You are on page 1of 99

Logiko projektovanje

Bulova algebra
Digitalna logika kola
Minimizacija Bulovih funkcija
Tehnoloko mapiranje

Bulova algebra
Algebarska struktura: (B={0,1}, +, ), + - logiko ILI (OR), - logiko I (AND)
Aksioma 1 (Zatvorenosti)
Aksioma 2 (Jedinini element)
x+0=0+x=x
x1=1x=x
Aksioma 3 (Komutativnost)
x+y=y+x
xy=yx
Aksioma 4 (Distributivnosti)
x(y+z)=xy+xz
x+yz=(x+y) (x+z)
Aksioma 5 (Komplementarni element)
x+x=1
xx'=0
Aksioma 6 (Kardinalnost)
Arhitektura mikrosistema

Operatori Bulove algebre

AND

OR

NOT

xy

x+y

x'

Bulova algebra: (B={0,1}, AND, OR, NOT) praktina definicija

Arhitektura mikrosistema

Teoreme Bulove algebre

Teorema 1
(idenpotencija)
Teorema 2
Teorema 3
(absorpcija)

(a)

x+x

(b)

xx

(a)

x+1

(b)

x0

(y+x)x

(x)

(a)
(b)

Teorema 4
(involucija)

yx + x

Teorema 5
(asocijativnost)

(a)

(x+y)+z

x+(y+z)

(b)

x(yz)

(xy)z

Teorema 6
(De Morganovo pravilo)

(a)

(x+y)

xy

(b)

(xy)

x + y

Teorema 7
(Zakon saimanja)

(a)

(x+y)(x+y)

xy

(b)

xy + xy

Arhitektura mikrosistema

Asocijativnost + komutativnost

U logikoj sumi ili proizvodu proizvoljnog broja promenljivih redosled


promenljivih i raspored zagrada nije od znaaja

Arhitektura mikrosistema

Apsorpcija + saimanje

Osnova za pojednostavljenje
(minimizaciju) prekidaih funkcija
Apsorpcija smanjuje broj literala za 2
yx + x =
(y+x)x =

x
x

Saimanje smanjuje broj literala za 3


x y + x y = x
(x + y) (x + y) = x
Arhitektura mikrosistema

DeMorganova teorema

(x + y) = x y
(x y) = x + y

Arhitektura mikrosistema

Pozitivna i negativna logika

Pozitivna logika:

Negativna logika:

LOW 0

LOW 1

HIGH 1

HIGH 0

Arhitektura mikrosistema

Princip dualnosti

(x y) + x = x
(y + x) x = x

Neka je E(x1,x2xn) Bulov izraz, a Ed(x1,x2xn)


njegov dualni izraz. Tada vai:

E(x1,x2xn) = Ed(x1,x2xn)
Generalizovana De Morganova pravila:

x 1=x

(x1+x2++xn)=x1x2xn
(x1x2xn)= x1+x2++xn

x+0=x

Arhitektura mikrosistema

Bulove funkcije

Bulova funkcija: algebarski izraz sainen od binarnih promenljivih, Bulovih operatora


AND, OR i NOT, zagrada i znaka jednakosti

AND lanovi

Tabela istinitosti:

Vrednosti
promenljivih

F1 = xy+xyz+xyz
OR lan

literali

Komplement funkcije:
- Primenom De Morganovih pravila:
F1 = (xy+xyz+xyz)
= (xy)(xyz)(xyz)
= (x+y)(x+y+z)(x+y+z)
- Primenom principa dualnosti:
F1 = (xy+xyz+xyz)
= (x+y)(x+y+z)(x+y+z)

Vrednosti
funkcija

Redni broj
vrste

F1

F1

Arhitektura mikrosistema

Algebarske manipulacije
Problem: Pokazati da su sledea dva izraza ekvivalentna:
F1 = xy+xyz+xyz (8 literala)
F1 = xy+xz+yz
(6 literala)
Reenje:
xy+xyz+xyz
= xy+xyz+xyz+xyz
= xy+x(y+y)z+xyz
distributivnost
= xy+x1z+xyz
komplement
= xy+xz+xyz identitet
= xy+xyz+xz+xyz
apsorpcija
= xy+xz+(x+x)yz
distributivnost
= xy+xz+1yz komplement
= xy+xz+yz identitet

apsorbcija

Broj AND i OR operatora jednak je broju literala umanjenom za 1.


