OBITELJSKI ZAKON

FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

OBITELJSKI ZAKON
FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
PRVI DIO
I. TEMELJNE ODREDBE
lanak 1.
Ovim se zakonom ureuju obitelj, brak i pravni odnosi u braku, odnosi roditelja i djece,
posvojenje, skrbnitvo, pravni uinci izvanbrane zajednice ene i mukarca, prava i dunosti lanova
obitelji u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), te postupci mjerodavnih organa u
svezi s branim i obiteljskim odnosima i skrbnitvom.
lanak 2.
(1) Obitelj u smislu ovog zakona je ivotna zajednica roditelja i djece i drugih krvnih srodnika,
srodnika po tazbini, posvojitelja i posvojeta i osoba iz izvanbrane zajednice ako ive u zajednikom
domainstvu.
(2) Ureenje odnosa u obitelji se zasniva na:
a) zatiti privatnosti obiteljskog ivota,
b) ravnopravnosti, meusobnom pomaganju i potovanju lanova obitelji,
c) obvezi roditelja da osiguraju zatitu interesa i dobrobiti djeteta i njihovoj odgovornosti u
podizanju,odgoju i obrazovanju djeteta,
d) obvezi drave da osigura zatitu obitelji i djeteta,
e) pruanju skrbnike zatite djeci bez roditeljske skrbi i odraslim osobama koje nisu sposobne
same skrbiti o sebi, svojim pravima, interesima i imovini.
lanak 3.
Izvanbrana zajednica u smislu ovog zakona je zajednica ivota ene i mukarca koji nisu u
braku ili izvanbranoj zajednici s drugom osobom, koja traje najmanje tri godine ili krae ako je u njoj
roeno zajedniko dijete.
lanak 4.
(1) U obitelji je zabranjeno nasilniko ponaanje branog partnera i bilo kojeg drugog lana
obitelji.
(2) Pod nasilnikim ponaanjem podrazumijeva se svako naruavanje fizikog ili psihikog
integriteta u smislu lanka 4. Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini.
lanak 5.
(1) Za pruanje strune pomoi i zatite prava i interesa djeteta i ostalih lanova obitelji, za
rjeavanje sporova izmeu lanova obitelji, kao i u svim sluajevima poremeenih obiteljskih odnosa
mjerodavan je centar za socijalni rad , kao organ skrbnitva, sud i osoba ovlatena za posredovanje.
(2) U kantonima i opinama u kojima nije osnovan centar za socijalni rad, poslove iz stavka 1.
ovog lanka i druge poslove skrbnitva odreene ovim zakonom vri opinska sluba kojoj je povjereno
vrenje tih poslova.
(3) U sluaju da se osim povrede prava radi i o krenju ljudskih prava i temeljnih sloboda
lanova obitelji i posebno najboljih interesa djeteta, pravne i fizike osobe iz stavka 1. ovog lanka
prijavit e to Instituciji ombudsmana Federacije Bosne i Hercegovine i zatraiti njezino sudjelovanje u
postupku ukoliko se krenje uobiajenom procedurom ne moe rijeiti.

(4) Pravne i fizike osobe iz stavka 1. ovog lanka dune su meusobno suraivati.

DRUGI DIO
II. B R A K
1. Pojam braka
lanak 6.
Brak je zakonom ureena zajednica ivota ene i mukarca.
2. Uvjeti za postojanje braka
lanak 7.
(1) Brak sklapaju suglasnom izjavom ena i mukarac pred matiarom.
(2) Matiar je dravni slubenik.
(3) Brani partneri mogu nakon sklopljenog braka pred matiarom sklopiti brak i pred vjerskim
slubenikom.
lanak 8.
(1) Za postojanje braka potrebno je:
a) da su budui brani partneri razliitog spola,
b) da su budui brani partneri izjavili pristanak za sklapanje braka,
c) da je pristanak izjavljen pred matiarom.
(2) Ako pri sklapanju braka nije bio ispunjen neki od uvjeta iz stavka 1. ovog lanka, ne nastaju
pravni uinci braka.

lanak 9.
Pravo na tubu za utvrivanje da li brak postoji ili ne postoji pripada svakoj osobi koja za to ima
pravni interes, kao i organu skrbnitva.
3. Uvjeti za punovanost braka
lanak 10.
Brak ne moe sklopiti osoba koja je ve u braku.
lanak 11.
(1) Brak ne moe sklopiti osoba kojoj je oduzeta poslovna sposobnost ili koja je nesposobna za
rasuivanje.
(2) Iznimno, sud moe u izvanparninom postupku dozvoliti sklapanje braka osobi koja je
nesposobna za rasuivanje ako utvrdi da je ona sposobna shvatiti znaenje braka i obveza koje iz njega
proizlaze, te da je brak oito u njezinome interesu.
lanak 12.

(1) Brak se ne moe sklopiti izmeu krvnih srodnika u ravnoj i pobonoj crti do etvrtog stupnja
ukljuivo.
(2) Odredba iz stavka 1. ovog lanka primjenjuje se i na odnos nastao potpunim posvojenjem.
lanak 13.
Brak ne mogu sklopiti posvojitelj i njegovo posvoje u sluaju nepotpunog posvojenja.
lanak 14.
(1) Brak se ne moe sklopiti izmeu: svekra i snahe, zeta i punice , ouha i pastorke i maehe i
pastorka, bez obzira da li je prestao brak ijim je sklapanjem nastalo ovo srodstvo.
(2) Iznimno, sud moe u izvanparninom postupku dozvoliti sklapanje braka srodnicima iz
stavka 1. ovog lanka ako utvrdi da postoje opravdani razlozi.
lanak 15.
(1) Brak ne moe sklopiti osoba koja nije navrila 18 godina ivota.
(2) Iznimno, sud moe u izvanparninom postupku dozvoliti sklapanje braka osobi koja je
navrila 16 godina ivota ako utvrdi da postoje opravdani razlozi, da je ta osoba tjelesno i duevno
sposobna za vrenje prava i dunosti koje proizlaze iz braka i da je brak u njezinom interesu.
lanak 16.
(1) Brak nije valjan ako je na njegovo sklapanje brani partner pristao u strahu izazvanom
ozbiljnom prijetnjom ili u zabludi o osobnosti drugog branog partnera ili o njegovoj bitnoj osobini.
(2) Zabluda o osobnosti branog partnera postoji kad je brani partner mislio da sklapa brak s
jednom osobom, a sklopio ga je s drugom osobom.
(3) Zabluda o bitnoj osobini branog partnera postoji kad se radi o osobini, odnosno okolnosti
koja bi drugog branog partnera odvratila od sklapanja braka da je za nju znao, a naroito u sluaju
krajnje opasne ili teke bolesti, trajne i neizljeive spolne nemoi, trudnoe ene s drugim mukarcem i
ranije osude zbog kaznenog djela uinjenog protiv dostojanstva osobe i morala.
4. Postupak sklapanja braka
lanak 17.
(1) Osobe koje namjeravaju sklopiti brak osobno podnose prijavu matiaru u opini u kojoj ele
sklopiti brak.
(2) Uz prijavu iz stavka 1. ovog lanka se prilau izvodi iz matine knjige roenih, a kada je to
potrebno i druge isprave.
lanak 18.
(1) Matiar e, na temelju izjava osoba koje ele stupiti u brak, a po potrebi i na drugi nain,
provjeriti jesu li ispunjeni uvjeti za postojanje i punovanost braka.
(2) Ako utvrdi da nije ispunjen jedan od uvjeta iz stavka 1. ovog lanka, matiar e usmeno
saopiti osobama koje ele sklopiti brak da ga ne mogu sklopiti i o tome sainiti slubenu zabiljeku.
(3) Osobe koje ele sklopiti brak mogu u roku od osam dana od dana saopenja iz stavka 2.
ovog lanka podnijeti zahtjev opinskoj slubi mjerodavnoj za poslove ope uprave, koja je duna
zahtjev odmah razmotriti i donijeti rjeenje.

lanak 19.
(1) Matiar u dogovoru s buduim branim partnerima odreuje rok za sklapanje braka, koji ne
moe biti prije od 30 dana od dana prijavljivanja.
(2) Iznimno, kada za to postoje opravdani razlozi, matiar moe odobriti sklapanje braka prije
isteka roka iz stavka 1. ovog lanka.

lanak 20.
(1) Matiar e preporuiti buduim branim partnerima da se, do dana sklapanja braka,
uzajamno izvijeste o stanju zdravlja, da posjete obiteljsko savjetovalite i upoznaju se sa strunim
miljenjem i uvjetima za razvoj skladnih branih i obiteljskih odnosa, kao i da posjete ustanove u oblasti
zdravstva radi upoznavanja s mogunostima i prednostima planiranja obitelji.
(2) Matiar e budue brane partnere upoznati s mogunou ureenja imovinskih odnosa iz
lanka 258.ovog zakona.
(3) Matiar e budue brane partnere upoznati s mogunou sporazumijevanja o prezimenu iz
lanka 31. ovog zakona i uzet e njihove izjave o prezimenu.
lanak 21.
Ako na dan odreen za sklapanje braka ne dou jedan ili oba budua brana partnera, a izostanak
ne opravdaju, smatrat e se da je prijava namjere za sklapanje braka povuena.
lanak 22.
(1) Sklapanje braka vri se na svean nain u posebno odreenoj opinskoj prostoriji.
(2) Na zahtjev buduih branih partnera matiar moe odobriti da se brak sklopi na drugom
mjestu, ukoliko za to postoje opravdani razlozi.
(3) Sklapanje braka se moe odobriti izvan prostorije iz stavka 1. ovog lanka i ako ne postoje
opravdani razlozi, u kom su sluaju budui brani partneri duni platiti naknadu, iju e visinu odrediti
mjerodavni opinski organ uprave.
lanak 23.
Brak sklapaju brani partneri u nazonosti matiara i dva svjedoka.
lanak 24.
(1) U naroito opravdanim sluajevima, mjerodavni opinski organ uprave moe rjeenjem
dozvoliti da se brak sklopi ako je nazoan samo jedan budui brani partner i opunomoenik drugog.
(2) U punomoi, koja mora biti ovjerena od strane suda ili javnog biljenika, moraju biti tono
navedeni osobni podaci davatelja punomoi, opunomoenika i osobe s kojom davatelj punomoi eli
sklopiti brak i datum izdavanja punomoi.
(3) Punomo iz stavka 2. ovog lanka vai 60 dana od dana ovjere.
lanak 25.
Svjedok pri sklapanju braka moe biti svaka punoljetna osoba koja ima poslovnu sposobnost.

lanak 26.
Sklapanje braka poinje izvjeem matiara da su nazoni budui brani partneri i da je na
temelju njihovih izjava, izjava svjedoka i isprava utvreno da su ispunjeni uvjeti za postojanje i
punovanost braka.
lanak 27.
(1) Nakon to utvrdi da na njegovo izvjee nema prigovora, matiar e upoznati budue brane
partnere s njihovim pravima i dunostima i znaajem braka.
(2) Matiar e poslije toga upitati pojedinano svakog od buduih branih partnera da li pristaje
da meusobno sklope brak.
lanak 28.
(1) Brak je sklopljen kada budui brani partneri izjave svoj pristanak.
(2) Nakon pristanka matiar objavljuje da je brak sklopljen.
(3) Matiar upisuje u matinu knjigu vjenanih sklopljeni brak i izjave o prezimenu uzete
sukladno stavku 3. lanka 20. ovog zakona.
(4) Nakon to se brani partneri, svjedoci i matiar potpiu u matinu knjigu vjenanih matiar
branim partnerima odmah izdaje izvod iz matine knjige vjenanih.
lanak 29.
Brani partneri koji ele, nakon sklopljenog braka pred matiarom, sklopiti brak i pred vjerskim
slubenikom, duni su mu predati izvod iz matine knjige vjenanih.
5. Osobna prava i dunosti branih partnera
lanak 30.
(1) Brani partneri su ravnopravni u braku.
(2) Brani partneri su duni jedan drugome biti vjerni, uzajamno se potovati i pomagati.
(3) Brani partneri sporazumno odreuju mjesto stanovanja.
(4) Brani partneri sporazumno i ravnopravno odluuju o raanju i podizanju djece, o ureenju
meusobnih odnosa i obavljanju poslova u branoj, odnosno obiteljskoj zajednici.
lanak 31.
Budui brani partneri se mogu sporazumjeti da e nakon sklapanja braka:
a) svaki brani partner zadrati svoje prezime,
b) kao zajedniko prezime uzeti prezime jednoga od njih,
c) kao zajedniko uzeti prezimena oba brana partnera, o ijem e se redoslijedu sporazumjeti,
d) svaki od njih ili samo jedan brani partner svom prezimenu dodati prezime drugog branog
partnera,
e) svaki od njih ili samo jedan brani partner prezimenu branog partnera dodati svoje prezime.
6. Prestanak braka
lanak 32.

(1) Brak prestaje smru branog partnera, proglaenjem nestalog branog partnera umrlim,
ponitajem i razvodom braka.
(2) Ako je nestali brani partner proglaen umrlim, brak prestaje danom koji je u pravomonoj
odluci suda utvren kao dan njegove smrti.
(3) Brak prestaje ponitajem i razvodom kad presuda suda o ponitaju, odnosno razvodu braka
postane pravomona.
lanak 33.
(1) U sluaju ponitaja ili razvoda braka svaki od branih partnera moe zadrati prezime koje je
imao u vrijeme prestanka braka.
(2) Za zadravanje prezimena u sluaju ponitaja braka nuan je pristanak branog partnera koji nije
odgovoran za ponitaj.
7. Ponitaj braka
lanak 34.
Brak e se ponititi ako se utvrdi da prigodom njegovog sklapanja nije postojao jedan od uvjeta
za punovanost braka predvienih u l. od 10. do 16. ovog zakona.
lanak 35.
Brak e se ponititi ako nije sklopljen u cilju voenja zajednice ivota.
lanak 36.
(1) Pravo na tubu za ponitaj braka iz razloga navedenih u l. 10. i 35. ovog zakona pripada
branim partnerima, svakoj osobi koja ima pravni interes da brak bude poniten i organu skrbnitva.
(2) Sud nee ponititi novi brak koji je sklopljen za vrijeme trajanja ranijeg braka jednog od
branih partnera, ako je raniji brak prestao prije zakljuenja glavne rasprave.
lanak 37.
(1) Pravo na tubu za ponitaj braka za vrijeme dok traje razlog iz lanka 11. ovog zakona
pripada branim partnerima i organu skrbnitva.
(2) Nakon prestanka razloga iz lanka 11. ovog zakona pravo na tubu za ponitaj braka pripada
samo branom partneru kojemu je vraena poslovna sposobnost, odnosno koji je bio nesposoban za
rasuivanje.
(3) Tuba iz stavka 2. ovog lanka se moe podnijeti u roku od jedne godine od prestanka
nesposobnosti za rasuivanje, odnosno u roku od jedne godine od pravomonosti odluke o vraanju
poslovne sposobnosti.
lanak 38.
Pravo na tubu za ponitaj braka u sluajevima iz l. 12. i 13. ovog zakona pripada branim
partnerima i organu skrbnitva.
lanak 39.
(1) Pravo na tubu za ponitaj braka koga je bez dozvole suda sklopila osoba koja nije navrila
18 godina ivota pripada organu skrbnitva, malodobnom branom partneru i njegovim roditeljima.

(2) Sud moe odbiti zahtjev za ponitaj braka ako su u vrijeme sklapanja braka postojali ili su
naknadno nastali opravdani razlozi zbog kojih je mogao dozvoliti sklapanje ovog braka prije punoljetnosti
branog partnera.
(3) Brak se ne moe ponititi nakon to je malodobni brani partner navrio 18 godina ivota, ali
brani partner koji je postao punoljetan moe podnijeti tubu za ponitaj braka u roku od jedne godine od
punoljetnosti.
lanak 40.
(1) Ponitaj braka sklopljenog u strahu izazvanom ozbiljnom prijetnjom moe traiti samo brani
partner koji je pod utjecajem prijetnje sklopio brak. Tuba se moe podnijeti u roku od jedne godine od
dana kada je opasnost od izvrenja prijetnje prestala, a brani partneri su za to vrijeme ivjeli zajedno.
(2) Ponitaj braka sklopljenog u zabludi moe traiti samo brani partner koji je u zabludi pristao
na brak. Tuba se moe podnijeti u roku od jedne godine od dana saznanja za zabludu, a brani partneri
su za to vrijeme ivjeli zajedno.
(3) Ponitaj braka zbog spoznaje o zaraznim bolestima moe traiti brani drug kome su zatajene
injenice o zdravstvenom stanju drugog branog druga
.
(4) Ponitaj braka moe pokrenuti brani drug zbog tekih i neizljeivih psihikih poremeaja
drugog branog druga.
(5) Ponitaj braka moe pokrenuti brani drug protiv drugog branog druga koji je preutio vee
obveze steene prije braka iz lanka 261. ovog Zakona.

8. Razvod braka
lanak 41.
Brani partner moe traiti razvod braka ako su brani odnosi teko i trajno poremeeni.
lanak 42.
Razvod braka se moe zahtijevati tubom ili zahtjevom za sporazumni razvod braka.
lanak 43.
Mu nema pravo na tubu za razvod braka za vrijeme trudnoe ene ili dok njihovo dijete ne
navri tri godine ivota.
lanak 44.
(1) Sud e razvesti brak po zahtjevu za sporazumni razvod braka:
a) ako je od sklapanja braka proteklo najmanje est mjeseci,
b) ako postoji sporazum branih partnera, sklopljen u postupku posredovanja, o:
ostvarivanju roditeljske skrbi, uzdravanju djeteta, uvjetima i nainu odravanja osobnih odnosa
i neposrednih kontakata djeteta s roditeljem koji ne ostvaruje roditeljsku skrb i uzdravanju
branog partnera.
(2) Sud e odbiti zahtjev za sporazumni razvod braka ako sporazum koji se tie djeteta nije u
djetetovom interesu.
9. Posredovanje
lanak 45.

(1) Prije pokretanja postupka za razvod braka, brani partner ili oba brana partnera koji imaju
djecu nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb duni su podnijeti zahtjev za posredovanje fizikoj i pravnoj
osobi ovlatenoj za posredovanje.
(2) Federalni ministar rada i socijalne politike u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog
zakona propisat e uvjete koje mora ispuniti osoba iz stavka 1. ovog lanka. Izbor osoba koje ispunjavaju
uvjete izvrit e federalni ministar rada i socijalne politike na temelju javnog poziva objavljenog u
dnevnom tisku. Popis izabranih osoba dostavit e Federalnom ministarstvu pravde.
(3) Zahtjev za posredovanje mogu podnijeti i brani partneri koji nemaju djecu nad kojom
ostvaruju roditeljsku skrb.
(4) Brani partner nije duan podnijeti zahtjev za posredovanje ako je boravite drugog branog
partnera nepoznato najmanje est mjeseci i ako je branom partneru oduzeta poslovna sposobnost.
lanak 46.
(1) Zahtjev za posredovanje podnosi se ovlatenoj osobi na ijem podruju podnositelj zahtjeva
ima prebivalite, odnosno boravite, ili na ijem su podruju brani partneri imali posljednje zajedniko
prebivalite.
(2) Iznimno, brani partneri mogu podnijeti zahtjev za posredovanje ovlatenoj osobi izvan
mjesta svoga prebivalita, odnosno boravita.
lanak 47.
(1) Osoba ovlatena za posredovanje duna je u roku od osam dana od podnoenja zahtjeva
pokrenuti postupak posredovanja i pozvati oba brana partnera da osobno pristupe i sudjeluju u ovom
postupku.
(2) Opunomoenici ne mogu zastupati brane partnere, niti mogu nazoiti u postupku
posredovanja.
lanak 48.
(1) U postupku posredovanja ovlatena osoba e nastojati ukloniti uzroke koji su doveli do
poremeaja branih odnosa i izmiriti brane partnere. Po potrebi preporuit e im da se obrate
savjetovalitima ili drugim ustanovama koje im mogu dati potreban savjet.
(2) Ovlatena osoba upoznat e brane partnere s posljedicama razvoda braka, a posebice s onim
koje se odnose na djecu.
lanak 49.
(1) Ako se oba brana partnera, uredno pozvana, ne odazovu na poziv da sudjeluju u postupku
posredovanja, a ne opravdaju svoj izostanak, postupak e se obustaviti.
(2) Iznimno, postupak se nee obustaviti u sluaju izostanka branog partnera koji se nasilniki
ponaa prema drugom branom partneru.
(3) Ako nakon obustave postupka iz stavka 1. ovog lanka bude podnesena tuba ili zahtjev za
sporazumni razvod braka, sud e taj podnesak odbaciti.
lanak 50.
(1) Ako se u postupku posredovanja brani partneri ne izmire, ovlatena osoba nastojat e da se
oni sporazumiju o tome s kime e ivjeti njihovo malodobno dijete ili dijete nad kojim se ostvaruje
roditeljska skrb nakon punoljetstva, o njegovim osobnim odnosima s roditeljem s kojim nee ivjeti, o
njegovom uzdravanju i o ostalim sadrajima roditeljske skrbi.

(2) Ako brani partneri ne postignu sporazum iz stavka 1. ovoga lanka, ili postignuti sporazum
ne odgovara interesima djeteta, organ skrbnitva e na zahtjev ovlatene osobe ili po slubenoj dunosti
odluiti o pitanjima iz stavka 1. ovoga lanka.
(3) Odluka iz stavka 2. ovoga lanka vai do pravomonosti odluke o razvodu braka.
(4) alba protiv odluke iz stavka 2. ovoga lanka ne odlae njezino izvrenje.
lanak 51.
(1) O postupku posredovanju ovlatena osoba e sastaviti zapisnik.
(2) Ovlatena osoba je duna u roku od dva mjeseca okonati postupak posredovanja.
(3) U naroito opravdanim sluajevima rok iz stavka 2. ovog lanka se moe produljiti za jedan
mjesec.
(4) Federalni ministar rada i socijalne politike u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog
zakona propisat e osnovne elemente koje mora sadravati struno miljenje u postupku posredovanja.
lanak 52.
Ako se tuba ili zahtjev za sporazumni razvod braka podnese prije okonanja postupka
posredovanja, sud e taj podnesak odbaciti.

