1. Ciljevi metodike likovne kulture!

a) Ciljevi vizualno-likovnog odgoja i obrazovanja u uenika ele razviti aktivni,

stvaralaki odnos prema okolini i u produkciji i u doivljavanju umjetnikog
taj aktivni odnos treba biti rezultat odnjegovanog analitikog misaonog
procesa jer je analitiko- misaoni proces sredstvo za prosuivanje i
odravanje interesa i aktivnosti koje su sastavni dio svake kreativne
aktivnosti
koncepcija vizualno-likovnog odgoja i obrazovanja vrsto se oslanja na
rezultate znanstvenih istraivanja o karakteristikama razvitka spoznaje
u djece, kao i razvitka njegovog likovnog izraza
stoga treba primijeniti iskustva i znanja o djejoj motivaciji, opem
razvitku, likovnom razvitku i stvaralakom procesu
b) vizualno-likovni odgoj i obrazovanje u poetnom kolovanju planirano je kao
osnova budueg razvitka, a pravi se njegovi ciljevi mogu ispuniti tek kasnije,
jer se pokrenuti procesi nastavljaju i spontano ugrauju u svekoliko djetetovo
shvaanje i uenje
takva je koncepcija u skladu s djejim misaonim i likovnim razvitkom,
ija prava analitiko-apstraktna priroda zapoinje u zavrnim razredima
osnovne kole
vizualno-likovni odgoj i obrazovanje nastoji u djeci razviti osvijeteni
likovno-misaoni instrumentarij i naviku njegove uporabe, to je temelj
usvajanja likovne kulture
2. Na temelju djejeg likovnog rada odredite:
a) vrsta poticaja
vizualno kao poticaj
motiv moe biti sve to okruuje dijete
na poetku sata motive analiziramo i zajedno s uenicima otkrivamo
likovnu vrijednost i odreene likovne probleme koji motiv karakteriziraju
kod rada se sluimo:
kombiniranjem kombiniramo razliite likovne elemente
variranjem obremo jedan likovni element na razliite naine
graenjem slaemo likovne elemente jedan do drugoga na
razliite naine
razlaganjem razlaemo gotove strukture i ponovo ih
komponiramo u nove likovne vrijednost

nevizualno kao poticaj

ovdje se radi o slobodnom djejem likovnom izrazu
emocija (ljubav, srea, tuga)
osjeta (glatko, hrapavo, toplo, hladno, mirisno, kiselo)
glazba (vizualno-likovno izraavanje doivljaja odabranih
skladbi)
kako bi izraz bio to slobodniji, na uenike ne treba utjecati dok rade
na kraju uenik moe kroz razgovor rei neto o emocijama i nainima
likovnog izraza, to ga je pobudilo nevizualno kao poticaj
likovni i kompozicijski elementi kao motiv

 likovni proces zapoinje problemskom situacijom, kratkim scenarijem

(stvaralakom igrom, kreativnom likovnom priom, pokretima, glazbom,
filmom..)
uenici analiziraju svoju ideju likovnim tehnikama i metodama
nakon zavrenog likovnog procesa na likovnim djelima osvjeuje
likovne probleme prethodno potaknute likovnim scenarijem
b) likovno podruje
- kod likovnog podruja treba navesti odabrano likovno podruje slikarstva ili
skulpture crtanje, slikanje, grafika (oblikovanje na plohi), modeliranje i graenje
(oblikovanje u prostoru), vizualne komunikacije i dizajn (oblikovanje na plohi i u
prostoru)
c) likovna tehnika
crtake tehnike olovka, tu, ugljen, kemijska olovka, flomaster, tu-pero,
tu-drvce, tu-trska, tu-kist, lavirani tu
slikarske tehnike pastel, akvarel, gva, tempera, ulje, kola, freska,
mozaik, vitra, tapiserija
grafike tehnike:
o tehnike visokog tiska drvorez, drvorez u boji, linorez, gipsorez,
kartonski tisak
o tehnike dubokog tiska bakrorez, suha igla, bakropis, bakropis u boji,
akvatinta
o tehnike plonog tiska litografija, litografija u boji, monotipija, sitotisak
tehnike prostorno-plastinog oblikovanja glina, glinamol, plastelin, gips,
drvo, bronca, kamen, ica, lim, aluminijska i bakrena folija, papir-plastika, rad s
ostalim materijalima
d) oblik rada/nain rada
- promatranjem, nakon promatranja, po sjeanju, zamiljanjem, izmiljanjem
3. Navedite i odredite opa obiljeja likovnog izraavanja i stvaranja u djece.
- dijete se likovno izraava kako bi pokazalo ono to ga zanima ili uzbuuje
- oduevljava ga materijal s kojim radi i sam proces rada
- za dijete su bitni doivljaj i akcija
- osnovna potreba djeteta tijekom razvoja njegove likovnosti je da neprestano mijenja
sadraj rada, to proizlazi iz elje za aktivnim spoznavanjem i izraavanjem
doivljenog
- u poetku likovnog izraavanja elja za spoznavanjem nije namjerna i svjesna, ali
ubrzo to postaje npr. kada dijete kae Hou nacrtati mamu.
- u djece se javlja i zapaanje praeno interesom, pa ono kae Pogledaj kakva
crvena boja.
- dok promatramo djecu tijekom likovnog procesa, impresionira nas nekoliko stvari:
-djeca otvoreno govore o svojoj likovnoj aktivnosti, nema pokuaja da prikriju
prave osjeaje ili da naprave neto za odrasle
-dijete je cjeloviti individuum i upravo se to oituje u njegovu pristupu likovnom
izraavanju

