TEHNIKI ELABORAT PREINAKE VOZILA

TOYOTA CELICA GT 2.0

Varadin, studeni 2007.

Snimljeno 23. 06. 2007.god. tijekom montae

Snimljeno 29. 09. 2007.god. prije prve probne vonje

2. Sadraj
1.
2.
3.
4.

Naslovna stranica
Sadraj
Reference izvoaa preinake
Tehniki opis preinake
4.1. Popis s vozila demontiranih za elektrini pogon nepotrebnih sklopova, ureaja i
instalacija
4.2. Novo ugraeni sklopovi, ureaji i instalacije
4.2.1. Akumulatori za vonju
4.2.1.1. Tvorniki podaci
4.2.1.2. Ugradnja i smjetaj akumulatora na vozilu
4.2.1.3. Vienamjenska brzo rastavljiva akumulatorska prikljunica
4.2.1.4. Instrument pokaziva ispranjenosti akumulatora
4.2.2. Elektromotor za vonju
4.2.2.1. Privrenje elektromotora na mjenja i ostali nosai
4.2.2.2. Adaptacija i montaa originalne spojnice vozila na elektromotor
4.2.2.3. Vanjski centrifugalni ventilator za hlaenje elektromotora
4.2.2.3.1. Problematika hlaenja na malim brojevima okretaja motora
4.2.2.3.2. Adaptacija elektromotora na centrifugalni ventilator
4.2.2.3.3. Usmjeriva zraka za hlaenje
4.2.3. Regulator i sklopnici elektromotora za vonju
4.2.3.1. Opis i princip rada regulatora
4.2.3.2. Pogonski prekida s ubrzivaem pedala za gas
4.2.3.3. Sklopnici elektromotora
4.2.3.4. Kontaktni relej i aktivacija 72V ureaja
4.2.3.5. Instrument broja sati rada elektromotora
4.2.4. Vakuum pumpa za servo ureaj za konice
4.2.5. Elektrini grija vjetrobrana i kabine za putnike
4.2.5.1. Konstrukcija, opis i smjetaj grijaa
4.2.5.2. Zatitni elementi, princip i dijagram rada grijanja
4.2.6. Obrtomjer kao pokaziva optereenja elektromotora
4.2.7. Elektrine sheme
4.2.7.1. Shema tiristorskog regulatora
4.2.7.2. Strujna shema 72V ureaja
4.2.7.3. Ostale elektrine sheme ili slike
4.2.8. Punja za akumulatore 72V
5. Raspored masa po osovinama, kontrola nosivosti osovina
5.1. Krak teine vozila
5.2. Kontrola optereenja osovina
6. Podaci o vozilu
7. Izjava o izvrenoj preinaci vozila

4. Tehniki opis preinake

4.1.

popis s vozila demontiranih a za elektrini pogon

nepotrebnih sklopova, ureaja i instalacija

Kao nepotrebni kod prerade na elektrini pogon iz automobila su demontirani:

Benzinski motor
Kompletan ispuni sistem
Hladnjak za vodu s cjevovodom
Grija kabine za putnike na vodu radijator
Hladnjak za ulje motora s cjevovodom
Rezervoar sa pumpom i plovkom za benzin
Cjevovode za dovod i povrat vika benzina
Filtar za benzin
Elektropokreta i alternator
Elektroniku jedinicu motora tzv. kompjutor
Kompletan elektrini sistem za paljenje
Instrumenti motora i pokaziva za gorivo
Upalja za cigarete

4.2.

novo ugraeni sklopovi, ureaji i instalacije

1. Trakcijski 6V akumulatori za vonju 12 komada

2. Elektromotor za vonju 1 komad
3. Centrifugalni ventilator za hlaenje elektromotora 1 komad
4. Pogonski prekida pedala za gas 1 komad
5. Regulator i sklopnici 1 komplet
6. Grija vjetrobrana i kabine za putnike 1 komplet
7. Vodovi elektrine instalacije 1 komplet
8. Instrumenti i kontrolni ureaji napona 72V 1 komad
9. Vakuum pumpa membranska, 12V 1komad
10. Vanjski (garani, samostojei) punja za akumulatore 1 komad

4.2.1.

4.2.1.1.

trakcijski akumulatori za vonju

akumulatori za vonju tvorniki podaci

Proizvoa: TAB Tovarna Akumulatorskih Baterij, d. d. Meica, Slovenija

Tip: GOLF CART TAB 6V 180 Ah, po standardu EN 60254/1
Teina baterije s kiselinom: 31 kg
Gustoa elektrolita: 1,28 +/- 0,01 kg/l, kod 25C
Dimenzije: 190*244*270 mm (xDxV)
Broj ciklusa: 1200 pri 80% ispranjenosti po standardu EN 60254/1.

Slika 1. akumulatori prije montae na vozilo

4.2.1.2.

ugradnja i smjetaj akumulatora na vozilu

Projektni zadatak:

kapacitet akumulatora mora osigurati akcioni radijus za lokalne gradske i prigradske
vonje na kratkim i srednjim relacijama,

ravnomjerno rasporediti teinu akumulatora po vozilu da se ne narui stabilnost ili
upravljivost automobila,

maksimalno iskoristiti raspoloivi prostor u vozilu
5

Realizacija:
etiri akumulatora su smjetena u prednjem dijelu vozila, u prostoru oko elektromotora.
Nosai za akumulatore (slika 2. i slika 3.) su izraeni od perforiranih kutnih elinih profila.

Slika 2. nosa za dva akumulatora, iznad zubne letve volana

Slika 3. nosa za dva akumulatora, izmeu prednjeg veznog lima i elektromotora

elini profili od kojih su izraeni nosai su perforirani i plastificirani, standardnih su

dimenzija 60 mm X 40 mm, a debljina stjenke je 2 mm.
Nosa (slika 2.) za smjetaj dva akumulatora u prostor iznad zubne letve volana je na
karoseriju vozila vijcima velike vlane vrstoe (8.8) privren (slika 4.) u 4 toke ( od toga
u tokama 1,2 i 3 ovjeeno) i s etvrtim nosaem kao okomitom pod-uporom na uzduni
nosa motora i mjenjaa ( toka 4 u sredinjem dijelu ispod nosaa akumulatora) sve na
mjestima od strane proizvoaa vozila predvienim i unaprijed pripremljenim za montau
opreme i ureaja.

