Sva slava ri ri Guruu i Gaurangi!

Prema Pradipa
Ljubav prema Bogu u svjetlu istine
Roman
Srila Bhaktivinode Thakure
Lotosovim rukama najuzvienijeg vaisnave rimana Viracandre
Manikye Bahadure, kralja Tripure, koji se pojavio u obitelji
mjesecolikih bhakta Gospodina Caitanye i koji poput cakore uvijek
pije nektar lotosovih stopala Gospodina Gaurange.
Dragi Maharaja,
Sa eljom da pokaem kako je isti vaisnavizam iznad svih
religija napisao sam ovu knjigu, Prema Pradipu, i dio po dio je
objavio u mom Sajjana Tosaniju. Posljedica toga je bila da su
brojni obrazovani ljudi stekli devociju prema Krsni. Po njihovoj
elji, sada to tiskam kao knjigu. Obzirom da sam vidio kako je
Maharaja jako privuen vaisnavizmom, te kako na propovijedanje
ove religije troi velike svote novca, sa zahvalnou nudim
ovu knjigu njegovim lotosovim rukama, koje neprestano slue
Gospodina Harija. Ako se o temama ove knjige bude jednoga dana
raspravljalo na vaem skupu uenih ljudi, onda e se moj trud
pokazati uspjenim. Ako se o ovoj knjizi bude raspravljalo na skupu
najboljih pandita, poput ri Radha Ramane Ghoshe B.A., koji
uveava ljepotu vaeg skupa, koja onda vea srea moe zadesiti
ovako beznaajnu osobu kao to sam ja.
Sluga sluge vaisnava,
ri Kedaranatha Datta
Glavni urednik kalkutske Viva vaisnava sabhe

Rijei zahvale
(englesko izdanje)
Ova je knjiga prijevod knjige koja je 1951. god. izala na bengaliju
i koju je uredio ripada Bhakti Prajnana Keava Maharaja.
Netom prije tiskanja doli smo do jednog novijeg izdanja koje u
Prvoj zraci sadri bhajanu, koja nije tiskana u izdanju iz '51. Ta
novija knjiga, meutim, ne sadri podnaslove.
Na prvom se mjestu moram ponovo iskreno zahvaliti Njegovoj
Svetosti Subhag Swamiju koji je dobrostivo podario svoj prijedvod
Prema Pradipe bhaktama koji govore engleski. Zamisao o
objavljivanju Prema Pradipe javila mu se tijekom zadnje Kartike
('94), kada mi je omoguio da uivam u njegovom prekrasnom
drutvu. Posebno se zahvaljujem Bhumipatiju koji mi je pomogao
kod ureivanja knjige i koji je doprinijeo razjanjenju mnogih
suptilnih poanti. Gadagraja i Kurma-rupa su bili od dragocjene
pomoi. Govinda je struno uradio korice. Takoer se posebno
zahvaljujem svom dragom bratu po Bogu na njegovoj spontanoj
ponudi da tiska knjigu.
Pundarika Vidyanidhi Dasa
Posveeno
Njegovoj boanskoj milosti
A.C.Bhaktivedanti Svamiju Prabhupadi
"On ivi vjeno u svojim boanskim uputama
i njegov sljedbenik ivi s njim."

Sadraj
Prva zraka
Susret Premadase Babajija i Haridase Babajija (15); Razgovor
izmeu Haridase Babajija i Premadase Babajija (16); Razgovori
o Panditi dasi Babajiju, te o karmi, jnani i hari-kathi (16); Na putu
prema Govardhani, Haridasa i Premadasa preputaju se kirtani
(17);
Druga zraka
Haridasa i Premadasa Babaji ulaze u pilju Pandite Babajija na
Govardhani i odlaze na skup sadhua, gdje jedan Babaji iz Birbuma
izvodi klrtanu (19); Samo sluei Krsnu osoba moe postati
smirena, a ne vjebama yoge koje poinju s yamom i niyamom
(20); Jedan prisutni yogi zagovara premo yoge nad arcanom i
trai oitovanje o tome (21); Pandita dasa Babaji ustanovljuje
premo predanog sluenja nad yogom (21); Put yoge je manje vrijedan
(22); Premda zadovoljan, Yogi Babaji zagovara stav kako
je u ovladavanju osjetilima yoga korisnija od predanog sluenja
(23); Suhoparnim spekuliranjem ili slijeenjem sadhaka e sigurno
pasti ako se grane bhakti svedu na plodonosne obrede za
zadovoljavanje
osjetila (24);
Trea zraka
Mallik Mahasaya, Naren Babu i Anand Babu dolaze u kunju
Yogi Babajija (27); Mallik Babu se predstavlja (28); Predstavljanje
Naren Babua i Anand Babua (29); Yogi Babaji se boji pada
zbog druenja sa materijalistima (29); Yogi Babaji postavlja neka
duhovna pitanja i uitelj brahmoizma, Naren Babu, ukazuje
na manjkavosti hindu dharme (31); Babaji postavlja neka temeljna
pitanja i Anand Babu odgovara uenjima brahmoizma (32);
Odgovarajui na pitanja Mallik Babua, Yogi Babaji usporeuje
raja-yogu s hatha-yogom (33); Analiza znanosti hatha-yoge (34);
Zavrne napomene o hatha-yogi (37); Naren i Anand Babu razvijaju
vjeru u vaisnavizam kako ga propovijeda Yogi Babaji (38);
etvrta zraka
U pratnji Yogi Babajija, Mallik Mahasaya i dvojica Babua odlaze

u pilju na Govardhani i putem uju pjesmu (41); Dvojica

vaisnava i dvojica Babua u arami Pandite dase Babajija (43);
Yogi Babaji pita Panditu dasu Babajija kako se mogu dostii rasasamadhi i raga- sadhana bez vjebanja yoge (43); Odgovor
Pandite Babajija: (A) Pukim vjebanjem yoge, bez vaisnavske
sadhane, ne moe se poluiti razlika izmeu materijalne i duhovne
vezanosti ili pak dostii duhovna vezanost (44); (B) Ananliza
nadmonosti predanog sluenja u spontanoj ljubavi nad
vjebanjem yoge i njegovanjem impersonalnog znanja (45); Svi
su oarani objanjenjem Pandite dase Babajija i u Naren i Anand
Babuu se budi sumnja u Raju Ramu Mohana Rayu (46); Vodei
sa sobom svoja tri druga natrag u kunju, Yogi Babaji pjeva na
taktian nain (47);
Peta zraka
Prema suvremenom zapadnjakom nazoru vaisnave su razvratnici,
a bhakti je samo raskalaenost (49); Naren Babu iznosi sumnju
da je oboavanje Boanstava idolopoklonstvo i spekulira
o tome (49); Anand Babuovo profinjenije shvaanje oboavanja
Boanstava (50); Babaji ih uvjerava kako e o idolopoklonstvu
govoriti kasnije i savjetuje im da spavaju (51); Yogi Babaji objanjava
raja-yogu - osam procesa raja-yoge (51); (1) Yama pet
vrsta, poput nenasilja i istinoljubivosti (52); (2) Niyama - pet
vrsta, poput istoe i zadovoljstva (52); (3) Asana - od trideset
dvije vrste, padmasana i svastikasana (53); (4) Pranayama - savrenstvo
pomou recake, purake i kumbhake (53); Tri pravila
u vjebanju pranayame: (A) u odnosu na mjesto, (B) u odnosu
na vrijeme i (C) u odnosu na broj (54); Proienjem nadija (suptilni
ivani kanali) pomou 'mantre', izvodi se kumbhaka faza
pranayame (55); (5) Pratyahara (56); (6) Dharana (56); (7)
Dhyana (57); (8) Samadhi - u raja-yogi se moe iskusiti prema
tijekom prakticiranja raya-yoge u stanju samadhija (57); arka
elja Mallika Mahasaye da ui raya-yogu (57); Anand i Naren
Babu mole Babajija za poduku (58); Vaisnave su bezgreni, ali
ne shvaajui zato ih zovu idolopoklonicima, Babui trae pojanjenje
od Babajija (58); Babaji objanjava znanost vaisnavizma
(59); Babaji i Babui pjevaju i pleu pred Boanstvom (59);
esta zraka
Naren Babu prima pismo od uitelja brahmoizma i uinak tog pisma
(61); Mallik Mahasaya prima pismo od Nityanande Babajija

(62); uvi to pie u pismu, dvojica Babua prekoravaju sami sebe

(63); Ulazak dvojice baula Babajija uz klrtanu (63); Bauli su
zapravo monisti (64); Jedinstvo i istovjetnost filozofija etvorice
acarya etiriju sampradaya (64); rl Caitanya Mahaprabhu je pripadao
Madhva-sampradayi. Nede, daravee i sanaiji su dharmadvajiji
i abhakte (65); Mahaprabhuova su uenja vjerno predstavljena
u knjigama Gosvamlja (66); Odreeno je znanje prisutno
u svim predmetima izuavanja i znanostima ali znanost o bhakti
je najbolja (66); Bhakti se ne budi itanjem devocijskih knjiga,
niti raspravama (67); Mislei da je Krsna obina osoba, Naren
se raspituje o prirodi Svevinjeg Gospodina (67); Premda jedan,
Svevinji Gospodin se razliito oituje karmijima, jnanijima i
bhaktama (68); Rasprava o razliitim obiljejima Paramatme,
Brahmana i Bhagavana (69); Bhagavanovo obilje i ljupkost; prirodna
privrenost Naren i Anand Babua toj ljupkosti (70); Prema
Babajljevim uputama, dvojica Babua raspravljaju o ri Caitanyacaritamrti
(71); Prirodni rezultat itanja Caitanya-caritamrte - suze
ljubavi, ples i pjesma (71); Naren Babu i Anand Babu uzimaju
zatitu svetog imena (72); Dvojica Babua prihvaaju vaisnavsku
odjeu (73); Dvojica Babua razvijaju suosjeanje prema drugima
(73);
Sedma zraka
Naren Babu pie pismo uitelju brahmoizma i postavlja mu neka
pitanja (75); Prema-kunja i tamonja svetkovina koju su svi
pohodili (75); Prostor za ene u Prema-kunji i Prema-bhavinino
itanje Caitanya-caritamrte (76); aenje prasade na svetkovini
u Prema-kunji (78); uvi o slavama ostataka hrane vaisnava,
dvojica Babua i Mallik Mahasaya aste malo te hrane (78); Samo
vaisnave mogu dovesti do jedinstva meu ljudima (79); Premabhavini
se predstavlja kao Naren Babuova pisima i razgovori o
nekadanjim danima poveavaju njihovu privrenost (79); Naputajui
Prema-kunju, putem nailaze na grupicu djeaka pastira
zaokupljenih Vasanta svetkovinom (81); Uivajui u ugoaju
Vraje. njih etvorica ulaze u kunju Yogi Babajija (83): Napustivi
rasprave, dvojica Babua predano slue s vaisnavama (83);
Osma zraka
Odgovor uitelja brahmoizma na Naren Babuova pitanja (85):
Miljenje brahmoista o prirodi bhakti (86); Filozofija brahmoizma
ne prihvaa ljepotu Vrhovne Istine (86); Prevaga razuma nad

osjeajima ljubavi u impersonalizmu (86); U filozofiji brahmoizma,

bhakti je bezoblini monoteizam (87); Uitel j brahmoizma
potie Naren Babua da prihvati posao (87); Yogi Babaji ukazuje
na pogreke u brahmoistikoj filozofiji i svi odlaze u mandapu
Pandite Babajija (88); Pandita Babaji govori o rasa-tattvi i svima
daje uputu da uivaju u rima Bhagavatamu, sutini svih spisa
(89); to je prava rasa? (90); Ukus za zadovoljavanje osjetila je
iskrivljeni odraz bhakti-rase, premda se ne razlikuje od nje (91);
Razlika izmeu bhave i rase - rasa je skup svih bhava (91); Objanjenje
tri vrste rase - svjetovne, rajske i duhovne (92); Parthivarasa
(93); Svargiya-rasa i njena podreenost vaikuntha-rasi (93);
Vakuntha-rasa ne podlijee rasuivanju (94);
Deveta zraka
Zakljuak dvojice Babua o uenju Pandite Babajija o rasi (95);
Naren Babuov pravilan zakljuak glede svargiya-preme (95); Naren
Babuov pravilan zakljuak glede vaikuntha-preme (96); Naren
Babu pobija filozofiju brahmoizma, (1) Bhava ne podlijee
razumu, (2) Predanost ocu nije predanost (97); alost zbog uitelja
brahmoizma (97); Ukus dvojice Babua za branu rasu (98);
Pandita Babaji ponovo govori o vaikuntha-rasi (98); Zato to su
vjeni, Vaikuntha i Vrhovni Brahman puni su raznolikosti. Kad u
njima ne bi bilo raznolikosti, ne bi postojali (99); Brahman je granica
i prekriva Vaikunthe (99); Vjena raznolikost uspostavlja
razliku izmeu Gospodina i raznih ivih bia (100); Mo raznolikosti
je trojaka - sandhini, samvit hladini(lOO); Svijet je pun materije
i neist dok je Vaikuntha duhovna i ista (100); Znaenje
cit - znanje steeno samadhijem, atma i njeno tijelo (101); Postoje
dvije vrste cit, ili svjesnosti pratyag i parag (101); Uvod u
pet rasa - santa, dasya, sakhya, vatsalya i madhurya (102); Razna
podruja Vaikunthe i rase koje u njima preovladavaju (103);
Deseta zraka
Razmatranje o rati, - rati je korijen rase (105); Razmatranje o rati
(1) Njena tri razliita simptoma su: puna bhave, puna udnje i puna
elje (105); Razmatranje o rati (2) Nastanak tenje za rasom
naziva se rati, a ne ruci (106); Razlika izmeu visaye i asraye,
dviju vrsta alambane unutar vibhave (106); Uddipana unutar
vibhave (107); Brana se rasa javlja u dva oblika - svakiya i
parakiya - o kojima se na ovom skupu ne bi smjelo razgovara
ti (107); Osoba nije kvalificirana ni za jednu rasu osim za svoju

vlastitu (107); Anubhave (108); Razmatranje razlike izmeu

angika i satvika anubhava (109); Trideset tri sancari-bhave (110);
Vyabhicari-bhava (110); Sancari-bhave hrane rati (111); Rati pomijeana
s neijim karakteristinim odnosom predstavlja premu
(111); Komparativno prouavanje rase uz nepristrano razmatranje,
kao i razmatranje o anta-rasi (111); Razmatranje o dasya,
sakhya, vatsalya i madhurya rasi (112); Osoba mora spoznati rasatattvu uivajui u njoj sa ri Gurudevom (112); Anand Babu i
Naren Babu dostiu razinu vaisnava (113).
Prva zraka
Susret Premadase Babajija i Haridase Babajija
Jednog proljetnog dana, dok je sunce zalazilo, Haridasa Babaji,
krunski dragulj meu bhaktama, zavrio je sa svojim veernjim
molitvama, izaao iz svoje kanje i krenuo umskim puteljkom du
Yamune. Teko je opisati razne osjeaje ljubavi koji su se u njemu
oitovali dok je hodao u velikom zanosu. Putem je Babajija
proela vizija, podsjetivi ga na Gospodinove zabave, te se stao
valjati po zemlji viui: "O Vrajendra-nandana! O Gopi-jana-vallabha!"
Neprekidne suze zanosa isprale su Gospdinova imena koja
su bila ispisana na njegovim obrazima. Babajijeve ruke i noge,
uljepane nakostrijeenim dlakama, nalikovale su cvjetovima kadambe.
Ruke su mu bile obamrle pa nije mogao drati japa-malu.
Postupno izgubivi svijest o zbivanjima oko sebe, poeo je plesati
poput luaka. A kad je potpuno uronio u transcendentalne vode,
van materijalne prirode, ispoljili su se svi znakovi zanosa, poput
drhtanja, znojenja, zamuckivanja i bljedila. Duboko je uzdahnuo:
"O Krsna! O Prananatha!", i zaplakao. Dok je Haridasa Babaji
uivao u blaenstvu Vaikunthe, slavni je Premadasa Babaji proao
Kei-ghatom i stigao do njega. Susrevi se, u dvojici su se
vaisnava naglo probudili zanosni osjeaji prijateljstva, pa su gledajui
jedan drugog u prekrasno lice, zaplesali. Prije no to su
se pozdravili rijeima, zagrlili su se iz spontane ljubavi i svojim
suzama okupali jedan drugog. Nakon nekog vremena pozdravili
su se prijaznim rijeima.
Razgovor izmeu Haridase Babajija i Premadase Babajija
Premadasa Babaji ree: "Babaji! Srce mi je bilo slomljeno jer
te nisam vidio nekoliko dana. Zato sam doao do tvoje kunje ne
bih li se proistio vidjevi te. Zadnjih sam nekoliko dana posjetio

mjesta poput Yavata i Nanda-grame."

Haridasa Babaji odgovori: "Babaji, moe li onaj tko je manje
sretan dobiti tvoj daran? Proteklih sam pet dana prebivao u blizini
Govardhane ne bih li vidio Sri Panditu dasu Babajija. Ovamo
sam stigao jutros. Vidjevi tvoja lotosova stopala stekao sam rezultate
kao da sam bio na hodoau."
Nakon to je Premadasa Babaji samo uo ime ri Pandite dase
Babajija, njegovo je lice, ukraeno dlakom, preplavila ljubav.
Kad je bio stupio u odvojeni red ivota, pred Panditom dasom
Babajijem je itao Bhakti-rasamrta-sindhu i Ujjvala-nilamani.
Sjetivi se toga i ispoljivi nevieni zanos, otkrio je svoju istu
predanost Sri Panditi dasi Babajiju. Za trenutak je ostao nijem, a
zatim rekao: "Babaji, o emu se ovih dana razgovara na prosvijeenom
skupu bhakta kod Pandite dase Babajija? Odavno gajim
elju da sa tobom prisustvujem tom skupu."
Razgovori o Panditi dasi Babajiju, te o karmi, jnani i hari-kathi
uvi to, Haridasa Babaji s ljubavlju zagrli Premadasu Babajija
i ree: "Babaji, sve su aktivnosti Pandite Babajija transcendentalne.
Otiao sam ga vidjeti na jedan dan, ali sedam dana nisam mogao
napustiti njegovo drutvo. Ovih dana u njegovoj svetoj pilji
borave mnoge svete osobe. Mislim da e tamo ostati do idue
Kumbha-mele. Svakog se dana razgovara o novim temama. Postavljaju
se pitanja i daju odgovori o raznim temama koje se tiu
jnane, karme i istog predanog sluenja."
Na to Premadasa Babaji iznenada ree: "Babaji, uli smo da
maha-bhagavate postaju opijeni uivajui u slatkim razgovorima
o Gospodinu Hariju. Ne uputaju se u razgovore o karmi i jnani.
Zato onda na tovani Pandita dasa Babaji troi svoje vrijeme na
takve teme?"
Haridasa Babaji ree: "Babaji, takva se sumnja rodila i u mome
bezbonome umu. Ali kada sam uo te razgovore u svetom
drutvu Pandite dase Babajija, spoznao sam da svi razgovori bhakta
o karmi i jnani nisu nita drugo do hari-katha. Takvi razgovori
uope ne slie razgovorima materijalista koji samo uznemiruju
um. tovie, sluajui ovakve razgovore u drutvu bhakta, ivo
bie se oslobaa spona karme i jnane."
uvi to, Premadasa Babaji zaplaka i ree: "Babaji Mahasaya,
tvoj je konani zakljuak poput nektara. Kako i ne bi bio? Poznat
si u tri mandale (Vraja, Gauda i Ksetra) kao dragi uenik Siddhe
Govardhane dase Babajija iz ri Navadvipa-dhame. Tko moe
ostati sumnjiav ako mu ti ukae milost? Milou tvojih lotosovih

stopala, Bhattacarya Mahasaya, inae poznat pod imenom

profesor Lokanatha Nyayabhusana, izbavio se iz mranog bunara
logike, prihvatio ime ri Govinda dasa Ksetravasi i naao utoite
u vaisnavizmu, koji unitava sve nevolje. Koju to onda sumnju ti
ne moe odagnati? Zapjevajmo sada slave Gospodina Harija i
jo danas se uputimo u dolinu gdje lei Giri-govardhana."
Na putu prema Govardhani, Haridasa i Premadasa preputaju se
kirtani
Okonavi razgovor, odmah zapoee pjevati slave Gospodina
Harija i zanosno zaplesae na putu ka Govardhani.
Polako napredujui, dvojica su Babajija pjevali, a ljepota krajolika
je budila osjeaj kao da se Prakrtidevi radosno smijei sluajui
njihove pjesme. Bio je kraj proljea i svjei je povjetarac blago
puhao s juga. Sunce - kralj dvaput roenih i gospodar lotosa - naizgledje
jarko obasjavalo dvojicu vaisnava, ali zapravo ih je obasipalo
nektarom. Yamunadevi, ki sunca, oarana to uje pjesme u
slavu Harija, umilnim je zvucima drala takt. Lie visokog drvea
deodara prekrasno je utalo na vjetru, treperei poput zastava
prilikom sankirtane Gospodina Harija. Pleui puteni, dvojica su
Babajija visoko poskakivali. Bili su tako zaokupljeni kirtanom da
nisu ni primijetili da je prijatna no prela u jutro. Kad su prestali
pjevati i plesati, vidjeli su kako sunce, uzdiui se nad obroncima
Govardhane, velia istok.
Zavrivi s jutarnjim dunostima nadomak Govardhane, jo
prije podneva uoe u pilju Pandite dase Babajija.
Druga zraka
Haridasa i Premadasa Babaji ulaze u pilju Pandite
Babajija na Govardhani i odlaze na skup sadhua, gdje
jedan Babaji iz Birbuma izvodi kirtanu
Potpuno ukraeni kao vaisnave, Haridasa i Premadasa stigli su
u aramu Pandite dase Babajija. Gopi-candana je sjala na njihovim
licima, dok im je trostruki niz zrnaca tulasi ukraavao vrat.
Sa desnom rukom u japa vreicama, neprekidno su brojili sveta
imena na japa-mali. Donji im je dio tijela bio prekriven kaupinom
i gornjom odjeom, glavu je krasila ikha, a na rukama su im bila
ispisana Gospodinova sveta imena. Sa njihovih su se usana ula
dva imena: "Hare Krsna, Hare Krsna." Protekle noi nisu spavali,
jer proveli su je pjeaei gotovo trideset kilometara, no nisu izgledali

umorno ni iscrpljeno. Toliko su eljeli vidjeti vaisnave da

nisu ni primijetili gomilu ljudi na ulazu u pilju.
Premda je Pandita dasa Babaji obino vrio bhajanu u svojoj
pilji, da bi mogao razgovarati sa ostalim sadhuima izgradio je
nekoliko kutira i mandapu, natkrivenu puzavicama. Dvojica su
Babajija ula u pilju i odala potovanje pred Panditom dasom
Babajijem. Kad ih je on vidio, ispunilo gaje blaenstvo. Malo potom,
saznavi da su pristigli i ostali sadhui, otiao je s dvojicom
Babajija i sjeo u mandapu. Tada je jedan pjeva iz Birbuma sjeo
suelice vaisnavama i, zamolivi ih za doputenje, poeo pjevati
iz zbirke pjesama Gltavali (u Lalita ragi):
nakarnayati suhrd upadeam
madhava caru pathanam api lesam
sidati sakhi mama hrdayam-adhiram
yada bhajam iha nahi gokula-viram
nalokavam arpitam uru haram
pranamantam ca dayitam anuvaram
hanta sanatana-gunam abhiyantam
kim adharayam aham urasina-kantam
"Teko Meni! Nisam posluala savjet Mojih dragih prijateljica
poput Lalite. Nisam uope sluala svo to Madhavino laskanje.
O Sakhi! Srce Mi se slama jer u ovoj kunji nisam sluila junaka
Gokule. Oh! Madhava Mije ponudio najljepi vijenac i stalno Mi
odavao potovanje, ali Ja Ga nisam ni pogledala. Teko Meni!
Zato nisam zagrlila Mog voljenog, kojeg krase vjene transcendentalne
odlike?"
Samo sluei Krsnu osoba moe postati smirena,
a ne vjebama yoge koje poinju s yainom i niyamom
Svi su bili vrlo zadovoljni kad su uli ovu kirtanu i zagrlili su
pjevaa. Po zavretku kirtane, stigli su brojni sadhui, sjeli i poeli
razgovarati o raznim temama. Tada Haridasa Babaji ree: "Samo
su Krsnini bhakte blagoslovljeni. Gdje god se nalazili, na pravom
su putu. Mi smo sluge njihovih slugu."
Podravajui ovu izjavu, Premadasa Babaji ree: "Babaji dobro
kae. U Srimad-Bhagavatamu (1.6.35) je reeno:
yamadibhir yoga-pathaih kama-lobha-hato muhuh
mukunda-sevaya yadvat tathatmaddha na sdmyati

' Yam a, niyama, asana, pranayama, pvatyahara, dhyana, dharana

i samadhi predstavljaju astanga-yogu. Tono je da se ovim vjebama
moe postati smiren, no ponekad osobu u tom procesu moe
obuzeti pouda i pohlepa. Tako, umjesto smirenosti, neko vrijeme moe uivati u nekom od yogickih obilja, ali na kraju pada.
Meutim, u predanom sluenju Gospodina Krsne nema straha od
nevanih plodova, jer Krsnini sluge sigurno dostiu smirenost.' "
Jedan prisutni yogi zagovara premo yoge nad arcanom i trai
oitovanje o tome
Na skupu Pandite dase Babajija bio je prisutan i jedan astangayogi.
Premda je bio vaisnava, postigao je savrenstvo dugotrajnim
vjebanjem pranayame. Zbog toga je pridavao veu vanost
astanga-yogi nego devetorostrukom procesu bhakti. Pomalo
nezadovoljan
izjavom Premadase Babajija, on ree: "Babaji! Nemoj
zanemarivati yoga-astre. Yogiji mogu dugo vremena ivjeti bez
hrane i sna. Moe li predano sluiti tako ozbiljno kao to to oni
ine? Treba, stoga, znati da je yoga monija od arcane."
Vaisnave prirodno nisu skloni svai. Nikome se, meutim, nije
svidjela yogijeva izjava kojom je umanjio vanost predanog
sluenja u odnosu na vjebe yoge. Svi su zautjeli. Osjeajui se
gotovo uvrijeenim, yogi je od Pandite dase Babajija zatraio da
donese zakljuak.
Pandita dasa Babaji ustanovljuje premo predanog sluenja nad
yogom
Pandita dasa Babaji isprva nije bio sklon ui u raspravu, ali kada
ga je yogi u nekoliko navrata uvjerio kako e prihvatiti njegov
zakljuak, zapoeo je govoriti.
"Jedini cilj cjelokupne yoge i predanog sluenja jest Bhagavan,
kojeg oboavaju sva iva bia. iva se bia u osnovi dijele u dvije
grupe - jedna su ista, a druga uvjetovana. isto ivo bie je
ono koje nema nikakvih materijalnih veza, dok ih uvjetovano
ima. Sadhaka je u svakom sluaju uvjetovana dua, dok isto bie
nema potrebe ni za kakvom vjebom. Osnovna razlika izmeu
uvjetovanih i istih bia je u tome da je ovo drugo utemeljeno u
svom prirodnom poloaju. Njegove se jedine djelatnosti sastoje od
duhovnih dunosti, a priroda mu je isto blaenstvo. Sputano
materijalnom
prirodom, uvjetovano ivo bie prihvaa materijalne

dunosti koje su svojevrstan spoj materijalnih i duhovnih odlika.