TREI DIO
III. O D N O S I R O D I T E LJ A I D J E C E
A. MATERINSTVO I OINSTVO
1. Pojam materinstva
lanak 53.
Djetetova majka je ena koja ga je rodila.
lanak 54.
(1) Ocem djeteta roenog u braku ili periodu do 300 dana od prestanka braka smatra se mu
majke djeteta.
(2) Ako je dijete roeno u kasnijem braku majke, ali prije isteka 300 dana od prestanka njezinog
prethodnog braka, ocem e se smatrati mu majke iz kasnijeg braka.

lanak 55.
Ako se materinstvo ili oinstvo djeteta ne moe utvrditi na nain normiran u lanku 53. i stavku
1. lanka 54. ovog zakona, utvruju se priznanjem roditelja ili sudskom odlukom.
2. Priznanje materinstva i oinstva
lanak 56.

10

(1) Materinstvo i oinstvo se moe priznati pred matiarom, organom skrbnitva, sudom ili
javnim biljenikom.
(2) Primjerak zapisnika o priznanju se bez odlaganja dostavlja matiaru mjerodavnom za upis
djeteta u matinu knjigu roenih.
(3) Materinstvo i oinstvo se moe priznati i u oporuci.
lanak 57.
Materinstvo i oinstvo djeteta moe priznati i malodobna osoba koja je navrila 16 godina i
osoba kojoj je ograniena poslovna sposobnost, ako su sposobne shvatiti znaenje izjave o priznanju.
lanak 58.
Materinstvo i oinstvo se moe priznati
potomstvo.

poslije smrti djeteta samo ako je dijete ostavilo

lanak 59.
Priznanje materinstva i oinstva je neopozivo.
lanak 60.
(1) Za upis priznanja materinstva u matinu knjigu roenih potrebna je prethodna suglasnost
organa skrbnitva mjerodavnog prema mjestu roenja djeteta.
(2) Ako je dijete navrilo 14 godina i sposobno je shvatiti znaenje priznanja, potreban je i
njegov pristanak na priznanje materinstva. Izjavu o pristanku dijete daje pred organom skrbnitva
mjerodavnim prema mjestu djetetovog prebivalita, odnosno boravita.
(3) Kad primi izjavu ili zapisnik o priznanju materinstva ili oporuku iz lanka 56. ovog zakona,
matiar mjerodavan za upis djeteta u matinu knjigu roenih odmah e zatraiti od organa skrbnitva da
u roku od 30 dana dostavi suglasnost, odnosno pristanak iz st. 1. i 2. ovog lanka.
(4) Nakon to dobije suglasnost, odnosno pristanak iz st. 1. i 2. ovog lanka, matiar e priznanje
materinstva upisati u matinu knjigu roenih.
lanak 61.
(1) Oinstvo se moe priznati i prije roenja djeteta.
(2) Priznanje iz stavka 1. ovog lanka proizvodi pravno djejstvo ako se dijete rodi ivo.
lanak 62.
(1) Za upis priznanja oinstva u matinu knjigu roenih potreban je pristanak majke djeteta.
(2) Ako je majka mlaa od 14 godina, ili nije iva, ili je proglaena umrlom, ili joj je oduzeta
poslovna sposobnost, ili joj je boravite nepoznato najmanje tri mjeseca, suglasnost na priznanje oinstva
daje organ skrbnitva.
(3) Izjavu o pristanku iz stavka 1. ovog lanka majka moe dati pred matiarom, organom
skrbnitva, sudom ili javnim biljenikom.
lanak 63.
(1) Ako je dijete navrilo 14 godina i sposobno je shvatiti znaenje priznanja, potreban je i
njegov pristanak na priznanje oinstva. Izjavu o pristanku dijete daje pred organom skrbnitva
mjerodavnim prema mjestu svog prebivalita, odnosno boravita.

11

(2) Ako je dijete mlae od 14 godina ili je starije od 14 godina, ali nije sposobno shvatiti
znaenje priznanja, a majka iz razloga navedenih u lanku 62. stavak 2. ovog zakona ne moe dati
pristanak, suglasnost na priznanje oinstva daje organ skrbnitva.
lanak 64.
(1) Kada primi izjavu ili zapisnik o priznanju oinstva ili oporuku uz koje nije priloena izjava
majke o pristanku na priznanje oinstva, matiar mjerodavan za upis roenja djeteta e odmah pozvati
majku da u roku od 15 dana da ovu izjavu.
(2) Ako je za priznanje potreban pristanak djeteta, odnosno suglasnost organa skrbnitva,
matiar e od mjerodavnog organa skrbnitva odmah zatraiti da u roku od 15 dana dostavi izjavu o
pristanku djeteta, odnosno suglasnost organa skrbnitva.
lanak 65.
(1) Osobu koja je priznala materinstvo ili oinstvo matiar e izvijestiti je li dobiven pristanak,
odnosno suglasnost iz l. 60., 62. i 63. ovog zakona.
(2) Ako pristanak, odnosno suglasnost iz stavka 1. ovog lanka nisu dati u predvienom roku,
osoba koja je priznala materinstvo ili oinstvo moe pokrenuti sudski postupak za utvrivanje materinstva
ili oinstva u roku odreenom u lanku 74., odnosno stavku 2. lanka 76. ovog zakona.
lanak 66.
(1) Ako je dijete upisano u matinu knjigu roenih bez podataka o ocu, matiar e pozvati majku
djeteta, upoznati je s pravom djeteta da zna tko mu je otac i upozoriti je na obvezu da, radi dobrobiti
djeteta, oznai osobu koju smatra ocem djeteta.
(2) O upisu djeteta bez podataka o ocu matiar e odmah izvijestiti organ skrbnitva mjerodavan
prema mjestu prebivalita, odnosno boravita majke.
(3) Majka moe pred matiarom dati izjavu o tome koga smatra ocem djeteta.
lanak 67.
(1) Ako je majka dala izjavu iz stavka 3. lanka 66. ovog zakona, matiar e organu skrbnitva
odmah dostaviti primjerak zapisnika s ovom izjavom.
(2) Ako majka nije dala izjavu iz stavka 3. lanka 66. ovog zakona, organ skrbnitva e u roku
od 30 dana od primitka obavjetenja iz stavka 2. lanka 66. ovog zakona pozvati majku da izjavi koga
smatra ocem djeteta. Organ skrbnitva e upozoriti majku na obvezu da, radi dobrobiti djeteta, oznai
osobu koju smatra ocem djeteta.
lanak 68.
Izjava majke pred matiarom ili pred organom skrbnitva o tome koga smatra ocem djeteta
smatra se njenim pristankom na priznanje oinstva.
lanak 69.
(1) Kada primi zapisnik sa izjavom majke iz stavka 3. lanka 66. ovog zakona, odnosno izjavu
majke iz lanka 68. ovog zakona, organ skrbnitva e u roku od 15 dana pozvati oznaenu osobu.
(2) Ako se pozvana osoba odazove, organ skrbnitva e je upoznati s izjavom majke iz stavka 1.
ovog lanka i sa zakonskim odredbama o utvrivanju oinstva.

12

lanak 70.
(1) Ako pozvana osoba prizna oinstvo, organ skrbnitva e primjerak zapisnika o izjavi majke o
tome koga smatra ocem djeteta i primjerak zapisnika o priznanju oinstva odmah dostaviti matiaru radi
upisa oinstva u matinu knjigu roenih.
(2) O izjavi o priznanju oinstva organ skrbnitva e izvijestiti majku djeteta.
lanak 71.
Ako pozvana osoba u roku od 30 dana od dana dostavljanja poziva izjavi da nije otac djeteta ili
ne da nikakvu izjavu, organ skrbnitva e o tome odmah izvijestiti majku i upoznati je sa zakonskim
odredbama o utvrivanju oinstva sudskom odlukom.
3. Utvrivanje materinstva i oinstva sudskom odlukom
lanak 72.
(1) Dijete moe podii tubu radi utvrivanja materinstva i oinstva.
(2) Ako je dijete malodobno ili mu je oduzeta poslovna sposobnost, u njegovo ime tubu radi
utvrivanja materinstva moe podnijeti skrbnik, uz suglasnost organa skrbnitva, a tubu radi utvrivanja
oinstva moe podnijeti njegova majka ako ostvaruje roditeljsku skrb, odnosno njegov skrbnik, uz
suglasnost organa skrbnitva.
(3) Malodobno dijete moe podnijeti tubu iz stavka 1. ovog lanka ako je steklo poslovnu
sposobnost prije punoljetstva.
lanak 73.
ena koja sebe smatra majkom djeteta moe podnijeti tubu radi utvrivanja materinstva u roku
od jedne godine od primitka obavijesti o tome da nije pribavljena suglasnost organa skrbnitva, odnosno
pristanak djeteta iz lanka 60. ovog zakona, a najkasnije do navrene 18. godine ivota djeteta.
lanak 74.
Mukarac koji sebe smatra ocem djeteta moe podnijeti tubu radi utvrivanja materinstva u
roku od est mjeseci od dana saznanja za roenje djeteta, a najkasnije do navrene 18. godine ivota
djeteta.
lanak 75.
(1) Organ skrbnitva moe podnijeti tubu radi utvrivanja materinstva i oinstva.
(2) Organ skrbnitva moe podnijeti tubu radi utvrivanja oinstva ako majka ne pokree
postupak za utvrivanje oinstva.
(3) Tuba iz stavka 1. ovog lanka, moe se podnijeti do navrene 18. godine ivota djeteta.
lanak 76.
(1) Majka djeteta moe podnijeti tubu radi utvrivanja oinstva do navrene 18. godine ivota
djeteta.
(2) Mukarac koji sebe smatra ocem djeteta moe podnijeti tubu radi utvrivanja oinstva u
roku od jedne godine od primitka obavijesti o tome da nije dobiven pristanak majke i djeteta, odnosno
suglasnost organa skrbnitva iz l. 62. i 63. ovog zakona, a najkasnije do navrene 18. godine ivota
djeteta.

13

lanak 77.
(1) Poslije smrti osobe za koju se tvrdi da je majka, odnosno otac djeteta, tuba radi utvrivanja
materinstva ili oinstva se podnosi protiv njezinih nasljednika.
(2) Tuba iz stavka 1. ovog lanka moe se podnijeti u roku od jedne godine od smrti osobe za
koju se tvrdi da je majka, odnosno otac djeteta, odnosno est mjeseci od pravomonosti rjeenja o
nasljeivanju.
lanak 78.
Tuba radi utvrivanja materinstva ili oinstva se moe podnijeti i poslije smrti djeteta ako je
ono ostavilo potomstvo.
4. Osporavanje materinstva i oinstva
lanak 79.
(1) Dijete moe osporavati materinstvo ili oinstvo osobi koja je u matine knjige roenih
upisana kao njegov roditelj.
(2) Tubu iz stavka 1. ovog lanka dijete moe podnijeti do navrene 25. godine ivota.
(3) U ime djeteta koje je malodobno ili nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsku skrb nakon
punoljetstva, tubu iz stavka 1. ovog lanka podnosi poseban skrbnik postavljen za tu parnicu.
(4) U ime punoljetnog djeteta kojem je oduzeta poslovna sposobnost, tubu iz stavka 1. ovog
lanka podnijet e njegov skrbnik, uz prethodno odobrenje organa skrbnitva.
lanak 80.
(1) ena koja je u matine knjige roenih upisana kao majka djeteta moe osporavati svoje
materinstvo.
(2) Tubu iz stavka 1. ovog lanka ena moe podnijeti u roku od est mjeseci od saznanja za
injenicu koja iskljuuje njeno materinstvo, a najkasnije do navrene 10. godine ivota djeteta.
(3) ena koja sebe smatra majkom djeteta moe osporavati materinstvo eni koja je u matine
knjige roenih upisana kao majka ako istodobno trai da se utvrdi njeno materinstvo.
(4) Tubu iz stavka 3. ovog lanka ena moe podnijeti u roku od est mjeseci od saznanja da je
ona majka djeteta, a najkasnije do navrene 10. godine ivota djeteta.
(5) Ako je eni oduzeta poslovna sposobnost, tubu radi osporavanja materinstva iz st. 2. i 4.
ovog lanka moe podnijeti njezin skrbnik, uz odobrenje organa skrbnitva.
lanak 81.
Pravomonom odlukom o osporavanju materinstva osporenim se smatra i oinstvo mua majke,
odnosno mukarca ije je oinstvo utvreno priznanjem.
lanak 82.
(1) Mu majke moe osporavati oinstvo djeteta roenog u braku ili u periodu do 300 dana od
prestanka braka, ako smatra da mu nije otac.

14

(2) Ako je muu oduzeta poslovna sposobnost, tubu radi osporavanja oinstva iz stavka 1.
ovog lanka moe podnijeti njegov skrbnik, uz odobrenje organa skrbnitva.
(3) Tuba iz st. 1. i 2. ovog lanka se moe podnijeti u roku od jedne godine od dana saznanja
za injenicu koja dovodi u sumnju oinstvo.
lanak 83.
(1) Majka moe osporavati oinstvo djeteta roenog u braku ili u periodu do 300 dana od
prestanka braka.
(2) Ako je majci oduzeta poslovna sposobnost, tubu radi osporavanja oinstva moe podnijeti
njen skrbnik, uz odobrenje organa skrbnitva.
(3) Tuba iz st. 1. i 2. ovog lanka moe se podnijeti u roku od est mjeseci od roenja djeteta.
lanak 84.
(1) Mukarac koji sebe smatra ocem djeteta roenog u braku ili u periodu do 300 dana od
prestanka braka moe osporavati oinstvo muu majke djeteta ako je ivio u zajednici s majkom djeteta u
vrijeme zaea djeteta ili je zajednicu ivota s njom zasnovao prije roenja djeteta, pod uvjetom da istom
tubom trai da se utvrdi njegovo oinstvo.
(2) Tuba radi osporavanja oinstva iz stavka 1. ovog lanka moe se podnijeti u roku od jedne
godine od dana roenja djeteta.
lanak 85.
(1) Mukarac koji je priznao oinstvo, a kasnije sazna za injenicu koja iskljuuje njegovo
oinstvo, moe podnijeti tubu za osporavanje svog oinstva.
(2) Tubu iz stavka 1. ovog lanka mukarac moe podnijeti u roku od est mjeseci od dana
saznanja za injenicu koja iskljuuje njegovo oinstvo.

lanak 86.
Ako osoba koja je podnijela tubu za osporavanje materinstva, odnosno oinstva umre, osobe
koje imaju pravni interes mogu nastaviti postupak u roku od jedne godine od njezine smrti, odnosno est
mjeseci od pravomonosti rjeenja o nasljeivanju.
lanak 87.
(1) Mukarac koji sebe smatra ocem djeteta moe tubom osporavati oinstvo mukarcu koji je
to dijete priznao za svoje ako istovremeno trai da se utvrdi njegovo oinstvo.
(2) Tuba iz stavka 1. ovog lanka se moe podnijeti u roku od godinu dana od upisa priznanja
oinstva u matinu knjigu roenih.
lanak 88.
(1) Nije dozvoljeno osporavanje materinstva i oinstva utvrenog sudskom odlukom.
(2) Nije dozvoljeno osporavanje materinstva i oinstva poslije smrti djeteta.

15

5. Materinstvo i oinstvo djeteta zaetog medicinski pomognutom oplodnjom

lanak 89.
Nije dozvoljeno u sudskom postupku utvrivati ili osporavati materinstvo i oinstvo djeteta koje
je zaeto u postupku medicinski pomognute oplodnje.
lanak 90.
(1) Iznimno, ena koja je rodila dijete zaeto iz jajne stanice druge ene moe osporavati svoje
materinstvo ako je u postupku medicinski pomognute oplodnje dijete zaeto bez njene pisane suglasnosti.
(2) Mu majke moe osporavati oinstvo djeteta roenog u braku ili u periodu do 300 dana od
prestanka braka ako je u postupku medicinski pomognute oplodnje dijete zaeto sjemenom drugog
mukarca, bez pisane suglasnosti mua.
(3) Tuba radi osporavanja materinstva, odnosno oinstva, moe se podnijeti u roku od est
mjeseci od dana saznanja za zaee djeteta na nain iz st. 1., 2. i 3. ovog lanka, a najkasnije do navrene
10. godine ivota djeteta.

B. P O S V O J E NJ E
1. Pojam posvojenja
lanak 91.
(1) Posvojenje je poseban oblik obiteljsko-pravne zatite djece bez roditelja ili bez odgovarajue
roditeljske skrbi, kojim se zasniva roditeljski, odnosno srodniki, odnos.
(2) Posvojenje se moe zasnovati kao nepotpuno i potpuno.
lanak 92.
(1) Dijete ima pravo znati da je posvojeno.
(2) Posvojitelji su duni upoznati dijete da je posvojeno najkasnije do njegove sedme godine
ivota, odnosno odmah nakon zasnivanja posvojenja ako je posvojeno starije dijete.

2. Uvjeti za zasnivanje posvojenja

a) Zajednike odredbe
lanak 93.
(1) Posvojenje se moe zasnovati samo ako je u interesu posvojeta.
(2) Ne moe se posvojiti srodnik po krvi u ravnoj crti , ni brat, ni sestra.
(3) Skrbnik ne moe posvojiti svog tienika dok ga organ skrbnitva ne razrijei dunosti
skrbnika.
lanak 94.

16

(1) Ne moe se posvojiti dijete prije proteka tri mjeseca od njegovog roenja.
(2) Ne moe se posvojiti dijete malodobnih roditelja. Iznimno, ovo se dijete moe posvojiti po
proteku jedne godine od njegovog roenja ako nema izgleda da e se ono podizati u obitelji roditelja,
odnosno drugih bliih srodnika.
(3) Dijete iji su roditelji nepoznati moe se posvojiti tek po proteku tri mjeseca od njegovog
naputanja.
lanak 95.
(1) Posvojitelj moe biti dravljanin Bosne i Hercegovine.
(2) Posvojitelj moe biti i strani dravljanin ako je posvojenje u najboljem interesu djeteta i ako
dijete ne moe biti posvojeno u Bosni i Hercegovini.
(3) Posvojenje iz stavka 2. ovog lanka se ne moe zasnovati bez prethodnog odobrenja
federalnog organa mjerodavnog za poslove socijalne skrbi.
lanak 96.
(1) Posvojitelj moe biti samo osoba koja je u ivotnoj dobi od 25 do 45 godina i koja je starija
od posvojeta najmanje 18 godina.
(2) Posvojitelji koji zajedniki posvajaju isto dijete mogu ga posvojiti i ako samo jedan od njih
ispunjava uvjete iz stavka 1. ovog lanka.
(3) Ako postoje osobno opravdani razlozi, posvojitelj moe biti i osoba starija od 45 godina, ali
dobna razlika izmeu posvojitelja i posvojeta ne smije biti vea od 45 godina.
(4) Ako posvojitelji posvajaju sestre i brau, ili sestre i brau po majci ili ocu, posvojiti mogu i
ako jedan od njih ispunjava uvjete iz stavka 1. ovog lanka samo u odnosu na jedno dijete.
lanak 97.
(1) Posvojiti ne moe osoba:
a) kojoj je, dok traje nesposobnost, oduzeta roditeljska skrb,
b) kojoj je ograniena ili oduzeta poslovna sposobnost,
c) koja ne prua dovoljno jamstva da e pravilno ostvarivati roditeljsku skrb.
(2) Posvojiti ne moe ni osoba kod ijeg branog partnera postoji jedna od okolnosti iz stavka 1.
ovog lanka.
lanak 98.
(1) Za posvojenje je potreban pristanak oba roditelja ili jedinog roditelja djeteta, ako ovim
zakonom nije drukije odreeno.
(2) Pristanak roditelja mora biti izriit u odnosu na vrstu posvojenja.
lanak 99.
Za posvojenje nije potreban pristanak roditelja posvojeta:
a) kome je oduzeta roditeljska skrb,
b) koji ne ivi s djetetom, a tri mjeseca je u veoj mjeri zapustio skrb o djetetu,
c) koji je malodoban, a nije sposoban shvatiti znaenje posvojenja,
d) kome je ograniena ili oduzeta poslovna sposobnost,
e) kome je boravite nepoznato najmanje est mjeseci, a u tom periodu se ne brine za dijete.

17

lanak 100.
(1) Za posvojenje djeteta pod skrbnitvom potreban je pristanak skrbnika, osim ako pristanak
daje malodobni roditelj.
(2) Ako je skrbnik osoba uposlena u organu skrbnitva, pristanak za posvojenje daje skrbnik za
poseban sluaj.
b) Posebni uvjeti za potpuno posvojenje
lanak 101.
Potpuno se moe posvojiti dijete do 10. godine ivota.
lanak 102.
(1) Potpuno posvojiti dijete mogu brani partneri zajedniki, te maeha ili ouh djeteta koje se
posvaja.
(2) Izvanbrani partneri koji najmanje pet godina ive u izvanbranoj zajednici mogu potpuno
posvojiti dijete.
c) Posebni uvjeti za nepotpuno posvojenje
lanak 103.
(1) Nepotpuno se moe posvojiti dijete do navrene 18. godine ivota.
(2) Za posvojenje djeteta starijeg od 10 godina i sposobnog da shvati znaenje posvojenja
potreban je njegov pristanak.
lanak 104.
(1) Nepotpuno mogu posvojiti dijete brani partneri zajedniki, jedan brani partner uz
pristanak drugog i maeha ili ouh djeteta koje se posvaja.
(2) Osoba koja nije u braku i izvanbrani partneri koji ive u izvanbranoj zajednici koja traje
najmanje pet godina mogu nepotpuno posvojiti dijete ako za to postoje naroito opravdani razlozi.
3. Postupak zasnivanja posvojenja
lanak 105.
(1) Za voenje postupka zasnivanja posvojenja mjerodavan je organ skrbnitva mjesta
prebivalita, odnosno boravita djeteta, ako se njegovo prebivalite ne moe utvrditi.
(2) Osoba koja eli posvojiti dijete podnosi zahtjev organu skrbnitva.
(3) U postupku zasnivanja posvojenja djeteta iskljuena je javnost.
lanak 106.

