Professional Documents
Culture Documents
F. William Engdahl - Sjeme Uništenja
F. William Engdahl - Sjeme Uništenja
William Engdahl
SJEME UNITENJA
geopolitika genetski modificirane
hrane i globalno carstvo
Biblioteka
ARMAGEDON
Urednik
A n t u n Abramovi
Struna redaktura
prof. dr. Marijan Jot
F. William Engdahl
SJEME
UNITENJA
DETECTA
Zagreb, 2005.
SADRAJ
PREDGOVOR
PRVO POGLAVLJE:
15
15
19
22
24
27
31
DRUGO POGLAVLJE:
37
37
40
44
49
53
56
59
TREE POGLAVLJE:
63
63
65
69
72
75
ETVRTO POGLAVLJE:
79
79
80
81
84
89
94
PETO POGLAVLJE:
PREPREDENI DICK NIXON IJOS PREPREDENIJI
ROCKEFELLERI
Ameriki pomak paradigme zvan Vijetnam
"Kriza demokracije" Davida Rockefellera
"Velika pljaka ita"
"Kad si u Rimu..."
Nixonova strategija izvoza poljoprivrednih proizvoda
Kissingerova "hrana kao oruje"
99
99
103
107
110
112
117
ESTO POGLAVLJE:
DEPOPULACIJA SVIJETA - STROGO TAJNI DOKUMENT
AMERIKE NACIONALNE SIGURNOSTI
Porast stanovnitva i nacionalna sigurnost
Hrana za Cargill & Co.
Nesretni broj trinaest...
Brazil kao "uzorak" za program NSSM 200
123
123
128
130
134
SEDMO POGLAVLJE:
JOHN D. III., NELSON, DAVID I SMRTONOSNO BRATSTVO
Ljudi kao pokusni kunii
"Ljudski rak"
Mranije tajne obitelji Rockefeller
"Najbolja pasmina" - eugenika i amerika elita
"vladarske rase"
"Bobu treba rei bob..."
Populacijsko vijee Johna D. Rockefellera III. i
"kriptoeugenika"
O, zdravo Dolly
Od eugenike do ljudske genetike
OSMO POGLAVLJE:
STUDIJE O RATU I MIRU
Pripreme za stvaranje poslijeratnog
kolonijalnog carstva
139
139
143
144
146
151
156
162
167
171
171
174
178
179
183
187
189
DEVETO POGLAVLJE:
193
193
198
204
207
211
DESETO POGLAVLJE:
"HRANA JE MO"
Zdjela "zlatne rie"
"Nova eugenika": reductio ad absurdum
"Zlatna ria" i mrane lai
221
221
223
230
JEDANAESTO POGLAVLJE:
239
239
245
257
DVANAESTO POGLAVLJE:
265
265
274
278
282
POGOVOR
289
KAZALO
295
PREDGOVOR
13
PRVO POGLAVLJE
Naprotiv, divovske multinacionalne kompanije poput Monsanta dobile su pravo koristiti vlastito sjeme i vlastite pesticide
na irakome tritu, uz punu zatitu amerike i irake vlasti.
Padne li Iraku na pamet oklijevati glede unitavanja vlastitih
domaih biljnih sorta i sigurnosti sjemena, sveukupne sankcije
MMF-a i Washingtona sruit e se na tu zemlju.
Paul Bremer III., ameriki povjerenik u Iraku, koji je Iraku nametnuo 100
novih dekreta za reguliranje irakoga gospodarstva, ukljuujui i Dekret broj
81 o patentnim pravima na GM usjeve.
21
23
Smith, Jeremy: "Iraq: Order 81" (Irak: Zakon 81), objavljeno u The Ecologist, svezak 35., broj 1., od 1. veljae 2005. Koalicijska privremena vlast,
Zakon 81. "Novi iraki patentni zakon: objava rata poljoprivrednicima", iz
asopisa Focus on the Global South i GRAIN. www.grain.org.
24
26
2
IRIN: "Iraq: Interview with Minister of Agriculture" (Irak: intervju s
ministrom poljoprivrede), 16. prosinca 2004. www.irinnews.org. US Congressional Records (Dokumenti amerikoga Kongresa): "Kissinger Associa
tes, Scowcroft, Eagleburger, Stoga, Iraq and BNL" (Kissinger i partneri,
Scowcroft, Eagleberger, Stoga, Irak i banka BNL). Izjava zastupnika Henryja
B. Gonzaleza pred Zastupnikim domom amerikoga Kongresa (US House
of Representatives), 28. travnja. 1992."
30
34
4
Cook, Christopher: "Plowing Iraq for Profits" (Oranje Iraka radi profi
ta), In These Times, 14. oujka 2005.
36
DRUGO POGLAVLJE
ARGETINA:
POINJE REVOLUCIJA
U SVJETSKOJ PROIZVODNU
HRANE
39
43
47
52
* Autor aludira na Madonninu pjesmu "Don' Cry for Me, Argentina" nap. prev.
53
55
Milijuna i playboy Carlos Menem, koji je, kao predsjednik Argentine, potaj
no dao doputenje Monsantu za sijanje GM soje i tako unitio tradicionalnu
argentinsku poljoprivredu.
57
5
Branford, Sue: "Why Argentina Can't Feed Itself" (Zato Argentina ne
moe samu sebe hraniti), The Ecologist, svezak 32., broj 8, listopad 2002. Paul,
H., Steinbrecher, R. i suradnici: "Argentina and GM Soya: The cost of complving with US pressure" (Argentina i GMO soja: cijena pristnaka na ame
riki pritisak), EcoNexus, Briefing, 2003., www.econexus.info. Jones, David:
"Argentina and GM sova - success at what cost? (Argentina i GMO soja uspjeh po koju cijenu?), u asopisu Saturday Star, Juna Afrika, 19. lipnja
2004.
59
60
62
TREE POGLAVLJE
68
69
Rowell, Andreiv: "Don't worry, it's safe to eat: The true story of GM
food, BSE and Foot and Mouth" (Ne brinite o GMO hrani: istinita pria o
GMO hrani, BSE-u i slinavki", Earthscan, London, 2003., i Rowell, A.: "The
sinister sacking of the world's leading GM expert" (Mrano otputanje vo
deega svjetskoga strunjaka za GMO), The Daily Mail, 7. lipnja 2003.
72
2
Ewen, Stanley i Pusztai, Arpad: "Effects of diets containing gentically
modified potaoes espressing Galanthus nivalis lectin on rat small intestine"
(Posljedice prehrane koja sadri genetski modficirani krumpir, utjecaj lektinagalanthus nivalis na tanka crijeva takora", The Lancet, svezak 354, broj 9187,
16. listopada 1999. Flynn, L. i Sean, M.: "Pro-GM scientist 'threatened edi
tor' in The Guardian" (Znanstvenik koji podupire GMO 'prijetio uredniku'
lista The Guardian), 1. studenoga 1999. Temeljitu znanstvenu obranu rada dr.
Pusztaija dao je njegov bivi kolega prof. T. C. Bog-Hansen, koji je otiao na
Sveuilite Kompenhagen kao stariji izvanredni profesor. Vidi: plab.ku.dk/
tcbh/Pusztai. Lean, Geoffrey: "Expert on GM danger vindicated" (Strunjak
za opasnost od GMO-a osveen), The Independent, London, 3. listopada 1999.
74
76
77
78
ETVRTO POGLAVLJE
WASHINGTON BACA
KOCKU ZA GMO:
PIRIJEVARA ZVANA
"BITNO EKVIVALENTNE"
BILJKE
80
83
86
3
Druker, Steven M.: "Bio-deception: How the Food and Drug Administration is Misrepresenting the Facts about Risks of Genetically Engineered
Foods" (Bioprijevara: kako Uprava za hranu i lijekove krivotvori injenice o
rizicima konzumiranja genetski modificirane hrane", www.psrast.org/
fdalawstmore.htm. Druker je ovu izjavu sroio u svibnju 1998., kao dio tube
koju je pokrenuo protiv Uprave za hranu i lijekove, u kojoj je traio da ta
uprava zahtijeva obvezatno testiranje genetski modificirane hrane i navoe
nje toga podatka na deklaraciji takvih proizvoda. U Sjedinjenim Amerikim
Dravama nijedno od toga se ne radi.
88
saznati. Nakon to su takori kojima je davan Monsantov Prosilac dobili leukemiju i druge vrste raka, izmijenjen je ameriki
Zakon o zdravoj hrani i lijekovima kako bi se omoguila pro
daja u svrhu ljudske prehrane, bez upozorenja na deklaraciji,
onih proizvoda koji prouzrouju rak u laboratorijskih ivotinja.
89
91
93
97
PETO POGLAVLJE
100
101
2
Gavin, Francis J.: "Ideas, Power and the Politics of America's Interna
tional Monetary Policy during the 1960's" (Ideje, mo i politika amerike
meunarodne politike tijekom 1960-tih godina), www.utexas.edu/lbj/faculty/gavin. Vidi i: Engdahl, F. William: Stoljee rata: anglo-amerika naftna politika
i novi svjetski poredak, AGM, Zagreb, 1999., poglavlje o francuskom predsjed
niku De Gaulleu i pitanju zlata. Takoer: Central Intelligence Agency, Directorate of Intelligence: "French Actions and the Recent Gold Crisis", Washington, D.C., 20. oujka 1968.
102
susjeda iz savezne drave Maine Zbigniewa Brzezinskog. Brzezinski je u to vrijeme bio profesor u Centru za ruske studije na
Sveuilitu Columbia, koji je dobivao velikodune donacije od
Zaklade Rockefeller.
