Filozofski fakultet u Rijeci

Odsjek za filozofiju

Seminar iz Filozofije matematike

GOTTLOB FREGE:
POJAM I OBJEKT

Student: Dajana Bo njak

Smjer: filozofija - engleski jezik i knji evnost
Akademska godina: 2005/2006

1. UVOD

Posebnu pa nju distinkciji izme u pojma i objekta, Gottlob Frege posvetio je u svome
lanku ''O pojmu i predmetu''. 1 lanak je, s jedne strane nastao kao odgovor na kritike Benna
Kerryja upu ene Osnovama aritmetike i drugim Fregeovim spisima, a s druge strane iz
potrebe da se ta tema razradi detaljnije nego to je to bilo mogu e u Osnovama. Tema ovog
seminarskog rada upravo je ta razlika izme u pojma i objekta onako kako je obja njava sam
Frege. U tu svrhu bit e analizirani za to klju ni dijelovi spomenutog lanka, uz oslanjanje na
jo dva autorova lanka, to nije lanke ''Funkcija i pojam'', te ''O smislu i zna enju''.2

2. POJAM I OBJEKT

Na samom po etku svoga lanka ''O pojmu i predmetu'' Frege upozorava na to da se rije
''pojam'' upotrebljava u vi e nego jednom smislu; ponekad u psiholo kom, ponekad u logi kog
smislu. On se kao estoki protivnik psihologizma, ograni ava na njezinu logi ku upotrebu.
'' Rije ''pojam'' upotrebljava se razli ito, dijelom u psiholo kom, dijelom u logi kom smislu, a
dijelom mo da u nejasnoj mje avini obojega. Kada jednom postoji takva sloboda, ona svoje prirodno
ograni enje nalazi u zahtjevu da se vrsto dr imo jednom prihva enoga na ina upotrebe. Odlu io sam
da se strogo dr im logi ke upotrebe.''3

Sukladno tome, Kerryjeve kritike posljedica su brkanja Fregeove upotrebe sa svojom

vlastitom. Pritom je va no napomenuti da Frege svoje obja njenje pojma ne zami lja kao
pravu definiciju jer ''ono to je logi ki jednostavno u navlastitu se smislu ne mo e definirati''4,
ali treba odgovaraju i naziv. Taj naziv emo morati iskovati jer prirodni jezik ne nudi
dovoljno precizan izraz. Osim u slu aju rije i za ''logi ki jednostavne pojmove'', prirodan
jezik mo e nas zavesti i u slu aju vrlo uobi ajenijih rije i koje upotrebljavamo u
svakodnevnom govoru. Naime, razlika izme u pojma i objekta u prirodnom jeziku nije
precizna. esto se doga a da jedna te ista rije u jednom slu aju imenuje pojam, a u drugom
predmet.5 Rije ''konj'', npr., u re enici ''Ovo je konj'' ozna ava pojam, dok u re enici ''Ovaj

Vidi ''O pojmu i predmetu'' u Gottlob Frege, Osnove aritmetike i drugi spisi, Kruzak, Zagreb, 1995., str.195211.
2
Spomenuti lanci su tako er objavljeni u Gottlob Frege, Osnove aritmetike i drugi spisi, Kruzak, Zagreb, 1995.
3
Ibid., str.195.
4
Ibid., str.196.
5
''Ne smijemo se dati zavarati time to jezik ponekad upotrebljava istu rije sad kao vlastito ime, sad kao rije za
pojam''. Ibid., str.205.