Manji broj literala => Manji broj AND i OR operatora => Manja hardverska sloenost (cena)

Arhitektura mikrosistema

Kanonske forme
- mintermi i makstermi

minterm Bulova funkcija koja ima


vrednost 1 samo za jednu kombinaciju
vrednosti promenljivih, a vrednost 0 za
sve ostale kombinacije
Za funkciju od n promenljivih postoji 2n
minterma, mi, i =0,...,2n-1.
Svaki minterm se moe predstaviti u
obliku AND lana od n literala
Mintermi od tri promenljive:
x

Minterm

Oznaavanje

xyz

m0

xyz

maksterm Bulova funkcija koja ima


vrednost 0 samo za jednu kombinaciju
vrednosti promenljivih, a vrednost 0 za
sve ostale kombinacije
Za funkciju od n promenljivih postoji 2n
maksterma, Mi, i =0,...,2n-1.
Svaki maksterm se moe predstaviti u
obliku OR lana od n literala
Makstermi od tri promenljive:
x

Maksterm

Oznaavanj
e

m1

x+y+z

M0

xyz

m2

x+y+z

M1

xyz

m3

x+y+z

M2

xyz

m4

x+y+z

M3

xyz

m5

x+y+z

M4

xyz

m6

x+y+z

M5

xyz

m7

x+y+z

M6

Arhitektura mikrosistema
1 1 1

x+y+z

M7

Kanonske forme
Vrednosti promenljivih
Redni broj
vrste

Vrednosti funkcija

F1

F1

F = m3+m5+m6+m7 = xyz+xyz+xyz+xyz = (3,5,6,7)

- suma 1-minterma

F = M0M1M2M4 = (x+y+z)(x+y+z)(x+y+z)(x+y+z) = (0,1,2,4) - proizvod 0-maksterma


F = m0+m1+m2+m4 = xyz+xyz+xyz+xyz = (0,1,2,4)

- suma 0-minterma

F = M3M5M6M7 = (x+y+z)(x+y+z)(x+y+z)(x+y+z) = (3,5,6,7) - proizvod 1-maksterma

Arhitektura mikrosistema

Kanonske forme
- proirenje

Svaki Bulov izraz se moe proiriti na oblik suma minterma ili


proizvod maksterma

Transformisati izraz F=x+yz (3 literala) u oblik:

suma minterma

proizvod maksterma

x+yz = x(y+y)(z+z) + (x+x)yz

x+yz = (x+y)(x+z)

= xyz+xyz+xyz+xyz+xyz+xyz

= (x+y+zz)(x+yy+z)

= xyz+xyz+xyz+xyz+xyz

= (x+y+z)(x+y+z)(x+y+z)(x+y+z)

= (3,4,5,6,7) 15 literala

= (x+y+z)(x+y+z)(x+y+z)
= (0,1,2) - 9 literala

(3,4,5,6,7) = (0,1,2)

Kanonske forme su jedinstvene i lako se izvode, ali, obino, sadre


vei broj literala u odnosu na izraze nekog drugog oblika
Arhitektura mikrosistema

Standardne forme
Proizvod-suma:
F1=(x+y)(x+y+z)(x+y+z)

Suma-proizvoda:
F1=xy+xyz+xyz
implikant AND lan od jednog ili vie literala

implikat OR lan od jednog ili vie literala

Standardne forme nisu jedinstvene

Kanonaska forma -> standardna forma:

1.

xyz+xyz = xy(z+z) = xy

2.

xyz+xyz+xyz+xyz = (xyz+xyz)+(xyz+xyz)+(xyz+xyz)
= xy(z+z) + x(y+y)z + (x+x)yz
1-mintermi
= xy+xz+yz
primarni implikanti (dalja redukcija nije mogua)

Svaki primarni implikant obuhvata jedan ili vie 1-minterma

Svaki 1-minterm je ukljuen u jedan ili vie primarnih implikanata

Ako je 1-minterm sadran samo u jednom primarnom implikantu, takav


implikant se zove esencijalni primarni implikant

Arhitektura mikrosistema

Nestandardne forme

Bulovi izrazi koji sadre zagrade


Dobijaju se faktorizacijom kanonskih i standardnih formi
xy+xyz+xyz = x(y+yz+yw)
= x(y+y(z+w)) 5 literala

Omoguavaju dalju redukciju broja literala


Nisu jedinstvene
F1 = xy+xz+yz
= xy+(x+y)z varijanta 1
= x(y+z)+yz varijanta 2
= xz+y(x+y) varijanta 3

Vee kanjenje (due vreme izraunavanja): prvo se izrauna izraz u


zagradi, a onda...

