UDK: 371.26:371.279.7:372.4:811.163.42:311.

21
Izvorni znanstveni rad
Prihvaen za tisak: 18. prosinca 2008.

Srednje vrijednosti u ocjenjivanju: procjenjivanje i

vrjednovanje statistikom analizom
Mirna Valdevit i Zrinka Jelaska
Zagreb

U ovome se radu raspravlja o ocjenjivanju jednim brojem kao obliku procjenjivanja uenikoga znanja. Zavrnim brojanim ocjenama pokazuju se
samo redoslijedni odnosi pa se iz njih ne smije izvoditi prosjena ocjena (tj.
aritmetika sredina), iako se to ini. U prvome dijelu rada na primjerima se pokazuje kako se statistiki prikladnim jednostavnim postupcima u
procjenjivanju ocjena dobiva objektivnija slika uspjeha pojedinoga uenika i
mogunost usporedbe. U glavnome dijelu rada navedeni statistiki postupci
primjenjuju se na ocjene jedne kole inojezinoga hrvatskoga radi vrjednovanja samoga naina ocjenjivanja. Graa je sastavljena od dvostrukih
ocjena 513 polaznika Sveuiline kole hrvatskoga jezika Sveuilita u Zagrebu, procjenjivanih tradicionalnom hrvatskom ljestvicom od etiri ocjene
i slovnom (prema amerikoj) s dvanaest. Pokazuje se kako se primjenom
statistike analize moe utvrditi je li zavrno ocjenjivanje primjereno, treba
li ga promijeniti i kako. K tomu se provjerilo mogu li se zavrne ocjene
jednostavno iskazati pomou usporedne ljestvice ocjenjivanja predloene za
sustav ects.

0. Uvod
Pouavati od osnovne kole do fakulteta znai prije ili kasnije i ocjenjivati pouavane. Svatko tko se bavi pouavanjem na bilo kojoj razini mora
biti onaj koji (pr)ocjenjuje. Ocjenjivanje je u razliitim oblicima kolovanja vano i u uenju kao pokazatelj uenikova uspjeha te njegova poloaja
u odnosu na druge, i u pouavanju kao pokazatelj uiteljeva zadovoljstva i
uspjeha radom.
to je ocjena? Ishod postupka procjenjivanja svih vanih injenica o
postignuima znanju, vjetinama, razvoju sposobnosti, primjeni steenih
210

LAHOR 6 (2008)

lanci i rasprave

znanja i sudjelovanju uenika u uenju. Za razliku od drugih standardiziranih postupaka procjenjivanja i vrjednovanja, ocjenjivanje je saet pokazatelj
uenikova rada ili postignua. Donoenje konane ocjene o ueniku ili njegovu radu (dnevnome, tjednome, mjesenome ili godinjem) zacijelo je teak
posao, pri emu je potrebno voditi rauna o osobnosti uenika, poticajima
na dobro, potivanju razliitih sposobnosti. Kako je onda mogue izraziti
sve to jednim brojem?
Procjenjivanje uenikoga znanja za svakoga je ozbiljnoga uitelja vrlo
sloen posao, pa se osim usavravanja u ispitivanju i ocjenjivanju (npr. Guskey i Bailey 2000, Ingersoll 2002, Marzano 2000, 2007) preporuuju i drugi
postupci (npr. Gareld 1994, Angelo i Cross 1993, Soodak 2002, Brookhart
i Nitko 2008). Vijee Europe (2001) smatra procjenjivanje vanim dijelom
napretka u pouavanju i uenju jezika i preporuuje pojedinano, individualizirano procjenjivanje (npr. eaqual, alte & Council of Europe 2004). No
u pojedinim situacijama, kada je nuno procijeniti i svrstati prema uspjehu
na tisue pristupnika, npr. na nacionalnim ispitima, u prijavama na pojedine
fakultete, vrlo je praktino uiniti to jednom ocjenom.
Postoje mnogobrojni lanci i knjige koje se bave ocjenjivanjem (npr.
Brookhart 1994, 2008, Walvoord, Johnson-Anderson 1998, na hrvatskome
Grgin 1994, 2001, Paintner-Vilenica 2002, aklovi 2004, Damjanovi 2004),
i to suvremenim teorijama ocjenjivanja, odnosno razliitim stavovima o tome koliko je ocjenjivanje prikladno sredstvo procjenjivanja (npr. Mrkonji
1991/1992, Munjiza 2000), kako se razliite strane ukljuene u obrazovni
sustav (uenici, uitelji, roditelji, poslodavci, administracija) razlikuju u poimanju koristi i vrijednosti ocjena. Strunjaci se bave i time kako odabrati
prikladan model ocjenjivanja za pojedini razred, potaknuti njihovu motivaciju (npr. Eccles i sur. 1994, Ivanek 1998). Kad uitelji uenicima jasno
objasne vlastiti sustav ocjenjivanja, dakle kad uenici dobiju jasne upute,
mogu se usredotoiti na bitno, odrediti vlastite prioritete u uenju.
Neki se autori bave ocjenjivanjem samo na jednoj razini kolovanja,
poput osnovnokolskoga (npr. Matijevi 1994), srednjokolskoga (npr. Brlas
2004) ili visokokolskoga (npr. Jacobs i Hyman 2006). Drugi se bave pojedinim vidovima ocjenjivanja, poput raspodjele (distribucije) kolskih ocjena
bitnih za upis u srednju kolu (npr. Jovi 1996), povratnim obavijestima o
ocjenama (npr. Komljanc 2001), predvidljivosti uspjeha u radu na temelju
kolskih ocjena (npr. Marui 1994), ocjenjivanjem kolskih zadaa (npr. ui 2002), pa i nainima kako dobiti najbolju ili povisiti postojeu ocjenu na
fakultetu (npr. Jacobs, Hyman 2006).
U nekim se zemljama procjenjivanje neijega znanja i uspjeha kvantitativno iskazuje tako da se brojkom izraunava prosjena vrijednost. Ta
se sredinja prosjena vrijednost (engl. grade point average, kraticom gpa)
rabi u odlukama povezanim s obrazovanjem, zaposlenjem i dr. Na temelju
211

M. Valdevit i Z. Jelaska Srednje vrijednosti u ocjenjivanju . . .

takve prosjene ocjene uenici se rangiraju prema uspjehu, doputa im se

ili ne doputa upis na vie razine kolovanja (npr. poslijediplomski studij).
Kako se to u Hrvatskoj, ali i u drugim dravama, esto ini statistiki neprikladnim postupcima jer se rauna prosjek ocjenama koje su redoslijedne,
a ne numerike varijable, vano je razumjeti bitnu razliku izmeu brojaka
kao redoslijednih (ordinalnih) i numerikih varijabla jer je to presudno u
pravednom procjenjivanju svih vrsta uenika, ukljuujui i studente.
Stoga e se u ovome radu prikazati statistiki postupci u ocjenjivanju
kako bi se pokazale dobre i loe strane svoenja ocjene na jedan broj, to se
dogaa u hrvatskome obrazovnome sustavu. Pokazat e se da je jedan od
(pre)estih naina procjenjivanja neijih ocjena prosjena ocjena (aritmetika sredina, tj. raunanje potpune srednje vrijednosti), statistiki nevaljan
postupak uslijed naravi samih konanih ocjena, od kojega bi trebalo odustati. Umjesto njega trebalo bi primijeniti prikladne statistike parametre kao
to su mod i medijan. Na primjeru nekoliko uenika na zavretku sedmoga
razreda te zavrne ocjene iz predmeta Hrvatski jezik pokazat e se ocjenjivanje u (jezinoj) nastavi pomou poloajnih srednjih vrijednosti. eli se
uputiti uitelje na svim razinama kolovanja u Hrvatskoj da se u iskazivanju
zavrnih redoslijednih ocjena i opega uspjeha slue modom i medijanom, a
nikako aritmetikom sredinom.
U glavnome dijelu rada na opsenoj grai 513 ocjena studenata koji
su pohaali kolu inojezinoga hrvatskoga pokazat e se kako se navedenim
statistikim postupcima moe posluiti u vrjednovanju ocjenjivanja cijeloga programa. To je vano zbog razliitih razloga. Jedan je i injenica to
preporueni sustav ocjenjivanja za ects, koji je namijenjen za prevoenje
razliitih dravnih ili unutardravnih sustava ocjenjivanja, svrstava studente
prema statistikim podatcima. Stoga je nuno imati pouzdanu statistiku
grau o studentskim ocjenama kao preduvjet za njegovu primjenu. Rezultati dobiveni analizom navedene grae upuuju na neke od moguih putova
standardiziranja ocjena.