Slika 4. toke privrenja akumulatora

Nosa (slika 3.) za smjetaj dva akumulatora u prostor izmeu prednjeg veznog lima i
elektromotora (slika 5.) je privren na karoseriju vozila vijcima velike vlane vrstoe (8.8)
u 4 toke ( od toga u tokama 1 i 2 ovjeeno) na dijelu oznaenom brojem 3 se naslanja na
popreni nosa cijelom irinom i s etvrtim nosaem kao okomitom pod-uporom na uzduni
nosa motora i mjenjaa ( toka 4 u sredinjem dijelu ispod nosaa akumulatora) sve na
mjestima od strane proizvoaa vozila predvienim i unaprijed pripremljenim za montau
opreme i ureaja.
U tokama 5 i 6 je prednji nosa privren na donji dio prednjeg veznog lima, na mjestu
predvienom za privrenje hladnjaka benzinskog motora i njegove opreme (na slici 6.
oznaeno strelicom). Spojevi su realizirani pomou umetaka od tzv. SIPAS plastike,
pojaanih mesinganim podlonim ploicama velikoga presjeka i s obje strane privrenih
sredinjim vikom velike vlane vrstoe (8.8).
Akumulatori su smjeteni na nain da ne ometaju kontrolu ili odravanje okolnih ureaja
vozila, maksimalno mogue ili doputeno nisko, to blie kolniku, a sve zbog postizanja niske
toke teita i time postizanja maksimalno mogue stabilnosti vozila.

Slika 5. toke privrenja akumulatora

Slika 6. vijak i mesingana ploica za privrenje nosaa akumulatora na uzduni nosa

Akumulatori su privreni kako ne bi dolo do njihovog pomjeranja u toku vonje (slika 7. i

slika 8.).

Slika 7. privrenje akumulatora (iznad zubne letve volana) protiv pomjeranja

Slika 8. privrenje akumulatora izmeu prednjeg veznog lima i elektromotora

9

Uvrenje akumulatora smjetenih iznad zubne letve volana je izvedeno pomou poprenog
drvenog fiksatora prilagoenog obliku akumulatora, te preko njega vijcima fiksiranim kutnim
profilom.
Isti je princip privrenja primijenjen i za akumulatore smjetene izmeu prednjeg veznog
lima i elektromotora s dodatkom poprenog drvenog fiksatora smjetenog ispod oba
akumulatora.
Preostalih osam (od ukupnih dvanaest) akumulatora je smjeteno u zatvorenom spremniku
posebno projektiranoj drvenoj kutiji s poklopcem (slika 9.), s reetkasto pojaanim dnom.
Kutija je smjetena u prtljaniku u stranjem dijelu vozila, iza naslona zadnjih sjedala za
putnike.
Kutija je na karoseriju vozila privrena s etiri elina vijka velike vlane vrstoe (8.8).
Prednji dio kutije je vijcima privren na tvorniki pojaani popreni nosa (izmeu stranjih
kotaa). Kutija je zatvorenog tipa ime je onemoguen bilo kakav izlazak plinova koji bi
nastajali prilikom punjenja ili pranjenja u prostor za putnike kabinu.

Slika 9. kutija za osam stranjih akumulatora s reetkasto pojaanim dnom

Za meusobno spajanje polova akumulatora koriste se na akumulatorima u prednjem dijelu
vozila brzo rastavljive i izolirane kleme (slika 10.). Te su brzo rastavljive i izolirane kleme
projektirane i dimenzionirane za maksimalnu doputenu struju 800 A. Obzirom da je struja
glavnog potroaa elektromotora 230A nema nikakve opasnosti za strujno preoptereenje
klema. U zatvorenom spremniku u stranjem dijelu vozila su polovi spajani kombinirano.
Polovi s vie raspoloivog slobodnog prostora su spajani s brzo rastavljivim izoliranim
klemama, a polovi s manje raspoloivog prostora su spajani sa standardnim automobilskim
klemama (slika 10.).

10

Slika 10. kleme za spajanje akumulatora

4.2.1.3.

vienamjenska brzo rastavljiva akumulatorska prikljunica

Spajanje akumulatora na elektrini ureaj automobila se vri preko brzo rastavljive

prikljunice. Prikljunica je smjetena u prednjem dijelu vozila, ispod poklopca motora
haube neposredno uz muldu lijevog blatobrana (zaokruena utom crtom na slici 11.).
Obzirom da nije poeljno da za vrijeme punjenja akumulatora, zbog pojave vieg napona od
nazivnog, regulator motora bude prikljuen, akumulatori se pomou brzo rastavljive
prikljunice razdvoje od elektrinog ureaja automobila i spajaju na prikljunicu punjaa.

Slika 11. brzo rastavljiva akumulatorska prikljunica

11

4.2.1.4.

instrument pokaziva ispranjenosti akumulatora

Mjera je ugraen na mjesto upaljaa za cigarete, desno od mjesta za ugradnju radio aparata
(slika 12.). Osnovna je namjena mjeraa ispranjenosti akumulatora za vonju informacija
vozau, a moe se usporediti s pokazivaem nivoa goriva u rezervoaru kod klasinih vozila.
Informacija o stanju napunjenosti odnosno ispranjenosti se pokazuje u vidu niza svjetleih
dioda (Slika 13.). Skala je badarena u postocima skokovito u vrijednostima od po 20%.
Nakon to voza izvri ukljuenje kontakta pod napon dolazi i mjera. Elektroniki procesor u
mjerau nakon ukljuenja izvrava naponsko testiranje i dogaa se paljenje svjetleih dioda
redom od crvene prema utoj. Ovisno o stanju napunjenosti i vrijednosti trenutnog napona
toliko svjetleih dioda je upaljeno, ako su akumulatori potpuno napunjeni svijetle sve etiri
zelene i uta dioda zajedno. Ako je trenutna napunjenost akumulatora manja svijetli
reciprono toliko dioda, a ako su akumulatori ispranjeni do kraja, tada se pali crveno svjetlo
to je znak da treba to prije pristupiti punjenju akumulatora.

