Kinezioloki Fakultet u Zagrebu,

Drutveno Veleuilite u Zagrebu

Odjel za Izobrazbu Trenera
Smjer: Kondicijska Priprema Sportaa
Kolegij: Metodika Kondicijske Pripreme Djece i Mladih

Ime i prezime: Aleksandar Beki

Matini broj: 3652/08
Ak.god. 2008/2009

METODIKA KONDICIJSKE PRIPREME DJECE I MLADIH

- BRZINA-EKSPLOZIVNOST-AGILNOST ( SEMINARSKI RAD )

Mentor: mr.sc. Luka Milanovi

Zagreb, Studeni 2011.

Metodika kondicijske pripreme djece i mladih - BEA SVOJSTVA - Seminarski Rad, Aleksandar Beki - KPS

SADRAJ
UVOD ... str. 2
1. VIESTRANI RAZVOJ .... str. 2
2. SPECIJALIZIRANI RAZVOJ .. str. 3
3. RAZNOLIKOST TRENINGA . str. 3
4. INDIVIDUALNA OBILJEJA SPORTAA . str. 3
a) ANATOMSKA DOB .... str. 4
b) BIOLOKA DOB . str. 4
c) SPORTSKA DOB str. 4
5. TRENANO OPTERENJE .. str. 5
STUPNJEVI SPORTSKOG RAZVOJA .. str. 6
1. INICIJACIJA str.7
2. OBLIKOVANJE SPORTAA .. str.7
3. SPECIJALIZACIJA ... str.7
4. VRHUNSKA IZVEDBA .... str.7
BRZINA-EKSPLOZIVNOST-AGILNOST .. str.8
1. SENZIBILNE FAZE . str.8
2. METODIKA RAZVOJA BEA SVOJSTAVA .. str. 9
3. DUGORONO PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE BEA SVOJSTAVA str.11
a) INICIJACIJA str. 11
b) OBLIKOVANJE . str. 11
c) SPECIJALIZACIJA str. 12
ZAKLJUAK . str. 12

Metodika kondicijske pripreme djece i mladih - BEA SVOJSTVA - Seminarski Rad, Aleksandar Beki - KPS

UVOD
U podruju sporta, trening je proces ponavljajueg, progresivnog vjebanja ili rada koji
unapreuje potencijal za postizanje optimalne izvedbe. Pravilan sportski trening trebao bi
zapoeti u djetinjstvu, tako da sporta moe progresivno i sustavno razvijati tijelo i um kako bi
dugorono dostigao vrhunske uspjehe, umjesto da u kratkom roku "izgori". Preesto sportski
programi za djecu oponaaju programe dobro poznatih vrhunskih sportaa, a treneri obino
koriste te programe ne uzimajui u obzir bioloke karakteristike djece i koncepta kao to su
naela treninga. Djeca nisu "mali odrasli ljudi" ve imaju odreena kompleksna fizioloka
obiljeja koja se moraju uzeti u obzir.
Dugo su neki treneri uvjeravali da je najbolji nain za razvijanje optimalnog programa treninga
uporaba specifinih sportskih vjebi od ranog uzrasta. Ovo je ogranieni pristup kojem je jedini
cilj treniranja postizanje brzih rezultata, bez obzira na to to se u budunosti moe dogoditi
mladom sportau. Slino, ohrabrivanje sportaa da se usko usredotoe na svoj razvoj u samo
jednom sportu, prije nego to su tjelesno i psiholoki spremni, esto moe voditi potekoama
kao to su (Bompa, 2005):
- jednostrani razvoj miia i funkcija organa
- poremeeni skladan tjelesni razvoj i bioloka ravnotea
- pretreniranost, pa ak i ozljede
- negativan utjecaj na mentalno zdravlje djece
- negativan utjecaj u sociolokom pogledu
- negativan utjecaj na motivaciju djece
1. VIESTRANI RAZVOJ
Za malu djecu je vrlo vano da razviju cijeli niz temeljnih vjetina koje e im pomoi da postanu
openito dobri sportai prije nego ponu treniranje odreenog sporta. To se naziva viestrani
razvoj i jedno je od najvanijih naela treninga za djecu i mlade.
Djeca i mlade koji razviju razliite vjetine i motorike sposobnosti, lake e se prilagoditi
zahtjevnim trenanim procesima bez doivljavanja stresa povezanim s ranom specijalizacijom.
Dobro oblikovan program za djecu i mlade trebao bi ukljuivati vjebe niskog intenziteta za
razvijanje aerobnog kapaciteta, anaerobnog kapaciteta, miine izdrljivosti, jakosti, snage,
brzine, agilnosti, koordinacije i fleksibilnosti.
Viestrani program treninga koji se usredotoava na sveukupni sportski razvoj, zajedno sa
sticanjem specifinih vjetina i strategija pojedinog sporta, vodit e uspjenijoj izvedbi u kasnijim
stupnjevima razvoja.
Iako je viestrani trening najvaniji tijekom ranih godina razvoja, takoer bi trebao biti i dio
reima treninga za napredne sportae (Bompa, 2005).