-neku djecu najvie zanima manipulativni aspekt likovnog izraavanja i

uitak u taktilnim osjetima s bojom, glinom
-za druge je pak vaniji vizualni aspekt svladavanje oblika i izbor boja
-za neku djecu je najvaniji simbol kua ili majka: izraz postaje
reprezentatnt odreenog zbivanja ili serije zbivanja i
pokazuje
emocijski angaman
-akt likovnog izraavanja dogaaj je za sebe jer je dijete angairano samim
procesom, a ne pravljenje prepoznatljivog produkta
likovni govor se kroz likovno djelo zbiva i traje u prezentu
dijete je narisalo sebe i sestru; na pitanje gdje su ostali lanovi obitelji,
odgovorilo je Kod kue, na pitanje je li sestra kod kue, odgovor je bio
Nije, sestra je ovdje., pokazuje narisanu sestru.
4. Odredite faze razvitka likovnog izraza u djece s obzirom na uzrast.
Faza aranja 1.-3. godina = faza izraavanja primarnim simbolima
Faza sheme 4.-6. godina = faza izraavanja sloenim simbolima
Faza intelektualnog realizma 7.-10. godina
Faza vizualnog realizma 11.-15. godina
Likovni pojmovni sustavi 16.-17. godina
5. Opiite fazu izraavanja primarnim simbolima u djejem likovnom izrazu.
1. faza od 1.-3. godine faza izraavanja primarnim simbolima i faza aranja
- prvo razdoblje primarnih simbola je nesreen ili sluajni likovni izraz koji poinje
oko 1. godine i traje do 2. ili 3. godine
- taj izraz nije sluajan, sastavljen je od crta nainjenih jednostavnim pokretima
- olovka se obino dri grevito meu prstima, a zglob se ne mie
- dijete koji put pomno prati to ini, ali je vanost gledanja u praenju i uivanju u
liniji, a ne u kontroli linije
- ponekad opet dijete gleda unaokolo i crta istodobno
- crtanje je biljeka motorne koordinacije, a linije su obino zakrivljene u polukrunom
pravcu prema tijelu ili se kreu prema gore dolje ako je lakat savijen
- olovka se rijetko die s papira, osim ako doe do kraja pokreta
- kasnije, kad zglob postaje pokretljiviji, izvode se manji lukovi, ali jo nema pokreta
prstiju
- to je djelomino zbog toga to varira vrstina dranja olovke ponekad dijete dri
olovku kao eki, a ponekad vrsto meu prstima
- glavne karakteristike ove faze proizlaze iz razvoja motorike, tj. iz razvoja fizike
osnove za pisanje i risanje
- Groezinger razlikuje nekoliko tipinih karakteristika rane faze risanja : udarno,
titrajno i kruno risanje
- poetkom tree godine djeca poinju davati imena onomu to likovno izraze
- pridavanje imena crteu velik je korak u razvoju miljenja: djeca poinju shvaati
odnos izmeu crta na papiru i aspekta ili dogaaja iz iskustva
- to oznauje napredak od sasvim fizike kontrole nad linijama ka shvaanju linija kao
primarnih simbola koji zamjenjuju oblike, ili imaju obiljeje slino oblicima to ih dijete
poznaje
- drugo razdoblje primarnih simbola je kontrolirano risanje
- ruka se kree oko ramenog zgloba, a finiji pokreti vre se iz lakta i prstiju
- prve krunice ukazuju na razvoj motorike
- krug je najosnovniji vizualni sklop, prvi organizirani oblik koji se pojavljuje
3

- on oznauje opu osobinu predmetnosti, dakle kompaktnost vrstog predmeta

- u toj fazi vrlo brzo se javlja prvi prikaz ovjeka, karakteristian i univerzalan za svu
djecu svijeta
primarni simbol glava - noge

-u toj fazi dijete ne razlikuje boju od olovke

-- prvi poeci izraavanja bojom kreu se postupno od obojene crte prema obojenoj
plohi
- dijete preko doivljaja pigmenta boje (koju istrauje prstima, kuanjem) kree se ka
obojenoj plohi
- najprije razmazuje boju prstima po papiru, da bi postupno, uz dobra metodiara,
upoznalo kroz igru kistom i bojama oslikavanje povrine papira
6. Opiite fazu sheme sa svim obiljejima.
- na kraju faze primarnih simbola, djeca uoavaju slinost svojih crta s predmetom,
te poinje davati imena crteima koje nacrtaju, to znai da uz sam akt crtanja
nastaje smisao
- u fazi sloenih simbola, dijete prolazi kroz dvije faze
- u prvoj fazi, likovna aktivnost pokree misao, a u drugoj misao pokree likovnu
aktivnost
- te e spoznaje pod kontrolom misaonih operacija voditi dijete u ono to spoznaje,
to ga zanima, zaokuplja i emotivno uzbuuje
- kad misao pokree aktivnost, dijete poinje risati na temelju odreenog plana
- risanje biljei tok njegovih misli, likovna djela postaju sredstvom komunikacije s
djetetom
- pokazalo se da djeca ponekad sa sobom razgovaraju dok slikaju, kao da
razgovaraju s objektom kojeg slikaju
- dijete ne pokuava stvoriti kopiju osobe ono koristi prikaz glave noge kao simbol
- dijete e se, kad rie ovjeka, malo obazirati na neku odreenu osobu
- ali to ne znai da nije sposobno promatrati svoju okolinu
- dijete u ovoj fazi prikazuje ljudski lik u obliku jednostavnog sklopa krugova, ovala i
raznih linija
- dijete se izraava tako ne zato to je nesposobno nainiti toniju sliku, nego zato
to njegovo jednostavno djelo zadovoljava sve to je njegovu miljenju potrebno
- prema Arnheimu, krug funkcionira kao predodba za glavu i trup te zbog toga dijete
na krug stavlja izravno vodoravne linije za ruke, okomite za noge
- krug esto moe poprimiti jajolik oblik, koji na gornjem dijelu ima obiljeje za glavu,
a na donjem se moe naslutiti odjea
- kad djeca te faze gledaju sliku, obino prepoznaju predmete na slici
- ponekad se ovjek zove tata, a pas ima ime njihova kunog psa
- dijete ne razumije radnju koju slika prikazuje, niti temu, niti umjetnikovu namjenu
- djeca nabrajaju ono to vide i to ih zadovoljava
- u poecima faze primarnih simbola javlja se konglomerat

