Postanak svijeta u egipatskoj mitologiji

Kako je egipatsko kraljevstvo nastalo iz jedne drave na sjeveru, a druge na jugu;

svaka je zajednica nastojala imati svoj sustav vjerovanja i svog boga, koji je
mogao potei iz mjesne zajednice ili pak biti inspiriran starim bogovima iz Azije,
Afrike ili Sredozemlja ovisno od kud su ti doseljenici doli. Utjecaj na religiju imali
su nedvojbeno trgovaki i vojni dodiri s drugim narodima. Svaku zajednici je
predvodio njezin bog, te se vojna pobjeda smatrala i pobjedom nad bogom
poraenog naroda. Stoga moemo govoriti o politikim razlozima u promjeni
vjere. U Egiptu pravda je bila mo: pobjeda je dokazivala moralnu nadmo. No
pobjeda tako nije bila znak potpunog zatiranja poraenog boga, ve kako i u
veini sluajeva, njegovu asimilaciju. Pobjedniki bi bog uzeo neke funkcije
poraenog koje bi se objasnile kao jedan njegov vid ili narav postojanja. Takva
snoljivost Egipana vodila je do porasta razliitih mitolokih tumaenja i razvoja
mnogobotva.
Egipatske kozmogonije bavile su se boanstvima prirode: zemlja, nebo, vjetar,
sunce, zvijezde i mjesec koji su kako smo rekli bili prvi predmeti oboavanja.
Svrha kozmogonija je bila ta da sunce i druge kozmike sile ukljue u kultne
sustave koji su se zasnivali na mjesnim bogovima.
Egipani su zamiljali da je nebo boica koju su slikovito prikazali kao kravu koja
stoji na zemlji i koju podupiru druga boanstva. Ispod nje lei ocean u ijem je
sreditu Geb bog zemlje koji lei potrbuke, a iz njegovih lea nie raslinje.
Zvijezde su bile djeca boice neba, njih je raala ujutro, a nou prodirala, Mjesec
je bio brat sunca i sin neba.
Takoer su zamiljali da je svemir u poetku bio ispunjen prvobitnim oceanom
zvanim Nun. Drugo shvaanje stvaranja bilo je ono o praiskonskom breuljku
zvanom benben koji se izdignuo i Nuna, a imao je oblik piramide. Ta vjerovanja
povjesniari poistovjeuju s Nilom, tj. njegovim poplavama nakon kojih bi zemlja
bila plodna. S obzirom na razliita shvaanja svijeta i njegovog stvaranja, razvila
su se etiri velika kultna sredita: Heliopolis, Mmefis, Hermopolis i Teba. Ova etiri
sredita razvila su svoju kozmogoniju po utjecajem tih vjerovanja.
Uenje Heliopolisa
Heliopolski sveenici bili su najdoktriraniji iako potpunog prikaza njihovog
vjerovanja nema. Najvaniji religijski dokument Tekstovi piramida iz Pete
dinastije, samo donekle upuuje na stvaranje ali je osnovno u poznavanju
helipoliske kozmogonije.
Atum je bio onaj koji je stvorio samog sebe, a potom i svijet. Njegovo sljedee
djelo je bilo stvoriti druga boanstva. Prema tekstovima, ini se da su Atuma
smatrali kao dvospolno boanstvo te su ga katkad zvali Veliko on-ona koji je
izronio iz vodenog prostranstva Nun iz kojeg je izrastao breuljak na kojem je
Atum stajao. Atum je tako rodio sina ua ispljunuvi ga, a ker Tefnut je
izbljuvao. u je bio zrak, a njegova sestra zapravo nije imala neke vee vanosti u
kozmogonij, osim to je bila ena brata. Tefnut i u postali su roditelji Geba-boga
zemlje, i njegove sestre i ene Nut-boice neba. Geb i Nut su dalje postali roditelji

etvero djece. To su bili Izida i Oziris,Neftis i Set. Ta su boanstva inila tzv.

Heliopolsku eneadu koja je tradicijom bila utvrena u egipatskoj religiji.
Veoma je zanimljivo heliopolsko tumaenje o postanku ljudi. Naime Atum je imao
samo jedno oko, fiziki odijeljeno od njega i nezavisno u svojim eljama. u i
Tefnut, njegova djeca, koji su jo bili pod zatitom svoga oca odijelili su se od
njega te zalutali u tamna prostranstva Nunovih voda. Atum je poslao svoje oko da
ih potrai. Kada se Atum ponovno sjedinio sa svojom djecom proplakao je od
radosti, a iz njegovih su suza nikli ljudi.
Uenje Memfisa