Metodika kondicijske pripreme djece i mladih - BEA SVOJSTVA - Seminarski Rad, Aleksandar Beki - KPS

2. SPECIJALIZIRANI RAZVOJ
Specijalizacija nastupa nakon to sporta razvije solidne viestrane temelje i kada pone teiti za
specijalizacijom u pojedinom sportu ili pozicijom u momadskom sportu.
Specijalizacija je nuna da bi se postigla visoka razina izvedbe u bilo kojem sportu, jer ona vodi
tjelesnoj, taktikoj i psiholokoj prilagodbi.
Trening specijalizacije bi morao ukljuivati vjebe koje djeluju na razvoj sposobnosti i osobina za
odreeni sport i vjebe koje razvijaju ope motorike sposobnosti.
Specijalizacijom se zapoinje u razliitim uzrastima, ovisno o sportu. Za sportove u kojima
dominiraju brzina i snaga ( nogomet, baseball, odbojka ) sportai mogu zapoeti sa treningom
tehnika temeljnog sporta u ranijoj dobi, ali specijalizacija moe zapoeti tek kada su sportai
dovoljno sposobni da podnose uinkovito zahtjeve treninga visokog intenziteta, kod veine
takvih sportova to je krajem adolescencije. Za druge sportove u kojima uspjeh ovisi o
sposobnosti suoavanja s maksimalnom izdrljivou, specijalizacija moe zapoeti u isto vrijeme
kada razviju brzinu i snagu ili kasnije (Bompa, 2005).
3. RAZNOLIKOST TRENINGA
Ukljuivanje razliitih vjebi i razvoj spektra vjetina u program treninga na svakom stupnju
razvojnog procesa, ne samo da pomae sportaima da razviju nove sposobnosti, ve i
preventivno utjee na ozljede i pomae u izbjegavanu dosade i "izgaranja".
Raznolikost treninga moe se postii i tako da dio treninga, poput zagrijavanja vode u
drugaijem okruenju ili zajedno sa sportaima ostalih sportova. Takoer je mogue osmisliti
trening izvan sezone koji potie sportae da treniraju odreene sposobnosti sudjelujui u
ostalim sportovima.
Izvoenje razliitih vjebi takoer razvija i druge miie osim onih koji se koriste za specifian
sport. Previe specifinog treninga moe rezultirati ozljedama, tj. prouzroiti neravnoteu
izmeu agonistikih i antagonistikih miia, dok raznolikost kretnji, ukljuujui vjebe ostalih
sportova poveava koordinaciju i agilnost (Bompa, 2005).
4. INDIVIDUALNA OBILJEJA SPORTAA
Svaki sporta je razliit i posjeduje jedinstvenu sposobnost, tjelesna obiljeja, socijalno
ponaanje i intelektualni kapacitet. Da bi se uinkovito osmislili programi treninga za sportae,
nuno je razumjeti njihove pojedinane prednosti i ogranienja. Trener mora uzeti u obzir
pojedinane razlike kao to su stupanj razvoja, treniranost i iskustvo, zdravstveni status, brzina
oporavka izmeu treninga i nastupajuih natjecanja i posebnosti spolova. Od kljune je vanosti
uzeti u obzir anatomsku, bioloku i sportsku dob (Bompa, 2005).

Metodika kondicijske pripreme djece i mladih - BEA SVOJSTVA - Seminarski Rad, Aleksandar Beki - KPS

a) ANATOMSKA DOB
Anatomska dob odnosi se na nekoliko stupnjeva anatomskog rasta koji moemo prepoznati
identificirajui odreena obiljeja. Ona jasno pokazuje kompleksnost rasta i razvoja, a dijete koje
je bolje anatomski razvijeno nauit e mnoge vjetine bre od djeteta koje je slabije anatomski
razvijeno.
-

Rano djetinjstvo
Predkolski uzrast
kolski uzrast

Mlade odrasle osobe

0-2 god
3-5 god
Pretbubertet

Pubertet

Postpubertet
Zrelost

6-11 god djevojice

7-12 god djeaci
11-13 god djevojice
12-14 god djeaci
do 18 god
19-25 god

Iz perspektive sportskog razvoja najvanija je trea faza 16-18 godina.