Slika 12. smjetaj instrumenta pokazivaa ispranjenosti akumulatora

Slika 13. pokaziva ispranjenost akumulatora

12

4.2.2.

elektromotor za vonju

Projektni zadatak:

snaga elektromotora mora biti dostatna za pogon vozila Toyota celica i radnim
reimom osigurati akcioni radijus za lokalne gradske i prigradske vonje na kratkim i
srednjim relacijama,

snaga elektromotora mora biti usklaena s odredbama Pravilnika o tehnikim
uvjetima vozila u prometu na cestama lanak 10.
o stavkom 6. za vozila na elektrini pogon,
 podstavkom b) s napajanjem iz vlastitog izvora elektrine energije
za vozila namijenjena prijevozu osoba najmanje 3 kW/t, osim za
bicikle s elektrinim motorom,

prvenstvo kod izbora ima elektromotor hrvatskog proizvoaa KONAR

Realizacija:
4.2.2.1.

tvorniki podaci o elektromotoru

Podaci s natpisne ploice elektromotora:

Proizvoa: KONAR
Vrsta: Istosmjerni motor; : Z05150
Tip: IK 16L2
Napon: 72V; Struja: 230A; Snaga: 11,8KW; Radni reim: S2 60
Broj okretaja: 1850 1/min
Uzbuda: serijska
Oblik: B5 IP 10 IC 01; Klasa izolacije: F
VDE 0525/03.83, Godina: 1981; T. O. 40C

13

Skenirana shema statora (ustupio TOROID Nedelie)

14

Skenirani matini list proizvoaa (ustupio TOROID Nedelie)

15

Skenirani proraun proizvoaa (ustupio TOROID Nedelie)

16

4.2.2.2.

privrenje elektromotora na mjenja i ostali nosai

Elektromotor je ugraen na mjesto s kojeg je prethodno izvaen originalan benzinski motor

Za privrenje elektromotora su zadrani i upotrijebljeni originalni tvorniki elastini nosai,
bez ikakvih preinaka (slika 14.).

Slika 14. elektromotor je privren na originalni nosa predvien za benzinski motor

Na stranjoj je strani elektromotora (strana na kojoj se nalaze kolektor rotora i etkice)
vijcima privren / dograen posebno prilagoeni nosa, izraen od debljeg elinog lima
tzv. ploevine debljine 6 mm. Spomenuti je nosa spojen s originalnim elastinim nosaem od
benzinskog motora, na muldu desnog blatobrana (slika 15. i slika 16. utom su crtom
zaokrueni detalji).

Slika 15. nosa na stranjem dijelu elektromotora je elastino ovjeen na muldu

17

Slika 16. pogled iz drugog kuta na stranji nosa elektromotora i ovjes na muldu

Na drugoj, takozvanoj prednjoj strani (strana na kojoj izlazi pogonska osovina), elektromotor
je s osam komada elinih vijaka M10, s cilindrinom glavom i est-stranom rupom velike
vlane vrstoe (8.8) IMBUS DIN 912, (duinski prilagoeni da ravnina smicanja ne
prelazi preko navoja), uvren na specijalno izraenu elinu adaptirajuu meu plou
(slika 17 i slika 18).

Slika 17. skica meu-ploe za rezanje plazmom na pantografu

18

Adaptirajua meu ploa je izraena rezanjem plazmom na pantografu, tono prema obliku
i mjerama kuita (tzv. zvona) spojnice mjenjaa.

Slika 18. meu ploa u fazi montae

Elektromotor je zajedno s mjenjaem u odnosu na karoseriju vozila montiran potpuno

elastino, obzirom da je i mjenja na automobil privren s originalnim, tvorniki
projektiranim elastinim nosaem, na muldi lijevog blatobrana.
Takoer je u funkciji zadran originalan tvorniki uzduni nosa mjenjaa, koji je smjeten
izmeu sredinjeg dijela prednjeg veznog lima i sredinjeg dijela poda vozila, u predjelu ispod
nogu vozaa i suvozaa. Na spomenutom uzdunom nosau su zamijenjena dva elastina
gumena umetka s dva umetka od tzv. SIPAS plastike (slika 19.) , kako bi na taj nain postigla
bolja vrstoa te eliminirale negativne pojave vezane uz okretni moment elektromotora.
Umecima od plastike je istovremeno smanjena vibracija i ujedno eliminirana mogunost
pojave metalne zvonjave ili buke u vonji.

19

Slika 19. uzduni nosa ispod elektromotora i mjenjaa s umecima od SIPAS plastike

4.2.2.3.

adaptacija i montaa originalne spojnice vozila na elektromotor

Za vezu elektromotora s mjenjaem je zadran originalan tvorniki mehanizam disk spojnice

(kvaila), zajedno s originalnim hidraulikim cilindrom.
Umjesto prijanjeg zamanjaka benzinskog motora je montiran novi mjerama spojnice
potpuno identian i prilagoen disk, koji je na osovinu elektromotora montiran rastavljivim
spojem i osiguran prijenos gibanja sa standardnim elinim klinom (tzv. kajlom) irine 12mm
(slika 20, slika 21 i slika 21a).

20

Slika 20. novi elini disk spojnice je klinom povezan s osovinom elektromotora

Slika 21. pogled iz drugog kuta na novi disk spojnice montiran na elektromotor

21

Slika 21a. radionika skica

Originalna tvornika spojnica motora i mjenjaa (slika 22) je zadrana zbog postizanja veeg
stupnja pouzdanosti u sluaja kvara ili eventualnog potpunog otkazivanja elektronikog
regulatora elektromotora. U takvom bi sluaju bilo dovoljno mjenja postaviti u neutralni
poloaj, elektromotor spojiti direktno na akumulatore i pokrenuti ga da se vrti. Za nastavak
vonje u tom bi sluaju bilo dovoljno pritisnuti / aktivirati spojnicu, ubaciti mjenja u brzinu i
voziti na nain kao s benzinskim ili diesel motorom.