Arhitektura mikrosistema

Logike operacije
Ime operacije

Simbol
operatora

Zero

Vrednosti funkcije za x,z=

Algebarski
izraz

Komentar

00

01

10

11

F0=0

Binarna konstanta 0

AND

xy

F1=xy

xiy

Inhibicija

x/y

F2=xy

x, ali ne y

F3=x

y/x

F4=xy

y, ali ne x

F5=y

F6=xy+xy

x ili y ali ne oba

F7=x+y

x ili y

NOR

x y

x+y

x y

F8=(x+y)

NOT-OR

Ekvivalencija

x y

F9=xy+xy

x jednako y

Komplement

F10=y

NOT y

x y

F11=x+y

Ako y, tada x

F12=x

NOT x

Implikacija

x y

F13=x+y

Ako x, tada y

NAND

x y

F14=(xy)

NOT-AND

Transfer
Inhibicija
Transfer
XOR
OR

Implikacija
Komplement

One

Arhitektura
mikrosistema
F =1
1
1
1

15

Binarna konstanta 1

Digitalna logika kola

Logiko kolo ili gejt - digitalno kolo koje obavlja jednu ili vie standardnih
Bulovih operacija.
Biblioteka gejtova - kolekcija logikih kola koje koristimo za konstrukciju
kombinacionih mrea.
Standardni gejtovi - gejtovi koji pripadaju biblioteci.
Bibiloteke gejtova sadre manji broj gejtova koji se biraju u skladu sa
sledeim kriterijumima:
Frekvencija korienja u tipinom dizajnu, definisana kao sposobnost gejta da u
kombinaciji sa drugim gejtovima iz biblioteke realizuje raznorodne Bulove
funkcije.
Proirljivost operatora na vie od dve promenljive. Preduslov za proirljivost
operatora je posedovanje osobine komutativnosti i asocijativnosti.
Jednostavnost konstrukcije, koja se definie brojem tranzistora potrebih za
realizaciju gejta kao i vreme potrebno da se promena na ulazu gejta prenese na
izlaz gejta.

Arhitektura mikrosistema

Osnovna logika biblioteka


Funkcija

Cena (broj
tranzistora)

Kanjenje
(ns)

Invertor

F = x

Drajver

F=x

AND

F = xy

2.4

OR

F=x+y

2.4

NAND

F = (xy)'

1.4

NOR

F = (x + y)'

1.4

XOR

F = xy

14

4.2

NXOR

F= x y

12

3.2

Ime

Grafiki
simbol

Arhitektura mikrosistema

Primer:
Sinteza potpunog sabiraa

xi

yi

ci

ci+1

si

Varijanta 1:
ci+1 = (xiyi)+ci(xi+yi)

Varijanta 2:
ci+1 = xiyici'+xiyici+xi'yici+xiyi'ci
= xiyi(ci'+ci)+ci(xi'yi+xiyi')
= xiyi+ci(xi yi)

si = xiyici+xiyici+xiyici+xiyici
= (xiyi+xiyi)ci+(xiyi)ci
= (xiyi)ci+(xiyi)ci

= (xi yi)ci
Arhitektura mikrosistema

Primer:
Sinteza potpunog sabiraa
(realizacija pomou NAND gejtova)
ci+1 = xiyi+ci(xi+yi)
= ((xiyi)(ci(xi+yi)))
si = (xiyi)ci+(xi yi)ci
= (xiyi)'ci'+(xi yi)ci
= (xiyi) ci
gde je:
xi yi = xiyi+xiyi
= ((xiyi)'(xi'yi')')'
= ((xiyi)'(xi+yi))

Arhitektura mikrosistema

Gejtovi sa vie ulaza


Funkcija

Cena (broj
tranzistora)

Kanjenje
(ns)

3-ulazni AND

F = xyz

2.8

4-ulazni AND

F = xyzw

10

3.2

3-ulazni OR

F = x+ y+z

2.8

4-ulazni OR

F = x+y+z+w

10

3.2

3-ulazni
NAND

F = (xyz)'

1.8

4-ulazni
NAND

F = (xyzw)'

10

2.2

3-ulazni NOR

F = (x+y+z)'

1.8

4-ulazni NOR

F = (x+y+z+w)'

10

2.2

Ime gejta

Grafiki simbol

Arhitektura mikrosistema

Primer:
Realizacija potpunog sabiraa pomou vie-ulaznih gejtova
ci+1 = xiyi+cixi+ciyi
= ((xiyi)(cixi)(ciyi))

si = xiyici+xiyici+xiyici+xiyici
= ((xi'yi'ci)'(xi'yici')'(xiyi'ci')'(xiyici)')'

Arhitektura mikrosistema

Vie-operatorski gejtovi
(kompleksni gejtovi)
Funkcija

Cena (broj
tranzistora)