- na crteima nema prostora, objekti se rasporeuju po papiru u naizgled sluajnom

poretku faza aranja
- uz ljudski lik se na prvim crteima pojavljuju i stvari bliske djetetu, one koje za dijete
imaju neko znaenje
- to su najee ivotinje ljubimci, kua, drvee, cvijee
- crtei djeteta ispunjeni su sloenim simbolima koji se odnose na njihove znaajke
ili akciju
- neki od simbola predstavljaju urbu, skakanje, plesanje, zvukove, a poneki
nevrijeme, oluju, vjetar
- ponekad dijete dodaje linije koje oznaavaju ne vizualna obiljeja (npr. zvukove)
- nerijetko prostor papira poprima oblik kue ili ovjeka
- crte varira tako da se iskoristi sav raspoloivi papir, dijete papir katkad zarotira, pa
gotov crte prikazuje ljude kako stoje na glavi
- poinje se primjeivati posebno nacrtana linija koja oznaava nebo i linija koja
oznaava tlo
- u prikazu ljudskog lika pojavljuje se tijelo, ruke izlaze iz njega,, a ne iz glave, a
zavravaju prstima, iako ne uvijek valjana broja
- noge su uglavnom naznaene dvostrukom crtom s naznakama stopala, cipela
- pojavljuje se kosa i naznaka odjee
- dijete crta itavu osobu
- u ovoj su fazi djeca vrlo slobodna u odabiru boja
- dijete ne upotrebljava lokalnu boju predmeta, ono boji predmet slobodnim izborom
boja (zeleni konj, crveno drvo)
- ponekad dijete upotrebljava veu koliinu boje (sa eljom da prekrije povrinu
papira)
- djeca najradije rade istim bojama, ne mijeaju ih
- najprije zapaaju kontrastne boje, a potom tonske vrijednosti
- boja moe na crteu naglasiti ono to je dijete spoznalo i to dri vanim, npr. srce
lika, krv i slino
- osim naglaavanja bitnih detalja bojom, djeca i dalje boje i obris lika, tako da je
slika za njih zavrena
- kod djece moemo razlikovati neke naine likovnog izraavanja kao:
1. Transparentni prikaz (Rontgenski prikaz)
- ako dijete npr. crta kuu, ono ne prikazuje samo fasadu kue, nego i interijer, sa
svim predmetima koje voli
- ovdje se radi o vienju koje je rezultat znanja i predodbe (Piaget)
2. Prikaz akcije u fazama kretanja
- ponekad dijete prikazuje akciju odreenom vremenskom slijedu
- ako npr. crta igru loptom, kako je udara, a potom ona pada preko ograde
(vremenski slijed)
3. Emotivna proporcija
- dijete predmete ili likove koji su im vani znatno poveava, a ostale vie kao manje,
bez obzira na njihovu veliinu
- ako su djetetu dva lika jednako vana, npr. mi i slon, ono e ih likovno izraziti kao
jednako velike, jer nema razloga da budu razliite veliine
4. Prelijevanje oblika
- ako je dijete potaknuto da narie svoju obitelj za stolom, vidjet emo da ono ne mari
za liniju tla, ve, dok crta okree papir kao da svaka figura ima svoje tlo
- stoga nam se ini da su oblici prevaljeni na tlo

5. Rasklapanje oblika
- rasklapanje oblika esto nalazimo u prikazu kua
- pojedinu kuu dijete sagledava s prednje, zadnje i s bonih strana
- Piaget tumai rasklopljeni crte egocentrizmom percepcija, tj. nesposobnou
zauzimanja objektivnog stava, te sukcesivnim (uzastopnim) jednaenjem sa svakom
stranom objekta
6. Vertikalna perspektiva
- prostor dijete izraava nizanjem oblika tako da se ono to je bilo u prvom planu
nalazi u donjem dijelu slike, a ono to je prostorno dalje, nalazi se iznad ovog, dakle,
oblici se okomito niu jedan iznad drugoga
7. Obrnuta perspektiva
- esta pojava u prikazivanju prostora i prostornih objekata jest iskrivljavanje vienog,
najee tako da dobivamo obrnuti dojam: ono to je prostorno dalje prikazuje se kao
vee, a ono to je prostorno blie, kao manje
8. Poliperspektiva
- dijete objekt promatra i izraava istodobno s raznih strana, raznih kutova gledanja i
stajalita
- na prikazu se mogu pojavljivati predmeti i likovi gledani odozgo (iz ptije
perspektive), a drugi frontalno ili sa strane
- tako crte dobiva u svom likovnom izrazu obiljeja djetetove nadrealne fantazije i
sna
- vizualna djetetova predodba je jasna i konano jo prije nego je dijete nacrta
- zato crte nastaje odlunim potezima, punim napetosti i svjeine
7. Opiite razvojnu fazu intelektualnog realizma sa svim obiljejima (zlatno
doba djejeg izraavanja).
- doba kasnog djetinjstva (od 6. do 11. godina) u naem odg-obrazovnom sustavu
obuhvaeno je razdobljem razredne nastave
- u djece se javlja jaka elja da ih sredina prihvati, da se ukljue u drutveni ivot
razreda
- dijete prelazi u viu fazu likovnog razvitka koju nazivamo fazom intelektualnog
realizma
- pojavljuju se poeci apstraktnog miljenja, verbalni izraz je bogatiji, a sposobnost
likovnog izraavanja mnogo je vea
- meutim, dijete jo uvijek u svoje predodbe uplie matu, koja je snana i ostavlja
duboke tragove na emocije i postupke
- ono spontano i prirodno prihvaa svijet i u kojem sudjeluje
- u ljudskom liku pojavljuje se profil, polagano i pokret, te sve vea vizualna
objektivnost u prikazu ivotnog sadraja (slavimo roendan, obitelj za stolom...)
- emocije su bogatije, a sposobnost rada je sve vea
- djeca u prvom razredu fascinirana su svojim aktivnostima
- percepcija im je ponekad izotrena za detalje
- poticaji dolaze iz okoline koja ih okruuje
- dijete posjeduje odreenu koliinu znanja o oblicima koje varira, te se tako likovno
izraava
- na likovnim djelima bitno je vertikalno-horizontalno
- cjelinu gradi na hijerarhiji detalja
- u ovoj fazi, u podruju slikanja, djeca jo ne mare za obojene plohe, obrisna linija je
u neke djece jo uvijek vana