1. Statistike vrste vrjednovanja

Statistiki se sve vrste vrjednovanja mogu svesti na dvije vrste: kvalitativne
ili kvantitativne (Bachman 2004). Kvalitativne se varijable dijele na nominalne (poput spola, materinskoga jezika, ostalih jezika kojima uenik vlada)
i redoslijedne (poput jezine razine, ocjene). Redoslijedna obiljeja, koja
se jo zovu i ordinalnima ili obiljejima ranga, ureena su po intenzitetu.
Kvantitativne se varijable dijele na kontinuirane (kao godine starosti, broj
sati nekoga teaja) ili diskontinuirane (poput broja lanova obitelji, ects
bodova).
212

LAHOR 6 (2008)

lanci i rasprave

1.1. Srednja vrijednost

Srednja vrijednost numerikoga niza predstavnik je pojedinanih vrijednosti numerikoga obiljeja u promatranom nizu, ona ga predstavlja. Srednje
vrijednosti u statistici mogu biti potpune i poloajne. Meu potpunima
najpoznatija je i najprimjenjivanija aritmetika sredina, a poloajne su mod
i medijan. Mod je vrijednost koja ima najveu uestalost pojavljivanja, tj.
pojavljuje se najvie puta. Medijan je sredinja vrijednosti, tj. sredinji lan
u raspodjeli koji se nalazi tono u sredini niza rezultata poredanih po veliini (brojka u sredini). Aritmetika sredina dobiva se zbrajanjem rezultata
i dijeljenjem s ukupnim brojem. Izbor srednje vrijednosti u nekom skupu,
tako i ocjenama, ovisi o svojstvima elemenata skupa i o vrsti statistikoga obiljeja po kojem se oni promatraju. Za nominalna se obiljeja moe
raunati mod, za redoslijedna mod i medijan, za numerika mod, medijan,
aritmetika sredina i jo neke.
Ocjena je ordinalna varijabla, tj. obiljeje ranga odreenim modalitetima pridrueni su brojevi. To pokazuje i proizvoljnost njihova pripisivanja.
U Hrvatskoj je najvia ocjena izvrstan 5, a najloija nedovoljan 1. U
susjednoj je Austriji najbolja ocjena ausgezeihnet 1 izvrstan, a najloija
nicht gengend 5 nedovoljan.
Kod nas se ljestvica sastoji od pet lanova: izvrstan 5, vrlo dobar
4, dobar 3, dovoljan 2 i nedovoljan 1, od kojih su prva etiri prolazne
ocjene, a posljednja neprolazna. Skraeno se, osobito u razgovornome jeziku, zovu petica, etvorka, trojka i dvojka, neprolazna je ocjena jedinica. U
Njemakoj se ljestvica sastoji od est lanova: sehr gut 1 izvrstan, gut 2
vrlo dobar, befriedigend 3 dobar, ausreichend 4 jo dovoljno koje su
prolazne ocjene i dvije nedovoljne ocjene: mangelhaft 5 nepotpun i ungenugend 6 nedovoljan. Dakle, iako je u Austriji i Njemakoj najvia ocjena
iskazana brojkom 1, ljestvice nije jednostavno usporediti jer se razlikuju i
nazivima, rasponom i granicom (vie u Valdevit i Jelaska 2008, Novak-Mili
i Barbaroa-iki 2008). U nekim je dravama raspon ocjenjivanja malen,
drugdje vei ili se takvim moe initi (npr. od 1 do 10 gdje je tek od 6 ocjena
prolazna), dok je u drugima raspon veoma velik, npr. u Luksemburgu.

1.2. Izraunavanje srednje vrijednosti ocjena

U hrvatskim se kolama u svakome predmetu donosi samo jedna cijela brojka
kao zakljuna ocjena. To se preesto ini aritmetikom sredinom, kvantitativnom mjerom koja se zove prosjek (engl. mean ili the average). Aritmetika
je sredina prosjena vrijednost numerikoga obiljeja.
213

M. Valdevit i Z. Jelaska Srednje vrijednosti u ocjenjivanju . . .

Kao opi uspjeh uenika u Hrvatskoj se redovito izraunava prosjena ocjena, i to kao aritmetika sredina zaokruena na cijeli broj. Ona se
dobiva zbrajanjem zavrnih ocjena svih predmeta i dijeli se brojem ocjena.
Katkada se zbrajaju samo neki predmeti, npr. na fakultetu to mogu biti
samo struni predmeti ili struni zajedno s opim predmetima, ve prema
rezultatu i svrsi. Izraunavati prosjek ocjena vrlo je popularno za razliite
potrebe. Prilikom preporuka sveuilinih profesora izraunava se i prosjek
samo nekih predmeta, npr. na lolokim studijima samo jezinih, ne i knjievnih predmeta ako je ocjena potrebna za lingvistiko podruje, ili obratno
ako se (bivi) student eli baviti knjievnou. to konkretno znai zbrajati
i dijeliti i takvom ocjenom izraavati uspjeh? Koliko je to prihvatljivo? Pri
tome nije rije o nevanome pitanju jer se s takvim prosjecima uenici s
maturom primaju na diplomski, a diplomirani studenti na poslijediplomski
ili doktorski studij.
1.2.1. Ocjena kao redoslijedna varijabla
Ocjena kao obiljeje (varijabla) svrstava se u redoslijednu ljestvicu, to znai
da se njezini elementi svrstavaju prema stupnju danoga svojstva, i to prema
intenzitetu. Stupnjevanje se moe vriti od najmanje ocjene prema najveoj
ili od najvee prema najmanjoj. Kod nas su (i u mnogim drugim zemljama) brojevi pridrueni ocjenama kao redoslijednom ili ordinalnom obiljeju
proizvoljni, pridrueni su im radi lakega razumijevanja. Meutim, upravo
zbog toga nad njima nisu doputene raunske operacije: zbrajanje, dijeljenje
i slino. Oito je da uenik koji ima ocjenu vrlo dobar 4 ne mora znati
dvostruko bolje od uenika koji ima ocjenu dovoljan 2.
1.2.2. Bodovi kao numerika varijabla
Meutim, ako je rije o bodovima dobivenima na pisanome ispitu, tzv. testu,
situacija je drugaija. Broj bodova numerika je varijabla (kree od nule i
nie se do najveega broja) i nad njom se mogu vriti raunske operacije.
Ako jedan uenik na testu ima etiri boda (ili etrdeset), a drugi samo dva
(ili dvadeset), prvi je dvostruko bolji od drugoga. Dakle, kada se ocjenjuje
bodovima ili se na temelju njih daju numerike ocjene, smije se raunati
prosjek.
1.2.3. Neprikladnost izraunavanja prosjeka ocjena
Budui da se ocjene ubrajaju u redoslijedna obiljeja, dakle nadreenicom
kvalitativna, u procjenjivanje jednom ocjenom bilo bi potrebno unijeti kakvou, a ne koliinu. Onaj koji ocjenjuje treba biti svjestan da rezultat
ocjenjivanja u naim kolama nije broj (ba kao to ni uenik ili student
214

LAHOR 6 (2008)

lanci i rasprave

nikada ne smiju biti brojevi). Uitelji bi trebali imati i jasna naela i razvijenu savjest kada ocjenjuju. U svakom sluaju, prosjek se ocjena dobivenih
na temelju znanja ocjenjivanoga redoslijednom ljestvicom ne bi uope smio
raunati. Kao potkrjepa statistikoj nepravilnosti, u primjeru (1) pokazuje se i nepravednost takva zaokruivanja ocjena iz petnaest (i to razliitih
predmeta) na jednu jedinu ocjenu iskazanu brojem.
(1) Tablica 1: Zavrne ocjene petero uenika sedmoga razreda

predmet
Hrvatski jezik
Engleski jezik
Francuski /Njemaki
Povijest
Vjeronauk
Glazbena kultura
Likovna kultura
Geograja
Biologija
Kemija
Matematika
Fizika
Informatika
Tehnika kultura
Tjelesna i zdr. kult.

DB
dobar
dobar
dobar
dovoljan
izvrstan
izvrstan
vrlo dobar
dovoljan
dobar
dobar
dovoljan
dobar
izvrstan
vrlo dobar
izvrstan

(3)
(3)
(3)
(2)
(5)
(5)
(4)
(2)
(3)
(3)
(2)
(3)
(5)
(4)
(5)

LV
dobar
dobar
dobar
dobar
izvrstan
izvrstan
vrlo dobar
dobar
dobar
dovoljan
dovoljan
dobar
izvrstan
izvrstan
vrlo dobar

(3)
(3)
(3)
(3)
(5)
(5)
(4)
(3)
(3)
(2)
(2)
(3)
(5)
(5)
(4)

uenik
LJ
vrlo dobar (4)
vrlo dobar (4)
dobar (3)
dobar (3)
izvrstan (5)
izvrstan (5)
izvrstan (5)
vrlo dobar (4)
vrlo dobar (4)
dobar (3)
dovoljan (2)
dobar (3)
izvrstan (5)
vrlo dobar (4)
vrlo dobar (4)

ZB
izvrstan
izvrstan
izvrstan
izvrstan
izvrstan
izvrstan
vrlo dobar
izvrstan
dovoljan
dovoljan
vrlo dobar
izvrstan
izvrstan
izvrstan
izvrstan

(5)
(5)
(5)
(5)
(5)
(5)
(4)
(5)
(2)
(2)
(4)
(5)
(5)
(5)
(5)

LD
vrlo dobar
vrlo dobar
izvrstan
vrlo dobar
izvrstan
izvrstan
izvrstan
izvrstan
izvrstan
vrlo dobar
dobar
vrlo dobar
izvrstan
izvrstan
izvrstan

(4)
(4)
(5)
(4)
(5)
(5)
(5)
(5)
(5)
(3)
(3)
(4)
(5)
(5)
(5)

1.2.4. Prosjena ocjena kao aritmetika sredina

Ako se uspjeh izrie prosjenom ocjenom, kao u (2), troje navedenih uenika zavrilo je sedmi razred s vrlo dobrim uspjehom, jedan dobrim, a jedan
izvrsnim. Uenica db imala je prosjek 3.42 uenik lv 3.53, uenik lj 3.87,
uenica zb 4.46, a uenica ld 4.53, kao u (3). To znai da je db zavrila sedmi razred s opim uspjehom dobar, ld izvrstan, a ostalo troje vrlo
dobar. Prosjena je ocjena (izraunata kao aritmetika sredina) dobivena
zbrajanjem ocjena iz pojedinih predmeta i dijeljenjem s ukupnim brojem
predmeta, u ovome sluaju petnaest.
(2) Tablica 2: Aritmetika sredina i konani uspjeh petero uenika
izraen prosjenom ocjenom
uenici
aritmetika sredina
konani uspjeh