Kanjenje
(ns)

dvostruki 2ulazni AOI

F = (wx+yz)

2.0

trostruki 2ulazni AOI

F = (uv+wz+yz)'

12

2.4

dvostruki 3ulazni AOI

F = (uvw+xyz)

12

2.2

dvostruki 3ulazni OAI

F = ((w+x)(y+z)')'

2.0

trostruki 2ulazni OAI

F = ((u+v)(w+x)
(y+z))'

12

2.2

dvostruki 3ulazni OAI

F = ((u+v+w)
(x+y+z))'

12

2.4

Ime gejta

Grafiki simbol

Arhitektura mikrosistema

Primer:
Realizacija potpunog sabiraa pomou vie-operatorskih gejtova
si = xiyici+xiyici+xiyici+xiyici
= ((xi'yi'ci+xi'yici)(xiyi'ci'+xiyici)')'

ci+1 = xiyi+cixi+ciyi
= ((xiyi)(cixi)(ciyi))
= ((xi+yi)(ci+xi)(ci+yi))
= ((xiyi+cixi+ciyi)

Arhitektura mikrosistema

Minimizacija Bulovih funkcija

Cilj: optimizacija cene i kanjenja logikih mrea.


Osobine logike mree direktno zavise od osobina algebarskog
izraza (broj i tipovi operatora) na osnovu koga je mrea
konstruisana =>
Neophodne su sistematske tehnike za transformaciju Bulovih izraza
obilka standardne i nestandardne forme u oblik koji e garantovati
optimalnu realizaciju.
Ne postoji univerezalna metoda za minimizaciju Bulovih funkcija, jer
kriterijumi optimalnosti zavise od sastava raspoloive bibiloteke
gejtova i osobina implementacione tehnologije.

Arhitektura mikrosistema

Bulove kocke
1-podkub
mintermi

yizi

2-kub

xiyi

xizi

Primarni implikant (PI) - podkub koji nije


sadran ni u jednom drugom podkubu
Esencijalni primarni implikant (EPI) je
podkub koji sadri 1-minterm koji nije
sadran ni u jednom drugom podkubu.
Arhitektura mikrosistema

Karnoove mape

Dvodimenzionalna forma Bulove kocke (n-kuba)

Ukazuju na susedstvo binarnih kombinacija to


olakava identifikaciju podkubova

Arhitektura mikrosistema

Karnoova mapa za dve promenljive

Arhitektura mikrosistema

Karnoova mapa za tri promenljive

Arhitektura mikrosistema

Karnoova mapa za etiri promenljive

Arhitektura mikrosistema

Karnoova mapa za pet promenljivih

Arhitektura mikrosistema

Minimizacija Bulovih funkcija pomou Karnoovih mapa


(procedura)
Korak Kreiranje minimalnog pokrivanja nije
egzaktan.
Greedy algoritam: u listi primarnih implikanata
pronalaze se implikanti koji pokrivaju najvei broj
nepokrivenih 1-miterma i prebacuju u listu
pokrivanja. Ako dva ili vie implikanata pokrivaju
isti broj nepokrivenih 1-minterma, na sluajan
nain, bira se jedan. Ova procedura se ponavlja
sve dok svi mintermi ne postanu pokriveni.

Arhitektura mikrosistema

Minimizacija Bulovih funkcija pomou Karnoovih mapa


(primer)

Korienjem Karnoove mape pojednostaviti Bulovu funkciju:


F=wyz+wz+xyz+wy

Oba reenja sadre


isti broj operatora

Arhitektura mikrosistema

Minimizacija Bulovih funkcija pomou Karnoovih mapa


(primer neoptimalnosti procedure)
Minimizovati Bulovu funkciju: F=wxyz+wxy+wxz+wxy+wxyz

Primarni implikanti imaju istu veliinu


=> sadraj liste pokrivanja zavisi od
sluajnog redosleda izbora primarnih
implikanata

Arhitektura mikrosistema

Minimizacija nepotpuno definisanih funkcija


(primer)
Problem: Izvesti Bulov izraz za funkciju koja odreuje komplement
najvee cifre BCD cifre.
Dekadne Cifre

Komplement najvee cifre


BCD

BCD

Decimalno

x3

x2

x1

x0

Decimalno

y3

y2

y1

y0

Funkcije y3, y2, y1 i y0 nisu definisane za sve kombinacije ulaznih promenljivih x3,
x2, x1 i x0 koje nisu navedene u tabeli istinitosti.