Nedugo prije toga napisao je knjigu Between Two Ages (Iz
meu dvaju doba). Rockefelleru je predloio konsolidaciju
utjecaja amerikih kompanija i banaka na svjetskoj razini ni
zom redovitih sastanaka o kreiranju politike, iza zatvorenih
vrata, na kojima e sudjelovati birane poslovne elite Europe,
Sjeverne Amerike i Japana.
Njegova se gledita nisu ba podudarala s "otrcanim" tradi
cionalnim amerikim priama o demokraciji i slobodi. U svojoj
malo poznatoj knjizi pod naslovom Between Two Ages: America's
Role in the Technotronic Era (Izmeu dvaju doba: uloga Amerike
u tehnotronskoj eri), objavljenoj 1970., on govori o "vladajuoj
eliti" i bez uvijanja kae: "Drutvom e vladati elita... (koja) se
nee libiti svoje politike ciljeve postizati primjenom najmo
dernijih tehnolokih sredstava za stvaranje utjecaja na ponaanje
javnosti i za dranje drutva pod strogim nadzorom i kontro
lom".
Jasno je da je Brzezinski bio pogodna osoba za poloaj prvo
ga izvrnoga direktora Rockefellerove Trilateralne komisije.
Ta elitna privatna organizacija iza zatvorenih vrata organizi
rana je radi postavljanja temelja novoj globalnoj strategiji me
unarodne elite, ija financijska, ekonomska i politika teina
nije imala premca. Ambicija te organizacije bila je stvoriti, kako
je to njezin lan George H. W. Bush kasnije nazvao, "novi svjetski
poredak", sazdan na projektima Rockefellera i njemu slinih
bogatih interesnih skupina. Ona je postavila temelje za projekt
koji e devedesetih godina 20. stoljea postati poznat kao "globalizacija".
Jedan od prvih projekata to ga je izdala Rockefellerova sku
pina iz Trilateralne komisije izradio je profesor sa Sveuilita
Harvard Samuel Huntington. To je ona osoba koja e kasnije,
104
106
"Kad si u Rimu,..."
Za vrijeme Hladnoga rata Washington se uporno protivio
stvaranju meunarodnih zaliha ita. Svjetska nestaica hrane
potaknula je odravanje Svjetske konferencije o hrani, koju su
1974. u Rimu organizirali Ujedinjeni narodi. Godine 1972., kada
je svijet pretrpio izuzetno slabu etvu, u svjetskim dravnim
zalihama bilo je ita za samo 66 dana. Godina 1974. donijela je
rekordne etve na cijelome svijetu, a u dravnim zalihama bilo
je ita za samo 37 dana. Godine 1975., kada je etva opet bila
iznimno bogata, procijenjeno je da postoje zalihe ita dostatne
za samo 27 dana.
ita je bilo, ali je problem bio u tome to je ono bilo u ruka
ma aice velikih kompanija, listom amerikih. Upravo je to
Kissinger imao na umu kada je govorio o hrani kao oruju.
U to je vrijeme predsjednik Senatskoga odbora za prehranu
George McGovern izjavio: "Privatne trgovake kompanije naka
nile su pretvoriti svoja ulaganja u najbri mogui nain stjecanja
profit... U stvarnosti, zalihe u privatnim rukama nisu zalihe.
To je na dlaku isti onaj trini mehanizam koji je doveo do stanja
u kojemu se danas nalazimo".
Zbog takvih komentara gospodin McGovern nije ba bio
obljubljen unutar amerikoga politikoga ustroja. Njegova kan
didatura kao protivnika Nbconu na predsjednikim izborima iz
1972. bila je osuena na propast zbog tradicionalnih pripad
nika Demokratske stranke. Divovske kompanije za trgovinu
itom namjerno su manipulirale koliinama ita kako bi po
veale cijene. Kako amerika Vlada nije traila tona izvjea o
koliinama ita, samo su itni divovi poput Cargilla i Conti
nental Graina znali koliko ita imaju.
Ministar za poljoprivredu savezne drave Pennsvlvanije Ja
mes McHale otiao je 1974. na spomenutu konferenciju u Rim
kako bi zagovarao razboritu politiku hrane na meunarodnoj
razini. Ondje je istaknuo da se 95% ukupnih svjetskih zaliha
110
4
Simon, Laurence: "The Ethics of Triage: A Perspective on the World
Food Conference" (Etika trijae: pogled na Svjetsku konferenciju o hrani),
objavljeno u asopisu The Christian Century, 1. - 8. sijenja 1975. Temeljitiji
prikaz Kissjngerove uloge u oku iz 1973. izazvanom porastom cijene nafte
vidi u: EngdahI, F. William: Stoljee rata: anglo-amerika naftna politika i novi
svjetski poredak, AGM, Zagreb, 1999.
111
trita zvan Zajednika poljoprivredna politika (Common Agricultural Policy, skraeno CAP) .5
CAP je bio osmiljen kao zatita europske poljoprivrede od
dampinkih uvoznih proizvoda iz Amerike i drugih zemalja.
Pearce je 1974. godine uspio u Kongresu progurati Zakon o
reformi trgovine (Trade Reform Act). Po tome su zakonu ame
riki pregovarai u pregovorima s drugim zemljama bili ovla
teni davati ustupke za kupnju amerike industrijske robe u
zamjenu za ustupke stranih zemalja amerikim poljoprivred
nim proizvodima. To je ubrzalo slabljenje mnogih industrijskih
grana u Americi, poput eline, koja je ubrzo za sobom ostavila
pusto u takozvanome "pojasu hre" na sjeveroistoku Sje
dinjenih Amerikih Drava. Ondje su ljudi masovno ostali bez
posla, a cijela naselja potpuno naputena. U svakidanjemu rje
niku iz toga vremena elinu industriju nazvali su industrijom
"zalaska sunca", a agrobiznis industrijom "izlaska sunca".
117
120
Poticaj za osnivanje te tajne radne skupine doao je od Johna D. Rockefellera i njegova Populacijskoga vijea (Rockefeller
Population Council). Srna zamisao toga projekta potekla je
od projekta Vijea za inozemne odnose zvanog Projekt studija
o ratu i miru (War and Peace Studies Project), odnosno od el
noga ovjeka toga projekta Isaiaha Bowmana. Depopulacija na
globalnoj razini i kontrola hrane postat e pod vlau Kissingera stratekom politikom Sjedinjenih Amerikih Drava. Bit e
to novo "rjeenje" opasnosti po globalnu prevlast Amerike i po
njezin neometani pristup jeftinim sirovinama u nerazvijenim
dijelovima svijeta.
121
ESTO POGLAVLJE
DEPOPULACIJA SVIJETA:
STROGO TAJNI DOKUMENT
AMERIKE NACIONALNE
SIGURNOSTI
125
U prosincu 1974. svijet je proivljavao prve tjedne okantnog poveanja cijene nafte, koja e za est mjeseci porasti za
400% i imati duboke posljedice po svjetski ekonomski razvi
tak. Kissinger je osobno, iza scene, igrao kljunu ulogu u ma
nipuliranju tim naftnim okom. On je vrlo dobro znao kakve e
posljedice taj porast cijene nafte imati po svjetsku opskrbu hra
nom. To je naumio iskoristiti kao ameriku strateku prednost.
U svome izvjeu zvanom NSSM 200, mislei na siroma
nije zemlje, koje naziva najmanje razvijenijim zemljama (Least Developed Countries, skraeno LDC), on kae:
Svijet je sve ovisniji o prirodnim bogatstvima zemalja u razvoju i ako
brzi porast stanovnitva u tim zemljama dovede u pitanje njihov eko
nomski razvitak i drutveni napredak, nestabilnost kao posljedica
toga stanja mogla bi oteati uvjete za poveanje proizvodnje i naru
iti tijekove tih bogatstava.
' Kissinger, Henry: "National Security Study Memorandum 200", 24. tra
vnja 1974.: "Implications of Worldwide Population Growth for US Security
and Overseas Interests. Initiating Memo." (Posljedice svjetskog porasta sta
novnitva po sigurnost Sjedinjenih Amerikih Drava i njihove interese u
drugim zemljama). nssm200.tripod.com/nssm200kiss.html. Kissinger, Henry:
NSSM 200 final report (NSSM 200, konano izvjee), 14. prosinca 1974.,
integralni tekst dostupan na: www.usmutes.com/NSSM200.htm.
126
Ibid.
127
129
130
Ibid.
tijekom sljedeih trideset godina biti i meu politiki najnestabilnijim dijelovima svijeta. U programu NSSM 200 stoji da e
Sjedinjene Amerike Drave koristiti sirovine tih zemalja
iskljuivo pod uvjetom da te zemlje drastino smanje svoj broj
stanovnika.
Kissinger je, naravno, znao da e Washington, sazna li se
kako amerika Vlada aktivno promie smanjenje broja stanov
nika u odreenim zemljama koje su bogate sirovinama, biti
optuen za imperijalistike ambicije ili neto jo gore. Predloio
je vjetu promidbenu kampanju kako bi prikrio taj aspekt pro
grama NSSM 200:
Sjedinjene Amerike Drave mogu obezvrijediti optube da iza njihove
potpore kontroli broja stanovnika stoje imperijalistiki motivi tako
to e tvrditi da je ta potpora rezultat brige za:
a) pravo parova da slobodno i odgovorno odluuju o broju djece i o
vremenskim razmacima izmeu djece te da im budu dostupni infor
macije, obrazovanje i sredstva za takvu odluku, i
b) temeljni socijalni i ekonomski razvoj siromanih zemalja, u koji
ma je porast stanovnitva ujedno i jedan od uzronika i posljedica
sveopega siromatva.