18

(1) Organ skrbnitva na temelju priloenih, odnosno po slubenoj dunosti pribavljenih dokaza
utvruje da li su ispunjeni uvjeti za zasnivanje posvojenja djeteta propisani ovim zakonom.
(2) O podobnosti osobe koja eli posvojiti dijete organ skrbnitva po slubenoj dunosti
pribavlja miljenje od organa skrbnitva njenog prebivalita, kao i od obiteljskog savjetovalita i drugih
odgovarajuih organizacija i strunjaka (socijalni djelatnik, psiholog, lijenik, pedagog i dr.)
(3) Federalni e ministar rada i socijalne politike u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu
ovog zakona propisati metode utvrivanja podobnosti za posvojenje i nain izrade miljenja o podobnosti.
lanak 107.
(1) U postupku zasnivanja posvojenja roditelj djeteta, brani partner osobe koja namjerava
posvojiti dijete i dijete daju svoj pristanak za posvojenje pred organom skrbnitva koji vodi postupak ili
organom skrbnitva svog prebivalita, odnosno boravita, ako se prebivalite ne moe utvrditi.
(2) Ako je pristanak dat pred organom koji ne vodi postupak zasnivanja posvojenja, ovaj organ
e ovjereni zapisnik odmah dostaviti organu koji vodi postupak.
(3) Dijete svoj pristanak na posvojenje daje bez nazonosti roditelja i osoba koje ga ele
posvojiti.
lanak 108.
(1) Roditelj svoj pristanak na posvojenje moe dati i prije pokretanja postupka zasnivanja
posvojenja, ali tek kad dijete navri tri mjeseca ivota.
(2) Organ skrbnitva upoznat e roditelja s pravnim posljedicama njegovog pristanka i
posvojenja prije nego on da pristanak na posvojenje.
(3) Pristanak se daje na zapisnik, a ovjereni prijepis zapisnika uruuje se roditelju.
(4) Roditelj moe odustati od pristanka na posvojenje u roku od 30 dana od potpisivanja
zapisnika iz stavka 3. ovog lanka.
(5) Roditelj iji pristanak na posvojenje djeteta nije potreban, kao i roditelj koji je pristao da
dijete posvoje njemu nepoznati posvojitelji, nije stranka u postupku.

lanak 109.
(1) U postupku zasnivanja posvojenja organ skrbnitva upozorit e posvojitelje na obvezu iz
stavka 2. lanka 92. ovog zakona.
(2) U postupku zasnivanja posvojenja organ skrbnitva upoznat e roditelje djeteta, posvojitelje
i dijete starije od 10 godina s pravnim posljedicama posvojenja.
lanak 110.
(1) Prije donoenja rjeenja o zasnivanju posvojenja organ skrbnitva e bez naknade smjestiti
dijete u obitelj buduih posvojitelja na period od est mjeseci.
(2) Za vrijeme trajanja smjetaja iz stavka 1. ovog lanka dijete e biti pod osobnim nadzorom
organa skrbnitva kako bi se utvrdilo da li je posvojenje u njegovom najboljem interesu.
lanak 111.

19

(1) U izreci rjeenja o zasnivanju posvojenja organ skrbnitva navodi: ime i prezime,datum i
mjesto roenja i dravljanstvo posvojeta,ime i prezime jednog roditelja, matini broj i dravljanstvo
posvojitelja, vrstu posvojenja i novo ime i prezime posvojeta.
(2) Protiv rjeenja o zasnivanju posvojenja stranka moe podnijeti albu u roku od osam dana od
dana primitka rjeenja.
(3) Posvojenje je zasnovano kad rjeenje o zasnivanju posvojenja postane pravomono.
(4) Organ skrbnitva duan je pravomono rjeenje o zasnivanju posvojenja odmah dostaviti
mjerodavnom matiaru radi upisa u matinu knjigu roenih.
(5) Matiar e upisati u matinu knjigu roenih podatke iz stavka 1. ovog lanka.
(6) Federalni ministar pravde e u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona
propisati nain upisa u matinu knjigu roenih.
lanak 112.
(1) Organ skrbnitva vodi spise predmeta i zapisnik o posvojenju, te evidenciju i dokumentaciju
o posvojenoj djeci.
(2) Podatci o posvojenju slubena su tajna.
(3) Uvid u spise predmeta o posvojenju dopustit e se punoljetnom posvojetu, posvojitelju i
roditelju djeteta koji je dao pristanak za posvojenje, sukladno lanku 98. ovog zakona.
(4) Organ skrbnitva e dopustiti uvid u spise predmeta malodobnom posvojetu ukoliko utvrdi
da je to u njegovom interesu.
(5) Federalni ministar rada i socijalne politike e u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu
ovog zakona propisati nain voenja zapisnika i spisa predmeta o posvojenju, te nain voenja evidencije
i dokumentacije o posvojenoj djeci.

4. Prava i dunosti iz potpunog posvojenja

lanak 113.
(1) Potpunim posvojenjem se izmeu posvojitelja i njegovih srodnika, s jedne strane, i
posvojeta i njegovih potomaka, s druge strane, zasniva neraskidiv odnos srodstva jednak krvnom
srodstvu.
(2) U matinu knjigu roenih posvojitelji se upisuju kao roditelji posvojeta.
lanak 114.
Potpunim posvojenjem prestaju meusobna prava i dunosti posvojeta i njegovih krvnih
srodnika, osim ako dijete posvoji maeha ili ouh.
lanak 115.
(1) Posvojitelji sporazumno odreuju ime posvojetu.
(2) Posvoje dobiva zajedniko prezime posvojitelja. Ako posvojitelji nemaju zajedniko
prezime, sporazumno e odrediti prezime posvojeta.
(3) Ako se ne postigne sporazum iz st. 1. i 2. ovoga lanka, o imenu i prezimenu posvojeta e
odluiti organ skrbnitva.

20

lanak 116.
Osporavanje i utvrivanje materinstva i oinstva nije dozvoljeno nakon zasnivanja potpunog
posvojenja.
5. Prava i dunosti iz nepotpunog posvojenja
lanak 117.
(1) Nepotpunim posvojenjem nastaju izmeu posvojitelja, s jedne strane, te posvojeta i
njegovih potomaka, s druge strane, prava i dunosti koja po zakonu postoje izmeu roditelja i djece, osim
ako zakonom nije drukije odreeno.
(2) Nepotpuno posvojenje ne utjee na prava i dunosti posvojeta prema njegovim roditeljima i
drugim srodnicima.
lanak 118.
(1) Posvojitelji mogu odrediti ime posvojetu.
(2) Posvoje dobiva prezime posvojitelja, osim ako posvojitelj odlui da posvoje zadri svoje
prezime ili da svom prezimenu doda prezime posvojitelja.
(3) Za promjenu imena i prezimena potreban je pristanak posvojeta starijeg od 10 godina.
lanak 119.
Posvojitelj moe posvojeta
predvienim u posebnom zakonu.

ograniiti ili iskljuiti iz prava nasljeivanja, pod uvjetima

6. Raskid nepotpunog posvojenja

lanak 120.
Nepotpuno posvojenje moe raskinuti organ skrbnitva po slubenoj dunosti ili na prijedlog
posvojitelja ako utvrdi da to zahtijevaju opravdani interesi malodobnog posvojeta.
lanak 121.
O raskidu nepotpunog posvojenja organ skrbnitva moe odluiti i na pojedinaan ili zajedniki
zahtjev posvojitelja i punoljetnog posvojeta ako utvrdi da za to postoje opravdani razlozi.
lanak 122.
(1) Ako malodobno posvoje nema krvne srodnike koji su ga po zakonu duni uzdravati ili oni
nisu u stanju uzdravati ga, organ skrbnitva moe rjeenjem o raskidu posvojenja obvezati posvojitelje
da uzdravaju posvoje.
(2) Ako posvojitelj nije sposoban za rad i nema dovoljno sredstava za ivot, organ skrbnitva
moe rjeenjem o raskidu posvojenja obvezati punoljetnog posvojeta da uzdrava posvojitelja,
uzimajui u obzir i razloge koji su doveli do raskida posvojenja.
(3) Rjeenjem iz st. 1. i 2. ovog lanka uzdravanje se moe odrediti najdulje do godinu dana.
lanak 123.
(1) Posvojenje prestaje kada rjeenje o raskidu posvojenja postane pravomono.
(2) U sluaju raskida posvojenja posvoje moe zadrati prezime posvojitelja.

21

(3) Rjeenje o raskidu posvojenja organ skrbnitva duan je u roku od osam dana od dana
pravomonosti rjeenja dostaviti mjerodavnom matiaru radi upisa u matinu knjigu roenih.

C. PRAVA I DUNOSTI RODITELJA I DJECE

1. Prava i dunosti djeteta
lanak 124.
(1) Dijete ima pravo na skrb o ivotu, zdravlju i razvoju osobnosti.
(2) Dijete ima pravo ivjeti s roditeljima. Ako ne ivi s oba ili s jednim roditeljem, pravo je
djeteta da redovito odrava osobne odnose i neposredne kontakte s roditeljem s kojim ne ivi. Dijete ima
pravo odravati osobne odnose i neposredne kontakte i s babom i djedom.
(3) Dijete ima pravo na zatitu od nezakonitog mijeanja u njegovu privatnost i obitelj.
lanak 125.
(1) Dijete ima pravo na izraavanje i uvaavanje vlastitoga miljenja, sukladno njegovom
uzrastu i zrelosti.
(2) Pravo je djeteta da trai zatitu svojih prava pred mjerodavnim organom.
(3) Dijete ima pravo na posebnog skrbnika u sluajevima odreenim ovim zakonom.
(4) Posebnog skrbnika imenuje organ skrbnitva. U sluajevima u kojima je za zatitu prava
djeteta mjerodavan organ skrbnitva, posebnog skrbnika imenuje sud.
lanak 126.
(1) Dijete ima pravo na naobrazbu, na izbor kole i zanimanja, sukladno svojim sposobnostima i
sklonostima.
(2) Dijete ima pravo na uposlenje koje nije tetno za njegovo zdravlje i njegov razvoj.
lanak 127.
Dijete u obitelji ima pravo na zatitu od svih oblika nasilja, zlouporabe, zlostavljanja i
zanemarivanja.
lanak 128.
(1) Dijete je duno potovati roditelje i ostale lanove obitelji.
(2) Dunost je djeteta da pomae roditeljima.

2. Roditeljska skrb

22

lanak 129.
(1) Roditeljska skrb je skup odgovornosti, dunosti i prava roditelja koje imaju za cilj zatitu
osobnih i imovinskih prava i interesa.
(2) Roditeljska skrb se ostvaruje u najboljem interesu djeteta.
lanak 130.
(1) Roditelji su zajedniki i prvenstveno odgovorni za razvoj i odgoj djeteta.
(2) Roditelji trebaju osigurati zatitu djeteta koja je nuna za njegovu dobrobit.
lanak 131.
(1) Ogranienje i oduzimanje roditeljske skrbi je mogue odlukom mjerodavnog organa, iz
razloga i na nain propisan ovim zakonom.
(2) Roditelj se ne moe odrei roditeljske skrbi.
lanak 132.
Roditelji su obvezni i odgovorni upoznati dijete s njegovim pravima i omoguiti mu njihovo
ostvarenje.
lanak 133.
(1) Roditelji sporazumno odreuju ime i prezime djeteta.
(2) Ako ne postignu sporazum iz stavka 1. ovog lanka, o imenu i prezimenu djeteta odluit e
organ skrbnitva.
lanak 134.
(1) Roditelji su duni skrbiti o ivotu i zdravlju djeteta.
(2) Roditelji su duni uvati dijete, zadovoljavati njegove normalne potrebe i tititi ga od svih
oblika poroka: droge, alkohola, skitnienja, razbojnitva, krae, prostitucije, prosjaenja, kao i svih oblika
maloljetnike delikvencije, te nasilja, povrede, ekonomske eksploatacije, seksualne zlouporabe i svih
drugih asocijalnih pojava.
(3) Radi zatite interesa djeteta roditelji su duni, sukladno uzrastu i zrelosti djeteta, kontrolirati
njegovo ponaanje.

lanak 135.
Roditelji imaju dunost i pravo odgajati dijete u duhu mira, dostojanstva, tolerancije, slobode,
ravnopravnosti i solidarnosti, a sukladno uzrastu i zrelosti djeteta, promicati njegovo pravo i odgovornost
na slobodu miljenja, savjesti i vjeroispovjesti.
lanak 136.
(1) Roditelji imaju dunost i pravo skrbiti o izobrazbi svoje djece. Izobrazba treba da bude
usmjerena na razvoj osobnosti djeteta i njegovih psihofizikih sposobnosti, na potovanje prava i
temeljnih sloboda ovjeka, na pripremanje djeteta za odgovoran ivot u drutvu, te potovanje prirodne
okoline.

23

(2) Roditelji su duni skrbiti o redovnom osnovnom i srednjem kolovanju djeteta.

(3) Roditelji su duni, prema svojim mogunostima i prema sposobnostima djeteta, skrbiti i o
njegovom visokom obrazovanju.
lanak 137.
(1) Dunost i pravo roditelja je zastupanje djeteta, osim ako je ovim zakonom drukije odreeno.
(2) Malodobnik koji je navrio 14 godina moe sam sklapati pravne poslove kojima stjee prava,
ako zakon ne odredi drukije. Pravne poslove kojima raspolae imovinom ili preuzima obveze
malodobnik moe sklapati samo uz suglasnost roditelja.
(3) Malodobnik koji radom ostvaruje prihode moe raspolagati ostvarenim osobnim dohotkom i
zaradom. Pri tome je duan doprinositi za svoje uzdravanje, odgoj i obrazovanje.
(4) Ako malodobnom djetetu treba neto uruiti ili saopiti, to se moe punovano uiniti
jednom ili drugom roditelju, a ako roditelji ne ive zajedno, onom roditelju s kojim dijete ivi.
lanak 138.
(1) Roditelji imaju dunost i pravo uzdravati dijete, sukladno odredbama ovog zakona.
(2) Dunost je roditelja djetetu osigurati ivotne uvjete potrebne za njegov razvoj.
lanak 139.
Dunost i pravo roditelja je da, sukladno odredbama ovog zakona, upravljaju imovinom djeteta
do njegovog punoljetstva.
lanak 140.
(1) Roditelji imaju pravo ivjeti sa svojim djetetom, osim ako to nije u interesu djeteta.
(2) Ako ne ive s djetetom, oba roditelja su duna odravati osobne odnose i neposredne
kontakte s djetetom i potovati veze djeteta s drugim roditeljem, ukoliko sud ne odredi drukije.
lanak 141.
(1) Roditelji zajedniki, sporazumno i ravnopravno skrbe o djetetu, osim ako je drukije ureeno
ovim zakonom.
(2) O djetetu skrbi samo jedan roditelj ako je drugi roditelj umro, proglaen umrlim, sprijeen
skrbiti, nepoznatog boravita, ako mu je oduzeta roditeljska skrb, ili mu je oduzeta ili ograniena
poslovna sposobnost.
(3) U sluaju spora izmeu roditelja o ostvarivanju roditeljske skrbi, odluku donosi sud u
izvanparninom postupku na prijedlog roditelja, djeteta koje je sposobno shvatiti znaenje i pravne
posljedice svojih radnji, ili organa skrbnitva na ijem podruju dijete ima prebivalite.
lanak 142.
(1) Ako roditelji ne ive u obiteljskoj zajednici, roditeljsku skrb ostvaruje roditelj s kojim dijete
ivi. U sluaju kada je drugi roditelj sprijeen da se stara o djetetu ili je nepoznatog boravita ili ne
izvrava obvezu uzdravanja ili je nedostupan, roditelj s kojim dijete ivi samostalno odluuje o zatiti
osobnih, imovinskih i drugih interesa djeteta i nije potrebna suglasnost drugog roditelja.
(2) Odluku o tome s kojim e roditeljem dijete ivjeti donosi sud.

24

(3) U odluci iz stavka 2. ovog lanka sud e odluiti, osim ako je to u suprotnosti s interesom
djeteta, da roditelj s kojim dijete ne ivi obavlja pojedine dunosti, a naroito da skrbi o zdravlju djeteta i
o njegovom kolovanju, da ga zastupa u nekim poslovima ili da sudjeluje u donoenju svih vanijih
odluka o podizanju djeteta, te da upravlja njegovom imovinom.
(4) Roditelj s kojim dijete ne ivi, i koji ne obavlja dunosti utvrene u stavku 3. ovog lanka,
ima pravo biti informiran od drugog roditelja o vanim stvarima koje se tiu ivota djeteta. Ako se ne
slae s nekim postupkom ili mjerom drugog roditelja, moe se obratiti sudu, koji e u izvanparninom
postupku odluiti o prigovoru.
(5) Ako su oba roditelja nesposobna ili sprijeena skrbiti o djetetu, sud e odluiti o smjetaju
djeteta kod druge osobe ili u ustanovu.
(6) U odluci iz stavka 5. ovog lanka, sud odluuje o odgovornostima, pojedinim dunostima i
pravima svakog roditelja prema djetetu.
(7) U donoenju odluke iz stavka 2. ovog lanka sud e uvaiti sporazum roditelja ako je on u
najboljem interesu djeteta. Ako roditelji nisu postigli ovaj sporazum, sud e ih uputiti osobi ovlatenoj za
posredovanje.
(8) Roditelj s kojim dijete ivi mora prethodno i blagovremeno izvijestiti drugog roditelja o
promjeni prebivalita, ili boravita, koja utjee na obavljanje dunosti drugog roditelja sukladno stavku 3.
ovog lanka.
lanak 143.
Ako to zahtijevaju promijenjene okolnosti, sud e, po tubi roditelja, ili organa skrbnitva,
donijeti novu odluku o skrbi o djetetu.
lanak 144.
(1) U sluaju smrti roditelja s kojim je dijete ivjelo, kao i smrti roditelja koji je sam skrbio o
djetetu, ili je uvanje i odgoj djeteta povjerio drugoj osobi, sud e po tubi drugog roditelja, ili organa
skrbnitva, odluiti o daljnjoj skrbi o djetetu.
(2) Ako se dijete bez pravnog osnova nalazi kod druge osobe, koja sprjeava roditelja da
ostvaruje roditeljsku skrb, sud e po tubi roditelja ili organa skrbnitva odluiti o daljnjoj skrbi o djetetu.
(3) Postupak u sluajevima iz st. 1. i 2. ovog lanka je uran.
lanak 145.
(1) U odluci o skrbi o djetetu, iz stavka 2. lanka 142, i l. 143. i 144. ovog zakona, sud e
odrediti nain odravanja osobnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta s roditeljem s kojim ne ivi.
(2) U donoenju odluke iz stavka 1. ovog lanka sud e uvaiti sporazum roditelja ako je on u
najboljem interesu djeteta.
(3) Odravanje osobnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta s roditeljem se moe ograniiti ili
zabraniti samo radi zatite interesa djeteta.
(4) Sud e po tubi roditelja, ili organa skrbnitva, donijeti odluku o prestanku ogranienja ili
zabrane odravanja osobnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta s roditeljem ako je to u interesu
djeteta.
(5) Ako to zahtijeva interes djeteta, sud e u izvanparninom postupku na prijedlog roditelja,
djeteta ili organa skrbnitva zabraniti roditelju koji ne ivi s djetetom da se neovlateno pribliava djetetu
i uznemirava ga. Rjeenje o zabrani pribliavanja djetetu sud dostavlja organu skrbnitva i mjerodavnoj
policijskoj upravi, koja je duna u sluaju potrebe intervenirati i pruiti asistenciju.

