Professional Documents
Culture Documents
Drvo
Drvo
Openito
Svaki objekt nalazi se u prostoru, kao to i mi ivimo u tom istom prostoru. Na objekt djeluju
vanjska djelovanja, kao to su vlastita teina, snijeg, vjetar, seiznike sile itd. Konstrukcija
objekta mora biti prostorno tako projektirana, da moe preuzeti vanjska djelovanja i predati ih
u vrste toke na koje se oslanja prostorno projektirana konstrukcija objekta. Prema tome,
svaki objekt je zapravo prostorna konstrukcija. To preuzimanje i predaja tih vanjskih
djelovanja moe se u nekim sluajevima pojednostaviti, pa tako sainiti ravninske
konstrukcije, koje svaka za sebe posebice preuzima pojedine komponente vanjskog
djelovanja.
Tako na primjer kod objekta, kod kojeg je konstrukcija izvedena iz okvirnih nosaa i lukova
(reetkasti nosai, od lameliranog lijepljenog drva) statikog sistema dvozglobni ili trozglobni
okvir ili luk, sa zategom ili bez zatege, uobiajeno je da te konstrukcije preuzimaju vanjska
djelovanja koja djeluju u njihovoj ravnini, a djelovanja koja djeluju okomito na tu ravninu
preuzimaju spregovi (vezovi) za prostornu stabilizaciju.
Rezultantu svih vanjskih djelovanja na objekt uvijek moemo rastaviti u dvije komponente.
Jednu komponentu koja djeluje u ravnini okvirnog nosaa ili luka i komponentu koja djeluje
okomito na ravninu. Takove konstrukcije nazivamo ravninskim konstrukcijama jer
preuzimaju djelovanja koja djeluju u njihovoj ravnini.
Meutim, postoji itav niz konstrukcija, kod kojih svi elementi ravnopravno sudjeluju u
prijenosu vanjskih djelovanja do vrstih toaka. Kod takovih konstrukcija nije mogue
rastaviti vanjsko djelovanje na pojedine elemente. Takove konstrukcije nazivamo prostornim
konstrukcijama, koje su statiki vie puta neodreene. To su hiperbolni paraboloidi, ljuske,
kombinacije ljusaka, kupole (mreaste ili rebraste), mreaste konstrukcije nad pravilnim ili
nepravilnim tlocrtima, prostorne reetke, geodetske kupole, rotilji, razne sloenice, te
membranske konstrukcije oslonjene na zrak ili stabilizirane zrakom.
Proraun tih prostornih konstrukcija mogue je provesti priblinim metodama prorauna, a
toan proraun mogue je provesti samo prostornim modeliranjem tih konstrukcija kao
tapastih modela ili metodom konanih elemenata.
Hiperbolni paraboloid
Hiperbolni paraboloid (HP) je prostorna konstrukcija kod koje tlocrtna projekcija moe biti
kvadrat, pravokutnik, romb ili romboid. Konstrukcija hiperbolnog paraboloida dobiva se tako
da se dvije nasuprotne toke (vrhovi dijagonale) podignu na istu, ili razliitu visinu (visoke
toke), a vrhovi suprotnih dijagonala ostaju na istoj visini ili se jedna od tih toaka isto neto
podigne (niske toke). Rubni elementi hiperbolnog paraboloida tvore spojnice niske i visoke
toke (u tlocrtnoj projekciji stranice kvadrata, pravokutnika, romba ili romboida). Membranu
hiperbolnog paraboloida dobivamo tako da pravcima spajamo nasuprotne toke na rubnim
elementima.
Hiperbolni paraboloidi mogu se izvoditi od armiranog betona drva ili metala. Jako mnogo HP
izvedeno je od armiranog betona (arhitekt Candella). No treba imati na umu da za izvoenje
armirano betonskog HP postoje odreene potekoe. Za izvedbu membrane od armiranog
betona potrebno je prethodno izvesti oplatu koja se oslanja na drvenu ili elinu skelu. Vrlo
esto je debljina oplate, bez skele, kod manjih raspona HP, dovoljne debljine da moe
preuzeti sva vanjska djelovanja na plohu HP (vlastita teina, snijeg i vjetar). Potekou kod
armirano betonskih HP predstavlja polaganje armature i samo betoniranje membrane (veliki
nagibi).
Obilazei oko HP, pogled na njega je u svakoj toki drugaiji, to ga ini vrlo interesantnim i
ostavlja estetski vrlo efektan dojam, to je vidljivo iz Slike 1.