konj je crn'' ozna ava pojedina an objekt. U logi ki idealnom jeziku tako ne to ne bi bilo
mogu e stoga to bi svaka rije morala stajati za to no jedan objekt, pojam ili relaciju.
Me utim, Frege smatra da se i iz sintakti ke strukture prirodnog jezika, ovakvoga kakav on
jest, mo e jasno povu i granica izme u pojma i objekta iako se ona na prvi pogled mo e initi
nejasnom. A to je mogu e upravo iz razloga to ''razlika izme u pojma i objekta vrijedi
apsolutno''.6 Pojam jest predikativan; on je zna enje gramati kog predikata. Suprotno tome,
ime predmeta (vlastito ime) ne mo e samostalno stajati kao gramati ki predikat. (O
predikativnoj naravi pojma re i emo ne to vi e kasnije.)
Poku ajmo s primjerima koje (u ne to druga ijem obliku) koristi i sam Frege. Re enice
''To je Aleksandar Veliki'', ''To je broj etiri'', ''To je planet Venera'' naizgled iskazuju ne to o
ne emu (u ovom slu aju, o Aleksandru Velikom, broju etiri i planeti Veneri) na isti na in
kao re enice ''To je zeleno'' ili ''To je sisavac''. Me utim, obratimo li pa nju na upotrebu rije i
''jest'' u prvom i drugom slu aju, razlika je o ita. U drugom slu aju ''je'' slu i kao kopula, dok
u prvom slu aju ono ozna ava identitet (mo emo je zamijeniti s ''isto kao i'', ''ni ta drugo
nego'', ''identi no s''7). Kopulu u nekim slu ajevima mo e zastupati i sam glagolski oblik
predikata, npr. ''Ovaj list je zelen'' mo emo izraziti i pomo u re enice ''Ovaj list se zeleni''.
Kod iskaza identiteta tako ne to nije mogu e. U re enici ''Danica je Venera'', ''je'' ini
sadr ajno bitan dio predikata to ujedno zna i i da u rije i ''Venera'' nije sadr an cijeli
predikat. Cijeli predikat glasi ''je Venera'' ili ako zamijenimo ''jest'' sa ''identi no s'', ''identi na
s Venerom'', i to je pojam, ali ''Venera'' je samo dio predikata; ona je predmet jer kako Frege
ka e ''Pojam je za me mogu i predikat nekog singularno prosudljivoga sadr aja, a predmet je
njegov mogu i subjekt''. 8 Tako er ''pojam je zna enje predikata, a predmet je ono to
nikada ne mo e biti itavo zna enje predikata, ali mo e biti zna enje subjekta''.9 Ono to se
zna i, iskazuje jest ''identi no s Venerom'' ili ''ni ta drugo nego Venera'' i iako pod taj pojam
potpada samo jedan jedini objekt, on zbog toga ne prestaje biti pojmom.10
Jo jedan na in da se sagleda razlika izme u pojma i objekta jest na primjeru koji je
ponudio Benno Kerry tvrde i da postoje pojmovi koji su ujedno i predmeti: ''pojam 'konj' jest
lako polu ljiv pojam''.11 U ovom slu aju dvije rije i ''pojam 'konj''' ozna avaju predmet, a ne
jedna -'konj', kao to je mislio Kerry. Me utim one tada ne ozna avaju i pojam, u Fregeovom
smislu. Na ovom mjestu va no je spomenuti i ulogu gramati kih kategorija kroz koje se
6

Ibid., str.196.
Ibid., str.197.
8
Gottlob Frege, Osnove aritmetike,66 bilj., u Osnove aritmetike i drugi spisi, Kruzak, Zagreb, 1995
9
''O pojmu i predmetu'' u Osnove aritmetike i drugi spisi, Kruzak, Zagreb, 1995. str. 202.
10
Vidi Gottlob Frege, Osnove aritmetike,51, u Osnove aritmetike i drugi spisi, Kruzak, Zagreb, 1995.
11
Ibid., str.198.
7

nazire sama razlika izme u pojmova i objekata. Pod gramati kom kategorijom ovdje mislim
na odre ene lanove i pokazne zamjenice koji ine bitnu razliku kod zna enja rije i. Naime,
op enite rije i za pojmove upotrebljene bez odre enog lana ili pokazne zamjenice, ili s
neodre enim lanom ozna avaju upravo pojam; me utim, zajedno s odre enim lanom ili
pokaznom zamjenicom isti izrazi ozna avaju predmet.
U slu aju kada elimo ne to re i, iskazati o pojmu, taj iskaz postaje sadr aj gramati kog
predikata. Zbog onoga to Frege naziva predikativnom naravi pojma, ne mo emo o ekivati
pojam i na mjestu gramati kog subjekta. Prije no to pojam postane subjekt, on se mora
''preina iti'' u predmet tj. ''biti zastupljen predmetom''.12 Tako je u slu aju prethodnog
primjera, rije ''konj'' od pojma postala predmetom, upravo stavljanjem rije i ''pojam'' ispred
''konja''. Me utim, pojam ne mo emo u initi predmetom, a da ga ne promijenimo.13 Stoga
sada cijeli izraz ''pojam 'konj''' trebamo shvatiti kao vlastito ime koje je li eno predikativne
naravi.
''Predikativna narav'' vjerojatno je jo jedan od izraza koji zahtijevaju detaljnije poja njenje
u ovom slu aju. Sam Frege u svom lanku isti e da je ''predikativna narav pojma samo
poseban slu aj potrebe za dopunom ili nezasi enosti''.14 Da bi objasnili predikativnu narav
potrebno je stoga, uvesti jo jedan izraz, a to je ''(ne)zasi enost''.
Glavna razlika izme u pojma i objekta le i u razumijevanju logi ke cjeline. Frege smatra
da se nijedna cjelina ne bi mogla odr ati kada bi bila sastavljena od zasi enih izraza.15 Da bi
uop e mogli razmatrati mogu nost slo enih logi kih cjelina potrebno je pretpostaviti da se
one sastoje od kombinacije dviju vrsti logi kih komponenti: zasi enih ili potpunih i onih koje
trebaju dopunu - nezasi enih. Na ontolo koj razini Frege nezasi ene entitete naziva
pojmovima ili relacijama, a zasi ene objektima. S ontolo kom razinom podudara se
sintakti ka.16 Na sintakti koj razini ti se entiteti odra avaju u kategorijama:
1) vlastitih imena (zasi eni), te
2) gramati kim predikatima odnosno funkcijskim izrazima (nezasi eni).
Vlastito ime je u Fregeovom smislu bilo koji izraz koji imenuje tj. referira na to no jedan i
samo jedan odre eni objekt. Tako u kategoriju vlastitih imena spadaju:
a) jednostavna imena objekata, kao to su npr. 'Venera', '2' i ''