b) BIOLOKA DOB
Bioloka dob se odnosi na fizioloki razvoj organa i tjelesnog sustava to pomae kod
odreivanja fiziolokog potencijala na treningu i natjecanju kako bi se dosegla vrhunska razina
izvedbe. Dok je anatomska dob vidljiva, razvoj biolokih godina nije, jer efikasnost srca i
sposobnost iskoritavanja kisika ne moemo vidjeti. Zbog toga je pomou jednostavnih testova
vano objektivno procijeniti bioloku dob, da bi se ukazala razlika u trenanom potencijalu meu
djecom.
c) SPORTSKA DOB
Sportska dob, posebno donja granica i odreeni uzrast za seniorsku razinu natjecanja imaju
vaan utjecaj na oblikovanje dugoronog plana treninga. Trenani programi za djecu i mlade
moraju u veini sportova biti strukturirani tako da su usredotoeni na cjelokupan razvoj, a ne na
ranu specijalizaciju.

Metodika kondicijske pripreme djece i mladih - BEA SVOJSTVA - Seminarski Rad, Aleksandar Beki - KPS

5. TRENANO OPTEREENJE
Koliko e djeca i mlade unaprijediti svoje tjelesne sposobnosti, izravan je rezultat koliine i
kvalitete rada koje e postii na treningu. Od ranih stupnjeva razvoja, kroz razinu vrhunske
izvedbe, sportai moraju postupno poveavati radno optereenje u skladu s vlastitim
potrebama. Sportai koji se postupno razvijaju biti e sposobniji trenirati dulje.
Trenano optereenje moemo progresivno poveati na slijedee naine:
-

Trajanje treninga - duina svakog treninga se moe poveavati od poetka sezone do

njenog kraja.
Broj vjebi - broj vjebi na pojedinom treningu tijekom tjedana i godine moe se
poveavati uz obraanje panje na odmore izmeu njih.
Uestalost treninga - da bi neprestano i progresivno izazivali tijela mladih sportaa da
unapreuju izvedbu, moramo redovito poveati uestalost, tj. broj tjednih treninga, jer
se sposobnosti razvijaju tijekom treninga, a ne tijekom utakmica i natjecanja.
Tjedni treninga - bolji se rezultati postiu ako se vie tjedana posveti etapi priprema,
prije nego to zapone natjecanje, idealna je situacija trenirati vie mjeseci u godini.
Mjeseci treninga - mlada djeca mogu samo nekoliko mjeseci posvetiti treniranju
specifinog sporta, a kad se odlue za specijalizirati u odreenom sportu, tada e
trenirati 10 ili vie mjeseci godinje.
Progresivno optereenje - vano je progresivno poveavati optereenje na treningu, a
najuinkovitiji nain je PROGRESIVNA METODA.

Progresivna metoda - kao takva najbolje se koristi u predsezoni, po principu da se optereenje

provodi tijekom dva ili tri tjedna, nakon ega slijedi tjedan u kojem se optereenje smanjuje da
bi se omoguio opravak. Regeneracijski tjedan je kljuan u ovoj metodi, kako bi se iskljuila
iscrpljenost tijela, opustio um i ponovno napunilo tijelo cjelokupnom energijom.
Tijekom natjecateljske sezone tjedno optereenje treninga je konstantno i unutar kojeg se mora
organizirati regeneracijsko razdoblje da bi se uklonila iscrpljenost nakon utakmice (Bompa,
2005).

Metodika kondicijske pripreme djece i mladih - BEA SVOJSTVA - Seminarski Rad, Aleksandar Beki - KPS

STUPNJEVI SPORTSKOG RAZVOJA

Sportski znanstvenici i treneri tvrde da sportai koji su kao djeca iskusili dobro organizirane i
sustavne programe treninga, obino doseu najbolje izvedbe.
Vano je imati na umu da se djeca razvijaju razliitim dinamikom, pri emu je brzina rasta
njihovih kostiju, miia, organa i ianog sustava razliita od stupnja do stupnja i taj razvoj
uvelike diktira njihove fizioloke i izvedbene sposobnosti.
Postupni progresivni program bez prekida nazivamo PERIODIZACIJA DUGORONOG TRENINGA.
Vezano na trening djece i mlaih sportaa, periodizacije je proces podijele programa treninga
svih sportaa od poetne razine do elitne klase na manje vremenske segmente ili kratke faze,
tako da je trening uinkovitiji. Periodizacije se takoer odnosi i na dugoroni napredak
motorikih sposobnosti potrebnih za uspjeh u izabranom sportu.
Svi sportai bez obzira na njihov potencijal vrhunske izvedbe trebaju sudjelovati u VIESTRANOJ
i SPECIJALIZIRANOJ fazi treninga.
PERIODIZACIJA
TRENINGA