Aksonometrijska skica
Tlocrt i pogledi sa razliitih strana
priblinim proraunom
tonim proraunom
- teorija ljusaka
-2-
rotilj u prostoru
metodom konanih elemenata (shell elementi).
Priblian proraun
Tlani element
Vlani element
-3-
Najvea veliina sile u membrani za traku irine 100 cm (TH), je projekcija sile H u smjer
tangente u niskoj toki hiprebolnog paraboloida.
Mo =
1 q
a 2
8 2
q a2
;
8
q a2
q a2
Mo
8
=
=
H=
h
4 h
f
2
TH =
H
cos
c,0 =
TH
c,0,d
An
-4-
ukupna reakcija
2h
tan =
a 2
a 2
RK = R + R
2h
RH = R V
RK = R2V + RH2
2
V
RK = R V 1 +
a 2
2h
RK =
2
V
a2
2 h2
q a2
a2
1+
2
2 h2
RK
1
2 cos 45o
q a2
1
a2
1+
4 0,707
2 h2
q a2
a2
1+
2,828
2 h2
Kod oblikovanja rubnog elementa mora se voditi rauna o promjenjivosti poprenog presjeka
uzdu elementa, kako bi se omoguio to jednostavniji prikljuak membrane na rubni
elemenat (Slika 5).
-5-
2.3.
Primjer
a = 33,95 m
visoke toke
h = 8,0 m
membrana od elemenata
koji preuzimaju tlane i
vlane sile
djelovanje snijegom
rezorcinsko ljepilo
s = 1,25 kN/m2
d = a 2 = 33,95 2 = 48,00 m
8,00
= 0,33
24,00
sin = 0,316
= 18,4o
tan =
cos = 0,949
-6-
Analiza djelovanja:
izolacija .
0,30 kN/m2
g=
snijeg s =
0,80 kN/m2
1,25 kN/m2
q=
2,05 kN/m2
Proraun membrane:
q a2
2,05 33,952
=
= 36,92 kN / m
2 4 h
2 4 8,00
H
36,92
TH =
=
= 38,90 kN
cos 0,949
c,0,d = c,0,d (c,0,d c,90,d ) sin 45o
H=
dokaz naprezanja
q a2 2,05 33,95 2
=
= 1182 kN
2
2
33,95 2
a 2
= 3 546 kN
= 1182
RH = R v
2 8,00
2h
= 2 644 kN
o
2 cos 45
2
0,707
RV =
c,0 =
2644
= 0,51kN / cm2 < c,0,d = 0,85 kN / cm2
2 20 130
75800
=
= 2,92 N / cm2 < 60 N / cm2
2 130 100
-7-
-8-
-9-
visoka toka
visoka toka
niska toka
niska toka
- 10 -
Mreaste konstrukcije
Mreaste konstrukcije sastoje se od mree koju tvore letve poloene jedna na drugu u pravilu
pod kutom od 90o, a u vorovima su meusobno povezane u jednu cjelinu mehanikim
spajalima. Kut izmeu letava moe biti i razliit od 90o. Osni razmak letava je u oba smjera
jednak. Tlocrtna povrina koja se moe prekriti tako oblikovanom mreom, moe biti bilo
kojeg oblika. Na manjim rasponima mrea moe biti jednodijelna, dok se na veim rasponima
izvodi dvodijelna mrea.
3.1
Meu prve mreaste kupole koje su izvedene treba spomenuti jednostavnu mreastu kupolu
izvedenu u Essenu 1962. godine (Slika 15).
- 11 -
Natkrivena povrina iznosi 200 m2, najvei raspon je 17 m, najvea visina u natkrivenom
prostoru iznosi 5 m, a namjena natkrivenog prostora je izlobeni paviljon.
3.2
Godine 1967. izvedena je takoer jedna mreasta kupola od drva u Montrealu (Slika 16 )
raspona 17,5 m, koji je natkrivao tlocrtnu povrinu od 365 m2, s najveom visinom unutar
natkrivenog prostora od 4 m. Namjena tog objekta je vienamjenska, dvorana za odravanje
predavanja, te izlobena i kazalina dvorana.
- 12 -
- 13 -
- 14 -
- 15 -
Letve su izvedene od botanike vrste Canadian Hemlock Pine. Odabrana je ova botanika
vrsta drva jer je za nju karakteristino da je bez vorova. Kasnije se pokazalo da bi bilo bolje
odabrati europsko crnogorino drvo bez vorova, koje bi bilo savitljivije od kanadske vrste
crnogorice.