12

Ibid., str 200.

Vidi Gottlob Frege, Osnove aritmetike,str.20., u Osnove aritmetike i drugi spisi, Kruzak, Zagreb, 1995
14
''O pojmu i predmetu'' u Gottlob Frege, Osnove aritmetike i drugi spisi, Kruzak, Zagreb, 1995., str.201.
15
''od dijelova neke misli ne smiju svi biti zatvoreni, nego barem jedan mora na neki na in biti nezasi en ili
predikativan, ina e oni ne bi mogli prianjati jedan uz drugoga.'' Ibid., str.210.
16
Kako sam Frege ka e: ''jezi na [se] razlika tako dobro podudara sa stvarnom''. Ibid., str.199.
13

b) slo ena imena koja ozna avaju objekte, kao to su npr. 'glavni grad Hrvatske', '22 ',
'3+1'; te
c) re enice.
Suprotno tome, predikat kao nezasi eni izraz za svoju referenciju ima funkciju.17 Funkcije
su bitno nepotpune u smislu da sadr e prazno mjesto koje kada je popunjeno argumentom
rezultira slo enim izrazom koji referira na objekt (slu aj gore naveden pod b)) ili pak, itavom
propozicijom (c). Prazno mjesto upu uje na to da su izrazi koji ozna avaju funkcije
nepotpune (nezasi ene) za razliku od vlastitih imena navedenih pod a), b) i c). Tako npr. kada
funkciju ''kvadratni korijen iz ( )'' (gdje '( )' ozna ava prazno mjesto za ono to Frege naziva
argumentom) dopunimo imenom koje referira na broj, npr. 4, dobivamo slo eni izraz
''kvadratni korijen iz 4'' koji referira opet na broj odnosno objekt. Isto vrijedi i za tvrdnje; ''( )
je osvojio Galiju'' jest funkcija koja kada je dopunjena s ''Cezar'' rezultira gotovom
propozicijom. Na taj na in nezasi eni izrazi odnosno funkcije sudjeluju u formiranju vlastitih
imena odnosno zasi enih izraza.
Va no je napomenuti da Frege u kategoriju objekata osim samih fizi kih predmeta i
psiholo kih doga aja ubraja i apstraktne entitete kao to su skupovi, brojevi, ali i istinosne
vrijednosti.18 Stoga jednom kada funkcija (pojam ili relacija) biva nadopunjena argumentom
(vlastitim imenom koje ozna ava to no jedan objekt) u slu aju re enica, ona za svoju
referenciju dobiva jednu od istinosnih vrijednosti odnosno - predmet, prema Fregeu.19 Npr.
funkcijski izraz '( )>2' koji ozna ava pojam biti ve i od 2 pridru uje svaki objekt ve i od 2
istinosnoj vrijednosti istine, a sve ostale objekte (manje od 2) istinosnoj vrijednosti la i. Osim
toga, funkciju koja sadr i jedno mjesto za argument Frege naziva pojmom, dok onu s dva ili
vi e mjesta naziva relacijom.
U slu aju pojmova va no je tako er, razlikovati pojmove prvog stupnja od pojmova
drugog stupnja jer bi nas nerazlikovanje istih moglo navesti na pogre ku sli nu onoj koju je
po inio Kerry tvrde i da postoje pojmovi koji su ujedno i predmeti. Naime, Frege pojmove
koji u svojoj ekstenziji imaju predmete naziva pojmovima prvog stupnja, dok one koji u
svojoj ekstenziji imaju (opet) pojmove naziva pojmovima drugog stupnja. Ti pojmovi
me usobno se bitno razlikuju iako su sli ni. Da bi istaknuli sli nost, ali i razliku Frege