Kad osoba odbaci materijalne dunosti i prihvati iste, to se naziva
osloboenjem. ista ljubav je priroena djelatnost due i ne moe
se odvojiti od osloboenja. Osloboenje za kojim se traga vjebanjem
yoge istovjetno je sa ljubavi prema Bogu koja se dostie predanim
sluenjem. Stoga je konani rezultat obaju puteva jedan.
Iz tog razloga spisi slikovito opisuju najistaknutijeg bhaktu ukadevu
kao velikog yogija, a najistaknutijeg yogija Mahadevu kao
velikog bhaktu. Osnovna razlika izmeu yoge i predanog sluenja
je ova: Strogim slijeenjem yoge, kada se odbacivanjem lanih
imenovanja dostigne samadhi, stjee se priroeni poloaj, to znaibudi se prema. Meutim, prisutan je strah da tijekom dugotrajnog
procesa odbacivanja lanih imenovanja sadhaka moe doi
pod utjecaj nevanih nus-produkata i pasti prije dostizanja konanog
cilja. S druge strane, u predanom se sluenju razgovara samo
0 premi. Ona naprosto predstavlja njegovanje znanosti o ljubavi
prema Bogu. Kad su sve djelatnosti namijenjene njegovanju konanog
rezultata, nema straha od beskorisnih rezultata. Proces je cilj,
a cilj je proces. Stoga je predano sluenje lake od vjebanja joge
1 treba se prihvatiti u svakom pogledu."
Put yoge je manje vrijedan
"Nadmo nad materijalnom prirodom, steena vjebanjem
yoge, samo je privremena. U tom poloaju, konani rezultat
moe biti jako daleko i neprekidno se uoavaju prepreke. Na putu
yoge, prepreke su na svakom koraku. Kao prvo, vjebanjem
yame i niyame, budi se religioznost, a uinak ovog beznaajnog
rezultata je u tome da osoba postaje poznata kao pobona, premda
nije ni pokuala dostii premu. Kao drugo, tijekom dugog razdoblja vjebanja asana i pranayame, osoba, upravljajui disanjem,
stjee dug ivot lien bolesti. No ako i dalje nema doticaja sa
premom, njezin joj dug ivot bez bolesti postaje izvorom nevolja.
Kao tree, premda procesom pratyahare osoba ovladava svojim
osjetilima, ako u svemu tome nema preme, onda se radi o suhom
ili beznaajnom odricanju. Razlog tome je to, za stjecanje konanog
cilja, uivanje i odricanje daju jednak uinak. Beskorisno
odricanje samo ini srce kamenim. Kao etvrto, ak i ako materijalne
misli tijekom dhyane, dharane i samadhija ieznu, ako
ne doe do buenja preme, ivo bie gubi svoju osobnost. Ako
shvaanje 'Ja sam Brahman' ne probudi istu ljubav dolazi do
unitenja njegova postojanja. Zato, molim te, razmisli: konani
je cilj yoge izvanredan, no sam put je prepun tekoa. Pored toga

to si yogi, ti si i vaisnava, pa bez predrasuda moe shvatiti moje

rijei."
Prije no to je Pandita dasa Babaji i zavrio svoje izlaganje, svi
vaisnave povikae: "Sadhu! Sadhu!"
Premda zadovoljan, Yogi Babaji zagovara stav kako je u
ovladavanju osjetilima yoga korisnija od predanog sluenja
Yogi Babaji ree: " Babaji, tvoje je izlaganje izvanredno, ali
elio bih neto rei. Pravilno sam slijedio deveterostruki proces
predanog sluenja, poevi sa sluanjem i pjevanjem, prije no to
sam uio yogu. No, iskreno da ti kaem, u svakoj sam aktivnosti
obiavao traiti osjetilno zadovoljstvo. Nisam mogao svoje srce
osloboditi lanih imenovanja kao to je opisano u vaisnavskim
uputama o branoj rasi. Tu sam rasu mogao okusiti tek nakon
vjebanja pratyahare i sad vie nemam elje za osjetilnim
zadovoljstvom.
Moja se priroda sasvim izmijenila. Na putu arcane
se takoer govori i o pranayami te smatram da se u naputcima o
bhakti-yogi moe vidjeti kako je prisutno i vjebanje pratyahare.
Zato mislim daje vjebanje yoge neophodno."
Suhoparnim spekuliranjein ili slijeenjem sadhaka e sigurno pasti
ako se grane bhakti svedu na plodonosne obrede za zadovoljavanje
osjetila
Sasluavi Yogi Babajija, Pandita dasa Babaji se na trenutak
zamislio, a zatim rekao: " Babaji, ti si blagoslovljen jer, vjebajui
pratyaharu, nisi zaboravio rasa-tattvu. Cesto se desi da osoba
uslijed suhoparne spekulacije i rutinskog slijeenje duhovno padne,
jer dua je po prirodi puna blaenstva i suhoparnost nikad ne
moe smatrati vrijednom. Dua je uvijek u nekoj ljubavnoj relaciji,
ili neemu privrena, pa tako uvjetovana dua, koja padne sa
svog pravog poloaja, razvija ljubav i privranost prema manje
vrijednim objektima. Iz tog razloga gotovo da nema nikakve mogunosti
da bude zadovoljna, pa tako u prvi plan izbija zadovoljavanje
materijalnih osjetila. Kada dua, kao gospodar osjetila,
shvati svoju vjenu rasu, budi se njena prirodna, spontana privlanost,
a materijalne sklonosti slabe. Put predanog sluenja se
sastoji od razvijanja ljubavi prema Svevinjoj Boanskoj Osobi.
Kako se kod osobe koja ide tim putem privrenost pojaava, tako
njezina tenja za zadovoljenjem osjetila prirodno iezava. Izgleda
da kad si poeo predano sluiti, nisi bio u drutvu istinskih

sadhua. Zato nisi okusio slatkou predanog sluenja. Izvravao

si deveterostruki proces bhakti kao da se radi o suhoparnim ili
sebinim plodonosnim obredima. Zbog toga nisi mogao okusiti
ak ni kapljicu transcendentalnog blaenstva. Mislim da je u tome
razlog zato je tvoja udnja za osjetilnim zadovoljstvom porasla.
U takvom se sluaju vjebanjem yoge moe stei dobrobit.
Za bhaktu poetnika neophodno je okusiti bhakti-rasu u drutvu
bhakta. Premda bhakta uiva u svim vidovima zadovoljavanja
materijalnih osjetila, to uivanje ne dovodi do udnje za daljnjim
uivanjem. Osjetilno uivanje je glavni razlog zato se bhakta
odrie elje za materijalnim uivanjem."
uvi ovo izlaganje, vaisnava yogi ree: " Babaji, to mi je bilo
nepoznato. Doi u veeras i pokuati se osloboditi svih svojih
sumnji. uo sam da e danas doi jedan gospodin iz Calcutte pa
sada odlazim. Molim te, budi milostiv prema meni."
Kada je Yogi Babaji otiao, skup bhakta (sabha) kod Pandite
dase Babajija se raziao.
Trea zraka
Mallik Mahasaya, Naren Babu i Anand Babu dolaze u kunju Yogi
Babajija
Dok je odlazio iz arame Pandite dase Babajlja, Yogi Babaji
je prema poloaju Sunca ustanovio daje oko jedanaest sati. Brzo
je hodao prema svojoj kunji. Pored stabla tamale ugledao je tri
Bengalca. Pretpostavio je da je jedan od njih Mallik Mahasaya.
Ranije je bio obavijeten da namjeravaju doi pa je oistio kunju.
Kad su trojica gospodina prili, Babaji ih je upitao: "Odakle ste?
Kamo idete?" Jedan je od njih bio u mudrim godinama moda
je imao ezdeset. Kosa i brkovi bili su mu sijedi. Bio je odjeven
u finu pamunu koulju, dhoti i cadar. U ruci je nosio torbu, a na
nogama je imao kineske cipele. Drugu su dvojicu krasile brade
i imali su oko trideset ili trideset dvije godine. Nosili su naoale
i drali tapove i torbe. Sva trojica su nad glavama drali suncobrane.
Mudri je gospodin priao i rekao: "Dolazimo iz Calcutte i
namjeravamo otii do arame Yogi Babajija. Nitai dasa Babaji ga
je obavijestio pismom."
uvi to, Yogi Babaji ree: "Onda vi traite mene. Jeste li vi
Mallik Mahasaya?" Gospodin je odgovorio: "Da, gospodine."
Babaji ih je srdano primio i odveo do svoje kunje.
Kunja je naprosto odisala posveenou. Oko tri ili etiri kutire
uzdizalo se drvee. Bila je tu i jedna hramska prostorija. Naloivi

prvo svom ueniku da ih slui, Babaji se pobrinuo za njihov

objed. Poslije kupanja u Manasa-gangi, poastili su prasadu
i sjeli pod pancavati prepustivi se razgovoru.
Mallik Mahasaya ree: "Babaji Mahasaya! Svi te u Calcutti
slave. Doli smo k tvojim lotosovim stopalima u nadi da e nas
prosvijetliti."
Babaji radosno uzvrati: "Mahasaya, ti si velika dua. Nityananda
dasa Babaji mi je u pismu rekao kako se u Calcutti rijetko via
hindus koji je toliko zaljubljen u stjecanje znanja. Prouio si mnoge
spise o yogi pa ju ak i vjebao."
Mallik Babu se predstavlja
Blago se osmjehnuvi, Mallik Babu ree: "Ovo mi je jutro jako
povoljno, jer sreo sam takvog yogija kao to si ti."
Rekavi to, Mallik Babu pade pred stopala Yogi Babajija i nastavi:
" Babaji, molim te oprosti mi na uvredama. Kad sam te prvi
put sreo, nisam ti odao potovanje. Babaji, danas su u Calcutti stari
obiaji toliko zaboravljeni da vie ne odajemo potovanje kad
vidimo nae nadreene. Dopusti mi da sa velikim zadovoljstvom
dodirnem tvoja stopala na ovom usamljenom mjestu. Ovo je prikaz
mog ivota: u mladosti sam bio bezbonik. Kasnije, primivi
poduku od krana, smatrao sam da je njihova religija bolja od
nae. Zatim sam prigrlio brahmoizam, suvremenu religiju koju je
propovijedao Raja Rama Mohan Raya. Potom sam neko vrijeme
prakticirao strane vjetine demonologije , vidovnjatva i hipnotizerstva.
Da bih pravilno uvjebao te vjetine, prole sam godine
otiao u Madras, kod gospoe Laurence. Tim sam vjetinama mogao
prizvati preminule osobe sjeajui ih se. Uz malo napora, mogao
sam primati poruke s udaljenih mjesta. Vidjevi moje sposobnosti,
Nityananda dasa Babaji mi je jednog dana rekao: "Babu!
Ako ode Yogi Babajiju, koji ivi na Govardhani, stei e mnoge
nadnaravne moi." Od tada sam razvio vrstu vjeru u hinduistike
spise. Vie ne jedem meso i uvijek sam ist. Zahvaljujui tim
navikama, razvio sam i druge sposobnosti. Sada slijedim mnoge
hinduistike zavjete. Pijem vodu Garige, ne jedem hranu koju su
dodirnuli oni koji nisu hindusi, a svakog jutra i veeri molim se
Bogu.
Predstavljan je Naren Babua i Anand Babua
"Naren Babu i Anand Babu su doli sa mnom. Imaju vjere u
brahmoizam, no ne oklijevaju prihvatiti da u yoga-astrama ima

neto istine. Pokazao sam im brojne uinke yoge. Sada mi vjeruju

isto koliko i svom uitelju. Ne ele posjeivati hinduske tirthe,
gdje se osoba mora prepustiti mnogim oblicima idolopoklonstva.
Dok smo danas astili prasadu, uinilo mi se po izrazu lica Naren
Babua da je uznemiren. Ipak, osjeam da e oni uskoro vjerovati
u hinduske astre ba kao i ja. Uzimam utoite tvojih lotosovih
stopala; molim te, bi li me mogao malo pouiti raja-yogi?"
Yogi Babaji se boji pada zbog druenja sa materijalistima
Dok je sluao molitvu Mallik Babua, Yogi Babaji je istovremeno
outio blagu radost i tugu. " Babaji, ravnoduan sam prema
svjetovnom ivotu i nemam puno veze s njime. ivio sam u pilji
u Badrikarami i, vjevanjem kumbhake, nisam godinu dana skoro
nita jeo. Iznenada sam sreo velikog bhaktu Sukadevu, sina
Vyasadeve, koji mije rekao da se vratim u Vraju. Otada sam se pomalo
okrenuo svjetovnim stvarima zbog druenja sa Vrajavasijima.
Ipak, ne ivim s onima koji su suvie privreni materijalnom
ivotu. Vi se odijevate, hranite i druite poput izuzetno svjetovnih
ljudi. Bojim se da u, ako se budem druio sa svjetovnim ljudima,
pasti s puta voge."
Mallik Mahasaya daje zavjet, mijenja odjeu i prihvaa sveto ime,
dok Naren i Anand Babu ostaju neovisni zbog svoje vjere u
brahmoizam
Kad je uo Babajijeve rijei, Mallik Babu ree: "Spreman sam
prihvatiti odjeu i prehrambene navike prema tvojim nalozima,
ali kako da ostavim svoja dva druga? Evo mog plana: dozvoli
Naren Babuu i Anand Babuu da ostanu ovdje dan-dva, a potom
mogu otii u Bangiya Samaj u Vrndavani. Ja u ostati kraj tvojih
stopala est mjeseci, uei yogu."
Naren Babu i Anand Babu prihvatie ovaj prijedlog i rekoe:
"Za dva emo dana otii u Vrndavanu, gdje nas ekaju nai sluge."
Tako je dogovor bio utanaen.
Naren Babu i Anand Babu su potom otili razgledati okolne
prirodne ljepote. Ostavi nasamo sa Babajijem, Mallik Babu mu
ree: " Babaji, nisam postupio ispravno kad sam ih doveo ovamo,
jer videi njihovu odjeu, svi ih zanemaruju. Ako bude milostiv
prema meni, uskoro u napustiti drutvo svih onih koji nisu Arijci."
Babaji ree: "Kad vide odjeu i ponaanje vaisnava, mnogi
ljudi naputaju njihovo drutvo. To nije moj obiaj. Nikad ne oklijevam
biti ak i s vavanama. Vaisnave nikad ne zavide drugim

staleima, no mislim da osoba treba prihvatiti vaisnavsku odjeu

i ponaanje jer je to primjereno."
Osoba teko prihvaa odjeu nakon samo jednog dana i samo
jedne instrukcije, no, da li zbog prethodnih samskara ili da zadobije
povjerenje Yogi Babajija, Mallik Babu je odmah bacio svoje
kone cipele od pet rupija. Oko vrata je stavio tulasi-malu i na
elo tilaku, a potom je odao potovanje Babajiju. Babaji mu je dopustio
da na brojanici tiho mantra hari-namu i Mallik Mahasaya
je poeo mantrati.
Kad su, vrativi se iz etnje, Naren Babu i Anand Babu vidjeli
to se dogodilo sa Mallikom Mahasayom, komentirali su izmeu
sebe: "Kakvo je to ponaanje? Cini se da na boravak ovdje nije
dobar. Premda je on veliki pandita i tragalac, ipak je nespokojan.
Kakav mu je to novi izgled. I to nakon samo jednog dana. Da
vidimo to se dogaa. Neemo pogaziti na sveti brahmoizam.
Promatrajui ga. prouavat emo ljudsku narav."
Vidjevi Naren Babua i Anand Babua kako se pribliavaju,
Mallik Mahasaya se malo uznemirio i rekao: "Naren! Vidi u koga
sam se pretvorio. Anand! Jesi li nezadovoljan sa mnom?"
Naren i Anand odgovorie: "Ti si predmet naeg tovanja. Nijedan
tvoj postupak ne stvara nezadovoljstvo."
Yogi Babaji postavlja neka duhovna pitanja i uitelj brahmoizma,
Naren Babu, ukazuje na manjkavosti hindu dharme
Babaji ree: "Ti si uen i religiozan. No, jesi li raspravljao o
Apsolutnoj Istini?"
Naren Babu je bio uitelj brahmoizma. esto je pomagao poduavajui
brahmoiste. uvi Babajijevo pitanje, on stavi naoale i
poe govoriti.
"Bharata je ve dugo okaljana manjkavostima: (1) Jatibheda,
ili kastizam. Svaki je ovjek sin jednog oca. Svatko je brat. Indijci
su daleko od napretka i postupno se degradiraju zbog kastizma.
Naroito ih ne vole napredne europske rase. (2) Odbacujui neosobni
Brahman i oboavajui brojne izmiljene bogove i boice,
jako su se udaljili od Boga. (3) Oboavanje idola. (4) Beskorisno
prihvaanje zavjeta, poput posta. (5) Beskorisno iskazivanje potovanja
prepredenim brahmanima. (6) Uslijed odvratnih navika,
naa brae postupno idu u pakao. (7) Vjerovanje u ponovno roenje
i stav da su sve ivotinje iva bia. (8) Uzdravanje od jedenja
mesa. Kao posljedica nedostatka pravilne ishrane, njihova tijela
postaju slaba i nisu u stanju upravljati kraljevstvom. (9) Slabe
ene bez mueva pate u poniavajuim uvjetima, jer su udovice.

