

~.:

ll '1 l

ji

ltd.

117

Cesto puta vie ljudi imaju iGta imena, opa ta vie

sl~u

se u oevtian i dj edo.v.inn imenima. U ovom sluraoru treba

ra0Mikmrati jedne od drugih. Ovakva imena se zovu E!jl, . . ,.", .:;. , .,.
-mutteffidru vci-mllifterilk J~...;tUI_, J.i:ll >Nekad se vioo
imena u CU'alpskom ;pismu slino pR1u iako se u i2lg{Woru
razli:kuju te i njdih treba :poomavaii i ra7JliGtovatrl.

*' ' . .

NE:Wr. t)l_ .(Selam) i

., -: ,.
r~

(Sellam) Hi

")

".:,~ (Hil}jban) i ".:,~ (Haj,jan) itd.

Ovakva se imena zovu el-mu'telifu
, . ,.
"' _,,~
,.
'1'11' ' ., .

.,.

.:, 1~

(Habhan),

vci~uhtel<i:f

<.-

~-.J .......... ."-).

,

...e Naj'Vahije je ;pozna'Vatti rpouooane ~Prirpwj;edae hadisa

'
,.
.. . ~
't
e..:... (.,:!j l i razlilk-ova ti ih od nIJ.:XYI.Il2rla1Illih i slaibih ll - ,:.ll)
- je na!J)isana, nita manje, nego cijela l iteratura,
O ovoone
ikoja ,broji na stoooe d1eS.I.a. I previe bismo drulel.ro otili
kad bi:smo ibaJr neto o ovC>me re!kli.

,.

118

BILJESKA O PISCU
Hadi Mehmed Handi je roen u Sarajevu 16. XlJ
1906. godine. Tu je svrio mekteb, rudiju. (OS1'00V?'l.a kol4
sa proMrenim programom) i Seriat.sktu gim-naziju. MatJurirao je 1926, a onda otiao u Kair.o i upilsao se na Et-Azher. DipLomirao je 1931. go<Une. Te je g~e obavfo,
i had. Po pcn>ratku u Sarajevo, postavljen .1e za nastavnika na Gazi Husrevbegovoj medresi i za prefekta u njenom interna.tu. Gocmne 1937. je premjetem. u Gazi Husrevbegovu biMioteku. Kada je 1939. umro Muhammed ef.
Tufo, profesor na Vioj islamskoj eriasko-teolokoj koli,
Handi je izabran za ugov'lYI"nog predavaa na ovoj koli
za predmete tefsir (bumaenje Kur-ana) i osnovi i fitozofija eria-.tsJoog prava ('!.LS'Uti fi11ch). PoetJoom 1944. godine imenovan je recLovnim profesorom ove kole. Umro
je 29. VII 1944. godine u 38-oj godini iv.ota.
Merhum Handi .i e poeo pisati jo kao uenik sred
nje kole, a prvi lanak je objavio u Novom beharu 192R.
godine. Od tada pa do smrti, napisao je i objavio 'J)Tflro
tri stotine rad.iooa, kraih i c11uJ:i.h, od kojih su. TWkl objemljeni i kao posebne monografije. Pisao je iz wfh r>hlcut1
~m.ske nauke. Prouavao je knjievni 1'ad lm.tatLI1W
.-:her.c egov.a:kih Muslimana tna O ri.jentatnim lf'.ldmu IWH
~ nji'lu:mu kuttur.oo hi-storiju. I iz pod'Mu'51n hl~tturiftt Mlumu
i muslimana uQPte napisao je ne1coUJoo rutlm~e' nu.o ltt
-svoj ~s i u rjda.va.nju mnogih c1kt1utlnll1 J)tfllt&1 '

ii.wt.q.

iMMlt~'f"MM:T}.(L .~e

i JlerecJ!cmirltl,
ll"