3000 god.pr.Kr. faraon Menes je ujedinio Gornji i Donji Egipat te je grad Memfis
postao glavni grad drave. Memfis nije bio samo politiko i vojno sredite ve
utvreno kao religijsko sredite vanije od svih ostalih u zemlji. Glavni izvor
poznavanje te kozmogonije je tekst Kamen abaka.
Kamen abaka je tvrdio da je Ptah,veliki bog Memfisa bio proglaen bogom koji
vlada sudbinom i bogom stvoriteljem svijeta. Ptah stvorio je svijet izgovorivi
rije, a ostala boanstva bila su njegovi zubi, usne i jezik. Zatim se tvrdilo da je
Ptah Nun stvoritelj Atuma. Tekst dalje govori da je Ptah srce i jezik eneade
(heliopoliske). U memfiskom sustavu Atum je stoga bio samo izvritelj Ptahove
volje. u i Tefnut bili su vidovi Ptahova postojanja i njegove stvaralake moi.
Ptah se takoer smatra osnivaem moralnog poretka i kraljeve vlasti.
Ptah nije bio samo stvoritelj zemaljskog svijeta, on je takoer tvorac etikog
poretka, stvorivi ka ili duu svakog bia. Ptaha su ponekad zvali boanski
tvorac, a Grci su ga poistovjeivali sa svojim bogom Hefestom.
Uenje Hermopolisa
U Hermopolisu, gradu u srednjem Egiptu, imali su posve drugaije poglede na
stvaranje svijeta. Naime, heliopolisku eneadu zamijenila je hermopoliska oktoada.
To su bili Nun i Nanuet njegova ena, Huh i Hahuet njegova ena, Kuk i Kakuet
njegova ena te Amon i Amaunet njegova ena. Tih je osam stvorilo svijet,te su
zatim njime vladali. Poto su vladali odreeno vrijeme i stvorili svijet, osmero ih je
umrlo i otilo u podzemlje i tamo ivjelo. Njihova mo time nije prestala oni su i
dalje vladali i nareivali Nilu da buja i suncu da izlazi.
Etimoloki, imena tih bogova imaju znaenja Nun-voda,Huh-beskrajnost, Kukmrak, Amon-ono nevidljivo ili zrak. Primjetno je da je ime svake boice bilo enski
oblik imena boga komu je bila ena, te se smatra da je tih boanstva bilo samo
etiri.
Prema uenju Hermopolisa, postoje etiri inaice mita o stvaranju vezano za etiri
boanstva. Prema svijet potie iz kozmikog jajeta koje je snesla boanska guska.
U snesenom jaju na praiskonskom breuljku bila je ptica svijetla Ra ili je u jajetu
bio zrak. Druga verzija slina prvoj govori da je jaje snesao ibis-ptica koja

predstavlja boga mudrosti i mjeseca, Tota. Trea inaica doktrine vraa se

stvaranju iz voda. Ona kae: jedan lotosov cvijet je izronio iz voda. Pri otvaranju
latica roeno je boansko dijete Ra ili stvoritelj. etvrta i posljednja verzija bila je
da se lotosov cvijet otvorio kako bi pokazao kukca skarabeja (simbol sunca), taj
se kukac dalje preobliio u djeaka koji plae, a suze mu postaju ljudi, htijui
naznaiti da su ljudi Raova djeca. Svi se ti mitovi na neki nain nastavljaju na
drugog i nadopunjuju, te moemo rei da su samo varijante istog mita.
Uenje Tebe
Teba je bio grad u Gornjem Egiptu, sredite u Novoj dravi. Glavni bog Tebe je bio
Amon, utjelovljenje domaeg boga Monta. Tebansko je sveenstvo uvidjelo
ubrzano irenje i populariziranje ostalih boanstva te je u skladu s time htjelo da i
njihovo boanstvo bude promaknuto na vei poloaj, a da bi do toga i dolo
trebali su prihvatiti neka stajalita ostalih kozmogonija. Amon se kao bog
pojavljuje i hermopolskom uenju u kojima je figurirao kao onaj nevidljivi tj. zrak
ili kao nevidljivi stvoritelj. Tebansko je sveenstvo u Amonu utjelovilo razliite
znaajke drugih bogova tvoraca. Tvrdili su da je Teba prvi grad, a da su po njezinu
uzoru nastali ostali gradovi. Teba je bila sjedite voda Nuna i prve zemlje,
osnovan na breuljku i tako je nastao svijet pa ljudi. Poistovjeivali su grad sa
Raovim okom koje je nadgledalo gradove (kao i Atumovo svoju djecu u i Tefnut).
Poput Atuma, on je stvorio samog sebe,bio je nevidljiv i tajnovit. Nakon
stvaralakog ina stvorio je ostale bogove,te obuhvaao sve kozmogonije kao
oblike svoje stvaralake djelatnosti (poput Ptaha koji je utjelovio naravi drugih
bogova kao svoje vidove postojanja). Kao u prijanjim uenjima bog je bio ivotna
snaga koja je zapoela stvaranje; poput boanstva sunca njegove su oi
rasvijetlile zemlju, te su od njega potekli ljudi i bogovi.