VIESTRANI RAZVOJ
6 - 14 GODINA

SPECIJALIZIRANI
RAZVOJ

INICIJACIJA
6 - 10 GODINA

OBLIKOVANJE
11 -14 GODINA

SPECIJALIZACIJA
15 - 18 GODINA

VRHUNSKA IZVEDBA
19 GODINA I STARIJI

PRETPUBERTET

PUBERTET

POSTPUBERTET I
ADOLESCENCIJA

ZRELOST

Periodizacija dugoronog treninga, (Bompa 2005)

Unutar viestrane faze treba postupno upoznavati sportae sa specifinim treningom odreenog
sporta ( inicijacija ) i progresivno oblikovati njihove sportske talente ( oblikovanje sportaa ).
Osnovna svrha viestrane faze je izgraditi temelje na kojima e sporta uinkovito razviti
kompleksne motorike sposobnosti to rezultira laganim prijelazom u fazu specijalizacije.
Unutar faze specijalizacije postoje dva stupnja, specijalizacija i vrhunska izvedba. Tijekom faze
specijalizacije sportai izabiru koji sport i koju poziciju u izabranom sportu ele igrati. Konana
faza se usredotoava na vrhunsku izvedbu u odabranom sportu (Bompa, 2005).

Metodika kondicijske pripreme djece i mladih - BEA SVOJSTVA - Seminarski Rad, Aleksandar Beki - KPS

1. INICIJACIJA - UZRAST OD 6 DO 10 GODINA

U inicijacijskoj fazi ( poetno razdoblje treninga djeteta ) djeca bi trebala prolaziti kroz programe
treninga niskog intenziteta u kojima je naglasak na zabavi. Programi treninga za te mlade
sportae moraju se usredotoiti na cjelokupni sportski razvoj, a ne na izvedbu specifinog
sporta. Potrebno je naglasiti sudjelovanje i igru, a na pobjeivanje (Bompa, 2005).
2. OBLIKOVANJE SPORATAA - UZRAST OD 11 DO 14 GODINA
Tijekom faze oblikovanja sportaa prihvatljivo je umjereno poveati intenzitet treninga. Vano je
razumjeti da razlike u izvedbi mogu biti posljedica razlika u rastu, stoga je potrebno naglaavati
razvoj vjetina,a ne izvedbu i pobjeivanje (Bompa, 2005).
3. SPECIJALIZACIJA - UZRAST OD 15 DO 18 GODINA
Sportai su u ovoj fazi sposobniji podnijeti vee zahtjeve treninga i natjecanja nego u ranijim
fazama, te se u ovoj fazi deavaju najznaajnije promjene u treningu. Sada se poinje s
izvoenjem vjebi kojima je cilj razviti vrhunsku izvedbu u odreenom sportu, a pri tome treba
nadgledati volumen i intenzitet treninga kako bi se smanjio rizik od ozljeda (Bompa, 2005).
4. VRHUNSKA IZVEDBA - UZRAST OD 19 GODINA I STARIJI
Dobro osmiljen plan treninga temeljen na poznatim naelima dugoronog razvoja, dovest e do
vrhunske izvedbe, no ipak izuzetni rezultati izvedbe koje sporta postigne tijekom prijanjih faza
nisu u korelaciji s rezultatima vrhunske izvedbe u seniorskoj konkurenciji (Bompa, 2005).

Metodika kondicijske pripreme djece i mladih - BEA SVOJSTVA - Seminarski Rad, Aleksandar Beki - KPS

BRZINA - EKSPLOZIVNOST - AGILNOST ( Speed-Agility-Quickness, SAQ eng. )

