2

II. razdoblje u hrvatskoj knjievnosti

(1929. 1952.)

OBILJEJA
o
o
o

smirivanje avangardnih pravaca

heterogenost stilova (prijelazno razdoblje prema neomodernizmu II. moderni
i postmodernizmu)
povratak realistikog koncepta pisanja

LIRIKA
Predstavnici i pjesme:
o

o
o
o
o
o

Tin Ujevi: Nae vile, Oprotaj, Svakidanja jadikovka, IX.(Boanska eno,

gospo nepoznata), XXI. (Noas se moje elo ari), Visoki jablani, Pobratimstvo
lica u svemiru
Dobria Cesari: Oblak, Povratak, Balada iz predgraa
Dragutin Tadijanovi: Dugo u no, u zimsku bijelu no; Prsten; Veer nad
gradom
Ivan Goran Kovai: Moj grob, Jama
Miroslav Krlea: Balade Petrice Kerempuha, Khevenhiller, V megli
Mate Balota: Koza, Dvi daske

Tin Ujevi

Rodio se u Vrgorcu, od 1919. do 1929. ivi u Beogradu, od 1930. do 1937. u

Sarajevu te u Splitu, a od 1940. u Zagrebu.
Zbirke pjesama: Lelek sebra (1920.), Kolajna (1926.), Auto na korzu (1932.),
Ojaeno zvono (1933.), edan kamen na studencu (1954.)
Eseji: Ljudi za vratima gostionice (1938.), Skalpel kaosa (1938.)
Pjesniki pluralizam otvorenost raznovrsnim poetikama i istodobna tenja za
originalnou
Koristi arhaizme, neologizme, posuenice
O Tinu Ujeviu: Jure Katelan: Najivotniji i najmoderniji na pjesnik;
Slobodan Prosperov Novak: Najpoznatiji knjievni boem; Dubravko Jeli:
arobnjak rijei ostao dosljedno izvan svih knjievnih kola
Jedan je od najznaajnijih hrvatskih pjesnika, sredinja pjesnika osobnost
cijelog II. Razdoblja.
Od 1981. godine se dodjeljuje pjesnika nagrada Tin Ujevi, a od 1993. se
dodjeljuje u Tinovom rodnom Vrgorcu u okviru manifestacije S Tinom u
Vrgorcu
FAZE STVARALATVA:
1. Pretfaza rane pjesme pod utjecajem Matoa, impresionistikosimbolistiki stil pisanja; soneti, pravilan stih, bogata rima; intimni,
domoljubni, pejsani motivi, pjesma Oprotaj pripada toj fazi.