Arhitektura mikrosistema

Minimizacija nepotpuno definisanih funkcija


(reenje)

Arhitektura mikrosistema

VLSI tehnologija

Nivoi integracije:
Nizak nivo integracije (SSI Small Scale Integration) - do 10 nezavisnih
gejtova
Srednji nivo integracije (MSI - Medium-Scale Integration) 10 do 100
gejtova: registri, brojai i sabirai.
Visoki nivo integracije (LSI - Large-Scale Integration) izmeu 100 i
nekoliko stotina gejtova: kontroleri, memorijski ipovi manjeg kapaciteta
i programabilne logike komponente.
Veoma visok nivo integracije (VLSI Very-large-scale Integration) vie
stotina hiljada gejtova: memorije velikog kapaciteta, mikroprocesori,
mikroraunari na ipu i razliiti hardverski akceleratori.
Custom - kola potpuno po narudbi
Semi-custom kola po narudbi
Programabilna kola

Arhitektura mikrosistema

Standardna digitalna integrisana


kola
IC fiksne funkcije koja se proizvode u masovnim
serijama za nepoznatog kupca
Standardizovana funkcija i pakovanje
komponente sa istom oznakom, proizvedene od
strane razliitih proizvoaa poseduju identino
pakovanje, raspored pinova, logiku funkciju i
pribline elektrine karakteristike.

Serije i familije:
Serija 7400. Familije: 74LS (TTL), 74HC (CMOS),
74HCT (BiCMOS), ...
Serija 4000 (CMOS)
Arhitektura mikrosistema

Standardna digitalna IC (serija


7400)

DIP pakovanje

7404 - Raspored pinova

IC niskog i srednjeg nivoa integracije (do 100 logikih kola u jednom ipu)
Vie od 100 tipova kola: osnovna logika kola, digitalna kola sloenije
funkcije (npr. 4-bitni broja, dekoder 3-u-8, 4-bitni komparator, 8-bitni sabira)

Arhitektura mikrosistema

Standardna digitalna IC
(realizacija sloenijih funkcija)

f = x1x2 + x2`x3

Arhitektura mikrosistema

Klasifikacija IC prema nivou integracije


Klasina podela
SSI (Small-Scale Integration), IC niskog nivoa
integracije. Do 10 logikih kola.
MSI (Medium-Scale Integration), IC srednjeg nivoa
integracije. Od 10 do 100 logikih kola.
LSI (Large-Scale Integration), IC velikog nivoa
integracije. 100 - 1000 logikih kola.
VLSI (Very Large Scale Integration), IC veoma velikog
nivoa integracije. Vie od 100.000 logikih kola.

Arhitektura mikrosistema

Savremena digitalna IC
Savremena IC su VLSI.
Stariji tipovi ipova
koriste se retko ili samo
kao rezervni delovi za
starije ureaje.
Koncept sistem na
ploi zamenjen je
konceptom sistem na
ipu.
Arhitektura mikrosistema

Programabilne logike
komponente
PLD (Programmable Logic Device)
Digitalna IC opte namene.
Sadre mnotvo nepovezanih logikih kola, metalnih veza i
prekidaa.
Programiranjem prekidaa ostvaruje se eljeno povezivanje
logikih kola i tako realizuje data funkcija.
Reprogramiranje jednom programirano PLD kolo se moe
programirati novom funkcijom.

Arhitektura mikrosistema

PLA
Bolova algebra: Svaka
logika funkcija se moe
predstaviti u vidu zbira
logikih proizvoda. Npr.
f1 = x1x2x3 + x2x4 + x1x4
PLA: dve programabilne
mree:
AND realizuje logike proizvode
OR sumira logike proizvode

Arhitektura mikrosistema

PLA (unutranja struktura)

f1= x1x2 + x1x3` + x1`x2`x3.


f2 = x1x2 + x1`x2`x3 + x1x3

Simboliki prikaz

Arhitektura mikrosistema

PAL
AND mrea programabilna, OR mrea fiksna

f1 = x1x2x3` + x1`x2x3
f2 = x1`x2` + x1x2x3
Arhitektura mikrosistema

PAL 16L8 (kombinacioni izlazi)

Arhitektura mikrosistema

PAL 16R8 (registarski izlazi)

Arhitektura mikrosistema

ROM
AND mrea fiksna, OR mrea
programabilna
AND matrica ima funkciju
binaranog dekodera n/2n
(generator minterma)
Mogunost realizacije
proizvoljen funkcije n
promenljvih

Arhitektura mikrosistema

Programiranje SPLD kola

Arhitektura mikrosistema

CPLD
Sadri vie logikih
blokova (PAL ili PLA
strukture) meusobno
povezanih programabilnom
prekidakom matricom.
U/I blokovi za spregu sa
pinovima kola.