DB
3.42
3

LV
3.53
4

LJ
3.87
4

ZB
4.46
4

LD
4.53
5

Meutim, iz predoenih je ocjena prilino oito da su db i lv s jedne strane,

a zb i ld s druge strane ljestvice po ocjenama vrlo slini uenici. Lv ima
215

M. Valdevit i Z. Jelaska Srednje vrijednosti u ocjenjivanju . . .

ukupnu prosjenu ocjenu za cijeli broj (etvorka umjesto trojke) veu samo
zato to je iz jednoga predmeta imao viu ocjenu. Zb koja ima ak jedanaest
petica i dvije etvorke, zbog dviju dvojka (iz biologije i kemije) prolazi s
ukupnom ocjenom vrlo dobar 4, dok ld s devet petica, pet etvorka i
jednom trojkom prolazi s ocjenom izvrstan 5.
1.3. Ispravan odabir srednjih ocjena
Iz naziva samih predmeta jasno je vidljivo da pripadaju razliitim podrujima: jezino(komunikacijsko)mu, humanistikomu, umjetnikomu, drutvenomu, prirodoslovnomu. . . Da su se najprije posebno ocjenjivala sama
podruja i njihove konane ocjene objedinjavale, rezultati bi bili drugaiji.
Usput treba spomenuti da navedeni predmeti nemaju u svemu jednaku teinu, neki su vaniji za dalji profesionalni razvoj. U svim se sluajevima
(npr. za mature, za upis na fakultete) ocjena iz hrvatskoga jezika smatra
jednom od kljunih i najvanijih, esto su uz nju jo i ocjena iz matematike, engleskoga ili drugoga stranoga jezika. S druge strane, ocjena iz likovne
umjetnosti vana je za upis tek za nekoliko studija, glazbena jo manje.
Ako se aritmetika sredina smije raunati samo za numerike varijable
kao to je broj bodova, a za ordinalne varijable kao to je ocjena bilo bi prikladno rabiti poloajnu srednju vrijednost, to bi znailo ispravno ocjenjivati
spomenute uenike jednom brojkom?
1.3.1. Mod
Mod je vrijednost ili modalitet varijable koji se najee pojavljuju u nizu.
Prema tomu, mod je modalitet nominalne varijable, rang-varijable ili numerike varijable s najveom frekvencijom. Mod postoji ako su u nizu bar dva
jednaka podatka. U tumaenju i odreivanju valja voditi rauna da mod
nije najvea frekvencija, nego najei modalitet statistike varijable (oi
2006: 73).
Dakle, kao najea vrijednost redoslijedne varijable modalna bi ocjena
bila ona koja se najee pojavljuje. Na primjer: uenik u imeniku ima iz
Hrvatskoga jezika sljedee ocjene: 2, 4, 5, 3, 2, 4, 3, 5, 4. Modalna bi mu
ocjena bila 4 jer se pojavljuje najvie puta (3x). Ocjenjivanje u kojemu se iz
niza redoslijednih varijabla izdvaja najea statistiki je ispravan pristup.
Kad se uenicima u primjeru (1) srednja vrijednost izrauna modom,
odnos meu njima primjetno je drugaiji nego kod aritmetike sredine. Nizovi estoe ocjena navedeni su u (3), oito je koji su najei.
Kod uenice db mod je dobar 3 jer se pojavljuje est puta (6x), ali
se i kod uenika lv dobar najee pojavljuje (7x), to znai da imaju isti
mod. Kod uenika lj mod je ocjena vrlo dobar 4 jer se pojavljuje est puta
216

LAHOR 6 (2008)

lanci i rasprave

(6x). Kod uenice zb mod je izvrstan 5, kao i kod uenice ld, pri emu
se pojavljuje ak jedanaest puta (11x), kod ld se pojavljuje manje (9x). Iz
navedenoga se moe zakljuiti da je prvo dvoje uenika zavrilo sedmi razred
s dobrim uspjehom kao opom ocjenom, lj vrlo dobrim, a zb i ld izvrsnim.
(3) Tablica 3: Ocjene petero uenika poredane prema vrsti i njihov mod
ocjene
izvrstan
vrlo dobar
dobar
dovoljan
mod

DB
5555
44
333333
222
3

LV
5555
44
3333333
22
3

uenici
LJ
ZB
5555
55555555555
444444
44
3333
2
22
4
5

LD
55555555
444444
3
5

Dobiveni rezultati pokazuju da je odreivanje moda prema uenicima ili studentima znatno objektivnije kao srednja vrijednost. U navedenom primjeru
oito je da je zb izvrsna uenica, bez obzira na dvije dvojke (oba je predmeta
predavala ista profesorica). K tomu, da su ld i zb imale jo koju trojku ili
ak dvojku umjesto etvorke ili trojke, i dalje bi bile izvrsne uenice. Isto
tako, da su db i lv imali jo jednu ili dvije ocjene izvrstan umjesto vrlo
dobar, i dalje bi bili dobri uenici. Dakle, samo jedna takva ocjena ne bi
promijenila opi uspjeh, kao u sluaju aritmetike sredine.
U (4) navedene su ocjene etvero uenika osmoga razreda iz predmeta
Hrvatski jezik. Ocjene su dobivene iz nekoliko sastojnica procjenjivanja znanja tijekom godine. Same su sastojnice vrlo raznolike, to potvruje tvrdnju
o kvalitativnim, a ne kvantitativnim vrijednostima. Prvo dvoje uenika (np
i p) imalo je ukupno sedam ocjena, drugo dvoje po osam (vs i p). Na
dnu je naveden mod za svakoga od njih kojim bi se mogla izraziti cjelovita
zavrna ocjena. Prema modalnoj bi vrijednosti i uenik np i uenica v s
ocjenama iz hrvatskoga jezika kao u (4) imali mod 3, jednako kao i uenik
p, iako np ima znatno slabije ocjene nego drugo dvoje.
(4) Tablica 4: Ocjene iz hrvatskoga jezika za etvero uenika tijekom godine i mod
sastojnice
ispitivanje gradiva
lektira
kolske zadae
aktivnost na nastavi
domaa zadaa
mod

NP
32
3
23
3
2
3

uenici
V
VS
45
33
3
22
34
32
5
3
3
2
3
2i3

P
43
35
35
3
5
3

217

M. Valdevit i Z. Jelaska Srednje vrijednosti u ocjenjivanju . . .

Ako se u nizu nalazi jedna frekvencija vea od dviju susjednih, statistiki je

niz unimodalan, ako ih je vie, rije je o multimodalnoj razdiobi (distribuciji). Ako su dvije frekvencije jednake i vee od drugih, rije je o bimodalnoj
razdiobi. Meu ocjenama uenice vs dvije vrijednosti imaju jednaku uestalost (jednak je broj trojki i dvojki) pa joj se srednja ocjena ne moe izraziti
jednim cijelim brojem pomou moda. Kada se pomou moda ne moe izraziti jedinstvena ocjena, treba pristupiti drugomu statistikomu postupku.
1.3.2. Medijan
Medijan je poloajna vrijednost koja numeriki niz ureen po veliini dijeli
na dva jednakobrojna dijela. S obzirom na to da se podaci o modalitetima
redoslijedne varijable mogu urediti prema stupnjevima intenziteta mjerenoga svojstva, medijan se utvruje i za redoslijedni niz. Odreivanje, odnosno
izraunavanje medijana svodi se na pronalaenje vrijednosti numerike varijable ili redoslijedne (rang-varijable) koja udovoljava deniciji medijana
(oi 2006: 7778).
Kako bi se odredio medijan, sve se brojke trebaju poredati po veliini,
a tada treba izdvojiti sredinju meu njima. To je za zavrni uspjeh petoro
promatranih uenika uinjeno u (5), gdje su ocjene poredane od najnie do
najvie. Kao to se vidi u (5), vrijednost se medijana za petero uenika iz
primjera navedenoga u (1) poklapa s modom.
(5) Tablica 5: Ocjene petero uenika poredane od najmanje ocjene i medijan

DB
dovoljan
dovoljan
dovoljan
dobar
dobar
dobar
dobar
dobar
dobar
vrlo dobar
vrlo dobar
izvrstan
izvrstan
izvrstan
izvrstan

218

(2)
(2)
(2)
(3)
(3)
(3)
(3)
(3)
(3)
(4)
(4)
(5)
(5)
(5)
(5)

LV
dovoljan
dovoljan
dobar
dobar
dobar
dobar
dobar
dobar
dobar
vrlo dobar
vrlo dobar
vrlo dobar
izvrstan
izvrstan
izvrstan

(2)
(2)
(3)
(3)
(3)
(3)
(3)
(3)
(3)
(4)
(4)
(4)
(5)
(5)
(5)

uenici
LJ
dovoljan (2)
dobar (3)
dobar (3)
dobar (3)
dobar (3)
vrlo dobar (4)
vrlo dobar (4)
vrlo dobar (4)
vrlo dobar (4)
vrlo dobar (4)
vrlo dobar (4)
vrlo dobar (4)
izvrstan (5)
izvrstan (5)
izvrstan (5)

ZB
dovoljan
dovoljan
vrlo dobar
vrlo dobar
izvrstan
izvrstan
izvrstan
izvrstan
izvrstan
izvrstan
izvrstan
izvrstan
izvrstan
izvrstan
izvrstan

(2)
(2)
(4)
(4)
(5)
(5)
(5)
(5)
(5)
(5)
(5)
(5)
(5)
(5)
(5)

LD
dobar
vrlo dobar
vrlo dobar
vrlo dobar
vrlo dobar
vrlo dobar
izvrstan
izvrstan
izvrstan
izvrstan
izvrstan
izvrstan
izvrstan
izvrstan
izvrstan

(3)
(4)
(4)
(4)
(4)
(4)
(5)
(5)
(5)
(5)
(5)
(5)
(5)
(5)
(5)

LAHOR 6 (2008)

lanci i rasprave

Dakle, osim to su jedine statistiki prikladne, i mod i medijan kao

vrijednosti su znatno objektivnije prema uenicima kada se ve cjelokupni
uspjeh mora izraziti jednom ocjenom. Opi je uspjeh navedenih uenika
u skladu s opom slikom koju su pokazivali u radu. Srednja vrijednost
pokazuje da su db i lv slini uenici po ocjenama, kao i zb i ld. Njihov
ukupni uspjeh nije u tolikoj mjeri ovisio samo o jednoj ili dvjema ocjenama.
Naime, medijan, a ni mod nisu toliko osjetljivi na vrijednosti koje jako
odstupaju od ostalih.
(6) Tablica 6: Srednje vrijednosti zavrnih ocjena petero navedenih uenika
uenici
Aritmetika sredina
Mod
Medijan

