1.

Uvodne Napomene

Poligraf

ili

detektor

lai

je

stroj

koji

mjeri

specifine

tjelesne reakcije organizma koje nisu voljne i inae se ne bi

mogle zapaziti, da bi pomou podataka dobivenih poligrafskim
testiranjem ispitiva zakljuio o subjektivnoj istinitosti tih
tvrdnji.

Poligrafsko

informativnog

ispitivanje

razgovora

je

specifian

(psihosometrijska

oblik

metoda)

pomou

instrumenta, pod pretpostavkom doborovoljnosti ispitanika na

takav

oblik

razgovora

pretpostavkom

da

ga

vodi

struna,

kvalificirana osoba koja je ispitaniku prije samog testiranja

objasnila metode rada ureaja i postupak testiranja.

2. Povijest poligrafafa
Pojavi suvremenog poligrafa prethodilo je vie strojeva koji su
imali sline namjere otkrivanja zloinaca u lai. Prvi je 1875
god. talijanski fiziolog A. Mosso konstruirao Ergograf, ureaj
koji

je

biljeio

pokretanje

kontrakciju

miia,

slino

dananjem pletizmografu koji biljei promjene pulsa i volumena

krvi. Daljnji napredak u primjeni znanstvenih metoda postie
C.Lombroso koji je postigao daljnje uspjehe konstrukcijom i
primjenom pletizmografa i hidrosfigmografa. Daljnje napretke na
ovom podruju postiu F. Galton i K.J.Jung usavravanjem tzv.
asocijacijsko-reakcijskih

testova

te

A.R.

Lurija

koji

je

konstruirao prvi tremograf. Poetkom XX.st. W.M.Marston provodi

istraivanja

primjenu

mjerenja

krvnog

tlaka

i
1

galvanometrijska

ispitivanja,

V.Benussi

objavljuje

svoje

rezultate o istraivanju promjena koje nastaju kod disanje kao

simptom laganja. Marstonova je tehnologija primjenjena tijekom
I. svjetskog rata na sluajeve pijunae, a u poligrafsku i
kazneno-procesnu povijest uao je 1923 godine u sluaju Frye.
On je svoju tehniku otkrivanja lai ponudio sudu kao dokaz u
korist svog branjenika, meutim sud ga je odbacio budui da
takva vrsta dokaza jo nije prihvaena u znanstvenim krugovima,
a klijent mu je proglaen krivim. 1921 god. J.A.Larson usavrio
je tehniki postupak do tada primjenjenih i otkrivenih spoznaja
i konstruirao prvi poligraf koji se u osnovnoj zamisli ne
razlikuje od dotadanjih, a njegovi su suradnici taj poligraf
usavrili a svoje znaje uspjeno komercijalizirali. 1948 god.
Keeler je osnovao prvu kolu za praktinu obuku poligrafskih
ispitivaa, a ni dananja nagla kompjuterizacija nije zaobila
poligrafsku tehniku.

3. Uporaba poligrafa u Hrvatskoj

Prvi put u naoj zemlji poligraf je upotrebljen 1959 godine u

misterioznom nestanku M.M. iz Zagreba. Nestali je imao povijest
netrpeljivih odnosa sa svojom porodicom, a proveo je i 10
godina

zatvoru

zbog

ubojstva

mladjeg

sina.

Ispitiva,

istraitelj i djelatnik policijske postaje su nakon provjere

ponovnog razmatranja sluaja odluili primjeniti poligraf na
sina Ivana M. i ker Ivanu M. Ker je nakon prvih testova
2

iskljuena jer se osim nervoze nije moglo utvrditi nita u vezi

s ubojstvom, pa je pozornost istraitelja usmjerena na Ivana M.

Ispitiva: Dragutin Pape, SUP Zagreb

Pribor: Keelerov poligraf, model 6303

Metoda: CQT, PoT po pretpostavkama i vizualni PoT

3.1.Sadraj testova
U CQT kritina pitanja su bila: Je li otac doista nestao? Znate
li gdje se otac sada nalazi? Kontrolno pitanje se odnosilo na
krau,

pitanje

kompleksa

krivnje

na

jedno

izmiljeno

ubojstvo. Testovi po metodi PoT s pretpostavkama sadravali su

pitanja

sredstvu

(no,sjekira,toljaga..),

kojim
mjesto

je
gdje

djelo
je

djelo

izvreno
izvreno

(dvorite, soba,kuhinja...) i mjestu gdje se le sada nalazi

(Oranica Topolje, potok Crni, septika jama itd.)