Nadalje, Sjedinjene Amerike Drave moraju takoer poduzeti ko
rake i prenijeti poruku o tome da je kontrola svjetskoga stanovnitva
od zajednikoga interesa i razvijenih zemalja i zemalja u razvoju4
Ibid.
131
Banyan, Will: "The New World Order Visions of the Rockefellers" (Vi
zija novoga svjetskoga poretka obitelji Rockefeller), Nexus Magazine, svezak
11, broj 2 (veljaa-oujak 2004.). www.nexusmagazine.com
134
135
137
SEDMO POGLAVLJE
139
1
Stycos, J. M.: Female Sterilization in Puerto Rico (Sterilizacija ena u Portoriku), Eugenics Quarterly, 1, broj 1, 1954. Colby, Gerard i Dennett, Charlotte:
"Thy Will be Done: Nelson Rockefeller and Evangelism in the Age of Oil" (I tako e
biti: Nelson Rockefeller i evanelizam u doba nafte", Trideseto poglavlje,
HarperCollins, N e w York, 1995. Izvjee ACHE o Rhoadsovim pokusima na
raku, na http://www.seas.gwu.edu/nsarchive/radiation/ . "Funding the Eu
genics Movement" (Financiranje eugenikoga pookreta), John CavanaughO'Keefe, Dvanaesto poglavlje, na: www.eugenics.watch.com.
141
manja. Tijekom prvih desetljea 20. stoljea to se zvalo eugenika - znanost o poboljanju rasa.
Rijetki su ljudi shvaali da su obitelji s imenima poput Rockefeller, Harriman, bankar J. P. Morgan mlai, Mary Duke Biddle iz duhanske obitelji, Cleveland Dodge, bogati proizvoa
kukuruznih pahuljica John Harvev Kellogg i Clarence Gamble
iz kompanije Proctor & Gamble, ve tijekom Prvoga svjetskoga
rata listom potajno financirali eugeniku, veinom kao lanovi
Amerikoga eugenikoga drutva (American Eugenics Society),
preko kojega su financirali pokuse prisilnog steriliziranja "in
feriornih osoba" i razne oblike kontrole stanovnitva. Njihove
inaice u Engleskom eugenikom drutvu (English Eugenics
Society) u to su vrijeme bili, meu ostalima, britanski ministar
financija Winston Churchill, ekonomist John Maynard Keynes,
lord Arthur Balfour i Julian Huxley, koji je kasnije, poslije Dru
goga svjetskoga rata, postao prvim direktorom UNESCO-a.
Veina obinih ljudi jednostavno nije znala tko tim stvarima
upravlja i kako ti upravljai, iza sve svoje plemenite retorike o
demokraciji i razvitku, gledaju na veinu ljudskoga roda.
"Ljudski rak"
Broj stanovnika i s njim povezana politika hrane amerike
Vlade s poetka sedamdesetih godina 20. stoljea rodili su se u
prostorijama Zaklade Rockefeller, u njezinu Populacijskome
vijeu, u Zakladi brae Rockefeller i u aici slinih bogatih
privatnih zaklada osloboenih od plaanja poreza, poput Zak
lade Ford (Ford Foundation) i Zaklade Carnegie (Carnegie
Foundation). Prava povijest ovih organizacija briljivo je zako
pana iza fasade velike javne filantropije. U stvarnosti, te su zak
lade, osloboene od plaanja poreza, sluile kao sredstvo za
promicanje vladavine bogate mone elite, sve vie na tetu vei
ne amerikih graana i veine ovjeanstva.
143
144
"Najbolja pasmina..."
Eugenika i amerika elita "vladarske rase"
Jedan od prvih filantropskih projekata Zaklade Rockefeller,
iz 1920-tih godina, bilo je financiranje Amerikoga eugeniko
ga drutva. Eugenika je bila pseudoznanost, rije koju je 1883.
146
147
Crass, Peter: Carnegie, John Wiley & Sons, 2002. Richmond, Mike: "Margaret Sanger's Eugenics" (Eugenika Margarete Sanger), u asopisu Life Advocate, svezak XII., broj 10, sijeanj/veljaa 1998. Popenoe, dr. Paul: "Eugenic
Sterilization" (Eugenika sterilizacija), u asopisu Birth Control Review, tra
vanj 1933. Cavanaugh-O'Keefe, John: Introduction to Eugenics (Uvod u eugeniku), American Life League, na: www.ewtn.com.
151
156
157
nakon 1952., bit e "kontrola stanovnitva" i "planiranje obitelji". Stari izrazi "rasna istoa" i "eliminacija inferiornih" po
tiho su promijenjeni. Ali, eugeniki vuk nije poslije rata pro
mijenio ud. Naprotiv, pod vodstvom Populacijskoga vijea
Johna D. Rockefellera III. postao je daleko ubojitijim.
Tako je Rockefeller svoju obeaenu ideologiju o eugenici
rasa i klasa lukavo zapakirao u "kontrolu stanovnitva". Nije
se usredotoio na siromane amerike doseljenike ni na ame
riku mentalno retardiranu populaciju. Svoje je projekte us
mjerio prema stanovnicima svih zemalja u razvoju, tom nepre
glednom moru ljudskoga roda koji je stajao izmeu obitelji
Rockefeller i ostvarenja njihovih ambicioznih poslijeratnih
projekata* o stvaranju "novoga amerikoga stoljea".
Stratezi oko Rockefellerovih organizacija za eugeniku jasno
su krenuli putem ostvarenja onih istih projekata kakve su bili
zacrtali Von Verschuer i nacistiki opor eugeniara. Ali ovoga
puta pod vlastitom strategijom koju su nazvali "kriptogenetikom".
U vrijeme McCarthyjeve kampanje "straha od crvenih", koja
se u Sjedinjenim Amerikim Dravama dogaala 1950-tih go
dina, bezbroj nedunih intelektualaca i njihovih karijera uni
teno je tako to su proglaavani "kriptokomunisitima", tj. lju
dima koji duboko skrivaju svoja komunistika uvjerenja dok
istodobno rade na podrivanju amerikoga sustava. Potkraj 1950tih godina dr. Carlos R Blacker, bivi predsjednik Engleskoga
eugenikoga drutva, predloio je sljedee: "Drutvo treba na
stojati postii eugenike ciljeve manje vidljivim sredstvima, to
jest, politikom kriptoeugenike, koja se oito pokazala uspje
nom u Amerikome eugenikome drutvu". Blacker je bio bli
zak prijatelj predsjednika Populacijskoga vijea Fredericka
Osborna.
Godine 1960. Englesko eugeniko drutvo prihvatilo je Blackerov prijedlog i usvojilo rezoluciju u kojoj je stajalo: "Djelat
nosti Drutva na podruju kriptoeugenike moraju se provoditi
159
O, zdravo, DolIy...
Osborn, lan Odbora Zaklade Rockefeller i blizak prijatelj
obitelji Rockefeller, bio je svesrdan pobornik potpore Zaklade
Rockefeller nacistikim pokusima na podruju eugenike. Taj
potomak bogate amerike obitelji vlasnika eljeznica, koji je
1910. godine diplomirao na elitnome Sveuilitu Princeton, na
kojemu se kasnije kolovao i John D. Rockefeller III., bio je
5
Symonds, Richard i Carder, Michael: The United Nations and the Population
Question (Ujedinjeni narodi i populacijsko pitanje), objavilo Populacijsko vijee,
McGrawHill, New York, 1973. Osborn, Frederick: "Galton and Mid-Century
Eugenics" (Galton i eugenika sa sredine stoljea), u Eugenics Review, svezak
48, broj 1, 1956. Knjinica Amerikoga filozofkoga drutva (American Philosophical Society Librarv): "Sources in the Study of Eugenics # 1 " (Izvori za
prouavanje eugenike, broj 1), The Mendel Newsletter, broj 14, lipanj 1977.
Cavangh-O'Keefe, John: Introduction to Eugenics (Uvod u eugeniku), American
Life League, na www.ewtn.com.
162
Messall, Rebecca, op. cit.; Meehan, Mary: Secret war ageinst the poor (Taj
ni rat protiv siromanih), na: www.catholic.net. 2 1 . sijenja 1996.
www.eugenics-watch.com. Banvan, Will: "The New World Order Visions of
the Rockefellers" (Rockefellerova vizija novoga svjetskoga poretka), uNexus
Magazine, svezak 11., broj 2 (veijaa-oujak 2004.). www.nexusmagazine.com.
Izvjee predsjedniku Nixonu nosilo je naslov: Rockefeller, John D. III.: "Report of the Commission on Population Growth and the American Future"
(Izvjee Komisije za porast stanovnitva i budunost Amerike). American
Philosophical Society: "Frederick Henry Osborn Papers, 1903 - 1908." Ms.
Coll, 24, Philadelphia, www.amphilsoc.org/library/mole/o/osborn.htm.
166
167
169
OSMO POGLAVLJE
Rad te skupine financirala je sveprisutna Zaklada Rockefeller. Od studenoga 1939. do kraja 1942. ta je zaklada, preko
Skupine za studije o ratu i miru, donirala najmanje 300.000
dolara za izradbu projekata za uspostavu amerike ekonomske
prevlasti u poslijeratnome razdoblju. Bila je to investicija koja
se, kao i veina investicija te zaklade, u kasnijim godinama ti
sue puta isplatila.
Tijekom meuratnih godina, tonije, 1930-tih, kada se vei
na Amerikanaca muila s problemima velike ekonomske krize,
aica biznismena i njihovih prijatelja, profesora privatnih
sveuilita poput Harvarda, Yalea i Princetona, te starijih part
nera iz velikih odvjetnikih kua s Wall Streeta pripremala je
teren za novi "ameriki mir" (Pax Americana). Njegov je cilj
bio jednostavan: uvrstiti se kao nasljednici zalazeega "bri
tanskoga mira" (Pax Britanica) Britanskoga Carstva. Ti ame
riki tvorci politike uglavnom su bili koncentrirani meu bira
nim lanovima newyorkoga Vijea za inozemne odnose. Za
razliku od britanskoga modela, njihova amerika vizija svjetske
prevlasti temeljila se na ekonomskim ciljevima, a ne na fizikom
posjedovanju kolonijalnog carstva. Bila je to sjajna zamisao,
koja je divovskim amerikim kompanijama omoguila svoje
interese prekriti zastavom borbe za demokraciju i ljudska pra
va "potlaenih kolonijalnih naroda", slobodnoga poduzetnitva
i otvorenih trita.
Nije udo da su interesi koje je predstavljala ta radna skupi
na Vijea za inozemne odnose bili interesi elitne aice ame
rikih korporacija i njihovih odvjetnikih kua, koje su razvile
globalne interese, tj. veliku naftnu, bankarsku i druge s njima
povezane gospodarske grane. Biznismeni predstavljeni u Vijeu
za inozemne odnose, tj. CFR-u, kako su ga zvali, bili su pose
ban soj. Nisu to bili obini poduzetnici.
Vijee za inozemne odnose osnovali su u svibnju 1919., u
vrijeme odravanja Versajske mirovne konferencije, najednom
ekskluzivnom sastanku u parikome hotelu Majestic, vodei
172
ljudi iz banke J. P. Morgan, meu kojima je bio i Thomas Lamont, iz Rockefellerove kompanije Standard Oil i druge birane
osobe, ukljuujui i savjetnika predsjednika Woodrowa Wilsona brigadira Edwarda Housea. Ondje su se sastali s jednako
biranim britanskim prijateljima kako bi razgovarali o osnivanju
privatne mree instituta koji e njihovim vladama "savjetova
ti" vanjsku politiku.
Ta aica monih amerikih banaka i korporacija, koje su u
vrijeme Prvoga svjetskoga rata poele poslovati u inozemstvu,
sastojala se od maloga broja kompanija, od kojih je veina ima
la sjedite u New Yorku, na istonoj obali, zbog ega su i nazvane
"ustrojem istone obale". Njihovo stvarno sjedite poslije Pr
voga svjetskoga rata bilo je Vijee za inozemne odnose u New
Yorku. Poetna sredstva za osnivanje toga vijea osigurali su J.
R Morgan, John D. Rockefeller, financija Bernard Baruch, Jacob Schiff i Paul Warburg - najmoniji ljudi svoga vremena u
amerikome poslovnome svijetu.
Ta elitna skupina ve je ranije uspjeno otvorila vrata za svoj
pohod u strane zemlje lobiranjem u Kongresu u korist dono
enja niza zakona kojima su njihove kompanije izuzete iz zako
na protiv monopola i drugih antitrustovskih ogranienja koje
je donijela amerika Vlada.
Godine 1918. Kongres je donio Webb-Pomereneov zakon,
po kojemu kompanije ne podlijeu antitrustovskim zakonima,
tj. doputen im je monopol, "ako je njihova djelatnost usmjerena
na promicanje izvoza". Najvei dobitnik po tome zakonu bila
je kompanija Standard Oil. Godine 1919. Kongres je donio
Edgeov zakon, po kojemu ni amerike banke, takoer temeljem
izvozne djelatnosti, nisu podlijegale antitrustovskim zakoni
ma. Najvei dobitnici bili su Chase Bank, National Citv Bank i
banka J. P. Morgan iz New Yorka. A 1920. ameriki Vrhovni
sud donio je presudu u sluaju kompanije US Steel kojom je
proglasio da spajanje kompanija, pomou kojega te kompanije
stjeu gotovo potpunu kontrolu nad tritem, "nije nuno pro173
177
179
Rockefeller-Wallaceovo izvjee
Rockefeller i ameriki potpredsjednik Henry A. Wallace, koji
je u Vladi predsjednika Franklina Roosevelta bio ministar poljo
privrede, poslali su 1941. u Meksiko jedan tim sa zadaom da s
meksikom Vladom razgovara o nainu poveanja poljoprivre
dne proizvodnje. Wallace je bio dobro poznat poljoprivrednik,
ministar poljoprivrede do 1940. i osniva kompanije za proizvo
dnju sjemena Pioneer Hi-Bred.
U izvjeu "Wallace-Rockefellerova tima o Meksiku bila je
istaknuta potreba za uzgojem usjeva koji daju vee prinose. U
to je vrijeme kukuruz bio glavna poljoprivredna kultura u Mek3
Loftus, John i Aarons, Mark: The Secret War Against thejews: How Western
Espionage Betrayed the Jewish People (Tajni rat protiv Zidova: kako je zapadna
pijunaa izdala idovski narod), New York, St. Martin's, 1994. Vidi i: Higham, Charles: Terading with the Enemy: An Expose of the Nazi-American Money
Plot, 1933-1947 (Trgovanje s neprijateljem: prikaz nacistiko-amerike zavjere
novca), New York, Delacorte, 1983. Povijest djelatnosti Zaklade Rockefeller
sadrana je na njihovoj web stranici: www.rockfound,org/Documents/l 80/
1970.html.
183
riku, Rockefeller je ve bio do grla u industriji hrane i agrobiznisu. U organizaciji amerikoga Ministarstva vanjskih poslova,
godine 1943. odrana je u meksikome gradu Chapultepecu
konferencija o meuamerikoj suradnji, na kojoj je, uz Nelsona
Rockefellera i druge velike amerike biznismene, sudjelovao i
predsjednik Amerike fedracije farmera Edward O'Neill.
Na toj se konferenciji Nelson Rockefeller suglasio s O'Neillovim miljenjem o tome kako su amerikoj poljoprivredi po
trebna nova izvozna trita. U vidu su imali trita zemalja June
Amerike. Nelson Rockefeller rekao je da trai nove "prostore".
U istinskome duhu promidbe otvorenog i slobodnog trita,
zatraio je da se trita Sjeverne i June Amerike zatvore za sve
poslovne interese osim za interese Sjedinjenih Amerikih
Drava. Istodobno je zatraio da sve zemlje na svijetu, uk
ljuujui i zemlje June Amerike, otvore vrata amerikim
proizvodima, ukljuujui i poljoprivredne. Slobodna trgovina
bila je krilatica koja e se primjenjivati samo selektivno, tj. strane
zemlje moraju otvoriti svoja trita za amerike kompanije.
Rockefeller se na toj konferenciji sloio i s miljenjem gene
rala Pentagona o tome kako bi prodaja vika amerikoga oruja
zemljama Latinske Amerike, poslije rata, radi sigurnosti tih
zemalja, bila dobar nain dovoenja tih zemalja u ovisnost o
Washingtonu. Ovisnost o amerikome oruju tei e istodob
no s ovisnou o amerikim kompanijama i o kapitalu ame
rikih banaka. A na samome elu te politike bila je obitelj Roc
kefeller, koja je ujedno bila i vlasnik velikih udjela u najveim
kompanijama za proizvodnju oruja.
Dok se, potkraj etrdesetih godina 20. stoljea, zahuktavao
Hladni rat, predsjednik Truman najavio je da e se Sjedinjene
Amerike Drave boriti protiv irenja komunizma u Africi, Aziji
i Latinskoj Americi. Zagovarao je izvoz amerike tehnike i ka
pitala u zemlje u razvoju, istaknuvi kako u transferu amerike
tehnologije u strane zemlje glavnu ulogu treba imati ameriki
185
prije stupanja na taj poloaj bio je predsjednik Zaklade Rockefeller. Golemi utjecaj te privatne neprofitne zaklade na poslije
ratnu ameriku vanjsku politiku uvelike je dran u pozadini.
I Dullesu i Rusku i Vanceu i Kissingeru bila su dobro pozna
ta Rockefellerova gledita o vanosti djelovanja privatnog sek
tora na Vladu i znali su to Rockefelleri misle o poljoprivredi da je to proizvod ba kao i nafta, koji se moe prodavati i kon
trolirati, kojim se moe proizvoditi nestaica ili ga moe biti u
izobilju, ovisno o ciljevima vanjske politike.
Zanimljivo je da su se veze izmeu Dullesa, Ruska, Vancea,
Kissingera i Rockefellera vrlo rijetko spominjale otvoreno, a
bile su od bitne vanosti za razumijevanje kljunih aspekata
amerike vanjske politike i amerike politike hrane. 4
Poeci agrobiznisa:
Rockefeller se udruuje s Cargillom
Godine 1947., nakon zavretka Drugoga svjetskoga rata,
Nelson Rockefeller osnovao je jo jednu kompaniju - IBEC (In
ternational Basic Economy Corporation, Meunarodna korpo
racija za temeljno gospodarstvo). Cilj te kompanije bio je poka
zati da privatni kapital, organiziran kao profitna organizacija,
moe unaprijediti poljoprivredu u zemljama u razvoju. Zapra
vo, kompanija IBEC imala je cilj uvesti agrobiznis golemih
razmjera u one zemlje u kojima je ameriki dolar, pedesetih i
ezdesetih godina, mogao kupiti veliku mo.