17

O odnosu funkcije i pojma Frege raspravlja u svome lanku ''Funkcija i pojam''. Vidi u Gottlob Frege Osnove
aritmetike i drugi spisi, Kruzak, Zagreb, 1995.,str. 139-165.
18
Vidi ''O smislu i zna enju'' u Gottlob Frege, Osnove aritmetike i drugi spisi, Kruzak, Zagreb, 1995., str.167194.
19
Vi e o odnosu funkcije tj. re enice i istinosne vrijednosti vidi u ''Funkcija i pojam'' u Gottlob Frege, Osnove
aritmetike i drugi spisi, Kruzak, Zagreb, 1995., str. 139-165.

predla e da za predmet ka emo kako ''potpada pod pojam prvog stupnja'', a za pojam da
''potpada u pojam drugog stupnja.''20
Za kraj, va no je imati na umu jo jednu distinkciju kada govorimo o pojmovima i
objektima, da ne bi do lo da zabune. U slu aju pojma govorimo o njegovim obilje jima, a u
slu aju objekta o njegovim svojstvima. Tako kada ka emo da odre eni objekt ima neko
svojstvo to je isto kao da ka emo da taj objekt potpada pod taj pojam. Tako je npr.
''pravokutan'' svojstvo trokuta koji potpada pod pojam ''biti pravokutan trokut'', me utim ono
nije obilje je tog pojma. Da bi pokazao da ne to mo e biti i svojstvo i pojam, ali ne istoga,
Frege koristi ovaj primjer: ''2 je pozitivan cijeli broj manji od 10.'' Pri emu su biti pozitivan
broj, biti cijeli broj, biti manji od 10 svojstva predmeta 2, ali su ujedno obilje ja pojma
pozitivan cijeli broj manji od 10. Sam pojam me utim nije ni pozitivan, ni cijeli broj niti je
manji od 10.

3. ZAKLJU AK

U ovom seminarskom radu poku ali smo prikazati i objasniti neke osnovne karakteristike
pojma i objekta oslanjaju i se pritom na ono to je sam autor rekao o istoj temi u nekim od
svojih lanaka. Osim samog objekta i pojma bilo je potrebno uvesti jo neke izraze koji u
Fregeovoj filozofiji imaju pone to specifi no zna enje. Nezasi enost pojma i funkcija samo
su neki od njih. Sigurna sam da bi jedan seminarski rad prerastao u ne to mnogo, mnogo ve e
kada bi se poku ali sustavno objasniti svi takvi pojmovi, te veze me u njima. Stoga je jasno
za to svi oni kao i njihove poveznice nisu mogle biti iznesene ovdje. Ipak, na kraju bih htjela
naglasiti upravo jednu od poveznica koja je spomenuta ve ranije u tekstu, a meni osobno se
ini dovoljno bitnom da bude istaknuta. To je veza izme u prirodnog jezika i stvarnosti;
onoga to smo ranije nazvali sintakti kom razinom i onoga to smo nazvali ontolo kom
razinom (tablica ispod poku aj je ne to sustavnijeg pregleda onoga

to smo nazvali

''razinama''). Narav te veze jest takva da se upravo ono to postoji u stvarnosti odra ava iako
ponekad mo da nedovoljno jasno, u na em jeziku.

20

''O pojmu i predmetu'' u Gottlob Frege, Osnove aritmetike i drugi spisi, Kruzak, Zagreb, 1995., str.205.

Ontolo ka razina

OBJEKT

POJAM

Logi ka razina (1)

ZASI ENI ENTITETI

NEZASI ENI ENTITETI

Logi ka razina(2)

ARGUMENT
Npr.
''4'' u ''kvadratni korijen iz
(4)''; ''Venera'' u ''(Venera) je
planet''
VLASTITA IMENA
(bilo koji jednostavni ili
slo eni izraz koji ozna ava
jedan i samo jedan odre eni
objekt)
(SUBJEKTI)

FUNKCIJA
Npr.
''kvadratni korijen iz ( )''
''( ) je planet''

Sintakti ka razina

GRAMATI KI PREDIKATI
FUNKCIJSKI IZRAZI

(PREDIKATI)

4. BIBLIOGRAFIJA

1. Frege, Gottlob, 1995, O pojmu i predmetu u: Osnove aritmetike i drugi spisi, Kruzak,
Zagreb, str. 195-211.
2. Frege, Gottlob, 1995, Funkcija i pojam u: Osnove aritmetike i drugi spisi, Kruzak, Zagreb,
str. 139-165.
3. Frege, Gottlob, 1995, O smislu i zna enju u: Osnove aritmetike i drugi spisi, Kruzak,
Zagreb, str.167-194.
4. Klement, Kevin, 2006 (4 travnja), Gottlob Frege; http//www.iep.utm.edu/f/frege.htm.
5. Lotter, Dorothea, 2006 (4 travnja), Frege and Language; http//www.iep.utm.edu/f/fregelang.htm.
6. Zalta, Edward N., 2006 (18 travnja), Gottlob Frege; http://plato.stanford.edu/entries/frege