Slika 22. originalna spojnica montirana na elektromotor spremna za ugradnju na vozilo

22

Slika 22a. elektromotor, mjenja i uzduni nosa spremni za montau u vozilo

Slika 22b. elektromotor, mjenja i uzduni nosa spremni za montau u vozilo

23

Slika 22c. pogled s desne strane na elektromotor, mjenja i uzduni nosa

Slika 22d. pogled s prednje strane na elektromotor, mjenja i uzduni nosa

24

Spojnica moe posluiti i kao sigurnosni sustav u sluaju eventualnog nastajanja potpune
vodljivosti regulatora (uslijed proboja tiristora ili nekog drugog kvara) i time nepoeljnog i
opasnog rada elektromotora. Nema potrebe za trenutnim prekidom strujnog toka izmeu
akumulatora i elektromotora dovoljno je jednostavnim aktiviranjem / pritiskom spojnice
izvriti razdvajanje pogonskog elektromotora od mjenjaa, te potom potpuno sigurno
zaustaviti vozilo, bez bilo kakvih sporednih opasnosti.

4.2.2.4.

vanjski centrifugalni ventilator za hlaenje elektromotora

4.2.2.4.1. problematika hlaenja na malim brojevima okretaja motora

Serijski istosmjerni elektromotori kojoj vrsti pripada i ugraeni motor za vonju su specifini
po svojoj karakteristici okretnog ili poteznog momenta, koji je reciproan jakosti strujnog
toka kroz elektromotor. Kako su u trenucima pokretanja brojevi okretaja elektromotora mali,
a struja koja prolazi kroz namotaje motora moe biti izrazito jaka, to ima za posljedicu
zagrijavanje. Potrebno je osigurati to efikasnije hlaenje upravo u radnom reimu najmanjeg
broja okretaja, jer je tada originalan ventilator na rotoru nedovoljno efikasan. Takoer je
bitno i to da je gradska vonja spora vonja, s puno zaustavljanja i kretanja. Dogradnjom
vanjskog snanog centrifugalnog ventilatora rijeen je problem nedovoljno efikasnog hlaenja
kod malih brojeva okretaja, kao i kontinuiranost hlaenja u vrijeme kada vozilo i motor
miruje u zastojima u koloni ili na semaforima, to osigurava due vremenske intervale
hlaenja od standardnih.
4.2.2.4.2. adaptacija elektromotora na centrifugalni ventilator
Da bi se postiglo maksimalno efikasno hlaenje elektromotora izabran je snaan centrifugalni
ventilator. Za pogon turbine ventilatora je ugraen 12V elektromotor koji se inae
upotrebljava za pogon ventilatora hladnjaka rashladne tekuine benzinskog motora vozila
Yugo koral 55.
4.2.2.4.3. usmjeriva zraka za hlaenje
Centrifugalni ventilator je montiran izravno na gornji dio statora elektromotora (slika 23), a
struja zraka se uvodi u rashladne otvore elektromotora putem usmjerivaa, koji je ujedno i
dodatni nosa za ventilator. Prednja strana tijela ventilatora s otvorom za usis zraka je
okrenuta u smjeru vonje to dodatno pojaava ulaz svjeeg zraka u ventilator. Sam ulazni
otvor (slika 25) je velikog presjeka, a zatitna mrea titi otvor od ulaska nepoeljnih stranih
predmeta ili lia.
U unutranjosti usmjerivaa zraka su postavljene dvije profilirane pregrade oblikovane i
usmjerene tono prema otvorima na elektromotoru i zakrivljene u blagom luku za to
efikasnije strujanje zraka bez unutranjih otpora ili nepoeljnih vrtloenja (slika 24).

25

Slika 23. ventilator je montiran na gornji dio statora elektromotora, a struja zraka se uvodi u
rashladne otvore elektromotora putem usmjerivaa, koji je ujedno i dodatni nosa ventilatora

Slika 24. skica strujanja zraka kroz usmjeriva

26

Slika 25. ulazni otvor ventilatora je velikog presjeka, a zatitna mrea titi otvor od ulaska
nepoeljnih stranih predmeta ili lia
Princip rada ventilatora:
Ventilator se ukljuuje pomou zatitnog releja, odmah nakon ukljuivanja glavnog kontakta,
kljuem na bravi volana (shema: slika 26).

Slika 26.

27

Relej je smjeten na poprenom nosau za elektrinu opremu, lijevo pokraj 12V kutije za
osigurae (slika 27). Sustav ventilatora je osiguran dograenim osiguraima (slika 28).

Slika 27. relej elektromotora turbine za hlaenje oznaen utom crtom

Slika 28. raspored u 12V kutiji za osigurae

28

4.2.3.

regulator i sklopnici elektromotora za vonju

Projektni zadatak:

regulator mora biti kompatibilan izabranom elektromotoru,

odravanje mora biti svedeno na najmanju moguu mjeru,

Realizacija:
4.2.3.1.

opis i princip rada regulatora

Za efikasnu regulaciju i upravljanje elektromotorom na vozilo je ugraen elektroniki

tiristorski regulator (slika 29).

Slika 29. regulator je privren na desni dio poprenog nosaa za elektrinu opremu

Regulator se sastoji od tiristorskog impulsnog ureaja (slika 30) i od elektronike logike

jedinice (proizvoa ZAPI iz Italije ili proizvodnja po licenci SINIP iz Slovenije).
Navedeni se regulator upotrebljava kao standardni za regulaciju ugraenog elektromotora i
namjenski je projektiran i prilagoen za vuni / vozni motor za elektrine viliare proizvoaa
INDOS iz Ljubljane.
Tiristorskim impulsnim ureajem upravlja standardna elektronika logika jedinica
(konstrukcije i proizvoaa ZAPI iz Italije ili po licenci SINIP iz Slovenije) i kao takva
predstavlja jednu nedjeljivu cjelinu s regulatorom.

