„Auschwitz se ponavlja svaki put kada netko pogleda klaonicu i pomisli: „To su samo životinje.” Theodor Adorno
Tibor Kovačić i Franjo Pavlović 4.F
Industrija masovnog uzgoja privrednih životinja – poznati svima… … najveći proizvođači mesa … među najvećim zagađivačima prirode Odvija se na brojnim industrijskim farmama (vlasništvo multinacionalnih korporacija) Djelatnost koju karakteriziraju: 1. Stvaranje životinja 2. Uzgoj životinja 3. Ubijanje životinja Svrha – ljudska prehrana Kako do maksimalne zarade? PRATI FORMULU! – kutak za najmlađe industrijalce • Maksimum jedinki + minimum prostora, vremena i zaposlenih = profit Primjena znanstveno – tehnoloških manipulacija • Razmnožavanje životinja do neviđenih razmjera • Profit mesne industrije (krave, kokoši i svinje i dr.) Što to znači za životinje? • Izolacija, neprirodno okruženje = patnja životinja! Što to znači za čovjeka? Etički problemi Ekonomski problemi Ekološki problemi Biološki problemi Zdravstveni problemi Etički argumenti Prvi argument • Neopravdanost ubijanja životinja radi zadovoljena ljudskih prehrambenih želja Odnosi se i na mala obiteljska gospodarstva, ne samo na industriju uzgoja životinja Drugi argument • Usmjeren izravno na industriju masovnog uzgoja – okrutno postupanje sa životinjama (cijeli život su u patnji) • Najveći dio svjetske proizvodnje mesa i mlijeka od životinja koje su cijeli život zatvorene i nepokretne (ne zadovoljavaju svoje prirodne nagone) • Telad – najgori uvjeti Odvojena prerano od majke Stavljena u preuske pregrade Ne daje im se voda itd. Ekonomski argumenti protiv industrije masovnog uzgoja i multinacionalnih korporacija negativne posljedice za lokalne poljoprivrednike, srednja i mala seoska gospodarstva niske cijene industrijskog mesa neisplativa lokalna proizvodnja
drugi dio ekonomskog argumenta temelji se na kršenju prava potrošača
patnje životinja se pomno i uspješno prekrivaju od javnosti pomoću reklamnih sadržaja (dočaran je samo ukusan gotov proizvod) Biološki argumenti industrija masovnog uzgoja ima negativne učinke na bioraznolikost i gensku raznovrsnost životinja 1. gubi se genska raznolikost lokalnih pasmina goveda, svinja, peradi te se one homogeniziraju u manji broj podvrsta koje su sposobne za najveći ekonomski prinos 2. izumiranje rijetkih podvrsta (ljama, deva) jer se u njihovu industrijsku uzgoju ne prepoznaje ekonomska vrijednost 3. vrste koje su nositelji najvećih zarada (krave, kokoši i svinje), pomoću znanstveno-tehnoloških manipulacija razmnožavaju se do neviđenih razmjera smanjena genska različitost, smanjena otpornost na bolesti Ekološki argumenti masovni industrijski uzgoj životinja vodeća je grana industrije s negativnim učincima u prirodi 40 % svjetske proizvodnje žitarica odlazi na prehranu životinja, godišnje pojedu više žitarica od stanovništva svih nerazvijenih zemalja širenje poljoprivrednih površina uništavanje i krčenje šuma prevelika potrošnja vode koja se koristi za opskrbu poljoprivrednih površina na kojima se uzgajaju žitarice za prehranu životinja zbog intenzivnog uzgoja dolazi do stvaranja goleme mase fekalnog otpada koji dovodi do onečišćenja tla i voda Zdravstveni argumenti Argumenti upitne zdravstvene ispravnosti mesnih proizvoda dobivenih industrijom masovnog uzgoja i problematične nutritivne uravnoteženosti takve mesne prehrane • Kvalitativni i kvantitativni dio Kvantitativni • Prekomjerna konzumacija proizvoda – premašivanje stvarne potrebe tijela za proteinima • Problem pretilosti, raznih bolesti vezanih uz višak masnoća itd. Kvalitativni • Kvaliteta proizvoda (upitna za ljudsko zdravlje) • Važnost zarade = masovan uzgoj postiže se raznim metodama Ubrizgavanje hormona (ubrzanje rasta životinja), davanje antibiotika (kako se ne bi razboljele) Opravdavate li ubijanje životinja radi ispunjavanja čovjekovih prehrambenih želja? Biste li napustili mesnu prehranu kada bi vam bila dostupna alternativa u obliku sintetski Pitanja za dobivenog mesa?
raspravu Jednog dana unučad će nas pitati: „Gdje ste bili
tijekom holokausta životinja? Što ste učinili protiv tih užasnih zločina?” Nećemo im moći i drugi put ponuditi istu izliku – „da nismo znali”. (Helmut Kaplan, suvremeni austrijski filozof) Hvala Vam na pažnji!