Arhitektura mikrosistema

CPLD (strukturni detalji)

Arhitektura mikrosistema

Programiranje CPLD kola


ISP (In-System-Programming) - mogunost
programiranja ipa u sistemu.

Arhitektura mikrosistema

CPLD (Altera Max 7000 arhitektura)

Arhitektura mikrosistema

Logiki kapacitet
Mera sloenosti (veliine) digitalnog sistema.
Izraava se brojem ekvivalentnih gejtova
procenjeni broj jednostavnih logikih kola (najee
dvoulaznih NI kola) potrebnih za realizaciju funkcije
sistema.

Tipino SPLD kolo = 160 ekvivalentnih gejtova.


Vee CPLD komponete (1000 makroelija) =
oko 20.000 ekvivalentnih gejtova.
Sistemi sloenosti 20.000 gejtova smatraju se
srednje sloenim sistemima.
Arhitektura mikrosistema

FPGA
PLD kola najveeg logikog
kapaciteta (od 10K do 1M
ekvivalentnih gejtva)
Zasnovani na logikim
blokovima (a ne na
prekidakim mreama)
Dodatno sadre ugraenu
RAM memoriju i
specijalizovane module, kao
to su mnoai,
komunikacioni kontroleri i sl.
Omoguavaju realizaciju
sistema na ipu
(zasnovanih na
mikroprocesoru)
Arhitektura mikrosistema

FPGA (logiki blok)


Logiki blok:
LUT - univerzalni logiki
blok sa malim brojem ulaza
(n = 4-6) i jednim izlazom.
Realizuje se kao RAM
2nx1. Sadraj RAM-a
definie logiku funkciju.
Dvoulazni LUT moe da
realizuje proizvoljnu
funkciju dve promenljive
Arhitektura mikrosistema

FPGA (LUT realizacija funkcije)

x1

x2

f1

Arhitektura mikrosistema

FPGA (logiki blok)


Logiki blok = LUT + flip-flop

Arhitektura mikrosistema

FPGA (realizacija sloenijih


funkcija)

f = f1 + f2 = x1x2 + x2x3.

Arhitektura mikrosistema

FPGA (tehnolgija programiranja)

SRAM tehnologija:
LUT Statiki RAM (SRAM)
blok
Prekida - kombinacija pass
tranzistora i SRAM
memorijske elije
Sve SRAM elije sadrane u
FPGA su redno povezane u
pomeraki registar.
Programiranje - serijski upis (bit-po-bit) niza konfiguracionih bita u niz
SRAM elija
Iskljuenje napajanja => gubitak konfiguracije.
Neophodnost konfigurisanja nakon ukljuenja napajanja
Mogunost dinamike rekonfiguracije.
Arhitektura mikrosistema

FPGA (logiki blok Xilinx XC 4000)

Arhitektura mikrosistema

Klasifikacija IC prema stilu


projektovanja

IC projektovana za datu primenu

Arhitektura mikrosistema

IC po narudbi

PLD stil
projektovanja

IC po narudbi

Arhitektura mikrosistema

IC po narudbi (klasifikacija)
Metodologije projektovanja IC po
narudbi:
IC potpuno po narudbi
Standardne elije
Gejtovska polja

Arhitektura mikrosistema

IC potpuno po narudbi

Eng. full-custom
IC se projektuje iz poetka za konkretnu promenu
Projektant bira veliinu ipa, broj i raspored tranzistora i metalnih veza
Rezultat projektovanja: layout definie tane pozicije tranzistora i metalnih
veza na ipu
Prednosti:
Mogunost optimizacije povrine i performansi
Niska cena po komadu fabrikovanih IC

Nedostaci:
Veliki utroak projektantskog vremena
Visoki jednokratni trokovi pripreme proizvodnje

Primena:
IC visokih performansi
IC za masovnu proizvodnju (amortizacija trokova pripreme proizvodnje)
Mikroprocesori i memorijska IC

Arhitektura mikrosistema

Standardne elije (1/5)


Unapred projektovani (fullcustom) moduli, jednostavne
fukcije (AND, OR, flip-flop, ...),
koji se koriste za konstrukciju
sloenijih struktura na ipu.
Dostupne projektantu u vidu
biblioteke standardnih elija
Sve standardne elije iz iste
biblioteke imaju istu visinu, a
razlikuju se po irini.

Arhitektura mikrosistema

Standardne elije (2/5)


Standardne elije se pakuju u
horizontalne redove, a povezuju
vezama koje se smetaju u
kanale izmeu redova.
Horizontalne i vertikalne
metalne veze se izvode na dva
ili vie nivoa koji su postavljeni
iznad standardnih elija.