Da bi oslobodilo Indiju od ovih nesavjesnih stvari, sjeme svetog

brahmoizma, koje je posijao dobrotvor Raja Rama Mohan Raya,
izraslo je u stablo koje danas daje plodove. Molim se neosobnom
Gospodinu da se svi Indijci oslobode tame iluzije i prihvate brahmoizam
kako ga nauavaju Upanisade. Babaji Mahasaya! Kada
e osvanuti dan u kojem emo se moliti svi zajedno?"
Naren Babu je govorio pomalo zamuckujui, a potom zautio.
Nitko nije nastavio govoriti.
Postavi malo odluniji, Babaji ree: "Da, bolje je razviti malo
svjesnosti Boga nego biti sumnjiav. Jednom sam se, putujui
za Kanpur, zaustavio u arami Valmiki Munija. Tamo sam, na
javnom mjestu, uo te stvari od jednog Engleza. Nakon toga vie
nikad nisam uo takva razmiljanja."
Babaji postavlja neka temeljna pitanja i Anand Babu odgovora
uenjima brahmoizma
Babaji nastavi: "U redu, elio bih pitati o nekim temeljnim
stvarima. (1) Kakva je priroda Boga? (2) U kakvom je On odnosu
sa ivim biima? (3) Na koji Ga nain moemo zadovoljiti? (4)
to se dogaa sa ivim biem ako je Bog zadovoljan? (5) Zato
oboavamo Boga?"
Anand Babu je bio suvremen ovjek iz dobre obitelji. Odbacio
je svoj sveti konac i postao propovjednik brahmoistike filozofije.
Kad je uo Babajijeva znanstvena pitanja, ponio ga je zanos
pa je ustao. Rekao je: "O Mahatmo! Molim te, sluaj. U riznici
brahmoizma lee odgovori na sva pitanja. Nemoj omalovaavati
brahmoizam samo zato to nema spisa. Sve religije koje jako dre
do nekog spisa sigurno u sebi sadre neke stare greke. Tvoja se
vaisnavska filozofija, u usporedbi sa oceanom brahmoizma, doima
poput jezerca u polju. U tom jezercu nema bisera; oni se dobijaju
iz oceana. Premda nemamo spisa, ipak oni koje imamo, zvani
brahma-dharma, odgovaraju na sva pitanja, ba poput osobe koja
ima svo znanje u malom prstu."
Anand Babu otvori svoju torbu i stavi naoale. Iz torbe izvue
knjiicu i poe itati: (1) Bog je bezoblian. (2) Njegov je odnos
prema ivim biima poput odnosa oca prema sinovima. (3) Zadovoljan je sa aktivnostima koje su Mu drage. (4) Stjeemo obilje
radosti. (5) Daje nam mlijeko s majinih grudi, ito na polju i ribu
u vodi. Zato smo Njegovi dunici i obvezatni smo Ga oboavati.
Vidi kako su nai dharmacarye izrazili sutinske istine u svega
nekoliko rijei. Vi biste napisali obimne spise poput Mahabharate
da objasnite tih pet poanti. Blagoslovljen bio Raja Rama Mohan

Raya! Sva slava njemu! Nek se zastava brahmoizma vijori s

jednog kraja svijeta na drugi."
Vidjevi arki sjaj u oima bradatog Anand Babua, Babaji se
nasmijei i ree: "Svako dobro tebi. Nek te Svevinji Gospodin jednog
dana privue. Danas ste moji gosti. Ne smijem rei nita to
bi vas uznemirilo. Ako Gospodin Gauranga to eli, uskoro emo
raspraviti cijelu stvar."
uvi Babajijev ponizan odgovor, Naren Babu i Anand Babu
skinue naoale i, smijeei se, rekoe: "Kako god ti kae. Postupno
emo sasluati sve tvoje zakljuke."
Odgovarajui na pitanja Mallik Babua, Yogi Babaji usporeuje rajayogu s hatha-yogom
Kad su svi utihnuli, Mallik Mahasaya nastavi: "Babaji
Mahasaya! Ljubazno objasni raja-yogu.""
Yogi Babaji ree: "Neka bude tako, " i zapone govoriti.
"Yoga kojom se bave filozofi i prouavatelji Purana zove se
raja-yoga. Yoga koju propisuju tantriki pandite zove se hatha-yoga.
Nemam ba ukusa za hatha-yogu, jer predstavlja prepreku u
prakticiranju vaisnavizma. Hatha-yoga je opisana u akta i aiva
tantrama, kao i u spisima napisanim prema tim tantrama, poput
Hatha-yoga dipike i Yoga-cintamani. Meu ovim spisima, Si vaa
inhi tu i Gheranda-samhitu smatram najboljima. Dok sam ivio
u Kasiju, prouavao sam te spise i vjebao po nekima od njih, no
na kraju sam uvidio da se iz tog sustava yoge moe izvui samo
odreena dobrobit za tijelo. Dostii samadhi tim procesom nije
lako."
Analiza znanosti hatha-yoge
"Ovo je saetak znanosti hatha-yoge:
(A) Pobonim i nepobonim djelima ivo bie dobija spremnik
u vidu tijela. ivo bie unutar tog spremnika raa se
i umire sukladno svojoj karmi.
(B) Taj spremnik, u obliku neispeene posude, nije koristan
ak ni nakon peenja. U oceanu materijalnog postojanja
uvijek je prisutna opasnost. Hatha-yogom se taj spremnik
proiava vatrom.
(C) Sedam vidova tjelesnog proienja su:
(1) odhana, ili proienje kroz est djelatnosti;
(2) drdhikarana, ili jaanje vjebanjem asana;
(3) sthirikarana, ili postati nepokolebljiv

vjebanjem mudri',
(4) dhairya, ili postati ravnoduan vjebanjem
pratyahare;
(5) laghava, ili postati lagan pomou pranayame;
(6) prayaksa, ili izravno opaanje dhyanom; i
(7) nirliptikarana, ili osloboditi se svjetovnih
vezanosti samadhijem.
(C,) est djelatnosti proienja su:
(1) dhauti, (2) vasti, (3) neti, (4) lauliki, (5) trataka, i
(6) kapala-bhati pomou ovih est djelatnosti
proiava se tijelo.
(1) Dhauti, ili ienje, dijeli se u etiri vrste:
(a) antar-dhauti, ili unutarnje ienje- vatasara, zrakom;
varisara, vodom; bahisara i bahikrti, takoer
zrakom - to su etiri vrste antar-dhauti.
(b) danta-dhauti, ili ienje zubiju - danta-mula, korijen
zuba; jihva-mula, korijen jezika; karna-randhradvaya,
ui; i kapala-randhra, masaa ela - to je pet
vrsta dhauti poznatih kao danta-dhauti.
(c) hrd-dhauti, ili ienje srca - danda-dvara, tapiem;
vamana-dvara, povraanjem; i vastra-dvara, tkaninom
- to su tri vrste hrd-dhauti.
(d) mala-dhauti, ili ienje izmeta - danda, tapiem;
anguli, prstom; i jala-dvara, vodom - to e proistiti
malu.
(2) Vasti, ienje trbuha, ima dva vida:
(a) jala-vasti, ili sjediti u vodi do pupka i vriti kontrakcije
anusom, i
(b) uska-vasti, vriti kontrakcije anusom na suho.
(3) Neti, provlaenje uzice (duljine razmaka od vrha
palca do vrha ispruenog malog prsta) kroz nosnicu
i van kroz usta.
(4) Lauliki, brzo njihanje glavom sjedne strane na
drugu.
(5) Trataka, zurenje u jednu toku bez treptanja, sve dok
se ne pojave suze.
(6) Kapala-bhati ili bhala-bhati, (udisanje kroz jednu
nosnicu i izdisanje kroz drugu te obratno) ima tri
vida:
(a) avyutkrama, (b) vyutkrama, i (c) itkarma.
(C2) Jaanje vjebanjem asana:
Preporuuje se trideset i dvije vrste asana. Nakon ienja
spremnika, vjebaju se asane da bi tijelo ojaalo. To je drugi

proces hatha-yoge. Siddhasana, padmasana, bhadrasana,

muktasana, vajrasana, svastikasana, simhasana, gomukhasana,
virasana, dhanurdsana, mrtasana, guptasana, matsyasana,
matsyagrasana, goraksasana, pacimottandsana, utkotasana,
akatasana, mayurasana, kukkutasana, kurmasana,
uttana kurmasana, mandukasana, uttana mandukasana,
vrksasana, garudasana, vrsasana, alabhasana, makarasana,
ustrasana, bhujangasana i yogasana. Moe se vjebati
bilo koju od ovih asana.
(C3) Razvijanje nepokolebljivosti primjenom mudri:
Spremnik jaa vjebanjem asana. Potom, primjenom mudri,
postaje nepokolebljiv. Izmeu mnotva mudri, dvadeset
pet ih se uvijek i svugdje preporuuju. To su: mahamudra,
nabhomudra, uddiyana,jalandara, mulabandha, maha-bandha,
mahavedha, khecari, viparitakarani, yonimudra, vajrani,
sakticalani, tadagi, manduki, sambhavi, adhodharana,
unmani, vaivanari, vayavi, nabhodharana, avim, paini,
kaki, matangi i bhujangini. Svaka od ovih mudri donosi posebnu
dobrobit.
(C4) Dostizanje ravnodunosti primjenom pratyahare:
Izvoenjem mudri spremnik postaje nepokolebljiv, a potom,
pomou pratyahare dostie neuznemirenost. Pratyahara podrazumijeva
tehniku postupnog povlaenja uma od predmeta
osjetila s ciljem da ga se uini uravnoteenim.
(C.) Izvoenjem pranayame osoba postaje lagana, a ivci joj se
proiste te moe napredovati do kumbhake, dhyane,
dharane i samadhija.
Izvoenjem pratyahare obuzdava se um, a spremnik postaje
neuznemiren. Potom tijelo postaje lagano primjenom
pranayame. Da bi se moglo vjebati pranayamu, treba uzeti u
obzir mjesto i vrijeme. Postoje i neka pravila prehrane. Osoba
treba na poetku znati sve te stvari. Prvo treba proistiti ivce.
Nakon proienja ivaca, treba vjebati kumbhaku. Za proienje ivaca potrebno je priblino tri mjeseca. Osam vrsta
kumbhake su: sahita, suryabhedi, udvayi, sitali, bhastrika,
bhramari, murccha i kevali. Redovnim vjebanjem recake,
purake i kumbhake dolazi se do razine kevala-kumbhake.
Kada, vjebanjem pranayame, praktikant postane lagan,
moe prijei na dhyanu, potom na dharanu i, na kraju, na
samadhi. To u detaljno opisati u pravo vrijeme."

Zavrne napomene o hatha-yogi

"Ako netko vjeba hatha-yogu na ovaj nain, moe initi mnoga
udesna djela. Kada vidi rezultate osoba moe povjerovati u
to. Tantrici imaju razliita miljenja o stupnjevima yoge. Na primjer,
u etvrtoj je latici Niruttara-tantre reeno:
asanam pranasamrodhah pratvahara ca dharana
dhyanam samadhiretani yogangani vadanti sad
LAsana, pranayama, pratyahara, dharana, dhyana i samadhi
predstavljaju est stupnjeva yoge. Premda Dattatreya i drugi imaju
razliita miljenja, ipak se gotovo svi slau da je izvor hatha-yoge
isti. Nisam bio zadovoljan vjebanjem hatha-yoge, jer se primjenom
mudri stjeu tako velike moi da praktikant ne moe dalje
napredovati. Naroito je teko izvoditi est djelatnosti proienja
(dhauti, neti itd.), da postoji rizik od smrti, ako guru nije prisutan.
Kad sam iz Kaija iao u Badrikaramu, jedan me je raja-yogi dobrostivo
pouio raja-yogi. Od tada sam napustio hatha-vogu."
Zavrivi s izlaganjem, Babaji ree: "Za danas je bilo dosta.
Upute o raja-yogi dat u vam drugom prilikom. Dan je gotovo proao
a elimo otii do arame Pujyapade Pandite dase Babajija."
Naren i Anand Babu razvijaju vjeru u vaisnavizam kako ga
propovijeda Yogi Babaji
Dok je Yogi Babaji objanjavao hatha-yogu, Naren Babu i
Anand Babu su primijetili da je jako ozbiljan i s dolinim su potovanjem
paljivo sluali njegove rijei.
Sluajui, razvili su vjeru u Babajija te postali pomalo kritiki
raspoloeni u pogledu svog vlastitog beznaajnog znanja. Rekli
su: "Babaji, bit e nam drago raspravljati s tobom o duhovnim
temama. Zato smo odluili ostati nekoliko dana. Razvili smo posebnu
vjeru u tvoje rijei."
Babaji ree: "Ako Gospodin bude milostiv, bez sumnje ete
vrlo brzo svi postati isti Krsnini bhakte".
Naren Babu ree: "Ne moemo prihvatiti oboavanje idola, ali
vie nam se ne ini daje vaisnavizam sasvim bez smisla. Dapae,
vaisnave imaju vie znanja o Apsolutnoj Istini nego sljedbenici
brahmoizma. No, na nesreu, premda shvaaju Apsolutnu Istinu,
ne odbacuju oboavanje idola - ne shvaam zato. Kad u vaisnavizmu
ne bi bilo idolopoklonstva, dolo bi do njegovog ujedinjenja
s brahmoizmom i ne bismo te oklijevali prihvatiti kao vaisnavu."
Babaji je postao krajnje ozbiljan. Znao je kako pokazati mladim
ljudima put bhakti. Zato je rekao: "Ostavimo se tih tema danas."

Oaran Babajijevom mudrou i devocijom, Mallik Mahasaya

je zautio. Meditirajui na opis hatha-yoge, razmiljao je: "Oh,
kakve smo mi budale! Otiao sam gospoi Laurence u Madras
radi beznaajnih stvari, poput hipnoze, demonologije i par detalja
o hatha-yogi. Do sada nisam vidio tako velikodunog yogija. Milou
Nityanande dase, dani su mi bez sumnje postali povoljni."
Narednih su dana Naren Babu i Anand Babu raspravljali s
Babajijem o mnogim duhovnim temama. Posljedica toga je bila
da su razvili puno vjere u vaisnavizam. U velikoj su mjeri shvatili
znanost predanog sluenja. Prethodno im nisu bile poznate
istanane poante vaisnavizma. Svojom profinjenom inteligencijom,
Naren Babu je mogao vidjeti isto predano sluenje o kojem
je govorio Theodor Parker. Anand Babu je u mnogim engleskim
knjigama nailazio na objanjenja istog predanog sluenja, no bio
je pomalo iznenaen videi njegove opise u drevnom vaisnavizmu.
Ipak su obojica i dalje iznosili sumnje kako oni, koji tako
detaljno govore o istom predanom sluenju, istovremeno mogu
propovijedati oboavanje idola i ljudi poput Rame i Krsne.
Jednog dana Yogi Babaji ree: "Doite, idemo vidjeti Panditu
dasu Babajija." Dok se dan bliio kraju, svi se uputie prema pilji
Pandite dase Babajija.
-

etvrta zraka
U pratnji Yogi Babajija, Mallik Mahasaya i dvojica Babua odlaze u
pilju na Govardhani i putem uju pjesmu
Dan je bio na izmaku i sunce vie nije prilo. Sa zapada je puhao
lagani povjetarac. Mnogo je ljudi bilo na hodoau. Napredujui
putem, nekolicina je hodoasnica pjevala ovu pjesmu:
tyaja re mana hari-vimukha loka-sanga
jaka sanga hi, kumati upajatahi,
bhajana hi padata vihhanga.
satata asat patha, lei yo yayata,
upayata kamini-sanga
amana duta, paramayu parakhata,
dura hi neharata ranga.
ataeva se hari-nama sara parama madhu
pana karaha chodi dhanga, kaha madha-hari-caranasaroruhe
mati rahu janu bhrnga.
"O dragi ume, molim te napusti druenje s onima koji su neskloni

Hariju. Druenjem s njima raaju se grene misli, a predanost

nestaje. Takvo druenje uvijek vodi materijalistikom ivotu
i druenju sa enama. Yamarajini se sluge raduju kad vide kako
se ivotni vijek takvih ljudi smanjuje. Odbaci, stoga, licemjerje i
pij najukusniji nektar svetih imena. Ostani zaokupljen lotosovim
stopalima Gospodina Harija, kao to je pela zaokupljena lotosovim cvijetom."
Sluajui tu pjesmu, Mallik Mahasaya iskosa pogleda Naren
Babua i Anand Babua i njihovi se umovi malo promijenie. Napola
u ali, Naren Babu ree: "Od danas se vie neemo rugati
vaisnavizmu. Ne vidim razlike izmeu vaisnavizma i brahmoizma;
jedino ne mogu shvatiti znaenje idolopoklonstva." Njegove
rijei ostadoe bez odgovora i dok su nastavljali hodati Yogi
Babaji ree: "Zapjevajmo i mi dok pjeaimo." Tako zapoe pjevati,
a ostali mu se pridruie:
hari hari! kabe vrndavana-vasi
nirakhiba mayane yugala-ruparasi
tejija sayana-sukha vicitra palanka
kabe vrajera dhulate dhusara habe anga
sad-rasa bhojana dure parihari
kabe yamunara jala khaba kara puri
narottama dase kaya kari parihara
kabe va emana dasa haibe amara
"O Hari! Kada u postati stanovnik Vrndavane i uvijek gledati
prekrasne likove ri ri Radhe i Krsne? Kada e, odbacivi zadovoljstvo
spavanja u prekrasnim krevetima, moje tijelo prekriti
praina Vraje? Kada u odbaciti est vrsta ukusne hrane i iz moje
dvije ruke piti vodu Yamune? Narottama dasa kae: 'Kada u ostaviti
sve te stvari i dostii uzvieno stanje?'"
Pjevajui ovu molitvu, skoro svima se inilo kao da pleu. Naren
Babu i Anand Babu su esto plesali tijekom brahmoistike
nagara-kirtane u Calcutti, pa nisu vidjeli nieg loeg u tome da
u tom raspoloenju zapleu s Yogi Babajijem. Jedino su, kada je
Babaji pjevao yugala ruparasi (prekrasni likovi ri ri Radhe i
Krsne), oni pjevali aparupa ruparasi (prekrasni lik bezlinog Gospodina).
Bio je to divan prizor, dok su tako pjevali. Jedan je od
njih bio istinski Babaji, drugi svjetovni vaisnava bez ikhe, a ostala
su dvojica nosili cipele i naoale. Dok su tako hodali, mnogi su
ih ljudi sa zanimanjem gledali i mislili: "Da li to Babaji oslobaa
Jagaija i Madhaija?"

Dvojica vaisnava i dvojica Babua u arami Pandite dase Babajija

Plivajui u oceanu zanosa kirtane, stigoe u ararnu Pandite
dase Babajija. Kada su Pandita dasa Babaji i ostali Babajiji uli
kirtanu, prili su grupi, odali potovanje i pridruili se zanosnom
pjevanju. Kirtana je zavrila nakon to je otprilike protekao prvi
sat noi.
Kada su svi sjeli u mandapu, Mallik Mahasaya je uzeo prainu
sa stopala babajija i razmazao je po cijelom tijelu. Zatim je rukama
preao preko tijela dvojice svojih prijatelja, govorei: "Nek
se sve vae sumnje raspre." Oni su odgovorili: "Svatko moe
uzeti prainu s neijih stopala, no danas je u naim srcima neki
novi osjeaj ba poput osjeaja proienosti nakon jutarnjeg
kupanja. No, bojimo se da emo, ako ovako nastavimo, postati
oboavatelji idola. Istinu govorei, vidjeli smo mnoge kirtane brahmoista
i pjevali u njima, no nikad nismo iskusili ovakvu premu
kao to smo je iskusili sada s bhaktama. Vidjet emo to bezlini
Hari namjerava s nama."
uvi njihove rijei, Premadasa Babaji i Haridasa Babaji su se
malo zaudili i upitali: "Odakle ovi dolaze?" Kada im je Yogi Babaji
ispriao sve o njima, Premadasa ree: "Nema sumnje da je tvojim
posredstvom Gauracandra privukao ove dvije velike due."
Yogi Babaji pita Panditu dasu Babajija kako se mogu dostii rasasamadhi i raga-sadhana bez vjebanja yoge
Svi su zadovoljno sjedili u mandapi. U kutu je slabano treperila
jedna svjetiljka. Veina je prisutnih, sa rukama u svojim japa
vreicama, mantrala harinamu na tulasi-malama. Yogi Babaji
ree Panditi Babajiju: "Tvoja mi je uputa iz srca odagnala puno
tame. No, jedno mi nije jasno. Ako ne uvaimo i ne vjebamo
pranayamu, dhyanu i dharanu, koje pripadaju putu yoge, kako
moemo dostii rasa-samadhi ? Da bi osoba u srcu probudila svoj
priroeni poloaj treba izvravati sadhanu. Kojoj sadhani trebamo
pribjei da bismo probudili ragu, ili spontanu privrenost?"
uvi ovo pitanje, svi su sa iekivanjem pogledali u ozbiljno,
povoljno lice Pandite Babajija. Mallik Mahasaya se malo iznenadio.
Moda je vjerovao da je Yogi Babaji najvei vaisnava. Na
osnovu njegovog pitanja, Mallik Mahasaya je shvatio da Yogi
Babaji potuje Panditu Babajija kao svog gurua. Zatim je pogledao
Panditu Babajija sa velikim tovanjem.

Odgovor Pandite Babajija: (A) Pukim vjebanjem yoge, bez

vaisnavske sadhane, ne moe se poluiti razlika izmeu materijalne
i duhovne vezanosti ili pak dostii duhovna vezanost
Pandita Babaji zapoe govoriti: "Uvjetovanoj dui je teko sa
istom duhovnom vezanosti djelovati na duhovnoj razini. Ta ista
duhovna vezanost iskrivljeno je preobraena u materijalnu vezanost.
Kako duhovna vezanost raste, tako se materijalna vezanost
razmjerno smanjuje. Kako materijalna vezanost raste, tako se duhovna
vezanost razmjerno smanjuje. To je prirodna odlika ivog
bia. Nije tono da potinjena materijalna vezanost budi duhovnu
vezanost. Mnogi ljudi uzimaju utoite odvojenosti samo da bi
potinili materijalnu vezanost, ali ne pokuavaju poveati svoju
duhovnu vezanost. To se zavrava nesreom.
Umni rad i vjebe poput dhyane,pratyahare i dharane namijenjeni
su stjecanju konanog rezultata - buenju duhovne vezanosti.
Mnogi ljudi to i rade. Ali ne raspravljaju dovoljno o tome kako
dostii duhovnu vezanost. To je razlog to yogije esto savlada
yogiko obilje te na kraju propuste stei duhovnu vezanost. S druge
strane, vaisnavske su metode nadmonije.
Vidi, svaka je sadhana samo posebna djelatnost. Osoba moe
razviti vezanost za bilo koju djelatnost koju je potrebno izvriti u
ljudskom ivotu, i moe samo misliti i teko raditi, trudei se da
dostigne Apsolutnu Istinu. Mogu li oni koji tako rade brzo probuditi
duhovnu vezanost? Ako sadhaka pokuava razviti duhovnu
vezanost kao zasebnu djelatnost, sjedne strane e ga privlaiti
materijalna
vezanost a sa druge duhovna svjesnost. U tom e se sluaju
prikloniti onoj vezanosti koja je vea. amac se kree snagom
vesala, ali kad ga ponese vodena struja, od vesala nema koristi.
Na isti nain, dok sadhaka pokuava prijei ocean u amcu uma
i uz pomo razliitih vesala poput dhyane, pratyahare i dharane,
ponekad ga struja vezanosti brzo odnese u osjetilno uivanje."
(B) Analiza nadmonosti predanog sluenja u spontanoj ljubavi nad
vjebanjem yoge i njegovanjem impersonalnog znanja
"Predano sluenje Visnua vri se uz spontanu ljubav. Spontanim
predanim sluenjem sadhaka zaas razvija duhovnu vezanost.
Osoba treba poznavati struju vezanosti. Sve to se srcu uvjetovane
due prirodno svia i sve ugodne stvari koje ona prihvaa
za svoje izdravanje, sve to materijalne su vezanosti u ljudskom
ivotu. Nakon pomnog razmatranja, primijeeno je da postoji pet

vrsta tih vezanosti, povezanih s pet osjetilnih organa. Privuen

predmetima osjetila, um juri ka njima. Jedemo jezikom, miriemo
nosom, sluamo uima, osjeamo koom i vidimo oima. Um
uvjetovane due uvijek je vezan za neki osjetilni predmet. Koja
to sila moe razdvojiti um od osjetilnih predmeta? Premda suhoparna,
impersonalna spekulacija moe u tome donekle pomoi,
ipak, uslijed pasivne prirode neosobnog Brahmana, oboavatelj
ne moe razviti punu vrstinu. Zato yogiji i jnaniji imaju toliko
tekoa. U predanom sluenju nema tekoa. ivoti Krsninih
bhakta nisu odvojeni od Brahmana. Na ovom putu nema rezlike
izmeu materijalnih i duhovnih vezanosti. Kada um poeli vidjeti
predmet osjetila putem oiju, u redu - neka gleda neopisivu ljepotu
Boanstva. U tom su sluaju materijalno uivanje i duhovno
uivanje istovjetni. eli li sluati? Sluaj onda pjesme i prie
koje slave Krsnu. Voli li jesti ukusna jela? Ponudi onda sve vrste
ukusnih jela Gospodinu Krsni i prihvati prasadu. Za mirisanje
- tu je tulasl i sandalovina ponuena Gospodinu. Tako su za praktikanta
svjesnosti Krsne svi predmeti produhovljeni. Onaj tko se
bavi svjesnou Krsne uvijek je uronjen u duhovno postojanje.
Sve njegove djelatnosti poveavaju njegovu duhovnu vezanost.
Za njega djelatnosti osjetila nisu prepreke, ve sredstvo za stjecanje
ljubavi prema Bogu. Ukratko sam objasnio odnos izmeu duhovne
vezanosti i drugih duhovnih puteva. Ti si veliki vaisnava.
Zavrio sam sa izlaganjem. Molim te, oprosti mi ako sam u neemu
pogrijeio."
Svi su oarani objanjenjem Pandite dase Babajija i u Naren i
Anand Babuu se budi sumnja u Raju Ramu Mohana Rayu
Svi su sa divljenjem sasluali izlaganje Pandite Babajija i u svakoj
su se od prisutnih osoba probudili razliiti osjeaji. Premda je
Yogi Babaji bio strunjak na polju yoge, bio je potpuno sposoban
kuati drai predanog sluenja. Sumnje su mu nestale i uivao je
u esticama praine sa stopala Pandite Babajija. Pandita Babaji
gaje s ljubavlju i privrenou zagrlio. Nitko nije mogao shvatiti
osjeaje Mallika Mahasaye.
Naren Babu i Anand Babu su nekoliko dana prouavali temeljne
istine o oboavanju Boanstava. Yogi Babaji im je dao Sri Caitanyagitu da je proue. Nakon prouavanja i razmatranja raznih
aspekata, u veoj su ili manjoj mjeri shvatili smisao, no jo uvijek
nisu imali vjere. Sluali su ozbiljno upute Pandite Babajija, pune
predanosti, i raspravljali meu sobom: "Jao! Oarani smo stranim
znanjem! Ne znamo kakve neprocjenjive dragulje ima naa vlastita

zemlja!"
Naren Babu ree: "Anand Babu! Kakvo je obrazovanje uzrokovalo
da Raja Rama Mohan Raya zanemari znanost o oboavanju
Boanstava? Moda je malo pogrijeio u svezi toga! Zar Raja
Rama Mohan Raya moe pogrijeiti? Bojimo se to i izrei! Taj
nas je Raja Rama Mohan Raya naveo da povjerujemo kako su
nai Vyasa i Narada pogrijeili, pa kako da danas kaemo da je u
krivu?"
Anand Babu ree: "Zato se bojati? U ime istine moemo odbaciti
ak i Ramu Mohana Rayu."
Vodei sa sobom svoja tri druga natrag u kunju, Yogi Babaji pjeva
na taktian nain
No je ve bila dobrano poodmakla kad je Yogi Babaji krenuo
sa svoja tri druga. Vraajui se u kunju, putem su pjevali ovu pjesmu:
kena ara kara dvesa, videi-jana-bhajane
bhajanera linga nana, nana dese nana jane
keha muktakacche bhaje, keha hantu gadi puje
keha va nayana mudi, thake brahma-aradhane
keha yogasane puje, keha sahkirtane maje
akale bhajiche sei, eka matra krsna-dhane
ataeva bhratrbhave, thaka sabe susadbhave
hari-bhakti sadha sada, e-jivane va marane
"Zato zavidi onima koji slijede drukiji proces oboavanja?
Ima raznih osoba u raznim zemljama. Netko oboava odjeven u
komad tkanine, a netko svijajui glavu. Netko zatvorenih oiju
oboava Brahman. Netko oboava sjedei u yoga asani, dok su
drugi zaokupljeni sankirtanom. Ali svatko oboava Njega, Krsnu,
koji prebivalite je obilja. Zato, u duhu bratstva, svatko treba ivjeti
potpuno suraujui. Uvijek predano slui Gospodina Harija,
u ovom ivotu ili u smrti."
Dok su ovo pjevali, Anand Babuu i Naren Babuu je bilo neugodno
pjevati krsna-dhane, pa su umjesto toga pjevali bhagavane.
To je odmah privuklo panju Yogi Babajija, ali te im noi nije
nita rekao.
Svi su s devocijom poastili malo prasade i poli spavati.