- tako e npr. uenik nacrtati kamion crvenom obrisnom crtom, a kad ga pitamo koje
je boje kamion, rei e crvene
- uenik se u ovoj fazi postupno usmjerava prema uoavanju lokalnih boja i njihovih
kromatskih i tonskih vrijednosti npr. crveno kao jabuka, uto ako limun
- uenici slikaju plono (nema privida volumena upotrebom svjetla i sjene tj. tonskom
modulacijom ili koloristikom modulacijom)
- pojavljuju se crtake, slikarske i plastine strukture i teksture kojima se izraava
graa predmeta ili karakter povrine
8. Opiite razvojnu fazu vizualnog realizma sa svim obiljejima.
- razvitak psihofizikih sposobnosti, interes za vlastitu osobnost i sredinu, oznaava
razdoblje vizualnog realizma
- karakterizira ga realistinije izraavanje objekata
- samo razdoblje bogatije je detaljima, proporcije su skladnije, posebice kod figura, a
isto je i sa prostornim odnosima
- u ovoj fazi prevladani su elementi prethodnih faza, slika se gradi kao cjelina, te
nastaje od pojedinano sastavljenih dijelova
- uenici u ovom razdoblju postupno svjesno usvajaju geometrijsku, zranu i
koloristiku perspektivu
- geometrijska perspektiva prikaz privida prostora na plohi u geometrijskoj
perspektivi zasniva se na geometrijskoj konstrukciji prostorne ili optike piramide
- sve crte piramide odlaze od njezine osnove prema horizontu, gdje se sastaju u
jednoj toki (nedogled, arite)
- ako se oblici istih veliina udaljavaju od osnovne piramide, postaju prema
horizontali sve manji
- oni se pravilno smanjuju unutar kosih crta, obje se spajaju u nedogled
- tako dobivamo iluziju dubine
- zrana perspektiva (atmosferska) zasniva se na promjeni boja i obrisa koja
nastaje zbog prostorne udaljenosti oblika i sloja zraka atmosfere
- promatramo li neki pejza, primijetit emo da su boje oblika koji su blie nama
intenzivnije i jasne, a obrisi otri, dok u daljini boje postaju bljee i mutnije, a obrisi
meki i nejasni
- tome su uzrok slojevi zraka u koje je sve uronjeno
- koloristika perspektiva tople boje crvena, uta i naranasta se pribliavaju,
izlaze iz plohe prema naprijed, dok se hladne boje zelena, plava i ljubiasta optiki
udaljavaju, potiskuju prema natrag
- takvu dinaminu vrijednost boja i primjenu takvih optikih djelovanja nazivamo
koloristikom perspektivom
- postupno se gubi spontani ploni izraz, a zamjenjuje ga svjesno istraivanje svjetla i
sjene te se u podruju crtanja i slikanja javlja izraavanje privida volumena na plohi
tonskom modulacijom
- koloristika modulacija kod koloristikog izraavanja koristimo vie boja sunevog
spektra npr. osvijetljeni dio naslikat emo utom ili naranastom, a zasjenjeni dio
zelenom ili plavom
- plava ili zelena boja imaju manje svjetla u sebi, manju svjetlosnu vrijednost od ute
ili naranaste boje, koje su svjetlije i imaju veu svjetlosnu vrijednost (valer)
9. Obrazloite pojavu transparentnog prikaza u djejem crteu.
- transparentni prikaz (Rontengenski prikaz) ako dijete npr. crta kuu, ono ne
prikazuje samo fasadu kue, nego i inetrijer sa svim predmetima koje voli

