Teorije pojma

Formalistika teorija pojma:

Ova teorija naglaava formalni karakter pojma s obzirom na njegov poloaj u nekom sudu. Prema ovoj
teoriji pojam je element suda , a sud je veza dvaju pojmova.
Primjer:
-Trava je zelena. ovo je sud.
''trava'' i ''zelena'' ovo su pojmovi i oni su elementi suda.
-Nedostatak ove teorije je u tome to nema prave definicije ni pojma ni suda i stalno se vrtimo u krug.
Psihologistika teorija pojma:
Ova teorija ima za cilj svesti logiki pojam ''pojam'' na psiholoku kategoriju ''predstava''
-Nedostatak ove teorije je u tome to je predstava uvijek predstava o nekom realnom ili imaginarnom
predmetu , te kao takva predstavlja konkretnu ili apstraktnu sliku. I u tom sluaju nam nije jasno kada ta
slika prelazi u logiku formu - pojam.
Nominalistika teorija pojma:
Ova teorija sumnja u postojanje bilo ega to bi se moglo oznaiti pojmom ''pojam''. Za predstavnike ove
teorije pojam je samo rije (lat. nomen) kojim oznaavamo jednu ili vie stvari. Po ovoj teoriji i nema pojma ,
nego postoje samo pojedinana ili opa imena.
Primjer:
-Marko Markovi
-Medvjed Brundo
-Krava Rumenka
-Nedostatak ove teorije je u tome to nije u stanju uspostaviti vezu izmeu pojmova - ukoliko se oni shvate
samo kao puke rijei.
Realistika teorija pojma:
Ova teorija pojma kako joj i sam naziv kae smatra da se pojmovi mogu formirati samo za relane
predmete , u koje predstavnici ove teorije , pored materijalnih predmeta ubrajaju i razne psihike procese.
-Nedostatak ove teorije se prvenstveno ogleda u injenici da pored realnih predmeta , ma kako ih iroko
koncipirali , postoje i imaginarni pojmovi , kao to su imaginarni brojevi u matematici , tako da ovde nema
idealnog.