Peta zraka
Prema suvremenom zapadnjakom nazoru vaisnave su razvratnici,
a bhakti je samo raskalaenost
Naren Babu i Anand Babu leali su zajedno, ali, ophrvani raznim
mislima dugo nisu mogli zaspati. Naren Babu ree: "Anand
Babu! Sto ti misli? Dugo smo vaisnavizam smatrali vrijednim
preziri. Nekakvi su razvratnici od Krsne, krunskog dragulja medu
razvratnicima, uinili Boga. Sjea se da je ak i veleasni
Chart odrao dug i opinjavajui govor o tome. Posebno nas je
na vlastiti glavni acarya mnogo puta upozorio na Krsnu. Jednog
je dana rekao da vaisnave veliaju predano sluenje, ali ustvari
poistovjeuju poudne odnose mukarca i ene sa bhakti. On ne
shvata da postoji prirodna sklonost koja je poznata kao bhakti.
Ali vidjevi predanost vaisnava i sluajui njihove instrukcije, tako
bremenite znanjem, vie ne osjeam prezir prema njima. to
ti kae?"
Anand Babu ree: "Ne znam, sada nekako imam posebnu vjeru
u njih. Pandita Babaji je tako sveta osoba! Sam pogled na njega
budi predanost prema Bogu. Instrukcije su mu poput nektara a poniznost
primjerna. Posjeduje bezgranino znanje. Samo pogledaj,
Yogi Babaji je veliki uenjak i vrsni poznavatelj yoga-astra, pa
ipak toliko puno ui od Pandite Babajija."
Naren Babu iznosi sumnju da je oboavanje Boanstava
idolopoklonstvo i spekulira o tome
Naren Babu ree: "U izlaganju Pandite Babajija uoio sam
izvanrednu poantu. Boanstvo koje oboavaju vaisnave nije idol
odvojen od Boga. Ono je jednostavno slikovito predoenje koje
budi predanost Bogu. Ali moja je sumnja sljedea: moe li se
boanstvenost opaati u obliku koji ima takva obiljeja? Gospodin
je sveproimajua, sveprisutna osoba. Ako Ga zatvorimo u
ogranieni oblik, nisu li Mu slave time umanjene, jer potinjavamo
Ga odreenom vremenu i prostoru. Pored toga, je li zamiljati
jednu stvar u drugoj znak inteligencije?"
Anand Babuovo profinjenije shvaanje oboavanja Boanstava
Anand Babu je shvatio malo bolje. Rekao je: "Naren Babu! Takve
mi se sumnje vie ne dopadaju. Svevinji Gospodin je osoba
koja nema premca, nitko Mu nije ravan ili vii od Njega. On upravlja

svime. Nita Mu ne moe pobuditi zavist. Na sve aktivnosti koje

netko vri s ciljem dostizanja predanosti Njemu, On uzvraa,
nagraujui osobu u skladu sa vrstom odlunou u njezinom
srcu. Sve bezobline istine imaju nekakvo oitovanje. Premda je
to oitovanje razliito od predmeta kojeg predstavlja, ono ipak
simbolizira njegovo raspoloenje. Kao to satovi predstavljaju bezoblino
vrijeme, eseji suptilno znanje, a slike djela milosti, tako
nema sumnje ni u dobrobit koju prua oblik Boanstva tijekom
predanog sluenja. Ne mislim da na oboavanje Boanstava treba
gledati s prezirom, kao na idolopoklonstvo. Naprotiv, Boanstvu
se treba klanjati s posebnim potovanjem, smatrajui Ga slikovitim
predoenjem Svevinjeg. Ako vodimo rauna o satovima i
knjigama, to je onda loe u oboavanju Boanstva koje budi devocijske
osjeaje? Gospodin zna da su takve aktivnosti namijenjene
Njemu. I zato e sigurno biti zadovoljan."
Babaji ih uvjerava kako e o idolopoklonstvu govoriti kasnije i
savjetuje im da spavaju
Naren Babu i Anand Babu su mislili da su Yogi Babaji i Mallik
Mahasaya zaspali. Zato su glasno raspravljali o svim tim stvarima.
Yogi Babaji je uvijek bio izvan domaaja sna, pa im je, uvi
njihov razgovor, mahnuo i rekao: "Kasno je, spavajte. Sutra u
govoriti o svemu tome."
To je Naren Babua i Anand Babua ispunilo dubokom vjerom.
Shvativi da im Babaji ukazuje milost, s potovanjem mu rekoe:
"Babaji! I mi takoer uzimamo utoite tvojih stopala, kao to je
i Mallik Mahasaya uinio. Molimo za tvoju milost."
Babaji ree: "Pokuat u objasniti sutra."
Kad je vidio da su svi brzo zaspali, Babaji se zaokupi vjebanjem
yoge koje oni nisu mogli vidjeti.
Yogi Babaji objanjava raja-yogu - osam procesa raja-yoge
Ustavi rano ujutro, svi obavie svoje jutarnje dunosti i sjedoe
podno pancavatija.
Mallik Mahasaya je htio znati o raja-yogi, pa Babaji otpoe
objanjavati: "Samadhi je glavni proces raja-yoge. Da bi ga
dostigla, osoba prvo treba vjebati yamu, a zatim niyamu, asanu,
pranayamu, pratyaharu, dhyanu i dharainu. Mora vjebati
te procese. Ako je sadhaka, pak, dobrog karaktera, religiozan i
ist, onda prvo vjeba asanu. Ako je loeg karaktera ili robuje
nekoj od neistih navika, mora obavezno prvo poeti sa yamom i

niyamom. Patanjalijeva je filozofi ja astra sustava yoge. Objasnit

u raja-yogu preko Patanjalijevih iskaza.
On kae:
yama-niyama-asana-pranayama-pratyahara
dharana-dhyana-samadhayo 'stavangani (Pd. 2.29)
(1) Yama, (2) niyama, (3) asana, (4) pranayama, (5) pratyahara,
(6) dharana, (7) dhyana i (8) samadhi - ovo su osam procesa
raja-yoge
(1) Yama - pet vrsta, poput nenasilja i istinoljubivosti
ahimsa-satyasteya-brahmacaryaparigraha yamah (Pd. 2.30)
(A) Ahimsa, nenasilje; (B) satya, istinoljubivost; (C) asteya,
uzdravanje od krae; (D) brahmacarya, celibat; i (E)
aparigraha, lienost elje za posjedovanjem - ovo su pet
vrsta yame. Oni koji su nasilni, trebaju se osoloboditi te
svoje osobine.
(A) Zelja za ubijanjem drugih ivih bia zove se himsa.
Yavane, kao i Arijci pod utjecajem tamo-gune ili
rajo-gune, trebaju vjebati ahimsu prije nego to ponu
primati upute iz voge.
(B) Laljivci trebaju vjebati govoriti istinu.
(C) Kradljivci tueg bogatstva trebaju vjebati asteyu.
(D) Oni koji su ludi za seksom trebaju se oduprijeti toj
navici.
(E) Oni koji ele tue bogatstvo trebaju nadii tu elju.
(2) Niyama - pet vrsta, poput istoe i zadovoljstva
sauca-santosa-tapah-svadhyayesvara-pranidhanani niyamah
(Pd. 2.32)
Sauca, istoa; santosa, zadovoljstvo; tapa, strogost;
svadhyaya, prouavanje Veda; i ivara-pranidhana, meditacija
na Svevinjeg Gospodina - ovo su pet vrsta niyame.' Tijelo treba
odravati istim. Osoba treba nauiti kako da bude zadovoljna
u umu i kako da tolerira sve vrste tekoa. Ako je netko poinio
mnogo grijeha, treba nauiti kako se pokajati. Osoba treba stei
znanje prouavajui vedsku knjievnost i treba nauiti usredotoiti
um na Gospodina.

(3) Asana - od trideset dvije vrste, padmasana i svastikasana

(tatra) sthira-sukhamasanam (Pd. 2.46)
Sve asane koje sam ranije spomenuo u opisu hatha-yoge, prihvaaju
se takoer i u raja-yogi. Meutim, posebno se istiu padmasana
i svastikasana. Na primjer, padmasana se opisuje ovako:
urvoru-parivinyasya samyak padatale ubhe
angusthau ca nivadhniyat hastabhyam vyutkramat tatha
'Kada se tabani obaju stopala poloe na stegna, a pritom palevi
nogu dre rukama (to se zove padmasana).'
Svastikasana se opisuje ovim rijeima:
janurvorantare yogi krtva padatale ubhe
rjukayah samasinah svastikom tat pracaksyate
'Kada se tabani poloe izmeu koljena i stegna, a pritom sjedi
uspravno (to se zove svastikasana).''
(4) Pranavama - savrenstvo pomou recake, purake i kumbhake
tasmin sati vasa-pravasayor gativicchedah
pranayamah (Pd. 2.49)
'Nakon ovladavanja asanama, treba vjebati pranavamu pokretanjem i zaustavljanjem ulazeih i izlazeih zrakova.' Izdisanje
zraka kroz nosnice naziva se recaka ili svasa. Udisanje zraka
kroz nosnice naziva se puraka ili pravasa. Zadravanje zraka naziva
se kumbhaka. Pomou recake, purake i kumbhake dostie se
savrenstvo u pranayami.
Oni koji su se usavrili u yami i niyami, te ovladali asanama,
trebaju vjebati pranayamu.

Tri pravila u vjebanju pranayame:

(A) u odnosu na mjesto, (B) u odnosu na vrijeme i
(C) u odnosu na broj
(sa tu) bahyabhyantara-stanbhavrttir dea-kalasankhyabhih
paridrsto dirgha-suksmah (Pd. 2.50)

' U vjebanju pranayame, tijekom udisanja, izdisanja i zadravanja

zraka, postoji nekoliko pravila koja se odnose na mjesto, vrijeme
i broj.'
(A) Pravila koja se odnose na mjesto su sljedea: Sadhaka treba
otii na sveto, ravno i mirno mjesto, gdje tijelo, um i inteligencija
mogu ostati usredotoeni. Sjedei na sjeditu kojeg ine kua
trava prekrivena jelenjom koom i mekom tkaninom, sadhaka
treba vjebati pranayamu. U blizini treba biti kakva prozirna vodena
povrina. Mjesto treba biti isto, a zrak zdrav. Lagana hrana,
koja prija sadhaki, treba biti lako dostupna i u blizini. Ne smije
biti uznemirenja koja stvaraju zmije, ivotinje i komarci. Mjesto
ne smije biti jako udaljeno od rodnog kraja, ali ne smije biti ni
vlastita kua.
(B) Pravila koja se odnose na vrijeme su sljedea: Najbolje
vrijeme za vjebanje pranayame je poetak ili kraj zime. to se
tie doba dana, pranayamu se moe dobro vjebati ujutro, u podne,
poslijepodne i kasno nou. Ne smije se raditi ako je eludac
prazan ili neposredno nakon jela. Sadhaka mora jesti laganu hranu.
Opojne tvari, meso i riba su zabranjeni. Kisela, suha, slana i
zainjena hrana takoer su zabranjeni. Povremeno treba jesti blago
zaslaenu i masnu hranu, naroito slatku riu. Zabranjene su
neujednaene aktivnosti poput ranojutarnjeg kupanja ili jedenja
kasno u noi.
(C) Pravila koja se odnose na broj su sljedea: U sjedeem
poloaju osoba treba mantrati bija mantru esnaest puta tijekom
udisanja kroz nadij (ivani kanal) ida, ili candra. Taj zrak treba
zadrati mantrajui do ezdeset etiri puta. Potom ga treba
izdahnuti kroz nosnicu poznatu kao pingala mantrajui do trideset
dva puta. Nakon toga osoba treba udahnuti kroz pingalu, ili
suryu, istovremeno mantrajui esnaest puta, zadrati dah ezdeset
etiri puta i izdahnuti kroz idu mantrajui trideset dva puta.
Ponovo treba udahnuti kroz idu i, nakon zadravanja, izdahnuti
kroz pingalu, mantrajui kao prije. Ovaj postupak, ponovljen tri
puta, ini jednu matru ili jedinicu pranayame. Lijeva se nosnica
zove ida, ili candra, a desna pingala, ili surya. upljina u kojoj se
zrak zadrava naziva se susumna. Prema miljenju drugih, prvo
se izvodi recaka. U oba sluaja uinak je isti.
Proienjem nadija (suptilni ivani kanali)
pomou 'matre', izvodi se kumbhaka faza pranayame
Kad se pranayama vjeba u trajanju od jedne do dvanaest matri,

tad govorimo o adhama-matri. Ako je osoba u stanju izvriti

esnaest matri, to predstavlja madhyama-matru. Vjebanjem dvadeset
matri, dolazi se do uttama-matre. Sve se matre rade pet puta
- ujutro, u podne, poslije podne, nakon zalaska sunca i u pono.
Nakon tri mjeseca ovakvih vjebi, nadiji su proieni. Nakon
proienja nadija, vjeba se etvrti dio pranayame - kevala-kumbhaka.
Patanjali o tome kae:
bahyabhyantara-visayaksepi caturthah (Pd. 2.51)
'U svojoj etvrtoj modifikaciji, kumbhaki (poznatoj kao kevala), pranayama se vri bez recake i purake.'
Ako se kumbhaka izvodi pravilno, dostiu se dva velika rezultata.
Kao prvo, smanjuje se prekriva izvanjskog opaanja uma.
Kao drugo, um postaje prikladan za dharanu.
(5) Pratyahara
svavisayasamprayoge cittasya svarupanukara
ivendriyanam pratyaharah (Pd. 2.54)
'Stanje u kojem osjetila nisu u potpunosti zaokupljena svojim
odgovarajuim predmetima, ve su obuzdana prema unutra, te
samo povrno dodiruju osjetilne predmete, zove se pratyahara.'
Vjebanje postupnog zaokupljanja ina gledanja prema unutra,
zove se pratyahara oiju. Slino tome, kada su sva osjetila povuena,
um postupno dolazi pod kontrolu, a udnja za osjetilnim
uivanjem blijedi. Samo sadhaka moe iskusiti kako se to deava.
Bavei se tim sustavom, stekao sam posebnu dobrobit.
(6) Dharana
dea bandha cittasya dharana (Pd 3.1)
'Usredotoenost uma na neko mjesto poput pupka ili nosa zove
se dharana.' Krajnji rezultat dharane dobija se uz pomo dhyane
i buenjem samadhija. No, tijekom vjebanja dharane stjeu se
mnoge moi. Mislim da nije potrebno spominjati ih ovdje. Treba
biti poznato da oni koji tragaju za vrhovnom istinom ne trae moi.
Premda vjebanje dharane prate mnoge moi, vaisnave ih ne
prihvaaju. Ono to filozofi yoge zovu dharanom, u hatha-vogi se
naziva mudrama.

(7) Dhyana
tatra pratyayaikatanata-dhyanam (Pd. 3.2)
'Tamo gdje se vri dharana, skladnost jnane naziva se dhyana.'
Na primjer, kada je dharana usredotoena na Krsnina lotosova
stopala, to stanje skladnog znanja ili uvjerenja naziva se caranadhyana,
ili meditacija na Gospodinova stopala. Ako dharana nije
usredotoena, nepomuena dhyana nije mogua.
(8) Samadhi - u raja-yogi se moe iskusiti prema tijekom
prakticiranja raja-yoge u stanju samadhija
tad evartha matra-nirbhasam svarupa-unyam iva samadhih
(Pd. 3.3)
'Kada objekt steen dharanom ostane oitovan u dhyani, ali
je naizgled lien osobnosti, to se stanje naziva samadhi.' Impersonalisti
koji dostignu samadhi vie ne primjeuju odliku zvanu
viesa, ili raznolikost. Ta se vrta samadhija dostie u zavrnoj
fazi hatha-yoge. U stanju samadhija u raja-yogi, spoznaje se istina
iznad materijalne prirode. U tom se stanju moe okusiti ista
ljubav. To se ne moe opisati rijeima. Kad dostignete samadhi,
moete shvatiti to stanje. Vie od ovog emu sam vas pouio, ne
moe se iskazati rijeima."
arka elja Mallika Mahasaye da ui raja-yogu
Nakon ovih rijei, Yogi Babaji je zautio. Mallik Mahasaya je
tijekom njegovog izlaganja zapisivao kratki saetak svake teme.
Kada je Babaji stigao do uenja o samadhiju, Mallik Mahasaya je
pao pred njegova stopala i rekao: "Prabhu! Budi dobrostiv prema
ovom slugi i naui me yogu. Prodajem svoj ivot tvojim svetim
stopalima."
Babaji podie Mallika Mahasayu, zagrli ga i ree: "Yoga se
vjeba nasamo. Moe poeti noas."
Zadovoljni Babajijevom uenou i ozbiljnou, Naren Babu i
Anand Babu ponizno pognue glave i odae mu potovanje.
Anand i Naren Babu mole Babajija za poduku
Anand Babu ree: " Babaji Mahasaya! Doli smo kao lavovi,
a sad smo postali poput pasa. Kada smo doli, mislili smo da su

hindusi odbacili drutveni ivot ne bi li oboavali idole i davali

besmislene zavjete. Propovijedajui im brahmoizam, eljeli smo
ih ponovo vratiti u ivot. Mislili smo da su vaisnave lieni shvaanja
Apsolutne Istine i da se, po savjetu drugih, beskorisno odriu
svijeta. Bili smo ubijeeni da prihvaaju odvojeni red ivota ne bi
li tim putem samo nali enu. Tako smo smatrali da e naa
prosvjetljujua
uenja brahmoizma odagnati tamu iz njihovih srdaca.
Doli smo pred tvoja sveta stopala prije samo nekoliko dana, no
nae su zablude nestale kada smo vidjeli tvoje ponaanje, uenost
i boansku l jubav. to jo rei? Odluili smo ostati do tvojih svetih
stopala."
Vaisnave su bezgreni, ali ne shvaajui zato ih zovu
idolopoklonicima, Babui trae pojanjenje od Babajija
Odavi potovanje pred Babajijevim stopalima, Naren Babu
ponizno ree: "Ako suosjea s nama, molim te odagnaj ovih nekoliko
sumnji i oslobodi nas uznemirenosti uma. Uvjeren sam da
je vaisnavizam gotovo bezgrean. to god izgleda pogreno u naim
spekulativnim srcima, kakve god zablude iskrsnu, to ustvari
nisu greke, ve neka vrsta posebnih tradicija. Putem tih tradicija
nepoznate se stvari obznanjuju obinim ljudima. Mislim da se tako
uzvieni uenjak poput tebe ne bi bavio nekakvim iluzornim
oboavanjem."
Babaji objanjava znanost vaisnavizma
S osmjehom na licu, Babaji ree: "Babuji! Pribliio si se istini.
Vaisnavska je znanost zapravo aparoksavada. Ono to se iznenada
uje ili vidi ne mora biti istina. Vaisnavska je znanost potpuno
transcendentalna. Stoga su sve prie, opisi i prikazi koji se tiu
vaisnavizma povezani s duhovnim svijetom. Taj svijet obino
zovemo Vaikuntha. udesnost i raznolikost tog svijeta ne moe
se opisati rijeima, niti shvatiti umom, jer rijei i um su uvijek u
domeni materijalnog napora. Priroda Vaikunthe se u vaisnavizmu
opisuje i prikazuje uz pomo slinih istina o odgovarajuim
stvarima unutar materijalnog svijeta. Vaisnavizam se istrauje
i pomno ispituje vrhovnim samadhijem. Iz tog se razloga u
vaisnavizmu moe doi do vie besprijekornih, povjerljivih istina
nego u religijama koje se temelje na spekulativnim filozofijama.
Sve religije koje se zasnivaju na spekulaciji beznaajne su i
nepotpune. Ali kada se kroz samadhi pronae cilj religije, treba

znati da je to vjena religija ivog bia. Zaista, prema je ivot

vaisnavizma. Do nje se nikad ne moa doi u religiji koja slijedi
put spekulacije. Na sreu, privlai te vaisnavska prema. Nakon
to danas poastimo prasadu, sasluat u vae sumnje i odagnati
ih, koliko mogu."
Babaji i Babui pjevaju i pleu pred Boanstvom
Zauvi u tom trenutku zvuk koljke iz hramske prostorije,
Babaji ree: " Puja je zavrena. Hajdemo na daranu da vidimo
Boanstvo."
Svi ustadoe i sklopljenih dlanova pristupie Gospodinu da
Ga vide. Iz Babajijevih su oiju potekle suze zanosa i on zapoe
plesati i pjevati ovu pjesmu:
jaya radhe krsna, jaya radhe krsna, jaya vrndavana-candra
Vidjevi Babajijev zanosni ples, Mallik Mahasaya takoer
zapoe plesati.
Naren Babu i Anand Babu rekoe: "Zapleimo i mi. Nitko
nam se nee smijati. Ako nae sumnje danas nestanu, neemo se
sramiti pjevati Radha-Krsna." Rekavi to, oni zapoee pljeskati
rukama i plesati s Babajijem. Zatim pujari donese caranamrtu i
svi je uzee.
Nakon kraeg vremena, zavrila je ponuda podnevne bhoge, pa
Babaji i trojica Babua poastie prasadu s velikim potovanjem.
esta zraka
Naren Babu prima pismo od uitelja brahmoizma i uinak tog pisma
Budui da je nekoliko dana prolo bez kie, sunevi zraci
postadoe vreli. Poastivi prasadu, Yogi Babaji pozva Babue
da sjednu pod pancavatl. Puhao je blagi povjetarac. Dok su
razgovarali o raznim stvarima, potar im donese dva pisma. Jedno
je bilo za Naren Babua, a drugo za Mallika Mahasayu.
Pred svima ostalima, Naren Babu paljivo proita pismo koje
mu je poslao uitelj brahmoizma iz Calcutte. U pismu je stajalo:
Naren Babu,
Ve deset dana nisam primio pismo od tebe. Sveti brahmoizam
puno oekuje od tebe. Mora pokuati odvratiti umove mladei
Vrndavane od zamke idolopoklonstva. Vaisnave nemaju ponuditi
nieg dobrog osim svojih milozvunih kirtana. Ako u kratkom

roku moe nauiti neke nove melodije, Harendra Babu bi na njih

mogao skladati neke brahmoistike pjesme. Molim te, poalji
svoje tjedno izvjee o propovijedanju brahmoizma. Takoer
bih vas obojicu elio obavijestiti da se oekuju vae mjesene
donacije.
Va brat u srcu,
ri...
Proitavi pismo uz lagani smijeak, Naren Babu polako ree:
"Da vidimo to e se dogoditi. Moda brahmoisti od mene vie ne
bi trebali oekivati male mjesene donacije."
Mallik Mahasaya prima pismo od Nityanande Babajlja
Nakon Naren Babuovog pisma, Mallik Mahasaya, sav ozaren,
zapoe itati svoje.
Nityananda dasa Babaji je iz Ahiri-tole pisao:
Prebivalitu svih povoljnosti,
eljno oekujem novosti o tvom duhovnom blagostanju.
Prole sam te noi vidio u snu, odjevenog u vaisnavsku odjeu,
kako plee u kirtani. Ako je to istina, nisam iznenaen, jer u
svetom si drutvu Yogi Babajija. Nema sumnje da si, kao rezultat
toga, sigurno primio sjeme puzavice predanosti.
Krsnadasa Kaviraja je napisao:
brahmanda bhramite kona bhagyavan jiva
guru-krsna-prasade paya bhakti-lata-bija
"Od svih ivih bia koja lutaju cijelim svemirom, ono koje ima
sreu milou Krsne dobija priliku druiti se s vjerodostojnim
duhovnim uiteljem. Milou Krsne i duhovnog uitelja takva
osoba dobija sjeme puzavice predanog sluenja."
Meutim, znam da si posebno zainteresiran za vjebanje yoge.
Ali nemoj vjebati samo suhoparnu yogu. Premda je Babaji yogi,
takoer je i rasika. Posluaj njegova predavanja o rasa-tattvi. Ako
je mogue, uz pristanak Babajija, posjeti najoboavanijeg Panditu
Babajija. No, na nesreu, tvoje drutvo nije dobro. Brahmoisti,
krani i muslimani jako vole spekulirati i prepirati se. Druenje
s njima prazni riznicu rasikinog srca. Nije dovoljno samo znati
da je Bog svemoni Gospodin i da Ga svatko treba oboavati.
Oboavanje je dvojako antaranga, ili unutarnje, i bahiranga,
ili izvanjsko. Izvanjskim oboavanjem upravlja spekulacija.