- ovdje se radi o vienju koje je rezultat znanja i predodbe

10. Opiite razvoj osjeaja za prostor u djejem crteu.
faza izraavanja primarnim simbolima (od 1. do 3. godine):
- sluajan crte prisutan je u sve djece, pokreti risanja izazivaju uivanje, nije im
vano ako su crte ponekad skrenute s papira
- ostavljaju olovkom trag ondje gdje to ele, kretanje je funkcija prostora
- objekti se rasporeuju po papiru u naizgled sluajnom poretku, na crteima nema
prostora
- faza izraavanja sloenim simbolima (od 4. do 6. godine)
- nerijetko prostor papira odreuje oblik kue ili ovjeka
- crte varira tako da se iskoristi raspoloivi prostor na papiru, a simbol je tako
nacrtan da zauzima raspoloivi papir
- ponekad dijete zarotira kako bi prazan prostor bio pristupaniji za crtanje, pa tako
jedna osoba lebdi iznad druge, kao da izmeu njih nema nikakvog odnosa
- poinje se primjeivati i posebno nacrtana linija koja oznauje nebo, te linija koja
oznauje tlo
- faza intelektualnog realizma (od 7. do 10. godine zlatno doba djejeg
likovnog izraavanja)
- ako dijete npr. crta obitelj za stolom, vidjet emo da ono osobito ne mari za liniju tla,
ve dok crta, okree papir, kao da svaka figura ima svoje tlo
- stoga nam se ini da su oblici prevaljeni na tlo (prevaljivanje oblika)
- prostor dijete izraava nizanjem oblika, tako da se ono to je bilo u prvom planu
nalazi u donjem dijelu slike, a to je prostorno dalje, nalazi se iznad ovog (vertikalna
perspektiva)
- na prikazu se mogu pojavljivati predmeti i likovi gledani odozgo (dobivamo
panoramski prikaz)
- javljaju se odnosi ispred-iza
- na crteima ploha papira predstavlja tlo (najee vie od polovice papira)
- privid volumena postie se kosim linijama, dolazi do promjene veliine oblika
- faza vizualnog realizma (od 11. do 15. godine)
- naputeni su prijanji naini prikazivanja prostora i sve je podloeno odreenoj
(konvekcijskoj) perspektivi
- uenici usvajaju geometrijsku, zranu i koloristiku perspektivu
11. to je poliperspektiva? Navedite primjere u djejem likovnom izrazu.
- dijete objekt promatra i izraava istodobno s raznih strana, raznih kutova gledanja,
stajalita
- na prikazu se mogu pojavljivati predmeti i likovi gledani odozgo, frontalno ili sa
strane
- tako crte dobiva u svom likovnom izrazu obiljeja djetetove nadrealne fantazije i
sna (moja obitelj za stolom, moje selo...)
12. Objasnite prikaz prostora u djejem crteu.
a) prelijevanje oblika ako dijete eli npr. nacrtati svoju obitelj za stolom, vidjet
emo da ono osobito ne mari za liniju tla, ve, dok crta, okree papir kao da
svaka figura ima svoje tlo

 stoga nam se ini da su oblici prevaljeni na tlo

b) rasklapanje oblika rasklapanje oblika esto nalazimo u prikazu kua
pojedinu kuu dijete sagledava s prednje, zadnje i s bonih strana
Piaget tumai rasklopljeni crte egocentrizmom percepcije, tj.
nesposobnou zauzimanja objektivnog stava, te sukcesivnim
(uzastopnim) jednaenjem sa svakom stranom objekta
c) vertikalna perspektiva prostor dijete izraava nizanjem oblika tako da se
ono to je bilo u prvom planu nalazi u donjem dijelu slike, a ono to je
prostorno dalje, nalazi se iznad onog
d) obrnuta perspektiva esta pojava u prikazivanju prostora i prostornih
objekata jest iskrivljavanje vienog, najee tako da dobivamo obrnut dojam
ono to je prostorno dalje prikazuje se kao vee, a ono to je prostorno
blie kao manje
13. Usporedite ikonografsku perspektivu u likovnim umjetnostima i u djejem
likovnom izrazu.
- ikonografska perspektiva je takav nain gledanja i prikazivanja gdje se veliinom
lika izraava njegovo znaenje
- tako je najvaniji i najznaajniji lik prikazan kao najvei, a onaj manje vaan
prikazan je kao najmanji bez obzira gdje se nalazi u prostoru
- ikonografska perspektiva naroito je prisutna u srednjovjekovnoj umjetnosti, gdje se
likovi koji predstavljaju vladara ili boanstvo prikazuju veima od obinih, malih
ljudi, koji su prikazani kao manji i beznaajni
- u djejem likovnom izrazu ovaj se nain prikazivanja najee javlja pod nazivom
emotivna proporcija, gdje dijete likove i oblike koji za njega predstavljaju neto
vano prikazuju veim, a one koji su manje znaajni, manjim bez obzira na njihovu
stvarnu veliinu
14. Objasnite disproporcionalnost djejeg crtea.
- u djetetovom likovnom izraavanju esto se javlja:
a) disproporcionalnost uveavanjem glave u odnosu na tijelo za tu dob
glava je vaan dio tijela jer se u njoj zbivaju dogaaji kao to su jelo i govor
oi, nos i ui ine glavu centrom za osjetilnu aktivnost; ako joj dodamo
noge, glava biva pokretljivija, a dodajui joj ruke za hranjenje ili
hvatanje, imamo zaista funkcionalno bie
b) izduivanjem ili skraivanjem ruku ili nogu dijete izduuje pojedine udove
tijela kad je djetetu potrebno izvriti neku radnju vonja biciklom, prikaz faze
kretanja
c) naglaavanjem vanosti osoba njihovom veliinom emotivna proporcija dijete predmete ili likove koji za njega predstavljaju neto vano znatno
poveava, a ostale rie kao manje bez obzira na njihovu stvarnu veliinu
za disproporcionalnost ne znai da takav likovni rad ne valja
to je jedan od naina djejeg likovnog izraavanja, odnosno njegova
likovnog razvoja i sazrijevanja
15. Usporedite elemente verbalnog i likovnog jezika.
- osnovni element za tvorbu rijei je glas, odnosno slovograde rijei
- kada glasove, odnosno slova, meusobno poveemo odreenim redom, dobijemo
rije koja ima odreeno pojedinano znaenje
- rije element za formiranje reenice
9