DB
3.42 3
3
3

LV
3.53 4
3
3

LJ
3.87 4
4
4

ZB
4.46 4
5
5

LD
4.53 5
5
5

Ako je broj podataka neparan, medijan je vrijednost varijable sredinjega

lana niza ureenoga prema veliini. Ima li niz parni broj lanova, medijan
je jednak poluzbroju vrijednosti varijable sredinjih dvaju lanova ureenoga
niza (oi 2006: 7778).
U primjeru u (4), gdje su navedene ocjene iz predmeta Hrvatski jezik,
mod je jednak za tri uenika (iznosi 3), ali medijani nisu jednaki. To se
oituje kada se ocjene navedene u njima poredaju od najmanje do najvee,
kao u (7) i (8). Vidi se da uenik np ima medijan 3, no uenica v ima
medijan 4. Ta mjera pokazuje i njihovu razliku, a oituje bolji ukupni uspjeh
uenice v.
(7) Neparni broj lanova i medijan
i. 2 2 2 3 3 3 3
NP
medijan 3
ii. 3 3 3 4 4 5 5
V
medijan 4

Ako niz ima paran broj, kao u (8), onda se uzmu dvije sredinje vrijednosti i
iz njih se izrauna aritmetika sredina (zbroji ih se i podijeli s 2). Poredaju
li se ocjene iz primjera (4) uenice vs i p prema veliini, kao u (8), pokazuje
se da su medijani razliiti. Uenici vs i ne treba zbrajati obje vrijednosti
jer su jednake (3 i 3) pa je medijan jednostavno 3. U ocjenama p zbrajaju
se vrijednosti 3 i 4 i dijele s dva, pa je medijan 3.5, tj. priblino 4.
(8) Parni broj lanova i odreivanje medijan
i. 2 2 2 3 3 3 3 3
VS
medijan 3
ii. 3 3 3 3 4 5 5 5
P
medijan 3.5 4

219

M. Valdevit i Z. Jelaska Srednje vrijednosti u ocjenjivanju . . .

Kada tri uenika imaju isti mod, a preostale su im ocjene vidljivo vrlo razliite, kao u primjeru (4), medijan je prikladnija srednja vrijednost. U primjeru (4) uenici s vrlo dobrim i izvrsnim ocjenama imaju veu vrijednost
medijana, a to je prikazano u (9). Tako se razlikuju od uenika sa slabijim ocjenama, a s istim modom. Katkad je, kao u ovome sluaju, dobro
primijeniti oba postupka i protumaiti rezultate.
(9) Tablica 7: Mod i medijan za etvero uenika u predmetu Hrvatski jezik
uenici
mod
medijan

NP
3
3

V
3
4

VS
3

P
3
4

Medijan se moe rabiti i kao dodatak modu. U primjeru ukupne predmetne

ocjene upravo je on pokazivao vanu razliku.

2. Srednje vrijednosti i vrjednovanje uspjeha jezinoga

programa
U ovome e se dijelu rada analizirati zavrne ocjene jednoga jezinoga programa kako bi se pokazala korist od statistike analize i izraunavanja srednjih vrijednost u vrjednovanju ocjenjivanja, posebno zavrnih ocjena. Svrha je toga postupka mogunost poboljanja ili promijene sustava ocjenjivanja. Osim samih spoznaja o ocjenjivanju u jednome programu takvi bi
se rezultati mogli usporediti s podatcima o ocjenama drugih. Neke kole engleskoga jezika navode statistiku ocjena na svojim mrenim stranicama, npr. Sveuilite u Cambridgeu za inojezini engleski, tj. esol (http://www.cambridgeesol.org). K tomu e se pokazati korist primjene predloenih jednostavnih statistikih metoda i analize radi poboljanja toga vida
procjenjivanja znanja hrvatskoga onih koji ga ue kao drugi ili strani jezik.
Druga je svrha mogunost prevoenja sveuilinih ocjena usporednom
ljestvicom koju je predloilo Europsko sveuilino drutvo (eua) za ocjenjivanje u okviru sustava ects. Budui da se prema pravilima za prevoenje
ocjena u taj sustav rangiranje, a time i dodjeljivanje ocjena ects, provodi
na temelju valjanih statistikih podataka, nuni su ili velik broj uenika po
skupini (najmanje trideset, to je rijetko za uenje manjih jezika kao to je
hrvatski), ili prikupljeni podatci tijekom duega razdoblja (najmanje prema
petogodinjoj raspodjeli ocjena ako su skupine male). Stoga se petnaestogodinja graa pokazala vrlo prikladnom za veinu razina.
220

LAHOR 6 (2008)

lanci i rasprave

2.1. Prikupljeni podatci

Prikupljene su ocjene Sveuiline kole hrvatskoga jezika i kulture Sveuilita
u Zagrebu. Sveuilina kola osnovana je 1990. godine, suorganizatori su joj
Sveuilite u Zagrebu i Hrvatska matica iseljenika. U obliku ljetnih, zimskih
i jesenskih kola do kraja ljeta 2008. godine pohaalo ju je sedamstotinjak
polaznika.
Od poetka do ukljuno Zimske kole 1995. program se sastojao samo
od tri razine znanja: poetne, srednje i napredne. U Ljetnoj koli 1994.
poetna je razina bila razdvojena na dvije, poetnici i napredni poetnici.
Od Ljetne kole 1995. tri su glavne razine podijeljene svaka na tri stupnja ili
podrazine: P1, P2, P3; S1, S2, S3; N1, N2, N3. Od 2000. prvi je stupanj (ili
podrazina) podijeljen na dva podstupnja: P1a i P1b. Od 2007. uvedene su
dvije nove razine kako bi se polaznicima koji vladaju pojedinim dijalektima
ili razgovornim jezikom, ali ne i hrvatskim standardnim jezikom (D) ili onima
koji vladaju pisanim, ali ne i govornim jezikom (G) omoguilo postizanje
stupnjeva. K tomu su svi stupnjevi podijeljeni na podstupnjeve a i b, tj.
P2a, P2b itd.
U ovaj su rad ukljuene sve ocjene od Ljetne kole 1995. do Ljetne
kole 2008. radi usporedivosti. Prijanje su kole iskljuene zbog maloga
broja razina, a najvie zato to je dotadanja napredna razina glavninom
ukljuivala uenike na razini koja se poslije smatrala srednjom. U tablicama
8 i 9 prikazane su i razine D i G, ali su zbog maloga udjela zajedno zbrojeni
u kategoriju ostali u (10) a kao D i G u (11). Meutim, i one i napredna
razina, s ukupno sedam studenata, iskljuene su iz glavne analize. Razina
S3, koja takoer ima premalo studenata da bi se mogla prikladno statistiki
analizirati (ukupno devet), ostavljena je radi prikladnijega usporeivanja
cijele poetne i srednje razine.
(10) Tablica 8: Broj polaznika Sveuiline kole 19952008. po razinama znanja
Razine
P1
P2
P3
S1
S2
S3
N1
Ostali
Ukupno

Broj
polaznika
201
96
71
78
42
9
7
9
513

Udio
42.6
20.0
14.9
12.8
5.7
1.5
0.6
1.9
100.0

221

M. Valdevit i Z. Jelaska Srednje vrijednosti u ocjenjivanju . . .

U svim razinama nije bio jednak broj polaznika. Poetne razine imaju znatno vei broj, dok dvije najvie podrazine (N2 i N3) nemaju ni jednoga.
Dosada je bilo devet studenata kojima su dodijeljene razine D i G (D1, D2,
D3 i G1, G2). Tablica u (10) donosi ukupan broj polaznika po razinama u
promatranome razdoblju. Kao to je vidljivo, dvije treine polaznika pripadale su poetnoj razini (ukupno 77.5%), petina srednjoj (20%), naprednoj
samo oko jedan posto (0.6%), a ostalima oko dva (1.9%).
Hrvatske su ocjene dodjeljivane prema etverolanoj ljestvici (brojke 2
3 4 5), koje su pripisane rijeima. Tijekom kole uitelji su rabili znatno
iru ljestvicu (s modikatorima +, i polovinim ocjenama kao 4/5). Konana je ocjena ishod postupka provjeravanja (vie Jelaska i Cviki 2008),
dodjeljivalo ju je ispitno vijee kole na prijedlog trolane ispitne komisije
prema ocjenama usmenoga ispita, pismenoga ispita, rada i ocjena tijekom
programa.
2.2. Dvostruke ljestvice zavrnoga ocjenjivanja
Od Ljetne kole 1994. uvelo se dvostruko ocjenjivanje, uz tradicionalnu hrvatsku ljestvicu od etiri cijele brojke (2, 3, 4 i 5) uz rijei i ameriku dvanaestolanu ljestvica od slovnih ocjena (A+, A, A, B+, do D). Slova su prijevod dodjeljivanih brojanih hrvatskih ocjena (5 = A, 4 = B, 3 = C, 2 = D),
mogu biti modicirana znakom plus ili minus (v. Novak-Mili i Barbaroaiki 2008).
Glavni je razlog uvoenja dvojnih ocjena 1994. bio usporedivost i prijenos ocjena na amerika sveuilita koja su priznavala bodove Sveuiline
kole jer je suraivala s jednim amerikim programom. Poslije se to uvrstilo
uslijed pojedinih kanadskih sveuilita koja su priznavala Hrvatski jezik kao
izborni predmet i dodjeljivala svoje bodove na temelju ocjena Sveuiline
kole. Hrvatski se sustav osniva na hrvatskoj tradiciji koja se naelno daje
prema kriteriju (engl. criterion reference). Ocjenjivanje prema kriteriju ili
kriterijsko ocjenjivanje znai da se ocjene daju prema apsolutnim kriterijima. Tako e netko s jednakim znanjem i radom dobiti jednaku ocjenu (npr.
vrlo dobar 4 ) koje god godine pohaao kolu, bez obzira je li te konkretne
godine u Sveuilinoj koli u svojoj razini bio polaznik s najboljim (ako je
skupina slabo znala i radila), srednjim ili najloijim znanjem (ako se naao u skupini izvrsnih studenata). U Sveuilinoj koli ocjene iz zavrnoga
pismenoga ispita davane su u postotku ostvarenoga (gramatike i rjenika).
Usmeni je dio ispita komisijski ocjenjivan prema nekoliko sastojnica (govor,
razgovor, gramatika. . . ).
Mnogi ameriki sustavi temelje se na postotnoj ljestvici koja se naelno
daje prema normi (engl. norm reference). Ocjenjivanje prema normi ili
normativno ocjenjivanje znai da se ocjene dodjeljuju prema postignuima
222