Brzinsko-eksplozivna ( BEA ) svojstva su vrlo vana za uspjeh u velikom broju sportova. Pod
brzinsko-eksplozivnim svojstvima podrazumijevamo tri motorike sposobnosti: BRZINA (
sposobnost izvoenja jednog ili vie pokreta u to kraem vremenu ), EKSPLOZIVNOST tj.
eksplozivna snaga ( sposobnost aktivacije to veeg broja miinih vlakana u to kraem
vremenu ) i AGILNOST ( sposobnost promjene smjera kretanja bez gubitka ravnotee, brzine,
snage i kontrole pokreta ). Ove sposobnosti omoguavaju brzo i eksplozivno izvoenje trenanih
zadataka, ali imaju i vanu ulogu u prevenciji i spreavanju povreda. Takoer se smatra da
sportai sa izraenijim BEA osobinama, lake kontroliraju svoje tijelo u urgentnim trenanim i
natjecateljskim situacijama, to doprinosi i prevenciji ozljeda (Graham, 2000). Osnovni cilj
kondicijskih trenera mladih sportaa je prepoznavanje individualnih potreba i primjena
odgovarajuih programa treninga za razvoj BEA svojstava (L.Milanovi, 2007).
1. SENZITIVNE FAZE
Neka su razdoblja u razvoju djece i mladih sportaa osobito pogodna za razvoj BEA, a nazivaju se
senzitivne faze. Senzitivna faza razvoja BEA kod djevojica je izmeu 7. i 11. godine i traje do 14.
godine i dalje, ali moe stagnirati u sluaju prestanka bavljenja sportom. Dinamika razvoja BEA
kod djevojica i djeaka vrlo je slina do 14. godine. Djeaci prolaze kroz intenzivnu fazu od 7. do
9. godine, prate krivulju razvoja BEA kod djevojica, ali oni nakon 14. godine, uz odgovarajui
trening, nastavljaju s razvojem do 18. godine.
Ako elimo da ralanimo elemente brzine, eksplozivnosti i agilnosti, strunjaci savjetuju rad na
brzini reakcije u uzrastu od 6. do 10. godine, rad na brzini frekvencije pokreta izmeu 8. i 13.
godine ivota, na agilnosti prije i poslije faze intenzivnog rasta i razvoja, a da trening brzinske
izdrljivosti treba primjenjivati preteno u razdoblju adolescencije, tj. od 15. godine, pa na dalje
(Drabik, 1996).
Moe se rei da BEA svojstva ovise o ranom poetku usavravanja, a najpovoljnije senzitivne
faze za razvoj jesu godine neposredno prije puberteta te godine koje slijede nakon faze
ubrzanog rasta i razvoja. BEA svojstva je u znatnoj mjeri mogue razvijati u zavrnim fazama
rasta i razvoja, jer su ve tada tetive i ligamenti zadovoljavajue razvijeni. S obzirom na to da u
ovoj fazi poinje da prevladava specifinija priprema, a u mnogim sportovima u kojima su BEA
svojstva vana, upravo su tehniko-taktike strukture kretanja najznaajniji podraaj za njihov
razvoj. Rani poetak usavravanja brzine, eksplozivnosti i agilnosti, predstavlja vaan preduvjet
za visok nivo u kasnijim fazama dugoronog sportskog razvoja (L.Milanovi, 2007).

Metodika kondicijske pripreme djece i mladih - BEA SVOJSTVA - Seminarski Rad, Aleksandar Beki - KPS

2. METODIKA RAZVOJA BEA SVOJSTAVA

Prilikom primjene treninga BEA kao dijela programa BEA, vano je zadovoljiti individualne
potrebe sportaa i prelaziti na viu razinu treninga samo kada je to opravdano. Potrebno je
potovati sljedee metodike principe (Pearson, 2001 i L.Milanovi, 2007):
- progresija korak po korak
Ovaj je princip potrebno potovati tijekom jedne trenane jedinice, ali i tijekom dueg razdoblja.
Time emo osigurati pravilnu tehniku izvoenja kretanja tijekom cijelog trenanog procesa.
- od sporoga prema bremu
Pogotovo ako je rije o poetnicima, vjebe je potrebno izvoditi sporo kako bi se osiguralo
pravilno izvoenje. Brzinu poveavamo tek kada sporta pojedinu vjebu kvalitetno izvodi
sporim nainom.
- od opega prema sloenomu
Kada su osnovna kretanja usavrena, vrijeme je za izazov dodavanjem razliitih varijanata. Tako,
na primjer, moemo podne ljestve postaviti pod pravim kutom i pravocrtno kretanje kombinirati
s lateralnim uz zvune ili kinestetike signale s uputama za izvoenje, a strukture novih vjebi
postupno se pribliavaju strukturama kretanja u konkretnom sportu.
- od sloenoga prema specifinomu
Nakon to su sloena kretanja usavrena, potrebno je primjenjivati specifine strukture kretanja,
koja integriraju tehniku pojedinog sporta i razvoj BEA, te se ovisno o sportu, koriste lopte,
palice, reketi i ostali rekviziti.
- od specifinog prema situacijskom
Unapreenje BEA u situacijskim uvjetima, gdje situacijske vjebe BEA integriraju taktiku
odreenog sporta i razvijaju agilnosti u uvjetima suradnje i suprotstavljanja ( od poluaktivnog do
maksimalno aktivnog protivnika ).
Trening BEA svojstava umara ivano-miini sustav kojem je potrebno odreeno vrijeme za
oporavak. Zbog toga je vjebe za razvoj BEA potrebno primjenjivati na samom poetku glavnog
dijela treninga ( nakon uvodno-pripremnog dijela ), kada je organizam sportaa odmoran i
spreman za brzu i snanu izvedbu. Trening bi se trebao sastojati od kratkih intervala intenzivnog
rada ( 3-10 sekundi ) i odgovarajuih intervala odmora, radi dovoljnog oporavka za sljedei
podraaj (Juki i sur., 2003). Interval odmora treba osigurati kvalitetu i intenzitet izvedbe, pa se
optimalnim omjerom odnosa rada i odmora smatra 1 : 3, pa ak i vie. Nakon to je tehnika
vjebi za razvoj BEA usvojena na najvioj razini, sporta vjebe moe izvoditi i u uvjetima
nepotpunog oporavka, pod pretpostavkom zadovoljavajue razine brzinske izdrljivosti.
Idealna metoda za razvoj BEA je metoda ponavljanja ( krai rad, dui odmor ), a ukoliko se eli
unaprijediti izdrljivost u ovim sposobnostima, preporuuje se intervalna metoda ( produeni
rad, skraeni odmor ).