25

lanak 146.
(1) Oba roditelja, ili roditelj koji sam skrbi o djetetu, mogu privremeno povjeriti uvanje i odgoj
djeteta ustanovi ili osobi koja ispunjava uvjete za skrbnika, uz prethodnu suglasnost organa skrbnitva.
(2) Ako osoba iz stavka 1. ovog lanka ne ispunjava uvjete za skrbnika, o povjeravanju uvanja
i odgoja djeteta e odluiti organ skrbnitva.
lanak 147.
(1) Na zahtjev jednog ili oba roditelja, ili po slubenoj dunosti, organ skrbnitva moe odluiti
o smjetaju djeteta i povjeravanju njegovog uvanja i odgoja drugoj osobi ili ustanovi, ako je to potrebno
radi zatite najboljeg interesa djeteta.
(2) Odluku iz stavka 1. ovog lanka organ skrbnitva e donijeti bez pristanka roditelja ako su
oni odsutni, sprijeeni ili nesposobni skrbiti o djetetu, a nisu povjerili uvanje i odgoj osobi koja
ispunjava uvjete za skrbnika.
(3) Smjetaj, uvanje i odgoj djeteta odreeni sukladno stavku 2. ovog lanka mogu trajati
najdulje dva mjeseca.
(4) alba na odluku iz stavka 2. ovog lanka ne odlae njezino izvrenje.
(5) Ako okolnosti iz stavka 2. ovog lanka postoje i nakon isteka roka iz stavka 3. ovog lanka,
organ skrbnitva e odmah donijeti odluku o stavljanju djeteta pod skrbnitvo.
(6) Ako roditelji zatrae donoenje odluke o prestanku skrbnitva i predaju djeteta, a organ
skrbnitva ocijeni da ovaj zahtjev nije u interesu djeteta, poduzet e mjere radi zatite prava i najboljeg
interesa djeteta.
(7) Ako organ skrbnitva ne poduzme mjere iz stavka 6. ovog lanka u roku od 15 dana od dana
podnoenja zahtjeva roditelja,roditelji mogu podnijeti tubu radi odluivanja o daljnjoj skrbi o djetetu.
lanak 148.
(1) Na prijedlog babe i djeda, ili djeteta, sud e u izvanparninom postupku odrediti nain
odravanja osobnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta s babom i djedom, osim ako to nije u interesu
djeteta.
(2) Na prijedlog roditelja, djeteta, ili organa skrbnitva, sud e u izvanparninom postupku
odluiti i o odravanju osobnih odnosa i neposrednih kontakata izmeu djece koja ne ive s istim
roditeljem.
(3) Ako je to u interesu djeteta, sud moe odluiti o odravanju osobnih odnosa i neposrednih
kontakata djeteta s drugim osobama.
(4) U donoenju odluke iz st. 1., 2. i 3. ovog lanka sud e uzeti u obzir najbolji interes djeteta.
(5) Odluke suda iz st. 1., 2. i 3. ovog lanka su ovrne isprave.
lanak 149.
(1) U svim postupcima u kojima se odluuje o roditeljskoj skrbi i povjeravanju uvanja i odgoja
djeteta mjerodavni organ treba dati djetetu potreban savjet, upoznati ga s okolnostima vanim za
odluivanje i omoguiti mu izraziti svoje miljenje o tim okolnostima.
(2) Miljenje djeteta e se uzeti u obzir sukladno njegovom uzrastu i zrelosti.
3. Zatita prava i interesa djeteta

26

a) Zatita osobnih prava i interesa djeteta

lanak 150.
(1) Organ skrbnitva duan je po slubenoj dunosti poduzimati potrebne mjere radi zatite
prava i najboljeg interesa djeteta, a na temelju neposrednog saznanja ili obavijesti.
(2) Obavijest o povredi djetetovih prava, a naroito o nasilju, zlostavljanju, spolnim
zlouporabama i zanemarivanju djeteta, duni su bez odlaganja dostaviti organu skrbnitva svi organi,
organizacije i fizike osobe.
(3) Sud pred kojim je pokrenut prekrajni ili kazneni postupak u svezi s povredom prava djeteta,
duan je o tomu izvijestiti organ skrbnitva i sud mjerodavan za izricanje mjera za zatitu prava i interesa
djeteta, kao i dostaviti im pravomonu odluku donesenu u tom postupku.
(4) Pomo organu skrbnitva u poduzimanju mjera iz stavka 1. ovog lanka po slubenoj
dunosti pruaju organi mjesno mjerodavnih policijskih uprava.
(5) Prije poduzimanja mjera iz stavka 1. ovog lanka organ skrbnitva e o okolnostima vanim
za odluivanje sasluati malodobno dijete ako je ono u stanju shvatiti o emu se radi. Miljenje
malodobnog djeteta e se posebno uvaavati i cijeniti u sluaju poduzimanja mjera kojim se dijete odvaja
od roditelja.
b) Upozorenje na propuste i pruanje pomoi
lanak 151.
(1) Organ skrbnitva e upozoriti roditelje na propuste u skrbi o djetetu i pomoi im u njihovom
otklanjanju.
(2) Organ skrbnitva e pruiti pomo roditeljima u sreivanju njihovih socijalnih, materijalnih
i osobnih prilika i odnosa, a ako interes djeteta to zahtijeva, uputit e roditelje u odgovarajue
savjetovalite.
c) Nadzor nad ostvarivanjem roditeljske skrbi
lanak 152.
(1) Ako su roditelji zanemarili skrb o zdravlju i odgoju djeteta, ili kada je roditeljima potrebna
pomo u odgoju djeteta, organ skrbnitva e odrediti nadzor nad ostvarivanjem roditeljske skrbi, koji e
trajati dok to bude u interesu djeteta, a najkrae tri mjeseca.
(2) U odluci o nadzoru organ skrbnitva utvrdit e program nadzora i odrediti osobu koja e
pratiti razvoj djeteta, kontrolirati postupke roditelja, podnositi periodina izvjea organu skrbnitva i
poduzimati druge mjere u interesu djeteta. Ova osoba mora ispunjavati uvjete za skrbnika.
(3) Roditelji e se ovom odlukom obvezati na redovito posjeivanje organa skrbnitva, odgojne
ili zdravstvene ustanove, te na periodino izvjeivanje o mjerama koje poduzimaju prema djetetu.
(4) Osoba iz stavka 2. ovog lanka ima pravo na naknadu opravdanih trokova i mjesenu
naknadu na teret sredstava socijalne skrbi.
(5) Pravo na naknadu iz stavka 4. ovog lanka nemaju osobe koje imaju zakonsku obvezu
uzdravanja djeteta.
(6) Visinu i nain isplate naknade odreuje federalni ministar rada i socijalne politike.

27

d) Oduzimanje roditelju prava da ivi s djetetom

lanak 153.
(1) Sud e u izvanparninom postupku roditelju oduzeti pravo da ivi s djetetom, a uvanje i
odgoj djeteta povjeriti drugoj osobi ili ustanovi ako roditelji, odnosno roditelj s kojim dijete ivi ugroava
interes djeteta i u veoj mjeri zanemaruje podizanje,odgoj i izobrazbu djeteta ili ne sprjeava drugog
roditelja ili lana obiteljske zajednice da se na ovaj nain ponaa prema djetetu, ili ako je kod djeteta
dolo do veeg poremeaja u odgoju.
(2) Izricanjem mjere iz stavka 1. ovog lanka ne prestaju ostale dunosti, odgovornosti i prava
prema djetetu.
(3) Za vrijeme trajanja ove mjere sud moe, kada utvrdi da je to u interesu djeteta, izrei drugu
mjeru za zatitu djeteta ili ponovno izrei istu mjeru.
(4) Sud e roditelju vratiti pravo da ivi s djetetom kada je to u interesu djeteta.
(5) O izricanju mjere iz stavka 1. ovog lanka sud e izvijestiti organ skrbnitva, koji e djetetu,
radi zatite njegovih prava i interesa za vrijeme trajanja ove mjere, imenovati posebnog skrbnika.

e) Oduzimanje roditeljske skrbi

lanak 154.
(1) Roditelju koji zlouporabom svojih prava, ili grubim zanemarivanjem svojih dunosti, ili
naputanjem djeteta, ili neskrbljenjem o djetetu s kojim ne ivi, oito stavlja u opasnost sigurnost,
zdravlje ili moral djeteta, ili koji ne zatiti dijete od ovakvog ponaanja drugog roditelja ili druge osobe,
sud e u izvanparninom postupku oduzeti roditeljsku skrb.
(2) Zlouporaba prava postoji naroito u sluajevima tjelesnog i duevnog nasilja nad djetetom,
spolnog iskoritavanja djeteta, navoenja djeteta na drutveno neprihvatljivo ponaanje, te grubog krenja
djetetovih prava na drugi nain.
(3) Grubo zanemarivanje dunosti postoji naroito u sluajevima ako roditelj ne izvrava obvezu
uzdravanja djeteta dulje od tri mjeseca, ne pridrava se ranije odreenih mjera radi zatite prava i
interesa djeteta, ne sprjeava dijete u uivanju alkoholnih pia, droge ili drugih opojnih sredstava, kao i
malodobnu osobu mlau od 16 godina u kasnim nonim izlascima.
(4) Roditeljska skrb se moe oduzeti i roditelju kojem je oduzeto pravo da ivi s djetetom ako za
vrijeme od jedne godine ne izvrava obveze i prava koje mu nisu prestale izricanjem ove mjere i ne stvori
uvjete za vraanje ovog prava.
(5) Roditeljska skrb se moe oduzeti i roditelju koji ne stvara uvjete za odravanje osobnih
odnosa i neposrednih kontakata djeteta s drugim roditeljem ili onemoguava, odnosno sprjeava njihovo
odravanje.
(6) U postupku za oduzimanje roditeljske skrbi roditeljima, ili jedinom roditelju djeteta, organ
skrbnitva e imenovati djetetu posebnog skrbnika. Ovaj skrbnik vri dunost i nakon izricanja mjere iz
stavka 1. ovog lanka, a za svo vrijeme njenog trajanja.
(7) Izricanjem ove mjere prestaju sve obveze i prava roditelja prema djetetu, osim obveze
uzdravanja djeteta.
(8) Roditeljska skrb e se vratiti odlukom suda kad prestanu razlozi zbog kojih je ona oduzeta.

28

(9) Pravomonu odluku o oduzimanju i vraanju roditeljske skrbi sud e dostaviti

mjerodavnom matiaru radi upisa u matinu knjigu roenih, a ako dijete ima neko pravo na nekretninama,
odluka e se dostaviti zemljinoknjinom uredu mjerodavnog suda radi zabiljebe.
f) Zatita imovinskih prava i interesa djeteta
lanak 155.
(1) Organ skrbnitva moe u svako doba zahtijevati od roditelja polaganje rauna o upravljanju
imovinom djeteta i o prihodima koji se ostvaruju za potrebe djeteta.
(2) Organ skrbnitva moe, radi zatite imovinskih interesa djeteta, odluiti da roditelji u
pogledu upravljanja imovinom djeteta imaju poloaj skrbnika.
(3) Organ skrbnitva moe, radi zatite imovinskih interesa djeteta, zahtijevati da sud u
izvanparninom postupku odredi mjere osiguranja na imovini roditelja.

4. Prestanak roditeljske skrbi

lanak 156.
(1) Roditeljska skrb prestaje kad dijete stekne poslovnu sposobnost ili kad bude posvojeno.
(2) Zasnivanjem posvojenja ne prestaje roditeljska skrb roditelju iji je brani partner posvojio
dijete.
5. Stjecanje poslovne sposobnosti
lanak 157.
(1) Poslovna sposobnost se stjee punoljetstvom ili sklapanjem braka prije punoljetstva.
(2) Punoljetnom postaje osoba koja je navrila 18 godina ivota.
(3) Poslovnu sposobnost moe stei i malodobna osoba starija od 16 godina, koja je postala
roditelj.
(4) O stjecanju poslovne sposobnosti na nain utvren u stavku 3. ovog lanka odluuje sud u
izvanparninom postupku na prijedlog malodobne osobe, uzimajui u obzir njezinu duevnu zrelost.
(5) Malodobnik s navrenih 14 godina stjee ogranienu poslovnu sposobnost.

6. Roditeljska skrb nakon punoljetstva djeteta

lanak 158.
(1) Sud u izvanparninom postupku moe odluiti da roditelji ostvaruju roditeljsku skrb i nakon
punoljetstva djeteta kojemu je oduzeta ili ograniena poslovna sposobnost, ukoliko su roditelji sposobni i
pristanu na to.
(2) Ako roditelji vie nisu u stanju skrbiti o djetetu, sud e u izvanparninom postupku odluiti o
prestanku roditeljske skrbi i o stavljanju djeteta pod skrbnitvo.

29

lanak 159.
(1) Na roditelje koji ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetstva djeteta primjenjuju se odredbe
ovog zakona o odgovornostima, dunostima i pravima roditelja, odnosno o pravima i dunostima djeteta.
(2) Pravomonu odluku o ostvarivanju i o prestanku roditeljske skrbi nakon punoljetstva sud e
odmah dostaviti matiaru radi upisa u matinu knjigu roenih i zemljinoknjinom uredu mjerodavnog
suda na ijem podruju ta osoba ima nekretnine, radi zabiljebe u zemljinim knjigama.
ETVRTI DIO
IV. S K R B N I T V O
1. Zajednike odredbe
lanak 160.
(1) Skrbnitvo je oblik zatite malodobnih osoba bez roditeljske skrbi i punoljetnih osoba koje
nisu sposobne ili koje nisu u mogunosti starati se o sebi, svojim pravima, interesima i obvezama.
(2) tienici su osobe pod skrbnitvom.
lanak 161.
Svrha skrbnitva je zamjena roditeljske skrbi, odnosno zatita osobnosti i interesa punoljetnih
tienika, naroito njihovim lijeenjem i osposobljavanjem za samostalan ivot i rad.
lanak 162.
Poslove skrbnitva vri organ skrbnitva odreen u st. 1. i 2. lanka 5. ovog zakona.
lanak 163.
Organ skrbnitva poslove skrbnitva vri preko imenovanog skrbnika ili neposredno preko
strune osobe.
lanak 164.
(1) Organ skrbnitva poduzima potrebne mjere da se na najbolji nain ostvari svrha skrbnitva.
(2) Organ skrbnitva u pripremanju, donoenju i sprovoenju svojih rjeenja, odnosno pojedinih
mjera, koristi sve oblike socijalne zatite, metode socijalnog i drugog strunog rada, kao i usluge
socijalnih, zdravstvenih, obrazovno-odgojnih i drugih organizacija i ustanova.
(3) Organ skrbnitva moe osnovati struno tijelo sastavljeno od odgovarajuih strunjaka
(lijenika, pedagoga, pravnika, psihologa, socijalnog djelatnika i drugih), sa zadatkom da razmatra
struna pitanja i daje organu skrbnitva prijedloge za poduzimanje pojedinih mjera skrbnitva.
2. Skrbnik
lanak 165.
(1) tieniku organ skrbnitva imenuje skrbnika, ukoliko ne odlui dunost skrbnika vriti
neposredno.
(2) Za skrbnika se imenuje osoba koja ima osobna svojstva i sposobnost za vrenje dunosti
skrbnika, a koja prije toga pristane biti skrbnik.

30

(3) Pri imenovanju skrbnika, organ skrbnitva uzet e u obzir i miljenje tienika, ako je
sposoban shvatiti o emu se radi, kao i miljenje bliskih srodnika tienika.
(4) Organ skrbnitva dunost skrbnika vri neposredno ako to zahtijeva interes tienika i
okolnosti sluaja. Za vrenje dunosti skrbnika imenuje se osoba zaposlena u organu skrbnitva.
lanak 166.
Ista osoba moe se postaviti za skrbnika za vie tienika, ako to nije u suprotnosti s njihovim
interesima.
lanak 167.
tieniku koji je smjeten u obrazovno-odgojnu,zdravstvenu ili drugu ustanovu, organ skrbnitva
imenuje skrbnika za vrenje onih poslova skrbnitva koje ta ustanova ne vri u okviru svojih redovitih
djelatnosti.
lanak 168.
(1) U rjeenju o imenovanju skrbnika organ skrbnitva odreuje njegove dunosti i prava.
(2) Organ skrbnitva moe rjeenjem ograniiti ovlasti skrbnika ako je to u interesu tienika i
odluiti da pojedine poslove skrbnika vri neposredno.
(3) Ako organ skrbnitva vri dunost skrbnika u smislu stavka 2. ovog lanka, moe pojedine
poslove povjeriti strunoj osobi da ih vri u njegovo ime i pod njegovim nadzorom.
(4) Organ skrbnitva, prije donoenja rjeenja iz stavka 1. upoznaje osobu koju namjerava
imenovati za skrbnika sa znaajem skrbnitva, s pravima i dunostima skrbnika i s drugim vanim
podatcima potrebnim za vrenje dunosti skrbnika.
lanak 169.
Skrbnik ne moe biti osoba:
a) kojoj je oduzeta roditeljska skrb,
b) kojoj je oduzeta ili ograniena poslovna sposobnost,
c) iji su interesi u suprotnosti s interesima tienika,
d) od koje se, s obzirom na njezino ranije i sadanje vladanje, osobna svojstva i odnose sa
tienikom i njegovim roditeljima, ne moe oekivati da e pravilno vriti dunosti skrbnika,
e) s kojom je tienik sklopio ugovor o doivotnom uzdravanju.
lanak 170.
(1) O stavljanju pod skrbnitvo i o prestanku skrbnitva, organ skrbnitva izvjeuje
mjerodavnog matiara u roku od 15 dana od dana pravomonosti rjeenja.
(2) Ako osoba stavljena pod skrbnitvo ima nepokretnu imovinu, organ skrbnitva izvjeuje
zemljinoknjini ured mjesno mjerodavnog suda radi upisa skrbnitva u zemljinu knjigu.
lanak 171.
Skrbnik je duan savjesno se starati o osobnosti, pravima, obvezama i interesima tienika i
upravljati njegovom imovinom, pri emu je duan uvaavati miljenje tienika koji je sposoban shvatiti
o emu se radi.
lanak 172.
(1) Ako tienik ima imovinu, organ skrbnitva poduzima mjere da se ta imovina popie,
procijeni i preda skrbniku na upravljanje.

31

(2) Popis imovine vri povjerenstvo kojega osniva organ skrbnitva, a nazouje mu skrbnik,
tienik ako je u stanju shvatiti o emu se radi, te dratelj imovine tienika.
lanak 173.
(1) Organ skrbnitva, nakon to je pokrenut postupak za stavljanje neke osobe pod skrbnitvo,
duan je popisati i procijeniti njegovu imovinu i poduzeti druge mjere za osiguranje te imovine i prije
donoenja rjeenja o stavljanju te osobe pod skrbnitvo.
(2) U sluaju neposredne opasnosti po interese tienika u pogledu njegove nepokretne imovine,
organ skrbnitva duan je i prije popisa i procjene imovine zatraiti od suda zabiljebu u zemljinoj
knjizi o pokretanju postupka za stavljanje te osobe pod skrbnitvo.
lanak 174.
(1) Skrbnik je duan uz pomo organa skrbnitva poduzimati sve potrebne mjere da se pribave
sredstva potrebna za uzdravanje i sprovoenje mjera koje je u interesu tienika odredio organ
skrbnitva.
(2) Sredstva iz stavka 1. ovog lanka se pribavljaju iz:
a) prihoda tienika,
b) sredstava dobivenih od osoba koje su obvezatne uzdravati tienika,
c) imovine tienika,
d) sredstava dobivenih za tienika po osnovi socijalne zatite i
e) drugih izvora.
lanak 175.
(1) Skrbnik zastupa tienika.
(2) Organ skrbnitva zastupa tienika ako dunost skrbnika vri neposredno ili ako je ograniio
ovlasti skrbnika i odluio tienika sam zastupati.
lanak 176.
(1) Skrbnik samostalno, u ime tienika i za njegov raun, vri poslove koji spadaju u redovito
poslovanje i upravljanje imovinom.
(2) Pri poduzimanju svakog vanijeg posla skrbnik e, kada je to mogue, uzeti u obzir miljenje
tienika ako je ovaj sposoban shvatiti o emu se radi.
lanak 177.
(1) Skrbnik moe zakljuiti pravni posao sa tienikom samo ako organ skrbnitva nae da to
zahtijevaju interesi tienika i to prije toga odobri.
(2) Skrbnik ne moe obvezivati tienika kao jamca.
lanak 178.
Skrbnik ne moe bez prethodnog odobrenja organa skrbnitva poduzimati poslove koji prelaze
okvire redovitog poslovanja ili upravljanja tienikovom imovinom.
lanak 179.
(1) Skrbnik moe samo uz prethodno odobrenje organa skrbnitva, u pogledu raspolaganja i
upravljanja imovinom i pravima tienika, poduzimati sljedee poslove:

32

a) otuiti ili opteretiti nepokretnu imovinu tienika,

b) otuiti iz imovine tienika pokretne stvari vee i posebne osobne vrijednosti, ili raspolagati
imovinskim pravima vee vrijednosti,
c) odrei se nasljedstva ili legata, ili odbiti poklon i
d) poduzimati druge mjere odreene zakonom.
(2) Organ skrbnitva u postupku davanja skrbniku odobrenja iz stavka 1.ovog lanka odreuje
namjenu pribavljenih sredstava i nadzire njihovu uporabu.
lanak 180.
(1) Skrbnik je duan podnijeti organu skrbnitva izvjee o svome radu i o stanju tienikove
imovine u mjesecu sijenju svake godine, za prethodnu godinu, kao i kad to zatrai organ skrbnitva. U
sluaju neposrednog vrenja skrbnitva, izvjee je duna podnijeti osoba iz stavka 4. lanka 165. ovog
zakona.
(2) Iz izvjea se mora vidjeti kako se skrbnik ili osoba iz stavka 4. lanka 165. ovog zakona
starala o osobnosti tienika i zatiti njegovih interesa, a naroito o njegovom zdravlju, odgoju i
izobrazbi.
(3) Izvjee mora sadravati i podatke o upravljanju i raspolaganju tienikovom imovinom i o
svim tienikovim prihodima i rashodima u protekloj godini i konanom stanju tienikove imovine.
(4) Organ skrbnitva duan je savjesno razmotriti izvjee i po potrebi poduzeti odgovarajue
mjere za zatitu interesa tienika.
(5) Pored kontrole rada skrbnika prihvaanjem izvjea o njegovom radu, organ skrbnitva
duan je povremeno, osobnim uvidom, kontrolirati kako skrbnik vri dunosti prema tieniku.
lanak 181.
(1) Skrbnik i osoba iz stavka 4. lanka 165. ovog zakona imaju pravo na mjesenu naknadu,
ovisno o radu i zalaganju u zatiti tienikovih prava i interesa.
(2) Pravo na naknadu iz stavka 1. ovog lanka nema skrbnik koji je po ovom zakonu obvezatan
uzdravati tienika.
(3) Organ skrbnitva moe odrediti skrbniku iz stavka 1. ovog lanka nagradu ako se osobito
zalagao i istakao u vrenju dunosti.
(4) Skrbnik ima pravo na naknadu opravdanih trokova uinjenih u izvravanju svoje dunosti.
(5) Visinu naknade trokova skrbniku utvruje organ skrbnitva.
(6) Nagradu i naknade odobrava organ skrbnitva iz sredstava navedenih odredbama stavka 2.
lanka 174. ovog zakona, izuzev sredstava dobivenih za tienika po osnovi socijalne zatite, ako se time
ne ugroava podmirenje osnovnih ivotnih potreba tienika.
(7) Federalni ministar rada i socijalne politike e u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu
ovog zakona propisati visinu iznosa i nain isplate naknade iz stavka 1. ovog lanka.
(8) Ako se sredstva za isplatu iz stavka 1. ovog lanka ne mogu osigurati iz sredstava navedenih
u stavku 2. lanak 174. ovog zakona, njihova isplata e se izvriti iz izvora koje odredi federalni ministar
rada i socijalne politike.
lanak 182.