Rockefellerova kompanija IBEC pozvala je tadanjega ame
rikoga diva na podruju agrobiznisa, kompaniju Cargill, da s
njome radi u Brazilu. Kompanija IBEC imala je mnoge plano-
187
5
Sowing the Seeds of the Green Revolution: The Pivotal Role Mexico and Interna
tional Non-Profit Organizations Play in Making Biotechnology an Important Foreign
Policy Issue for the 21st Century (Sijanje sjemena "zelene revolucije": kljuna
uloga Meksika i meunarodnih neprofitnih organizacija u pretvaranju biotehnologije u vano pitanje vanjske politike u 21. stoljeu), na: www.isop.ucla.
edu/profmex/volume4/3summer99/Green_Finalm.htm.
189
190
setih godina 20. stoljea. Kako se dogodio taj brak izmeu stra
tekih interesa i dugoronih ciljeva ostat e sakriveno pod
krinkom uinkovitosti slobodnog trita, modernizacije,
hranjenja gladnoga svijeta i drugih izmiljotina za potrebe od
nosa s javnou, kojima su lukavo prikrivali najsmioniji udar u
povijesti svijeta na sudbine cijelih naroda i drava.
191
DEVETO POGLAVLJE
1
Anderson, Robert: American Foundations, the Green Revolution and the
CGIAR: Intentions, implementation and contingencies (Amerike zaklade, zelena
revolucija i CGIAR: namjere, provedba i nepredvieni izdaci), Simon Fraser
University, studeni 2003., na: les.man.ac.uk/government/publications/
working__papers_docs/Giobalisation/
Foundations%20papers%20Anderson.pdf The Contradktions of the Green
Revolution (Proturjeja zelene revolucije), na: www.eco.utexas.edu/facstaff/
Cleaver/cleavercontradictions.pdf. Economics and Politics of the World
Social Forum (Ekonomija i politika svjetskog drutvenog foruma), broj 35,
rujan 2003., "Globalizacija", Appendix I: Ford Foundation - A Case Study of
the Aims of Foreign Funding.
197
Stevenson, Russell i Virginia O. Locke: The Agricultural Development Council: A History, 1989., Winrock Institute for Agricultural Development, Morrilton, AR. Rockefeller Familv Archives (Arhiv obitelji Rockefeller), na: http://
archive.rockefeller.edu/collections/The Rockefeller Archive. The Green Revolution: The Miracle that never was (Zelena revolucija: udo koje se nikada nije
dogodilo), na: www.panap.net/ricecampaign/docs/greenr.pdf. Wijk, Jeroen
van: Hybrids Bredfor Superior Yields or for Control? (Hibridi stvoreni za vei urod
ili za kontrolu?), u: Biotechnology and Development Monitor, broj 19, str. 3
- 5, 1994., Nizozemska.
204
205
206
207
4
Rockefeller, John D. III.: The Second American Revolution, Harper & Row,
New York, 1973. Aduddell, Robert M. i Cain, Louis P.: Public Policy Toward 'The
Greatest Trust in the World', Business History Review, svezak LV, broj 2, ljeto
1981., Harvard College, Cambridge.
211
5
Harkin, Tom, ameriki senator (iz savezne drave Iowe): Economic
Concentration and Structural Change In the Food and Agriculture Sector",
pripremili lanovi Demokratske stranke u Senatskome odboru za poljopri
vredu, prehranu i umarstvo, 29. listopada 2004.
Spitzer, Mark: Industrial Agriculture and Corporate Power, Global Pesticide
Campaigner (Volume 13, Number 2), kolovoz 2003. www.panna.org/iacp.
El Feki, Shereen: "Growing Pains", u listu The Economist, 23. oujka 2000.
OMB Waters Down Standards on Factory-Farm Runoff, 28. svibnja 2003.
www.ombwatch.org/article/articleview/1540.
DeVore, Brian: Factory Farming's Faulty Foundation, u asopisu High Plains
Reader, 8. veljae 1999.
National Defense University: 2003 Agribusiness Group Paper.
The H u m a n e Farming Association: "Factorv Farming: The True Costs", San
Rafael, Kalifornija, 31. srpnja 2005. www.hfa.org.
PR Newswire: "Agriceuticals: The Most Important Economic Event in our
Lifetime", kae harvardski profesor dr. Ray Goldberg, 8. prosinca 1999.
Goldberg, Ray: The Genetic Revolution: Transforming our Industry, Its Institutions,
and Its Functions, Chicago, u povodu Desetog jubilarnog sastanka Meuna
rodnoga udruenja za upravljanje hranom i agrobiznisom, na Harvard
Business School (Poslovnom fakultetu Sveuilita Harvard), 26. lipnja
2000.
Carstensen, Peter C: Monopsony in Markets for Agricultural Products: A serious
problem in need of a remedy, iskaz pred Odborom za pravosue amerikoga
Senata, 30. listopada 2003., Washington, na: www.agribusinesscenter.org.
Krebs, A. V.: The Corporate Reapers: The Book of Agribusiness, Essential Books,
Washington D. C, 1992.
220
DESETO POGLAVLJE
"HRANA I MO":
Hrana je mo! Mi je koristimo u svrhu promjene ponaanja.
Neki e to, moda, nazvati mitom. Nemamo se namjere ispria
vati.
- Catherine Bertini, izvrna direktorica Programa svjetske hrane
pri Ujedinjenim narodima, biva pomonica amerikog ministra poljo
privrede, u govoru na Svjetskom sastanku na vrhu o hrani (World
Food Summit) u Ujedinjenim narodima, u studenome 1996.
221
Godina 1984. bila je godina ponovnoga izbora Ronalda Reagana za predsjednika i velike potpore biraa njegovu eko
nomskom programu "nove desnice" - privatizaciji i deregulaciji - koji su deset godina prije toga zacrtali Rockefelleri i jo
neki. Amerike agrokompanije ve su bile dostatno velike i imale
dostatno veliku mo nad politikom amerikoga Ministarstva
poljoprivrede, a time i nad svjetskim tritem hrane. Bio je to
222
225
229
2
Normile, Dennis: Rockefeller to end network after 15 years of success, 19.
studenoga 1999., na: www.genet-info.org/genet/2000/Feb/msg0000.html.
Martinez i Prat, Anna-Rosa: Genentech Preys on the Paddy Field, Grain, lipanj
1998.
Shiva, dr. Vandana: "Genetically Engineered Vitamin 'A' Rice: A Blind
Approach to Blindness Prevention", 14. veljae 2000., na: www.biotechinfo.net/blind_rice.html.
Brown, Paul: GM rice promoters 'have gone too far'", The Guardian (UK), 10.
veljae 2001.
Assisi Foundation, BIOTHAL et al: Biopiracy, TRIPS and the Patenting ofAsia's
Rice Bowl, svibanj 1998., na: www.poptel.org.uk/panap/archives/larice.htm.
Rice, IRRI, and Corporate Earnings, na: www.poptel.org.uk/panap/archives/
larice.htm.
Kirbv, Alex: 'Mirage' ofGM's golden promise, na: BBC News Online, veljaa
2004.
Kuvek, Devlin: ISAAA in Asia: Promoting corporate profits in the name of the
poor, GRAIN, listopad 2000., na: www.grain.org/publications/reports/
isaaa.htm.
O'Toole, John C. i suradnici: Rockefeller Foundation's International Program on
Rice Biotechnology, na: www.rockfound.org.
Monsanto Press Release: Scientists achieve major breakthrough in rie: data to be
shared with worldwide research community, St. Louis, 4. travnja 2000.
Nestle, dr. Marion: Genetically Engineered Golden Rice is Unlikely to Overcome
Vitamin A Deficiency, pismo uredniku, Journal of t h e American Dietetic
Association, oujak 2001., vol. 101, str. 289. - 290.
238
JEDANAESTO POGLAVLJE
245
bene proizvode, sline onima koje je prije sto godina, pod vod
stvom Rockefellerove kompanije Standard Oil, otvorio naftni
kartel. Nikada prije nastanka velikih agrokompanija poljopri
vredni proizvodi nisu drani samo proizvodima za trite, s
globalnim trinim cijenama. Poljoprivredni su usjevi oduvijek
bili lokalnog karaktera, imali su svoja lokalna trita i bili su
temeljem opstanka ljudi i sigurnosti nacionalne ekonomije.
Ameriki Plan Amstutz, uz male izmjene, postao je sr WTOova Sporazuma o poljoprivredi, tj. AoA-a, kako je postao poz
nat (skraeno od: Agreement on Agriculture, nap. prev). Cilj
toga sporazuma bio je stvoriti ono stoje krug agrobiznisa sma
trao najviim prioritetom - slobodno i integrirano svjetsko
trite za svoje proizvode. Dok im je na jeziku stalno bila "si
gurnost opskrbe hranom", uveli su pravila po kojima e se ta
sigurnost postii jedino reimom slobodne trgovine. A od toga
reima korist imaju iskljuivo velike globalne kompanije za tr
govinu itom, poput Cargilla, Bungea i ADM-a.
Godine 1992., kako sam ve spomenuo, Vlada Busha sta
rijega donijela je, ak bez ikakve javne rasprave, nevjerojatnu
uredbu, kojom su genetski modificirane biljke i namirnice pro
glaene "bitno ekvivalentnima" obinim usjevima pa im stoga
nije potrebna nikakva posebna dravna regulativa. Svjetska tr
govinska organizacija to je naelo fino ugradila u svoju uredbu
zvanu "Sanitarni i fitosanitarni sporazum" (Sanitary and Phitosanitary Agreement, srkaeno SPS). U toj uredbi stoji da se
"standardi i mjere za reguliranje hrane, koji imaju svrhu zati
titi ljude od nametnika i ivotinja, mogu potencijalno primjenji
vati kao proizvoljne zapreke trgovini", pa ih se stoga, po pravi
lima Svjetske trgovinske organizacije, mora zabraniti.