2. Faza Lelek sebra i Kolajna; vrijeme boravka u Parizu, poezija

intimnih preokupacija, pesimizam, motiv ljubavi prema imaginarnoj
eni, odjeci trubadursko-petrarkistike tragedije; MOTO Sveta,
boanska, duboka samoa
3. Faza Auto na korzu i Ojaeno zvono; reflektivne, filozofske
pjesme, osjeaj prkosa, snage, ivotne radosti, povratak vjere u
ovjeka; MOTO Meni je sveta tuga, a svetija radost
4. Faza edan kamen na studencu; miri se sa svijetom u kojem ivi,
prihvaa ivot kakav jest, dulje pjesme, otvorenije strukture,
slobodan stih, nepravilna rima
Oprotaj
o Programatska pjesma donosi novu poetiku;
o Napisao je 3 verzije te pjesme (jezik hrvatskih zainjavaca, u dananjoj
transkripciji i na suvremenom hrvatskom knjievnom jeziku)
o Oprata se s Maruliem jer je otac hrvatske knjievnosti, zapravo se
oprata s knjievnom tradicijom
o Objavljena u Hrvatskoj mladoj lirici, 1914.
o Zbogom, o Marule! Poi emo, jer silno eamo// za sunanim nebom:
na stijeg lepra;//odlazimo, o mi, buntovnici!
o Mladi knjievnici tadanjeg razdoblja su zapoeli novo razdoblje isto
kao i Maruli parafrazirane rijei Pavla Pavliia
Lelek sebra, 1920. (sebar rob)
o Tenja za apsolutom, za idealnom ljubavlju, duboka potreba za
obraanjem Bogu
o Cijela zbirka obiljeena pjesnikovom zapitanou nad svijetom i ivotom
o Jedan od najuestalijih pojmova u zbirci je tajna
o Pjesma Svakidanja jadikovka
Tema: jadikovka nad gubitcima s kojima se lirski subjekt ne moe
pomiriti
Motivi: usamljenost, trnje, oaj, kamenje, samoa nema ni oca
ni majke, nigdje nikoga, Bog ga ne uje
Osjea se usamljeno, umorno, staro, izmueno; rijei iz narodne
knjievnosti (ilintak srpanj); aliteracija (Boe, ee)
Uokvirena kompozicija nema kraja
Forma: etverodijelna kompozicija ( 21 strofa tercine)
1. Uvodi nas u svoje stanje (Kako je teko biti slab,//
kako je teko biti sam// i biti star, a biti mlad!)
2. Obraa se Bogu, da se sjeti obeanja, ljubavi,
pobjede (I sam i samcat putuje// pod zatvorenom
plaveti,//pred zamraenom puinom,// i komu da se
potui? // Ta njega nitko ne slua,// ni braa koja
lutaju. )
3. Drugo obraanje Bogu pobuna zbog neispunjenih
obeanja, nezadovoljstvo, ljutnja, Bog ga ne uje (O
Boe, ee tvoja rije// i tijesno joj je u grlu,// i eljna je
da zavapi.)

4. Prihvaa svoju stvarnost (Gorak je vijenac

pelina,//mraan je kale otrova//ja vapim arki
ilintak.)
Mladost iz ove pjesme je pomirljiva, napola skrena i skruena,
trai odgovore na konana teoloka pitanja, mladost koja oekuje
razumijevanje, pomo i ljubav.

Kolajna, 1926.
o Tal. Collana ogrlica koju je pjesnik namijenio kao ukras vratu idealne
ene
o Gotovo u cijeloj zbirci provedena je ideja ulananih asocijacija
o Intimna ispovijed, bol
o Svijest o nepostojanju idealne ene i apsolutne istine
o Pjesme su numerirane, a kao njihov naslov uzimamo prvi stih
o Pjesma IX.
Boanska eno, gospo nepoznata
Tema: odnos prema eni
Vrsta: misaona lirska pjesma
Stilska obiljeja pjesme: ena uzdignuta na razinu ideala i postaje
simbol stvaralakoga misterija
Sonet, uzor petrarkisti, Baudelaire, Mato
o Pjesma XXI. (Notturno)
Noas se moje elo ari, // noas se moje vjee pote;
Tema: noni doivljaj ljepote
Lirska vrsta: misaona lirska pjesma
Auto na korzu, 1932.
o Prevlast misaonosti nad osjeajnou, stremljenje visinama
o Vjera u stvaralatvo
o Pjesma Visoki jablani
Tema: suprotnost Njih i Nas (ljudi i jablana)
Misaona lirska pjesma
Motivi: grudi, more, vjera, jablan, orlovi, zvijezde, patnja, piloti
Stih: vezani, izmjena stihova razliite duljine utjee na ritam
pjesme
Parna rima (aabb)
Jablani su iznimni izdvojeni pojedinci koji svoju snagu crpe iz
patnje, simbol su gordosti moralno besprijekornih individualaca,
jablani se esto javljaju osamljeni ili u drutvu sa slinima, uzdiu
se individualno; borovi se pojavljuju masovno, tvorei umu,
simbol su vee skupine
Ali, za svoju snagu oni su zahvalni patnji,//bijedi, suanjstvu,
gladi i njinoj crnoj pratnji.
Obini ljudi, obini mi pojedinci koji ive u tiini i ne mogu
pronai snagu poput visokih jablana (ljudi pojedinaca)
Dom Prometeida Prometej simbol borbe za osloboenje i
napredak ovjeanstva
Jablan inae simbolizira dvojnost svakoga bia.
Ojaeno zvono, 1933.
o Iz unutarnjeg svijeta pjesnik se optimistino okree prema vanjskom
svijetu
o Okretanje prema svjetlosti, opjevavanje sunca
o Filozofske spoznaje
o Pjesma Pobratimstvo lica u svemiru
Ne boj se! nisi sam! ima i drugih nego ti// koji nepoznati od tebe
ive tvojim ivotom