Metodika kondicijske pripreme djece i mladih - BEA SVOJSTVA - Seminarski Rad, Aleksandar Beki - KPS

U svom sustavu treninga brzine, eksplozivnosti i agilnosti, Pearson (2001) govori o sedam faza u
realizaciji pojedinanog treninga. Svaku od navedenih faza potrebno je promatrati u kontekstu
pojedinanog treninga, ali i u kontekstu dugoronog unapreenja brzinsko-eksplozivnih
svojstava:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

zagrijavanje uz razvoj dinamike fleksibilnosti

mehanika pokreta, razvoj trkakih kvaliteta ( tehnika kretanja ) u konkretnom sportu
inervacija - unapreenje brzine stopala, agilnosti i kontrole tijela za konkretan sport
akumulacija potencijala - integracija prethodne tri faze
eksplozivnost - razvoj eksplozivnosti i startne brzine u razliitim smjerovima
iskazivanje potencijala - kratke, natjecateljske igre sa svrhom situacijskog pretvaranja
smirivanje organizma na kraju treninga

Postoji nekoliko naina primjene vjebi za razvoj BEA u pojedinanom treningu (L.Milanovi,
2007):
1. Brzinsko-eksplozivna svojstva mogu se razvijati u zasebnoj trenanoj jedinici, kojoj je
jedini cilj razvoj BEA. Ovaj tip treninga obino se primjenjuje tijekom pripremnog
razdoblja ili u sluaju potrebe za takvim podraajem u natjecateljskom razdoblju.
2. Drugi nain, koji se ee koristi u praksi, jest taj da se BEA trenira na poetku glavnog
dijela treninga, nakon ega slijedi tehniko-taktiki dio treninga. Ovaj je nain pogodan
za odravanje razine BEA tijekom sezone, ali isto tako ima znaajan razvojni utjecaj u
treningu djece i mladih sportaa, odnosno, u treningu djece i mladih podraaj BEA
najee se provodi u ovoj strukturi treninga zato jer se potuje metodiki slijed te se
izvodi "pretvaranje" u tehniko-taktikom dijelu treninga.
3. Trei nain treniranja BEA naziva se inervacijski trening. Ovaj tip treninga traje cca. 30
minuta, a cilj mu je aktiviranje, odnosno "buenje" ivanog sustava pred natjecanje.
Trening se moe primijeniti do 24 sata prije natjecanja, ovisno o individualnim
potrebama sportaa.
Programi BEA nisu strogi i kruti. Oni moraju biti raznoliki, fleksibilni i prilagodljivi da bi zadovoljili
trenanim i natjecateljskim zahtjevima prilagodbe na promjenjive uvjete i okolinu.

10

Metodika kondicijske pripreme djece i mladih - BEA SVOJSTVA - Seminarski Rad, Aleksandar Beki - KPS

3. DUGORONO PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE BEA SVOJSTAVA

Posebno vana karika u dugoronom razvoju BEA jesu motorika znanja ( tehnika tranja, skoka,
doskoka, promjene smjera kretanja ) koja su odgovorna za uinkovito i brzo premjetanje tijela
u prostoru. Zbog toga je iznimno vano obogaivati fond kretnih struktura kako bi se u zrelim
sportskim godinama sporta mogao u urgentnim situacijama pozivati na informacije u
motorikoj memoriji (L.Milanovi, 2007 i Vescovi, 2006).
-

VIESTRANI RAZVOJ

a) INICIJACIJA, 6-10 GODINA

U ovom periodu djeca prolaze kroz programe viestrano-bazine kondicijske programe, gdje je
naglasak na programima cjelokupnog sportskog razvoja, niskog intenziteta s naglaskom na
zabavi, gdje prevladavaju elementarne igre i sloeniji prirodni oblici kretanja, a uenje i
usavravanje tehnike osnovnih kretanja predstavlja vaan dio programa treninga djece do 14.
godine. Poetnike bi trebalo to due podvrgavati raznolikom treningu, s velikim udjelom ope
pripremnih vjebi za razvoj brzinskih svojstava, brzini reakcije i startne brzine. Ukljuenje
osnovnih pokreta rukama i nogama u stacionarnom poloaju, uz izvedbu ritmikih skokova u
mjestu ili vjebe koje ukljuuju orijentaciju u prostoru je vano prije poetka specifinijih vjebi
ili aktivnosti kod razvoja agilnosti. Metodiki slijed razvoja BEA sposobnosti u ovoj fazi nalae
primjenu analitikog pristupa.
- Brzina - razvoj tehnike, zamasi rukama stojei, tehnika tranja u mjestu, niski skip,
zabacivanje/izbacivanje potkoljenice
- Agilnost - igrice, lovice, tafete 15-20', reakcije na znak iz upora, sjedeeg, leeeg
poloaja, kolut naprijed i natrag, etveronoke, reaktivne loptice
- Eksplozivnost - korak-dokorak bono, isputanje/hvatanje loptice u paru, uanj,
sklekovi, trbunjaci
b) OBLIKOVANJE, 11-14 GODINA
I dalje je u kondicijskoj pripremi dominanta viestrano-bazina kondicijska priprema, dok dolazi
do tek neznatnog poveanja udjela specifino-situacijske kondicijske pripreme. Tijekom ove faze
dolazi do umjerenog poveanja intenzitet treninga uz daljnji naglasak na razvoju vjetina, a djeca
bi vjebe iz prethodne faze razvoja trebala biti sposobna izvoditi bez veih greaka. U razvoju
brzinskih svojstava radi se intenzivnije i na frekvenciji pokreta, a vjebe agilnosti bi se trebale
izvoditi submaksimalnim brzinama bez otrih promjena u smjerovima, ve rae sa krunim
obrascima, kao npr. kruenje meu linearno postavljenim unjevima, osmice ili uenje
zaustavljanja, skokova i doskoka u sigurnom okruenju. Nastavljajui se na metodiki slijed
razvoja BEA sposobnosti i dalje dominira metoda analitikog pristupa.

11

Metodika kondicijske pripreme djece i mladih - BEA SVOJSTVA - Seminarski Rad, Aleksandar Beki - KPS

Brzina - daljnji razvoj tehnike, skipovi kroz ljestve, preponice, uz poveanje inteziteta
Agilnost - tranje kroz unjeve sa zadacima, osmice, kompiciraniji skipovi kroz ljestve,
sunono
Eksplozivnost - tehnika i osnovne vjebe s jednorunim utezima ili ploama

SPECIJALIZIRANI RAZVOJ

c) SPECIJALIZACIJA, 15-18 GODINA

U ovom djelu deavaju se najznaajnije promjene u treningu, jer su sportai u ovoj fazi
sposobniji podnijeti vee zahtjeve treninga i natjecanja. Specifino-situacijska kondicijska
priprema poveava se i izjednauje sa viestrano-bazinom u ukupnom volumenu programa
treninga, a BEA svojstva razvijaju se kroz specifine i situacijske postupke tijekom tehnikotaktike pripreme. U razdoblju od 15. do 18. godine vie se vremena posveuje postupnom
razvoju snage ( maksimalna snaga i eksplozivna snaga ) analitikim metodama, to e pozitivno
utjecati na razinu cjelokupnih BEA svojstava. Sintetikim pristupom, koji se temelji na
specifinim i situacijskim optereenjima, istovremeno utjeemo na vie sposobnosti, kao npr.
brzinske izdrljivosti, koje spadaju pod BEA svojstva.
- Brzina - sprintevi s optereenjem, vjebe s poputanjem, lounges
- Agilnost - medicinke, poligoni
- Eksplozivnost - medicinke, plyo-sklekovi i skokovi u mjesti i u dalj

ZAKLJUAK
Trening mladih sportaa mora biti promatran kao dugoroan plan kojim se poveanje
optereenja i ukupni tjelesni, tehniko-taktiki i mentalni zahtjevi primjenjuju postupno tijekom
faza rasta i razvoja.
Temelje treninga tijekom djetinjstva treba postaviti putem viestranog razvoja, a ne pomou
uskog sportskog-specifinog treninga, to e dati mladom sportau bolje osnove za vrhunsku
izvedbu.
Raznolikost treninga, uzimanje u obzir individualnih razlika meu sportaima te odgovarajue
planiranje progresije optereenja od faze do faze, takoer e rezultirati uinkovitijim
programom treninga.

