VRSTE POJMOVA

Razred: III.
Predmet: Logika
Profesor: Mile Logara
Škola: Gimnazija Ljubuški
UVODNE NAPOMENE

 Postoji mnogo vrsta pojmova i gotovo je nemoguće dati potpun i

logičan pregled svih tih vrsta, no u ovoj prezentaciji ćemo se baviti
uglavnom pojmovima čija svojstva može imati i samo jedan pojam
(npr. negativan, bijel, dok je ‘suprotan’ svojstvo za koje morate imati
barem dva pojma da bi to imalo smisla)
 Ove podjele nisu apsolutne, niti se svi slažu da je ovakva klasifikacija
najprikladnija, stoga ni učenici ne trebaju memorirati sve moguće
podjele pojmova, već je ideja da shvate osnovni kriterij neke podjele
 Radi lakšeg snalaženja, poželjno je ponoviti gradivo o opsegu, dosegu
i sadržaju pojma jer se mnoge podjele oslanjaju upravo na te razlike
PODJELA POJMOVA PREMA VRSTAMA
PREDMETA MISLI
 Zamislimo da stojimo pored trošne stare kuće pored puta koja polako propada
 Ovdje bismo kuću mogli nazvati pojmom za stvar, trošnost bi bila pojam za
svojstvo, propadanje proces, polako je način na koji se odvija taj proces, a
pokraj bi bio pojam za odnos
 Pojmove možemo dijeliti i na materijalne ili fizičke (postoje u prostoru i
vremenu, npr. kuća)
 Psihičke (imaju jasnu vremensku, no ne i prostornu dimenziju, npr. ljutnja)
 Idealne (logičke – nemaju jasnu dimenziju ni prostora ni vremena, npr. broj)
 Iduća raspodjela može biti na realne (koji postoje ili su postojali, npr. konj) i
imaginarne pojmove (koji postoje jedino u našoj mašti, za stvarnost nismo
sigurni, npr. jednorog)
INDIVIDUALNI I KLASNI, NEKVANTIFICIRANI
I KVANTIFICIRANI POJMOVI

 Pojam Zagreb je misao o biti jednog određenog grada, takve pojmove u

čiji doseg ulazi samo jedan predmet nazivamo pojedinačnim
(individualnim)
 Pojam grada se odnosi na čitav niz naselja koja imaju neke zajedničke
karakteristike na temelju kojih ih možemo svrstati u neku klasu
 Pojmove u čiji doseg ulazi skup u nečem sličnih pojedinačnih predmeta
nazivamo klasnim (razrednim)
 Kad govorimo o ‘lijenim ljudima’ bez da konkretno kažemo jesu li svi ili
samo poneki lijeni, govorimo o nekvantificiranim pojmovima
 Ako kažemo da su svi ljudi lijeni (ili neki), onda govorimo o
kvantificiranim pojmovima
UNIVERZALNI, PARTIKULARNI,
(NE)DISTRIBUIRANI POJMOVI
 Univerzalan je pojam kojim mislimo na sve članove neke klase (npr.
svi gradovi)
 Partikularan je pojam ako mislimo na samo neke članove klase (neki
gradovi)
 Podjela između pojedinca i klase nije isto što između dijela klase i
čitave klase pa ne treba ovu podjelu brkati s individualnim i klasnim
pojmovima
 Nekad se umjesto o univerzalnim i partikularnim pojmovima, govori o
distribuiranim ili raspodijeljenim pojmovima (kad pojam mislimo u
čitavom njegovom opsegu) i nedistribuiranim ili neraspodijeljenim
pojmovima (kad uzimamo samo dio opsega pojma)
JEDNOSTAVNI I SLOŽENI; POZITIVNI I
NEGATIVNI POJMOVI

 Kazali smo da pod sadržajem pojma mislimo na bitne oznake pojma, tu

su bile i prisutne neke poteškoće u pogledu raščlanjivanja nekih oznaka
 Izgleda da ima pojmova čiji se sadržaj može svesti na samo jednu bitnu
oznaku (npr. bijelo, gorko) – takve pojmove zovemo jednostavni
 Pojmovi čiji sadržaj ima više oznaka su složeni (npr. mačka)
 Pojmovi kojima mislimo odsutnost nekog svojstva ili stanja (amoralan,
bezidejan, neraspoređen) su negativni, a svi ostali (kojima mislimo
prisutnost nekog svojstva) su pozitivni
 Ponekad se negativan pojam izražava pozitivnim terminom (slijep,
oskudan) ili obrnuto (nevrijeme, nezgoda)
KONKRETNI I APSTRAKTNI, JASNI I NEJASNI,
RAZGOVIJETNI I NERAZGOVIJETNI POJMOVI

 Termini konkretan i apstraktan znaju imati različita značenja, npr. u znanosti se

često za individualne pojmove kaže da su konkretni, a za klasne apstraktni, drugi
pak konkretnim smatraju ono što si mogu predočiti, a apstraktnim ono što ne
 Mi ćemo pojmove čiji se uži sadržaj misli nazivati apstraktnim (npr. mačka), a one
gdje se misli prošireni sadržaj konkretnim (npr. moja bijela, sijamska mačka)
 Jasan pojam je onaj čiji opseg znamo, dok je nejasan onaj čiji nam je opseg samo
djelomično poznat (ili uopće nije)
 Razgovijetan je pojam onaj čiji sadržaj znamo, a nerazgovijetan onaj čiji sadržaj
ne znamo ili nam je samo djelomično poznat
 Iako su pojmovi jasnoće i razgovjetnosti povezani, možemo imati razgovijetan
pojam, bez da nam je jasan (npr. znamo definirati logiku, ali ne znamo njene
vrste) i obratno
HOMOLOGIČKI I HETEROLOGIČKI,
KOLEKTIVNI I NEKOLETIVNI POJMOVI
 Postoje klase koje sadrže same sebe kao član (definicija
definicije je i sama definicija), takvi pojmovi su homologički
 Još je više pojmova koji sebe ne sadrže kao član – takve
pojmove zovemo heterologički (npr. engleska riječ je hrvatska
riječ, stoga je heterologički pojam, dok je hrvatska riječ
homologički pojam)
 Pod pojmom šuma mislimo veći broj stabala, ali nije dovoljno
da označimo različita stabla i jednostavno kažemo to je šuma,
već ta stabla moraju činiti određenu cjelinu (ekipa i razred su
slični pojmovi) – takve pojmove nazivamo kolektivnim
 Sve ostale pojmove nazivamo jednostavno nekolektivnim
DOMAĆI RAD
 Objasniti razliku realnih i imaginarnih pojmova
 Navesti vlastiti primjer za svaku vrstu pojma koje smo
spomenuli
LITERATURA
 Za učenike:
Petrović, G. (2009). Logika. Zagreb, Element, str. 27-32

 Za nastavnike:
Petrović, G. (2009). Logika. Zagreb, Element
Kovač, S. (2016). Logika. Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada