Univerzitet u Zenici

Mainski fakultet
Katedra za automatizaciju i metrologiju

Seminarski rad iz mjerne tehnike

Mjerenje temperature

Student:

Mentor:

Eldin Mulahalilovi

doc.dr. Samir Leme

SADRAJ

Uvod..........................................................................................2
Defimicija temperature..............................................................3

Mjerne jedinice temperature......................................................4

Historija mjernih ureaja...........................................................5

Mjerni instrumenti.....................................................................6
Vrste termometara.....................................................................7
Petvarai za mjerenje temperature.............................................8
Kontaktno mjerenje temperature .............................................14
Beskontaktno mjerenje temperature..........................................20
Posebni termometri....................................................................22
Greke dodirnih termometara i metode korekcije......................26
Kontrola i kalibriranje termometara...........................................28

UVOD
Osim u svakodnevnom ivotu, temperatura igra vanu ulogu u skoro
svim prirodnim naukama. Mnoge fizike osobine materije, od agregatnog stanja
preko gustine,rastvorljivosti, napona pare, elektrine provodljivosti do indeksa
prelamanja zavise od temperature.Slino, od temeperature zavisi kojom e se
brzinom odvijati neka hemijska reakcija u sloenom sistemu, i koje e reakcije da
se odigraju.

Kljune rijei :

temperatura, termometar,...

1 DEFINICIJA TEMPERATURE
Pojam temperature moe se definirati na vie naina. Osjeamo kada je neko
tijelo toplije ili hladnije od naeg tijela, a uoavamo i fizikalne promjene koje pri
tome nastaju. Na temelju toga definirane su iskustvene temperaturne ljestvice
kao to su Celzijeva i Fahrenheitova koje se i danas koriste u veini primjena. Za
njih je svojstveno postojanje negativnih vrijednosti temperatura, jer je ishodite
ljestvice utvreno proizvoljno. U fizici, a posebno termodinamici, temperatura se
definira tako da je ishodite temperaturne ljestvice utvreno na temelju fizikalnih
naela (apsolutna nula). Tako definirana temperatura se formalno naziva
apsolutna temperatura ili termodinamika temperatura.
U okviru kinetike teorija plinova apsolutna se temperatura definira pri
razmatranju monoatomnog idealnog plina. U takvom plinu, koji se nalazi u
termodinamikoj ravnotei, srednja kinetika energija <Ek> estica u sustavu
centra mase ne ovisi o vrsti plina i iznosi:

(1.1)
gdje je
Boltzmannova konstanta, a T je apsolutna temperatura. Ovaj izraz
odnosi se sustav sa tri prostorne dimenzije (tri stupnja slobode), pa je srednja
kinetika energija za svaki pojedini smjer:

(1.2)
Dakle, ovako definirana temperatura je mjera za srednju energiju mnotva
estica koje se nalaze u termodinamikoj ravnotei i ne moe poprimiti negativne
vrijednosti. Gore navedeni izraz ima openitije znaenje i naziva se teorem
ekviparticije energije.[1]

2 MJERNE JEDINICE TEMPERATURE

Postoji vie mjernih jedinica za temperaturu. U Europi temperaturu mjerimo u
Celzijevim stupnjevima(C), a u SAD-u su uvrijeeni Fahrenheitovi stupnjevi (F).
Jedinica SI za termodinamiku temperaturu je kelvin (K), dok se u SAD-u jo
koristi i Rankineov stupanj.
Formule za pretvaranje brojevnih vrijednosti uobiajenih temperaturnih ljestvica:
K
(2.1)

C
(2.2)
F
[2]

5/9

C/0,55

32

ili

(F

preciznije :F

273,15

C/(5/9)

32)

32

Tablica 1- koja prikazuje neke esto koritene temperature s vrijednostima

izraenim na raznim temperaturnim ljestvicama:

Opis

Apsolutna
nula

Kelvinov Celzijev Fahrenheitov Rankineov Delisleov Newtonov Raumurov Rmerov

a
a
a
a
a
a
a
a

273,1 -459,67
5

559,72
-90,14
5

-218,52

-135,90

Fahrenheitov
a mjeavina 255,37 -17,78 0
leda i soli

459,67

176,67 -5,87

-14,22

-1,83

Talite
leda/ledite
vode (pri
normalnom
tlaku)

32

491,67

150

7,5

Temperatura
ljudskoga
310,15 37
tijela

98,6

558,27

94,5

12,21

29,6

26,925

Vrelite vode 373,15 100

212

671,67

33

80

60

Talite
titanija

3034

3494

-2352

550

1334

883

273,15 0

1941

1668

3 HISTORIJA MJERNIH UREAJA

Prvi ureaj za mjerenje temperature je 1597. godine napravio GalileoGalilei (15641642),kojim je mogao ustanoviti manju ili veu zagrijanost zraka.Francuski fiziar Guillaume
Amonton (1663-1705) je 1703. godine usavrioi napravio zrani termometar i uveo
termodinamsku skalu.Njemaki fiziar iz Gdanjska Danijel Gabriel Fahrenheit (1686-1736)
je1715. godine napravio ivin termometar i predloio temperaturnu skalu kod koje je
temperatura topljenja leda +32F, a temperatura kljanja vode+212F.Francuski fiziar
Reomir je 1736. godine predloio temperaturnu skalu kod koje je temperatura topljenja leda
0R, a temperatura kljuanja vode na temperaturi 80 R.vedski astronom iz Uppsale Anders
Celzijus (1701-1744) je 1740. Godine predloio skalu kod koje je temperatura topljenja leda
0C, a temperatura kljuanja vode 100C. U anglosaksonskom mjernom sistemu koristi se i
Rankinova skala.Temperaturni interval kod ove skale je 1K=1,8Ra, trojna taka vode je na
temperaturi 491, 69Ra.Meunarodni komitet za mjerenje i teine preporuio je u SI-sistemu
dvije skale: apsolutnu termodinamsku temperaturnu skalu, koju je 1851. Godine predloio
britanski naunik William Thopson lord Kelvin (1824-1907)poznata kao Kelvinova skala, i
praktinu skalu od sto stepeni, poznatu kao Celzijusova skala.Mjerenje temperature u objema
skalama moe se vriti u objema skalam a moe se vriti u kelvinima [ K] ili u celzijusima
[C] u zavisnosti od prihvaenog poloaja nule na mjernoj skali.Od 1954. godine
Meunarodni komitet je preporuio da referentno stanjena Kelvinovoj temperaturnoj skali
bude 273,16 K, gdje sve tri faze vode(vrsto - teno - parno) koegzistiraju u ravnotei na

pritisku 1 atm.Takvo stanje je nazvano trojno stanje ili trojna taka.Voda se ledi na
temperaturi 273,15 K i pritisku 1 atm, to odgovara 0C na Celzijusovoj skali..[2]

4 MJERNI INSTRUMENTI
Mjerni instrumenti za mjerenje temperature nazivaju se termometri.Mjerenje temperature u
praksi se izvodi raznim vrstama termometara, u zavisnosti o kojoj se temperaturi radi i da li je
primjenjena laboratoriska,industriska ili za neku drugu svrhu.
Kod termometra ulazna veliina je temperatura, sa ijom promjenom nastaju promjene na
termometrima, koje se koriste pri odredivanju temperature.
Termometar (gr. "toplo" + "mjerim") je ureaj koji mjeri temperaturu ili
temperaturn i gradijent, koristei razne principe.
Termometar ima dva vana dijela:

senzor (osjetilo), na kojem zbiva neka fizikalna promjena vezana s promjenom

temperature;
konverziju fizikalne promjene u itljivu vrijednost (npr. skala na ivinom termometru).

Termometri se dijele na dvije skupine po poznavanju procesa koji stoji iza fizikalne promjene:

Primarni termometri koriste svojstvo tvari koje je toliko dobro poznato da se

temperatura moe tono izraunati bez nepoznatih vrijednosti, npr. na bazi jednadbe
stanja plina.
Sekundarni termometri su prikladniji za koritenje i ee se koriste, a uglavnom su i
osjetljiviji. Kod njih poznavanje procesa nije dovoljno, termometar je potrebno
kalibrirati prema primarnom termometru.[1]

5 PODJELA TERMOMETARA
Prema konstruktivnoj izvedbi termometre moemo podjeliti na:

stakleni termometar
tapni termometar
bimetalni termometar
opruni termometar
otporniki termometar
elektrini termonaponski termometar
radijaciski pirometar

Prema nacinu rada razlikujemo:

kontaktne termometre
beskontaktne termometre
termommetri sa posebnim mjernim postupcima

Podjela termometara po signalu mjerenja:

elektrini
mehaniki

[3]

6 PRETVARAI ZA MJERENJE TEMPERATURE

KONTAKTNI (voenje topline)

otporniki elementi
termistori
termopar
poluvodiki pn-spoj

BESKONTAKTNI (toplinsko zraenje)

infracrveni termometar
piroelektriki termometar

[4]

6.1 DILATACISKI PRETVARAI TEMPERATURE

Ovi se pretvarai razvrstani u nekoliko skupina prema tvari koja mijenja zapreminu. Zavisnost
zapremine(V ) od promjene temperature (T ) odruje se eksperimentalno za svaku tvar
zasebno, pa se zatim trai matematiki izraz koji najbolje opisuje tu zavisnost.

6.2 OTPORNIKI PRETVARAI TEMPERATURE

Pretvarai to imaju kao osjetilo metalni (kovinski) ili poluvodiki otpornik zovu se
otporniki pretvarai. Zavisnost otpora od promjene temperature odreuje se eksperimentalno,
a zatim se iskae imatematiki.
Ta se zavisnost moe iskazati izrazom:
R=Ro[1+ T+T+T]

[6.1]

Za vecinu metala ta se zavisnost moe iskazati izrazom:

R=Ro[1+ T]

[6.2]

gdje su:
R je otpor na mjerenoj temperaturi (T);
Ro otpor na referentnoj temperaturi (To);
T = T T0;
(,) temperaturni koeficijent elektrinog otpora kovine.
Metalna otpornika osjetila izvode se namatanjem ice ili naparivanjem tankog sloja kovine
na izolator.Materijali za ice otpornikih osjetila temperature su: platina, nikal, volfram i
bakar. Slojna otpornika osjetila izvode se obino naparivanjem platine na keramiki izolator.
Otporniko osjetilo se uglavnom sastoji od:

ticalo(uloak)
zatitna izolacija pretvornika
zatitna cijev
prikljunestezaljke
poklopac glave
izvodna cijev

Uloak osjetila se sastoji od:

temperaturno ovisni otpornik

izolacija
keramika cijev
prikljunestezaljke
serijski otpor

Platinska ina otpornika osjetila

Upotrebljavaju se za precizna mjerenja u podruju od -183C do +630C, dok im je praktina

primjena u podruju od -265C do 1050C. U podruju od -183C do+630C platinsko se
osjetilo koristi i kao badarno osjetilo.
Nikalna ina otpornika osjetila
Upotrebljavaju se za mjerenja upodruju od -183C do +630C. Jeftinija su i imaju veliku
primjenu uindustriji i aerotehnici.
Bakarna ina otpornika osjetila
Temperature imaju linearnu karakteristiku, ali zbog malog otpora bakra izvedbe su im
saneprikladno dugom icom. Upotrebljavaju se u podru ju od -195C do +260C.
Volframova ina otpornika osjetila
Temperature skupa su i upotrebljavaju se kada je potrebno obuhvatit iiroko mjerno podruje.
Mjerno im je podruje od -268C do +1100C .

6.3 POLUVODIKA OTPORNIKA OSJETILA

Od poluvodikih otpornikih osjetila temperature najvie se primjenjuju termistori. Izrauju
se od smjesa sulfida ili oksida kovina kao to su magnezij, nikal, bakar, eljezo i uran. Glavne
znaajke su im veliki otpor, veliki negativni temperaturni koeficijent otpora. Izvode se u
obliku ploa, kuglica, tapica ili zrna. Mjerno podruje termistora su od -75C do 250C, ali
postoje i posebne izvedbe za mjerenje vrlo niskih temperatura do 250C.
Za mjerna osjetila u podruju vrlo niskih temperatura koriste se ugljina otpornika osjetila za
temperatureod 1 do 20K i germanijeva otpornika osjetila za temperature od 0.5 do 100K.

6.3.1 NTC OTPORNICI (termistori)

Postoje materijali kod kojih se otpor smanjuje pri poveanju temperature tj. bolje vode
u t o p l o m s t a n j u n e g o u h l a d n o m s t a n j u . T a k v e m a t e r i j a l e
n a z i v a m o o t p o r n i c i m a s negativnim temperaturnim koeficijentom ili NTC otpornici,
koji su poznatiji pod nazivom termistori. Na Slici je prikazan simbol NTC otpornika
(promjena temperature i otpora susuprotnog smjera).

10

Slika 1. Simbol NTC otornika

Prvi komercijalni termistori (NTC) za mjerenje temperature su
poetkom 30- ihgodina 20. vijeka, dok je do njihove ire primjene dolo tek
godina, zahvaljujui r a z v o j u p o l u p r o v o d n i k e t e h n o l o g i j e . G l a v n a
N T C o t p o r n i k a j e n j i h o v a v e l i k a osjetljivost koja omoguava
jednostavnih i pouzdanih termometara.

se pojavili
krajem 50- ih
prednost
konstruisanje

Slika 2 R-T karakteristika NTC otpornika u odnosu na Pt100

Savremeni NTC otpornici se proizvode od oksida Fe, Cr, Mn, Co, Ni i slino. Smjea oksida
u prahu se sinteruje na temperaturama iznad 1000C ime se formiraju otpornici oblika
loptice,diska ili cilindra. Maksimalne radne temperature oksidnih termistora iznose 300C do
350C.U p o s l e d n j e v r i j e m e s e i z r a u j u v i s o k o t e m p e r a t u r n i t e r m i s t o r i s a
maksimalnimradnimt e m p e r a t u r a m a d o 7 0 0 C p a a k i d o 1 0 0 0
C , t o j e b l i s k o m a k s i m a l n i m r a d n i m temperaturama platinskog
otpornog termometra. U oblasti niskih temperatura, termistori se
primjenjuju do nekoliko desetina stepeni Kelvina.

11

Karakteristina krivulja temperaturnezavisnosti NTC otpornika (Slika 2) je

eksponencijalna i moe se izraziti kao:

R=Ae/T

[6.3]

gdje su:
- A i B konstante karakteristine za pojedine termistore
- T temperatura u K
Osjetljivost termistora je data izrazom:
=

B
T

[6.4]

to znai da osjetljivost termistora opada sa porastom temperature.

Otpornost zavisi o upotrijebljenom materijalu, temperaturnim promjenama i sl.
Promjenuotpora moe izazvati promjena temperature okoline. S druge strane,
vlastito zagrijavanje(samozagrijavanje) odnosno hlaenje, kao posljedica razliitih
elektrinih optereenja, takoe u z r o k u j u p r o m j e n u o t p o r a . O v a j j e e f e k a t
posebno vaan. Kada se pojavi dovoljno visok napon u otporniku se
p r o i z v e d e t o l i k o t o p l o t e d a m u p o r a s t e t e m p e r a t u r a . To d o v o d i d o
smanjenja otpora, poveanja struje i novom rastu temperature. Nakon nekog
vremena, od djelia sekunde do minute, uspostavlja se ravnoteno stanje. Opisani efekat
samozagrijavanja termistora ima niz primjena. Npr. ako se NTC serijski spoji sa
nekim drugim elementom,ograniava se poetna vrijednost struje. [5]

12

6.4 TERMOELEKTRINI PRETVARAI TEMPERATURE

Njemaki fiziar Thomas Johann Seebeck uoio je da se u zatvorenom krugu to ga tvore dva
metala stvara kontinuirana elektrina struja kad su spojita ovih metala izloena razliitim
temperaturama. ica od materijala A i B spojene su u krug, pa im je jedno spojite izloeno
temperaturi Tmj, a drugo referentnoj temperaturi To.
Pomou ampermetra beskonano malog unutarnjeg otpora motri se nastala termoelektrina
struja I ,ili se pomou voltmetrabeskonano velikog unutarnjeg otpora motri
termoelektromotorna sila tj. naponU. Vrijednost razvijene elektromotorne sile zavisi od
materijala ice i razlike temperatura TmjT0.
Ovakav spoj ice naziva se termo par.Pretvornici temperature s termoparovima izrauju se u
mnogim kombinacijama od kojih se u praksi najee primjenjuju dani su u tablici:
Termopar za temperature
Bakar - konstantan -200600C
eljezo konstantan -200900C
Nikal Cromnikal 01200C
Platina Platina Rhodij 01600C
Lako je uoiti da se ovim ostvaruje pretvorba toplinske energije u elektrinu. Pojava je
iskoritena kaotemelj za termoelektrino mjerenje temperature.[6]

13

7 KONTAKTNI TERMOMETRI
7.1 MEHANIKI DODIRNI TERMOMETRI
Princip rada mehanikih dodirnih termometara je zasnovan na razlici
izduenja dva razliita materijala, koji mogu biti uvrstom, tenom ili
gasovitom stanju.
Dodirni termometri
sa mehanikim izlaznim signalom

dilatacioni termometri (sa linearnom dilatacijom, sa zapreminskom

dilatacijom)

manometarski termometri (sa gasovima, tenostima, parama)

sa elektrinim izlaznim signalom

termometri
sa
promenom
poluprovodnika, elektrolita)

termoelementi

termometri sa kvarcnim oscilatorom

termometri bazirani na gasno-dinamikim i akustinim principima

pirometri sa trajnom deformacijom

termokolor termostati

14

elektrinog

otpora

(metala,

Kontaktni termometri rade na principu primjene

karakteristike
senzora u zavisnosti od temperature:
rastezanje predmeta u zavisnosti od temperature

promjena otpornosti u zavisnosti od temperature

proizvodnja termoelektrikog napona

mehanika deformacija

promjena gustine

odreene

fizike

7.1.2 PLINSKI TERMOMETAR

Plnski termometar je fizikalni mjerni ureaj za merjenje temperature, koji deluje na naelu
raztezanja idealnog plina. Plinski termometri se u praksi ne uporabljavaju. Plinski termometar
se esto koristi za kalibraciju drugih termometara.

15

Slika3. Delovanje plinskega termometra

Plinski termometar je sline konstrukcije kao i termometri punjeni tenou, samo to je
punjenje ovog termometra izvedeno nekim inertnim gasom.
Mjerenje termodinamike temperature T ovim termometrom svodi se na precizno mjerenje
pritiska i volumena plina u zatvorenoj posudi, pri emu kao osnovu koristimo jednainu stanja
idealnog gasa.[1]

7.1.3 TERMOMETRI PUNJENI TEKUINOM

Mjerenje temperature se zasniva na pojavi promjene volumena tekuine s promjenom

temperature. Kao medij se obino upotrebljava iva ili alkohol, koji se oboji radi lakeg
oitavanja sl.2. Najee se koriste u laboratorijskoj i medicinskoj primjeni. Krhki su i lako

16

lomljivi, pa se njima treba paljivo rukovati. Radi zatite od loma esto se koriste u zatitnim
kuitima. Stabilni su i relativno jeftini.[1]
Tablica 2. Prikaz temperaturnih mjernih podruja za razliite tekuine
Tekuina Temperaturno mjerno podruje
Pentan

-20+20C

Alkohol

-110+50C

Toluol

-70+100C

iva bez plinskog punjenja

-30+280C

iva s plinskim punjenjem

-30+750C

Slika 4. ivin termometar

7.1.3.1 KAKO RADE TERMOMETRI PUNJENI TEKUINOM

U termometru se nalazi tanka staklena cijev sa zadebljanjem na donjem dijelu. To zadebljanje
ispunjeno je tekuinom. Kad se termometar zagrije, tekuina se iri i podie uz cijev. Na
hladnome se tekuina opet skuplja pa njena razina u cijevi pada.

17

Tekuina se u cijevi termometra iri i skuplja poveanjem i smanjenjem titranja njenih atoma
ili molekula. Srebrnasta tekuina koju viamo u veini termometara je iva. Ako termometar
sadri crvenu ili plavu tekuinu, radi se o obojanom alkoholu. iva se iri bre od alkohola, pa
zbog toga bre pokazuje temperaturu. Meutim, alkohol se iri jae, pa se moe koristiti u
iroj cijevi. Postoji jo nekoliko vrsta termometara. Neki od njih toplinu pretvaraju u
elektrine signale koji pomiu kazaljku ili ispisuju temperaturu na brojaniku.[3]

7.2 ELEKTRINI DODIRNI TERMOMETRI

Prikazivanje promjene otpora metala ili poluvodia kao i promjene termoelektrinog napona
kod metala ili legura metala su najei postupci mjerenja temperature. Mjerno podruje,
tanost i dinamika mjerenja suopenito bolji nego kod mehanikih sistema. Trokovi i cijena

18

su vei zbogelektrine obrade signala. 1821. godine Seebeck je otkrio novu pojavu. Spojio je
dvije ice od razliitih materijala (npr. eljezo i bakar) i spojio njihove slobodne krajeve, slika
5.Spojena mjesta je oznaio sa t1 i t2. Kada je zagrijavao jedan od ta dva spojna mjesta, dok
je drao na sobnoj temperaturi, ustanovio je da kroz taj zatvoreni strujni krug tee elektrina
struja.

Slika 5

[7]

7.2.1 KVARCNI TERMOMETAR

Kvarcni kristal se koristi kao element za stabilizaciju uestanosti elektronskih oscilatora,
temperaturno stabilnih. Postoje takvi pravci sjeenja kristala kvarca, kada kvarc ima relativno

19

veliku zavisnost rezonantne uestanosti od temperature. Pri tome se dobija dobra linearnost u
opsegu -30C do 150C.
Nedostatak kvarcnog termometra je osjetljivost pretvaraa na mehanike potrese i udare, jer je
ploicakvarca veoma tanka, kao i visoka cijena ovakvog termometra.
[8]

Slika 6. Princip rada kvarcnog termometra

8 BEZKONTAKTNO MJERENJE TEMPERATURE

8.1 INFRACRVENI TERMOMETAR

20

Infracrveni termometri je beskontaktni ureaji za mjerenje temperature. Prenosivi infracrveni

termometri sadre lasersku zraku za bolju orijentaciju i viziranje mjernog objekta.
Beskontaktno mjerenje temperature koristi se tamo gdje je potrebno brzo i tano izmjeriti
temperaturu kao i kod pokretnih objekata te objekata pod naponom i teko dostupnih mjesta.
Termometri mjere povrinsku temperaturu slijedee vidljive povrine, dakle ne kroz npr.
staklo. Neki modeli posjeduju nepromjenjiv faktor emisije (epsilon faktor), dok je kod drugih
ovaj faktor podesiv u ovisnosti o materijalu mjernog objekta (papir, drvo, metal...). Ako elite
mjeriti visokopolirane metalne povrne, kao npr. cilindrine povrine, ovi ureaji se mogu
koristiti samo za nadgledanje trenda temperature. Mjerenje apsolutne temperature ovakvih
povrina pomou infracrvenih termometera nije mogue.[9]

Slika 5. primjena infracrvenog termometra

OPTIKI PIROMETAR
Optiki pirometri rade na principu usporedbe svjetloe boje koju isijavaobjekt iju
temperaturu mjerimo i svetloe boje uarene kalibrirane nitiiju temperaturu

21

znamo.O p t i k i s u s t a v s a d r i f i l t e r k o j i o g r a n i a v a o s j e t l j i v o s t p o d r u
j a proputenih valnih duljina u rasponu 0,65-0,66 m (tj. crveno podrujevidljivog spektra).
Drugi filter reducira intenzitet svjetlosti. Jedan takavinstrument moe imati irok raspon
mjerenja temperatura.Ovakvi pirometri poto su ogranieni na valnu duljinu svjetlosti
crvenov i d l j i v o g p o d r u j a m o g u s e u p o t r e b l j a v a t i z a m j e r e n j e t e m p e r a t u r e ob
jekata
koji
su
dovoljno
topli
da
su
uareni
ili
usijani.
Ovo
ogranienjes e o d n o s i n a d o n j u g r a n i c u t e m p e r a t u r e p r i k o j o j s u t i p i r o
metriupotrebljivi. Pojedini optiki pirometri imaju ugraeno poja
a l o svjetlosti promatranog objekta, to sputa donju granicu upotrebljivostina nii
nivot e m p e r a t u r e . N e d o s t a t c i o v i h u r e a j a s u : o s j e t l j i v o s t ( k r h k o s t ) ,
glomazni su i relativno skupi

Slika 7 Optiki pirometar

9 POSEBNI TERMOMETRI
9.1 MAKSIMUM TERMOMETAR

22

Termometar koji pokazuje najviu temperaturu dosegnutu od trenutka kada je posljednji put
podeen.To moe biti i ivin termometar koji je postavljen horizontalno. Glavna karakteristika
ove vrste termometara je indeks koji se pomjera sa rastom temperature ali pri opadanju
temperature on se zadrava na najvioj zabiljeenoj temperaturi.

9.2 MINIMUM TERMOMETAR

Termometar koji pokazuje najniu temperaturu postignutu od kad je instrument
posljednji put podeen. Sastoji se od alkohola ili slinog medija u staklenoj cijevi.
U medij je uronjen tanki stakleni tap poznat kao indeks . kada se tekucina
pomjeri na nie usljed pada temperature, indeks se sruava meutim kada
temperatura rastre medij obranja indeks i ide prema gore u cijev, ostavljajui
indeks u najnioj dosegnutoj taki.

Slika 8. Minimum i maksimum termometar

9.3 SIX TERMOMETAR

Six je termometar kojim se mogu mjeriti maksimalne i minimalne
temperature postignute tijekom vremenskog razdoblja, obino tijekom jednog dana. To se

23

obino koristi gdje god je to jednostavan nain je potrebno za mjerenje Ekstremne

temperature na mjestu, primjerice u meteorologiji i hortikulture.
Takoer je poznat kao najvie minimalnog termometra, od kojih je najstariji praktinidizajn
i najei tip koristi.
To je primjer prijavljivanje termometra, koji je termometar koji vodi evidenciju o tome gdjeje
temperatura bila u prolosti.
To daje tri itanja: Trenutna temperatura najvia temperatura postignut, jer
je posljednjiresetira, a najnia temperatura doi budui da je posljednji put reset.
To je izumio Englez James Six u 1782, a nazvana po njemu.Isti osnovni dizajn ostaje u
uporabi danas.
[11]

9.4 KAPILARNI TERMOMETAR

Kapilarni termometar je pogodan za mjerenje temperatura na teko pristupanim mjestima.
Temperaturno ticalo (1) oblika upljog valjka ispunjeno je ivom i elinom kapilarom (2)

24

povezano sa svijenom ili spiralnom cijevi (3) (slika II.2.5). iva se grijanjem iri i nastoji
izravnati cijev pa se njen slobodni kraj pomie naprijed, a njegovo pomicanje preko zupanog
mehanizma uzrokuje pomicanje kazaljke instrumenta. Ako je umjesto ive u cijevi, kapilari i
spremniku cijev, kapilara moe biti dugaka do 60m. Kapilarni termometri nisu osobito toni,
a veliku primjenu imaju u upravljanju radom grijala vode (bojlera) i u rashladnoj tehnici gdje
u sastavu termostata upravljaju grijanjem i hlaenjem.

Slika 9. Kapilarni termometar

Brojila toplinske energije ugrauju se u stambene zgrade s centralnom pripremom tople vode i
s centralnim grijanjem. Utroak toplinske energije izraunava raunalo na temelju protoka
vode i razlike temperatura na ulaz i izlazu iz stana. Kalorimetar se postavlja na povratni vod,
jedno temperaturno ticalo na dolazni, a drugo na povratni vod.
[12]

10 MANOMETARSKI TERMOMETAR

25

Manometarski termometri baziraju svoja rad na injenici da u zatvorenoj posudi, potpuno

ispunjenojtenou, dolazi do porasta pritiska sa porastom temperature. Pritisak u posudi
prestavlja mjeru temperaturetenosti, pa se kao indikatori koriste razliiti pretvarai za
mjerenje pritiska. Najeu primjenu nalazimanometarski termometar napunjen ivom sa
Burdonovom cijevi, ija je skala kalibrisana u jedinicamatemperature.[8]

Slika 10. Manometarski termometar

11 GREKE DODIRNIH TERMOMETARA I METODE

KOREKCIJE
Greke pri merenju temperature dodirnim termometrima mogu biti statike i dinamike.

26

Statike greke predstavljaju greke koje se javljaju u stacionarnom stanju i najee se

javljaju usled odvoenja toplote, usled zraenja ili usled postavljanja termometra u struju
velike brzine. Dinamike greke nastaju pri promeni temperature koja se meri, zbog inercije
termometra.

11.1 GREKA USLJED ODVOENJA TEMPERATURE

Ova greka nastaje kao rezultat razliitih temperatura vrha termometra koji je uronjen u fluid
ija se temperatura meri i kraja termometra koji se nalazi u spoljanjoj sredini, zbog ega
dolazi do pojave toplotnog fluksa kroz termometar. Ova greka se moe potpuno otkloniti
samo totalnim uranjanjem termometra u sredinu ija se temperatura meri. Termometri se
najee ugrauju u zid suda ili cevovoda i temperatura ovog zida se najee razlikuje od
temperature fluida u sudu, odnosno cjevi. Nain ugradnje termometra i tipian profil
temperature du tapa termometra, prikazani su na slici

Slika 11. Greka usljed odvoenja toplote kod dodirnih termometara

11.2 GREKA USLJED ZRAENJA

Ova greka nastaje usled prenosa toplote izmeu termometra i zida suda ili cjevovoda u koji
je termometar ugraen, mehanizmom zraenja. Ova greka dolazi do izraaja samo pri
temperaturama veim od 400 C, pri kojima zraenje kao mehanizam prenosa toplote postaje

27

znaajno. Izraz za ovu greku se moe dobiti na osnovu tefanBolcmanovog (StefanBoltzmann) zakona i moe se prikazati na sledei nain:

z = h (Tt4-Tz4)
(11.1)

gde su:
T, i Tz temperature termometra i zida, u Kelvinima,
h - koeficijent prelaza toplote sa fluida na termometar i
e2, - koeficijent emisivnosti termometra i apsorptivnosti zida.
Greka usljed zraenja se smanjuje izolacijom zida, poliranjem povrine termometra,
zaklanjanjem termometra od izvora zraenja ili korienjem specijalne konstrukcije
termometra sa usisavanjem fluida.

11.3 GREKE USLJED VELIKIH BRZINA

Ova greka se javlja pri merenju temperatura gasova koji struje velikim brzinama. Greka
mjerenja nastaje zbog prelaza kinetike energije fluida u toplotu, pri udaru estica gasa u
termometar i moe se izraziti na sledei nain:
V
v= 2 C

(11.2)

gde je:
v - brzina strujanja i
c - specifina toplotna kapacitivnost.

Ova greka se javlja samo pri vrlo velikim brzinama fluida (bliskim ili veim od brzine
zvuka). Otklanja se specijalnom ugradnjom sa zatitnom cjevi.

11.4 DINAMIKE GREKE TERMOMETRA

Ove greke se javlaju pri mjerenju temperatura koje se menjaju u toku vremena. termometar
bez zatitne obloge ima dinamiku karakteristiku sistema prvog reda, sa vremenskom
konstantom koja je proporcionalna toplotnoj kapacitivnosti termometra i otporu prenosu
toplote izmeu fluida i termometra, dok termometar sa zatitnom oblogom ima dinamike
karakteristike previe priguenog sistema drugog reda. Termometar sa zatitnom oblogom se
moe tretirati kao kombinacija dva sistema prvog reda (obloga i termometar) veana na red sa
meudejstvom. Dinamike greke termometra se mogu smanjiti smanjenjem toplotne
kapacitivnosti termometra, odnosno obloge i termometra i poveanjem koeficijenta prenosa
toplote, to se moe postii ugradnjom termometra na mestu najvee turbulencije.[13]

12 KONTROLA I KALIBRIRANJE TERMOMETARA

28

Tanost mjerenja temperature sa nekim termometrom nalazi se ugranicama doputenih

tolerancija samo onda ako je sam instrument dobropodeen i ako je ispravno postavljen na
mjerno mjesto.Odravanje i kontrola elektrinih pokazivaa zahtijeva posebnu stru
nost iopremu. Mnoge tvornice, a pogotovo manji pogoni to nisu u stanju. Osimkontrole
instrumenata u sluaju netanog pokazivanja, potrebno je vriti ikalibriranje termometra. Pod
kalibriranjem se podrazumjeva podeavanjeinstrumenta da bi njegovo pokazivanje bilo ta
no.Ako je instrument ispravno postavljen, kontrola se moe najee vriti i upogonu,
periodinom kontrolom elektrinog otpora vodia. Pokaziva
elektrinih termonaponskih termometara mogu se kontrolirati dovo
enjemodreenih napona i uporeujui pokazivanje instrumenta s tabli
nimvrijednostima termonapona za odreeni termopar. Sam tehnoloki procesponekad moe
ukazati na netanost mjerenja temperature. Na veomavanim mjestima se postavljaju 2
termometra razliite izvedbe.U sluajevima kada postoji opravdana sumnja u ispravnost
termometra,mora se vriti kontrola termometara. Nakon zakonski propisang rokatermometri
se moraju kalibrirati u za to ovlatenim kalibracionim ili ispitnimlaboratorijama.[2]

LITERATURA: [1] http://en.wikipedia.org/wiki/Temperature

23.04.2012
[2] http://www.unze.ba/download/SkriptaMetrologija.pdf
[3] NEMANJA-RISTIC-MERENJE-TEMPERATURE

29

[4] http://www.scribd.com/doc/93615740/MjerenjeTemperature-1
[5] http://www.scribd.com/doc/49239748/Termistoriseminarski-rad-I
[6]
http://www.scribd.com/doc/58832015/64/Pretvornicitemperature
[7] http://www.scribd.com/dseferovic/d/78754882/78Vrste-termometara
[8] http://www.scribd.com/doc/33757/Upravljanjegrijacima-i-senzori-temperature
[9] http://www.amt-metriks.ba/cms/index.php?
infracrveni-termometa
[10]
[11] http://www.answers.com/topic/maximum-

thermometer#ixzz1vVsADzh7
[12] http://www.kalinic.info/udzbenici/ecvip/ecvip.htm
[13] http://www.scribd.com/muhamedz/d/57434867Osnovni-Elementi-Sistema-Upravljanja

Napomena: slike, formule i tablice preuzete su sa istih linkova.

30