12

Metodika kondicijske pripreme djece i mladih - BEA SVOJSTVA - Seminarski Rad, Aleksandar Beki - KPS

Literatura:
1. Cjelokupan trening za mlade pobjednike, Tudor O. Bompa - Zagreb, 2005.
2. Kondicijski trening mlaih dobnih skupina, Luka Milanovi, Igor Juki, Josip Naki, Zrinko
ustonja - Meunarodni znanstveno-struni skup Kondicijska Priprema Sportaa, Zagreb
2003.
3. Metodika treninga brzinsko-eksplozivnih svojstava kod djece i mladih, Luka Milanovi - 5.
godinja meunarodna konferencija Kondicijska Priprema Sportaa, Zagreb 2007.
4. Periodizacija brzinsko-eksplozivnih sposobnosti, Dragan Milanovi, Sanja alaj, Cvita
Gregov - 8. godinja meunarodna konferencija Kondicijska Priprema Sportaa, Zagreb
2010.
5. SAQ - Brzina, agilnost i eksplozivnost - njihova uloga u prevenciji ozljeda u sportu, Alan
Pearson - 4. godinja meunarodna konferencija Kondicijska Priprema Sportaa, Zagreb
2006.
6. Brzina, Agilnost, Eksplozivnost, L.Brown, V.Ferrigno, J.Santana -Zagreb 2004.
7. Agility, Jason D. Vescovi - NSCA hot topic series, www.nsca-lift.org 2006.

- dodatak tekstu u nastavku

13

Metodika kondicijske pripreme djece i mladih - BEA SVOJSTVA - Seminarski Rad, Aleksandar Beki - KPS

PERIODIZACIJA OSTALIH MOTOTRIKIH I FUNKIONALNIH SPOSOBNOSTI DJECE I MLADIH

1. KOORDINACIJA
Sposobnost upravljanja pokretima cijelog tijela ili dijelova lokomotornog sustava.
U tu sposobnost spadaju:
- Ravnotea
- Osjeaj za ritam
- Orijentacija u prostoru
- Kinestetiki osjeaj
- Raktibilnost na audio i vizualne podraaje
Dijeli se na OPU i SPECIFINU.
Senzitivna faza je od 7-19 god., s posebnom fazom od 10-13 god.
- 6-9 god. - razvijati iroku bazu, osnovne koordinacijske sposobnosti, tehniku
tranja
- 10-12 god. - poveati razinu osnovnih koordinacijskih sposobnosti, razvijati one koje
su bitne za tehniku dotinog sporta
- 13-16 god. - usavravati osnovnu koordinaciju, kombinirati tehniku i koordinaciju
Razvija se na kraju uvodnog dijela treninga, intervalno.
2. IZDRLJIVOST
Sposobnost sportaa da trenana ili natjecateljska optereenja svladava to dulje.
Dijeli se na OPU i SPECIFINU.
Opa izdrljivost se dalje dijeli na:
- Aerobna - kratkotrajna - 3-10'
- srednjetrajna - 10-30'
- dugotrajna - 30-60'
- Anaerobna - kratkotrajna - 10-20''
- srednjetrajna - 20-60''
- dugotrajna - do 2'
Senzitivna faza je 8-10 god. i 15-16 god. za djeake.
Metode razvijanja su kontinuirana ( standardna i varijabilna ) i intervalna. Za razvoj izdrljivosti
kod djece je najbolja kontinuirana metoda.

14

Metodika kondicijske pripreme djece i mladih - BEA SVOJSTVA - Seminarski Rad, Aleksandar Beki - KPS

3. SNAGA
Sposobnost svladavanja otpora ili sile.
Dijeli se na:
- Maksimalna
- Eksplozivna
- Elastina
- Repetitivna
- Statika
Moe biti APSOLUTNA ili RELATIVNA.
Kod djeaka apsolutna snaga konstantno raste od 7-19 god., a relativna od 13-14 god.
U radu s mladima treba izbjegavati duga statika optereenja i maksimalne teine, te je
potrebno utjecati samo na razvoj repetitivne snage, slijedeim metodama:
- Metoda niskih vanjskih optereenja s velikim brojem ponavljanja ( 30 )
- Metoda srednjih vanjskih optereenja, kruni trening - 10 vjebi, 20 ponavljanja
- Metoda visokih vanjskih optereenja, 8-10 vjebi, 10 ponavljanja
4. FLEKSIBILNOST
Sposobnost izvoenja maksimalne amplitude pokreta u nekom zglobu ili vie zglobova.
U periodu od 6-10 god. smanjuje se mobilnost ramena i kuka, te ju je potrebno razvijati
dinamikim istezanjem.
Kod djece najbolja metoda razvijanja fleksibilnosti su ponavljajue metode s nekoliko setova
vjebi s 10 ponavljanja.

15