Ono proizlazi iz molitvi, himni, zahvalnosti i dunosti. Takvog

raspoloenja nema u unutarnjem oboavanju, ve se aktivnosti
unutarnjeg oboavanja obavljaju prirodno kao posljedica
neopisive i povjerljive naklonosti due.
Nadam se da e prihvatiti savjet ovog bijednog vaisnave i
postupiti po njemu. Toliko za danas.
Akincana,
Sri Nityananda dasa
uvi to pie u pismu, dvojica Babua prekoravaju sami sebe
Naren Babu je s posebnom panjom sluao to pie u pismu.
Uzdahnuo je i rekao: "Dovraga s ovom suhoparnom spekulativnom
filozofijom! Sve to je Babaji napisao savreno je tono. O Anand
Babu! Zato toliko dugo nismo razgovarali s Nityanandom dasom
Babajijem? Obiavao je doi Malliku Mahasayi, a mi bismo
tada odlazili, smatravi ga loim drutvom. Ako nas Svevinji
Gospodin Hari ponovo uputi u Calcuttu, molit emo ga da nam
oprosti nae uvrede."

Prije nego to je Naren Babu prestao govoriti, pristigla su

dvojica baula Babajija. U rukama su drali posude za vodu i gopiyantre,
glazbala s jednom icom. Imali su brkove i bradu, a kosa
im je bila spletena u punu poput krune na glavi. Bili su odjeveni
u kaupinu i gornju odjeu. Prilazei, pjevali su ovu pjesmu:
are! guru-tattva jene krsna-dhana cinle na
dhruva-prahladera mata emana bhaktu ara habe na
dekha cataka name eka paksa, tara krsna-name haya daksa,
kevala matra upalaksa, bale photika jala de 'na
tara nava ghana vari vine, anya vari pana kare na
dekha sarva ange bhasma makha, ara sarvadamaane thaka,
ganja hhang dhutura phanka, bhava-rase haya magana
se ye tripurari, prema-bhikhari, krsna-pada vai jane na
jate ati apakrsta, mucirama dasa premlra srestha,
maha-bhavete nistha, kare istha sadhana
tara mana ye canga, katuyaya ganga, gangate ganga thake na
"Jao! Ne shvaajui guru-tattvu, nisi znao cijeniti blago Krsne.
Danas se ne mogu nai bhakte poput Druve i Prahlade. Postoji ptica

imenom cataka, koja je strunjak u pjevanju Krsninog imena. A

zapravo to je privid, jer ona samo trai istu vodu. Ne pije nita
osim vode iz novonastalog oblaka. Pogledaj! Njegovi su udovi
posuti pepelom i stalno je u krematoriju. Pui ganju, uzima bhang
dhaturu i opijen je zanosom. On je Tripurari (iva) koji moli za
premu i poznaje samo lotosova stopala Krsne. Muci Ramadasa je
najvei ljubavnik Boga, premda je iz bijednog stalea. Dok slui
svog oboavanog Gospodara, uronjen je u mahabhavu. Um mu je
ist, pa ne treba odlaziti na Gangu - nalazi je u svojoj posudi za
vodu."
Bauli su zapravo monisti
Zavrivi s pjesmom, malo se odmorie, a potom, po nalogu
Yogi Babajija, nastavie prema zapadu.
Anand Babu upita: "Tko su ovi?"
Babaji ree: "To su Babajiji iz baula-sampradaye. Filozofija im
se razlikuje od nae. Premda slave ime ri Caitanye Mahaprabhua,
ne zovemo ih braom vaisnavama, jer uzeli su utoite svoje
vlastite izmiljene filozofije, koja je odvratna. Oni su zapravo
monisti."
Jedinstvo i istovjetnost filozofija etvorice acarya etiriju
sampradaya
Naren Babu ponizno upita: "Babaji Mahasaya, koliko ima
glavnih sekti u vaisnavizmu i koje su im zajednike filozofske
postavke?"
Babaji ree: "U vaisnavizmu postoje etiri sampradaye, ili
sekte. To su: ri-sampradaya, Madhva-sampradaya. Visnusvamisampradaya
i Nimbarka-sampradaya. Izvorni propovjednici ovih
etiriju filozofija su: Ramanujacarya, Madhvacarya, Visnusvam!
i Nimbarkacarya. Svi su oni roeni u Junoj Indiji. Svim
sampradayama zajedniki su sljedei stavovi.
(1) Svevinji Gospodin je jedan jedini. Posjeduje sve
transcendentalne moi i upravlja svim zakonima.
(2) Svevinji Gospodin ima izuzetno lijep, svepovoljan
duhovni oblik. Taj je oblik transcendentalan prema svim zakonima
materijalnog svijeta. U Gospodinu su prekrasno razrijeene sve
protivrjenosti. Premda ima oblik, sveproimajui je. Premda je
predivan, svjetovna Ga osjetila ne mogu opaziti. Premda se nalazi
najednom mjestu, istovremeno je prisutan svugdje.

(3) I ivo i neivo nastaju iz Njegovih energija. On je stvoritelj,

odravatelj i unitavatelj vremena, mjesta i zakona.
(4) Priroda ivog bia je duhovna, no ono je, po Gospodinovoj
elji, uvjetovano materijalnom prirodom i tako uiva ili pati pod
tim zakonima. Meutim, procesom predanog sluenja oslobaa
se materijalnih spona.
(5) Putevi jnane i karme puni su tekoa. Ali kad se koriste u
cilju dostizanja bhakti, tada nema greke. No, za razliku od karme
i jnane, bhakti je potpuno neovisna.
(6) Dunost ivog bia je druiti se sa sadhuima i razgovarati
o predanom sluenju."
ri Caitanya Mahaprabhu je pripadao Madhva-sampradayi. Nede,
daravee i sanaiji su dharmadvajiji i abhakte
"ri Caitanya Mahaprabhu je sebe smatrao pripadnikom
Madhva-sampradaye. Mi zato pripadamo toj sekti. Filozofije
baula, sanaija, neda, daravea, karttabhaja i atibadija filozofije
su abhakta. Njihova uenja i aktivnosti jako su proturjeni.
Raspravljajui o njihovim filozofijama, mnogi ljudi gube vjeru u
vaisnavizam. Meutim, odgovornost za pogreke tih licemjera ne
bi trebalo pripisivati vaisnavizmu.
Mahaprabhuovo propovijedanje vaisnavizma istaknuto je u
Bengalu. Tamo su prihvaena uenja Gosvamija, a ne baula."
Mahaprabhuova su uenja vjerno predstavljena u knjigama
Gosvamija
U tom trenutku Naren Babu upita: "Jesu li uenja Caitanye
Mahaprabhua zabiljeena u nekoj odreenoj knjizi?"
Babaji ree: "Ne, Mahaprabhu nije napisao nijednu knjigu.
Njegova su uenja vjerno predstavljena u knjigama Njegovih
pratilaca. ri Sanatana, ri Rupa, ri Jiva i ri Gopala Bhatta
- knjige ove etvorice svetih pratilaca Gospodina Caitanye vrlo
su cijenjene."
Naren Babu upita: "Babaji, koje su knjige oni napisali i gdje ih
se moe nabaviti?"
Babaji ree: "Napisali su mnoge knjige. Dugo bi trajalo da
ih sve navodim. Spomenut u samo neke. Sri Jiva Gosvami je
napisao Sat-sandarbhe u kojima je posebno objanjena znanost
predanog sluenja. Te knjige obuhvaaju sve teme o bhakti."

Odreeno je znanje prisutno u svim predmetima

izuavanja i znanostima, ali znanost o bhakti je najbolja
"U svemu je na ovom svijetu prisutno neko znanje. Znanosti o
elektricitetu, vodi, dimu, ivotu i glazbi sadre u sebi neko znanje.
Ukoliko se te znanosti dobro ne proue, ne moe se posjedovati
istinsko znanje o njima. Meu svim stvarima na ovom svijetu,
znanost o bhakti je najozbiljnija. Kad bhakti ne bi bila znanstveno
utemeljena, kako bi se o njoj moglo raspravljati? Znanost o bhakti
nije prisutna u suvremenim religijama. Sanatana-dharma je
ponikla iz arijske kulture, a vaisnavizam je najbolji dio sanatana-dharme.
Stoga je znanost o bhakti jedino mogua u vaisnavizmu.
Ona je posebno objanjena u Sat-sandarbhi, Jive Gosvamlja, i
Bhakti-rasamrta-sindhuu, Rupe Gosvamlja. Te se dvije knjige
sad negdje tiskaju i elim da ih posebno prouite."
Bhakti se ne budi itanjem devocijskih knjiga, niti raspravama
Naren Babu ree: "Sad sam shvatio da je predanost onih, koji
ne poznaju knjievnost o devociji, oskudna.
Babaji uzvrati: "Naren Babu! Nisam to rekao. Bhakti je izvorna
priroda ivog bia i stoga se lako izvrava. Ne dolazi ni iz kakve
knjige. Sva devocijska literatura nastaje iz bhakti. Nitko nee stei
bhakti jednostavno itajui devocijske knjige. Ona e se prije
razviti iz vjere budale, nego iz velikih rasprava. U svakom je ivom
biu posijano sjeme bhakti. Osoba treba preuzeti ulogu vrtlara i
razvijati to sjeme od mladice do stabla. Potrebno je uestvovati
u aktivnostima kao to su razgovori o devocijskim knjigama,
oboavanje Svevinjeg Gospodina, druenje s bhaktama i ivot
na mjestima gdje su bhakte zaokupljeni sluenjem. Kako sjeme
bhakti raste, vrtlar mora istiti zemlju od sveg trnja i stranih tvari.
Sve se to moe lako uiniti ako osoba pravilno shvaa znanost o
bhakti."
Mislei da je Krsna obina osoba, Naren se raspituje o prirodi
Svevinjeg Gospodina
Naren Babu ree: "Babaji Mahasaya! Mui me jedna velika
sumnja. Moe li je odagnati? U najboljem je interesu ivog
bia da ponudi devociju Svevinjem Gospodinu. Kako moe biti
ispravno ako je ponudi Krsni? Je li Krsna Svevinji Gospodin?
uli smo da se Krsna rodio u odreeni dan, radio razne stvari, i
na kraju izgubio ivot od ruke jednog lovca. Kako onda sluenje

Krsne moe predstavljati devociju prema Svevinjem Gospodinu?

Ako netko oboava obinu osobu, moe li se to nazvati predanim
sluenjem? Smatram da e ona osoba koja prestane oboavati
Krsnu da bi sluila Gospodina Caitanyu imati velike koristi, jer
Gospodin Caitanya je mnogo puta, zahvaljujui Svojim svetakim
odlikama, bio u prilici druiti se sa Svevinjim Gospodinom."
Premda jedan, Svevinji Gospodin se razliito oituje karmijima,
jnanijima i bhaktama
Babaji ree: "Naren Babu! Ako odbacimo Krsnu, gdje je
onda slava vaisnavizma? Ima mnogo religija zasnovanih na
monoteizmu, no u njima nema rase, ili ljubavnih drai, jer
nedostaje Krsna - summum bonum. Sadhanu tvore tri imbenika:
sadhaka, ili oboavatelj; sadhana, ili oboavanje; i sadhya, ili
objekt oboavanja. U predanom su sluenju potrebne prave
kvalifikacije predanog sadhake, sadhane i sadhye. U potrazi za
Apsolutnom Istinom, sadhana se dijeli na tri dijela: na karmu,
jnanu i bhakti. Na putu karme, sadhaka je jako vezan za svoju
dunost ili njene plodove. U tom je sluaju sam rad sadhana.
On se moe vriti sa eljom ili bez nje. Na tom je putu sadhya
Svevinji Gospodin, koji rad nagrauje plodovima. Na putu
jnane, sadhaka je meditant, sadhana je meditacija, a sadhya je
Brahman - objekt mukotrpne meditacije. Na putu bhakti, sadhaka
je pun ljubavi, a sadhya je Svevinja Boanska Osoba. Sadhaka je
kvalificiran za svaki put koji mu se svia. Mi smo sadhake na putu
bhakti i nemamo nita s Brahmanom i Paramatmom. Sve su nae
aktivnosti povezane samo sa Svevinjom Boanskom Osobom.
Meutim, ne bi se smjelo misliti da su Paramatma, Brahman i
Bhagavan razliite istine. Sadhya je samo jedan, ali razliito se
oituje uslijed razliitih sadhana. Ne bi se smjelo misliti ni da
Bhagavan ima razne stupnjeve. Svevinja Apsolutna Istina je
jedinstvena supstancija, neovisna i liena materijalnih stanja. No,
Svevinji se Gospodin oituje sadhakama razliito, u skladu sa
njihovim izborom. Ako dobro razmisli o tome, shvatit e."
Naren Babu ree: "Babaji Mahasaya. Molim te, malo mi to
pojasni. Neto shvaam, no ipak sam malo zbunjen."
Rasprava o razliitim obiljejima Paramatme, Brahmana i
Bhagavana
Babaji ree: "Paramatma, Brahman i Bhagavan su jedinstvena
supstancija sa tri obiljeja. Paramatma je stvoritelj, odravatelj

i unitavatelj svijeta, upravitelj svih ivih bia i oitovanje

Gospodinove vrhovne energije. Paramatma i Paramevara
su istovjetna oitovanja. Paramatmu spoznaje onaj tko je
stekao viu duhovnu viziju. Brahman je neopisivo oitovanje
- transcendentalno prema materijalnom svijetu. Brahman je
nepromjenljiv i sveproimajui, a ipak sve poiva u njemu. Ovo
oitovanje je sljedea razina shvaanja ivog bia. Ona osoba ija
se priroda razlikuje od materije i ivih bia, koja posjeduje sve
energije, koja vri nepojmljiva djela i iji je oblik najljepi i pun
obilja, jest Bhagavan. Njegova energija u obliku Paramatme ulazi
u svijet, a u obliku Brahmana je potpuno transcendentalan, pa
ipak, On ima tijelo i vri aktivnosti."
Naren Babu se duboko zamisli pa ree: "Sad shvaam tvoje
tumaenje. Vidim da ono nije proizvod spekulacije, ve istina.
Danas sam iskusio transcendentalno blaenstvo. Vaisnavizam je
izuzetno velikoduan. U sebi sadri filozofije svih sampradaya i
nadmauje sjaj sveg ostalog znanja."
Anand Babu ree: "Naren Babu! Neka tee nektar s Babajijevih
usana. Dok uima pijem taj nektar, postajem lud od zanosa."
Naren Babu ree: " Od danas maem zbogom Paramatmi i
Brahmanu. Bhagavan e biti jedini gospodar mog srca. Samo u
Njime biti zadovoljan."
Bhagavanovo obilje i ljupkost; prirodna privrenost Naren i Anand
Babua toj ljupkosti
Babaji ree: "Ima toga jo za rei. Ve sam spomenuo da je
Bhagavan pun aisvarye, ili obilja, i madhurye, ili ljupkosti. Zato
postoje dvije vrste Gospodinovih bhakta. Neki slue Gospodara
obilja, a neki Gospodara ljupkosti. Naren Babu, koja bi ti vrsta
sadhake elio biti?"
Naren Babu ree: "Neto mi nije jasno u vezi s time. Ako
Gospodina posmatramo bez obilja, gdje e onda biti Njegova
prevlast? Ali kad zaujem rije madhurya, poludim. Ne shvaam
zato."
Babaji ree: "U Gospodinu su prisutne i aisvarya i madhurya.
Kad se madhurya pojaa, cijeli svijet poludi."
Naren Babu i Anand Babu rekoe: "Svia nam se madhurya."
Babaji ree: "U tom ste sluaju prirodni Krsnini bhakte. Kad
se Bhagavanova madhurya povea, oituje se oblik ri Krsne.
To je lijepo objanjeno u Bhakti-rasamrta-sindhuu. ri Krsna je
ljupki mjesec u svim lijepim umjetnostima. Nek se u potpunosti
oituje u lotosu vaeg srca."

Rijei Yogi Babajija nikad ne mogu biti besplodne. Raspravivi

jo malo dublje ove teme, Naren i Anand Babu rekoe: "Od danas
smo Krsnini sluge. Nek se Krsnacandra, s flautom u ruci i s tenom
poput tek nastalog oblaka, udobno smjesti u naem srcu."
Babaji ree: "Vidite, kome jedan madhurya-bhakta moe
otii, izuzev Krsni? Moe li aisvarya-bhakta neustraivo iskazati
ljubav prema Narayani? Da Krsna nije Svevinji Gospodin, da li
bismo Mu mogli ponuditi sakhya-rasu, vatsalya-rasu i najviu
madhurya-rasu?'
Naren Babu i Anand Babu posue prainu s Babajijevih stopala
po svojim glavama i osjetie se ispunjenim. Rekoe: "Molimo te
da nam od danas dri predavanja o Bhakti-rasamrta-sindhuu."
Vidjevi koje je raspoloenje obuzelo njegove prijatelje, Mallik
Mahasaya se razveseli i pomisli: "Za velikodunog gurudevu nita
nije nemogue."
Prema Babajijevim uputama, dvojica Babua raspravljaju o Sri
Caitanya-caritamrti
Babaji ree: " Premda dobro razumijete engleski, niste uili
sanskrit. Bhakti-rasamrta-sindhu je na sanskritu, pa ju neete
moi brzo razumjeti. Za sada trebate prouavati Caitanya-caritamrtu."
Po Babajijevoj uputi, jedan je uenik donio primjerak Caitanyacaritamrte,
pa je Naren Babu i Anand Babu uzee i poee pomno
prouavati u jednoj kutiri. Babaji bi im odagnao svaku sumnju
koja bi iskrsla. Anand Babu i Naren Babu se zaklee da nee
napustiti kunju dok ne zavre s knjigom.
Njih su dvojica sjedili u jednoj kutiri, a Mallik Mahasaya je
u drugoj vjebao kumbhaku. Doli bi brojni sluatelji i sjeli s
Anand Babuom i Naren Babuom, te su svi zajedno pjevali stihove
Caitanya-caritamrte. Bilo je vrlo milozvuno uti te stihove.
Prirodni rezultat itanja Caitanya-caritamrte-suze ljubavi, ples i
pjesma
Tako su, nakon desetak dana, zavrili knjigu. Dok su itali
pojedine odlomke, iz oiju su im tekle suze ljubavi. Ponekad bi
im se koa najeila, pa bi ostavili knjigu i zaplesali, pjevajui ovu
molitvu:
'gauranga' bolite habe pulaka-arira
'hari hari'bolite nayane ba'be nira.
ara kabe nitai-canda karuna haibe

samsara vasana mora kabe tuccha ha 'be.

visaya chadiya kabe uddha ha 'be mana
kabe hama herabo ri-vrndavana.
rupa-raghunatha-pade hoibe akuti
kabe hama bujhava se yugala-piriti.
rupa-raghunatha-pade rahu mora asa
prarthana karaye sada narottama-dasa.
'"Kad li e doi taj dan kada u drhtati na sam pomen imena
Gospodinn Caitanye? Tada e, dok pjevam 'Hari, Hari' ili 'Hare
Krsna', iz mojih oiju navirati suze. Kad li e doi taj dan kada
e Gospodin Nityananda postati milostiv prema meni, tako da e
moje elje za materijalnim uivanjem postati beznaajne? Kada
e se moj um oistiti od zagaenosti materijalnim zadovoljstvom,
a ja se proistiti? Tada u moi spoznati Vmdavanu. Kada e me
obuzeti elja da prouavam uenja Gosvamija, od Rupe Gosvamija
do Raghunathe dase Gosvamija? Tada u moi shvatiti zabave i
ljubavne razmjene Radhe i Krsne. Neka moja jedina elja bude
- dosei lotosova stopala Gosvamija, od Rupe Gosvamija do
Raghunathe dase Gosvamija. Narottama dasa Thakura se uvijek
moli na taj nain."
Brojni bi vaisnave sjedili i sluali melodino pjevanje Naren
Babua. Mnogo se raspravljalo o povjerljivim temama o kojima
su razgovarali Gospodin Caitanya i Ramananda Raya, Rupa i
Sanatana. Nakon to su dvaput proitali Caitanya-caritamrtu,
Naren Babu i Anand Babu poee itati Bhakti-rasamrtu-sindhu.
Babaji bi im esto zadovoljno davao upute.
Naren Babu i Anand Babu uzimaju zatitu svetog imena
Jednog dana, Naren Babu i Anand Babu odae potovanje pred
Babajijevim stopalima i rekoe: "Prabhu! Bit emo tvoji dunici
ako nam da Hare Krsna mantru" Babaji im je tada naloio da
se izvana proiste kupanjem a iznutra predanou, nakon ega im
je bez oklijevanja dao Hare Krsna mantru. Poeli su neprekidno
mantrati hari-namu na tulasi brojanici. A onda jednog dana
upitae: "Prabhu! Da stavimo tilaku na elo?" Babaji odgovori:
"Kako god elite. Ne inzistiram na izvanjskim formalnostima."
Dvojica Babua prihvaaju vaisnavsku odjeu
Premda je Babaji pokazao ravnodunost prema izvanjskim
formalnostima, Babui su, zahvaljujui druenju s vaisnavama,

poeljeli odjenuti vaisnavsku odjeu. Vidjevi idueg jutra

Anand Babua i Naren Babua s tilakom i malom, Mallik Mahasaya
pomisli: "Krsna moe uiniti sve."
Od tog dana Naren Babu i Anand Babu obrijae svoje brade
i brkove i odbacie svoje strane cipele. U potpunosti prihvatie
odjeu grhastha vaisnava.
Dvojica Babua razvijaju suosjeanje prema drugima
Uveer su Naren Babu i Anand Babu pjevali pjesmu koju je
skladao Naren Babu. Kad je uo tu pjesmu, Babajija je preplavio
zanos.
kabe vaisnavera daya ama prati ha 'be
amara bandhavavarga krsna-nama la 'be
uka yuktivada ha 'te haibe uddhara
brahma chadi 'krsne mati haibe sabara
sakalera mukhe guru-krsna-nama uni'
anande naciba ami ka 're hari-dhvani
prabhu gurudeva-pade prarthana amara
mama sangigane prabhu karaha uddhara.
"Kada e vaisnave biti dobrostivi prema meni? Kada e moji
prijatelji mantrati Krsnino sveto ime? Tada e se osloboditi
utjecaja suhoparne spekulacije; odbacit e vezanost za Brahman
i postati svjesni Krsne. Kad budem uo kako svatko pjeva o
slavama gurua i Krsne, plesat u u zanosu i pjevati Harijevo ime.
Stopalima se Gospodina i duhovnog uitelja, evo, molim: 'O
Gospodine, molim te, izbavi moje drugove.'"
Sedma zraka
Naren Babu pie pismo uitelju brahmoizma i postavlja mu neka
pitanja
Ujutro je Naren Babu poslao pismo koje je napisao prole noi.
Uputio ga je glavnom uitelju brahmoizma i u njemu je veliao
predano sluenje i osudio suhoparnu spekulaciju. Posebno potanko
je opisao stanje svog uma i postavio acaryi nekoliko pitanja.