LAHOR 6 (2008)

lanci i rasprave

skupina studenata. To znai da je teorijski mogue da netko s istim znanjem

jedne godine dobije razliitu ocjenu nego to bi ju dobio druge godine, viu
(npr. izvrstan 5) ako su drugi polaznici njegove razine slabije znali, a
niu (npr. dobar 3 ) ako su polaznici njegove razine bolje znali. U okviru
ostvarenih ocjena studentima su modicirane slovne ocjene u odnosu na
najbolje od njih. Tako su prema temeljnoj hrvatskoj ocjeni izvrstan slovnu
ocjenu A+ dobivali najbolji, A srednji, a A neto slabiji izvrsni studenti.

2.2.1. Ovladavanje novim sustavom ocjenjivanja

Treba napomenuti da je samo dio uitelja i ocjenjivaa hrvatskoga u Sveuilinoj koli imao iskustvo s amerikim ocjenjivanjem na amerikim sveuilitima. Stoga su se u slovno ocjenjivanje nuno bar donekle unosili i hrvatski
kriteriji. Naime, kada se u nekoj zemlji ili ustanovi godinama, desetljeima,
a i dulje rabi jedan sustav ocjenjivanja, nije jednostavno prijei na drugi.
Ako se to eli, potrebno je uraunati dulje prijelazno doba.
Kao primjer se navodi pismeni ispit iz hrvatskoga standardnoga jezika,
prije (suvremenoga) hrvatskoga knjievnoga jezika. On je desetljeima na
Odsjeku za kroatistiku Sveuilita u Zagrebu (i Sveuilita u Mostaru) imao
ukupno 40 moguih bodova, od ega je 24 (60%) bilo prolazno. Poloen
pismeni ispit bio je uvjet izlasku na usmeni. Na ispite je redovito izlazilo
stotinjak studenata po roku. Iako se nisu zapisivale ocjene iz pismenoga
dijela, moe se prema iskustvu rei da je tijekom vie od dvadeset godina
(moda i glavninom ili cijelo razdoblje) bilo vrlo rijetko da studenti osvoje
trideset i vie bodova (to su gotovo redovito postizali sasvim izuzetni, dakle
izvrsni studenti). U jednomu kraemu razdoblju bodovanje je bilo promijenjeno tako da se ukupno moglo postii 50 bodova, pa je 30 bodova bilo
granica za prolaz. Meutim, i ispravljai i profesori koji su ispitivali na
usmenome ispitu teko su se otimali dojmu (koji je pokazivao svojevrsnu
tenju za normom) da je netko s 3132 boda izuzetan student, ak i kada
ne bi zbog navike zaboravili da je 30 bodova tek prijeena granica neprolaznosti. Slika nastala dugogodinjom navikom bila je jaa pa je bodovanje
bilo vraeno na tradicionalan nain.
Stoga se u nastavku rada slovne ocjene ne e nazivati amerikima, nego
upravo slovnima (iako u sad i Kanadi postoje razliiti sustavi ocjenjivanja)
kako bi se istaknulo da je rije o meukategoriji. U (11) navedene su slovne ocjene Sveuiline kole s raspodjelom (distribucijom) polaznika prema
ocjenama i jezinim razinama obrazovanja.
Kao to se moe zakljuiti iz Tablice 9, od ukupno 513 polaznika ispit
je poloilo njih 476 (92.79%). Nije ga poloilo njih 37 (7.21%), zato to nisu
imali dovoljno znanja ili ga nisu ni polagali (cijeli ispit ili jedan njegov dio).
223

M. Valdevit i Z. Jelaska Srednje vrijednosti u ocjenjivanju . . .

(11) Tablica 9: Slovne ocjene studenata Sveuiline kole 19952008.

ocjene
A+
A
A
B+
B
B
C+
C
C
D+
D
D
N
zbroj

P1
35
35
18
27
22
17
7
11
4
6
3
16
201

P2
10
17
11
12
13
9
7
7
1
1
8
96

P3
11
17
9
7
8
8
3
2
6
71

razine
S1 S2 S3
10
5
2
17 12
6
9
5
11
5
1
15
4
6
3
1
1
7
1
1
1
1
5
78 42
9

N1
1
4
1
1
7

D
1
2
1
1
1
6

G
1
1
1
3

zbroj
74
108
55
63
63
46
20
29
7
7
4
37
513

Oito je da za naprednu razinu i ostale nema dovoljno elemenata za izraunavanje srednje vrijednosti. Od 476 polaznika koji jesu poloili ispit pa
imaju ocjene iz obrade su izostavljeni polaznici skupine N1 jer ih je bilo
samo 7 i ostali iz skupina D i G jer ih je bilo samo 8 (tj. 1.47% i 1.68% meu
onima koji su poloili). Tako se u nastavku teksta statistiki ralanjuje
ukupno 461 polaznik. Izostavljena je ocjena D jer ju nitko nije dobio, tako
da je obraena ljestvica jedanaestolana. U (14) navedena je graa koja
je ukljuena u obradu. Treba napomenuti da razina S3 nema dovoljno polaznika da bi bila statistiki prikladna za obradu, ostavljena je samo zato
to e se usporeivati i ukupan broj polaznika cijele razine, bez podrazina
(odnosno stupnjeva).
2.3. Pretpostavke
Statistika bi analiza trebala provjeriti nekoliko pretpostavaka, tj. hipoteza
(H) o obiljejima sustava ocjenjivanja Sveuiline kole.
H1 Srednje su ocjene vrlo visoke jer je rije o vrlo zahtjevnu programu
koji upisuju ambiciozni studenti pa je medijan objektivnija srednja
vrijednost.
H2 Ocjene su podjednako raspodijeljene po stupnjevima u poetnoj i
srednjoj razini.
H3 (Pre)velik udio najviih ocjena u slovnoj ljestvici ini da studenti s
ocjenom A budu u nioj polovici ocijenjenih studenata.
224

LAHOR 6 (2008)

lanci i rasprave

H4 Ocjene slovne, jedanaestolane ljestvice znatno su prikladnije za usporedbu sa sustavom ects nego cijele ocjene etverolane ljestvice.
H5 Modicirane ocjene pokazuju i meukulturalna obiljeja jer su uitelji usprkos zahtjevu da ocjenjuju prema normi nesvjesno prenosili
navike hrvatskoga sustava ocjenjivanja prema kriteriju.

3. Hrvatske ocjene
U (12) navedene su ocjene po jednome stupnju svih polaznika od 1995. do
2008. Uneseni su i mod i medijan. Veina ocijenjenih studenata ima najviu
ocjenu.
(12) Tablica 10: Hrvatske ocjene po razinama i stupnjevima 19952008.
ocjene
izvrstan
vrlo dobar
dobar
dovoljan
ukupno
mod
medijan

P1
88
66
22
9
185
5
4

P2
38
34
15
1
88
5
4

razine
P3 S1
37 36
23 32
5
9
65 77
5
5
5
4

S2
22
12
2
1
37
5
5

S3
8
1
9
5
5

zbroj
229
168
53
11
461
5
4

Bilo je i oekivano da e mod biti vrlo visok 5 zbog naravi same kole (program je vrlo intenzivan i zahtjevan, stoga i skuplji nego drugi), a pohaaju
ga uglavnom vrlo ambiciozni studenti. Zato je medijan prikladnija srednja
vrijednost nego mod zbog rasprenosti niih ocjena koje pripadaju donjoj
polovici ocjena. Ako je srednja vrijednost 4, kao u stupnjevima P1, P2, S1
i ukupno zbrojenim ocjenama, to znai da su na razini svih ocjena u koli
u spomenute tri razine studenti koji su procijenjeni ocjenom izvrstan 5 u
gornjoj polovici, to je u skladu s htijenjem da se ocjenama razlikuju.
No tako nije sa svim stupnjevima: P3, S2 i S3 (koji se moe iskljuiti
jer ima premali broj lanova) imaju medijan 5. ini se da postoji sklonost
boljem ocjenjivanju viih stupnjeva unutar razine. No tako visoka vrijednost medijana (uz mod) zapravo znai da su na razinama P3 i S2 svi koji
nisu ocijenjeni ocjenom izvrstan u donjoj polovici studenata po uspjenosti.
Stoga bi trebalo provjeriti kriterije ocjenjivanja na te dvije razine, vidjeti
odakle je ta razlika i uskladiti ih s kriterijima ocjenjivanja ostalih razina.
Provjerom pomou t-testa za nezavisne uzorke nije pronaena statistiki
znaajna razlika izmeu ukupnih hrvatskih tradicionalnih ocjena poetne i
srednje razine.
225