- meusobnim redanjem rijei kao pojedinanih znaenja dobivamo strukturni

poredak koji se zasniva na gramatikim pravilima, sintaksi i estetskim kriterijima
- tako se dolazi do jezika kao naina priopavanja i komuniciranja putem jezinog
izraavanja i stvaranja
- analogno ovome slijedu, moemo govoriti i o likovnom izraavanju i stvaranju koje
obuhvaa podruje crtea, grafike, slikarstva, kiparstva i arhitekture
- kao to su slova elementi za tvorbu reenice, tako su npr. linija i boja elementi za
gradnju slike
- kada ih meusobno poveemo i sloimo odreenim slijedom dobivamo sloenije
likovno znaenje, oivotvorenu likovnu ideju
- kao to se reenica tvori po gramatikim pravilima, tako se likovno djelo gradi po
likovnim pravilima, odnosno kompozicijskim elementima
- likovnim i kompozicijskim elementima oblikujemo na dvodimenzionalnom prostoru
plohi i u trodimenzionalnom prostoru
- za oblikovanje na plohi vezani su crte, grafika i slikarstvo, a za oblikovanje u
prostoru kiparstvo, arhitektura i urbanizam
16. Objasnite pojam vizualnog i likovnog jezika te vizualnog i likovnog miljenja.
- razlike izmeu vizualnog i likovnog: nesvjesno i neposredno u vizualnom, a
elaborirano u likovnom; usvajanje u toku spontana doivljaja kod vizualnog, nasuprot
osvjeivanju vlastita vizualnog procesa
- posljedica ovog je razlika u vanjskom znaku: od slinosti s objektom u vizualnom,
da bi u likovnom dobio ope likovno znaenje u skladu s postojeim umjetnikim
konvencijama stilovima, ili ponekad iznimno, u obliku potpuno novog, nepostojeeg
stila (u skladu ili u drugaijem obliku)
- likovno miljenje je u odnosu na vizualno miljenje vie razine
- likovna je svijest drukija od vizualne, te se na prijelazu vizualne u likovnu njezina
unutarnja graa mijenja
- uvjet za likovnu svijest je razvijenija vizualna svijest
- proces pretapanja vizualnog gledanja i miljenja (optiko-realistiko gledanje) u
likovno gledanje i miljenje nalikuje igri aha: drukije vidim-drukije igram
- neposredan doivljaj objektivne stvarnosti bogati se poticajima i spoznajama
- one dolaze iz drutvenog naslijea
- vizualni doivljaj okoline pretvara se u likovni doivljaj i izraavanje
- u nastanku likovnog miljenja sudjeluje i unutarnji spoznajni doivljaj koji se
povezuje s vizualnim govorom, a oba zajedno ine osnovu likovnog miljenja
17. Opiite proces pretvaranja vizualnog miljenja u likovno miljenje.
1. faza
2. faza
3. faza

10

Vizualno
miljenje
Analitiko

Unutarnji
svijet

Likovno
miljenje
Likovni

promatranje

produkt kao
Spoznajna

objektivne

nova vizualna

misao

stvarnosti

realnost

Vizualni

Likovni

doivljaj

doivljaj

Drutveno i kulturno naslijee

- proces tee od analitikog promatranja objektivne stvarnosti prema likovnom djelu,

u interakciji sa subjektivnim drutvenim karakteristikama pojedinca
- umjetniki proizvod usprkos tomu to je materijalan nije jednak prirodnom proizvodu
- cjelokupni proces je jedinstven, jedna faza izlazi iz druge i ni u jednu nije mogue
uskoiti
- odnosi su izmeu pojedinih faza povezani svojim suprotnostima
- vizualni doivljaj okoline pretvara se u likovni doivljaj i izraavanje
18. Obrazloite zadae metodike likovne kulture.
1. uiniti proces usvajanja vizualno-likovnog jezika to jednostavnijim i to
kreativnijim
2. objasniti i operacionalizirati tokove reproduciranja, apstrakcije, generalizacija kao
misaonih procesa iji je konani rezultat usvajanje vizualno-likovne problematike
3. prilagoditi pojedine likovno-spoznajne procese psihofizikim mogunostima
uenika
4. pratiti i same procese djejeg stvaralatva i u njima pronalaziti najadekvatnija
metodika naela koja omoguuju ostvarenje cilja
19. Objasnite obiljeja divergentnog miljenja (prema Gulfordu).
1. redefinicija nova uporaba likovnih sadraja promijeni boju, promijeni ritam,
poredaj dijelove drugaije, dodaj ili oduzmi, promijeni materijal, promijeni veliinu,
promijeni strukturu, dodaj teksturu.
2. osjetljivost za probleme sposobnost otkrivanja likovnih problema
3. fluentnost raspolaganje bogatstvom ideja
4. originalnost sposobnost da se otkriju potpuno nove ideje
5. elaboracija razgraivanje originalne ideje u detalje
6. fleksibilnost lako naputanje uhodanih putova
20. Stupnjevi kreativnosti s obzirom na razvoj djeteta (prema Tayloru).
1. kreativnost spontane aktivnosti- samostalno izraavanje, spontan djetetov
izraz (1. 6. godina)