Prema-kunja i tamonja svetkovina koju su svi pohodili

Tek to je pismo bilo poslano, pristigao je jedan vaisnava i
sve ih pozvao na svetkovinu u Prema-kunju. Anand Babu, Babaji,
Mallik Mahasaya i Naren Babu obeae da e doi.
U deset sati izjutra, zavrivi s pujom, molitvama i itanjem
astra, svi se uputie u Prema-kunju. Prema-kunja je najsvetije
mjesto, okrueno zidom i ukraeno brojnim puzavicama madhavi.
Ispred irokog dvorita nalazila su se Boanstva Gospodina
Gaurange i Nityanande Prabhua. Brojni su vaisnave tamo plesali
u kirtani.
Pozvani vaisnave su polako pristizali. Posjedali su po dvoritu,
priajui o raznim stvarima.
U kunji se nalazio ijedan zaseban prostor za vaisnavine. Tamo
je jedna vaisnavi, imenom Prema-bhavini, na glas itala Caitanyacaritamrtu.
Premda je prostor za vaisnavine bio odvojen, vaisnavama
mukarcima nije bilo zabranjeno posjetiti ih
Prostor za ene u Prema-kunji i Prema-bhavinino itanje Caitanyacaritamrte
Naren Babu ree Anand Babuu: "uj, ne vidim razlike izmeu
arama brahmoista i vaisnava. Kao to ene brahmoisti itaju
i pjevaju, tako ine i ene vaisnave ovdje. Za vaisnave to nije
nita novo. Zato nema sumnje da su brahmoisti vidjeli taj sustav
i slijedili ga."
Postupno napredujui, Naren Babu i Anand Babu stigoe do
prostora odreenog za ene. Vidjeli su kako sve Krsnine slukinje
sjede u praini. Prema-bhavini je sjedila na maloj asani i na glas
itala iz astre. Nosila je jednostavnu bijelu odjeu. elo joj je
bilo oznaeno dugakom dlakom, a vrat ukraen tulasi ogrlicom.
Ruke su joj bile oznaene svetim Harijevim imenom. Pored nje se
nalazila posudica za acamanu. Vaisnavine koje su sjedile oko nje
nosile su istovjetnu odjeu, drei u ruci japa-male. Poput ptica
cataka gledale su u lice Prema-bhavini, koja je milozvuno itala
iz Caitanya-caritamrte (2.23.9-13):
kona bhagye kona jivera 'raddha' yadi haya
tabe sei jiva 'sadhu-sahga' ye karaya.
sadu-sahga haite haya 'ravana-kirtana'
sadhana-bhaktye haya 'sarvanartha- nivartana'
anartha-nivrtti haile bhaktye 'nistha' haya

nistha haite sravanadye 'ruci' upajaya.

ruci haite bhaktye haya 'asakti' pracura
asakti haite citte janme krsne prity-ankura
sei 'bhava' gadha haile dhare 'prema '-nama
sei prema- 'prayojana' sarvananda-dhama
"Ako ivo bie zahvaljujui srei razvije vjeru u Krsnu, poinje
se druiti s bhaktama. Kada zahvaljujui druenju s bhaktama
razvije elju da predano slui, oslobaa se sve nepoeljne
zagaenosti slijeenjem propisanih principa, pjavanjem i
sluanjem. Kada se oslobodi sve nepoeljne zagaenosti,
napreduje sa vrstom vjerom. Kada razvije vrstu vjeru u predano
sluenje, razvija ukus za sluanje i pjevanje. Nakon buenja
ukusa, razvija duboku privrenost, iz koje u srcu poinje klijati
sjeme ljubavi prema Krsni. Kada to zanosno emocionalno stanje
postane snano, naziva se ljubav prema Bogu. Takva ljubav je
krajnji cilj ivota i riznica sveg zadovoljstva."
Jedna od sluateljica, mlada ena imenom Rasa-bhavini, upita:
"Sakhi, to je to rati?"
Prema-bhavini odgovori: "Rati je tek proklijala prema, u svom
obliku privlanosti."
Rasa-bhavini se blago nasmijei i ponovo upita: "Gdje rati
prebiva i na koga se treba usmjeriti?"
Prema-bhavini je bila iskusna vaisnavi. Ve je mnogo puta
raspravljala o ovim stvarima i poznavala je zakljuke. Na Rasabhavinino
pitanje, Prema-bhavinino srce se rastopi u zanosnoj
ljubavi, i dok su joj potoci suza tekli iz oiju, ona zapoe
govoriti.
"Sakhi, nemoj u duhovne teme unositi svjetovnu svjesnost.
Ovo nije rati o kojoj slua u izopaenim osjetilnim aktivnostima
razvratnika. Rati u materijalnom tijelu izgara u krematoriju,
zajedno s tijelom. Ne ostaje stalno uz tebe. Rad koja se doivljava
u odnosima izmeu mukaraca i ena u ovom svijetu potpuno
je beznaajna, jer zadovoljstvo tijela iezava s njegovim
nestankom. ivo bie je duhovna dua i ima vjeno tijelo. U tom
vjenom tijelu, svako ivo bie je stri, ili predmet uivanja, a ri
Krsnacandra je jedini purusa ili uivatelj. Potrebe materijalnog
tijela treba smanjiti, a potrebe vjenog tijela poveati. Kako rati
ene snano hrli mukarcu, tako rati vjenog tijela stri hrli Sri
Krsni. Pouda srca za predmetima osjetila naziva se rati. Ali
prirodna pouda duhovnog tijela prema Krsni predstavlja vjenu
rati ivog bia. Sakhi, ako se ta rati ne oituje, zato odbacuje
sve - ast i potovanje da bi ivjela u Vraji. Rati je prirodna

sklonost. Bezuzrona je. Postaje uznemirena kad osoba primijeti

predmet osjetila. Kao to sam ranije rekla, rati je sjeme preme.
To sjeme treba uzgajati procesom zalijevanja - sluanjem i
pjevanjem.
Dok je govorila, Premu-bhavini obuzee osjeaji zanosa.
Uznemirila se i pala, uzvikujui: "O Gospodaru srca mog, gdje
si?" Svi se uznemirie i poee joj pjevati hari-namu.
Naren Babu ree Anand Babuu: "Pogledaj, ovo je primjer
iste ljubavi. Budale koji vaisnave nazivaju razvratnicima su
najnesreniji. Ne mogu shvatiti to je vaisnavska prema"
aenje prasade na svetkovini u Prema-kunji
U meuvremenu se zauo zvuk koljke, pa su se svi vaisnave
okupili u dvoritu. Svi su posjetitelji posjedali da poaste
festivalsku prasadu. S namjerom da ukau potovanje odvojenim
vaisnavama, grhastha vaisnave su ekali. Zaulo se glasno
pjevanje imena ri Gaurange i Nityanande. Svi su poeli astiti
prasadu, govorei: "Prema sukhe." Uzimajui sak, ili pinat,
jedan je vaisnava stavio nekoliko vlakana u usta i povikao: "Oh!
S kakvim je uivanjem Krsnacandra jeo ovaj sak!" astei krsnaprasadu,
svi su bili ushieni, razmiljajui kako je Krsna bio
zadovoljan. Zavrivi s jelom, svi su poustajali, prilikom ega su
s ljubavlju i devocijom pjevali "Hari bol!"
uvi o slavama ostataka hrane vaisnava,
dvojica Babua i Mallik Mahasaya aste malo te hrane
Organizatori svetkovine prikupili su neto ostataka hrane
vaisnava. Kada je Anand Babu upitao Yogi Babajija zato su to
uinili, Babaji je odgovorio: "Ta se prasada naziva adharamrta,
ili nektar usana. Tko god se, uslijed staleke svjesnosti, protivi
aenju te adharamrte, prijetvoran je i dvolian. Ne moe se
smatrati vaisnavom. Festivalska adharamrta je ispit za one
koji se ponose svojim staleom. Posebice su pridoli vaisnave
proistili sve vrste ljudi, jer kad osoba s ljubavlju pojede ostatke
njihove hrane, nestaje njezin ponos na roenje. Kada ponos zbog
visokog roenja nestane, osoba moe stei krsna-bhakti." Anand
Babu, Mallik Mahasaya i Naren Babu poastie potom te ostatke
s velikom ljubavlju i predanou.

Samo vaisnave mogu dovesti do jedinstva medu ljudima

Naren Babu ree: "Vidim da samo vaisnavizam, zahvaljujui
svojoj istoi, moe dovesti do jedinstva meu ljudima. Brahmoisti
su lano ponosni na svoju viziju jednakosti, ali u praksi nisu
velikoduni. Sad mi je jasno da prilikom njegovanja religioznosti
osoba mora znati da su sva iva bia jednaka. Arijci smatraju kako
osoba ipak treba praviti odreenu razliku u svjetovnim odnosima
i po pitanju roenja. Kada se oito vidi da je stale jednostavno
zasnovan na svjetovnom razlikovanju, tada su greke koje istiu
brahmoisti u prosuivanju stalea naprosto nebitne." Anand Babu
i Mallik Mahasaya podrae Narenov zakljuak.
Zavrivi s prasadom, svi se vaisnave uz povike "Hari bol"
vratie na svoja mjesta. Upravnik Prema-kunje bila je jedna stara
vaisnavi. S puno ljubavi je povela Anand Babua, Naren Babua
i Mallik Mahasayu do prostora za ene i posjela ih tamo. Bili
su naprosto oarani njezinom majinskom ljubavlju. Stara ih je
vaisnavi upitala: "Odakle ste? Po vaem mi se naglasku ini da
dolazite iz Calcutte."
Odgovarajui joj, Mallik Mahasaya, Anand Babu i Naren Babu
se predstavie.

Prema-bhavini se predstavlja kao Naren Babuova pisima

i razgovori o nekadanjim danima poveavaju njihovu
privrenost
Nakon to je ula Naren Babua kako se predstavlja, Premabhavini
se primae i upita: "Prepoznaje li me?"
Naren Babu odgovori: "Ne."
Prema-bhavini ree: "Zna li gdje ti je tetka sada?"
Naren Babu ree: "Kad sam bio mali otila je u Kai. Nikad
se nije vratila kui. Kao kroz maglu se sjeam njezina lika.
Uspavljivala me je priajui mi prie o razbojnicima."
Prema-bhavini ree: "Ja sam ta tvoja tetka. Kad sam te ostavila
i otila u Kai, osjeala sam se jako teko. Neko sam vrijeme
ivjela u Kaiju, ali drutvo mi nije odgovaralo pa sam otila
u Vrndavanu. Zadnjih dvadeset godina ivim u ovoj kunji. Od
samog dolaska ovamo, privukao me je vaisnavizam. Proitala
sam sve vaisnavske knjige, sluala upute sadhua i postupno uzela
potpuno utoite Harijevih lotosovih stopala. Otkako sam ovamo
dola, nisam ni pokuala saznati to je s tobom ili ti pisati. utjela
sam, jer bojala sam se da u budem li se raspitivala o tebi, ponovo
pasti u materijalni vrtlog. Nakon to sam te danas vidjela, obuzela

me nekakva radost. Vidjevi te s dlakom i japom nisam mogla

misliti o tebi kao o lanu obitelji. Moji roaci s oeve strane bili
su sakte, ili oboavatelji Devi. Molim te, reci mi kako si postao
vaisnava."
Naren Babu je ispriao sve o sebi. Kad je to ula, Premu-bhavini
je preplavila radost i nije mogla govoriti. "Hej Nandatanaya!
Hej Gopi-jana-vallabha! Tko moe shvatiti po kojem
naelu nekog prihvaa i ukazuje mu Svoju milost." Rekavi to,
Prema-bhavini je pala na zemlju. Koa joj se najeila, a tijelo
poelo znojiti i drhtati.
Naren Babu je s ljubavlju podigao sestru svog oca, kao da se
radi o njegovoj majci. Vidjevi to, Anand Babu i Mallik Mahasaya
su bili malo zbunjeni. Rasa-bhavini, Krsna-kangalini, Harirangini
i druge vaisnavine posule su se po cijelom tijelu prainom
sa stopala Preme-bhavini, pri tome umilno pjevajui. Jedna stara
vaisnavi ree: "ivot Preme-bhavini je postao uspjean. Obasjana
je ljubavlju prema Bogu, kakvu ak i Gospodin Brahma teko
dostie."
Nakon izvjesnog vremena Prema-bhavini se povrati na razinu
vanjske svijesti, otvori oi i plaui ree: "Naren! Ostani ovdje
nekoliko dana i svakodnevno me posjeuj. Neka tvoja predanost
stopalima tvog gurua bude postojana. Bez milosti gurua nitko ne
moe dobiti Krsninu milost. Kad poe kui, ponesi majci malo
praine Vraje."
Naren Babu ree: "Pisima! Ako eli ii kui, povest u te uz
posebnu panju."
Prema-bhavinI ree: "Dragi moj, postala sam ravnoduna
prema svemu. Nemam vie elje za ukusnom hranom, lijepom
odjeom, lijepom kuom ili nekim ljubavnim relacijama. vrsto
i postojana uma elim sluiti Krsnu. Da nisi uzeo utoite
vaisnavizma, ne bih ti se predstavila. Krsnini bhakte su moja
majka i otac - oni su moji prijatelji i braa. Krsna je moj jedini
mu. ivim s Njim i nigdje ne idem. Budi dobro i oboavaj
Krsnu."
Naputajui Prema-kunju, putem nailaze na grupicu
djeaka pastira zaokupljenih Vasanta svetkovinom
U tom ih trenutku pozva Yogi Babaji, pa se Mallik Mahasaya,
Naren Babu i Anand Babu s potovanjem oprostie od stare
vaisnavi i Preme-bhavini, te napustie njihovu grupu.
Babaji ree: "Dan je okonao. Vratimo se u nau kunju." I tako
njih etvorica krenue.

Nakon to su ve malo poodmakli, ugledae umu kadambe.

Tamo naioe na djeake iz Vraje, odjevene poput pastira, kako
pleu pod jednim stablom. Pritom su njeno, u Vasanta ragi,
pjevali ovu pjesmu:
abhinava kutala, guccha samujjala,
kuncita kuntala-bhava
pranayi jane rata, candana sahakrta,
curnita vara-ghana-sara.
jaya jaya sundara nanda-kumara
saurabha sahkata, vrndavana-tata,
vihita-vasanta-vihara.
adhara-virajita, mandatara ita,
locita nija parivara
catula drgancala, racita rasoccala,
radha-madana-vikara.
bhuvana-vimohana, manjula narttana,
gati valgita mani-hara
nija-vallava-jana, suhrt-sanatana,
citta viharadavatara
"O prekrasni sine Nande! Sva slava Tvojim Vasanta zabavama
u Vrndavani, prepunoj mirisa cvijea. Tvoja kovrava kosa
uljepava tek napupalo cvijee u njoj, a Tvoje je tijelo ukraeno
obojanim prahom kojeg bacaju Tvoje voljene. Slatki, njeni
osmjeh na Tvojim usnama, ini gopije razdraganima, a Tvoj hitri
pogled preplavljuje rimati Radharani ljubavlju. Tvoj nektarski
stav plesaa, koji osvaja svijet, uzrok je da na grudima Tvojim
biserna ogrlica plee. Ti vjeni si prijatelj predanih dua i siao
si u njihova srca zabavljati se. (ili: Ti prebiva u srcu Sanatane
Gosvamija kao njegov najvei dobroinitelj)"
Malo im se primakavi, Anand Babu ih upita: "O djeaci! Sto
radite?"
Jedan od djeaka istupi i ree: "Zaokupljeni smo blagom naeg
ivota - Krsninom Vasanti svetkovinom."
Anand Babu upita: "Hoete li uzeti malo novca?"
Djeaci odgovorie: "Za Krsnine umske zabave nije potreban
novac. Zeleno lie, flaute, rogovi, tapovi, krave i ljubavnici -- to
su sastojci Krsninih zabava, a draesnost im je jedino raspoloenje.
Mi ne znamo to je to obilje. Ja sam Subhala, on je ridama, a on
Balarama. Ovo je tap, ono rog, ovo je uma kadambe, a mi smo
svi Krsnini ljubavnici. to nam vie treba? Moe ii, vrijeme za
nau slubu istie."

Uivajui u ugoaju Vraje,

njih etvorica ulaze u kunju Yogi Babajija
Anand Babu i Naren Babu ostavie djeake i pourie za
Babajijem, koji na njihovo pitanje odgovori: "Zato pitate o
vraja-bhavi? Svatko je ovdje zaokupljen tim osjeajem i sve pliva
u tom raspoloenju. Svi su djeaci duhovno utemeljeni. Vidite,
ak i drvee povija svoje grane, zaokupljeno Krsninim zabavama
u pilji. S vremena na vrijeme ptice pjevaju 'Radha-Krsna'. Jao!
Za one koji se uputaju u rasprave, Vrndavana je jako udno i
strano mjesto."
Dok je tako govorio, Babajija obuzee osjeaji zanosa i on
povika: "Hej Radhe! Hej Vrndavanevari!", i osta osupnut.
Vidjevi Babajija u takvom stanju, Anand Babu i Naren Babu
ekstatino povikae: "Hari! Hari!" i zaplesae.
Anand Babu ree: "Nije li to udno! Brahmacarya Mahasaya
eli izbaviti sve ove djeake iz bezdana idolopoklonstva. Trebao
sam mu napisati: 'Vaidya-raja! Lijei svoju vlastitu bolest'"
Neto kasnije, dok su ulazili u kunju Yogi Babajija, svi u
zanosu zaplesae.
Napustivi rasprave, dvojica Babua
predano slue s vaisnavama
Babui su svakodnevno itali devocijske knjige, priali o
Apsolutnoj Istini, pjevali u hari-kirtani, ili na parikramu, astili
maha-prasadu, bili na darani Boanstava i predano sluili na
razne druge naine. Nije ih zanimalo nita, osim drutva vaisnava.
Ako se netko elio kroz rasprave prepirati, rekli bi da je vrijeme
prepirki prolo. "Neka se sljedbenici brahmoizma nateu oko
toga ima li Apsolutna Istina oblik ili ne i to je religija i nereligija.
Mi emo ostati oarani pijui nektar hari-bhakti. Tamo gdje se
neznanje smatra blaenstvom, glupo je biti mudar."
Tako je prolo nekoliko tjedana.
Osma zraka
Odgovor uitelja brahmoizma na Naren Babuova pitanja
Jednog je jutra Naren Babu sjedio pod stablom amalaki, itajui
dugako pismo. Dok je jo uvijek bio zaokupljen itanjem pristigli
su Anand Babu i Mallik Mahasaya s jo nekoliko vaisnava.

Anand Babu upita: "Naren Babu! Tko ti to pie?"

Nekako bezizraajna lica, Naren Babu ree: "Danas sam
primio odgovor od Brahmacarye Mahasaye." Na Anand Babuovu
zamolbu, Naren Babu poe itati pismo.
Brate,
Proitavi tvoje pismo, jako sam se raalostio. Ne znam ije
si to pogrene logike postao rtva, pa si odbacio teko steeni
dragulj znanja. Zar se ne sjea koliko sam se namuio da
otklonim svo tvoje praznovjerje? Zato ga sad ponovo prihvaa?
Vrhovnik brahmoista, Yisu Prabhu (sam Gospodin Isus), rekao je
kako je najtee od svega reformirati religiju. Ljudi nisu spremni
tako lako odbaciti praznovjerje, jer ljudska su bia uvijek sklona
pravljenju greaka. ak ni sveti ovjek poput Isusa nije mogao
odbaciti svoja negdanja vjerovanja. Zato, bez obzira na svo
moje pouavanje, tvoje sumnje nisu nestale. Premda su tvoje
misli krenule drugim putem, moja je dunost pokuati ih vratiti
na pravi. Zato ti odgovaram na jedno po jedno tvoje pitanje
razmisli dobro i pokuaj shvatiti.
Miljenje brahmoista o prirodi bhakti
Napisao si da je bhakti prirodna sklonost ljudi. Ne prihvaa
je kao zasebnu sklonost. Ja smatram da je bhakti neovisna
sklonost. Ljudima u potpunosti upravlja osjetilno uivanje, pa
se sklonost prema bhakti ne moe objasniti. Kada Svevinjeg
Gospodina zovemo 'Ocem', tada se sklonost da volimo oca
oituje izvana. Iznutra se oituje simptom neopisivog odnosa sa
sveproimajuim Gospodinom. Kada Boga zovemo 'Prijateljem',
javlja se osjeaj uzajamnog prijateljstva, ali iznutra ostaje osjeaj
strahopotovanja prema Svevinjem Gospodinu. Zakljuak je da
nam sklonost prema bhakti nije bliska. To moemo prepoznati
ako smo osloboeni.
Filozofija brahmoizma ne prihvaa ljepotu Vrhovne Istine
Napisao si kako brahmoisti esto govore o ljepoti Svevinjeg
Gospodina. Ali ako On nema oblik, kako moe biti govora
o ljepoti? Kakav ti je to argument, Naren? To je isprika da bi
imao vjere u Boanstvo Krsne. Ljepota o kojoj mi govorimo nije
nita drugo do li ljubavni ushit. Tu se ljepotu moe vidjeti oima
ljubavi. Kako je uope mogue da sveproimajui Gospodin
posjeduje ljepotu?

Prevaga razuma nad osjeajima ljubavi u impersonalizmu

Napisao si kako treba odbaciti rasuivanje da bi se poveala
ljubavna sklonost. Takva je tvrdnja beskorisna. Ljudska se bia
izdiu iznad ivotinja zahvaljujui moi rasuivanja. Ako to
rasuivanje odbace, postaju jednaka beznaajnim ivotinjama.
Osjeaj ljubavi moe rasti sve dok ne doe u sukob s razumom.
Kad do tog sukoba doe, javlja se uznemirenje. Iskazujui ljubav,
osoba uvijek nalazi utoite u razumu. Nije tono da je najvia
dunost ponuditi osjeaje ljubavi Svevinjem Biu. Kada u
svjetovnom ivotu osoba zane djecu i izvrava svoju dunost
prema drugima, to su aktivnosti koje su drage Gospodinu. Ako
se odvojenik vee za osjeaje ljubavi, svakako e pasti. Treba
paljivo proitati knjige Theodora Parkera.
U filozofiji brahmoizma, bhakti je bezoblini monoteizam
Rekao si da je filozofija brahmoizma racionalizam, ali nije
tako. Poznato ti je da u Engleskoj postoje dvije vrste monoteista:
'Deisti' i 'teisti. Deisti se nazivaju racionalistima. Oni prihvaaju
postojanje Svevinjeg Gospodina, ali ne prihvaaju da Ga se treba
oboavati. 'Teisti' prihvaaju proces oboavanja. Brahmoisti ih
zovu braom. Religije muslimana i krana ne mogu se nazvati
monoteistikim. Krani prihvaaju tri Bia-Boga, Isusa i Sveti
Duh - kao jedno. Kako onda njihova religija moe predstavljati
isti monoteizam? U islamu nema Isusa i Svetog Duha, ali zato
je prisutan Sotona, koji je jednak Svevinjem Gospodinu. Uz to,
muslimani prihvaaju Muhameda kao nekakvog poluboga. Dakle,
oni ustvari nisu monoteisti. Monoteisti ne stvaraju sekte, ve
piu knjige. Samo su oboavatelji jednog Vrhovnog Brahmana
uspostavili monoteistiku sektu. Zato si onda napustio tako
divnu sektu i upao u bezdan idolopoklonstva? Ne znam. Ako se
brahmoizam naziva racionalizmom, tko je onda devocionalist?
Brahmoizam prihvaa bhavu, ljubavne osjeaje, ali ako ona nije
ograniena, postupno dolazi u sukob s razumom.
Uitelj brahmoizma potie Naren Babua da prihvati posao
Narene, ostavi se drutva onih koji sanjaju danju i brzo doi
u Calcuttu. Ovdje se u umariji otvara radno mjesto. Na moju
zamolbu, rukovoditelj se sloio da te primi. Ali ako ne doe u
roku od tjedan dana, zaposlit e nekog drugog.

