Filozofija sa logikom – pojam H.S.

Logika je filozofska disciplina o oblicima valjane misli i metodama spoznaje.

Evropska logika nastala je u staroj Grčkoj. Njen osnivac je veliki grčki filozof
Aristotel.

Važna distinkcija u okviru logičke problematike je ona između pitanja o

oblicima valjane misli i pitanja o primjeni tih oblika u procesu spoznaje.

Učenje oblicima misli naziva se formalnom ili elementarnom logikom, a učenje

načinima primjene oblika misli u procesu spoznaje metodologijom.

Pojam je jedan od osnovnih oblika misli. ”Pojam je pravilo koje može biti
primijenjeno pri odluci o pripadnosti pojedinačnog objekta određenoj klasi”.

Po Petroviću postoji pet karakterističnih logičkih teorija koje pokušavaju dati

zadovoljavajuću definiciju pojma:

1. Formalistička teorija smatra da je pojamelement suda. Problem

ove teorije je taj što pojam jest element suda ali mu to ne može
biti definicija, već mu se samo određuje mjesto

2. Psihologistička teorija ova teorija tvrdi da je pojamopća predstava.

3. Nominalistička teorija smatra da je pojam isto što i riječ, termin

ili ime. Međutim, to se ne može izjednačavati. Pojam je misao a
riječ je sredstvo izražavanja te misli.

4. Vulgarno-materijalistička teorija smatra da je pojam misao o

osobinama materijalnih predmeta. Problem s ovom teorijom je
taj što ljudi ne misle samo o materijalnim predmetima.

5. Realistična teorija proširuje vulgarno-materijalističku teoriju i

uvodi odnose među materijalnim predmetima

Uvodeći filozofski pojam “bit” ili “suština” po kojima je nešto to što jest po
nekim svojim svojstvima ili karakteristikama, Petrović kaže:
“Pojam je misao o biti onoga što mislimo, odnosno misao o bitnim
karakteristikama onoga što mislimo”.
Sadrzaj pojma

Oslonimo li se na definiciju pojma kao misli o biti ili bitnim karakteristikama

onoga o čemu mislimo tada je npr. pojam kvadrata misao o bitnim
karakteristikama kvadrata.
Taj zamišljeni kvadrat je geometrijski lik koji ima četiri iste strane, dakle, da bi
nešto bilo kvadrat mora imati dvije karakteristike:
1) mora biti geometrijski lik i 2) mora imati četiri iste strane.

Bitne oznake jednog pojma čine njegov sadržaj.

Sadržaj je skup bitnih oznaka pojma.

Opseg pojma

Niži, vrsni pojmovi koji potpadaju pod jedan viši pojam čine njegov opseg.
Opseg pojma je skup svih nižih pojmova koje on obuhvaća.

Skup svih pojedinačnih predmeta na koje se odnosi neki pojam nazivamo

dosegom.

Vrste pojmova

1. Prema predmetima misli - tako postoje pojmovi o

materijalnim predmetima, osobinama, odnosima, pojavama
i drugo.

2. Individualni i klasni pojmovi - ovi pojmovi se razlikuju

prema opsegu. Individualni pojmovi u svom opsegu imaju
samo jedan predmet. Klasni pojmovi se odnose na čitavu
grupu (klasu) sličnih predmeta. Na primjer Emir Spahić je
individualni pojama fudbaler je klasni pojam.

3. Nekvantificirani i kvantificirani pojmovi - nekvantificirani

pojmovi nemaju tačno određen opseg, oni su globalni. Na
primjer u rečenici,"Učenici su nestašni" nismo odredili na
koje učenike mislimo i koliko ih je.
Kvantificirani pojmovi imaju tačno određen opseg i mogu biti univerzalni,
partikularni i singularni.
 Svi glumci- univerzalni
 Neki glumci- partikularni
 George Clooney- singularni
 4. Jednostavni i složeni pojmovi - razlikuju se po sadržaju. Jednostavni
pojmovi u svom sadržaju imaju samo jednu osobinu, dok složeni imaju
barem dvije osobine.

5. Pozitivni i negativni pojmovi - pozitivni pojmovi ističu

neku osobinu a negativni pojmovi negiraju neku
osobinu.

6. Apstraktni i konkretni pojmovi - apstraktni pojmovi

imaju uži sadržaj a konkretni imaju širi sadržaj.

7. Jasni-nejasni, razgovjetni-nerazgovjetni pojmovi- jasni i nejasni

pojmovi se razlikuju po obimu. Jasan nam je onaj pojam kod kojeg nam
je obim potpuno poznat. Razgovjetni i nerazgovjetni pojmovi se razlikuju
po sadržaju. Razgovjetan nam je onaj pojam kod kojeg nam je sadržaj
potpuno poznat, a nerazgovjetan nam je onaj kod kojeg nam sadržaj nije
potpuno poznat.

Odnosi pojmova

 Identični pojmovi - ovi pojmovi imaju isti opseg i isti

sadržaj, međutim identičnost u prirodi ne postoji pa ne
postoje ni identični pojmovi. Do ovoga prividnog
odnosa dolazi zbog toga što jedan pojam može imati
više termina pa nama izgleda da se radi o više pojmova.

 Ekvipolentni pojmovi- ovi pojmovi imaju isti opseg ali

različit sadržaj. Na primjer "Glavni grad Bosne i
Hercegovine" i "Grad na Miljacki" imaju isti opseg
(mislimo na isti grad- Sarajevo), ali u prvom slučaju u
sadržaju navodimo karakteristike koje predstavljaju
društveno-političku, administrativnu funkciju Sarajeva,
a u sadržaju drugog pojma njegov geografski položaj.

 Interferirajući pojmovi - dva pojma koja imaju

djelimično isti opseg i djelimično isti sadržaj. Na primjer
u relaciji pojmova "učenik" i "sportista" znamo da se
neki učenici bave sportom pa pripadaju i pojmu
sportista, a samim tim i neki od sportista su učenici.
 Superordinirani i subordinirani pojmovi - superordinirani imaju širi
opseg a subordinirani imaju uži opseg, ali mu se opseg
(subordiniranom pojmu) nalazi u sastavu superordiniranog pojma. Na
primjer u relaciji pojmova "živa bića" i "biljke", u "živa bića" se
ubrajaju biljke, dok kod pojma "biljke" ne ubrajaju se sva živa bića,
jer je biljka samo jedno od živih bića.

 Koordinirani pojmovi - to su pojmovi koji su subordinirani

zajedničkom višem pojmu, ali imaju neke osobine koje ih razdvajaju.
Na primjer pojmovi “pastrmka" i “ajkula" pripadaju pojmu ribe, ali se
razlikuju po tome što je pastrmka slatkovodna riba, dok ajkula živi u
slanim vodama.

 Kontrarni pojmovi - to su pojmovi koji su takođe subordinirani

zajedničkom višem pojmu, ali su međusobno suprotni. Na primjer
pojmovi "crno" i "bijelo" pripadaju zajedničkom pojmu boje ali su
suprotni.