M. Valdevit i Z. Jelaska Srednje vrijednosti u ocjenjivanju . . .

Kada se svi stupnjevi zbroje i pogledaju se samo razine, pokazuje se da

je mod uvijek 5, ali da je ukupni medijan 4. Kada se pak razdvoje poetna
od srednje razine, poetnoj je mod 4 kao i ukupnome zbroju, no srednjoj
je medijan 5. To znai da je na toj razini medijan previsok u odnosu na
poetne razine. Uzrok je tomu spomenuta ocjena izvrstan na razini S2, to
je vidljivo u postotku Tablici 11.
U (13) naveden je postotni udio.Vidljivo je da je veina studenata u
odnosu na razine poetni i srednji stupanj podjednako ocijenjena. Ukupno
je izvrsnih pedesetak posto, vrlo dobrih neto vie od treine, dobrih oko
desetine, dovoljnih tek oko dva.
(13) Tablica 11: Postotni udio hrvatskih ocjena po razinama i stupnjevima 19952008.
ocjene
izvrstan
vrlo dobar
dobar
dovoljan
ukupno

P1
47.5
35.7
11.9
4.9
100.0

P2
43.2
38.6
17.1
1.1
100.0

razine
P3
S1
56.9
46.7
35.4
41.5
7.7
11.8
100.0 100.0

S2
59.5
32.4
5.4
2.7
100.0

S3
88.9
11.1
100.0

4. Slovne ocjene
Kao to je reeno, ocjene kao u Tablici 9 nazivaju se slovnima umjesto
amerikima zbog spomenute meukulturalnosti koja e se jo objasniti u
nastavku teksta, posebno kada se bude govorilo o usporednoj ljestvici. Prema ukupnim ocjenama na svakoj od dvije razine, mod je slovne ljestvice A
(druga ocjena od vrha), a medijan B+ (etvrta ocjena) na poetnoj i A
(trea vrijednost) na srednjoj razini. To znai da je na njoj i mod uporabljiv.
Kada se pogleda po razinama u (14), vidi se da su poloajne srednje
vrijednosti u tri razine bila etvrta ocjena po redu: B+ (prve dvije poetne
i prva srednja), u dvije trea: A (trea poetna i druga srednja), dok je
u treoj srednjoj (koja ima medijan kao mod) nedovoljan broj studenata za
valjani statistiki izraun.
Mod je redovito A (osim kod razine P1 gdje je bimodalna vrijednost).
Iako je i on u slovnim ocjenama uporabljiv jer srednja vrijednost nije najvia
ocjena, medijan je obavjesniji: ukupno je etvrta ocjena od najvie: B+.
Tako su ta ocjena i sve iznad gornja polovica, a B+ i sve ispod donja polovica
ocjena. A budui da mu je srednja vrijednost ocjena koja e se u usporednoj
ljestvici pokazati kao srednja ocjena, tj. C (v. Tablicu 17), on je dobro
podijelio ocijenjene inojezine uenike hrvatskoga.
226

LAHOR 6 (2008)

lanci i rasprave

(14) Tablica 12: Slovne ocjene studenata Sveuiline kole 19952008

ocjene
A+
A
A
B+
B
B
C+
C
C
D+
D
ukupno
mod
medijan

P1
35
35
18
27
22
17
7
11
4
6
3
185
B+

P2
10
17
11
12
13
9
7
7
1
1
88
A
B+

razine
P3
S1
11
10
17
17
9
9
7
11
8
15
8
6
3
1
2
7
1
65
77
A
A
A B+

S2
5
12
5
5
4
3
1
1
1
37
A
A

S3
2
6
1
9
A
A

Ukupno
73
104
52
63
62
43
19
28
6
7
4
461
A
B+

(15) Tablica 13: Postotni udio slovnih ocjena Sveuiline kole 19952008.
ocjene
A+
A
AB+
B
BC+
C
CD+
D
ukupno

P1
18.9
18.9
9.7
14.6
11.9
17.0
7.0
11.0
4.0
6.0
3.0
100

P2
11.4
19.3
12.5
13.6
14.8
10.2
8.0
8.0
1.1
1.1
100

razine
P3
S1
16.9
13
26.2 22.1
13.8 11.7
10.8 14.2
12.3 19.5
12.3
7.8
4.6
1.3
3.1
9.0
1.3
100
100

S2
13.5
32.4
13.5
13.5
10.8
8.1
2.7
2.7
2.7
100

S3
22.2
66.7
11.1
100

Provjerom pomou t-testa za nezavisne uzorke nije pronaena statistiki

znaajna razlika izmeu ukupnih ocjena poetne i srednje razine. Analiza
varijance pokazala je da je razlika izmeu razina vea od razlike unutar
razina, tj. da se uz p < 0.014 poetnike razine razlikuju. Za sve je p < 0.012,
to pokazuje da se sve promatrane razine meusobno razlikuju. Ni za jedno
ni za drugo post-hock testovi nisu mogli pronai izmeu kojih se skupina
nalazi razlika, to znai da se vidi tenja razlikovanja u ocjenjivanju meu
skupinama, ali ne i tko u odnosu na koju razinu kako ocjenjuje.
227

M. Valdevit i Z. Jelaska Srednje vrijednosti u ocjenjivanju . . .

Uvidom u dvojne podstupnjeve, oznaene kao P1a i P1b, pokazalo se

da je potekou s bimodalnom razdiobom moda koja se pojavila na razini
P1 uzrokovao prevelik udio najviih ocjena samo u jednoj, prvoj razini:
P1a. Naime, za razliku od razdoblja do ukljuno 1999. godine, 2000. godine
poinje podjela na podrazine P1a i P1b. Prva od njih obuhvaa uenike koji
hrvatski nikada nisu uili, ne znaju nita, nisu govornici drugih slavenskih
jezika niti su ih uili.
Ve je i prije statistike ralambe ocjena u ovome radu primijeeno da
su uitelji razine P1a bili posebno zadivljeni uspjehom svojih uenika upravo
zbog injenice da su poetnici.
(16) Tablica 14: Ocjene razdvojenih stupnjeva P1a i P1b u razdoblju 20002008.
ocjene
A+
A
A
B+
B
B
C+
C
C
D+
D
mod
medijan

P1a
23
15
7
9
6
6
3
5
3
A+
A

razine
P1b
P2
6
7
13
14
4
10
9
6
6
7
7
5
2
4
3
3
2
1
1
2
1
A
A
B+ A

P3
7
16
8
2
6
7
3
1
A
A

Prema ocjenama u (16) oito je da su slovne ocjene u tome podstupnju, bar

najviu, dodjeljivali prema hrvatskome kriteriju, a ne normi. No potekoa
je s takvim pristupom da mod ini ve i samu ocjenu A ocjenom donje
polovice (dakle niom ocjenom od srednje). Kako je to jedini sluaj da je
mod razliit od ostalih stupnjeva, ini se oitim dvoje: ili je kriterij dodjele
ocjene A+ na toj razini bio neprimjeren, blai od kriterija za ocjenjivanje
znanja hrvatskoga uenika drugih razina, ili je program na toj razini bio
manje zahtjevan od programa na ostalim razinama pa je njime vei broj
uenika uspio sjajno ovladati.
2 = 36.17, p < 0.01, to pokazuje da je razlika meu ocjenama navedenim u Tablici 14 statistiki znaajna. Ocjenjivai u usmenome procjenjivanju njihova ocjenjivanja tumae tu pojavu injenicom da je napredak onih
koji nisu znali ni rije, a na kraju tono rjeavaju pismeni dio i govore na
usmenome najjednostavnije uoiti. U svakome sluaju, ocjenjivanje na toj
228

LAHOR 6 (2008)

lanci i rasprave

razini u programu Sveuiline kole treba promijeniti kako bi bio usklaen s

ostalim razinama. Treba napomenuti da je na nekim amerikim i kanadskim
sveuilitima A+ i A jednaka ocjena, posebno kad je pretvaraju u bodovni
prosjek kako bi sprijeili standardnu devijaciju sustava 4.00 (npr. Alberta,
Ontario). Stoga je ocjena A+ samo svojevrsna nagrada koja nema utjecaja
na prosjenu ocjenu.

5. Usporedba s ljestvicom ects

Kada se promotri postotak studenata i njihovih ocjena, primjeuje se da
hrvatske tradicionalne ocjene nije mogue jednostavno usporediti s predloenom tablicom Europskoga sveuilinoga drutva (eua), to se vidi u (17).
Za razliku od hrvatskih, slovne je ocjene mogue jednostavno prevesti, to
se vidi u (18). I to ne zato to su slovne (i time slinije usporednoj ljestvici),
nego zato to ih je vie pa se postotci lake prevode.
5.1. Hrvatska etverolana ljestvica (25)
Najviu ocjenu sustava ects trebalo bi dobiti desetak posto studenata, a
hrvatsku najviu ocjenu ima gotovo polovica. Dvije najvie ocjene: izvrstan
i vrlo dobar zauzimaju udio od 86.1%, to pokriva ocjene usporedne ljestvice
A, B, C i dio D. Ako se zbroje najnie ocjene dobar i dovoljan, postotak je
ukupno 13.9, dok najniu ocjenu E prosjeno dobiva desetak posto studenata. Reeno je kako je program Sveuiline kole zahtjevan i kako su studenti
vrlo marljivi i eljni uspjeha. Oito je da su s pravom izvrsni. Udio u Tablici
15 pokazuje koliko bi iskazivanje usporednom ljestvicom bilo neprimjereno
postotku u Sveuilinoj koli.
(17) Tablica 15: Postotni udio hrvatskih ocjena 19952008.
ocjena
izvrstan
vrlo dobar
dobar
dovoljan

udio
49.7
36.4
11.5
2.4

kumulativno
49.7
86.1
97.6
100.0

Treba utvrditi da promatrane ocjene hrvatske etverolane ljestvice nije mogue prikladno iskazati usporednom ljestvicom, a to se vjerojatno odnosi i
na sve ocjene jednoga predmeta. Usporedba bi bila donekle mogua na gornjem dijelu ljestvice kada bi tek desetina studenata imala ocjenu izvrstan,
etvrtina ili neto vie vrlo dobar. Ili obratno, kada bi na donjem dijelu
desetina studenata imala ocjenu dovoljan, a etvrtina ili neto vie ocjenu
dobar.
229