Handi

je napisao llmull-'kelam, udbenik iz akaida,

koji se wpotrebljavoo u osmom razredu sred1'Vjih kola koo
u.doenik za vjerornauku. SudjeLovao je uz dira Saira
Sikiria i Muhameda Paia u izradi arapske ;gramatike
za nie razrede srednjih 'ko~a. Gramatika je tampana u
dva dijela. Uvod u tensirSlru i hadhsku 'Ila'Ulku Handi je
na.pi.sao kao prirunik, 1ooji e slu~ti uenicim-a Gazi Husrevbegove medrese za predmete tefsir i ha.dis, jer SIU i
~benici i pr;Vruntici za ove rpredtmete bili na. arapskom
jeziku. Vazove rahm. Handia tampao .1e Glavni odbor
El-Hidaje s namjerom, da poslue imamima i mualimima
kao materijal za sastavljanje hutbi, va.oova i preda:varllja.
Svoja predavanja iz tefsira i usulri f.'ilkha Handi je ve
bio pripremio za tampanje, ali ga je smrt u tome sprijeila. Njegov rad O hu1:Jbi {Glas:n.iJk Is"Larmske v .jerske zajednice, 1935) slui koo pninnjer, kako treba hutbe sastavljati, emu treba prednost davati, kao i ta treba iz
naih uobiajenih hutbi i:spusbiti.
Iz hisrorrije muslimana Handm je pi.sa.o o muslimanlima na S.ici~iji, M.Hfi Omer ibn Abdul-Azizu, o muslimanima u Spaniji, Madarskoj i Potjskoj. P1"'ouavajui
k ,njievni rad b.asan:sko-herceqovakih Muslimana na orijentalnim jezicima, Handi je pored svoga. Knji2evnag
rada bosanslko-hercegova'ldh mus-limana dao jo~ pre<'IGo
dvarleset radova iz O'IX>g podruja (posebne je obradio
Ibrahim ef. Peeviju.-Alajbegovia, Hruseina Lanne.kaniju,
V ahdetija i dr.). Bio je zamistio prevesti veWou historiju
ilsla:ma Aisri sead-at sa turskog je<ztika (devet svezaka). Od
toga je preveo >prvi sveza..k i treinu druq.oq sveska, aLi
ga je smrt i u tome s:pr!ijeila.
Rahm. Ha~ je pisao i na arapskom _jeziku. J o dok
je bilo na .wu.dijama u Kairu, tampao je tri stvari na
arwp.Wcom jeziku. U El-Devhenrl esna fi 1teradtimi ud.emai
ve 5uMai Bosma dao je pregled raila Muslimana Bosne i
Hercegovine na. omjentatnvm jeziciJma, d.ok je u druga dva
rada {Hajatul enlbrja ri El-1Kelimut-ta:j:iJb ... ) doo komentar
i objanjenje za pojed'im.e hadise. U Gla.sniku Islamske
vjers1oe zajedlruice (1933-1935) i u. El-Hi.da.ji (1936-1939)
obja-vio je nekolt1oo lanaka takoer na ara.'))Sikom jeziJku.
Povodom p7'ostcwe etiristogod.injice Gazi H'U$Tevbegove,

120

Han.di je spjevoo jednu oduT:ju pjesmu

oo. aratpskom jemlcu u pohvalu Gazi Husrevbeaov:u Krusidetun f i me'dlh.U-Gazi HusreV!beg. I svoj rad Knjievni ra.d booansko- hercegovaok~h muslimana zavrio je sa nekoliko stihova (7
dvostiha) oo. ara:pskom jeziku

Ovo, drugo izdanje Uvoda. u tJefsirsku i ha:disku nauku, izdaje din-ekcija Gazi Hwsrrevhegove medrese u Sarajevu i na.mijen.jenc je, u prvom redu, uooieima MedreSie
i vjeT!Skim sLubenicima. Prvo izdanje, tampa-oo jo 1937,
odatm10 je ve postalio rijetiloost i nije se moglo nabaviti.
Ovim -novim izckl:njem u<WvoLjit e se jednoj 'T/.aWj nasunoj potrebi.

121

SADRZAJ

Predgovor prvom izdanju

S brana
3

I. Uvod u tejsirsku nauku

Rdje Kllit"a.n .

5
5

.x Droga .imena Kur'ana

): Objava Kur'ana
Plrva d 'POSljednja objava .
MekaaJSki d med.ionskd .ajeti

7
12
13

O hadisu: Kiulr'an je obja.v] jen na 7 haa-Wva

Kli4'ae!Ji d mami Mraeta .
Odaklle su !l'lastali lda:aeti
Klr~aik pregled tra:t;voja nauke o kliiraetu

15
20
25
27

~ ~~

P.i&ainje i sabira.n:je Kur'ana .