11

2. kreativnost usmjerene aktivnosti spontano izraavanje uz svjesno nastojanje

za poboljanjem, postizanjem slinosti s realnim objektom (7. 10. godina)
3. kreativnost invencije opaanje i izraavanje novih likovnih odnosa (11. 15.
godina)
4. kreativnost inovacije donoenje znaajnih promjena u likovnom izrazu,
unoenjem likovno-jezinih i tehnikih mogunosti (16. 17. godina)
5. kreativnost stvaranja stvaranje potpuno novih likovno-pojmovnih sustavastilova
- djeja kreativnost definirana je stupnjem 1,2,3, a potpuno nov likovni produkt
prisutan je samo u 5. stupnju
- iz ovako shvaene kreativnosti proizlazi djeja kreativnost i kreativnost odraslih ne
mogu se procijeniti istim kriterijima jer one ne proizlaze iz istih misaonih i iskustvenih
pretpostavki
- dok kreativnost odraslog procjenjujemo prema djelu, najvaniji aspekt djeje
kreativnosti jest priroda procesa
- iz tog proizlazi da je kreativnost pristup problemu, nain rada, stvaralaki proces
21. to je inteligencija, talent i kreativnost?
- inteligencija je opa sposobnost snalaenja u novim situacijama o kojima nema
nikakva iskustva
- neki autori smatraju da je inteligencija sposobnost prilagoavanja novim
situacijama, drugi da je inteligencija sposobnost miljenja za rjeavanje problema ili
sposobnost apstraktnog miljenja
- Bujas definira inteligenciju kao osjetljivost na probleme
- talent je prirodna sposobnost koja pojedincu omoguuje visoko dostignue u
odreenom podruju, npr. u glazbi, matematici....
- kreativnost (stvaralatvo) svaki misaoni tijek koji dovodi do novih rjeenja, makar
ona bila nova samo za onoga tko ih je pronaao, to znai da se o stvaralakom
miljenju i radu moe govoriti kada su naena neka rjeenja koja nisu jednostavne
kopije prijanjih vlastitih ili tuih rjeenja
- ta rjeenja mogu biti znaajna za razvoj, jer rjeavajui neki problem, pojedinac
unosi u sam proces neto novo, rjeavajui problem na nov nain, razvija i svoje
sposobnosti
- to je miljenje koje je usmjereno pronalaenju to veeg broja i to raznovrsnijih
rjeenja odgovora
22. Objasnite divergentno miljenje (redefiniciju) u podruju likovne kulture.
- redefiniciju treba shvatiti kao likovnu trasnformaciju postojee definirane stvarnosti
- uz redefiniranje kao kreativni in likovne interpretacije stvarnosti moemo navesti
ove stvaralake naine: promijeni boju, veliinu, strukturu, dodaj boju, oblik, oduzmi
boju, crtu...
- redefinirati moemo ne samo da promatrani motiv preoblikujemo u novu likovnu
stvarnost, nego i ve postojei likovni rad ili fotografiju i to tako da se na postojeem
likovnom radu izvre neke likovne intervencije ili da se postojei produkt ponovno
interpretira novim likovnim sadrajima
23. Objasnite tijek likovnog izraavanja i stvaranja.
1. priprema

12

a) pripremiti materijal za rad, razmjestiti prema potrebi stolove i stolice uenika,

podijeliti uenicima potrebni pribor
b) uenike upoznajemo s odreenom likovnom tehnikom i odreenim likovnotehnikim sredstvom
- ako su uenici ve radili s odreenim materijalom, treba samo ukratko
ponoviti
- ako se uenici po prvi put susreu s odreenim materijalom i tehnikom,
onda uitelj mora zorno demonstrirati
tehniku i postupak (nikako samo verbalno)
2. motiv
- kod motiva razlikujemo tri izvora:
vizualno kao poticaj
preko vizualnog motiva potrebno je uenike uvesti u likovni sadraj
treba predvidjeti kljuna pitanja koja su potrebna da bi djeca uoila
elemente koji grade likovni sadraj
vizualno-likovne probleme najbolje emo uoiti metodom analitikog
promatranja
s uenicima treba otkrivati vizualne i likovne vrijednosti koje emo
realizirati likovno-tehnikim sredstvima, odnosno likovnom tehnikom i
metodama graenja, variranja, kontinuiranja i razlaganja
likovni i kompozicijski elementi kao poticaj
na poetku nastavnog procesa stvaramo problemsku situaciju likovnim
scenarijem (stvaralakom igrom, kreativnom likovnom priom,
pokretom, filmom, glazbom)
uenici realiziraju svoju ideju likovnim tekhnikama i metodama
nakon zavrenog likovnog procesa na likovnim produktima (djelima)
osvjeuju likovne probleme prethodno potaknute likovnim scenarijem
nevizualno kao poticaj
uitelj moe djelovati na uenikove emocije posluujui se glazbom,
pjesmom, tekstom , priom..
kako bi izraz bio slobodan, na uenike ne treba utjecati dok rade
na kraju uenik moe kroz razgovor rei neto o emocijama i nainima
likovnog izraza, to je pobudilo ne vizualno kao poticaj
3. najava zadatka
- uenicima se najavljuje zadatak, treba provjeriti jesu li ga uenici shvatili
4. realizacija
- to je glavni dio sata, uenici rade prema vlastitom vizualno-likovnom doivljaju
u likovno-tehnikim mogunostima
- uitelj tijekom rada obilazi uenike, prilazi svakom ueniku, potie ga, podsjea
na motiv i likovna obiljeja, daje daljnje poticaje i upute u obliku alternativnih pitanja
(razmisli o detaljima, moe li to drugaije..
5. analiza i vrednovanje likovnog rada
- na kraju likovnog izraavanja i stvaranja treba izloiti radove i zajedno s
uenicima radove analizirati

13

- razgovara se o tom koliko je uenik realizirao, usvojiio i izrazio likovne

probleme osvijetene u poetku i tijekom nastavnog procesa
- ocjenjivanje bi trebalo biti objektivno, provedeno na osnovi istinskih likovnih
vrijednosti, potujui likovni izraz djeteta odreene faze likovnog razvoja