29

Impulsni ureaj regulatora ine:

-

glavni tiristor oznaka V1.1

pomoni ili tiristor za gaenje oznaka V1.2
dioda za koenje oznaka V1.5
dioda za prazni hod oznaka V1.4
kondenzator oznaka C
prigunica oznaka L
polarizacijska dioda oznaka V1.6

Slika 30. skenirana shema impulsnog ureaja (Napomena: skenirano je iz servisne

dokumentacije proizvoaa; dokumentacija je ustupljena autoru kao literatura za vrijeme
strunog osposobljavanja u servisnoj slubi)

Princip rada regulatora

Glavni tiristor upravlja voznim motorom na vie naina.
a) U prvom radnom podruju pri maloj brzini i malim okretajima elektromotora
je frekvencija impulsa i stanke izmeu impulsima konstantna, mijenja se odnos
meu vremenom trajanja impulsa i stanke.
b) U drugom radnom podruju je odnos izmeu impulsa i stanke konstantan,
mijenja se frekvencija.
c) U treem radnom podruju kada elektromotor ve ima neku brzinu i kada su
prijelazne pojave prole, elektromotorom se upravlja s kombinacijom obiju
30

spomenutih podruja. Mijenja se frekvencija i stanke, odnosi izmeu impulsa i

pauzi.
Na taj se nain postie linearna usklaenost brzine vrtnje u odnosu na poloaj pogonskog
prekidaa (pedale za gas).
Elektronika logina jedinica

Slika 31. elektronika logina jedinica slovenskog proizvoaa SINIP, po licenci ZAPI
Elektronika logina jedinica (slika 31) na osnovu stanja ulaznih signala (mjerenja strujnog
toka, impulsa s mikro prekidaa, pogonskog prekidaa pedale gasa itd.) upravlja izlaznim
elementima (glavni tiristor, pomoni tiristor, sklopnici itd.) ovisno o vozaevim komandama.
Elektronika logina jedinica je konstruirana tako da onemoguava nepravilne manevre
vozilom i da u odreenim momentima ograniava brzinu vozila. Elektronika logina jedinica
ima slijedee funkcije:

Omoguava postepeno poveavanje struje kroz elektromotor, od nule do

maksimalne struje (postoji mogunost podeavanja)
Ograniava maksimalnu struju elektromotora (ograniava prekoraenje
maksimalne struje elektromotora)
Omoguava promjenu smjera vonje takoer i sa pritisnutim pogonskim
prekidaem pedalom gasa (jer ukljui automatsko koenje elektromotorom, a
nakon toga zalet, tj. kontinuirano ubrzava u suprotnom smjeru)
Vri prekid glavnih strujnih krugova u sluaju eventualnih kvarova
Vri ukljuivanje i iskljuivanje sklopnika, kada struja padne na nulu
31

U dugotrajnom radu omoguava ukljuivanje sklopnika koji premosti glavni tiristor

(tzv. bypass).

Na elektronikoj loginoj jedinici se nalaze tri prikljuna konektora (tablica na slici 32), preko
kojih je povezana sa drugim dijelovima elektroopreme vozila.

Prvi konektor slui za kontrolu rada impulsnog ureaja

Drugi konektor slui za upravljanje sklopnicima
Trei konektor slui za povezivanje sa pogonskim prekidaem pedalom za gas.

Raspored prikljunih kontakata na Logici

3
9
7
8
6
5
89
9
8
2

24
23
22
21
20
19
18
17
16
15

zavojnica K3 bypass 2 minus (ne koristi se)

zavojnica K4 bypass 1 minus
plus iza kontaktnog releja 12V/72V

91
19
89

zavojnica vonja natrag minus

zavojnica vonja naprijed minus

39
79

14
13
12
11
10
9

smjerni prekida vonja naprijed

smjerni prekida vonja natrag
pedala za gas;mikro prekida bypass
pedala za gas;mikro prekida start; ozn P
pedala za gas;mikro prekida start; ozn 2
pedala za gas;potenciometar
pedala za gas;potenciometar; srednji izvod
pedala za gas;potenciometar minus

79
39
49
59
41
6
4
9

8
7
6
5
4
3
2
1

Kontrola impulsne
thyristorske naprave

G Tyristora 1
minus Shunta
G Tyristora 2
plus Shunta
A Tyristora 2
A Tyristora 1
plus iza kontaktnog releja 12V/72V
minus akumulatora
plus akumulatora
A dioda D1

Upravljanje
sklopnicima

Broj ice Mjesto na logici

Veza sa pogonskim
prekidaem - pedalom
za gas

Ureaj

Slika 32. tablica prikljuaka

Elektronike logine jedinice su univerzalne i upotrebljavaju se za napone od 24 V 96 V.
4.2.3.2.

pogonski prekida s ubrzivaem pedala za gas

Projektni zadatak:

pogonski prekida mora biti kompatibilan izabranom regulatoru,

32



odravanje mora biti svedeno na najmanju moguu mjeru,

mora se jednostavno adaptirati na originalnu pedalu za gas vozila

Realizacija:
Obzirom da je za ugradnju izabran prethodno opisani tiristorski regulator proizvodnja SINIP
iz Slovenije, upotrijebljen je i pogonski prekida istog proizvoaa (slika 33).

Slika 33. pogonski prekida (s lijeve strane je poluga za prikljuak gas sajle)
Iz pogonskog prekidaa pedale za gas do elektronike logine jedinice su sprovedena
tri ulazna signala:
1. mikro prekida za start S 1.2.1
2. signal iz klizaa potenciometra
3. mikro prekida za ukljuivanje tzv. bypassa S 1.2.2
Pogonski prekida pedala za gas (slika 34 i slika 35) se napaja preko elektronike logine
jedinice. Kada se mikro prekida za start ukljui, dovede na elektroniku loginu jedinicu
napon +Ub, to je uvjet za poetak djelovanja. Ovisno o kutu zaokreta pogonskog prekidaa
(tj. koliko je pritisnuta pedala za gas) elektronika logina jedinica prima naponski signal od
4,5 V 13 V. Iznad 13 V ukljui se mikro prekida za ukljuenje tzv. bypassa.