Krajevi mrea projektirani su na razliite naine. Na nekim mjestima mreasta konstrukcija
dolazi do trakastih temelja za koje se prikljuuje pomou rubnog elementa iz furnirske ploe
koja je za temelje vezana sa metalnim papuama.
U uvali izmeu velike kupole i banane nalazi se obli lamelirani drveni nosa promjera 50 cm
na elinim okruglim stupovima. Na obli lamelirani nosa su na obje strane krovnih povrina
prikljuene eline ruke , na koje se prikljuuju rubni elementi od furnirskih ploa na koje se
prikljuuje mreasta konstrukcija
- 16 -
stupova, pomou viljukara, provedeno je tako da kada je mrea podignuta na visinu dizanja
viljukara, podmetnut je pod montani stup novi montani elini element.
- 17 -
Pokrov vienamjenske hale je trevira (Slika 25) koja je za mreastu konstrukciju prikljuena
posebno projektiranim spojevima za tu konstrukciju
U Slici 26 prikazan je pogled na vienamjensku halu, a u Slici 27 prikazana je unutranjost
hale tijekom odravanja manifestacija.
- 18 -
3.4
Za potrebe Svjetske izlobe Expo 2000, koja je odrana u Hannoveru, Japan se predstavio
paviljonom koji je izgraen kao mreasta konstrukcija, iju mreu su tvorili tapovi od
bambusa. Arhitekti objekta su japanski arhitekta Shigeru Ban i njemaki arhitekt Otto Frei.
Raspon paviljona je 35 m, duljina hale 72 m a najvea visina unutar hale iznosi 15,5 m
Tema Svjetske izlobe Expo u Hannoveru bila je ekologija, pa je ideja bila projektirati i
izgraditi japanski paviljon od materijala koji se moe reciklirati, nakon to se paviljon rastavi.
Iz tog razloga za izvedbu tapova mree odabran je bambus.
U slikama 30 33 prikazan je izgled paviljona danju i nou, a u Slici 34 i 35 prikazana je
unutranjost paviljona i pregrada, koja je izvedena kao pelinje sae.
- 19 -
Takoer za Svjetsku izlobu Expo 2000 koja je odrana u Hannoveru, tvrtka Poppensieker &
Derix izvela je natkriveni ulazni dio sa vlanom mreastom membranom, koji se sastoji u
- 20 -
Mreasti svodovi
Mreasti svodi su prostorne konstrukcije, koje tvore kosnice istih dimenzija i oblika, to im
daje veliku prednost za industrijsku proizvodnju takovih konstrukcija (Slika 37).
Veza kosnica moe biti ostvarena sa perom i utorom (sistem Peseljnikov - Slika 46) ili sa
vijcima (sistem Zollinger Slika 39).
Kupole
Konstrukcije kupola od drva mogu biti prostorne ili ravninske. Projektiraju se u pravilu nad
krunom tlocrtnom povrinom ili pak nad tlocrtom, koji se sastoji od dvije razmaknute
polukrune povrine u koje je u srednjem dijelu ubaen pravokutnik. U tom sluaju radi se o
kombinaciji kupole i svoda. Kod prostornih drvenih kupola popreni presjek moe biti kruni
- 22 -
segment ili moe biti rotacioni paraboloid ili elipsoid. Odnos strelice kupole i raspona iznosi
od f/L = 1/2 1/4. Kod drvenih kupola ne preporua se spljotenost manja od 1/6. U srednjem
dijelu, drvene kupole imaju otvor, koji nazivamo svjetlik ili laterna. U tom otvoru projektira
se gornji tlani prsten, na koji se prikljuuju meridijalna rebra.
Pokrov drvenih kupola je lagani pokrov, kao to je bakreni ili pocinani lim ili indra koji
dolaze na daanu oplatu, te trevira, a ispod daane oplate postavlja se prema potrebi,
toplinska izolacija i podgled.
4.1
Ravninske kupole
Kod ravninskih kupola reetkasti ili punostijeni lukovi se postavljaju radijalno po tlocrtu, a u
vrhu kupole sastaju se svi u jednoj toki. Takove kupole proraunavamo kao ravninske
lukove, a oplata i ukruenje ne sudjeluju u radu konstrukcije kao cjeline. Oni slue samo zato
da se vanjska djelovanja prenesu na nosive lukove, odnosno da lukovima osiguraju dovoljnu
prostornu stabilnost.