33

(1) Skrbnik odgovara tieniku za tetu koju je skrivio u obavljanju dunosti skrbnika.
(2) Organ skrbnitva utvruje iznos tete i poziva skrbnika da u odreenom roku tetu naknadi.
Ukoliko skrbnik ne naknadi utvrenu tetu u odreenom roku, organ skrbnitva neposredno naknauje
tetu tieniku.
(3) Organ skrbnitva moe podnijeti tubu mjerodavnom sudu protiv skrbnika radi naknade
isplaenog iznosa iz stavka 2. ovog lanka ako je tu tetu skrbnik poinio namjerno ili iz krajnje nepanje.
(4) Radi osiguranja prava tienika, koja su povrijeena nepravilnim radom skrbnika, organ
skrbnitva duan je prema skrbniku poduzeti i druge mjere predviene zakonom.
lanak 183.
Ako skrbnik umre ili samovoljno prestane izvravati svoju dunost, ili ako nastanu okolnosti
koje ga sprjeavaju u izvravanju dunosti, organ skrbnitva je duan bez odlaganja poduzeti mjere za
zatitu interesa tienika do imenovanja novog skrbnika.
lanak 184.
(1) Organ skrbnitva razrijeit e skrbnika dunosti ako utvrdi da je u izvravanju dunosti
nemaran, da zlouporabljuje svoje ovlasti, da ugroava interese tienika, ili ako ocijeni da bi za tienika
bilo korisnije da mu se imenuje drugi skrbnik.
(2) Pri razrjeenju skrbnika organ skrbnitva e cijeniti miljenje tienika koji je sposoban
shvatiti o emu se radi.
(3) Organ skrbnitva razrijeit e skrbnika dunosti ako on to zatrai, a najkasnije u roku od tri
mjeseca od dana podnoenja zahtjeva. Organ skrbnitva mora istodobno poduzeti sve potrebite mjere za
zatitu interesa tienika.
(4) U sluaju razrjeenja skrbnika organ skrbnitva je duan bez odlaganja tieniku imenovati
novog skrbnika.
(5) Skrbnik kome je prestala dunost duan je podnijeti izvjee i predati svu imovinu na
upravljanje organu skrbnitva. Predaja imovine se vri u nazonosti predstavnika organa skrbnitva i
tienika, ako je on sposoban shvatiti o emu se radi.
lanak 185.
(1) U sluaju prestanka skrbnitva organ skrbnitva poziva skrbnika da u odreenom roku
podnese izvjee o svome radu i o stanju tienikove imovine i da preda svu imovinu na upravljanje
tieniku, odnosno roditelju.
(2) Predaja imovine se vri u nazonosti skrbnika, tienika, odnosno roditelja i predstavnika
organa skrbnitva, o emu se sastavlja zapisnik.
3. Skrbnitvo nad malodobnim osobama
lanak 186.
Pod skrbnitvo stavit e se malodobna osoba:
a) iji su roditelji umrli, nestali, nepoznati ili su nepoznatog boravita dulje od tri mjeseca,
b) ijim roditeljima je oduzeta roditeljska skrb,
c) iji roditelji nisu stekli poslovnu sposobnost, ili im je ona oduzeta ili ograniena i
d) iji su roditelji odsutni, sprijeeni ili nesposobni redovito skrbiti o svom djetetu, a nisu
povjerili njegovo uvanje i odgoj osobi za koju je organ skrbnitva utvrdio da ispunjava uvjete za
skrbnika.

34

lanak 187.
(1) uvanje i odgoj malodobnog tienika organ skrbnitva moe povjeriti skrbniku, drugoj
osobi ili ustanovi.
(2) Skrbnik malodobnog tienika duan je kao roditelj skrbiti o njegovoj osobnosti, a naroito o
zdravlju,izobrazbi i osposobljavanju za samostalni ivot i rad.
(3) Osoba ili ustanova iz stavka 1. ovog lanka je duna skrbiti o osobnosti i pravima tienika i
izvjeivati skrbnika i organ skrbnitva o svim vanijim promjenama u pogledu ivota, zdravlja, odgoja i
izobrazbe tienika.
(4) Osoba ili ustanova iz stavka 1. ovog lanka ne moe se osloboditi dunosti uvanja
malodobnog tienika bez prethodne suglasnosti skrbnika, odnosno organa skrbnitva.
lanak 188.
(1) Skrbnik je ovlaten u ime i za raun tienika zakljuivati pravne poslove. Za one pravne
poslove koje skrbnik, u smislu ovog zakona, ne moe sam zakljuivati, potrebno je odobrenje organa
skrbnitva.
(2) Malodobni tienik koji je navrio 14 godina moe sam sklapati pravne poslove kojim stjee
prava, ako zakon ne odredi drukije. Pravne poslove kojim raspolae imovinom ili preuzima obveze moe
sklapati samo uz odobrenje skrbnika, ako zakon ne odredi drukije.
(3) Malodobni tienik koji radom ostvaruje prihode moe raspolagati ostvarenim osobnim
dohotkom i zaradom. Pri tome je duan doprinositi za svoje uzdravanje, odgoj i izobrazbu.
lanak 189.
Skrbnik moe samo s odobrenjem organa skrbnitva:
a) odluiti o izboru ili promjeni kole i zanimanja malodobnog tienika, o prekidu njegovog
kolovanja ili o njegovom zaposlenju i
b) poduzimati i druge mjere u pogledu osobnosti tienika odreene zakonom.
lanak 190.
(1) Skrbnitvo nad malodobnim tienikom prestaje stjecanjem poslovne sposobnosti,
posvojenjem ili prestankom razloga iz lanka 186. ovog zakona.
(2) Organ skrbnitva e produljiti pruati odgovarajue oblike socijalne i druge zatite osobi nad
kojom je prestalo skrbnitvo zbog nastupanja punoljetstva ako se ona do tog vremena nije uspjela
osposobiti za samostalan ivot i rad.
lanak 191.
Ako osoba nad kojom je po nastupanju punoljetstva prestalo skrbnitvo, zbog psihofizikih
nedostataka nije sposobna brinuti se o svojoj osobnosti, pravima i interesima, skrbnik, uz odobrenje
organa skrbnitva, ili organ skrbnitva neposredno, pokree kod mjerodavnog suda postupak za
oduzimanje poslovne sposobnosti ovoj osobi, u cilju njezinog ponovnog stavljanja pod skrbnitvo.

4. Skrbnitvo nad punoljetnim osobama

lanak 192.

35

(1) Punoljetnoj osobi koja zbog duevne bolesti, zaostalog duevnog razvoja ili prekomjernog
uivanja alkohola ili opojnih droga, senilnosti ili drugih uzroka nije sposobna sama se brinuti o svojim
pravima i interesima oduzima se poslovna sposobnost.
(2) Punoljetnoj osobi koja zbog uzroka iz stavka 1. ovog lanka neposredno ugroava svoja
prava i interese ili prava i interese drugih osoba ograniava se poslovna sposobnost.
(3) Pravomonu odluku o oduzimanju, odnosno ogranienju, poslovne sposobnosti sud je duan
bez odlaganja dostaviti mjerodavnom organu skrbnitva, koji e u roku od 30 dana od dana primitka
odluke osobu kojoj je oduzeta ili ograniena poslovna sposobnost staviti pod skrbnitvo.
lanak 193.
Skrbnik osobe kojoj je oduzeta ili ograniena poslovna sposobnost duan je naroito se brinuti o
njenoj osobnosti, vodei rauna o uzrocima zbog kojih joj je oduzeta, odnosno ograniena poslovna
sposobnost, i nastojati da se ti uzroci otklone i ta osoba osposobi za samostalan rad.
lanak 194.
(1) Skrbnik osobe kojoj je oduzeta poslovna sposobnost u dunostima i pravima izjednaen je sa
skrbnikom malodobne osobe koja nije navrila 14 godina ivota.
(2) Skrbnik osobe kojoj je ograniena poslovna sposobnost ima dunosti i prava skrbnika
malodobne osobe koja je navrila 14 godina ivota, ali organ skrbnitva moe, kad je to potrebno, odrediti
poslove koje osoba s ogranienom poslovnom sposobnou moe poduzimati samostalno.
(3) tienik kojem je ograniena poslovna sposobnost moe sam sklapati pravne poslove kojim
stjee prava, ako zakonom nije drukije odreeno. Pravne poslove kojim raspolae imovinom ili preuzima
obveze moe sklapati samo uz suglasnost skrbnika.
(4) Osoba kojoj je ograniena poslovna sposobnost moe samostalno davati izjave koje se tiu
osobnih stanja, osim ako ovim zakonom ili odlukom organa skrbnitva nije drukije odreeno.
lanak 195.
(1) Sud kod koga je pokrenut postupak da se nekoj osobi oduzme ili ogranii poslovna
sposobnost duan je odmah izvijestiti o tome organ skrbnitva, koji e, ako je potrebno, toj osobi
imenovati privremenog skrbnika.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovog lanka primjenjuju se odredbe o skrbnitvu nad malodobnicima
koji su navrili 14 godina ivota, ali organ skrbnitva moe, ako je potrebno proiriti na njega odredbe o
skrbnitvu nad malodobnicima koji nisu navrili 14 godina ivota.
(3) Dunost privremenog skrbnika prestaje kad se imenuje stalni skrbnik ili kada odluka suda
kojom se utvruje da nema mjesta oduzimanju, odnosno ogranienju poslovne sposobnosti postane
pravomona.
lanak 196.
(1) Skrbnitvo nad osobama kojima je oduzeta, odnosno ograniena poslovna sposobnost
prestaje kada im se odlukom suda donesenom u izvanparninom postupku vrati poslovna sposobnost.
(2) Pravomonu odluku o vraanju poslovne sposobnosti sud odmah dostavlja organu skrbnitva.
5. Skrbnitvo za posebne sluajeve
lanak 197.

36

(1) Organ skrbnitva imenovat e posebnog skrbnika za pojedine poslove ili odreenu vrstu
poslova odsutnoj osobi ije je boravite nepoznato, a koja nema zastupnika, nepoznatom vlasniku
imovine kada je potrebno da se netko o toj imovini stara, kao i u drugim sluajevima kada je to potrebno
radi zatite prava i interesa odreene osobe.
(2) Osobama iz stavka 1. ovog lanka moe, pod uvjetima odreenim zakonom, imenovati
skrbnika i organ pred kojim se vodi postupak. Ovaj organ duan je o tome bez odlaganja izvijestiti
mjerodavan organ skrbnitva.
(3) Organ skrbnitva ima prema skrbniku imenovanom u smislu stavka 2. ovog lanka sve
ovlasti kao i prema skrbniku koga je sam imenovao.
lanak 198.
(1) Poseban skrbnik imenovat e se djetetu u postupku osporavanja materinstva i oinstva, u
postupku oduzimanja roditelju prava ivjeti s djetetom i oduzimanja roditeljske skrbi, za voenje spora i
za zakljuenje pojedinih pravnih poslova izmeu njega i njegovih roditelja, kao i u drugim sluajevima
kada su njihovi interesi u suprotnosti i kada je to normirano ovim zakonom.
(2) Poseban skrbnik imenovat e se i djetetu nad kojim roditeljsku skrb ostvaruje samo jedan
roditelj, ako su interesi djeteta i roditelja koji ne ostvaruje roditeljsku skrb u suprotnosti.
(3) tieniku e se imenovati poseban skrbnik za voenje spora i za zakljuenje pravnih poslova
izmeu njega i skrbnika, kao i u drugim sluajevima, kada su njihovi interesi u suprotnosti.
(4) Kad meu malodobnicima nad kojima ista osoba ostvaruje roditeljsku skrb ili meu
tienicima koji imaju istog skrbnika treba voditi postupak ili zakljuiti pravni posao u kome su interesi
malodobnika, odnosno tienika u suprotnosti, imenovat e se svakom od njih poseban skrbnik za
voenje postupka, odnosno zakljuenje posla.
(5) Kada roditelji, skrbnici ili pojedini organi, odnosno organizacije u vrenju svojih poslova
saznaju za sluajeve iz st. 1. do 4. ovog lanka, duni su o tome izvijestiti mjerodavni organ skrbnitva.
lanak 199.
Ako meunarodnim ugovorom nije drukije odreeno, organ skrbnitva u sluajevima
predvienim ovim zakonom poduzet e potrebne mjere za zatitu osobnosti, prava i interesa stranog
dravljanina, dok organ drave iji je on dravljanin ne donese potrebnu odluku i ne poduzme odreene
mjere.
lanak 200.
(1) Na zahtjev osobe koja zbog bolesti, starosti ili iz drugih opravdanih razloga nije sposobna
sama se brinuti o sebi, svojim pravima i interesima, organ skrbnitva moe joj imenovati skrbnika za
pojedine poslove ili za odreenu vrstu poslova.
(2) Na zahtjev osobe iz stavka 1. ovog lanka organ skrbnitva e skrbnika razrijeiti dunosti.
lanak 201.
Pri imenovanju posebnog skrbnika organ skrbnitva odredit e opseg dunosti i prava skrbnika,
imajui u vidu okolnosti svakog pojedinog sluaja.

6. Nadlenost i postupak
lanak 202.

37

(1) Mjesna nadlenost organa skrbnitva odreuje se prema prebivalitu, a ako se ovo ne moe
utvrditi, prema boravitu osobe koju treba staviti pod skrbnitvo ili kojoj treba imenovati posebnog
skrbnika.
(2) Prebivalite, odnosno boravite odreuje se prema vremenu kada su se stekli uvjeti za
stavljanje odreene osobe pod skrbnitvo.
lanak 203.
Ako se promijeni prebivalite tienika, mijenja se i mjesna nadlenost organa skrbnitva.
lanak 204.
Ne mijenja se nadlenost organa skrbnitva za vrijeme dok se tienik nalazi privremeno van
podruja tog organa, zbog kolovanja, profesionalne rehabilitacije, socijalne ili zdravstvene zatite ili iz
slinih razloga.
lanak 205.
(1) Postupak za stavljanje pod skrbnitvo, za imenovanje skrbnika i prestanak skrbnitva pokree
se i vodi po slubenoj dunosti.
(2) Postupak iz stavka 1. ovoga lanka je uran.
(3) U pribavljanju podataka potrebnih za pokretanje i voenje postupka iz stavka 1. ovog lanka,
organ skrbnitva surauje s organima, ustanovama i osobama iz lanka 206. ovog zakona.
lanak 206.
(1) Postupak za stavljanje neke osobe pod skrbnitvo ili za primjenu nekog drugog oblika zatite
pokree organ skrbnitva na temelju neposrednog saznanja ili povodom obavijesti koje su mu duni
dostaviti:
a) matiar, sudski i drugi organi vlasti, organi lokalne samouprave, te zdravstvene, socijalne,
odgojno-obrazovne i druge ustanove, kada u vrenju svojih dunosti saznaju za takav sluaj,
b) brani partner, srodnici, drugi lanovi domainstva i osobe koje imaju uvid u ivotne prilike
takve osobe.
(2) Organi, ustanove i osobe iz stavka 1. ovog lanka dune su pomagati organu skrbnitva u
pribavljanju podataka potrebnih za voenje postupaka iz stavka 1. lanka 205. ovog zakona.
lanak 207.
(1) Kad pokrene postupak iz lanka 206. ovog zakona, organ skrbnitva odmah poduzima
potrebne mjere za zatitu osobnosti, prava i interesa te osobe.
(2) Organ skrbnitva u sluaju iz stavka 1. ovog lanka duan je, prema potrebi, odrediti
odgovarajue privremene mjere koje smatra prijeko potrebnim.
(3) Prigodom odluivanja o mjerama koje e se primjenjivati na tienika organ skrbnitva e se
rukovoditi prvenstveno interesima tienika i materijalnim mogunostima koje mu stoje na raspolaganju,
primjenjujui pri tom odgovarajue metode socijalnog i drugog strunog rada.
(4) Kod odreivanja mjera, u smislu stavka 3. ovog lanka, organ skrbnitva duan je pribaviti
miljenje odgovarajuih organizacija, odnosno strunjaka, i u cilju to potpunije zatite osobnosti, prava i
interesa tienika i njegove obitelji, suraivati s njima.
lanak 208.

38

(1) Ako tienik ima nepokretnu imovinu na podruju drugog organa skrbnitva, mjerodavni
organ skrbnitva moe tu imovinu povjeriti na skrb tom organu skrbnitva i ovlastiti ga da imenuje
posebnog skrbnika za brigu o njoj.
(2) Odobrenje za raspolaganje imovinom iz stavka 1. ovog lanka daje organ skrbnitva
mjerodavan za cjelokupnu skrb o tieniku.
lanak 209.
(1) Organ skrbnitva postupa po odredbama zakona kojim je ureen upravni postupak kad
odluuje o stavljanju neke osobe pod skrbnitvo, kad imenuje ili razrjeava dunosti skrbnika, kad
odluuje o opsegu ovlasti skrbnika i o pravima i interesima tienika.
(2) Organ skrbnitva moe mijenjati svoja ranije donesena rjeenja kad to zahtijevaju interesi
tienika, ako se time ne povreuju prava treih osoba.
lanak 210.
Organi, ustanove i osobe iz lanka 206. ovog zakona, tienik koji je u stanju to uiniti, njegov
brani partner, njegovi srodnici, kao i svaki graanin, mogu podnijeti prigovor na rad skrbnika i organa
skrbnitva.
lanak 211.
(1) Prigovor na rad skrbnika se podnosi organu skrbnitva, a prigovor na rad organa skrbnitva
organu mjerodavnom u upravnim stvarima za drugostupanjski postupak.
(2) Organ skrbnitva ispituje prigovore koji su mu podneseni, i ako nae da su osnovani,
poduzima zakonom predviene mjere.
(3) Ako drugostupanjski organ utvrdi da je prigovor osnovan, daje upute organu skrbnitva kako
e postupiti i odreuje rok u kojem je duan dostaviti obavijest o poduzetim radnjama. Organ skrbnitva,
po primljenom naputku, odluuje koje e mjere poduzeti i o tome izvjeuje drugostupanjski organ.
lanak 212.
(1) Organ skrbnitva duan je voditi evidenciju o osobama stavljenim pod skrbnitvo, o
poduzetim mjerama skrbnitva i o imovini tienika.
(2) Naputak o voenju evidencije i dokumentacije iz stavka 1. ovog lanka propisuje federalni
ministar rada i socijalne politike.

PETI DIO
V. U Z D R A V A NJ E
1. Zajednike odredbe
lanak 213.
(1) Meusobno uzdravanje branih i izvanbranih partnera, roditelja i djece, i drugih srodnika
je njihova dunost i pravo, kada je to predvieno ovim zakonom.
(2) U sluajevima u kojima se meusobno uzdravanje osoba iz stavka 1. ovog lanka ne moe
ostvariti u cijelosti ili djelomino, drutvena zajednica prua, pod uvjetima odreenim zakonom,
neosiguranim lanovima obitelji sredstva prijeko potrebna za uzdravanje.

39

(3) Odricanje od prava i dunosti uzdravanja nema pravnog uinka.

lanak 214.
Osobe iz stavka 1. lanka 213. ovog zakona meusobnom uzdravanju doprinose srazmjerno
svojim mogunostima i potrebama uzdravane osobe.
2. Uzdravanje djece, roditelja i drugih srodnika
lanak 215.
Roditelji su duni uzdravati malodobno dijete i u izvravanju te obveze moraju iskoristiti sve
svoje mogunosti i sposobnosti.
lanak 216.
(1) Ako se dijete nalazi na redovitom kolovanju, roditelji su duni, prema svojim
mogunostima, osigurati mu uzdravanje i nakon punoljetnosti, a najdulje do navrene 26.godine ivota.
(2) Ako je punoljetno dijete zbog bolesti, fizikih ili psihikih nedostataka nesposobno za rad, a
nema dovoljno sredstava za ivot ili ih ne moe ostvariti iz svoje imovine, roditelji su duni uzdravati
ga dok ta nesposobnost traje.
lanak 217.
Malodobno dijete koje ostvaruje prihode radom ili od svoje imovine duno je doprinositi za
svoje uzdravanje, kao i za uzdravanje lanova obitelji u kojoj ivi, pod uvjetima iz stavka 1. lanka 219.
ovog zakona.
lanak 218.
Roditelj koji ne ostvaruje roditeljsku skrb, ili kojem je ograniena ili oduzeta roditeljska skrb, ne
oslobaa se dunosti uzdravanja djeteta.
lanak 219.
(1) Punoljetno dijete je duno uzdravati svog roditelja koji je nesposoban za rad i ne moe se
uposliti, a nema dovoljno sredstava za ivot ili ih ne moe ostvariti iz svoje imovine.
(2) Dijete se moe osloboditi dunosti uzdravanja roditelja koji ga iz neopravdanih razloga nije
uzdravao u vrijeme kada je bio obvezan, sukladno odredbama ovog zakona.
lanak 220.
(1) Maeha ili ouh duni su uzdravati svoje malodobne pastorke ako oni ne mogu ostvariti
uzdravanje od roditelja.
(2) Maeha ili ouh imaju obvezu iz stavka 1. ovog lanka i nakon smrti roditelja djeteta, ako je
u asu njegove smrti postojala obiteljska zajednica izmeu ouha ili maehe i pastoraka.
(3) Ako je brak izmeu roditelja i maehe ili ouha djeteta poniten ili razveden, maeha ili ouh
nisu duni uzdravati pastorke.
lanak 221.
(1) Pastorak je duan, pod uvjetima iz l. 217. i 219. ovog zakona, uzdravati maehu ili ouha
ako su ovi njega due vrijeme uzdravali ili se brinuli o njemu.