3.2.Rezultat testiranja
Testiranje I.M. je trajalo oko 14 dana, ukljuujui izlaske na
teren, provjere i druge operativne radnje,u osumnjieni nije
bio uhien. U CQT testu dobivene su specifine reakcije nakon
pozitivnog odgovora na pitanje o nestanku oca i mjestu gdje se
on nalazi. U testu po sredstvu izvrenja ispitanik je najjae
reagirao na stolicu, u testu po mjestu izvrenja ispitanik je
reagirao na kuhinju a neto slabije na sobu, u testu po mjestu

pojavljivale su konstantne reakcije na pitanje: Znate li je li

va otac zakopan u zemlju?

3.3.Razgovor i zakljuak
Na osnovi rezultat testiranja ispitiva je zakljuio da je I.M.
najvjerojatnije

ubojica,

te

je

pretpostavio

da

je

ubojstvo

izvreno u kuhinji ili sobi, te da je le zakopan u oranici

Topolje na njenom prvom dijelu. Svoje je stavove odluio jo
jednom provjeriti u razgovoru sa mjetanima.

3.4.Verifikacija
Idueg dana ispitiva je Ivanu M. priopio kako je siguran da
je on djelo izvrio, te da zna gdje se nalazi le nakon ega je
Ivan djelo priznao.
Okruni sud u Zagrebu presudom br. K-700/60 osudio je Ivana M.
za ovo djelo na 11 god strogog zatvora, od ega je izdrao 9.

4.Primjena poligrafa

Privremeni slubovnik MUP RH u svojim lancima 193,194 i 195

odreuje

glavne

razloge

zbog

kojih

se

neka

osoba

smije

poligrafski testirati i to:

Kada je potrebno radi eliminacije skupine osumnjienih osoba,
otrkivanja poinitelja kaznenog djela, pronalaenja tragova,
predmeta ili drugih dokaza o kaznenom djelu ili poinitelju.
Uporaba poligrafa ima dvije glavne uloge: a) direktnu ulogu u
4

kojoj se usmjerava rad ovlatenih slubenika u razjanjavanju

kaznenog djela, i b) indirektnu ulogu; koja nije nita manje
vana

saznanja

smislu
o

pogodovanja

injenicama

postizanja

vanim

za

priznanja,

voenje

budueg

odnosno
kaznenog

postupka. St.2. l. 193. PS MUP statiura obvezu ovlatenoj

slubenoj osobi tijela UP-a davanja upozorenja osobi koja bi se
trebala

podvrgnuti

poligrafskom

testiranju

da

nije

duna

pristati na poligrafsko ispitivanje. Nemogue je zamisliti

poligrafsko testiranje pod prisilom, jer bi ga sam ispitanik
praktiki

onemoguio

odbijanjem

suradnje

nepridravanjem

pravila ponaanja prilikom izvoenja testa. Osim toga snimljeni

poligrafi ne bi bili validni, tj. Ne bi se mogli interpretirati
na pravi nain. Prisilno snimljeni poligrafi bili bi poremeeni
raznim

artefaktima,

naroito

emocijama

straha

nekontroliranim pokretima.1 Osoba kojoj se nudi poligrafsko

testiranje moe odbiti primjenu poligrafa u bilo kojem stadiju
poligrafskog

testiranja,

ak

nakon

to

je

dobrovoljno

pristala sudjelovati.

4.1.Zapisnik o testiranju
Zapisnik o poligrafskom testiranju mora sadravati: vrijeme i
mjesto testiranja, podatke o osobi koja se testira i razlog
testiranja,
pristati

na

upozorenje

da

testiranje,

je

osoba

njezinu

upoznata
izjavu

da

da
li

nije

duna

je

prije

Zvonimir Roso: Poligraf u kriminalistici, MUP RH, Zagreb, 1987, str. 93

testiranja

konzumirala

alkohol

ili

kakva

druga

omamljujua

sredstva, metodu testiranja,

postavljena

pitanja

dobivene

reakcije

te

ime

prezime

ovlatene osobe koja je obavila testiranje. Takoer zapisnik

mora sadravati i miljenje ispitivaa o rezultatima testiranja
dobivenim

na

osnovi

analize

poligrama

testirane

osobe.