Stojimo ovjek protiv ovjeka, u znanju/ da svi smo bolji,

meusobni, svi skupa tmua// a naa krv, i poraz svih, u klanju,//
opet je samo jedna historija dua.
Tema: ljudski ivot, davanje muke umornima i razlog za ivot
edan kamen na studencu, 1954.
o Postojati znai biti edan - pjesnikova nezadovoljena e, stalna
enja za spoznajom.

Dobria Cesari

1902. 1980.
Roen u Slavonskoj Poegi.
Urednik u Izdavakom poduzeu Zora, 1969. dobio nagradu Vladimir Nazor
za ivotno djelo
Djela: Lirika, 1931.; Spasena svjetla, 1938.; Izabrani stihovi, 1928.; Pjesme,
1951.; Knjiga prepjeva, 1951.; Izabrane pjesme, 1960.; Moj prijatelju, 1966.,
Slap, izbor, 1970.; Svjetla za daljinom, 1975.; Voka poslije kie, 1980.;
Povratak, 1994.; .
Katelan: Cesarieva lirika ima sloenu jednostavnost prirode
Pjesma Oblak
o Lirika, 1931.
o Tema: ljepota
o Misaona lirska pjesma
o Kompozicija: dramska struktura pjesme ( uvod kulminacija
zavretak), narativnost
o Simbol ljepote nedostian, slobodan, s druge strane zemaljski svijet:
borba za vlast
o Krvariti ljepotu bol, patnja stvaranje, gore su Bog, ljepota, pjesnik
o I svak je io svojim putem: // Za vlau, zlatom il za hljebom, //A on
krvarei ljepotu - //Svojim nebom.
o Nezainteresiranost ljudi za duhovne vrijednosti.
o Oblak je simbol tragine izdvojenosti, stvaralake usamljenosti; ljudi su
zaokupljeni materijalnim vrijednostima i ne mare za duhovne
vrijednosti.
o Prolaznost trenutka u kojem se oblak pojavio..
Pjesma Povratak
o Lirika, 1931.
o Kruno kretanje vremena/ ciklinost i u formi pjesme ( ponavljanje prve
strofe na kraju pjesme)
o Razapetost lirskoga subjekta izmeu istine i snova, enja ljubavi za
vjenou i nastavkom ljepote, sumnja u mogunost ponovnoga
ostvarivanja sree, ljubavi
o Ogranienost ljudske spoznaje u svezi s temeljnim pitanjima ivota i
smrti
o Ko zna (ah, niko, niko nita ne zna.// Krhko je znanje!)// Moda je pao
trak istine u me,// A moda su sanje.// Jo bi nam mogla desiti se
ljubav,// Desiti velim, // Ali ja ne znam da li da je elim, // Ili ne elim.
Balada iz predgraa

o
o
o
o
o
o
o
o

o
o

Spasena svjetla, 1938.