Tvoj brat u srcu

ri...
Pismo uitelja brahmoizma je bilo proitano etiri ili pet puta
i Anand Babu i Naren Babu su paljivo razmotrili njegov sadraj.
Na kraju su zakljuili kako je sve to je Brahmacarya napisao
beskorisno.
Yogi Babaji ukazuje na pogreke u brahmoistikoj
filozofiji i svi odlaze u mandapu Pandite Babajija
Kad su Yogi Babajija upitali za miljenje, on im odgovori:
"Sklonost ivog bia prema predanom sluenju nije odvojena od
sklonosti da voli Boga. Odlika due je raga, ili duboka privrenost.
Kada ta raga poiva na Svevinjem Gospodinu naziva se bhakti,
a kada poiva na materijalnim predmetima naziva se materijalna
vezanost. Sve to ste proitali u Bhakti-rasamrtu-sindhuu tono
je - ne postoje dvije sklonosti. Ako vam neto nije jasno, moete
zamoliti Panditu Babajija da vam razjasni."
Naren Babu je ve i sam zakljuio kako je sve to je uitelj
brahmoizma napisao samo sektako miljenje.
Dok se veer polako primicala, Naren Babu, Anand Babu,
Mallik Mahasaya i Babaji krenue u posjetu Panditi Babajiju.
U mandapi Pandite Babajija sjedilo je pedesetak svetih
vaisnava. Medu njima su, do Pandite Babajija, sjedili Haridasa
i Premadasa Babaji. Kad su ugledali Yogi Babajija i njegove
pratioce, svi ih srdano doekae rijeima: "Uite, samo uite."
Yogi Babajljeva skupina im je odala potovanje na dolian nain
i sjela.
Premadasa ree: "Babaji, vidim da su tvoji pratioci promijenili
odjeu."
Yogi Babaji uzvrati: "Da, Krsna ih je u potpunosti prihvatio.
Molim vas, svi ih blagoslovite kako bi njihova ljubav prema Krsni
postala snana."
Svi vaisnave uglas rekoe: "Sigurno e postati. Sta to nije
mogue tvojom milou?"
Pandita Babaji govori o rasa-tattvi i sviina daje uputu
da uivaju u rimad-Bhagavatamu, sutini svih spisa
Kada se druina udobno smjestila, Yogi Babaji se ponizno obrati
Panditi Babajiju: "Babaji, oni su odbacili sve lane zakljuke i
postali Krsnini bhakte. Uvjeren sam da su spremni za rasa-tattvu.

Danas su doli pred tvoja lotosova stopala s nadom da e primiti

podrobne upute o tome."
uvi rijei rasa-tattva, Panditu Babajija ispuni zanos i on
od prisutnih vaisnava zatrai doputenje da govori. Potom oda
potovanje lotosovim stopalima Gospodina Gaurange i, stavivi
pred sebe primjerak Srlmad-Bhagavatama, zapoe priati o
Apsolutnoj Istini:
nigama-kalpa-taror galitam phalam
uka-mukhad amrta-drava-samyutam
pibata bhagavatam rasam alayam
muhur aho rasika bhuvi bhavukah
"Sastavlja Srimad-Bhagavatama kae: 'O upueni i misaoni
ljudi, uivajte u Srimad-Bhagavatamu, zrelom plodu drveta elja
vedske knjievnosti. Ovaj se Srimad-Bhagavatam pojavio na
ovom svijetu siavi sa usana Sri Sukadeve Gosvamija kao to
zreo plod, uz pomo papige, pada sa drveta. Razlika izmeu ovog
i drugih plodova je u tome to drugo voe ima koicu i sjemenke,
dok ovo nema, jer sasvim je ispunjeno rasom. Kad netko razmilja
o Brahmanu, koji je iznad materijalnog neba, stapa se s duhovnim
postojanjem. Suhoparna meditacija na Brahman jednostavno
zavrava stapanjem, ali meditacija na Krsnu, kojeg se u Vedama
slavi kao prepunog rase, budi zanos, poetak bhavukinog ivota.
Zato, o misaoni ljudi, zaronite u zanos duhovnog postojanja.
Sluite Krsnu, izvor rase, i pijte sok ovog voa u obliku SrimadBhagavatama."'
to je prava rasa?
"O rasika vaisnave! Rasa je vrhovni cilj. Ono to materijalisti
u ovom svijetu nazivaju rasom nije rasa za nas. Poznavatelji
retorike ne zovu rasu drveta rasom, jer objanjavaju mentalnu
rasu koja je iznad rase obinog drveta. Na isti nain, mi takoer
ne nazivamo rasu materijalnog tijela i uma rasom. Mi rasom
nazivamo onu rasu koja je prirodno svojstvena dui. Suprotno
tome, ponekad rasom zovemo sok od datulje ili eerne trske, ili
usputne proizvode poput gude, eera i eera u kristalu; ponekad
rasom zovemo odnos izmeu junaka i junakinje; ali znamo da
je prava rasa odnos izmeu naih dua i due svih dua - Sri
Krsne.
Na transcendentalnoj razini, ljudska su bia po prirodi iste
due. Na toj razini nema ni materijalnog tijela ni materijalnog

uma. Onaj tko tei osloboenju nesumnjivo traga za tom razinom.

Dostigavi to stanje, iva bia ive sa Svevinjim Gospodinom
u dhami koja se nalazi iznad materijalne prirode i koja se zove
Vaikuntha. Kada se ivo bie utemelji u tom priroenom poloaju,
transcendentalnom prema materiji, to se naziva istom duhovnom
razinom. Nepomijean osjeaj sree kojeg ivo bie osjea u
tom stanju, ivei sa Svevinjom Boanskom Osobom, prava je
rasa."
Ukus za zadovoljavanje osjetila je iskrivljeni odraz
bhakti-rase, premda se ne razlikuje od nje
"Premda uvjetovano materijalnom prirodom, ivo bie nije
odsjeeno od svoje duhovne osobnosti. Uslijed vezivanja za
zagaeno materijalno ozraje, duhovna osobnost uvjetovanog
ivog bia se transformira i ispoljava kao um. Ali osoba nije
odvojena od svoje izvorne prirode. Sad vjeruje, nada se i
doivljava sreu u okviru materijalnih uvjeta. Meutim, u tom
se stanju rasa njene izvorne prirode izobliuje u zadovoljavanje
osjetila u vidu sree i nesree. to je to vikara, ili iskrivljenost?
Kada su iste odlike izobliene - to je vikara. Zato iste odlike
ostaju uoljive ak i u stanju vikare Rasa koja se doivljava
prilikom osjetilnog uivanja predstavlja izoblienu duhovnu rasu.
Ta se uroena duhovna rasa u maloj mjeri moe osjetiti svijeu
o vlastitom jastvu. Premda se inteligencijom moe lako shvatiti
razlika izmeu izopaene rase i ove duhovne rase, ipak, tijekom
mantranja svetog imena, ovu uroenu duhovnu rasu nazivamo
bhakti-rasom, da bismo tako napravili razliku. Priroda bhakti i
priroda materijalne ljubavi stoje u meusobno ovisnom odnosu.
Ova druga je samo izopaeno stanje prve. Racionalisti mogu do
izvjesne mjere iskusiti duhovnu rasu, ali pogreno smatraju da
su priroda bhakti i priroda materijalne ljubavi razliite stvari.
Oni koji su malo bolje upoznati s bhakti-rasom i koji su prouili
prirodu obaju rasa, ne misle tako."
Razlika izmeu bhave i rase - rasa je skup svih bhava
"Rasa Svevinjeg Brahmana je nedjeljiva, ali ipak, zahvaljujui
nepojmljivim moima, prepuna raznovrsnosti. Razlika izmeu
bhave i rase je u tome to brojne ujedinjene bhave dovode do
raanja rase. Isto tako, trebali biste znati da rijei bhavuka i rasika
imaju razliito znaenje. Bhava je poput sliice, dok je rasa poput
platna punog sliica. Rije rasa se ne moe objasniti ako se ne

opiu bhave koje zajedniki dovode do rase.

Rasata se dostie kada se sve bhave ujedine. Bhava koja se
najvie istie naziva se sthayi-bhava. Od preostale tri bhave,
jedna se naziva vibhava, druga anubhava, a trea sancari-bhava.
Sthayi-bhava se moe s uitkom kuati uz potporu ostalih triju
bhava, te preobraziti u rasu.
Znanost o rasama je poput oceana. Ne mogu kuati ak ni
kapljicu tog oceana. Krajnje sam bezvrijedan i nisam vas u stanju
uiti o rasi. Samo poput papige ponavljam sve ono to je nauavao
Gospodin Gauranga."
Objanjenje tri vrste rase - svjetovne, rajske i duhovne
"Pokuat u vas nauiti o rasa-tattvi na drukiji nain. Rasa
se dijeli na tri kategorije -- vaikuntha-rasa, ili duhovna rasa;
svargiya-rasa, ili rajska rasa; i parthiva-rasa, ili svjetovna rasa.
Postoji est vrsta materijalne rase, kao npr. slatkoa, koju se moe
iskusiti u eernoj trski, datuljama i slino. Rajska se rasa uoava
u finim osjeajima i emocijama. Kao posljedica toga, meu ivim
biima se uspostavlja naelo junaka i junakinje i tako se stvara
rasa. Duhovna rasa je jedino karakteristina za duu. Premda se
ona moe probuditi u uvjetovanoj dui, ne postoji nigdje osim u
dui. Kada je dua puna te rase, njezin val moe dodirnuti um.
Taj val prelazi preko uma i preplavljuje sadhakino tijelo. Tada
dolazi do suodnosa izmeu rasa. U duhovnoj rasi jedini junak je
ri Krsnacandra. Jedinstvena duhovna rasa mijenja svoj oblik i
odraava se u rajskoj, mentalnoj rasi. Potom se dalje odraava kao
svjetovna rasa. Zbog toga su pravila, proces i priroda svih triju
rasa istovrsni. Duhovna rasa je za vaisnave ivot. Druge su dvije
rase krajnje bezukusne i nevane, osim ako im nije svrha osobu
dovesti na razinu duhovne rase. Ljudi koji su pod utjecajem niskih
sklonosti, oarani su rajskom i svjetovnom rasom, ali vaisnave ih
se paljivo klone i ele samo duhovnu rasu."
Parthiva-rasa
"Kad govorimo o rasi, moemo uoiti etiri vrste bhave sthavi-bhavu, vibhavu, anubhavu i sancari-bhavu. Pogledajmo
primjere parthiva-rase. Tijekom pojave slatke rase postoji
nekoliko bhava. Prvo je tu rati, ili vezanost za slatku rasu, koja
se naziva sthayi-bhava. Predmet ove rati je vibhava. Postoje dvije
vrste predmeta -araya, ili utoite, i visaya, ili subjekt. Ono to
osjea vezanost za slatkou ljudski jezik - naziva se asraya,

ili utoite. Ono prema emu ta vezanost hrli - guda - naziva

se visaya, ili subjekt. Sve odlike iskuenja koje postoje u visayi
nazivaju se uddipana. Kada se probudi vezanost za slatko, tada
se svi mogui ispoljeni simptomi nazivaju anubhava. Osjeaji
koji pothranjuju tu vezanost, poput radosti, nazivaju se sancari-bhava.
Kada, uz podrku ovih bhava, vezanost za slatkie postane
ugodna, to je slatka rasa."
Svargiya-rasa i njena podreenost vaikuntha-rasi
"Pogledajmo primjer svargiya-rase. Svargiya-rasa je obuhvatnija
i velikodunija od parthiva-rase jer je njen subjekt suptilniji
od materije. Pogledajte vezanost izmeu junaka i junakinje,
oca i sina, ili gospodara i sluge. Ili pogledajte vezanost izmeu
prijatelja. U svim vezanostima, sthayi-bhava, potpomognuta ostalim
trima bhavama, postaje rasa.
Kao to je svargiya-rasa obuhvatnija i velikodunija od
parthiva-rase, tako je vaikuntha-rasa neizmjerno obuhvatnija
i velikodunija od svargiya-rase. U parthiva-rasi postoji samo
jedan odnos - odnos izmeu uivatelja i onoga u emu se uiva.
U svargiya-rasi postoje etiri odnosa - dasya, sakhya, vatsalya
i madhurya. Ali u svargiya-rasi je predmet rase nedolian i
bezvrijedan. Zato ova rasa ne moe biti vjena. U vaikuntha-rasi
postoji pet vrsta odnosa - santa, dasya, sakhya, vatsalya i
madhurya. Obje su rase u vezi sa materijom i duhom. Zato su
osjeaji i odnosi u obje rase isti. Jedina je razlika u tome to su u
vaikuntha-rasi sastojci vjeni i proeti nepodvojivim vrhovnim
duhom. Zato se uoava vjean poloaj ove rase. Svargiya-rasa je
nesavrena jer su njeni sastojci privremeni. Stoga je kratkotrajna
i izvor neprilika i beznaajnih plodova."
Vaikuntha-rasa ne podlijee rasuivanju
"Opisali smo odnos izmeu tri vrste rasa. Sada u opisati sve
to znam o vaikuntha-rasi.
S vremena na vrijeme ujemo od racionalista da vaikuntha-rasa
nije stvarna, ve samo izmiljotina. Za to nema razloga,
jer rasuivanju nema mjesta u duhovnim temama. Onaj tko nije
okusio vaikuntha-rasu nikad je ne moe dokuiti umom. Zato oni
koji su postali sretni ne pridaju znaaja rasuivanju o tim stvarima.
Trebate spoznati rasa-tattvu kuajui je u drutvu sadhua.
No je ve poodmakla. Sutra u nastaviti svoje izlaganje,
koliko je u mojoj moi. Svi ste vi vaisnave i znate sve o ovim

stvarima. Budui da ste mi to dopustili, ja govorim."

Babaji utihnu i sastanak vaisnava se tako okona. Naren Babu
i Anand Babu su bili udom pogoeni, te su, polako odlazei,
nastavili razgovarati o ovoj temi.
Deveta zraka
Zakljuak dvojice Babua o uenju Pandite Babajija o rasi
Paljivo meditirajui o stvarima koje su uli sa usana Pandite
Babajija, Naren Babu i Anand Babu nisu mogli spavati. Mallik
Mahasaya je u drugoj kutiri vjebao kumbhaku. Babaji ga je
milostivo poduio tome postupku. Anand Babu i Naren Babu
zapoee razgovor.
Naren Babu ree: "Anand Babu! Uope ne mogu povjerovati
da je sklonost ka bhakti odvojena od sklonosti ka osjetilnom
uivanju, kako je rekao Brahmacarya. Duboko su me se dojmile
sve upute koje je dao Pandita Babaji. Ne mislim da ljudsko
bie zbog svoje uvjetovanosti ima zasebne sklonosti. Prirodno
zanimanje due (karakteristino za osloboeno stanje) ispoljava se
kroz funkciju uma u uvjetovanom stanju. Zato se privrenost due
pretvara u odbojnost prema Bogu i djeluje u obliku vezanosti za
zadovoljenje osjetila. Uvjeren sam da su dasya, sakhya, vatsalva
i madhurya, kakve viamo u svjetovnom ophoenju, preobrazbe
vaikuntha-rase."
Naren Babuov pravilan zakljuak glede svargiya-preme
"Svi hvale karakter onih koji imaju rajsku narav i koji u ovom
svijetu ive kao poboni ljudi. Sluga koji iskazuje bezpogovornu
odanost svom gospodaru i gospodarevu dobrobit smatra svojom
vlastitom, prijatelj koji sreu i nesreu svog prijatelja smatra
svojom vlastitom, sin koji svoj ivot posveuje ocu i ena koja
daje svoj ivot za sreu svog mua - takve pobone ljude svatko
tuje kao rajska bia. Zato je sve to je Pandita Babaji rekao o
rasi svjetovnih odnosa, poznatoj kao svargiya-rasa, u potpunosti
znanstveno i logino.
U mnogim smo romanima itali kako bi neka izuzetno predana
ena znala za odabranika svog srca rtvovati ak i ivot. Koliko se
samo simpatija i privrenosti prema njoj budi dok itamo o njenom
karakteru! Odnos izmeu mukarca i ene zasnovan je na tijelu.
Kada tijelu doe kraj, gdje e poivati ta ljubav? Jedno ivo bie
je muko, a drugo ensko - ali ne ostaju vjeno u takvom stanju,

jer razlika izmeu mukarca i ene zasnovana je samo na tijelu, ne

na dui. Zato ljubav izmeu mukarca i ene moe trajati samo do
smrti. Ako, poput vedantista, prihvatimo da se dua seli i prebiva
na rajskim planetima, te vjerujemo kako se u tom stanju ponovo
oivljava zadovoljstvo takve iskrene ljubavi, ipak ljubavni odnosi
izmeu mukarca i ene ne mogu postojati u posve osloboenom
stanju. Stoga sam spreman povjerovati kako je nesumnjivo istina
da je takva ljubav privremena, kao to je rekao Pandita Babaji."
Naren Babuov pravilan zakljuak glede vaikuntha-preme
Nema sumnje da je vaikuntha-prema vjena. Prema je
najukusnija stvar na svijetu to prihvaaju ak i najnesretniji.
Comte i drugi suhoparni spekulatori prihvaaju da je prema
utjelovljenje sveg blaenstva. Madhurya-prema je iznad dasye,
sakhye i vatsalye. To se moe shvatiti kad se vidi priroda te preme.
Kad ne bi bilo te najvrsnije preme, vaikuntha-preme, prema ne
bi bila vjena. Nema sumnje da je dostizanje te preme, koja je
prirodni ivot ivog bia, konani cilj."
Anand Babu ree: "Prema Babajijevoj podui, vaikuntha-prema
je jedini cilj ljudskog ivota. Svargiya-prema ne moe
nikad biti cilj jer je privremena. to da se onda tek kae o parthivapremi?''
Naren Babu pobija filozofiju brahmoizma
(1) Bhava ne podlijee razumu
"Brahmacarya je rekao da e bhava, premda nadmonija, biti
odvratna ako njome ne upravlja razum. Samo pogledaj kakvu
je greku napravio. Ako je bhakti utjelovljenje bhave, zato bi
njome upravljao razum koji je slijep i hrom? Ako bhava hita
ka Vaikunthi, rasuivanje e je sigurno pokuati zadrati u
materijalnom svijetu. Budui da ono zatamljuje bhakti, kako onda
osoba moe imati iskustvo Vaikunthe? Anand Babu! Razumno
odbaci razum u pitanjima duhovne prirode."
(2) Predanost ocu nije predanost
"Brahmacarya je rekao da se vatsalya-rasa oituje kada se
Bogu obratimo kao Ocu; ali u srcu se prema sveproimajuem
Gospodinu budi neopisiv osjeaj, kojeg moemo nazvati ljubavna
sklonost. Anand Babu, ne znam zato Acarya voli takvo slijepo
mudrovanje! Zato ne kaemo da je sklonost da se voli oca,

sklonost ka bhakti? Ako je ljubav usmjerena prema ocu naeg

materijalnog tijela, onda se radi o svargiya-rasi. Ali ako je ta
ista ljubav usmjerena na Svevinju Boansku Osobu, onda je to
vatsalya vaikuntha-rase - i kad u to vjerujemo, sve su nam elje
ispunjene. Uz to, sveproimajui Gospodin je Bhagavan, onaj tko
je pun sveg obilja. Kad se ovaj odnos vrsto uspostavi, ta e obilja
biti skrivena, a oitovat e se slatkoa."
alost zbog uitelja brahmoizma
"Moe se zakljuiti da su, u prirodnom savrenstvu duhovne
vezanosti ivog bia, odnosi poput vatsalye i sakhye ukljueni
u sluenje Krsne. Babaji je objasnio samo vaikuntha-rasu. Na
temelju Acarya Mahasayinog zakljuka se ini da je on nesretan.
Izgleda da je privren anta-rasi, umjesto vatsalyi i sakhyi, pa ne
shvaam kako e napredovati u znanosti o Bogu."
Ukus dvojice Babua za branu rasu
"Anand Babu! Racionalisti to mogu prezirati, ali ja udim
oboavati Gospodina, prepunog nektara, u transcendentalnoj
drai brane rase. to ti osjea?"
Anand Babu ree: "Naren Babu! Sve to si rekao dragocjeno
je poput najdragocjenijeg dijamanta. I ja takoer osjeam snanu
e za branom rasom."
Dok su tako priali, no je prola i dolo je jutro. Veinu tog
dana su proveli radei uobiajene stvari.
Pandita Babaji ponovo govori o vaikuntha-rasi
Kao i prethodnog dana, uveer su svi otili do mandape Pandite
Babajija. Nakon to ga je Haridasa Babaji ponizno podsjetio na
sinonje izlaganje, Pandita Babaji zapoe govoriti: "Neposredni
sljedbenik Gospodina Gaurange, Srila Rupa Gosvami, napisao je
dvije knjige - Sri Bhakti-rasamrta-sindhu i Srl Ujjvala-nilamani u kojima je svijet upoznao sa cjelokupnom znanou o vaikuntha-rasi.
itajui te dvije knjige osoba moe u velikoj mjeri shvatiti
znanost o rasi. Budui da se radi o obimnim knjigama, manje
inteligentnim osobama je teko brzo shvatiti njihov smisao.
Zato veina ljudi vie voli uti ove teme ukratko. Ne usuujem
se opisivati cjelokupan sadraj tih knjiga. Saeto u ispriati
samo osnovne pojedinosti. Vaisnave koji ne vide tue nedostatke
sigurno e mi oprostiti na mom ponosu nastalom iz opisivanja

ovog neizmjernog oceana rase. Sluga sam vaisnava i ivim da bih

izvravao njihove naredbe."
Zato to su vjeni, Vaikuntha i Vrhovni Brahman puni su
raznolikosti.
Kad u njima ne bi bilo raznolikosti, ne bi postojali
"Vaikuntha-rasa je vjena, bez poetka i neograniena.
Upanisade na nekim mjestima kau kako je Vrhovni Brahman
neosoban. Kad o tome govorimo, treba biti jasno da se u
materijalnom svijetu atomske estice vode, zraka i vatre istiu
po svojim zasebnim materijalnim svojstvima. Takve materijalne
razlike ne postoje u duhovnom svijetu. Meutim, u vedskoj
se knjievnosti nikad ne kae da u duhovnom svijetu nema
raznolikosti. Postojanje i raznovrsnost su istovremeno prisutni
posvuda. Sve to postoji ima zasebne odlike zahvaljujui kojima
se razlikuje od drugih stvari. Kad ne bi bilo razlike, moglo bi se
rei da ta stvar ne postoji. Kad Vrhovni Brahman ne bi sadravao
raznolikosti, kako bi se mogao razlikovati od materijalne kreacije?
Ako ne moemo ustvrditi da je Vrhovni Brahman razliit od
kreacije, onda kreacija i njen stvaratelj postaju jedno. Tada nada,
strah, rasuivanje i sve vrste znanja gube svoje postojanje."
Brahman je granica i prekriva Vaikunthe
"Da bi se Vaikuntha razlikovala od materijalne kreacije,
potrebna je neka jasna odlika. Premda je Vaikuntha apsolutna
istina, prekrasna je zbog svoje raznolikosti. Sasvim je duhovna iznad materijalne prirode. Neosobni Brahman predstavlja predio
koji prekriva Vaikunthu. To je homogena razdiobna granica gdje
materijalna raznolikost prestaje i od koje poinje raznolikost
Vaikunthe."
Vjena raznolikost uspostavlja razliku izmeu Gospodina i raznih
ivih bia
"Vrhovni Brahman i iva bia prebivaju u Vaikunthi. Tu je
Gospodinov poloaj vjeno uspostavljen raznolikou, a iva
bia vjeno prebivaju u svojim duhovnim savrenim tijelima.
Raznolikost koja tamo vlada, ne doputa da se jedno ivo bie stopi
s drugim, niti ivim biima daje priliku da se stope s Gospodinom.
Ova raznolikost uspostavlja meusobne razlike, okolinu i odnose.
Ne moe se rei da je raznolikost neto to je iznad Bhagavana.