40

(2) Ako maeha ili ouh imaju i svoju djecu, dunost uzdravanja je zajednika za djecu i
pastorke.
lanak 222.
(1) Baba i djed su duni uzdravati malodobnog unuka. Obveza uzdravanja punoljetnog unuka
postoji pod uvjetima iz lanka 216. ovog zakona.
(2) Unuk je duan uzdravati babu i djeda pod uvjetima iz l. 217. i 219. ovog zakona.
(3) Obveza uzdravanja postoji izmeu sestara i brae, kao i sestara i brae po majci ili ocu, u
odnosu na malodobne osobe.
lanak 223.
(1) Pravo na uzdravanje ostvaruje se onim redom kojim su davatelji uzdravanja pozvani na
nasljeivanje.
(2) Ako obveza uzdravanja pada na vie osoba zajedno, ona se dijeli meu njima prema
njihovim mogunostima.
3. Uzdravanje branog partnera
lanak 224.
Brani partner koji nema dovoljno sredstava za ivot ili ih ne moe ostvariti iz svoje imovine, a
nesposoban je za rad ili se ne moe uposliti, ima pravo na uzdravanje od svog branog partnera
srazmjerno njegovim mogunostima.
lanak 225.
(1) Zahtjev za uzdravanje brani partner moe postaviti do zakljuenja glavne rasprave u
postupku za razvod ili ponitenje braka.
(2) Sud je duan upoznati branog partnera s pravom iz stavka 1. ovog lanka.
(3) Iznimno, bivi brani partner moe tubom traiti uzdravanje u roku od jedne godine od
prestanka braka ako su uvjeti za uzdravanje, predvieni u lanku 224. ovog zakona, postojali u vrijeme
zakljuenja glavne rasprave u postupku za razvod ili ponitenje braka i bez prestanka trajali do
zakljuenja glavne rasprave u postupku za uzdravanje.
lanak 226.
(1) Sud moe odbiti zahtjev za uzdravanje branog, odnosno razvedenog branog partnera ako
se on bez ozbiljnog povoda od strane drugog branog partnera grubo ili nedolino ponaao u branoj
zajednici, ili ako bi obveza uzdravanja predstavljala oitu nepravdu za drugog branog partnera.
(2) Sud moe odbiti zahtjev za uzdravanje branog partnera u postupku za ponitenje braka,
odnosno branog partnera iz ponitenog braka, ako bi obveza uzdravanja predstavljala oitu nepravdu za
drugog branog partnera.
lanak 227.
Sud moe odbiti zahtjev za uzdravanje ako su brani partneri kroz due vrijeme odvojenog
ivota potpuno samostalno osiguravali sredstva za vlastito uzdravanje, ili ako se iz okolnosti sluaja
utvrdi da brani partner koji zahtijeva uzdravanje prestankom braka, koji je trajao krae vrijeme, nije
doveden u tei materijalni poloaj od onog u kome se nalazio prigodom stupanja u brak.
lanak 228.

41

(1) Sud moe odluiti da obveza uzdravanja branog partnera traje odreeno vrijeme, naroito u
sluajevima kada je brak trajao krae vrijeme ili kada je traitelj uzdravanja u mogunosti u dogledno
vrijeme na drugi nain osigurati sredstva za ivot.
(2) U opravdanim sluajevima sud moe obvezu uzdravanja produljiti.
(3) Tuba za produljenje uzdravanja moe se podnijeti samo do isteka vremena za koje je
uzdravanje odreeno.
lanak 229.
Pravo na uzdravanje prestaje ako uzdravani razvedeni brani partner, ili brani partner iz
ponitenog braka, sklopi novi brak, ili zasnuje izvanbranu zajednicu, ili postane nedostojan tog prava, ili
ako vie ne postoji neki od uvjeta iz lanka 224. ovog zakona.
4. Uzdravanje izvanbranog partnera
lanak 230.
(1) Izvanbrani partner koji ispunjava uvjete iz l. 3. i 224. ovog zakona ima pravo na
uzdravanje od drugog izvanbranog partnera nakon prestanka izvanbrane zajednice.
(2) Tuba za uzdravanje iz stavka 1. ovog lanka moe se podnijeti u roku od jedne godine od
prestanka izvanbrane zajednice.
lanak 231.
Sud moe odbiti zahtjev za uzdravanje izvanbranog partnera ako se on bez ozbiljnog povoda
od strane drugog izvanbranog partnera grubo ili nedolino ponaao u izvanbranoj zajednici, ili ako bi
obveza uzdravanja predstavljala oitu nepravdu za drugog izvanbranog partnera.
lanak 232.
(1) Sud moe odluiti da obveza uzdravanja izvanbranog partnera traje odreeno vrijeme,
naroito u sluaju kada je traitelj uzdravanja u mogunosti u dogledno vrijeme na drugi nain osigurati
sredstva za ivot.
(2) U opravdanim sluajevima sud moe obvezu uzdravanja produljiti.
(3) Tuba za produljenje uzdravanja moe se podnijeti samo do isteka vremena za koje je
uzdravanje odreeno.
lanak 233.
Pravo na uzdravanje prestaje kada uzdravani izvanbrani partner sklopi brak, ili zasnuje novu
izvanbranu zajednicu, ili postane nedostojan tog prava, ili ako vie ne postoji neki od razloga utvrenih u
lanku 224. ovog zakona.

5. Uzdravanje majke izvanbranog djeteta

lanak 234.

42

Otac izvanbranog djeteta duan je, srazmjerno svojim mogunostima, uzdravati majku svoga
djeteta za vrijeme od tri mjeseca prije poroaja i jednu godinu nakon poroaja ako majka skrbi o djetetu,
a nema dovoljno sredstava za ivot.
6. Odreivanje uzdravanja
lanak 235.
(1) U postupku za uzdravanje sud e utvrditi ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdravanje.
(2) Prigodom utvrivanja potreba osobe koja zahtijeva uzdravanje, sud e uzeti u obzir njezino
imovno stanje, sposobnost za rad, mogunost uposlenja, zdravstveno stanje i druge okolnosti od kojih
ovisi ocjena njenih potreba.
(3) Prigodom utvrivanja mogunosti osobe koja je duna davati uzdravanje, sud e uzeti u
obzir sva njena primanja i stvarne mogunosti da stjee poveanu zaradu, kao i njene vlastite potrebe i
zakonske obveze uzdravanja.
(4) Federalni ministar rada i socijalne politike objavit e jednom godinje, najkasnije do 1.
oujka tekue godine, podatke o prosjenim potrebama osobe koja zahtijeva uzdravanje s obzirom na
trokove ivota, koje e sud uzeti u obzir u postupku za uzdravanje.
lanak 236.
(1) Kad se uzdravanje zahtijeva za dijete, sud e pored okolnosti iz lanka 235. ovog zakona
uzeti u obzir i uzrast djeteta, kao i potrebe za njegovo kolovanje.
(2) U postupku za uzdravanje djeteta sud e posebno cijeniti kao doprinos za uzdravanje
djeteta rad i brigu koju u odgoj i podizanje djeteta ulae roditelj s kojim dijete ivi.
(3) Radno sposoban roditelj ne moe se osloboditi dunosti uzdravanja malodobnog djeteta.
lanak 237.
Kad sud utvrdi da roditelji i druge osobe koje su obvezne davati uzdravanje nisu u mogunosti
podmirivati potrebe uzdravanja djeteta, izvijestit e o tome organ skrbnitva, koji je duan osigurati
sredstva za uzdravanje djeteta iz proraunskih sredstava Federacije.
lanak 238.
(1) Organ skrbnitva e, vodei rauna o dobrobiti djeteta, nastojati da se roditelji sporazumiju o
visini, odnosno o povienju doprinosa za uzdravanje djeteta kada to zahtijevaju poveane potrebe djeteta
ili to omoguavaju bolje materijalne prilike roditelja.
(2) Sporazum iz stavka 1. ovog lanka roditelji mogu zakljuiti i pred javnim biljenikom , u
formi isprave obraene kod javnog biljenika. Javni biljenik je ovu ispravu duan dostaviti organu
skrbnitva.
(3) Sporazum iz st. 1. i 2. ovog lanka ima snagu ovrne isprave.
lanak 239.
(1) Organ skrbnitva e u ime malodobnog djeteta pokrenuti i voditi postupak za dosuenje,
odnosno za poveanje uzdravanja, ako roditelj s kojim dijete ivi bez opravdanih razloga ne koristi to
pravo.
(2) Ako roditelj ne trai ovrhu odluke o uzdravanju, organ skrbnitva e u ime malodobnog
djeteta podnijeti sudu prijedlog za ovrhu.

43

lanak 240.
(1) Ako se u postupku odluuje o uzdravanju malodobnog djeteta ili punoljetnog djeteta iz
stavka 2. lanka 216. ovog zakona, organ skrbnitva sudjeluje u tom postupku radi zatite interesa djeteta.
(2) Sud koji odluuje u parnici o uzdravanju izvijestit e organ skrbnitva o postupku i pozivati
ga na sva roita, kao i dostavljati mu sve odluke donesene u postupku.
lanak 241.
Organ skrbnitva duan je na zahtjev suda pribaviti sve podatke od znaaja za donoenje odluke
o uzdravanju.
lanak 242.
(1) Organ skrbnitva vodi evidenciju odluka i sporazuma iz lanka 238. ovog zakona o
uzdravanju djece i roditelja, prema naputku koji propisuje federalni ministar rada i socijalne politike.
(2) Organ skrbnitva provjerava ispunjavanje obveze uzdravanja djeteta i, radi zatite interesa
djeteta, preduzima mjere iz lanka 239. ovog zakona ako utvrdi da se ova obveza ne ispunjava, odnosno
ne ispunjava u potpunosti.
lanak 243.
Organ skrbnitva e, u svojstvu opunomoenika starih i socijalno ugroenih osoba, ukoliko one
same to ne mogu uiniti, pokrenuti i voditi postupak za ostvarivanje njihovog prava na uzdravanje prema
srodnicima koji su po odredbama ovog zakona duni da ih uzdravaju.

lanak 244.
Osobu koja je duna davati uzdravanje sud e obvezati na plaanje buduih mjesenih iznosa
uzdravanja u odreenom novanom iznosu.
lanak 245.
(1) Uzdravana osoba, kao i obveznik uzdravanja, moe traiti da sud povisi, snizi ili ukine
uzdravanje dosueno ranijom pravomonom presudom, ili sporazumom postignutim pred organom
skrbnitva, ili u formi isprave obraene kod javnog biljenika, ako su se izmijenile okolnosti na temelju
kojih je donesena ranija presuda, odnosno sporazum.
(2) Prava i obveze utvreni izmijenjenom odlukom ne mogu djelovati prije podnoenja zahtjeva.
lanak 246.
Fizika ili pravna osoba koja je imala trokove zbog uzdravanja neke osobe, moe tubom
traiti naknadu tih trokova od osobe koja ju je po zakonu duna uzdravati, ako su uinjeni trokovi bili
opravdani.
lanak 247.
Obveznik uzdravanja kojem je prestao radni odnos i koji je zasnovao novi radni odnos duan je
podatke o postojanju ovrne isprave za uzdravanje, te ime i adresu osobe kojoj se ta trabina treba
isplaivati, dostaviti poslodavcu kod kojeg je zasnovao radni odnos.
lanak 248.

44

Poslodavac kod kojeg je obveznik uzdravanja zasnovao novi radni odnos duan je odmah
izvijestiti uzdravanu osobu o zasnovanom radnom odnosu, odnosno dati joj potrebne obavijesti o
obvezniku uzdravanja koji je kod njega zasnovao novi radni odnos.
lanak 249.
(1) U postupku za uzdravanje malodobnog djeteta ili punoljetnog djeteta nad kojim roditelji
ostvaruju roditeljsku skrb, sud moe po slubenoj dunosti odrediti privremene mjere radi davanja
uzdravanja.
(2) U ostalim parnicama za uzdravanje sud e odrediti privremene mjere radi davanja
uzdravanja samo na prijedlog osobe koja trai uzdravanje.
(3) Privremene mjere sud e odrediti ako se uini vjerojatnim postojanje injenica od kojih ovisi
pravo na uzdravanje, a u postupcima za utvrivanje materinstva ili oinstva i ako se uini vjerojatnim da
je tuena osoba roditelj djeteta.

ESTI DIO
VI. I M O V I N S K I O D N O S I
A . IMOVINSKI ODNOSI BRANIH PARTNERA
1.

Brana steevina i posebna imovina

lanak 250.

Brani partneri mogu imati branu steevinu i posebnu imovinu.

a) Brana steevina
lanak 251.
(1) Branu steevinu ini imovina koju su brani partneri stekli radom za vrijeme trajanja brane
zajednice, kao i prihodi iz te imovine.
(2) Pokloni treih osoba uinjeni za vrijeme trajanja brane zajednice (u novcu, stvarima,
pruanju pomoi radom i sl.) ulaze u branu steevinu, bez obzira koji ih je brani partner primio, ukoliko
drukije ne proizlazi iz namjene poklona ili se iz okolnosti u asu davanja poklona moe zakljuiti da je
poklonodavatelj elio uiniti poklon samo jednom od branih partnera.
(3) Dobitak od igara na sreu je brana steevina.
(4) Prihodi od intelektualnog vlasnitva ostvareni za vrijeme trajanja brane zajednice su brana
steevina.
lanak 252.
(1) Brani partneri su u jednakim dijelovima suvlasnici u branoj steevini ako nisu drukije
ugovorili.
(2) Budui brani partneri, odnosno brani partneri mogu branim ugovorom drukije urediti
svoje odnose vezane za branu steevinu.

45

(3) Ukoliko je u zemljine knjige kao vlasnik steevine upisan jedan brani partner, drugi brani
partner moe zahtijevati ispravku upisa, sukladno Zakonu o zemljinim knjigama Federacije Bosne i
Hercegovine.
b) Upravljanje branom steevinom
lanak 253.
Na branu steevinu primjenjuju se odredbe stvarnog i obveznog prava ako ovim zakonom nije
drukije odreeno.

c) Posebna imovina
lanak 254.
(1) Imovina koju brani partner ima u asu sklapanja braka ostaje njegova posebna imovina.
(2) Posebna je i imovina koju za vrijeme trajanja brane zajednice jedan brani partner stekne
po pravnom temelju drukijem od navedenog u lanku 251. ovog zakona.
d) Podjela brane steevine
lanak 255.
(1) Podjela brane steevine se vri ugovorom branih partnera.
(2) Ako brani partneri ne zakljue ugovor iz stavka 1. ovog lanka, podjelu brane steevine
izvrit e sud na zahtjev branih partnera ili povjeritelja branog partnera, kako tijekom, tako i nakon
prestanka braka.
lanak 256.
(1) Brani partner kojem je povjereno uvanje i odgoj djeteta dobit e pri podjeli brane
steevine pored svog dijela i stvari koje su namijenjene neposrednoj uporabi djeteta.
(2) Ako se odluka o povjeravanju uvanja i odgoja djeteta izmijeni, brani partner iz stavka 1.
ovog lanka e predati stvari iz stavka 1. ovog lanka drugom roditelju, odnosno osobi kojoj se povjeri
uvanje i odgoj djeteta.
lanak 257.
Ako je sud odluio da se podjela izvri prodajom stvari zbog toga to je fizika dioba stvari
nemogua ili je mogua uz znatno smanjenje vrijednosti stvari, brani partner ima pravo pree kupnje te
stvari.
2. Brani ugovor
lanak 258.
(1) Branim ugovorom mogu se urediti imovinskopravni odnosi branih partnera prigodom
sklapanja braka, kao i tijekom trajanja brane zajednice.
(2) Za punovanost ugovora nuno je da isprava bude obraena kod javnog biljenika
lanak 259.

46

Brani ugovor moe u ime branog partnera kojem je oduzeta poslovna sposobnost sklopiti
njegov skrbnik s odobrenjem organa skrbnitva.
lanak 260.
Brani partneri ne mogu ugovoriti primjenu prava druge drave na imovinskopravne odnose.

3. Odgovornost branih partnera za obveze prema treim osobama

a) Pojedinana odgovornost branog partnera
lanak 261.
(1) Za obveze koje je jedan brani partner imao prije stupanja u brak ne odgovara drugi brani
partner.
(2) Za obveze iz stavka 1. ovog lanka brani partner odgovara svojom posebnom imovinom i
svojim dijelom u branoj steevini.
b) Solidarna odgovornost branih partnera
lanak 262.
Za obveze koje je jedan brani partner preuzeo radi podmirenja tekuih potreba brane, odnosno
obiteljske zajednice, kao i za obveze za koje po zakonu odgovaraju zajedniki oba brana partnera,
odgovaraju brani partneri solidarno, kako branom steevinom tako i svojom posebnom imovinom.

B. IMOVINSKI ODNOSI IZVANBRANIH PARTNERA

lanak 263.
(1) Imovina koju su izvanbrani partneri stekli radom u izvanbranoj zajednici koja ispunjava
uvjete iz lanka 3. ovog zakona smatra se njihovom izvanbranom steevinom.
(2) Na imovinu iz stavka 1. ovog lanka se
steevini.

primjenjuju odredbe ovog zakona o branoj

C. IMOVINSKI ODNOSI RODITELJA I DJECE

1. Upravljanje imovinom djeteta
lanak 264.
Imovinom malodobnog djeteta do njegove punoljetnosti, u njegovom interesu, upravljaju
roditelji malodobnika, osim onom koju je malodobnik stekao radom.

2. Koritenje prihoda s imovine djeteta

lanak 265.
(1) Prihode iz imovine malodobnog djeteta roditelji prvenstveno mogu koristiti za njegovo
uzdravanje, lijeenje, odgoj i izobrazbu ili ako to zahtijeva drugi vaan interes djeteta.
(2) Roditelji mogu prihode iz stavka 1.ovog lanka koristiti i za uzdravanje lanova obitelji,
sukladno lanku 217. ovog zakona.

47

3. Otuenje i optereenje imovine djeteta

lanak 266.
(1) Roditelji mogu samo s odobrenjem mjerodavnog organa skrbnitva otuiti ili opteretiti
vrjednije stvari i prava iz imovine malodobnog djeteta radi njegovog uzdravanja, lijeenja, odgoja i
izobrazbe ili ako to zahtijeva drugi vaan interes djeteta.
(2) Samo s odobrenjem organa skrbnitva roditelji mogu poduzimati pred sudom ili drugim
organima procesne radnje koje se odnose na imovinu djeteta.

D. TROKOVI TRUDNOE I POROAJA IZVANBRANOG DJETETA

lanak 267.
(1) Trokove izazvane trudnoom i poroajem izvanbranog djeteta snose majka i otac sukladno
svojim imovinskim mogunostima.
(2) U sluaju spora sud e, na zahtjev jednog od roditelja, odrediti udio svakog od njih u
snoenju trokova iz stavka 1 . ovog lanka.

SEDMI DIO
VII. POSTUPAK PRED SUDOM
1. Ope odredbe
lanak 268.
(1) Odredbama ovog dijela zakona se odreuju pravila prema kojima postupaju sudovi kad u
posebnim parninim postupcima,izvanparninim postupcima i posebnim postupcima ovrhe i osiguranja,
odluuju o predmetima u odnosima roditelja i djece, branim i drugim predmetima koji se ureuju ovim
zakonom.
(2) U postupcima iz stavka 1. ovoga lanka e se primjenjivati odredbe Zakona o parninom
postupku, Zakona o izvanparninom postupku i Zakona o ovrnom postupku, ukoliko ovim zakonom nije
drukije odreeno.
(3) U postupku iz stavka 1. ovoga lanka, a osobito pri odreivanju rokova i roita, sud e
uvijek obraati osobitu pozornost na potrebu urnog rjeavanja spora radi zatite interesa djeteta.
lanak 269.
(1) Sud mora po slubenoj dunosti tijekom postupka naroito paziti da se zatite prava i interesi
djece i drugih osoba koje nisu sposobne same se brinuti o sebi i o svojim pravima i interesima.
(2) Radi zatite prava i interesa djeteta organ skrbnitva e djetetu postaviti posebnog skrbnika u
svim postupcima u kojima se odluuje o pravima djeteta.
lanak 270.
(1) Ukoliko stranka nije sposobna sama se brinuti o svojim pravima i interesima u postupku, a
nije joj oduzeta poslovna sposobnost, sud e o tome izvijestiti organ skrbnitva i mjerodavni sud radi
pokretanja odgovarajueg postupka.

48

(2) Sud e prekinuti postupak dok se ne provede postupak oduzimanja poslovne sposobnosti,
odnosno dok ga organ skrbnitva ili mjerodavni sud ne obavijesti o obustavi. Za vrijeme prekida
postupka mogu se poduzeti samo radnje za koje postoji opasnost od odgode, a naroito one kojima treba
osigurati ili zatititi prava stranke koja nije sposobna sama se brinuti o svojim pravima i interesima.
(3) U sluaju iz stavka 1. ovog lanka sud moe postaviti privremenog zastupnika svakoj stranci
u postupku. O postavljanju ovog zastupnika sud e bez odgode izvijestiti organ skrbnitva.
lanak 271.
(1) Dijete koje je navrilo 14 godina i osoba kojoj je ograniena poslovna sposobnost, za koje
sud utvrdi da su sposobni shvatiti znaenje i pravne posljedice svojih radnji, mogu kao stranka ili
sudionik u postupku samostalno poduzimati parnine radnje.
(2) Tijekom postupka u kojem odluuje o tome s kojim e roditeljem dijete ivjeti, o osobnim
odnosima i neposrednim kontaktima djeteta s roditeljem s kojim ne ivi, te o roditeljskoj skrbi, sud mora
na odgovarajui nain izvijestiti dijete koje je sposobno shvatiti znaenje i pravne posljedice odluke o
voenju postupka i o njegovom pravu da izrazi svoje miljenje. Sudac obavlja neformalni razgovor s
djetetom na sudu, ili izvan suda, uz posredovanje organa skrbnitva, o emu sastavlja zapisnik.
(3) Zakonski zastupnik osoba iz stavka 1. ovog lanka moe poduzimati radnje u postupku dok
one ne izjave da same preuzimaju parnicu.
(4) Osobe iz stavka 1. ovog lanka za koje sud utvrdi da nisu sposobne shvatiti znaenje i pravne
posljedice svojih radnji, kao i dijete koje nije navrilo 14 godina ivota, u postupku zastupa zakonski
zastupnik.
(5) Sud e djetetu imenovati posebnog zastupnika ako su interesi djeteta i njegovog zakonskog
zastupnika u suprotnosti, kao i u drugim sluajevima u kojima, s obzirom na okolnosti sluaja, utvrdi da
je to potrebno radi zatite djetetovih interesa.