Po toj uredbi, oni zakoni neke drave koji zabranjuju uno
enje genetski modificiranih organizama u ljudski prehrambe
ni lanac, kao mjera zatite zdravlja od potencijalne opasnosti
po ljude i ivotinje, nisu poteni zakoni. To je "nepotena trgo
vinska praksa". Svjetska trgovinska organizacija donijela je i
246
lika pozornost, amerikim i multinacionalnim agrokompanijama irom otvorila vrata za promicanje stratekoga plana ge
netskoga inenjerstva Zaklade Rockefeller.
Odredbama TRIPS-a bogatim je multinacionalnim agrokemijskim kompanijama, koje imaju golema sredstva za ulaganje
u znanost i razvoj, omogueno naplaivati autorska prava na
patentirano sjeme i nekim kupcima, ak zemljama, zaprijeiti
pravo na uporabu toga sjemena. To iskljuivo pravo na patente
bilo je na snazi dvadeset godina. Po rijeima jednog znanstve
nika, po pravilima TRIPS-a i zakona o genetskim patentima,
"znanje je imovina. Ono pripada korporacijama i nije dostupno
poljoprivrednicima".
Zatieni Svjetskom trgovinskom organizacijom kao svojim
policajcem i moi amerikoga Ministarstva vanjskih poslova,
multinacionalne agrokompanije - Monsanto, Syngenta i druge
- ubrzo su poele isprobavati u kojoj mjeri mogu drugim zem
ljama nametati patentirane usjeve.
Teksaka biotehnoloka kompanija RiceTec odluila je na
praviti patent za riu basmati, koja je stoljeima glavna namir
nica u velikom dijelu Indije, Pakistana i drugih azijskih zemalja.
Godine 1998. ta je kompanija prijavila patent na svoju genetski
modificiranu riu basmati, koja se, po amerikome zakonu koji
zabranjuje oznaavanje genetski modificiranih proizvoda, le
galno prodavala kao prirodna ria. Pokazalo se da je ta kompa
nija stekla pravo na tu dragocjenu sortu rie, a to vrlo dvojbeno
stjecanje prava bilo je povjereno Meunarodnome institutu za
istraivanje rie (IRRI-u) na Filipinima, koji je osnovala Zakla
da Rockefeller.
Taj je institut, "radi sigurnosti", napravio duplikat ne
procjenjivo vrijedne zbirke riina sjemena nabavljena na Filipi
nima i uskladitila ga u banki sjemena u mjestu Fort Collins u
amerikoj saveznoj dravi Colorado. Ta je injenica pokazala da
je taj institut lagao kada je tvrdio da e to sjeme biti uskladite
no na Filipinima za potrebe filipinskih uzgajivaa rie. IRRI je,
248
dio velike odtete, a kao nadleni sud odredio je sud u St. Louisu, tj. u mjestu svoga sjedita.
Monsanto i drugi proizvoai GM sjemena zahtijevali su od
farmera da svake godine kupuju novo sjeme. Farmerima je bilo
zabranjeno ostaviti dio uroda od prethodne etve za sljedeu
sjetvu. Kompanija Monsanto unajmila je i privatne detektive
koji su pijunirali farmere da ne bi, umjesto ponovne kupnje
sjemena, koristili vlastito sjeme.
etiri velika proizvoaa GM sjemena - Monsanto, Svngenta, Dow Chemical i DuPont - bili su i ostali najvei proizvoai
kemijskih proizvoda. U oba sluaja razlog je bio isti. Svi su
proizvodili pesticide i herbicide prije negoli su se upustili u
genetsko modificiranje sjemena. Poetkom devedesetih godina
ti divovi pesticida reorganizirali su se kao kompanije za "ivot
ne znanosti". Kupili su tada postojee kompanije za proizvo
dnju sjemena, velike i male. Skovali su saveze s transporterima
i preraivaima hrane i tako postali okosnicom vertikalnog in
tegracijskog lanca globalnoga agrobiznisa.
Godine 2004. dva najvea diva - Monsanto i DuPont-Pioneer Hi-Bred - kontrolirali su veinu svjetskih privatnih agrokompanija za proizvodnju i prodaju sjemena. Te velike kompa
nije imale su strategiju koja se sastojala od tri faze. U poetku
su kupovale vee agrokompanije ili su se s njima spajale kako
bi lake stekle kontrolu nad sjemenom. Zatim su prijavile mno
tvo patenata na tehnike genetskog manipuliranja i na sorte
genetski manipulirana sjemena. Potom su od farmera zatraile
da prije kupnje njihova sjemena potpiu s njima ugovor kojim
se obvezuju da nee ostavljati vlastito sjeme za iduu sjetvu i
tako ih prisilile da svake godine kupuju njihovo patentirano
sjeme. Time je jedna jedina kompanija, u ovome sluaju Mon
santo, bez ikakvih ogranienja u obliku dravnih zakona protiv
trustova, stekla nezapamenu kontrolu nad prodajom sjemenja
u Sjedinjenim Amerikim Dravama.
255
256
257
263
264
DVANAESTO POGLAVLJE
GENETSKI ARMAGEDON:
TERMINATOR, TRAITOR I
KUKURUZ SPERMICID
"Jedan korak natrag, a onda dva naprijed"
Potkraj osamdesetih godina, uz pomo Svjetske trgovinske
organizacije kao novoga centra moi i uz punu potporu Bijele
kue, velike kompanije za proizvodnju GM sjemena nedvojbe
no su postajale zaraene mogunou preuzimanja svjetske
opskrbe hranom. Grozniavo su radile na novoj tehnologiji koja
e im omoguiti prodaju sjemena koje se nee reproducirati.
Taj novi izum nazvale su GURT-ovima, to je skraenica za
Genetic Use Restriction Technologies (Tehnologije za ogrania
vanje uporabe genetskih proizvoda).
Taj je proces ubrzo postao poznat pod nazivom sjeme "Ter
minator", po uzoru na jezovito nasilje iz hollywoodskih filmo
va Arnolda Schwarzeneggera. Jedan od predstavnika termina
tora rekao je da je taj novi izum osmiljen kako bi se "korpora
cije zatitilo od beskrupuloznih farmera", koji bi mogli dio ljeti
ne od patentirana sjemena koristiti bez plaanja pristojbe vla
sniku patenta. Nije vana injenica da je golema veina svjetskih
poljoprivrednika, farmera i seljaka previe siromana da bi sebi
mogla priutiti Monsantovu licencu za GM sjeme i plaanje
pristojbe na to sjeme, ni to da su tisuama godina koristili sjeme
ostavljeno od prethodne etve.
265
Syngenta ili nekog drugog vlasnika specifinog sjemena Traitor. Oni farmeri koji kupe sjeme od "ilegalnog" prodavaa nee
moi dobiti taj specijalni kemijski proizvod potreban za "po
kretanje" gena za otpornost u odreene biljne vrste.
Tehnologija Traitor pruila je kompaniji Monsanto i drugi
ma jedinstvenu priliku stvaranja trita potpuno ovisna o njiho
vim agrokemijskim proizvodima. Osim toga, bilo je znatno jef
tinije proizvoditi Traitor nego Terminator. Ono o emu glede
tehnologije Traitor nije uvelike pisano ni objavljivano jest
injenica da je tom tehnologijom mogue proizvesti genetski
modificirane biljke koje je potrebno "pokrenuti" da bi rasle ili
sazrele.
Tehnologiju Terminator najprije je patentiralo ameriko Mi
nistarstvo poljoprivrede, koje ju je i razvilo, u suradnji s kom
panijom Delta & Pine Land, i to u oujku 1998. Tom su tehno
logijom usavrili postupak uvoenja/ugraivanja "transgena"
ubojice koji, nakon to zrno dade urod, ne doputa klijanje
novoga zrna. Dakle, kad se sjeme Terminator posije, biljka nor
malno raste i da je normalan plod, ali je njezino zrno poslije
prve etve sterilno. U jednoj prilino nezapaenoj izjavi iz toga
vremena kompanija Delta & Pine Land priznala je kako je gla
vna svrha razvijanja te tehnologije njezino irenje medu uzgaji
vaima rie i penice u zemljama poput Indije, Pakistana i Kine.
Javna buka koja se digla zbog mogunosti da privatne mul
tinacionalne kompanije koje proizvode sjeme tehnologijom
Terminator preuzmu kontrolu nad ukupnim sjemenom dovela
je u opasnost budunost cijele "genetske revolucije". Ministri
su odravali nedjeljne propovijedi o moralnim posljedicama te
tehnologije, farmeri su organizirali prosvjede, vlade su organi
zirale javna sasluanja o novim spoznajama na podruju ge
netske tehnologije i o injenici da su uredi za patente Sjedinjenih
Amerikih Drava i drugih zemalja odluili kompanijama Mon
santo i Syngenta dati iskljuiva prava na patente za nekoliko
razliitih vrsta Terminatora.
267
1
Weintraub, Arlene: The Outcry over 'Terminator' Cenes in Food, u
asopisu Business Week, 14. srpnja 2003.
Rural Advancement Foundation International (RAFI): New Terminator Patent
Goes to Syngenta, 12. oujka 2001., na: vyww.rafi.org.
Guidetti, Geri: Seed Terminator and Mega-Merger Threaten Food and Freedom, 5.
lipnja 1998., na: www.aarkinstitute.com/98/up0606.htm.
Shapiro, Robert B.: Open Letter to the Rockefeller Foundation, listopad 1999.
na: www.monsanto.com/monsanto/gurt/default/htm.