4.2
Prostorne kupole
Prostorne kupole su konstrukcije kod kojih svi elementi sudjeluju bezuvjetno u prijenosu sila
kao cjeline. Te konstrukcije su vrlo krute, a za njihovu izradu potrebno je relativno vrlo malo
drvene grae.
4.2.1 Tankostjene ili ljuskaste kupole
Projektiraju se na rasponima od 12 30 m, a spljotenost iznosi f/L = 1/4 - 1/6. Konstrukcija
tankostjene ili ljuskaste kupole sastoje se od:
- meridijalnih lukova
- prstenaste oplate
- dijagonalne oplate
- gornjeg prstena (tlani prsten)
- donjeg prstena (vlani prsten).
Meridijalni lukovi oslanjaju se na donji i gornji prsten i preuzimaju meridijalne tlane sile.
Prije su se izvodili kao Emyjevi lukovi1, a danas se izvode iz lameliranog lijepljenog drva.
Osni razmak lukova projektira se tako, da na donjem prstenu iznosi najvie 1,5 m, kako bi
naprezanja u oplati za lokalno savijanje, bila u doputenim vrijednostima (prijenos
koncentriranih sila od hodanja po krovu na meridijalne lukove).
Prstenasta oplata preuzima tlane i vlane prstenaste sile. Elementi oplate polau se kruno
po horizontalnim prstenovima kupole. Oplata se sastoji iz dva sloja dasaka. Donji sloj dasaka
polae se direktno na lukove, a veza se ostvaruje avlima ili vijcima za drvo. Gornji sloj
dasaka polae se na donji sloj, koji se spajalima (avlima ili vijcima za drvo) prikljuuje za
donju oplatu i lukove. Nastavci donje oplate nalaze se na lukovima, pri emu se mora voditi
1
Emyjevi lukovi sastoje se od nekoliko slojeva savijenih dasaka poloenih pljotimice jedna na drugu povezanih
u jednu cjelinu podatljivim spajalima avlima, trnovima ili vijcima.
- 23 -
- 24 -
Gornji i donji prsten izvode se na isti nain kao i kod tankostjenih kupola.
Prstenaste horizontalne ukrute postavljaju se izmeu krutih rebara, koje ukruuju donji rub
i osiguravaju stabilnost krutih rebara, a ujedno smanjuju duljinu izvijanja gipkih rebara.
Drvena rebrasta kupola Brodarskog instituta raspona je 39,2 m, i strelice samo 6,5 m (odnos
spljotenosti f/L = 1:6), sa svjetlikom promjera 4,0 m. Kupola se sastoji od 54 gipka i 27
krutih rebara, prstenaste i dijagonalne oplate.
Delormovi lukovi su konstrukcije sastavljene od kratkih komada drvene grae. U poprenom presjeku luk je
sastavljen od dva, tri ili vie slojeva dasaka ili platica, spojenih u jednu cjelinu avlima, trnovima, vijcima za
drvo ili vijcima. Nastavci u susjednim slojevima ne smiju se nalaziti na istim mjestima. Platice ili daske izrezane
su u obliku koji odgovara obliku osi luka.
- 25 -
kruto rebro
prstenasta
horizontalna
ukruta
gipko rebro
- 26 -
- 27 -
U Slici 44 prikazan je objekt rebraste kupole, kod kojeg je meridijalno rebro zamijenjeno sa
ralanjenim meridijalnim rebrom, to daje poseban estetski izgled konstrukciji. Iz tog razloga
nisu izvedena gipka meridijalna rebra. Izvedene su dvije horizontalne ukrute, koje smanjuju
duljinu izvijanja meridijalnog rebra.
Objekt je vienamjenski, jer je projektom predvieno da se u velikoj dvorani doma odvijaju
aktivnosti iz kulture i sporta i da dio dvorane slui kao scenski prostor u okviru kazalita. U
dvorani se mogu odvijati i velike sportske priredbe, modne revije, koncerti i druge scenske
priredbe. Konstruktor i projektant konstrukcije je akademik Vojislav Kujundi.
- 28 -
- 29 -
- 30 -
Izgled izvana
Unutranjost centra
- 31 -
Pogled izvana
Unutranjost hale
U ovom dijelu dan je kratki pregled mogunosti izvedbe prostornih konstrukcija od drva. U
pravilu su to danas lamelirane lijepljene konstrukcije, dok se konstruktivno drvo (piljena
graa) danas sve manje upotrebljava.
- 32 -
sportska dvorana
radionica
- 33 -
- 34 -
Literatura
1.
2.
3.
4.
5.
6.
- 35 -