M. Valdevit i Z. Jelaska Srednje vrijednosti u ocjenjivanju . . .

Ne samo kada su ocjene visoke, nego i kada su vrlo niske, bilo bi vrlo
teko prevoditi na usporednu ljestvicu. Primijeeno je kao pojava na nekim
sveuilinim odsjecima da su ocjene pojedinih predmeta nakon uvoenja
nastave temeljem bolonjskoga procesa znatno nie. Mod i medijan znaju
biti i dovoljan 2 jer studenti imaju velik broj ispita u kratkome roku pa
se katkada i ne trude postii vie od najnie prolazne ocjene. Stoga je vrlo
vano zadrati iri raspon ocjena kako bi se studente i ostale uenike potaklo
na rad. Naime, ak su i tvrdnje da e postojati samo jedna prolazna ocjena
ili da ocjene nisu vane osim same injenice to je ispit poloen povratno
loe djelovale na motivaciju nekih, ak i mnogih studenata (ne najboljih).
To je vrlo loe za nastavu, ali jo vie za studente same te drutvo u kojemu
e oni djelovati.
Zato bi bilo dobro u Hrvatskoj, svakako na sveuilinoj razini, proiriti
ljestvicu ocjenjivanja za jo jedan lan. Uslijed promjene naziva uz najviu
ocjenu (5) odlian u izvrstan, neki su ocjenjivai na sveuilinoj razini to
i rabili, npr. veini najbolje ocijenjenih uenika pisali su odlian (5), a tek
ponekima izvrstan (5). To je i jedan od moguih prijedloga, da se dugogodinjoj peterolanoj ljestvici (1 2 3 4 5), od kojih se vrijednost 5 pripisuje uz
naziv odlian (5), doda jo jedan lan: sadanja ocjena izvrstan (brojano
5+). Brojka 6 ne preporuuje se upravo zbog tradicije (koja poznaje i izraze:
odlika, petica, ista petica, sve za pet i druge).

5.2. Slovna dvanaestolana ljestvica (A+ do D)

Budui da je u Sveuilinoj koli od dvanaestolane ljestvice bilo dodijeljeno jedanaest razliitih ocjena, kao u (18), njezine je ocjene jednostavnije
prevoditi na usporednu ljestvicu.
(18) Tablica 16: Postotni i kumulativni udio slovnih ocjena Sveuiline kole 19952008.
ocjena
A+
A
A
B+
B
B
C+
C
C
D+
D

230

udio
15.8
22.6
11.3
13.7
13.4
9.3
4.1
6.1
1.3
1.5
0.9

kumulativno
15.8
38.4
49.7
63.4
76.8
86.1
90.2
96.3
97.6
98.8
100

LAHOR 6 (2008)

lanci i rasprave

No, ne mogu se prevoditi ocjene Sveuiline kole tako da se sve ocjene A

(A+, A i A) zamijene sa A, B sa B itd., kao to su to doivljavali neki
uitelji i ocjenjivai, ili kao to bi se moglo misliti bez navedene statistike
analize. Ocjene se trebaju zamjenjivati prema postotcima, kao u (19).
Postotni odnosi nisu posve jednaki: za 5.8% vie je ocjena A (koja
odgovara dodijeljenoj slovnoj A+ u Sveuilinoj koli), pa je za 2.4% manje
ocjena B (dodijeljena slovna A u Sveuilinoj koli), te za 5% manje ocjena
C (dodijeljene slovne A i B+ u Sveuilinoj koli). Ocjena D (dodijeljene
slovne B, B, C+ u Sveuilinoj koli) vie je za 1.8%, dok je najniih E
(dodijeljene slovne C, C, D+, D) otprilike jednako.
(19) Tablica 17: Usporedna ljestvica slovnih ocjena Sveuiline kole i ljestvice ects
ects
A
B
C
D
E

postotak

kumulativno

10
25
30
25
10

10
35
65
90
100

ocjene Sveu. kole

A+
A
A B+
B B C+
C C D+ D

postotak

kumulativno

15.8
22.6
25.0
26.8
9.8

15.8
38.4
63.3
90.2
100.0

Dakle, u Sveuilinoj koli previe je najvie ocjene. Oko treine ocjena A+

trebalo je biti ocjena A, a onda je jo oko tri posto ocjena A trebalo biti
A. No openito gledano, slika se poklapa s predloenom ljestvicom ects i
mogla bi se prilino jednostavno prevesti.

6. Potvrenost pretpostavki
U odnosu na pretpostavke, tri su potvrene, a dvije tek djelomino.
H1 Potvrena je. Ocjene su vrlo visoke i medijan je prikladnija srednja
vrijednost. Stoga se on preporuuje za srednju vrijednost. Obje su
mjere bolje u slovnim ocjenama, ak i mod nije u najvioj vrijednosti.
H2 Djelomino je potvrena. Ocjene su uglavnom podjednako raspodijeljene po stupnjevima u poetnoj i srednjoj razini. S jedne strane,
provjerom pomou t-testa za nezavisne uzorke nije pronaena statistiki znaajna razlika izmeu ukupnih ocjena poetne i srednje razine.
S druge strane, oituje se sklonost viim ocjenama u viim stupnjevima ili podrazinama obiju promatranih razina (P3 u poetnoj i S2
i S3 u srednjoj), to znai sklonosti razlikovanja u ocjenjivanju meu
skupinama, ali ne i tome tko u odnosu na koju razinu kako ocjenjuje.
Analiza varijance pokazala je da je razlika izmeu razina vea od razlike unutar razina, tj. da se uz p < 0.014 poetnike razine razlikuju,
a za sve je p < 0.012, to pokazuje da se sve promatrane razine meu231

M. Valdevit i Z. Jelaska Srednje vrijednosti u ocjenjivanju . . .

sobno razlikuju. Ni za jedno ni za drugo post-hock testovi nisu mogli

pronai izmeu kojih se skupina nalazi razlika. Taj bi dio ocjenjivanja
trebalo jo istraiti. Ako se pokae da je doista opi bolji dojam, a ne
znanje djelovalo na vie ocjene, trebalo bi to promijeniti.
H3 Djelomino je potvrena. (Pre)velik udio najviih ocjena u slovnoj
ljestvici uinio je da studenti s ocjenom A u jednome razdoblju na jednoj razini (P1a) budu u nioj polovici ocijenjenih studenata. Drugim
rijeima, u elji da previsoko nagrade pojedine uenike, ocjenjivai nisu bili svjesni toga da su obezvrijedili susjedne nie ocjene time to su
ih sve uinili ocjenama donje polovice. A zapravo i samu ocjenu A+
jer se tamo nalazi srednja vrijednost.
H4 Potvrena je. Ocjene slovne ljestvice (bila je u praksi jedanaestolana) znatno su prikladnije za usporedbu s sustavom ects nego cijele
ocjene etverolane ljestvice. S njima je mogue na temelju statistikih podataka prilino jednostavno prevesti ocjene Sveuiline kole na
ljestvicu ects, dok tradicionalne hrvatske nije mogue.
H5 Potvrena je. Modicirane ocjene pokazivale su oita meukulturalna obiljeja jer su uitelji usprkos zahtjevu da ocjenjuju prema normi
nesvjesno prenosili navike hrvatskoga sustava ocjenjivanja prema kriteriju. To se pokazalo bitno loim samo u najvioj ocjeni, A+, i to na
razini P1 (tonije P1a).

U drugim je sluajevima meukulturalnost dovela do razliitoga objektivnoga ocjenjivanja od onoga to su neki od ocjenjivaa mislili (da samo modiciraju najviu ocjenu). Razlika koja se pojavila u odnosu na najviu
vrijednost proizlazi iz kriterijskoga, ne normativnoga ocjenjivanja i trebalo
bi ju promijeniti. Usput se napominje da je u jednome prijedlogu za sveuilinu razinu trebalo ocjenu izvrstan 5 prevesti ocjenom A, ocjenu vrlo
dobar 4 ocjenom B itd.
6.1. Iskazivanje ocjena usporednom ljestvicom
Istraivanje je pokazalo kakva je vrijednost pojedinih ocjena u usporednoj
ljestvici, tj. kako bi ih trebalo prevoditi za europska sveuilita prema sustavu ocjenjivanja ects. Tako se ocjena A+ sama pokazala kao najvia ocjena
koju se prevodi europskom ocjenom A. Ocjena A pokazala se kao druga najvia ocjena, koju treba prevoditi europskom ocjenom B. Ocjene A i B+
pokazale su se kao vrlo sline, tree u redoslijedu od vrha, trebalo bi ih prevoditi europskom ocjenom C. Idue su tri ocjene (B, B, C+) kao skupina
odgovarale treoj po redu od najbolje (a drugoj od najloije). To znai da
ocjene A i A nisu bile svojevrsni izvrstan (tj. izvrsna i neto slabija izvrsna ocjena), nego svojevrsni vrlo dobar (A) i dobar (A miljena kao slabija
petica te B+ miljena kao bolja etvorka). Isto tako ocjene B i B nisu
bile vrlo dobar i slabiji vrlo dobar, ve svojevrsni dobar. Preostale ocjene (C
232

LAHOR 6 (2008)

lanci i rasprave

C D+ D) dodjeljivane su kao vrlo slabe ocjene pa u njima nije bilo razlike

izmeu onoga to je miljeno i to se pokazalo.
Oito e se u koli trebati smanjiti broj najviih ocjena otprilike na
10%, tj. otprilike za treinu koja e prijei u jednu ocjenu nie: u A. Inae
se slovni sustav ocjenjivanja pokazao znatno prikladniji za prevoenje nego
tradicionalni hrvatski s etiri ocjene, pa se odluka o dvoslonome ocjenjivanju pokazala (usprkos ponekim nedosljednostima) jo korisnijom nego u
vrijeme kada je uvedena.