Terminator Gene Technology Scrapped, 5. listopada 1999., na: www.abc.net.au/
science/news/stories/s56887.htm.
Steinbrecher, Ricarda A. i Moonev, Pat Roy: From Major Hallett to Biological
273
274
To je i bio cilj.
Na Europskome sastanku na vrhu zemalja G8, u lipnju 2003.,
George W. Bush dobrano je primijenio snagu svoga poloaja
predsjednika Sjedinjenih Amerikih Drava za poticanje kam
panje irenja GMO-a. Tom je prilikom iznio sljedeu optubu:
"Nai partneri iz Europe blokirali su sve nove transgene usjeve
zbog neutemeljenih, neznanstvenih strahova. To je u mnogim
afrikim zemljama dovelo do neulaganja u biotehnologiju, iz
straha da e europska trita biti zatvorena za njihove proizvo
de". Bush je time napravio pritisak na Europsku uniju da ukine
svoju zabranu sijanja GM sjemena iz 1997. Juna Afrika po
sjeduje jedno od najplodnijih tla na svijetu, s obiljem vode i
blagom klimom. Agrokompanijama poput Monsanta i Cargilla
ila je slina na usta od pomisli da bi svojim nainom indu
strijske poljoprivrede i uzgoja GM kultura mogle eksploatirati
taj potencijal. Na putu im je stajalo samo nekoliko desetaka
milijuna siromanih stanovnika Afrike.
No Afrika nije bila jedini cilj svjetskoga irenja GM sjemena
u prvim mjesecima novoga tisuljea. Monsanto, DuPont, Svngenta i druge velike kompanije za proizvodnju genetski modifi
cirana sjemena primijenile su sline oblike prisile, mita i ilegal
nih poteza kako bi svoje sjeme proirile iz Poljske u Indoneziju
i dalje. Kompanija Monsanto bila je u Indoneziji prisiljena priz
nati krivnju u procesu u kojemu je bila optuena da je jednom
viem dunosniku indonezijske Vlade dala mito u iznosu od
50.000 dolara kako bi zaobila postupak kontrole genetski
modificirana sjemena. U dokumentima suda otkriveno je da je
to mito odobreno u sjeditu Monsanta u Americi.
277
278
286
CBS News i Norfolk Genetic Information Center: A New Harvest: Farmaceutical Corn, 15. listopada 2002.
The San Diego Biotech Journal: Company of the Month: Epicyte, lipanj 2001.
The Lancet: "Clinical Trials of a W H O Birth Control Vaccine", 11. lipnja
1988.
Talwar, G. P. i suradnici: Prospects of an anti-hCG vaccine inducing antibodies of
high affinity..., u Reproductive Technology, Elsevier Science Publishers,
Amsterdam, New York, 1990., str. 231.
Svjetska zdravstvena organizacija: Challenges in Reproductive Health Research, u
Biennial Report, 1992-1993, eneva, 1994., str. 186.
Miller, James A.: "Baby-killing Vaccine: Is it Being Stealth Tested?", u HLI
Report, Bethesda, Md., lipanj/srpanj 1995.
Za trijezan prikaz javne rasprave unutar amerikih krugova vojne politike o
primjeni biolokog oruja i oruja genetskog inenjerstva: Kadley, Lt. Col.
Robert P., Ameriko ratno zrakoplovstvo: Biological Weapons for Waging
Economic Warfare i Twenty-First Century Germ Warfare, na:
www.airpower.maxwell.af.mil/airchronicles/battle/chplO.html. i ...chp9.html.
Navod Churchillove izjave iz 1925. preuzet je iz: Harris, Robert i Paxman,
Jeremv: A Higher Form ofKilling, Noondav Press, New York, 1982.
Vidi i: Sunshine: Biological Weapons and Genetical Engineering: Genetic
Engineering is Regularbj Used to Produce Lethal Bacteria, na: www. sunshineproject.org/bwintro/gebw.html.
Nugent, Helen: "Gene ars only a few vears away, say Doctors, London
Times, 26. listopada 2004.
287
POGOVOR
289
293
KAZALO
A
Aberdeen 63
Aberdeen, sveuilite 74
Abu Hraib 22
ADM, kompanija 115 129,189,217,
243, 244, 246, 290,
Adprotech, kompanija 73
Afrika 40, 185, 190,275
Agencija za meunarodni razvoj
(AID) 25, 28, 130, 135, 199, 261
Agencija za sigurnost hrane UN-a 90
Agencija za zatitu okolia (Environment Protection Agency, EPA)
82, 95, 214, 251
Agent Orange 81, 250, 251, 252, 280
Agnell, Phil 256
Agra/Industrial Biotechnology Legal
Letter 272
AgrEvo, kompanija 234
AIA, organizacija 189, 190
AID: vidi: Agencija za meunarodni
razvoj
Aker, Jane 92
Akre, Steve 92
Al Havz 31
AlMahdi 36
Al Sadr, Moktad 31
Al arifi, Sosan Ali Magid 29
Alavi 36
Allende, Salvador 119
Amazona 53
Amerika federacija farmera 185
Amerika federacija za planiranje
roditeljstva 148, 164
Amerika izvozno-uvozna banka (US
Export-Import Bank) 108
Amerika komisija za atomsku
energiju (US Atomic Energy
Commission) 141
295
B
Bagdad 17, 28
Baker, James III. 31
Balfour, Arthur 143
Banglade 108, 130
Bank of Boston, 42
Barclays, banka 42
Baruch, Bernard 173
Battlefield of the Future 285
Bayer CropScience, kompanija 258
BBSRC: vidi: Znanstveno vijee za
istraivanje biotehnologije i
biologije
Benbrook, dr. Charles 259, 260, 276
Berlin 154, 155
Bertini, Catherine 221
Between Two Ages 104
Bijela kua 46, 71, 96, 99, 116, 118,
178
bin Laden, Osama 12
Bioloko ratovanje Amerike vojske
(US Army Biological Warfare)
141
Black, Edwin 152
Blacker, dr. Carlos P. 159
Blair, Tony 10, 11, 69-72, 74-76, 78,
290
Bliski istok 190
Block, Steven 287
Blood of Nations 149
BNL, banka 30
Bolivar, Simon 184
Bolivija 56
Bordocz, dr. Suan 64
Borlaug, Norman 37, 195, 196
Bowman, Isaiah 121, 176
Bradyjev plan 46
Brandenburg 152
Brazil 10, 38, 45, 53, 56, 57, 130,
136, 178, 187-190,235,271
Bremer, Paul III. 15, 16, 17, 19, 2224. 26, 34, 36,
Brettonwoodski monetarni sustav
101, 112
Britansko Carstvo 172,175
296
C
Calgene, kompanija 95
Campos, Miguel 58
Cardenas, Lazaro 181
CARE 275
Cargill, kompanija 25, 27, 49, 55, 59,
108, 110-117, 123, 128, 129,
187-189, 197, 211, 217, 240-244,
246, 255, 277, 290,
Cargill 277
Cargill 290
Cargill 49
Cargill 55
Cargill 59
Carnegie, Andrew 145, 148-150
Carter, Jimmy 42, 96, 100, 103, 105,
186, 207, 208
Castlereagh 14
Cunningham, Jack 70
D
Danska 156
Darwin, Charles 147, 224
Davis, John H. 204,205,208,210,
216,218
de Hoz, Martinez 45
deGrassi, dr. Aaron 263
Delta & Pine Land, kompanija 266,
267, 269, 270, 272, 273
Demokratska stranka 95
Der Erbarzt 154
Descartes, Rene 224
Diatech, kompanija 74
Dolly, ovca 73, 164
Dow Chemical 10, 24, 27, 50, 87, 94,
96, 193, 194, 250-253, 255, 278,
280, 290
Dreyfus, kompanija 111
Drugi svjetski rat 37, 44, 128, 143,
171, 174-178, 182, 184, 187, 189,
193, 205, 206, 289,
Drutvo za prouavanje ljudske
biologije 160
Dravno udruenje vlasnika zemlje
(Country Landowners' Association) 77
Duke Biddle, Mary 143
Dulles, John Foster 186,187,190
DuPont, kompanija 10, 24, 60, 94,
96, 165, 189, 193, 194, 244, 249,
252, 253, 255, 274, 277, 278, 290
E
Eastern Airlines 139
Eating Well 91
Egipat 43, 53, 130, 235
Eisenhower, Dwight 139, 186, 204
Engleska 40
Englesko eugeniko drutvo (English
297
F
Fairchild, Henry 142
Fakultet za javno zdravstvo (School
of Public Health) Sveuilita
Illinois 85
FAO 257
Farben, I. G. 179, 180, 193
FDA Consumer 92
FDA: vidi: Uprava za hranu i lijekove
Fetter, Frank 157
Filipini 38, 130, 198, 235, 248, 283,
Fisher, Linda J. 96
Flaming, Peter 116
FOIA 12
Fond za tehnoloku naknadu 58
Forbes 262
Ford, Gerald 100, 124, 133, 134,
248, 290
Fort Collins 248
Fosdick, Raymond B. 155, 158
Fox, telvizijska kua 92, 93
Francuska 32, 113, 180,291
Francuska revolucija 78
Frankfurt, sveuilite u 154
Friedman, Michael A. 95
298
G
G. D. Searle, kompanija 95
Gal ton, Francis 147
Gamble, Clarence 143
Gates, Bili 290
GATT 25, 116, 176, 239-241, 243,
244