Poligrafist moe dati sljedea miljenja:

a) siguran poinitelj
b) vjerovatan poinitelj
c) neodreeno miljenje
d) odrediti moguu eliminaciju
e) odrediti vjerovatnu eliminaciju
f) sigurna eliminacija
Poligrafska

eliminacija

nevinih

osoba

odmah

se

unitava,

dokumentacija poinitelja nakon zakonom propisanog roka.

4.2.Subjekti testiranja
Razumljivo je
za

da postoje osobe koje su podobne i one koje nisu

poligrafsko

testiranje,

budui

da

razne

osobe

zbog

razliitih fizioloko-psiholokih karakteristika nisu podobne

za testiranje, jer bi se njihovim testiranjem dobili netoni
ili se ne bi uope dobili rezultati. Za poligrafsko testiranje
nisu podobne sljedee osobe: osobe koje imaju ozbiljna srana
oboljenja, suvie visok ili nizak tlak, osobe sa smetnjama
disanja (astma ili bronhitis); osobe u alkoholiziranom stanju,
pod

utjecajem

opojnih

droga

ili

drugih

stanja

toksinosti;
6

osobe

stanju

oka

ili

adrenalne

iscrpljenosti;

duevni

bolesnici; osobe koje vladaju svojim fiziolokim reakcijama

(joga, biofidback); trudne ene; vrlo mlade osobe (ispod 16
godina),

osobe

koje

uzimaju

odreene

lijekove

za

umirenje,

mentalno retardirane osobe2.

5.Poligrafski ispitivai

Strunost ispitivaa uvjet je za pravilnu i preciznu primjenu

poligrafske

tehnike3.

Jo

je

J.Edgar

Hoower

dugogodinji

predsjednik FBI-a ustanovio kako la ne otkriva poligraf nego

poligrafski ispitiva. Sam poligram je bezvrijedan ukoliko
nema

strune

interpretacije

ispitivaa

koji

je

upoznat

sa

najnovijim dostignuima na poljima poligrafske tehnike, ali i

psihologije,

psihofiziologije,

psihijatrije,

lingvistike

komunikologije, jer ranije steena znanja zastarijevaju brzinom

od 10-20% godinje, to u podruju poligrafije znai da svakih
5-7

godina

treba

aurirati

obnavljati

cjelokupno

znanje

ukoliko se ele imati aktualne informacije.

Takoer, uporaba poligrafa je oteana u sluajevima kada su detalji kaznenog djela dospjeli u javnost, npr. u
crnoj kronici dnevnih listova, te stoga vrijedi pravilo: to je manje detalja krivinog djela dospjelo u javnost,
vea je mogunost da se poligrafom eliminira nevina osoba i otkrije poinitelj.
3
Na osnovi uinjenih poligrafskih testova utvreno je da je 95% uspjeha pri pravilnom utvrivanju lanog iskaza
zasluga poligrafskog ispitivaa, a tek 5% zasluga samog instrumenta.

6.Poligrafski testovi
6.1.Osobine poligrafskog ispitivanja

Najvanija priprema prije samog poetka poligrafskog testiranja

jest sastavljanje pravilnog testa sustava pitanja. Postoje 4
glavne odlike poligrafskih testova:

Objektivnost koja se postie pravilnom strukturom pitanja

u testu

Pouzdanost

odreuje

vremenskim

intervalima

se

tako

izvri

da

se

dva

ispitivanje

puta

istim

kraim

testom

istim ispitanikom

Diskriminatornost ili osjetljivost test je osjetljiv ako

se

pomou

njega

mogu

razlikovati

ispitanici

pogledu

osobine koja je predmet testiranja.

Dijagnostika valjanost visoka korelacija izmeu rezultata

provedenih testiranja i praktinog kriterija

6.2.Vrste testova prema namjeni

Prema

namjeni

poligrafske

testove

dijelimo

na

kontrolne

operativne.
Kontrolni ili eksperimentalni su oni testovi koji slue da se
prije testiranja utvrdi specifian nain fiziolokog reagiranja
osobe na odreene umjetne auditivne i vizualne stimulanse kako

bi se te reakcije kasnije mogle usporeivati sa reakcijama te

iste osobe ali tijekom pravog testa4.
Operativni

testovi

su

oni

kojima

se

ispitiva

slui

razjanjenju konkretnog djela.

6.3.Vrste testova prema metodi testiranja

Prilikom poligrafskom testiranja primjenjuju se dvije osnovne
metode5:
1) osnovna metoda (engl. CQT Contol Question Test) ili metoda
sa kontrolnim pitanjima
2) indirektna metoda (engl. PoT Peak of Tension test) ili
metoda vrhunca napetosti

Indirektna (PoT) metoda se u praksi najee primjenjuje na dva

osnovna naina:
a) prema utvrenim injenicama iz kriminalnog dogaaja
b)

prema

okolnostima

pretpostavkama
sluaja

koje

nekim

nisu

vanim

poznate,

injenicama
potrebno

ih

i
je

razjasniti

a) PoT metoda moe se uspjeno primjenjivati samo onda kada

detalji kaznenog djela nisu izali u javnost na bilo koji
nain.

Cilj

primjene

metode

vrhunca

napetosti

po

poznatim

injenicama jest otkrivanje poznavanja zatajenih injenica. Sam

4

Kontrolni testovi imaju i drugu funkciju psiholoku, da ispitanika uvjere u objektivnost instrumenta za
utvrivanje lai.
5
Pored ovih osnovnih metoda ima jo niz podvrsta i modificiranih testova, npr; asocijativni test, test
vjerodostojnosti iskaza, test traenja niti, personalni test...

se test sastoji od 8-10 pitanja od kojih se samo jedno odnosi

na neku poznatu pojedinost ili injenicu u vezi sa kaznenim
djelom. Izbor kritinog pitanja postavlja se tako da navedenu
injenicu poinitelj nije mogao predvidjeti prilikom izvrenja
djela,

niti

ju

je

mogao

zaboraviti

(npr.

rtva,

ozlijede,

mjesto ili vrijeme izvrenja), a ostala irelevantna pitanja

slue maskiranju kritinog pitanja za nevinu osobu. Ako je
kritino

pitanje

loe

inkorporirano

test

nevina,

ali

inteligentna osoba ga moe prepoznati i na njega reagirati.

Izvori zabluda u PoT metodi mogu se podijeliti na slijedee:
1. ispitanik koji je nevin prepoznaje kritino pitanje
poradi neopreznosti ispitivaa
2. ispitanik

premda

je

nevin,

neto

je

nauo

kritinoj injenici ali se boji rei jer smatra da

bi poznavanje injenice uputilo na njegovu krivnju

b) Indiretkna (PoT) metoda po pretpostavkama

Ova se metoda primjenjuje u onim sluajevima kada se sumnja da
postoje

odreene

injenice

nakon

uinjenog

delikta

ili

se

obavlja poradi provjere odreene relevantne injenice za koju

se osnovano prepostavlja da postoji i koja se uklapa u tijek
stvarnog

dogaaja,

primjenu

ove

predstavljaju
mogunosti

ali

metode

treba

kombiniranu

koje

se

nije

sa
se

sigurnou
drati

nekih

logiko-psiholoku

javljaju

tijekom

utvrena.6
pravila
analizu

ispitivanja.

Za
koja

raznih

Logikim

M.uperina, Primjena poligrafa u kriminalistikoj obradi i procesnopravne odredbe dopustivosti njegove

uporabe, HLJKPP (Zagreb), vol. 4, broj 1/1997, str. 175

10

postupkom kree se od opeg prema posebnom, od apstraktnog

prema konkretnom. Primjena ove metode trai dobro poznavanje
mjesta gdje bi se svi traeni predmeti mogli sakriti.

6.5.Vizualna (PoT) metoda

Vizualna metoda je specifian model metode vrhunca napetosti
kod koje se ispitivanom pokazuju predmeti ili osobe u vezi sa
kaznenim djelom. Naroito je pogodna kad se radi o tiskanom ili
pisanom

materijalu

(anonimnim

pismima,

falsificiranim

dokumentima, itd.)

6.6.Direktna (CQT) metoda

Ova se metoda primjenjuje kada su injenice kaznenog djela koje
su predmet ispitivanja poznate osobi koja je osumnjiena, tj.
Kada nema ni jednog detalja koji bi se mogao upotrijebiti po
PoT metodi. Bit primjene ove metode sastoji se u tome da se da
se kritino pitanje iz nekog kaznenog djela postavlja direktno,
bez

ikakvog

okolianja

nizu

sa

drugim

irelevantnim

kontrolnim pitanjima. Eventualne reakcije na kritina pitanja

kompariraju se sa reakcijama na kontrolna pitanja. Kontrolno
pitanje mora biti tako izabrano da se na njega gotovo sigurno
moe

oekivati

laan

odgovor

ispitivane

osobe,

time

specifina reakcija. Pitanje kompleksa krivnje sastoji se u

tome da se izmisli istovrsan delikt istog ili neto manjeg
znaenja te se prije samog ispitivanja optui osobu da je
poinila taj delikt. Bit metode sastoji se u tome da e nevina
11

osoba pokazivati jau reakciju na kontrolna pitanja nego na

kritina, dok e krivaca biti obrnuto. Svaki CQT test mora
imati

dva

relevantna

(kritina)

pitanja,

jedno

kontrolno

jedno pitanje komplexa krivnje, a ostala su irelevantna.

6.7.Istraivanja tonosti poligrafa

Unato

nemogunosti

postoje

odreena

utvrivanja
miljenja

tonosti

poligrafa

praktiara,

tj.

praksi

Poligrafsih

ispitivaa o tom problemu. Lee, Keeler, Inbau i Reid smatraju

da kad se poligraf koristi pod najpovoljnijim uvjetima njegova
tonost iznosi od 80% do 95%. Izvjetaj FBI iz lipnja 1980. god
govori o preciznosti i pouzdanosti poligrafa:

ISTRAIVANJE

TONOST POLIGRAFA

Slowik S. And Buckley J.P.

87.2%

Horvat, F.S. Michigan Univ.

87.8%

Barland, G.H. University of Utah

89.7%

Lahri, S.K. and Ganguly A.K. Govt. Of India

90.0%

Berch P.J. Temple, study for U.S. Army

92.4%

Wicklander D. And Hunter F.

92.5%

Podlesny and Raskin Univ. Of Utah

94.0%

Edel and Jacoby, Jacob study for U.S.Govt.

95.0%

Widacki, Jagolian University, Poland

95.0%

Raskin and Hare, Univ. Of British Columbia

96.0%

Blum and Osterloh, Stanford University

96.2%

7.Poligrafska primjena u praksi

12

Poligrafska

primjena

kod

nas

slui

iskljuivo

kao

pomono

sredstvo u odreenim kaznenim sluajevima, a primjena poligrafa

rijetko se javlja u kaznenom postupku koji se vodi na sudu.Po
zakonu o krivinom postupku rezultati poligrafskog dokazivanja
ne mogu biti dokaz u kaznenom postupku, tj. Sudske se odluke se
u pravnom smislu ne mogu temeljiti na poligrafskim nalazima.
Jedan od razloga zbog kojih tijela UP-a izlaze rijetko pred
istranog suca s dijagnozom poligrafskog testiranja sigurno se
krije i u tome to su u meuvremenu doli i do drugih dokaza
(od kojih su neki sigurno bili uz pomo poligrafa). Upotreba
poligrafa od strane ovlatenih tijela UP-a nikad nije bila
sporna, budui da je to samo jedan stadij u procesu dobivanja
dokaza. Zanimljiv je podatak da njemako pravosue ni u kojem
smislu ne doputa upotrebu poligrafa, ak ni kada sam optueni
izraava izriitu elju za poligrafskim testiranjem.7

8.Zakljuak
Iz sveg dosad prikazanog materijala moe se zakljuiti kako
poligraf prvenstveno slui za dijagnosticiranje nevinih osoba,
7

Za tu je odluku znakovita odluka saveznog suda SR Njemake (2 BvR 166/81) koji ne doputa poilgraf niti kao
zadnje sredstvo koje je ostalo optuenom da dokae svoju nevinost

13

dakle poligraf je pomono istrano sredstvo izuzetno korisno u

suzbijanju

otkrivanju

kaznenih

djela.

Reid

je

sa

pravom

tvrdio kako je poligraf toan upravo onoliko koliko se znamo sa

njime sluiti. Kao to smo mogli i vidjeti poligraf je samo
stroj koji mjeri odreene reakcije organizma, a na ispitivau
je da te analize povee u stav prema osobi i njenom odnosu sa
kaznenim djelom za koje je optuena. Osim poligrafa veliku
ulogu u procesu ispitivanja igraju i neverbalni znakovi, tako
da

su

dosad

raene

brojne

analize

ponaanja

osoba

na

poligrafskim testiranjima (npr. krivci prema nekim studijama

imaju puno ee suha usta i vie diraju lice rukama od nevinih
osoba, i sl.), u svrhu da se ispitivau da to vie izvora za
procjenjivanje osumnjiene osobe.

14

15