Misaona socijalna lirska pjesma
Tema je socijalna nepravda
Narativna osnovica pjesme, slikovitost, alegorinost
Kontrast: svjetlost mrak; ivot smrt; radost tuga
Balada, poema, romanca lirsko-epske vrste
Balada: likovi ( sirotinja, netko), radnja (nema, nestanak nekoga),
vrijeme ( veer)
Socijalni motivi: motiv sirotinje s licem punim briga, koja brzo proe
ispod lampe kruni tijek vremena, ivot se ponavlja.. motivi boli
dubina ljudskoga osjeaja, motiv svjetlosti visina, bolji ivot, toplina,
ljepota koja na trenutak obasja pojedinca, a da je ni ne osjeti.
Polisindeton tijek vremena.. trotoje nedovrenost
Pesimistian ton mirenje s tunom sudbinom, injenica da naa smrt
nee nita promijeniti u svijetu.

Dragutin Tadijanovi

1905. 2007.
Roen u Rastuju, pokraj Slavonskog Broda. Radio kao korektor u Narodnim
novinama. Osnovao je Institut za knjievnost JAZU (danas HAZU)
Motivima iz djetinjstva Tadijanovi je vezan uz rodno Rastuje koje je postalo
simbolom vjenog djetinjstva.
Djela: Lirika estorice (zajednika zbirka), 1931.; Lirika, 1931.; Sunce nad
oranicama; Pepeo srca; Dani djetinjstva; Tuga zemlje; Pjesme; Intimna izloba
crtea iz Raba; Blagdan etve; Srebrne svirale; Prsten; Poezija; Sabrane
pjesme; San; Prijateljstvo rijei; Svjetiljka ljubavi; Moje djetinjstvo; Kruh
svagdanji,1986.
Dva poetska razdoblja:
1. Od 1920. do 1945. premo ima ljubav
2. Od 1953. pa nadalje premo ima smrt
Ta dva razdoblja treba iroko shvaati, pjesnik nije samo pisao o te dvije
teme, u oba razdoblja ih prate i druge teme i motivi: dnevne radosti i
ivotne brige, ratne tjeskobe, socijalni problemi, seoska sredina,
djetinjstvo

Pjesma Dugo u no, u zimsku bijelu no

o Lirika, 1931.
o Tema: odnos prema majci i pjesnitvu
o Misaona lirska pjesma
o Povezivanje unutarnjeg i vanjskog prostora (fizikog i metafizikog)
o Aneli s neba, njenim rukama, //Sputaju smrzle zvjezdice na
zemlju//Paze da ne bi zlato moje probudili.
o Rezultat majina mukotrpna rada, bijelo platno, korespondira sa
sveanom arhitektonikom izvanjskoga svijeta snjenom bjelinom
zimske noi.
Pjesma Prsten
o Blagdan etve, 1956.

Misaona pjesma; biografski kontekst

Na ruci mojoj alosnoj crveni prsten Javorov - Tadijanovi autocitat,
nalazi se u drugoj pjesmi.
o Pjesmu je napisao u ljeto 1934. kada je bio alostan jer mu je umro
brat.
o Javorom je nazivao svoju djevojku Jelu Ljevakovi, kasnije suprugu. U
znak ljubavi on joj je darovao zeleni prsten, a ona njemu crveni.
o Prsten je simbol. Neki vitez je nosio taj prsten -> danas je taj prsten na
pjesnikovoj ruci, a budunost nosi novog vlasnika. Pria o prolaznosti.
o Vlatko Pavleti: Pria o prstenu pretvara se u pjesniku refleksiju o
vremenu (osobnom i povijesnom), o ovjeku pojedincu i njegovu
trajanju u vremenu, u predaji i povijesti, o smrti i ivotu, o utilitarnom i
pjesnikom shvaanju vrijednosti
Pjesma Veer nad gradom
o Tuga zemlje1942.
o Tema: odnos prema umjetnosti
o Misaona lirska pjesma
o Kompozicija: suprotstavljanje dvaju motiva: motiva Firence kao
kolijevke umjetnosti i pjesnikova rodnog Rastuja. Povezuje ih motiv
ruku u Rastuju uvaju ogradu, a u Firenci stvaraju; vjena djela.
o Poetiziranje obinosti - stil blizak govornome, blag i sjetan ton, prvi u
naoj poeziji osjetio i znao upotrijebiti obinu govornu frazu, pa i
uzreice, uveo u poeziju niz jezinih pojava za koje se nekad dralo da
im u lirici nije mjesto (npr. djeje brojalice)