Arhitektura mikrosistema

Standardne elije (3/5)


Realizacija potputnog sabiraa (tri reda sa
po etiri standardne elije)

Arhitektura mikrosistema

Standardne elije (4/5)


Osim biblioteke bazinih
standardnih elija na
raspolaganju su i elije
sloenije funkcije (sabirai,
komparatori, registari, ...)
realizovane pomou bazinih
elija:
Makro-elije (hard-makroi).
Layout elije je fiksiran.
Makro-funkcije. Layout nije
fiksiran.

Arhitektura mikrosistema

Standardne elije (5/5)


Prednosti:
Skraeno vreme projektovanja (projektovanje na
nivou logikih kola, a ne na nivou tranzistora)
Projektant ne projektuje layout elija, ve definie
raspored elija i metalnih veza. (automatizovana
procedura)

Nedostaci:
Nii nivo korisnog iskorienja povrine ipa u odnosu
na full-custom.
Neophodno kreiranje svih maski kao i kod full-custom
Arhitektura mikrosistema

Gejtovska polja (1/3)


Polu-fabrikovana IC:
Veliki broj identinih,
nepovezanih gejtova
(tipino NI ili NILI kola)
rasporeenih na
silicijumskoj ploici u vidu
regularne dvodimenzione
matrice

Naknadnom doradom,
kreiranje metalnih veza,
gejtovi se povezuju na
nain koji diktira konkretna
primena
Arhitektura mikrosistema

Gejtovska polja (2/3)


Logike funkcije se moraju
transformisati oblik
prilagoen realizaciji
pomou raspoloivog tipa
logikog kola. Npr.
ci+1 = xiyi+yici+xici
= ((xiyi)(yici)(xici))

Realizacija potpunog sabriaa u


gejtovskom polju
Arhitektura mikrosistema

Gejtovska polja (3/3)


Prednosti:
Nii trokovi pripreme proizvodnje. Kreiraju se samo
maske za povezivanje.
Nia cena gotovih IC. (amortizovana masovnom
proizvodnjom polufabrikovanih, identinih ploica
gejtovskih polja).

Nedostaci:
Nizak nivo iskorienja povrine silicijuma (broj
korisnih gejtova 4-10 puta manji u odnosu na fullcustom).
Zbog ogranienja u povezivanju nije uvek mogue
iskoristiti sve raspoloive gejtove iz polja (iskorienje
70-90%).
Arhitektura mikrosistema

Realizacija potpunog sabiraa u tehnologiji gejtovskih polja

Tehnoloko mapiranje:
ci+1 = xiyi+yici+xici
= ((xiyi)(yici)(xici))
si = xiyici+xiyici+xiyici+xiyici
=(xiyici+xiyici+xiyici)+xiyici
=((xiyici+xiyici+xiyici)(xiyici))
=((((xiyici)(xiyici)(xiyici)))(xiyici))

Arhitektura mikrosistema

Tehnoloko mapiranje za gejtovska polja

Projektovanje na bazi gejtovskih polja


zahteva transformaciju izraza ili
logikih ema koje sadre AND, OR i
NOT gejtove u oblik koji sadri
iskljuivo m-ulazne (najee 3ulazne) NAND (NOR) gejtove.
Pravila za konverziju:
Pravilo 1: xy = ((xy))
Pravilo 2: x+y = ((x+y)) = (xy)
Pravilo 3: xy = ((xy)) = (x+y)
Pravilo 4: x+y = ((x+y))
pravilo za optimizaciju

Primenom pravila 1 i 2 (3 i 4) svako AND i OR kolo zameniti NAND (NOR) kolom,


a zatim, svuda gde je to mogue, eliminisati duple invertore.
Arhitektura mikrosistema

Konverzija formi tipa "suma proizvoda" i "proizvod suma" u


NAND i NOR mree

Tip forme

Standardne
realizacija forme

NAND realizacija

suma proizvoda

proizvod suma

Arhitektura mikrosistema

NOR realizacija

Primer konverzije u NAND (NOR) mreu

Projektovati NAND i NOR logike mree za funkciju carry (c i+1) potpunog sabiraa.