33

Slika 34. pogonski prekida shematski prikaz

Slika 35. pogonski prekida unutranjost

34

4.2.3.3.

sklopnici elektromotora

Projektni zadatak:

sklopnici moraju biti kompatibilni izabranom elektromotoru i regulatoru,

odravanje mora biti svedeno na najmanju moguu mjeru,

Realizacija:
Izabrani su i montirani dvopolni i tropolni elektromagnetni sklopnici, sa zavojnicama
nazivnog napona 72V. Njihovi su kontakti opremljeni magnetima namijenjenim za gaenje
elektrinog luka na kontaktima. Montirani su na lijevoj strani poprenog nosaa za elektrinu
opremu, da bi bili to blie elektromotoru, to rezultira postojanjem kratkih spojnih kablova.

Slika 36. sklopnici na poprenom nosau za elektrinu opremu, iznad elektromotora

Dva elektromagnetna tzv. tropolna sklopnika (slika 36) omoguavaju izbor smjera vrtnje
elektromotora promjenom smjera strujnog toka kroz namotaje statora.
Trei po redu (na slici s lijeva na desno) tzv. dvopolni elektromagnetni sklopnik slui kao
bypass premosnica glavnog radnog tiristora u vrijeme kada motor postigne maksimalni broj
okretaja i rastereti se, to omoguava da tiristor u tim trenucima ne vodi struju, dakle i ne
zagrijava se, nego se hladi. Kod porasta struje kroz motor, odnosno kada se motor ponovo
optereti, sklopnik se iskljui i struju vodi ponovo glavni tiristor.

35

4.2.3.4.

kontaktni relej i aktivacija 72V ureaja

Kako bi se vozau osigurala jednostavnost u rukovanju ureajem, a ujedno sprijeilo da se

dogodi ukljuenje 72V ureaja i pokretanje vozila, a bez otkljuane blokade upravljaa
volana, odnosno ukljuenog tzv. kontakta potrebnog za rad signalizacije na vozilu
(migavaca, stop svjetala itd.) izvreno je meusobno uvjetovanje obaveznog ukljuivanja ili
iskljuivanja oba sustava istovremeno. Za tu je svrhu ugraen impulsni relej koji se napaja
strujom iz prekidaa kontakta na upravljau i automatski ukljuuje 72V elektroniki ureaj.

Slika 37. relej na poprenom nosau za elektrinu opremu, iza regulatora (poveano)

Slika 38.

36

4.2.3.5.

instrument broja sati rada elektromotora

Da bi se omoguilo prikupljanje to vie relevantnih podataka o radu elektrinog pogona i

vijeku trajanja akumulatora, elektromotora itd. ugraen je broja sati rada motora (slika 39).
Smjeten je na desnoj muldi blatobrana, pokraj pogonskog prekidaa i otvora za nalijevanje
rezervoara tekuine za pranje stakla.
Broja radi i broji vrijeme samo kada je elektromotor u aktivnom pogonu, to znai da troi
struju iz akumulatora. Ukoliko se vozilo zaustavi u prometu na semaforu ili slino, automatski
se prekida brojanje, te na taj nain mjeri potpuno efektivno i stvarno radno vrijeme i vijek
trajanja sklopova.

Slika 39. broja sati rada motora

37

4.2.4. vakuum pumpa za servo ureaj za konice

Obzirom da je uz pomo benzinskog motora koji je demontiran s vozila vakuum potreban za
pojaanje koione sile uz pomo servo ureaja za konice dobivan iskoritenjem pod-tlaka u
usisnom kolektoru, bilo je potrebno montirati posebnu vakuum pumpu. Za tu je potrebu
montirana membranska vakuum pumpa s pogonom od 12V elektromotorom (slika 40).
Automatsko ukljuivanje rada elektromotora realizirano je uz pomo releja (slika 41) kojeg
aktivira struja iz prekidaa za stop svjetla (slika 43), shema spoja je prikazana na slici 42.

Slika 40. vakuum pumpa je privrena na nosa akumulatora iznad zubne letve volana

Slika 41. relej za aktiviranje vakuum pumpe je privren na popreni nosa iza regulatora

38

Slika 42.

Slika 43. aktiviranje vakuum pumpe stop prekidaem Toyota prikljuak D8

39

Slika 44. natpisna ploica vakuum pumpe

Slika 45. vakuum ureaj: 1. pumpa, 2. prikljuna cijev, 3. vakuum ventil Toyota

40

4.2.5. elektrini grija vjetrobrana i kabine za putnike

4.2.5.1.

konstrukcija, opis i smjetaj grijaa

Elektrini grija se sastoji od tri grijaa od cekasa smjetenih u zajedniku kutiju od

nehrajueg elika (slika 46). Kutija je nainjena sa stranicama od nehrajue eline
mree kako bi kroz nju bila omoguena nesmetana cirkulacija zraka.

Slika 46. elektrini grija iznutra (zatitna mrea je skinuta za potrebu fotografiranja)
Dimenzije kutije su potpuno identine s dimenzijama radijatora za grijanje uz pomo
rashladne tekuine motora, tako da je elektrini grija smjeten u isti prostor u
unutranjosti ventilacijskog sustava vozila (slika 47 i slika 48). Grijai su izraeni od
cekas ice namotane na profesionalnim specijalnim keramikim tijelima, koji ujedno
slue kao izolatori. Snaga svakog grijaa je 400W. Predviena je regulacija grijanja u tri
stupnja. U prvom stupnju grijanja ukljuen je samo jedan grija. Da bi se sprijeilo
pregrijavanje sustava obavezno mora biti ukljuen ventilator kabine. Tek ako je ukljuen
ventilator, nakon ukljuenja prekidaa prvog grijaa P1 ukljuit e se snaan 72V relej
opremljen s magnetima koji tite protiv nastajanja elektrinog luka. Ukoliko je prekida
P1 ukljuen a iskljui se ventilator grija e se automatski iskljuiti. U drugom stupnju
grijanja prekida P1 je iskljuen, a ukljuen je prekida P2 te su na taj nain u radu

41

putem drugog snanog releja preostala dva grijaa. Za trei stupanj grijanja moraju biti
ukljuena oba prekidaa za grijanje P1 i P2 (slika 49). Prekidai P1 i P2 se nalaze na
armaturnoj ploi ispod prostora za radio aparat (slika 52).