o
o

Ivan Goran Kovai

1913. 1943.
Rodio se u Lukovdolu, radio kao novinar, bio u pokretu Narodnooslobodilake
borbe 29.12.1942. zajedno s Vladimirom Nazorom. U srpnju 1943. ga ubijaju
etnici u blizini Foe. Ne zna se gdje je pokopan.
Posljednjih 20-tak dana je proveo u selu Vrbnici, skrivajui se od etnika..
Sahranjen je daleko od svojih najbliih, i od bilo kojeg ljudskog naselja
Djela: Lirika ( u zajednikoj zbirki), 1932.; Hrvatske pjesme partizanke (s
Nazorom), 1943.
poeme: Jama,1944.; Ognji i roe,1945.
novele: Dani gnjeva, 1936.
U zbirci pjesama Ognji i roe pie kajkavskim narjejem (lukovdolskim
govorom)
Goranovo proljee svake godine u Lukovdolu na prvi dan proljea, na njoj
se dodjeljuje i nagrada za mlade pjesnike Goranov vijenac.
Pjesma Moj grob
o Hrvatska revija, 1937.
o Tema: smrt
o U planini mrkoj nek mi bude hum,// Nad njim urlik vuka, crnih grana
um

Naslov pjesme je izraz pjesnikova razoaranja u postojeim drutvenim

strukturama i u ljudima u svojoj najblioj okolici. elja za stapanjem s
prirodom krik preosjetljive due ovjeka
Poema Jama
o Tema: stradanje i zloin u Drugom svjetskom ratu
o Kompozicija: poema ima deset pjevanja
o Kontrast: temelji se na kontrastu svjetlosti (umjetnosti, ivota) i smrti
o Krv je moje svjetlo i moja tama prvi stih poeme u kome su saete
temeljne tematske rijei cijelog spjeva, sve do X. pjevanja koje djeluje
kao odreeno oputanje i slutnja novog svjetla: bolje budunosti koja e
izniknuti na ovoj krvi i tami i pretvoriti se u punu pobjedu.
o U jamu se baca ono runo; potresna je pripovjeda u prvom licu, on je
stradalnik
o Prizori su teki, uvjerljivi, realistini
o Sve stradalnike su vodili prema jami i povezali ih icom koja im je
prolazila kroz uho; pobijedila je volja i elja za ivotom
o Prizore u Jami usporeuju s Danteovim Paklom.

Miroslav Krlea

Rodio se 7.7.1893. u Zagrebu. U knjievnosti se javlja dramom Legenda,

1914. Bio je ravnatelj Leksikografskog zavoda u Zagrebu. Umro je 29.12.1981.
Djela:
drame: Legende (Legenda; Kristofor Kolumbo; Michelangelo Buonarroti;
Kraljevo); Galicija, Golgota , Vujak (s temom rata); Gospoda Glembajevi, U
agoniji, Leda
pjesnitvo: Popodnevna simfonija; Pan; Tri simfonije; Pjesme I; Pjesme II;
Lirika; Knjiga pjesama; Knjiga lirike; Balade Petrice Kerempuha, 1936. (na
kajkavskom)
proza: Hrvatska rapsodija, Tri kavalira gospoice Melanije, Hrvatski bog Mars
(1922.), Bitka kod Bistrice Lesne, Vraji otok, Povratak Filipa Latinovicza
(1932.), Banket u Blitvi I. i II., Na rubu pameti i Zastave
Balade Petrice Kerempuha
o Zbirka balada objavljenih 1936. godine, Petrica Kerempuh predstavnik
puke mudrosti i humora te narodnog otpora
o Tema: Krlea iznosi svoju viziju hrvatskog seljaka tijekom povijesti
njegovo poniavanje, ugnjetavanje, rezigniranost (mirenje sa
stvarnou), fatalizam (vjerovanje da je iznad njega sudbina i da nita
ne moe promijeniti) i odravanje na ivotu zahvaljujui svom
kerempuhovskom crnom humoru i ironiji kao jedinoj obrani
o Kajkavskim jezikom koji je Krlea uio iz Belostaneva rjenika
Gazophylacium (1749., najopseniji kajkavski rjenik), iz kajkavskih
molitvenika te kajkavskoga pisca Jurja Habdelia (njegov je Dictionar,
hrvatsko-latinski rjenik objavljen 1670.). Krleinu kajkavtinu nazivamo
uenom kajkavtinom. Time je dokazao da se djelo moe napisati
na jednom zaboravljenom i umiruem jeziku, i to djelo koje nee
progovoriti o nekim regionalnim, zaviajnim temama, nego o stoljetnom
stradanju hrvatskoga puka.