N aoin pisanija p.!."VVih mushafa

30

33
35
37
39

Mushafskd pravo,pis
Podjela Kiu.T'ana na SUII'e i .aJeta
Povod objavi pojeddnh .ajeta

Nasih i mensuh
Kiur'a.n kao mu'd&a .
Ttumaenje Krur'ana...,tefslr
U'V\iati k(),ji se trae dood mu!esira
maiti

40
40

44
~

k ako illreba

tu~

Kur'an .
Razne .w ste tefsilra
Razvoj tefsirske nauke d bio~d:le naj,po:zm.aiDh mufesllra . . . . . . . . . . . . . .
Ibn.u De.nilr el-TabeJ.'Ii.

..

122

45
47
48

49

,......,.
Es..SeaMhi i El-Vamdi
El~BegaVIi

EZ...,Zernah:arJ

Fahrludm

ar~

Dl
Dl
lill

1\,1

Jlbn.u Artijj~
El-K/w'ltubi .

El.,:SI:Ijdaw
Ev....Nese!i .

&ll
1\11

Ebu HaJan
Ibnul- Kesilr
Es...su}uti
EblJSSulld .

1\11
ll!l

nn

'"'

. .
E....SeMlc.ilai oi Siddllk-Mn .
El-Al!Osi
Muhammed Abduhu i Reid Rida

flU
lli
ll;J

112

nn

U. Uvod u hadisku naukt .

haber a eser .
Metn, sened, isna, rivajet i ravija

Itl\

M'1.1S!lid, Dlillhaddds, hafiz, hudfJde i hclkiim

Hadiis kao vjarst zvor .
Hadiska nauka d. njena podtiela .
Klratak !Pl'egled II'a<ia o ll-Eimlinalogi.jd ha<ldsa
Rad olw sa;wa:nja ha<Usa
I .Pamenje haidftsa napamet
II Poetak <Sabiranja hadBsa u k.ntj.ige

lill

HadiS, SU'llinat,

117

'tll
't~

.,.74
'ln

III Sabdcamje hadisa zajedno sa fetv.ama ashnbn l t"

bi:lna
IV .Plsam(je liskiljuivo h~~ .
V Od'Vajas:J.e vjerodost<>Jmdh hadlisa u ~abno zblrlc
VI .Koroentarilsanje pojedlimh hadisldh :zlb.1a1ki 4 njthov
prerai:vanje i ootjerdv.amOe
Ra1.ne VTSte 1h adisklih zbd!rkll
Naj poznatije hadiske zbirke .

Djela ebvariee imama

Sest .naj.pomatiiih hadisk!ih z.biitki
Druge najpoznatije ho.diske zbirke
Biografije najpoznatijih sabiraa hadba
POOje!la had.isa na mtJJtevwtirr, moolmr 1 llhltd
Fodjela hadii.sa obzilirom .n a vjerodostojnQI'ft

lli

'lli

.,"'lU
'111

'lli
lill

nu

lill
lli\
,

11!'1
ll~

ll'l

Podjela haid.isa ob:z,.i!rom na matn

Podjela hadlilsa obzirom Illa sened
Najpoznat:i04 nazivi slabih hadlsa

Ptniblimo p!l'at\l!illo za lake po1llla:Vainje V'l'idedn<Eti ha-

9&
97
101

disa

103
104
105
107
109
111
llZ
112
113
115

Mutabea, ahid i i'tibar .

Kakvi 1ireba1jtu biti ,pnl.povjeda.Oi hadisa
Primane l prEdavanje ha~li:sa
Ashal>i m All~hisselamovi drugovi .
Druga generacija iza Alejhli.:sselaana-tabiOt.n
Moe Li se hadis Piil&>ovijedalti samo 'PO znaenliU
El-ha.disud-<k.udsi
Na.sih d mans!Th
Hadiske kratice
Ostale .vane .stvari koje mora poznavati onlllj kO'li
bavi ha'<llisom .
.Biljeka ~ pi:scu .
Sadraj

l
124

&e

117
119
122