Sudarana cakra je raznolikost u obliku Gospodinovog oruja.

To je prva mo Gospodinove energije."
Mo raznolikosti je trojaka - sandhini, samvit i hladini
"Gospodinova nepojmljiva energija pokazuje svoju mo u obliku
raznolikosti poput Gospodinovog tijela, tijela ivog bia, njihova
odnosa i oblika duhovnog podruja.
Postoje tri vrste moi koje posjeduje energija raznolikosti:
sandhini, samvit i hladini. Iz moi sandhini oituje se svo
postojanje. Postojanje tijela, smrti, vremena, druenja, sastojka
itd. sainjeno je od sandhini. Svi odnosi i osjeaji oituju se iz
samvit. Cjelokupna rasa oituje se iz hladini. Postojanje, kao i
odnosi i osjeaji imaju svoj vrhunac u rasi. Oni koji ne prihvaaju
raznolikost, impersonalisti, suhi su i jalovi. Raznolikost je sutina
uivanja."
Svijet je pun materije i neist dok je Vaikuntha duhovna i ista
"Zavrimo sada s jednom temom. Vaikuntha je cinmaya, ili
duhovna, ivo bie je duhovno, Bhagavan je duhovan, njihov
odnos je duhovan, aktivnosti koje se tamo odvijaju su duhovne
i svi rezultati su duhovni. Je li vam jasno? Kao sto je materijalni
svijet sainjen od materijalnih elemenata, tako je i duhovni svijet
sainjen od duhovne supstance. to je cit? Raznolika materija,
suptilna materija ili neto suprotno od materije? Nita od toga. Cit
je idealni element. Koliko je cit ista, toliko je materija neista."
Znaenje cit - znanje steeno samadhijem, atma i njeno tijelo
"Kad govorimo o cit, odmah ju usporeujemo sa znanjem. Kako
je to mogue? Nae se znanje temelji na materiji, a je li to sluaj i
sa cit? Ne. Ako se isto znanje stekne od atme putem samadhija,
tada se moe iskusiti znanje povezano sa cit. Rije cit se ne odnosi
samo na atmu. Atmina konstitucija, ili tijelo, sainjena je od cit.
Nepojmljiva energija vjeno oituje sklop sastojaka po imenu cit.
Iz tog se sklopa u Vaikunthi vjeno oituju prebivalite, tijela i
druga parafernalija. Atma pripada Vaikunthi, i to je razlog zato
odlike cit slijede atmu u ovom svijetu i odraavaju supstancu po
imenu materija.
Stoga je supstanca cit suptilnija i prijatnija od materije, suptilne
materije, bilo kakve materije ili onoga to je suprotno materiji
-- nirviese."

Postoje dvije vrste cit, ili svjesnosti - pratyag i parag

"Cit i svjesnost su jedna te ista supstanca. Osoba treba poneto
znati o rijei caitanya. Postoje dvije vrste caitanve - pratyag i
parag. Kada su vaisnave uronjeni u premu, tada se javlja pratyag
caitanya, ili unutarnje znanje. Kada se zaokupljenost premom
prekine, osoba se vraa na razinu vanjskih osjetila i tada se javlja
parag caitanya. Parag caitanya nije cit, ve njena sjenka.
U osloboenom stanju posjedujemo duhovni oblik, a u
uvjetovanom oblik kojeg tvore nerazgovijetna materija i duh. U
osloboenom stanju uivamo u vaikuntha-rasi, a u uvjetovanom
trebamo tragati za njom. Ve smo govorili o rasi u kojoj se u tom
stanju moe uivati (ali u iskrivljenom obliku)."
Uvod u pet rasa - santa, dasya, sakhya, vatsalya i madhurya
"Cit supstanca je u potpunosti puna rase. Ovisno o vrsti odnosa,
postoji pet vrsta rasa. Santa-rasa je prva. U anta-rasi imamo
nekoliko bhava, ili osjeaja, poput utoita do Gospodinovih
stopala, nestanka materijalnih nevolja i gubitka ukusa za sve
izuzev Bhagavana. Kada nestane suhoparni impersonalizam ili
koncepcija Brahmana, budi se anta-rasa. Sanaka, Sanatana,
Sananda i Sanat-kumara su u poetku bili impersonalisti, ali onda
su se predali Gospodinu i uronili u anta-rasu. Ova rasa u sebi
sadri sthayi-bhavu, vibhavu, anubhavu i sancari-bhavu, no jo
uvijek u neoitovanom stanju. Sthayi-bhava je, u svom obliku
rati, uvijek prisutna u anta-rasi, ali budui da se ne njeguje, ne
razvija se u premu.
Ako se nekom sreom rasa povea, budi se druga razina rase
dasya. U tom stanju bhakta osjea: 'Gospodin je moj gospodar',
i javlja se prisna privrenost koja jaa odnos ljubavi. Privrenost,
ili rati, u sthayi-bhavi, razvija se u ovoj rasi u oblik preme.
Gospodin i ivo bie tako prihvaaju uzajamni odnos u kojem je
Gospodin gospodar, a ivo bie sluga.
Trea rasa je sakhya. Privrenost sthayi-bhave u ovoj rasi
raste od razine preme do pranaye - ljubavi. Strahopotovanje,
koje je postojalo u odnosu gospodar-sluga, nestaje, a vjera postaje
vrsta.
etvrta rasa je vatsalya. Privrenost u ovoj rasi nadilazi premu
i pranayu i dostie snehu. Vjera u ovoj rasi dalje jaa.
Peta rasa je madhurya. Privrenost, ili rati, sthayi-bhave u
ovoj rasi nadilazi premu, pranayu i snehu i razvija se u manu,

bhavu, ragu i, na kraju, u mahabhavu. Vjera u ovoj rasi toliko

naraste da Gospodin i bhakta duom i srcem postaju jedno."
Razna podruja Vaikunthe i rase koje u njima preovladavaju
"U Vaikunthi je prisutno svih pet rasa. Njeno vanjsko podruje
puno je obilja, dok je unutarnje puno slatkoe. Gospodin Narayana
prebiva u podruju obilja, a Gospodin Krsna u podruju slatkoe.
Ovo podruje slatkoe dijeli se na dva dijela - na Goloku i na
Vrndavanu.
Santa i dasya su uvijek prisutne u podruju obilja, dok su sakhya,
vatsalya i madhurya vjeno prisutne u podruju slatkoe.
Ovisno o sklonosti ivog bia, ono prebiva i uiva u
odgovarajuem podruju."
Deseta zraka
Razmatranje o rati, - rati je korijen rase
"Rasa se ne javlja a da nije pomijeana s ove etiri bhave sthavi-bhdvom, anubhavom, vibhavom i sancari-bhavom.
Osoba prvo mora razmotriti sthayi-bhavu. Prilikom izazivanja
rase, prevladavajua se bhava naziva sthayi-bhava. Rati je sama
po sebi sthayi-bhava, jer kada rati zadobije ukus, to je rasa. Kada
je rati potpomognuta vibhavom, anubhavom i sancari-bhavom,
prelazi u rasu. Vibhava, anubhava i sahcari-bhava same po sebi
ne prelaze u rasu. Vibhava je imbenik koji budi rasu, anubhava je
aktivnost koja budi rasu, a sancari-bhava je ona koja potpomae
buenje rase. Dakle, rati je korijen rase, vaibhava njen uzrok,
anubhava aktivnost, a sahcari-bhava podrka. Ova stanja vae
za svih pet vrsta rase, naime za santu, dasyu, sakhyu, vatsalyu i
madhuryu."
Razmatranje o rati (1)
Njena tri razliita simptoma su: puna bhave, puna udnje i puna
elje
"to je rati? Odgovor sthayi-bhava. Nita nije jasno!
Rati je povoljan izraz snane udnje i radosti. Ona je atmina
osnovna funkcija. Atma je puna znanja. Njena je funkcija, stoga,
pravljenje razlike razluivanje. Dvije su vrste razluivanja
jedno je misaono, a drugo puno rase. Kada se njeguje misaono
razluivanje, razotkrivaju se sve grane znanja. Kada se oituje

razluivanje puno rase, naziva se rati. Simptomi rati su da je

povoljna, ili puna osjeaja koji Su namijenjeni zadovoljstvu
oboavanog Gospodina; puna je radosti, ili snane udnje prema
oboavanom Gospodinu; i puna je snane elje da oboavanog
Gospodina uini zadovoljnim."
Razmatranje o rati (2)
Nastanak tenje za rasom naziva se rati, a ne ruci
"Poetak duine prve tenje za rasom naziva se rati. Neki
ljudi poetak te tenje zovu ruci, ali to nije prikladan naziv,
jer se poetak duine tenje za rasom sa znanjem naziva ruci.
Poetak tenje za istom rasom naziva se rati. Nastanak tenje za
istim znanjem naziva se vedana. Budui da druge bhave nalaze
oslonac u rati, i mogu postojati prilikom buenja rase, rati se
naziva sthayi-bhava. U vaikuntha-rasi se spontana privrenost
samom sebi naziva sthayi-bhava. U svargiya-rasi, sthayi-bhava
je mentalna privrenost. Zato su obini ongleri rijeima opisali
ovu rati kao ushit uma. U parthiva-rasi je ono to donosi ushit
osjetilima, dakle ta rati, poznata kao sthayi-bhava.
Kako se svaki od pet odnosa, poevi sa santom i dasyom,
pridodaje bhavi, oituje se skrivena rati, koja se postupno preobrazu je
u prernu, snehu, pranayu, manu, rati, ragu, anuragu i, na kraju, u
mahabhavu. Njegovanjem rati, njeguje se i eljena rasa."
Razlika izmeu visaye i arave, dviju vrsta alambane unutar vibhave
"Dvije su vrste vibhava - alambana i uddipana. Arava je
ono to posjeduje rati. Visaya je objekt neije rati. Premda je
Apsolutna Istina jedna, postoje razliiti primjeri u razliitim
rasama. Gospodin Narayana je primjer rase obilja, a ri Krsna
rase slatkoe. Dati u jedan primjer posluivi se rngara-rasom.
Krsna i Njegovi bhakte primjer su alambane. U sluaju Krsnine
vezanosti za Njegove bhakte, asraya je Krsna, a visava je bhakta.
A u sluaju vezanosti bhakte za Krsnu, visava je Krsna, a asraya
je bhakta."
Uddipana unutar vibhave
"Uddipana obuhvaa sve odlike asraye i visaye. Tonije,
uddipana predstavlja odlike visaye koje privlai rati. Odlike Sri
Krsnacandre, prepune slatkoe, nemaju ni granica ni kraja. iva
su bia oarana tim odlikama, koje predstavljaju uddipanu njihove

vezanosti za Krsnu. Krsnacandra je takoer privuen odlikama

bhakta, kao to je njhova ljubav. Sve te odlike predstavljaju
uddipanu Krsnine vezanosti. Ta bhava, koja je povezana sa
oitovanjem vezanosti, potinjena je vibhavi."
Brana se rasa javlja u dva oblika - svakiya i parakiya - o kojima se
na ovom skupu ne bi smjelo razgovarati
"U rngara-rasi, Krsna je purusa, a svi bhakte su stri. ili
uivani. Krsna je mu, a bakte su Njegove ene. Sto se tie
svakiye i parakiye, to su povjerljive istine o kojima svatko treba
osobno uiti, sjedei do stopala svog duhovnog uitelja. Ako
bih te teme objanjavao ovako javno, na skupu, to bi moglo biti
pogubno za nekvalificirane bhakte. Do viih istina se ne moe
doi ako osoba nije utemeljena na vioj razini. Ba kao to se vie
znanje, prisutno u cjelokupnoj znanstvenoj literaturi, spoznaje
postupno, tako se i do povjerljivih istina u devocijskoj literaturi
dolazi odgovarajuom kvalifikacijom."
Osoba nije kvalificirana ni za jednu rasu osim za svoju vlastitu
"Onaj tko je bhakta u anta-rasi, drhti dok se Gospodinu
obraa kao prijatelj. Onaj tko je bhakta u vatsalva-rasi, oklijeva
da se Gospodinu obrati kao muu. Onaj tko je sluga u branoj
rasi svakiye, nikako nije u stanju iskazati manu, ili ljutnju, i druga
raspoloenja vamya bhakte. Veliki rasike, poput Jayadeve, znaju da
se Krsna potinjava Svojim bhaktama u onolikom omjeru kolike
su njihove kvalifikacije. Vi ste takoer rasika-bhakte, pa vam
stoga vie neu govoriti o ovoj temi. Izuzev ovih osnovnih stvari
o rasa-tattvi, neu ulaziti u suptilne detalje. Sto se tie vibhave,
objasnit u je do toke kada Krsna postaje alambana, ili utoite,
kao mu i ljubavnik, i kada se bhakte opredjeljuju za jednu od tri
vrste ljubavne relacije - svakiyu, parakiyu i sadharanu. Sve se
ovo moe detaljno upoznati prouavanjem Ujjvala-nllamanija."
Anubhave
"Postoje dvije vrste anubadva: ( I ) angika i ( I I ) satvika. Neki
ljudi opisuju satvika-anubadvu kao neovisnu granu. Sutina e,
meutim, biti ista.
(I) Angika-anubhava se dijeli na tri vrste:
(A) alankara, ukrasi osjeajne ljubavi; (B) udbhasvara,

vanjska oitovanja osjeajne ljubavi i (C) vacika, rijei koje

oituju osjeajnu ljubav.
(A) Postoje tri vrste alaakare:
(1) angaja, u odnosu na tijelo; (2) ayatnaya, u odnosu na
jastvo; i (3) svabhavaja, u odnosu na prirodu.
(1) Postoje tri vrste angaja anubhave'.
(a) bhava, zanos; (b) hava, geste; (c) hela, nemar.
(2) Postoji sedam vrsta ayatnaja anubhave:
(a) obha, ljepota; (b) kanti, sjaj; (c) dipti, blistavost;
(d) madhurya, slatkoa; (e) pragalbhata, bestidnost;
(f) audarya, velikodunost; i (g) dhairva, strpljivost.
(3) Postoji deset vrsta svabhavaja anubhave:
() lila, zabave; (b) vilasa, uivanje; (c) vicchitti,
raskid; (d) vibhrama, zbunjenost; (e) kilakincita; (f)
mottayita;(g) kuttamita; (h) vivvoka, zanemarivanje;
(i) lalita, ljupkost; i (j) vikrta.
Tako zavrava opis (A) alankara anubhava.
(B) Postoji pet vrsta udbhasvara:
( i ) vea-bhusara saithilya, otputanje pojasa i rasputanje
odjee i kose; (2) gatra-motanam, izvijanje tijela; (3)
jrmbha, zijevanje; (4) ghranasya phullatvam, drhtanje
prednjeg dijela nosnica; i (5) nihsvasa- pravasa, teko
disanje.
(C) Postoji dvanaest vrsta vacika anubhava:
( i ) alapa, (2) vilapa, (3)samlapa, (4)pralapa, (5)anulapa,
() upalapa, (7) sandea, (8) atidea, (9) apadea, (10)
upadea, (11) nirdea, i (12) vyapadea.
Tako zavrava opis angika anubhava.
( II ) Postoji osam vrsta satvika anubhava:
( i ) stambha, zapanjenost; (2) sveda, znojenje; (3) romanca,
jeenje koe; (4) svarabhanga, zastajanje glasa; (5) vepathu,
drhtanje; (6) vaivarnya, promjena boje tijela; (7) aru, pla;
i (8) pralaya, propast."
Razmatranje razlike izmeu angika i satvika anubhava
"Ukoliko se rasuivanjem ne spozna suptilna razlika izmeu
ange i satve, gore spomenute podjele nee nikada dobiti smisao.
Citta upravlja svim angama. Iskrivljena citta se nazive satva. U

stanju satve, kako se bhave oituju i proimaju udove, tako se,

sukladno mjestu njihova nastanka, nazivaju satvika vikara. Ali
sve se angika bhave bude u svakom dijelu tijela i sjaje. Satvika
vikare se bude u svakoj satvi. Sve se angika vikare bude u angika
bhavama. Potrebno je neko vrijeme da se shvate ove suptilne
podjele."
Trideset tri sancari-bhave
"Kao to su sthavi-bhava i vibhava dvije glavne podjele
povezane sa rasom, tako se anubhava smatra jednom glavnom
podjelom. Kao to je anubhava jedna podjela, tako su i sve
sancari-bhave jedna podjela. Trideset tri vrste su: (1) nirveda,
ravnodunost; (2) visada, mrzovolja; (3) dainya, krotkost; (4)
glani, osjeaj da se nalazimo u loem poloaju; (5) srama, umor;
(6) mada, ludilo; (7) garva, ponos; (8) sanka, sumnja; (9) trasa,
ok; (10) avega, jaki osjeaj; (11) unmada, ludost; (12) apasmara,
zaboravnost; (13) vyadhi, bolest; (14) moha, zbunjenost; (15)
mrti, smrt; (16) alasya, lijenost; (17) jadya, tjelesna nesposobnost;
(18) vrida, sram; (19) avahittha, sakrivanje; (20) rti, sjeanje;
(21) vitarka, dokazivanje; (22) cinta, kontemplacija; (23) mati,
panja; (24) dhrti, ustezanje; (25) harsa, radost; (26) autsukva,
udnja; (27) augrya, nasilje; (28) amarsa, ljutnja; (29) asuya,
ljubomora; (30) capalya, besramnost; (31) nidra, spavanje; (32)
supti, duboki san; i (33) prabodha, buenje."
Vyabhicari-bhava
"Ove sancari-bhave se takoer mogu nazvati vyabhicari-bhavama.
Sve one hrane rati sthayi-bhave. Ako se sthayi-bhava
usporedi s oceanom, tada se ove sancari-bhave mogu usporediti
s valovima. Kao to se valovi s vremena na vrijeme brzo uzdiu
i ire ocean, tako i sancari-bhave ire rasu opetovano natapajui
rati rasa sadhake. Ove sancari-bhave osobito hrle prema sthayi-bhavi
i zato se nazivaju vyabhicari-bhavama."
Sancari-bhave hrane rati
"Sve sancari-bhave predstavljaju posebna stanja zanosa u srcu.
Ove trideset tri vrste zanosa prirodno se javljaju u srcu. Kada se u
nekom probudi brani odnos s Krsnom, onda dolazi do sancari-bhava
brane rase. Ti razni zanosi posjeduju kontradiktornu
prirodu. Ne djeluju svi istovremeno. Sancari-bhave se bude

ovisno o vrsti rase koja je na snazi. Ponekad se budi nirveda,

a ponekad mada. Ponekad se budi alasya, a ponekad prabodha.
Ponekad se budi visada, a ponekad harsa. Ponekad se budi moha,
a ponekad mati. Kako rati moe jaati ako se ne probude ove
sancari-bhave?"
Rati pomijeana s neijim karakteristinim odnosom predstavlja
premu
"Sad ete uvidjeti da je rati u obliku sthayi-bhave poput
junaka. Vibhava povezana s njom predstavlja junakov prijestol.
Anubhava, u obliku aktivnosti, predstavlja junakovu mo, a
sancari-bhave su vojnici. U skladu s razliitim odnosima oituje
se pet vrsta rasa. Rati je poput nedjeljivog korijena znanosti
0 rasi. Kada je rati sama, naziva se rati, ali kada se povee s
neijim odnosom, postaje prema. Kao to rati dostie vibhavu
kada uzme utoite neijeg odnosa, tako se, takoer, preobraava
1 u odgovarajuu premu kada se povee s neijim odnosom. Kako
ta rasa narasta, sadhaka naputa ostale rase. Najpovoljnija i
najbolja je ona rasa u kojoj osoba napreduje. Ovo je razmatranje
0 ustrojstvu znanosti o rasi".
Komparativno prouavanje rase uz nepristrano razmatranje, kao i
razmatranje o anta-rasi
"Nepristrano gledajui, dasya-rasa je iznad anta-rase.
Sakhya-rasa je iznad dasya-rase. Vatsalya-rasa je iznad sakhya-rase,
a madhurya-rasa je iznad vatsalya-rase. Ova je usporedba
uinjena nepristrano. U anta-rasi je prisutna samo rad; vibhava,
1 sancari-bhava su jo nerazvijene. U tom stanju, odbacivi mavu,
sadhaka je duhovno utemeljen i doima se gotovo impersonalnim,
poput nevidljive materije. Premda je to neka vrsta osloboenja,
ne uiva se u plodu osloboenja. Nevidljiva rati je slaba poput
nestvarnog cvijeta na nebu. Za naprednijeg su sadhaku ti rezultati
uistinu beznaajni. Ma koliko brahmoistiki sadhaka veliao taj
poloaj, vaisnava zna da on nije nita bolji od maternice."
Razmatranje o dasya, sakhya, vatsalya i madhurya rasi
"Kada se pridoda vibhava, budi se dasya-rasa. Postoje dvije
vrste dasya-rase - siddha-dasya i unnati-garbha. U siddha-dasyi,
dasya je granica. U unnati-garbha-dasyi niu sakhya, vatsalya i
madhurya.

Tako se i sakhya dijeli na dvije vrste - siddha i unnati-garbha.

U siddha-sakhyi nalazimo da su rati, prema i pranaya postojane.
U unnati niu vatsalya i brani osjeaji.
Vatsalya je uvijek siddha. Ne prelazi u neku drugu rasu.
Sakhya njegovanjem prelazi u vatsalyu ili madhuryu. Premda je
vatsalya jedan oblik vrhunca, nia je od madhurye. U madhurya-rasi
se pranaya, mana, sneha, itd. ne oslanjaju ni na to. Potpuno
su neovisne."
Osoba mora spoznati rasa-tattvu uivajui u njoj sa Sri Gurudevom
"O sveti vaisnave! Ukratko sam izloio znanost o rasi. Rekao
sam samo par rijei, jer vie se o ovome ne moe rei. U rasi se
treba uivati. Osoba ju ne moe spoznati samo sluanjem. Kada
kuate istu rasu, spoznajete osjeaje koji se javljaju. To se ne moe
iskazati rijeima. Ako netko od prisutnih nije iskusio rasa-tattvu,
treba uzeti utoite odgovarajueg gurua, povjerljivo kuati rasu
i spoznati tu znanost. Ne mogu vie nita rei. Nudei beskrajno
potovanje pred stopalima vaisnava, ovdje zavravam."
Anand Babu i Naren Babu dostiu razinu vaisnava
Zadovoljni nektarskim rijeima Pandite Babajija, svi vaisnave
povikae: "Sadhu! Sadhu!" i vratie se u svoja prebivalita. Nakon
to su uli Babaji Mahasayu, Anand Babu i Naren Babu osjetie
arku elju da piju nektar rase. Obojica uzee utoite Yogi
Babajija ne bi li primili daljnje upute o rasi. Ono to su primili
sa stopala ri Gurua previe je povjerljivo da bi se o tome pisalo.
U skladu sa svojim prijanjim aktivnostima, Mallik Mahasaya je
postao majstor yoga-sastre. Ali uope nije mogao shvatiti znanost
o rasi.