Geron Biomed, kompanija 73
Glavni ured za knjigovodstvo
(General Accounting Office) 86
GM Science Review 77
Goldberg, Ray 205-208, 210, 216,
218,219
Good Relations 74
Goodwin, Brian 224
GRAIN, 26
Grainseed, kompanija 75
Grant, Madison 153
Greenspan, Alan 103
Gregg, Allan
142,144,155
Guardian 69, 73, 275
GulfOil, kompanija 165,189
Guzzetti, Cesar 44
Gvatemala 12, 180
H
Haig, Alexander 133
Hale, Marcia 95
Hamburg 180
Hansen, dr. Michael
Harrar, George 184
Harriman, E. H. 149
Harriman, obitelj 143
Harvard, sveuilite 46, 104, 172,
193, 205, 206, 209, 216, 219
Harvard Business Review 205
Harvardski poslovni fakultet 205
Havaji 142
Hein, Mitch 280
Helsinko sveuilite 283
Hercules Powder, kompanija 193,
194
Hill, David 74
Hitler, Adolf 144, 149, 152-154, 157,
176
I
IBEC, kompanija 187, 188
IBM, kompanija 112
Indija 38, 108, 130, 141, 197, 231
Indijanci 53
Indijski porgram razvoja intenzivne
poljoprivrede (India's Intensive
Agriculture Development
Program, IADP) 203
Indonezija 32, 38, 108, 130, 235, 277
Innotech, kompanija 74
Institut Novartis za otkria u
poljoprivredi (Novartis Agricultu
re Discovery Institute) 280
Institut za psihijatriju savezne drave
New York (New York State
Psychiatric Institute) 168
Institut za razvojne studije (Institute
of Development Studies) 263
Institut za znanost i drutvo 75
Institut znanosti u drutvu (Institute
of Science in Society) 226
International Nickel 165
Intervex, kompanija 284
IPRB 230, 231
Irako-iranski rat 30
Irak 10, 11, 15-17, 21- 23, 26, 27-29,
32, 33, 36, 37, 78
IRRI
230,231,233,238,248,249
ISAAA 234, 235, 238, 253
IUD 158
J
J. R Morgan, banka 173
J. P. Morgan, mladi 143
J.E.M. Ag Supply protiv kompanija
Pioneer 249
James, dr. Clive 234
James, prof. Philip 67, 68, 70, 71
Japan 32, 99, 101, 103, 104, 114,
244
Jenkins, Kate 251
John D. Rockefeller, st. 145
John Innes Centre Sainsbury
Laboratory, institut 76
John, dr. Brian 77
Johnson, Lyndon B. 11, 186
Jordan, David Starr 149
Jornal de Brasilia
Jornal do Brasil
JP Morgan-Chase Manhattan, banka
49
Jugoistona Azija 190
Juna Afrika 38,276
Juna Amerika 40, 45, 125, 136, 231
Juni Vijetnam 118
K
Kadlec, Robert P. 285
Kaiser Wilhelm, Institut (KWG)
152, 154, 155
Kallmann, Franz J. 156, 167, 168
Kamboda 118
Kanada 38, 90, 91, 181, 244, 253,
Kanadsko zdravstvo (Health Canada)
90
Kanarski otoci 180
Kantor, Mickey 95, 243, 245
Katolika crkva 124, 125, 284, 292
299
300
L
Lachmann, prof. Peter 73
Lamont, Thomas 173
Last Trumpet Newsletter 290
Latinska Amerika 136, 178, 179,
181, 182, 185, 190, 195,241
Laviec, Jean Pierre 111
Lenjin 272
Leontief, Wassily 205, 206, 208, 218
Life 174
Lincoln, Abraham 218
Loftusjohn 182
Loma Senes 60
London 33, 43
Los Bahos 198
Lue, Henry 174
Lufhvafe 179
Lula, brazilski predsjednik 59
Lysol 251
M
Maarska 68
Magdalena, rijeka 184
Malavi 275
Malezija 235
Malthus 147, 157
Mann, Robert 226
Manning, Paul 180
MaoCeTung 124, 157
Marake 240
Maroko 240
Maryanski, James 88
Mason, Max 223, 225
McCarthy 159
McClintock, John 180
McGovern, George 110, 115
McHale, James 110
Meacher, Michael 10, 78
Meunarodna federacija za planiranje
roditeljstva (IPPF) 135, 160, 164,
165
Meunarodna sjemenska federacija
273
N
Nacionalna akademija znanosti,
amerika 158
Nacionalni institut za zdravstvo
(National Institute of Health,
NIH) 82
301
O
O'Neill, Edward 185
Oaxaca 281
Observer 75
302
P
RL. 480 106, 117-119, 186,
Pakistan 130
Panama 179
Paragvaj 56
Pariki klub 31, 32
Pariz 151
Pariz, Ured Zaklade Rockefeller u
153
Parkins, Keith 251
Pax Americana 172
Pax Britanka 172
Pearce, William 112, 113, 116, 128,
129
PearlHarbor 171, 174, 184
Pengue, Walter 54
Pentagon 12, 15, 16, 182, 217, 250,
284, 286, 287
Peron, Juan Domingo 44
Peru 178
Phelps, Williard 269, 270
Pinochet, Augusto 43, 119
Pioneer Hi-Bred 189, 202, 217250,
255
Plan Amstutz 243, 246
Q
QUAD 244
Quantum, fond 50
Quayle, Dan 81
R
rBGH 84, 85, 86, 87, 89, 90, 91, 92,
93,95
RCA, kompanija 165
Reagan, Ronald 11, 30, 79, 80, 95,
96, 208, 210, 211, 222, 228, 240
303
S
Sainsbury, lord 73, 76, 77
San Diego 279
Sanger, Margaret 147, 148, 149,
155, 159, 164
Santiago del Estero 55
Saunders, Walter B. 113
Savezna komisija za trgovinu (Federal
Trade Commission, FTC) 209
Savezni institut za tehnologiju,
vicarski 235
Savjetodavna skupina za meunarod
no istraivanje poljoprivrede
(Consultative Group of Interna
tional Agricultural Research,
CGIAR) 232
Savjetodavni odbor za meunarodni
razvoj (International Development Advisory Board) 181
Schiff, Jacob 173
Schockley, William 162
Schwarzenegger, Arnold 265
Scowcroft, Brent 30, 134, 136, 139
Seaboard Corp., 51
Seed of Doubt 260
Seedquest 28
Sementes Agroceres, kompanija 188
Shapiro, Robert B. 268m 269
Shell, kompanija 189
Shiva, dr. Vandana 235, 236
Sinclair, Upton 209
Sirija 22
Skupina za predstavljanje tehnologije
(Technology Presentation Group)
70
Skupina za studije o ratu i miru 171,
172, 175-178
Sluba za istraivanje poljoprivrede
(Agricultural Research Service,
ARS) 272
Smith,J. W. 116
304
ababi 36
kotska 63, 71
panjolska 38
vicarska 180
T
Tajland 130,235
Taylor, James 142
Taylor, Michael R. 87, 88
Teksako sveuilite A&M 27
Tenerife 180
Thatcher, Margaret 46, 79, 208
The Business Journal 27, 28
The Economist 214
The Future of Human Hereditry: An
Introduction to Eugenics in Modem
Society 163
Thejungle 209
The Lancet 72-74, 237, 284
The Passing of the Great Race 153
The Pivot of Civilization 149
The Second American Revolution 208
Tigris 22
Time 109, 174
Tora Bora 12
Trei Reich 68, 154, 223
Trilateralna komisija 103, 104, 105
TRIPS 232, 245, 247, 248
Truman, Harry S. 180, 181, 185
Turner, Ted 290
Turska 130
Twain, Mark 263
Tyson, korporacija 217
U
Udruga potroaa (Consumers
Union) 92
Udruenje lijenika i veterinara,
kanadsko 90
Udruenje za dragovoljnu kirurku
kontracepciju 135
Udruenje za zemlju (Soil Association) 258
Ujedinjeni narodi (UN) 24, 75, 106,
110, 119, 176, 182, 183,221,289
UNESCO 143
V
Vance, Cyrus 186, 187
Velika Britanija 11, 24, 43, 46, 70,
71,74, 77, 114, 131, 179, 180
Veneman, Ann 29, 30, 95
Venezuela 45, 178, 184, 189, 190,
291
Versajski sporazum 171
Videla, general 43
Vijea za istraivanje drutvenih
znanosti (Social Science Research
Countil) 146
Vijee sigurnosti UN-a 36
Vijee za inozemne odnose (Council
on Foreign Relations, CFR) 102,
103, 121, 133, 171, 172, 174,
176, 177, 186
Vijee za nacionalnu sigurnost
(National Securitv Council) 13,
134, 282
Vijee za razvoj poljoprivrede
(Agricultural Development
Council) 142, 195, 198, 199
Vijee za trino natjecanje (Council
on Competitiveness) 81
305
W
Wagner, dr. Gerhard 149
Wall Street 71, 115, 172, 186
Vvallace, Henry A. 183,202
Wal-Mart 217
Wambugu, dr. Florence 261, 262
Warburg, Paul 173
Watergate 124
Watson, Jack 96
Weaver, Warren 223, 224, 225
Webb-Pomereneov zakon 173
Weimarska Republika 47
Williams, Albert 112
Williamsburg 158
Williamsova komisija 114
Williams-Pearceovo izvjee 113
Wilson, kompanija 209
Wilson, Woodrow 173, 176
Winrock International, kompanija
243
World Wide Wheat Company
(WWWC) 27
W T 0 28
WWWC 28
Y
Yale, sveuilite 172
Yom-kipurski rat 12
Yungas, pokrajina 61
Z
Zajednika (europska) poljoprivredna
politika (CAP) 113, 117,242
306