2. Posebni parnini postupci

a) Ope odredbe
lanak 272.
(1) Brani spor je spor o utvrivanju postojanja ili nepostojanja braka, o ponitenju i razvodu
braka.
(2) Sporovi iz odnosa roditelja i djece su sporovi o utvrivanju ili osporavanju materinstva ili
oinstva, te sporovi o tome s kojim e roditeljem dijete ivjeti, o nainu odravanja osobnih odnosa i
neposrednih kontakata djeteta s drugim roditeljem i o roditeljskoj skrbi i sporovi o uzdravanju djeteta,
bez obzira na to da li se rjeavaju samostalno ili zajedno s branim sporovima i sporovima o utvrivanju
materinstva i oinstva.
lanak 273.
(1) Radnje u postupcima iz lanka 272. ovog zakona se poduzimaju urno.
(2) U postupcima iz lanka 272. ovog zakona roite za glavnu raspravu se mora odrati u roku
od 15 dana od dana prijema tube ili zahtjeva u sudu.
(3) Prvostupanjski sud je duan donijeti presudu i izraditi pisani otpravak presude najkasnije u
roku od 15 dana od dana zakljuenja glavne rasprave.
(4) O albi protiv odluke donesene u prvostupanjskom postupku u predmetima iz lanka 272.
ovog zakona, drugostupanjski sud je duan odluiti u roku od 15 dana od dana primitka albe.

49

lanak 274.
Na prijedlog stranke sud moe odloiti zapoeto roite ako na roitu nije mogue izvesti neki
od dokaza ije je izvoenje odreeno, a koji je vaan radi zatite interesa djeteta.
lanak 275.
(1) U posebnim parninim postupcima i postupcima ovrhe normiranim ovim zakonom u prvom
stupnju postupa sudac pojedinac specijaliziran za ovu vrstu sporova.
(2) U drugostupanjskom postupku sudi vijee od trojice sudaca, od kojih je jedan specijaliziran
za ovu vrstu sporova.

lanak 276.
(1) U tijeku postupka u branim sporovima i sporovima za utvrivanje i osporavanje materinstva
ili oinstva sud moe, po slubenoj dunosti, rjeenjem odrediti privremene mjere radi davanja
uzdravanja malodobnoj djeci kao i njihovog smjetaja.
(2) U branom sporu privremene mjere iz stavka 1. ovog lanka sud moe odrediti i u korist
branog partnera, po njegovom prijedlogu.
(3) alba protiv rjeenja iz st. 1. i 2. ovog lanka ne zadrava izvrenje rjeenja.
lanak 277.
U postupku u branim sporovima i sporovima iz odnosa roditelja i djece javnost je iskljuena.
lanak 278.
(1) U postupku u branim sporovima i sporovima iz odnosa roditelja i djece stranke se ne mogu
odrei zahtjeva, priznati zahtjev protivne stranke, niti se nagoditi.
(2) U postupku iz stavka 1. ovog lanka ne moe se donijeti presuda zbog proputanja, presuda
na osnovi priznanja, ni presuda na osnovi odricanja.
(3) U postupku iz stavka 1. ovog lanka odricanje od tubenog zahtjeva ima isto pravno djejstvo
kao i povlaenje tube.
(4) U postupku iz stavka 1. ovog lanka sud moe utvrivati i injenice koje stranke nisu
iznijele, a moe dokazivati i injenice koje su stranke priznale u postupku, osim ako se zahtijeva
sporazumni razvod braka.
lanak 279.
U albi se ne mogu iznositi nove injenice i predlagati novi dokazi, osim ako alitelj dokae da
ih bez svoje krivnje nije mogao iznijeti, odnosno predloiti do zakljuenja glavne rasprave kod
prvostupanjskog suda, i ako se njihovim iznoenjem, odnosno predlaganjem, tite prava i interesi djeteta.
lanak 280.
(1) O trokovima postupka u statusnim stvarima sud e odluiti slobodno, vodei rauna o
okolnostima sluaja i o rezultatu postupka.
(2) Stranka je duna po nalogu suda unaprijed poloiti iznos potreban za podmirenje trokova
izvoenja dokaza kojeg je ona predloila. Iznimno, ako sud u postupku u sporu za utvrivanje i

50

osporavanje materinstva ili oinstva odredi izvoenje dokaza analizom DNK, a stranke ne poloe
odreeni iznos, trokovi odreeni za njegovo izvoenje e se isplatiti iz sredstava suda.
(3) Predujmljene trokove iz stavka 2. ovog lanka snosit e konano stranka koja je izgubila
parnicu.
lanak 281.
(1) Kada se u postupku pred sudom odluuje o tome s kojim e roditeljem dijete ivjeti i o
osobnim odnosima i neposrednim kontaktima djeteta s roditeljem s kojim ne ivi, o uzdravanju
malodobnog djeteta ili punoljetnog djeteta iz stavka 2. lanka 216. ovog zakona, te o drugim sadrajima
roditeljske skrbi, sud poziva organ skrbnitva da sudjeluje u tome postupku radi zatite interesa djeteta.
(2) Organ skrbnitva sudjeluje u postupku ovrhe i osiguranja koji se provodi radi ostvarivanja
odluke donesene u postupku iz stavka 1. ovog lanka.
lanak 282.
(1) Organ skrbnitva je duan odazvati se pozivu suda iz stavka 1. lanka 281. ovog zakona i
sudjelovati u postupku.
(2) Kada sudjeluje u postupku iz stavka 1. lanka 281. ovog zakona, organ skrbnitva je ovlaten
podnijeti svoj prijedlog i poduzimati druge radnje u postupku radi zatite prava i interesa djeteta, a
naroito iznositi injenice koje stranke nisu navele, predlagati izvoenje dokaza i ulagati pravne lijekove.
lanak 283.
(1) Sud pred kojim se provodi postupak iz stavka 1. lanka 281. ovog zakona izvijestit e organ
skrbnitva o pokretanju postupka, pozivati ga na roita i dostavljati mu podneske stranaka i odluke, bez
obzira sudjeluje li organ skrbnitva u postupku.
(2) Sud e zatraiti od organa skrbnitva da dijete, uzimajui u obzir njegov uzrast i zrelost,
upozna s mogunou sudjelovanja u postupku iz stavka 1. lanka 281. ovog zakona.
(3) Odredbe iz stavka 1. ovog lanka primjenjivat e se na odgovarajui nain i u
izvanparninim postupcima u kojima, prema odredbama ovog zakona, organ skrbnitva moe biti stranka,
ako u njima ne sudjeluje.
lanak 284.
(1) Organ skrbnitva je duan na zahtjev suda prikupiti podatke o osobnim i obiteljskim
prilikama djeteta i stranaka u postupku, kada sud smatra da je to potrebno za donoenje odluke.
(2) U postupku u kojem odluuju o uzdravanju malodobnog djeteta i punoljetnog djeteta iz
stavka 2. lanka 216. ovog zakona, organ skrbnitva je duan na zahtjev suda prikupiti i ispitati podatke o
osobnim i obiteljskim prilikama djeteta i stranaka u postupku, te imovinske prilike stranaka, a naroito da
li prikazani prihodi odgovaraju stvarnom stanju.

lanak 285.
Kad sudjeluje u postupku kao stranka, organ skrbnitva ima pravo na naknadu trokova prema
odredbama Zakona o parninom postupku.
lanak 286.
Protiv presude donesene u drugom stupnju u sporovima iz lanka 272. ovog zakona revizija nije
doputena.

51

b) Postupak u branim sporovima

lanak 287.
(1) Postupak u branim sporovima pokree se tubom.
(2) Ako oba brana partnera zahtijevaju razvod braka, postupak se pokree zahtjevom za
sporazumni razvod braka.
(3) Ako jedan brani partner podnese tubu za razvod braka, a drugi najkasnije do zakljuenja
glavne rasprave izriito izjavi da ne osporava osnovanost tubenog zahtjeva, smatrat e se da su brani
partneri podnijeli zahtjev za sporazumni razvod braka.
(4) Ako jedan brani partner odustane od zahtjeva za sporazumni razvod braka, a drugi ostane
pri zahtjevu da se brak razvede, takav zahtjev smatrat e se tubom za razvod braka.
lanak 288.
(1) Za suenje u branim sporovima mjerodavan je pored suda ope mjesne nadlenosti i sud na
ijem su podruju brani partneri imali posljednje zajedniko prebivalite.
(2) Ako je u branim sporovima sud u Federaciji mjerodavan zato to su brani partneri imali
posljednje zajedniko prebivalite u Federaciji, odnosno zato to tuitelj ima prebivalite u Federaciji,
mjesno je mjerodavan sud na ijem su podruju brani partneri imali posljednje zajedniko prebivalite,
odnosno sud na ijem podruju tuitelj ima prebivalite.
(3) Ako je u sporovima o imovinskim odnosima branih partnera sud u Federaciji mjerodavan
zato to se imovina branih partnera nalazi u Federaciji ili zato to tuitelj u vrijeme podnoenja tube
ima prebivalite ili boravite u Federaciji, mjesno je mjerodavan sud na ijem podruju tuitelj ima
prebivalite ili boravite u vrijeme podnoenja tube.
lanak 289.
(1) Tueni brani partner moe protiv drugog branog partnera u branom sporu istom sudu
podnijeti protutubu radi utvrivanja nepostojanja braka ili za ponitaj braka.
(2) O tubi i protutubi sud e, u pravilu, odluiti istom presudom.
(3) Protutuba se moe podnijeti i iz razloga iz kojih se tuba ne bi mogla podnijeti zbog proteka
roka za njezino podnoenje.
lanak 290.
(1) Pravo na tubu u branom sporu ne zastarijeva, niti je ogranieno drugim rokovima i
uvjetima, ukoliko ovim zakonom nije drukije odreeno.
(2) Pravo na tubu za ponitaj ili razvod braka ne prelazi na nasljednike branih partnera, ali
nasljednici branog partnera koji je podnio tubu mogu nastaviti ve zapoeti postupak radi utvrivanja
da je postojao temelj za ponitaj ili razvod braka.
(3) Zahtjev za nastavljanje postupka iz stavka 2. ovog lanka moe se istaknuti u roku od est
mjeseci od smrti branog partnera. Nakon isteka ovog roka, zahtjev se moe istaknuti samo u posebnoj
parnici.
(4) Odredbe iz st. 2. i 3. ovog lanka primjenjivat e se i kada je podnesen zahtjev za sporazumni
razvod braka.
lanak 291.

52

(1) Ako tubu u postupku u branom sporu podnosi opunomoenik stranke, u punomoi se mora
navesti koju e tubu opunomoenik podnijeti.
(2) U punomoi koja se izdaje za podnoenje tube za ponitaj braka mora se izriito navesti
razlog na osnovi kojeg se tuba moe podnijeti.
lanak 292.
(1) U parnicama za razvod braka tuitelj moe tubu povui do zakljuenja glavne rasprave bez
pristanka tuenog, a s pristankom tuenog dok se postupak pravomono ne zavri.
(2) Zahtjev za sporazumni razvod braka mogu brani partneri povui dok se postupak
pravomono ne zavri.
(3) U sluajevima iz st. 1. i 2. ovog lanka, ako je povlaenje tube i zahtjeva za sporazumni
razvod braka uslijedilo nakon donoenja prvostupanjske presude, prvostupanjski sud e rjeenjem utvrditi
da je presuda bez pravnog djejstva i da se postupak obustavlja. Ovako e sud postupiti i kada je od
zahtjeva za sporazumni razvod braka odustao samo jedan od branih partnera.
(4) Na nain iz stavka 3. ovog lanka sud e postupiti i u sluaju smrti branog partnera, ime se
ne dira u pravo nasljednika da nastave postupak u smislu stavka 2. lanka 290. ovog zakona.
lanak 293.
Presuda kojom se brak razvodi na temelju zahtjeva za sporazumni razvod braka moe se pobijati
samo zbog bitnih povreda odredaba parninog postupka, zbog toga to je pristanak na razvod braka dat u
zabludi ili pod utjecajem sile ili prijevare, kao i u sluaju da nisu bili ispunjeni uvjeti iz lanka 47. ovoga
zakona.
lanak 294.
Pravomona presuda kojom je utvreno da brak ne postoji, ili kojom je brak poniten ili
razveden, ne moe se, povodom prijedloga za ponavljanje postupka ili prijedloga za povraaj u prijanje
stanje, izmijeniti u dijelu o prestanku braka, bez obzira da li je neka od stranaka zakljuila novi brak.
c) Postupak radi utvrivanja ili osporavanja materinstva ili oinstva
lanak 295.
(1) Postupak u sporovima radi utvrivanja ili osporavanja materinstva ili oinstva se pokree
tubom.
(2) Tubu iz stavka 1. ovog lanka dijete moe podii bilo pred sudom ope mjesne nadlenosti,
bilo pred sudom na ijem podruju ima prebivalite, odnosno boravite.
(3) Ako je u sporovima radi utvrivanja ili osporavanja materinstva ili oinstva sud u Federaciji
mjerodavan zato to tuitelj ima prebivalite u Federaciji, mjesno je mjerodavan sud na ijem podruju
tuitelj ima prebivalite.
lanak 296
(1) Stranke u postupku radi utvrivanja materinstva su dijete, ena koja sebe smatra majkom
djeteta iz l. 73. i 80. stavak 3., mukarac koji sebe smatra ocem djeteta, organ skrbnitva, nasljednici iz
lanka 77. ovog zakona i ena ije se materinstvo utvruje.
(2) Stranke u postupku radi utvrivanja oinstva su dijete, majka djeteta, mukarac koji sebe
smatra ocem djeteta iz stavka 2. lanka 76. i lanka 84. ovog zakona, organ skrbnitva, nasljednici iz
lanka 77. ovog zakona i mukarac ije se oinstvo utvruje.

53

lanak 297.
(1) Stranke u postupku radi osporavanja materinstva su dijete, ena koja je upisana kao majka
djeteta, ena koja sebe smatra majkom iz stavka 3. lanka 80. ovog zakona i djetetov otac.
(2) Stranke u postupku radi osporavanja oinstva su dijete, majka djeteta, mu majke djeteta,
mukarac koji sebe smatra ocem djeteta iz l. 84. i 87. ovog zakona, kao i mukarac koji je priznao
oinstvo.
lanak 298.
(1) Ako tubom radi utvrivanja i osporavanja materinstva i oinstva nisu obuhvaene sve osobe
koje prema odredbama l. 296. i 297. ovog zakona, moraju biti stranke u postupku, sud e tuitelju vratiti
tubu radi dopune, navodei da kao stranku mora oznaiti i osobu koja tubom nije obuhvaena.
(2) Ako tuitelj u roku koji je sud odredio, a koji ne moe biti dui od osam dana, ne izvri
dopunu, sud e odbaciti tubu.
lanak 299.
Sve osobe koje su u poloaju tuitelja ili tuenika su jedinstveni suparniari.
lanak 300.
Kada tubu podnese jedan od tuitelja u zakonskom roku, tubi moe pristupiti i osoba kojoj je
istekao rok za podnoenje tube.
lanak 301.
(1) Ako dijete i roditelj koji po zakonu zastupa dijete zajedno podnesu tubu radi utvrivanja ili
osporavanja materinstva ili oinstva, ako su tueni istom tubom, taj e roditelj zastupati dijete i u parnici,
ali e organ skrbnitva djetetu postaviti posebnog skrbnika ako izmeu djeteta i roditelja u toj parnici
postoje protivni interesi.
(2) Ako se tubi djeteta radi osporavanja i utvrivanja materinstva ili oinstva pridruio roditelj
koji po zakonu zastupa dijete, a kojemu je istekao rok za tubu, organ skrbnitva e djetetu imenovati
posebnog skrbnika.
(3) Ako su dijete i roditelj koji po zakonu zastupa dijete u parnici u protivnim stranakim
ulogama, organ skrbnitva imenovat e djetetu posebnog skrbnika.
lanak 302.
(1) injenice od kojih ovisi odluivanje o predmetu spora sud moe utvrivati i izvoenjem
dokaza medicinskim vjetaenjem.
(2) U rjeenju o izvoenju dokaza medicinskim vjetaenjem sud e odrediti rok do kojeg dokaz
treba da se izvede, uzimajui pri tome u obzir sve okolnosti sluaja, a naroito urnost postupka.
(3) Poziv za izvoenje medicinskog vjetaenja, uz koji se dostavlja rjeenje iz stavka 2. ovog
lanka, sud dostavlja osobno strankama. U pozivu mora biti navedena ustanova u kojoj e se vjetaenje
izvriti i vrijeme njegovog izvrenja.
(4) Stranke su obvezne odazvati se na poziv iz stavka 3. ovog lanka i podvrgnuti se
medicinskom vjetaenju.
(5) Ako se stranka, uredno pozvana da pristupi vjetaenju analizom DNK, nije odazvala pozivu
ili se nije podvrgla ovom vjetaenju, sud e izdati nalog sudskoj policiji za njezino privoenje na
vjetaenje. Trokove ovog privoenja snosi privedena stranka.

54

(6) Ako vjetaenje primjenom drugih medicinskih metoda nije izvedeno zbog neodazivanja
stranke ili zbog uskraivanja njegovog izvoenja, sud e cijeniti od kakvog je to znaaja.
lanak 303.
(1) U postupku iz stavka 3. lanka 80. i stavka 1. lanka 87. ovog zakona sud e na troak
tuiteljice, odnosno tuitelja odrediti izvoenje dokaza medicinskim vjetaenjem radi utvrivanja
materinstva, odnosno oinstva.
(2) Ako se medicinskim vjetaenjem utvrdi da tuiteljica, odnosno tuitelj, nije roditelj djeteta,
sud e odbiti tubeni zahtjev u cijelosti.
(3) Ako se medicinskim vjetaenjem utvrdi da je tuiteljica, odnosno tuitelj roditelj djeteta,
sud e nastaviti raspravljati i o zahtjevu za osporavanje materinstva, odnosno oinstva i u jednoj presudi
odluiti o oba zahtjeva.
d) Postupak odluivanja o pitanjima s kojim e roditeljem dijete ivjeti, o nainu odravanja
odnosa i neposrednih kontakata djeteta s roditeljem i o roditeljskoj skrbi
lanak 304.
(1) Odlukom kojom se utvruje da brak ne postoji, ili se ponitava, ili razvodi, kojom se utvruje
materinstvo ili oinstvo, kao i odlukom donesenom u drugim sluajevima odvojenog ivota roditelja, sud
e odluiti o tome s kojim roditeljem e ivjeti malodobno dijete, ili dijete nad kojim se ostvaruje
roditeljska skrb, nakon punoljetstva, o nainu odravanja osobnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta
s drugim roditeljem, kao i roditeljskoj skrbi drugog roditelja u smislu stavka 3. lanka 142. ovog zakona.
(2) Odlukom iz stavka 1. ovog lanka sud moe odluiti o smjetaju djeteta i povjeravanju
njegovog uvanja i odgoja drugoj osobi ili ustanovi, ako je to potrebno radi zatite najboljeg interesa
djeteta.
(3) Kada utvrdi postojanje razloga iz lanka 154. ovog zakona, sud e odlukom iz stavka 1. ovog
lanka izrei mjeru oduzimanja roditeljske skrbi.
lanak 305.
(1) Prije donoenja odluke iz stavka 1. lanka 304. ovog zakona sud e zatraiti miljenje i
prijedlog organa skrbnitva. U sluaju razvoda braka roditelja, organ skrbnitva je duan uzeti u obzir
miljenje osobe ovlatene za posredovanje.
(2) Miljenje i prijedlog iz stavka 1. ovog lanka organ skrbnitva je duan urno dostaviti sudu.
(3) U postupku donoenja odluke iz stavka 1. ovog lanka sud nije vezan zahtjevima stranaka.
lanak 306.
(1) U odluci o tome s kojim e roditeljem dijete ivjeti sud e, ako je to potrebno, naloiti osobi
kod koje se dijete nalazi da ga preda roditelju.
(2) Odluka iz stavka 1. ovog lanka obvezuje stranke, organ skrbnitva i osobu kod koje se dijete
nalazi.
(3) U odluci iz stavka 1. ovog lanka, sud e odrediti rok za predaju djeteta ili naloiti da se
dijete preda odmah.
lanak 307.

55

Sud moe prihvatiti sporazum roditelja o tome s kojim e roditeljem dijete ivjeti, o nainu
odravanja osobnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta s drugim roditeljem i o roditeljskoj skrbi,
ukoliko ocijeni da je sporazum u najboljem interesu djeteta.

e) Postupak u sporovima o uzdravanju

lanak 308.
(1) O uzdravanju malodobnog djeteta ili punoljetnog djeteta pod uvjetima odreenim u st. 1. i
2. lanka 216. ovog zakona sud e odluiti odlukom kojom utvruje da brak ne postoji, ili se ponitava, ili
razvodi i odlukom kojom utvruje materinstvo ili oinstvo.
(2) Odluku o uzdravanju djeteta iz stavka 1. ovog lanka sud e donijeti i u drugim sluajevima
odvojenog ivota roditelja.
(3) Sud e odluku o uzdravanju iz st. 1. i 2. ovog lanka dostaviti mjerodavnom organu
skrbnitva.
lanak 309.
Postupak u sporovima o uzdravanju pokree se na zahtjev osobe kojoj je odredbama ovog
zakona priznato pravo na uzdravanje kao i organa skrbnitva, sukladno stavku 1. lanka 239.ovog
zakona.
lanak 310.
U postupku u sporovima o uzdravanju nee se primjenjivati odredbe Zakona o parninom
postupku koje se odnose na postupak u sporovima male vrijednosti.
lanak 311.
(1) Za suenje u sporovima za zakonsko uzdravanje, ako je tuitelj osoba koja trai
uzdravanje, mjerodavan je pored suda ope mjesne nadlenosti i sud na ijem podruju tuitelj ima
prebivalite, odnosno boravite.
(2) Ako je u sporovima za zakonsko uzdravanje s meunarodnim elementima sud u Federaciji
mjerodavan zato to tuitelj ima prebivalite u Federaciji, mjesno je mjerodavan sud na ijem podruju
tuitelj ima prebivalite.
(3) Ako nadlenost suda u Federaciji u sporovima o zakonskom uzdravanju postoji zato to
tuenik u Federaciji ima imovinu iz koje se moe naplatiti uzdravanje, mjesno je mjerodavan sud na
ijem se podruju nalazi ta imovina.