24. Navedite i objasnite metode rada uitelja pri metodikoj realizaciji likovnog
izraavanja i stvaranja.
1. analitiko promatranje i analiza likovnog problema na realitetu, a potie likovno
izraavanje
2. metoda likovnog scenarija temelji se na problemskoj situaciji
ovdje su poticaji likovni i kompozicijski elementi : uitelj sam kreira
likovni scenarij u koji je ukljuena rije, glazba, pokret, slika...
u osvjetavanju likovnog jezika pomau likovni produkti (proces obrnut
od metode analitikog promatranja
3. metoda razgovora sastoji se od dijaloga izmeu uitelja i uenika ili uenika-pitanje i odgovor su osnovni naini metode razgovora, vano je uspostaviti
prisnost i susretljivost izmeu uitelja i uenika
4. metoda demonstracije pokazivanje svega to se doivljava percepcijom
5. metoda rada s tekstom ukljuuje itanje teksta kako bismo pisani sadraj
izrazili likovno
kod analize teksta akcentiramo dijelove koji se daju lake izraziti
likovnim izrazom
6. metoda usmenog izlaganja ukljuuje: pripovijedanje, opisivanje s naglaskom
na likovnost,
razlaganje likovne strukture, tumaenje likovnih problema
7. graenje likovnim elementima likovne elemente slaemo jedan do drugog u
razliitim pravcima
8. kombiniranjem kombiniramo razliite likovne elemente
9. variranjem obremo jedan likovni element ili motiv na razliite naine
10. razlaganjem razlaemo gotove strukture i ponovo ih komponiramo u nove
likovne vrijednosti
- nastavne metode se u nastavnom procesu meusobno povezuju, istodobno se
primjenjuje vie nastavnih metoda, ime je vizualno-likovni odgoj dinamian i
kreativan
25. Objasnite oblike rada uenika pri likovnom izraavanju.
- naini rada: promatranjem, nakon promatranja, po sjeanju, zamiljanjem,
izmiljanjem
26. Opiite realizaciju likovnog izraavanja i stvaranja.
- to je glavni dio sata
- uenici rade prema vlastiom likovnom doivljaju i likovno-tehnikim mogunostima
- uitelj tijekom rada obilazi uenike, prilazi svakom ueniku, potie ga, podsjea na
motiv i likovna obiljeja, daje daljnje poticaje i upute
- vano je znati intervenirati u pravom trenutku, npr. memo uzeti rad i prije nego li ga
dijete smatra zavrenim, jer bi daljnji rad mogao pokvariti i unititi spontanost i do
tada postignutu likovnu kvalitetu
14

- uenik e taj potez shvatiti u usmenooj analizi likovnog djela

- ako dijete zavri rad ranije. Doputamo mu da slobodno odabere neku aktivnost
dok ostali budu zavravali svoje radove
- ne treba inzistirati na zavrenosti radova, dijete e samo odluiti o prekidu rada
27. Navedite nekoliko motiva za likiovno izraavanje i stvaranje
vizualnih poticaja (motiva), nevizualnih poticaja, likovnih i kompozicijskih
elemenata kao poticaja
- motivi:
1. Motivi iz djetetove okoline
1. prirodni i nainjeni oblici
a) oblici preteito linije granice, ptije pero, etke. eljevi, metle...
b) minijaturni oblici ipka, mravi, sae, list mrkve...
c) manji oblici sa detaljima groe, eeri, kljuevi, paprat, spuva...
d) vei i sloeniji oblici kiobrani, harmonika, lusteri, amci...
e) nizovi ogrlice, vijenci cvijee, tapete ili zastori s uzorkom u nizu...
2. prostor
a) unutranji prostor kupaonice, kuhinje, stepenice, kola iznutra..
b) vanjski prostor trgovi, mostovi, vodotoci...
3. pojave u prirodi- kia, snijeg, inje, poplava...
4. ljudi
a) ljudska figura u pokretu gimnastiari, plivai, plesai...
b) karakterizacija ljudskog lika mama i ja, tata i ja, uiteljica, brat, sestra..
c) ljudi predmeti rad istaica, pralja, pletilja, drvosjea...
d) grupe i nizovi ljudi ivi vlak, zbor, kolo...
e) ljudi predmeti prostor u restoranu, u kazalitu, u kinu...
f) ljudi i ivotinje ljudi i psi, pastir i ovce, konjanici...
g) ljudi i biljke saenje, branje cvijee, kopanje vrta...
5. ivotinje - ptice, leptiri, rakovi...
2. Motivi iz knjievnih djela
motivi iz pria, bajki, basni, poezije, biblijskih tekstova
3. Motivi iz hrvatske povijesti i hrvatske kulturne i narodne batine.
a) Povijesni dogaaji (dolazak Sv. Oca, Dan hrvatske dravnosti...)
b) Povijesni spomenici hrvatske kulture (Baanska ploa, hrvatski pleter...)
4. Motivi iz narodnih obiaja i dogaaja
a) Blagdanski motivi (Boi, Uskrs, Sv. Nikola..)
b) Motivi iz drutvenih i vjerskih dogaaja (vjenanje, svadbe, imendani..)
28. Navdite i objasnite mjerila za vrednovanje likovnih radova.
1. perceptivnost i izraajnost- percipiranje i izraavanje likovnih
vrijednosti sadranih u okvirnom ili izvedbenom programu, npr.
uoavanje i izraavanje odnosa, ritma, kontrasta, boja, crta, vol.
2. kreativnost- originalnost, osjetljivost na probleme, fleksibilnost,
fluentnost, redefinicija

15

3. likovno-tehniki elementi- samostalan izbor materijala i tehnika, te

stvaralaka primjena
4. elementi analize likovnog djela- prepoznavanje likovnog i tematskog
sadraja, likovne tehnike, estetske vrijednosti, likovne poruke, interes
za likovno djelo i kulturnu batinu
5. odnos prema radu likovnog djela- interes, samoinicijativnost,
upornost, dosljednost, samostalnost
- uitelj mora dobro poznavati likovne faze razvitka i stvaralake potencijale svojih
uenika, kako bi mogao prema stupnju usvojenosti likovnog jezika vrednovati i
ocijeniti uenikov rad
- okvirnim programom vizualno-likovnog odgoja i obrazovanja naznaeni su osnovni
likovni sadraji i pojmovi za svaki razred i za svako likovno podruje prema
psihofizikim mogunostima djece odreenog uzrasta
- likovni sadraji, pojmovi i problemi dani u izvedenom programu, odreeni za
pojedini uzrast, temelj su ocjenjivanja uenikove uspjenosti
- temelj usvajanja likovne kulture: razviti osvijeteni likovno-misaoni instrumentarij i
naviku njegove uporabe
- najvaniji aspekt djeje kreativnosti je priroda procesa

16