Lik Petrice Kerempuha uvodi Jakov Lovreni 1834. u Varadinu, knjiga

Petrica Kerempuh iliti ini i ivljenje loveka prokenoga, prijevod
njemake knjige o doivljajima Tilla Eulenspiegela.
Khevenhiller
Kak je tak je, tak je navek bilo,// kak bu tak bu, a bu vre nekak
kak bu!
Kompozicija: 1. lamentacija o ovjekovu ivotu; 2. konkretna
socijalna nepravda
A kmetu je sejeno jel krepa totu, tam
ili v katedrale v Zagrebu,
gda drugog spomenka na grebu mu nebu
neg pesji brabonjek na bogekom grebu
V megli
Tema: Seljaka buna 1573.godine
Osnovni motivi: megla, sena, karv (krv), kmica (tama)
Ekspresionistika slika (mnotvo motiva, mrane sjene, dim,
magla, krv kao motivi koji izranjaju iz tame, simultanizam
zvukova)
Poetska poruka: povijesni dogaaji donose stradanje i patnju za
maloga hrvatskog ovjeka.

Mate Balota

1898. 1963.
Pravo ime mu je Mijo Mirkovi, roen je u Raklju, bio je knjievnik i
znanstvenik, umro je u ZG.
Djela: zbirka pjesama: Dragi kamen, 1938.
roman: Tijesna zemlja, 1946.
kronike: Stara pazinska gimnazija,1950.; Puna je Pula, 1954.
znanstvene monografije: Flacius, Matija Vlai Ilirik
U hrvatsku knjievnost uvodi dijalektni izraz u hrvatskoj poeziji toga vremena
Pjesma Koza
o Dragi kamen, 1938. kultna knjiga istarskih Hrvata
o Tema: siromatvo
o Stilska obiljeja: u pozadini pjesme je anegdota, slikovitost
o akavski dijalekt; socijalna lirska pjesma
o ma kako se moru tolike due prihraniti
od plae jenega diteta u gradu
Pjesma Dvi daske
o Dragi kamen, 1938.
o Tema: suoenost siromaha sa smru
o Socijalna lirska pjesma
o Ive Sveti je bija najbolji ovik,
ni pija, ni kleja, ni pipu fuma,
samo je dela cili svoj vik
i zato je Sveti posta

i siromah usta.
( kleja kleo, pipa lula, fuma puio)