Slika 47. elektrini grija je istih dimenzija kao demontirani radijator na vodu

Slika 48. montaa elektrinog grijaa u otvor demontiranog radijatora na vodu

42

Slika 49. elektrina shema elektrinog grijanja

Slika 50. kutija s osiguraima za elektrine grijae

43

Slika 51. shema 72V kutije s osiguraima za elektrine grijae

Slika 52. prekidai za ukljuivanje elektrinih grijaa vjetrobrana

44

4.2.5.2.

zatitni elementi, princip i dijagram rada grijanja

Kako bi se sprijeilo bilo kakvo nekontrolirano pregrijavanje unutranjosti ventilacijskog

sistema ugraen je 12V zatitni relej (slika 52a) koji se aktivira samo u sluaju da je
prethodno ukljuen ventilator kabine koji pue i na taj nain kontinuirano odvodi toplinu
nastalu kod ukljuenih spirala grijaa. Spomenuti zatitni relej svojim radnim kontaktima
ukljuuje strujni krug prekidaa za grijae P1 i P2, pomou kojih se ukljuuje ili iskljuuje
napajanje 72V zavojnica elektromagnetnih sklopnika (slika 52b).
Grijai se preko osiguraa napajaju strujom iz 72V akumulatora. Obzirom da taj 72V napon
kod ukljuenja moe izazvati paljenje elektrinog luka (poput aparata za elektro luno
zavarivanje) sprjeavanje takve negativne mogunosti i posljedice je realizirano ugradnjom
elektromagnetnih sklopnika iji su snani kontakti opremljeni permanentnim magnetima za
gaenje elektrinog luka. Elektromagnetni sklopnici su montirani na nosa akumulatora 12V
(slika 52c).
Dijagram ukljuivanja grijanja:

Iskljueno grijanje
Jaina grijanja I
Jaina grijanja II
Jaina grijanja III

Prekida P1
Iskljuen
Ukljuen
Iskljuen
Ukljuen

Prekida P2
Iskljuen
Iskljuen
Ukljuen
Ukljuen

Slika 52a. zatitni relej grijaa

45

Slika 52b. elektromagnetni sklopnici za grijae

Slika 52c. elektromagnetni sklopnici za grijae se nalaze pokraj akumulatora 12V

46

4.2.6. obrtomjer kao pokaziva optereenja elektromotora

Obrtomjeri su po svojoj konstrukciji mikro-ampermetri ili mili-ampermetri. Poto je benzinski
motor demontiran njegovom demontaom je prestala potreba za kontrolom broja okretaja.
Zato je obrtomjer dogradnjom jednostavnog elektronikog sklopa prenamijenjen u
ampermetar za mjerenje potronje struje elektromotora za vonju (slika 53). Obzirom da ne
postoji nikakva potreba za mjerenjem visoke tonosti nego samo za vizualnom informacijom,
u strujni krug akumulatora i elektromotora je ugraen shunt proizvodnje Iskra Kranj, mjernog
opsega 600A kod pada napona od 60 mV (slika 54). Elektroniki sklop koji je ugraen u
unutranjost armaturne ploe iza obrtomjera omoguava izbor etiri razliita radna mjerna
podruja od 200A, 300A, 400A i 500A. Izbor eljenog radnog podruja se vri pomou etiripoloajnog minijaturnog prekidaa na ploici sklopa (blok shema slika 54a).

Slika 53. armaturna ploa s obrtomjerom

47

Slika 54. shunt proizvodnje Iskra Kranj, mjernog opsega 600A kod pada napona od 60 mV

Slika 54a. elektroniki sklop koji je ugraen u unutranjost armaturne ploe iza obrtomjera

48

Elektroniki sklop za obrtomjer legenda oznaka vodova / ica bojom:

Redni broj
1
2
3
4
5
6

Boja ice
Crvena
Crna
Crna
Bijela
Crveno bijela
Plavo bijela

Znaenje prikljuak na
+ (plus pol) akumulatora 12V
- (minus pol) akumulatora 12V / asija vozila
Minus ulaz od shunta / asija vozila
Plus ulaz od shunta (maksimalno 60mV)
+ (plus pol) instrumenta obrtomjera
- (minus pol) instrumenta obrtomjera

49

4.2.7. elektrine sheme

4.2.7.1.

shema tiristorskog regulatora

50

4.2.7.2.

strujna shema 72V ureaja

51

4.2.8. punja za akumulatore 72V

Punja za akumulatore (slika 55) je namjenski projektiran za punjenje trakcijskih olovnih
akumulatora s tekuim elektrolitom. Stacionarnog je i samostojeeg tipa, a smjeten je u
garai za vozilo. Napaja se trofaznom strujom iz elektrine mree. Sastoji se od trofaznog
transformatora, poluvodikog diodnog trofaznog ispravljaa i elektronikog sklopa.
Proces punjenja nadzire elektroniki sklop s procesorom. Sklop omoguava punjenje,
dopunjavanje ili odravanje akumulatora za vrijeme dueg mirovanja. Izbor izmeu
automatskog rada i odravanja vri se prekidaem smjetenim na kontrolnoj ploi procesora.
Za vrijeme automatskog naina rada ureaj se automatski sam prebacuje iz reima punjenja
na dopunjavanje akumulatora ovisno o stanju elektrolita. Pritom se pali i odgovarajua
kontrolna lampica. U sluaju kvara ili ako akumulatori nisu prikljueni elektroniki sklop
iskljui punja te ga tako titi od oteenja.
Na punjau se jo nalaze ugraeni kontrolni instrumenti voltmetar i ampermetar.