7. Zakljuak
Nastavnici kole prihvatili su ameriki nain ocjenjivanja kao slovni zato to
su tako mogli bolje razlikovati pojedine uenike u skupini. Hrvatska ljestvica prolaznih ocjena imala je samo etiri, a slovna dvanaest jedinica. ini
se da bi i u zavrnim hrvatskim ocjenama bilo dobro uvesti vie stupnjeva
od etiri, bar jo jedan stupanj. Na taj bi se nain s jedne strane moglo
bolje razlikovati pojedine uenike i ocjene bi se mogle iskazivati i usporednom ljestvicom. Ocjenjivanje je vrjednovano kao veinom uspjelo u zadanim
okvirima, s izuzetkom dodjeljivanja ocjene A+ koju e biti nuno promijeniti, a trebat e i provjeriti istraivanjem razliku u ocjenjivanju meu nekim
razinama.
No promjene u ocjenjivanju ne bi bilo lako uvesti. To se oituje u opisanoj meukulturalnosti slovnoga naina ocjenjivanja u promatranoj grai.
Dodatni plusevi ili minusi sa stajalita hrvatskih nastavnika modicirali su
temeljnu ocjenu koja je bila u skladu s hrvatskom tradicijom (nezavrnih)
ocjena na nain kako se to ini tijekom godine. Uiteljima su modikacije
omoguavale da razlikuju uspjeh i trud svojih uenika. Meutim, prevedeno
na predloenu usporednu ljestvicu, pokazalo se da su dodjelom velikoga broja najvie ocjene A+ uinili ocjenu A posve drugaijom, za jedan stupanj
niom ocjenom prema sustavu ects.
Ovaj rad pokazuje kako procjenjivanje uenikova ili studentova jezinoga napretka jednom brojkom nije jednostavan zadatak. Kada je to nuno,
treba se sluiti razliitim statistikim metodama kako bi se dobila to objektivnija slika i studentovo znanje bilo to tonije procijenjeno. Da bi se dobila
bolja slika, pokazalo se kako je vrlo korisno vrjednovati i sam postupak ocjenjivanja u nekome programu ili koli kako bi se mogao i poboljati.

8. Literatura
Angelo, T., Cross, K. (1993) A Handbook of Classroom Assessment Techniques for College Teachers, San Francisco: Jossey-Bass.
Bachman, L. R. (2004) Statistical Analyses for Language Assessment, Cambridge: Cambridge University Press.
233

M. Valdevit i Z. Jelaska Srednje vrijednosti u ocjenjivanju . . .

Brlas, S. (2004) Ocjenjivanje uenika u srednjoj koli (iskustva i stavovi

nastavnika), ivot i kola: asopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja, 50/11(1): 145153.
Brookhart, S. M. (1994) Teachers grading: Practice and theory, Applied
Measurement in Education, 7, 279301.
Brookhart, S. M. (2008) Grading (2. izd) New Jersey: Pearson Education.
Brookhart, S. M., Nitko, A. J. (2008) Assessment and Grading in Classrooms, New Jersey: Pearson Education.
Council of Europe (2001) Common European Framework of Reference for
Languages: Learning, teaching, assessment, Cambridge: Cambridge
University Press.
aklovi, L. (2004) Ocjena i ocjenjivanje kao viekriterijska odluka: uvod u
teoriju potencijala, Pouak: asopis za metodiku i nastavu matematike,
5/20, 555.
Damjanovi, R. (2004) Teze za novu dokimoloku paradigmu, Metodiki
ogledi: asopis za lozoju odgoja, 11/2(20): 111116.
Eaqual, alte & Council of Europe (2004) European Language Portfolio,
Trieste/Cambridge/Strasbourg/Zagreb: kolska knjiga.
Eccles, J. i sur. (1994) Grade related changes in the school enviroment:
eects on achievement motivation, Advances in Motivation and Achievement, 3: 283331.
Gareld, J. B. (1994) Beyond Testing and Grading: Using Assessment To
Improve Student Learning, Journal of Statistics Education 2/1.
Grgin, T. (1994) kolska dokimologija, Jastrebarsko: Naklada Slap.
Grgin, T. (2001) kolsko ocjenjivanje znanja, Jastrebarsko: Naklada Slap.
Guskey, T. R., i Bailey, J. M. (2001) Developing grading and reporting
systems for student learning, Thousand Oaks, CA: Corwin Press.
Ingersoll, R. M. (2002) Teacher assessment and evaluation, u Levinson et
al. (ur.) Education and sociology: an encyclopedia, New York/London:
Routledge-Falmer: 651657.
Ivanek, A. (1998) Provjeravanje, ispitivanje, vrednovanje i ocjenjivanje u
funkciji poticanja razvoja uenika, kolski vjesnik: asopis za pedagoka i kolska pitanja, 47/1: 3342.
Jacobs, L. F., Hyman, J. S. (2006) Professors Guide to Getting Good
Grades in College, Harper-Collins Publishers.
Jovi, Z. (1996) Distribucija kolskih ocjena iz predmeta relevantnih za
upis u srednju kolu, kolski vjesnik: asopis za pedagoka i kolska
pitanja, 45/2: 165170.
Komljanc, N. (2001) to omoguuje povratna informacija u ocjenjivanju,
kolski vjesnik: asopis za pedagoka i kolska pitanja, 50/1: 2734.
Marui, S. (1994) Prognostika valjanost kolskih ocjena i uspjeh na radu,
ivot i kola: asopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja, 43/4:
277286.
Marzano, R. J. (2000) Transforming classroom grading, Alexandria, VA:
Association for Supervision and Curriculum Development.
Marzano, R. J. (2006) Classroom assessment & grading that work, Alexandria, VA: Association for Supervision and Curriculum Development.
234

LAHOR 6 (2008)

lanci i rasprave

Matijevi, M. (2004) Ocjenjivanje u osnovnoj koli, Zagreb: Tipex.

Munjiza, E. (2000) Subjektivnost uitelja u ocjenjivanju uenika, Zbornik
Uiteljske akademije u Zagrebu 2 /1(2): 95103.
Mrkonji, A. (1991/1992) Problemi ocjenjivanja u koli, Radovi, Zadar:
Sveuilite u Splitu, Filozofski fakultet Zadar, 31/8: 113132.
Novak-Mili, J., Barbaroa-iki M. (2008) Razliiti sustavi ocjenjivanja i
usporedne ljestvice, Lahor III/6.
Paintner-Vilenica, M. (2002) Ocjenjivanje, ivot i kola: asopis za teoriju
i praksu odgoja i obrazovanja, 48/8: 2331.
Soodak, L. C. (2002) Educational assesment, u Levinson et al. (ur.) Education and sociology: an encyclopedia, New York, London: RoutledgeFalmer: 191197.
oi, I. (2006) Primijenjena statistika, Zagreb: kolska knjiga.
ui, I. (2002) Ispravljanje i ocjenjivanje kolskih zadaa, ivot i kola:
asopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja, 48/8: 111119.
Tomljanovi, J. (2008) Ocjenjivanje (u kolegiju Programiranje), mrene
stranice Sveuilita u Rijeci,
http://www.veleri.hr/jtomljanov/ocjenjivanje.html
Valdevit, M. i Jelaska, Z. (2008) Grading as a Type of Assessment: Statistical analysis and various grading scales, Kukorelli, K. i Toth, A. (ur.)
A Nyelvi, a szaknyelvies a szakmai kommunikacio jovoje Europaban,
Dunaujvaros : Dunaujvarosi Foiskola: 8085.
Walvoord, B. E., Johnson Anderson, V. (1998) Eective Grading: A Tool
for Learning and Assessment (Jossey Bass Higher and Adult Education Series) San Francisco: Jossey-Bass.
http://www.cambridgeesol.org/what-we-do/research/grade-stats.html

Mean values in grading: assessment and evaluation by statistical

analysis
This article discusses grading using a single number as part of assessing students knowledge in education, especially in Croatian language. The rst
part of the paper introduces the mean and median which should replace the
arithmetic mean which is broadly used, regardless of the fact that Croatian
grades at all levels of education (from primary school to university) are ordinal variables, not numerical.
In the main part of the article mode and median are used, as well as percentage, to evaluate the grading system at the University School of Croatian Language and Culture ( uniclac). The intensive language program,
running at the University of Zagreb since 1990 and having more than 700
students so far, developed its program on the basis of research conducted
by some of its teachers. Since the summer of 1994 the School reported
grades within Croatian traditional 4grade scale (5, 4, 3, 2) and 12letter
grade scale (A+ to D). Data from 513 grades was collected (19952008).
Earlier grades were excluded as winter, summer and autumn schools had
235

M. Valdevit i Z. Jelaska Srednje vrijednosti u ocjenjivanju . . .

dierent language level division (particularly because former advanced level

mostly covered students that would later belong to intermediate level). Also,
since 1995 each of the three levels was divided into three sub-levels (beginning P1, P2, P3, intermediate S1, S2, S3, advanced N1, N2, N3).
Three of the hypotheses were conrmed by statistical analysis, two were partially conrmed. Croatian traditional grades were not easily transferable to
ects grading scale (out of 92% who passed Croatian language exam, 49.67%
got the highest grade, and only 2.38 the lowest passing grade). When compared to the ects grading scale, the letter grade showed dierent distribution:
ects A was comparable to uniclac A+ (10% to 15.8%), B to A (25%
vs. 22.5%), C to A & B+ (30% vs. 25%), D to B, B & C+ (25% vs.
26.8%), whilst E was comparable to C, C, C+ & D (10% vs. 10.2%).
Hence, there was some ination of A+ grades (due to the teachers fascination with oral exams of some P1a students in years 2000 to 2008) as
letter grades show intercultural system (teachers had often been translating
numbers into letters and modifying them with + or when appropriate).
The grades were not quite evenly distributed through dierent levels; there
was a slight tendency to grade P3 and S2 students higher.
Key words: statistics, mean variables, grading, language assessment
Kljune rijei: statistike metode, srednje vrijednosti, ocjenjivanje, procjenjivanje
jezinoga znanja

236