PROZA

Miroslav Krlea Povratak Filipa Latinovicza

o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o

o
o

Fabula nije primarna, prevladava tehnika introspekcije, iznose se

sloena psihika stanja
Vanjska se zbivanja promatraju kroz prizmu svijesti pojedinca
Iznosi se izravan odnos junaka prema bitnim egzistencijalnim pitanjima
Simultana tehnika pripovijedanja (preplitanje svijeta sadanjosti i
svijeta prolosti)
Monoloko-asocijativni tip romana
LIKOVI: Filip, Boboka, Kyriales
Tema: dezintegrirani hrvatski intelektualac, slikar
Vrsta: prvi moderni roman u hrvatskoj knjievnosti, monolokoasocijativni tip romana, roman lika i analitiko-psiholoki roman
Mjesto i vrijeme radnje: Zagreb, Kostanjevac, dvadesete, tridesete
godine 20.st.
Izravni unutarnji monolozi, slobodni neupravni govor, simbolika
Filip Latinovicz: slikar ne gleda na stvarnost slikarski, ne preslikava
vanjsku stvarnost nego svoje vienje; introvertiran lik zagledan u
svoju nutrinu, prebire po uspomenama, iznosi vlastita razmiljanja o
ivotu; prisjea se djetinjstva oivljava emocionalno bitne
dogaaje iz vlastitoga djetinjstva, jo uvijek traga za vlastitim
identitetom, djetinjstvo su mu obiljeile duboke traume povezane s
emocionalno hladnom majkom, neznanjem o tome tko mu je otac,
ranom potrebom da se sam snalazi u ivotu, erotskim doivljajem
Karoline.; neurastenik emocionalno rastrojen, napetih ivaca;
posljedica: gubitak koloristikog doivljaja stvarnosti sve mu je sivo,
nemogunost stvaralakog izraavanja; nihilist ljudsko postojanje
je beznaajno i besmisleno
Boboka: utjelovljenje nagonskog, ruilakog, Filipova razornog
tjelesnog impulsa
Kyriales: Filipov nihilizam je postao lik, Filip mu se teko opire, Kyriales
preuzima od Filipa rastvaranje zbilje u apsurd..

DRAMA

Miroslav Krlea Gospoda Glembajevi

o
o

Knjievna vrsta: psiholoka drama u tri ina

Dramski ciklus: drama pripada tzv. Analitiko-realistikim dramama ( tu
spadaju drame: U agoniji, Gospoda Glembajevi i Leda), drame iz tog
glembajevskog ciklusa predstavljaju pomak od ranijih, tzv.
Kvantitativnih drama prema kvalitativnim dramama (naglasak je na
psiholokom proivljavanju likovima)
Tema: propast bankarske obitelji Glembaj; financijska propast je i
njihova moralna propast

o
o
o

Kompozicija: 1. in nakon obljetnice firme Glembaj; 2. in verbalni i

fiziki okraj Ignjata i Leonea, Ignjatova smrt; 3. in bankrot,
baruniina smrt
Mjesto i vrijeme radnje: dom obitelji Glembaj, izmeu 1 i 5 sati ujutro;
poetak 20.st.
Socijalna pozadina: sluaj Rupert Canjeg
Govorna karakterizacija: lanovi obitelji Glembaj govore tzv. Agramerski
obojenim njemakim jezikom za koji Krlea kae da je ista literarna
fikcija
Lik Leonea Glembaja:
Vraa se nakon dugogodinjeg izbivanja na obljetnicu poduzea
Glembaj
Razapet izmeu nagona i razuma (barunica Castelli i sestra
Angelika)
Umjetnik (nakon oeve smrti slika oevu posmrtnu masku,
unitava ju jer je smatra bezvrijednom nije uspio na
odgovarajui nain prikazati donju eljust koja je po njegovu
miljenju materijalizacija glembajevtine)
Napetih ivaca, sukobljava se s ocem ne eli demantirati izjavu
da je barunica Silberbrandtova ljubavnica
Na kraju postaje ubojica iako cijelo vrijeme negira da je
Glembaj jer da je zapravo blii majinoj danijelijevskoj liniji, no
ubojstvom barunice i sam dokazuje svoju glembajevsku krv
Stilska obiljeja drame:
Simbolistiki elementi: simbolika enskih likova (ukazuju na
unutarnju Leoneovu podvojenost)
Naturalistiki elementi: bioloka motiviranost likova (podloga
je Barboczy legenda)
Realistiki elementi: Leoneova izjava o barunici i Silberbrandtu
kao povod za dramski sukob; dramski sukob izmeu oca i sina u
2. inu; Ignjatova smrt; financijska propast; baruniina smrt;