1. Karnoova mapa:

2. Analitiki izrazi u
obliku sume proizvoda
(proizvod suma):

3(a). AND-OR mrea:

4(a). Konverzija u NAND


mreu (pravila 1 i 2):

Arhitektura mikrosistema

3(b). OR-AND mrea:

4(a). Konverzija u NOR


mreu (pravila 3 i 4):

Dekompozicija AND (OR) lanova

Transformacija n-ulaznog AND (OR) kola u stablo m-ulaznih AND (OR)


gejtova, gde je m<n:
Stablo ima log m n nivoa sa ukupno (n 1) /(m 1) m-ulaznih gejtova.
Prvi nivo sadri n / m gejta
Izlazi n / m gejtova sa prvog nivoa zajedno sa preostalih (n n / m )
ulaza ine ulaze u drugi nivo.
Prethodna procedura se ponavlja za svaki nivo.

Arhitektura mikrosistema

Dekompozicija AND lana


(primer)

Razloiti AND lan od 10 promenljivih na stablo tro-ulaznih AND gejtova


Nivo
1

Reenje 1:

Broj
gejtova

Broj ulaza

10 / 3 3

10

3 (10 3( 10 / 3 )) 4

1 ( 4 3( 4 / 3 )) 2

Reenje 2:

4 / 3 1
2 / 3 1

Reenja 1 i 2 imaju istu cenu,


ali se razlikuju po progacionom
kanjenju od nekih ulaza do
izlaza.

Arhitektura mikrosistema

Tehnoloko mapiranje za gejtovska polja


(primer)

Realizovati funkciju sum (si) potpunog sabiraa pomou tro-ulaznih


NAND gejtova.
2. Izraz suma proizvoda:

1. Karnoova mapa:

si = xiyici+xiyici+xiyici+xiyici
4. Dekompozicija OR gejta:
3. AND-OR mrea:

Problem!

Arhitektura mikrosistema

Tehnoloko mapiranje za gejtovska polja


(primer - nastavak)

5. Konverzija:

6. Optimizacija:

Kao posledica dekompozicije veih AND i OR gejtova, u NAND (NOR) mrei se


javljaju stabla gejtova, zbog ega razliite putanje kroz mreu mogu imati razliita
kanjenja.
Arhitektura mikrosistema

Retiming

Retiming - optimizacija performansi (kanjenja) logike mree.


Obavlja se nakon dekompozicije, konverzije i eliminacije invertora, onda
kada se precizno mogu izraunati razliita kanjenja kroz logiku mreu.
Koristi osobinu stabla gejtova da razliite putanje kroz stablo imaju razliita
kanjenja:
Putanjama kroz stablo koje imaju najkrae kanjenje dodeljuju se signali
koji imaju najvee kaenjenje kroz celokupnu logiku mreu
Nakon retiming-a, esto je potrebno jednom ili vie puta, ponoviti konverziju
i eliminaciju duplih gejtova.

Arhitektura mikrosistema

Retiming
(primer)
Polazna AND-OR mrea:

Dekompozicija:

Konverzija:

Kritina putanja 8.2ns

Arhitektura mikrosistema

Retiming
(primer - nastavak)
Polazna dekompozicija:
0D
1D
1D
2D
2D

4D

OR stablo

Retiming:

Konverzija:
0D

1D

2D
3D
2D

1D

OR stablo
Kritina putanja 6.4ns

Arhitektura mikrosistema

Tehnoloko mapiranje za gejtovska polja


(opta procedura)

Arhitektura mikrosistema

Tehnoloko mapiranje za custom biblioteke


(primer)

Problem: Transformisati izraz


wz+z(w+y) u logiku mreu,
korienjem gejtova iz biblioteke
definisane tabelama 2.10 i 2.11
(slajdovi 18 i 20).

Arhitektura mikrosistema

Tehnoloko mapiranje za custom biblioteke


(opta procedura)
Na raspolaganju je vei broj razliitih gejtova,
kako osnovnih tako i kompleksnih => Sloen
kombinatorni problem
Kompromis cena-performanse: najpre se
minimizuje cena (konverzija u NAND mreu),
a zatim se minimizuje kanjenje, pokrivanjem
gejtova sa kritine putanje preostalim
standardnim i kompleksnim gejtovima.

Arhitektura mikrosistema

Pitanja i zadaci

Arhitektura mikrosistema

Pitanja i zadaci

Arhitektura mikrosistema

Pitanja i zadaci

Arhitektura mikrosistema

Pitanja i zadaci

Arhitektura mikrosistema

Zadatak

Arhitektura mikrosistema

Reenje

Arhitektura mikrosistema

Konverzija u NAND mreu

Arhitektura mikrosistema

Eliminacija invertora

Arhitektura mikrosistema

Uvoenje kompleksnih gejtova

Arhitektura mikrosistema

Uvoenje kompleksnih gejtova

Arhitektura mikrosistema

You might also like