Slika 55. punja za vrijeme punjenja akumulatora

52

5. Raspored
osovina

masa

po

osovinama,

kontrola

nosivosti

5.1. Krak teine vozila

Mjerenjem na kolskoj vagi dobivena su optereenja prednje

Gp = 820 kg
i stranje

Gs = 640 kg
osovine praznog vozila,
te ukupna teina praznog vozila:

Gu = 1460 kg.
Razmak osovina iznosi

L=2515 mm
Iz ovih podataka se lako izrauna poloaj teine vozila kao koncentrirane sile (slika 56):

Slika 56.

53

5.2.

Kontrola optereenja osovina

Pravilnikom o tehnikim uvjetima vozila u prometu na cestama je definirano:

lanak 10.
(2) Na pogonske kotae osobnih automobila, autobusa i motocikla, ako je vozilo optereeno i
u mirovanju na vodoravnoj ravnini, mora pripadati najmanje jedna treina ukupne mase
vozila, odnosno skupa vozila,
Zakljuak:
Obzirom da je pogonska prednja osovina, a optereenje na prednju osovinu iznosi 820 kg,
vozilo je u skladu s odredbama Pravilnika.

54

6. Podaci o vozilu
(Napomena: navedeni podaci su prijepis iz Prometne dozvole i Knjiice vozila.)
1. Vrsta vozila

osobni automobil

2. Marka vozila

TOYOTA

3. Tip vozila

CELICA

4. Model vozila

GT 2.0

5. Boja vozila

japansko crvena svijetla 74

6. Broj asije

JT1LST16207254754

7. Oblik karoserije

limuzina

8. Osnovna namjena

za osobne potrebe

9. Proizvoa

TOYOTA

10. Drava proizvodnje

JAPAN

11. Godina proizvodnje

1989.

12. Datum prve registracije

22. 05. 1996.

13. Mjesta za sjedenje

17. Masa praznog vozila

1140

19. Maksimalna brzina

200

21. Broj osovina

22. Od toga pogonskih osovina

23. Vrsta motora

Otto motor (4 takta)

24. Snaga motora u KW

103

25. Broj okretaja u minuti

6000

26. Radni obujam motora u cm

1998

27. Mjere vozila

duina:

4365,

irina:

1710,

visina:

1290,

28. Kotaa broj

30. Veliina guma

prednje:

195/60 R 14

32. Veliina guma

stranje:

195/60 R 14

33. Vrsta konica

dvokruna

34. Kuka

NE

35. Vitlo

NE

55

Razmatranja prijenosnih omjera mjenjaa i brzine vozila

1. Nazivni broj okretaja elektromotora je 1850 o/min.
2. Promjer kotaa, D = 0,57 m
3. Opseg kotaa, O = D* = 0,57 * 4,14 = 1,7898 m (to znai da u jednom okretaju
kotaa vozilo prijee put od 1,7898 m)
4. Prijenosni omjeri mjenjaa tvorniki podaci su:
1.1.1. za prvu brzinu
3,285 : 1
2.1.1. za drugu brzinu
2,041 : 1
3.1.1. za treu brzinu
1,322 : 1
4.1.1. za etvrtu brzinu
1,028 : 1
5.1.1. za petu brzinu
0,820 : 1
6.1.1. za vonju unazad
3,944 : 1
7.1.1. za prijenosni omjer diferencijala
4,058 : 1
Proraun teoretske brzine vozila
za prvu brzinu
za drugu brzinu
za treu brzinu
za etvrtu brzinu
za petu brzinu
za vonju unazad

1850 / 4,058 / 3,285 * 60 / 1000 = 14,90 km/h

1850 / 4,058 / 2,041 * 60 / 1000 = 23,98 km/h
1850 / 4,058 / 1,322 * 60 / 1000 = 37,03 km/h
1850 / 4,058 / 1,028 * 60 / 1000 = 47,62 km/h
1850 / 4,058 / 0,820 * 60 / 1000 = 59,70 km/h
1850 / 4,058 / 4,058 * 60 / 1000 = 12,41 km/h

Rezultati postignuti probnom vonjom

Probnom vonjom u duini od 18 km konstantno je u vie navrata na ravnoj cesti u etvrtom
stupnju prijenosa mjenjaa postizana i odravana putna brzina od 60 km/sat. Primjetna je
visoka postotna razlika preko 20% vea putna brzina.
Obrazloenje
Neto vea putna brzina od teoretski proraunate ne predstavlja pogreku brzinomjera nego
predstavlja za primijenjeni tip elektromotornog pogona normalnu pojavu. Neto vea putna
brzina postie se zbog toga to su akumulatori potpuno novi, a prije probne vonje su
potpuno napunjeni i kao takvi imaju stvarni napon vii od nominalne vrijednosti 72V.
(Iako je nazivni napon jednog lanka akumulatora 2 V, za potpuno napunjeni lanak napon
moe narasti i preko 2,4 V po lanku, to znai da 36 komada potpuno napunjenih lanaka
ima stvaran napon 86,4V 90 V .)

56

7. Izjava o izvrenoj preinaci vozila

IZJAVA
o izvrenoj preinaci vozila
Preinaku izvrio:

Vladimir Kokot
Donji Kuan, Varadinska 79, 42000 Varadin

Vrsta vozila:

osobno

Marka vozila i godina

proizvodnje:

TOYOTA

Tip vozila:

CELICA

Proizvoa:

TOYOTA, Japan

Vlasnik vozila:

Vladimir Kokot, Donji Kuan, Varadinska 79

Broj asije:

JT1LST16207254754

Vrsta preinake:

ugradnja elektrinog pogona umjesto pogona s benzinskim motorom

Preinaka je na vozilu napravljena u skladu s pravilima i uzancama struke glede izbora

materijala, funkcionalnosti, vrstoe i stabilnosti, te zadovoljava sve uvjete propisane
Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, Pravilnikom o tehnikim uvjetima vozila u
prometu na cestama i ostalim normama koje se primjenjuju na podruju sigurnosti prometa na
cestama.
U Varadinu, 04. studenog 2007. g.
Potpis izvritelja preinake:

57