VIII. IZVANPARNINI POSTUPAK

1. Ope odredbe
lanak 312.
Izvanparnini postupak se provodi po odredbama Zakona o izvanparninom postupku, ako ovim
zakonom nije drukije odreeno.
lanak 313.
(1) U izvanparninom postupku u prvom stupnju odluuje sudac pojedinac.
(2) Izjave sudionika u postupku, date izvan roita, moe na zapisnik uzeti i struni suradnik.

56

lanak 314.
(1) Sudionici u postupku su osobe koje su postupak pokrenule, osoba o ijim se pravima ili
pravnim interesima odluuje u postupku, kao i organ koji sudjeluje u postupku na temelju zakonske
ovlasti za pokretanje postupka, bez obzira da li su postupak pokrenuli ili su kasnije stupili u postupak.
(2) Predlagatelj u smislu ovog zakona je fizika ili pravna osoba, odnosno organ po ijem
prijedlogu je postupak pokrenut, a protivnik predlagatelja je osoba prema kojoj se ostvaruje pravo ili
pravni interes predlagatelja.
lanak 315.
(1) Sud moe donijeti odluku i bez odravanja usmene rasprave, ako smatra da rasprava nije
potrebna.
(2) Sud donosi odluku na roitu samo u sluajevima kada je to ovim zakonom odreeno ili kada
ocijeni da je odravanje roita potrebno radi razjanjenja ili utvrivanja odlunih injenica ili kada
smatra da je zbog drugih razloga odravanje roita svrhovito.
(3) Izostanak pojedinog sudionika s roita ne sprjeava sud da dalje postupa.
lanak 316.
(1) Kada se rjeenjem suda mijenja osobno ili obiteljsko stanje sudionika ili njihova prava i
dunosti, pravne posljedice rjeenja nastaju kada ono postane pravomono.
(2) Iznimno,sud moe odrediti da pravne posljedice rjeenja nastupaju prije pravomonosti, ako
je to potrebno radi zatite malodobnika ili drugih osoba koje nisu sposobne same se brinuti o sebi i o
svojim pravima i interesima.
(3) Pravomono rjeenje iz stavka 1. ovog lanka bez odlaganja se dostavlja organu uprave
mjerodavnom za voenje matinih knjiga.
lanak 317.
U izvanparninom postupku ne nastupa mirovanje postupka.
lanak 318.
(1) Ako sud utvrdi da bi postupak trebalo provesti po pravilima parninog postupka, obustaviti
e izvanparnini postupak. Postupak e se po pravomonosti rjeenja nastaviti po pravilima parninog
postupka pred mjerodavnim sudom.
(2) Radnje koje je proveo izvanparnini sud (oevid, vjetaenje, sasluanje svjedoka i drugo),
nisu bez vanosti samo zato to su poduzete u izvanparninom postupku. Te radnje ponovit e se samo
ako je izvanparnini sud uinio neku od bitnih povreda odredaba parninog postupka.
(3) Kad je odluka suda donesena u izvanparninom postupku, a postupak je trebalo da se
provede po pravilima parninog postupka, ta odluka moe se pobijati pravnim lijekovima, ako je
izvanparnini sud uinio neku od bitnih povreda odredaba parninog postupka.
lanak 319.
(1) U izvanparninom postupku odluke se donose u obliku rjeenja.
(2) Rjeenje protiv koga je dozvoljena posebna alba, kao i rjeenje drugostupanjskog suda,
mora biti obrazloeno.

57

lanak 320.
Protiv rjeenja donesenog u prvom stupnju moe se izjaviti alba u roku od osam dana od dana
dostavljanja rjeenja.
lanak 321.
(1) alba protiv rjeenja iz lanka 320. ovog zakona zadrava izvrenje rjeenja ako zakonom ili
odlukom suda nije drukije odreeno.
(2) Sud moe odluiti da alba ne zadrava izvrenje rjeenja kojim su izreene mjere za zatitu
prava i najboljeg interesa djeteta i drugih osoba koje nisu sposobne same se brinuti o sebi i o svojim
pravima i interesima.

lanak 322.
(1) Povodom pravodobno izjavljene albe prvostupanjski sud moe rjeenjem preinaiti ili
ukinuti svoje rjeenje, ako se time ne povreuju prava drugih osoba koja se zasnivaju na tom rjeenju.
(2) Ako ne preinai, odnosno ne ukine svoje rjeenje, prvostupanjski sud e albu, zajedno sa
spisima, dostaviti drugostupanjskom sudu na odluivanje bez obzira da li je alba podnesena u zakonom
odreenom roku.
(3) Drugostupanjski sud moe odluiti i o nepravodobno podnesenoj albi ako se time ne
povreuju prava drugih osoba, koja se zasnivaju na tom rjeenju.
lanak 323.
U izvanparninom postupku u kome se odluuje o osobnim i obiteljskim stanjima sudionika
mjesno mjerodavan je sud na ijem podruju osoba u ijem interesu se postupak vodi ima prebivalite, a
ako nema prebivalite, sud na ijem podruju ta osoba ima boravite.
lanak 324.
(1) Ako se u tijeku postupka izmijene okolnosti na kojima je zasnovana mjesna nadlenost suda,
sud koji vodi postupak moe predmet ustupiti sudu koji je prema izmijenjenim okolnostima mjesno
mjerodavan, ako je oigledno da e se pred tim sudom postupak lake sprovesti, ili ako je to u interesu
osoba o kojima sud vodi naroitu brigu.
(2) Kada se predmet ustupa drugom sudu u interesu osoba o kojima sud vodi naroitu brigu, sud
e prije ustupanja predmeta pozvati organ skrbnitva da u odreenom roku da svoje miljenje o
svrsishodnosti ustupanja. Ako organ skrbnitva u ostavljenom roku ne dostavi miljenje, sud e postupiti
prema okolnostima sluaja, vodei rauna o interesima ovih osoba.
2. Postupak za oduzimanje i vraanje poslovne sposobnosti
lanak 325.
(1) U postupku za oduzimanje i vraanje poslovne sposobnosti sud utvruje da li postoje razlozi
iz stavka 1. lanka 192. ovog zakona.
(2) Postupak iz stavka 1. ovog lanka mora se zavriti to prije, a najkasnije u roku od 30 dana
od dana primitka prijedloga.
lanak 326.

58

(1) Postupak za oduzimanje poslovne sposobnosti moe pokrenuti sud po slubenoj dunosti ili
na prijedlog organa skrbnitva, branog druga osobe kojoj se oduzima poslovna sposobnost, njezinih
krvnih srodnika u ravnoj crti, a u pobonoj do drugog stupnja.
(2) Postupak za vraanje poslovne sposobnosti moe pokrenuti sud po slubenoj dunosti ili na
prijedlog osoba iz stavka 1. ovog lanka ili skrbnika, uz odobrenje organa skrbnitva, te osobe kojoj se
vraa poslovna sposobnost.
(3) U prijedlogu za pokretanje postupka iz st. 1. i 2. ovog lanka navest e se injenice na kojima
se zasniva prijedlog i predloiti dokazi kojima se utvruju te injenice.
lanak 327.
Za voenje postupka mjerodavan je sud na ijem podruju osoba kojoj se oduzima ili vraa
poslovna sposobnost ima prebivalite, odnosno boravite.
lanak 328.
Ako je osoba kojoj se oduzima, odnosno vraa poslovna sposobnost vlasnik nekretnina , sud e
bez odlaganja, radi zabiljebe voenja postupka, izvijestiti zemljinoknjini ured mjerodavnog suda.
lanak 329.
O pokretanju postupka izvjeuje se opinska sluba mjerodavna za poslove voenja matinih
knjiga u kojima je upisana osoba kojoj se oduzima, odnosno vraa poslovna sposobnost, radi
evidentiranja voenja postupka.
lanak 330.
(1) Na sva roita za raspravljanje o prijedlogu pozivaju se predlaga, skrbnik osobe kojoj se
oduzima ili vraa poslovna sposobnost, odnosno njezin privremeni zastupnik i organ skrbnitva.
(2) Osoba kojoj se oduzima, odnosno vraa poslovna sposobnost poziva se i sasluava na roitu,
osim ako po ocjeni suda sasluanje ove osobe nije mogue zbog njenog zdravstvenog stanja ili bi za njega
moglo biti tetno.
(3) Osobe iz st. 1. i 2. ovog lanka i organ skrbnitva mogu u tijeku postupka sudjelovati pri
izvoenju dokaza i raspravi o rezultatima cjelokupnog postupka.
(4) O oduzimanju ili vraanju poslovne sposobnosti sud odluuje na temelju injenica utvrenih
na roitu.
(5) Ako je osoba kojoj se oduzima, odnosno vraa poslovna sposobnost smjetena u zdravstvenu
ustanovu ili ustanovu socijalne zatite, sud e je u pravilu sasluati u toj ustanovi. U zdravstvenoj
ustanovi sud moe odrati i roite na kojem e sasluati protivnika predlagaa.
lanak 331.
(1) Po nalogu suda osobu o kojoj se postupak vodi mora pregledati vjetak lijenik odgovarajue
specijalnosti, koji e dati pisani nalaz i miljenje o njezinom psihikom stanju.
(2) Ukoliko je osoba o kojoj se vodi postupak odlukom suda smjetena u zdravstvenu ustanovu i
ako iz izvjea te ustanove proizlazi da je potrebno oduzeti joj poslovnu sposobnost, sud ne mora odrediti
pregled iz stavka 1. ovog lanka.
(3) Vjetaenje se vri u nazonosti suca.
lanak 332.

59

(1) Sud moe odrediti da se osoba o kojoj se vodi postupak privremeno, ali najdulje na tri
mjeseca, smjesti u zdravstvenu ustanovu, ukoliko vjetak lijenik ocijeni da je to potrebno radi
utvrivanja njezinog psihikog stanja i sposobnosti za rasuivanje i da nije tetno za njezino zdravlje.
(2) Ako se zdravstvena ustanova iz stavka 1. ovog lanka nalazi izvan podruja suda koji
provodi postupak, ovaj sud e potrebne radnje izvesti putem mjerodavnog suda.
(3) Protiv rjeenja iz stavka 1. ovog lanka dozvoljena je alba.
lanak 333.
Kada utvrdi da postoje razlozi za oduzimanje poslovne sposobnosti, sud e osobi o kojoj se vodi
postupak oduzeti ili ograniiti poslovnu sposobnost.
lanak 334.
(1) Sud moe odloiti donoenje rjeenja o ogranienju poslovne sposobnosti zbog zlouporabe
alkohola ili drugih sredstava ovisnosti, ako se ta osoba podvrgne lijeenju u zdravstvenoj ustanovi.
(2) Donoenje rjeenja iz stavka 1. ovog lanka odlae se na vrijeme od est do dvanaest
mjeseci.
(3) Na mogunost iz stavka 1. ovog lanka sud e upozoriti osobu kojoj treba ograniiti
poslovnu sposobnost.
(4) Rjeenje o odlaganju opozvat e se ako osoba kojoj se ograniava poslovna sposobnost
napusti zdravstvenu ustanovu ili izbjegava lijeenje u vrijeme odlaganja donoenja rjeenja.
lanak 335.
(1) Rjeenje o oduzimanju ili ogranienju poslovne sposobnosti dostavlja se osobi koja je
podnijela prijedlog za pokretanje postupka, osobi kojoj se oduzima poslovna sposobnost, njezinom
skrbniku i organu skrbnitva.
(2) Rjeenje iz stavka 1. ovog lanka se ne mora dostaviti osobi kojoj se oduzima poslovna
sposobnost ako ona ne moe da shvati znaenje i pravne posljedice odluke ili ako bi to bilo tetno za
njezino zdravlje.
(3) O pravomonosti rjeenja iz stavka 1. ovog lanka, sud e po slubenoj dunosti izvijestiti
organ skrbnitva.
lanak 336.
(1) Ako prestanu razlozi iz st. 1. i 2. lanka 192. ovog zakona, sud e po slubenoj dunosti ili na
prijedlog osoba ovlatenih u stavku 2. lanka 326. ovog zakona donijeti rjeenje o potpunom ili
djelominom vraanju poslovne sposobnosti osobi kojoj je ona oduzeta, odnosno ograniena.
(2) Ako sud utvrdi s velikom vjerojatnoom da se ne moe oekivati izljeenje ili znatno
poboljanje psihikog stanja ili prestanak drugih okolnosti zbog kojih je osobi oduzeta poslovna
sposobnost, moe odbiti prijedlog za potpuno ili djelomino vraanje poslovne sposobnosti i odrediti rok,
koji ne moe biti dui od godinu dana, prije ijeg isteka se ne moe ponovno traiti vraanje poslovne
sposobnosti.
(3) Prijedlog za vraanje poslovne sposobnosti koji je podnesen prije isteka roka iz stavka 2.
ovog lanka sud e odbaciti.
(4) U postupku za potpuno ili djelomino vraanje poslovne sposobnosti primjenjivat e se na
odgovarajui nain odredbe ovog zakona o postupku za oduzimanje poslovne sposobnosti.

60

lanak 337.
(1) Protiv rjeenja o oduzimanju ili vraanju poslovne sposobnosti albu mogu izjaviti osobe
koje su sudjelovale u postupku u roku od tri dana od dana primitka rjeenja.
(2) Osoba kojoj se oduzima poslovna sposobnost moe izjaviti albu bez obzira na svoje
zdravstveno stanje.
(3) alba ne zadrava izvrenje rjeenja, osim ako sud, iz opravdanih razloga, drukije odlui.
(4) Prvostupanjski sud e albu sa spisima bez odlaganja dostaviti drugostupanjskom sudu, koji
je duan donijeti odluku u roku od 15 dana od dana primitka albe.
lanak 338.
Pravomono rjeenje o oduzimanju, odnosno vraanju poslovne sposobnosti sud e dostaviti
opinskoj slubi mjerodavnoj za poslove voenja matinih knjiga radi upisa u matine knjige roenih i
zemljinoknjinom uredu mjerodavnog suda.
lanak 339.
Trokove postupka oduzimanja i vraanja poslovne sposobnosti snosi predlagatelj.
3. Postupak za davanje dozvole za sklapanje braka
lanak 340.
U postupku davanja dozvole za sklapanje braka sud odluuje o davanju dozvole u sluajevima iz
stavka 2. l. 11. i l. 14. i 15. ovog zakona.
lanak 341.
(1) Postupak za davanje dozvole za sklapanje braka malodobniku pokree se na prijedlog
malodobne osobe.
(2) Prijedlog za pokretanje postupka sadri osobne podatke o osobama koje ele sklopiti brak,
osobne podatke o roditeljima predlagatelja, injenice na kojima se zasniva prijedlog i dokaze o iznesenim
injenicama.
lanak 342.
(1) Sud e na odgovarajui nain ispitati da li postoje uvjeti utvreni u stavku 2. lanka 15.
ovoga zakona.
(2) Prije donoenja rjeenja sud e pribaviti nalaz i miljenje zdravstvene ustanove i miljenje
organa skrbnitva, sasluat e predlagatelja i osobu s kojom on eli sklopiti brak, roditelja ili skrbnika
predlagatelja, a po potrebi moe izvesti i druge dokaze. Sud nee sasluati roditelja kome je oduzeto
roditeljsko pravo, a ocijenit e da li e sasluati roditelja koji bez opravdanih razloga ne obnaa
roditeljsko pravo.
(3) Sud e, po pravilu, sasluati predlagatelja bez nazonosti ostalih sudionika u postupku.
(4) Sud je duan utvrditi i osobna svojstva, imovinsko stanje i druge bitne okolnosti koje se
odnose na osobu s kojom predlagatelj eli sklopiti brak.
(5) U postupku sud e na odgovarajui nain ispitati opravdanost prijedloga vodei rauna o
ostvarivanju ciljeva braka i o zatiti obitelji, kao i shvaanjima sredine u kojoj ive osobe koje ele
sklopiti brak.
lanak 343.

61

(1) Rjeenje o davanju dozvole za sklapanje braka dostavlja se predlagatelju i osobi s kojom on
eli sklopiti brak, roditeljima ili skrbniku predlagatelja i mjerodavnom organu skrbnitva.
(2) Rjeenje kojim se odbija prijedlog za davanje dozvole za sklapanje braka dostavlja se
predlagatelju.
(3) Protiv rjeenja iz stavka 1. ovog lanka albu mogu podnijeti roditelj ili skrbnik predlagatelja
i organ skrbnitva, a protiv rjeenja iz stavka 2. ovog lanka predlagatelj i osoba s kojom on namjerava
sklopiti brak.
lanak 344.
(1) Postupak za davanje dozvole za sklapanje braka osobi nesposobnoj za rasuivanje pokree se
na prijedlog osobe koja je nesposobna za rasuivanje.
(2) Prijedlog za pokretanje postupka sadri osobne podatke o osobama koje ele sklopiti brak,
injenice na kojima se zasniva prijedlog i dokaze o iznesenim injenicama.
lanak 345.
(1) Sud e na odgovarajui nain ispitati da li postoje uvjeti iz stavka 2. lanka 11. ovoga
zakona, te utvrditi osobna svojstva, imovinsko stanje i druge bitne okolnosti koje se odnose na osobu s
kojom predlagatelj namjerava sklopiti brak.
(2) Prije donoenja rjeenja sud e pribaviti miljenje zdravstvene ustanove i organa skrbnitva,
sasluat e predlagatelja i osobu s kojom on eli sklopiti brak, skrbnika ili roditelja koji se stara o
predlagatelju, a po potrebi moe izvesti i druge dokaze.
(3) Sud e, po pravilu, sasluati predlagatelja bez nazonosti ostalih sudionika u postupku.
(4) Sud je duan utvrditi i osobna svojstva, imovinsko stanje i druge bitne okolnosti koje se
odnose na osobu s kojom predlagatelj eli sklopiti brak.
(5) U postupku sud e na odgovarajui nain ispitati opravdanost prijedloga, vodei rauna o
ostvarivanju ciljeva braka i o zatiti obitelji, kao i shvaanjima sredine u kojoj ive osobe koje ele
sklopiti brak.
lanak 346.
(1) Rjeenje o davanju dozvole za sklapanje braka dostavlja se predlagatelju i osobi s kojom
predlagatelj eli sklopiti brak, roditeljima, odnosno skrbniku predlagatelja i organu skrbnitva.
(2) Rjeenje kojim se odbija prijedlog za davanje dozvole za sklapanje braka dostavlja se
predlagatelju.
lanak 347.
Protiv rjeenja kojim se dozvoljava sklapanje braka osobi nesposobnoj za rasuivanje albu
mogu podnijeti sve osobe navedene u odredbi stavka 1. lanka 343. ovog zakona, a protiv rjeenja kojim
se odbija prijedlog za davanje dozvole albu mogu izjaviti predlagatelj i osoba s kojom on namjerava
sklopiti brak.
lanak 348.
Osobe kojima je dozvoljeno sklapanje braka ne mogu brak sklopiti prije pravomonosti rjeenja
o davanju dozvole za sklapanje braka.

62

lanak 349.
Prijedlog za davanje dozvole za sklapanje braka moe se povui do pravomonosti rjeenja o
davanju dozvole za sklapanje braka.
4. Postupak za oduzimanje prava roditelju ivjeti s djetetom i postupak za oduzimanje i vraanje
roditeljske skrbi
lanak 350.
(1) U postupku za oduzimanje prava roditelju ivjeti s djetetom sud odluuje u sluajevima
utvrenim u stavku 1. lanka 153. ovog zakona.
(2) Prijedlog za pokretanje postupka iz stavka 1. ovog lanka moe podnijeti drugi roditelj, dijete
ili organ skrbnitva, a postupak moe pokrenuti i sud po slubenoj dunosti.
(3) Postupak iz stavka 1. ovog lanka mora se zavriti to prije, a najkasnije u roku od 15 dana
od dana primitka prijedloga.
(4) Mjera oduzimanja prava roditelju ivjeti s djetetom izrie se u trajanju do jedne godine.
(5) Sud e roditelju vratiti pravo ivjeti s djetetom kada je to u interesu djeteta, a na prijedlog
roditelja kome je ono oduzeto, ili po slubenoj dunosti.
(6) alba protiv odluka iz st. 1. i 5. ovog lanka ne odlae njihovo izvrenje.
(7) Pravomonu odluku o izreenoj mjeri iz stavka 1. ovog lanka sud e dostaviti organu
skrbnitva. Organ skrbnitva e za vrijeme trajanja ove mjere pomoi u otklanjanju uzroka zbog kojih je
ona izreena i u ponovnom uspostavljanju obiteljske zajednice.
lanak 351.
(1) U postupku za oduzimanje i vraanje roditeljske skrbi sud odluuje u sluajevima utvrenim
u st. 1., 4. i 5. lanka 154. ovog zakona.
(2) Postupak iz stavka 1. ovog lanka pokree se na prijedlog roditelja koji ostvaruje roditeljsku
skrb, djeteta ili organa skrbnitva, a postupak za vraanje roditeljske skrbi pokree se na prijedlog
roditelja kojemu je bila oduzeta roditeljska skrb, djeteta ili organa skrbnitva.
(3) Postupak iz stavka 1. ovog lanka moe pokrenuti i sud po slubenoj dunosti.
(4) Postupak iz stavka 1. ovog lanka mora se zavriti to prije, a najkasnije u roku od 15 dana
od dana primitka prijedloga.
(5) U postupku za oduzimanje roditeljske skrbi roditeljima ili jednom roditelju djeteta organ
skrbnitva e djetetu imenovati posebnog skrbnika.
(6) Sud e vratiti roditeljsku skrb kada prestanu razlozi zbog kojih je ona oduzeta, a na prijedlog
roditelja kome je oduzeta, djeteta ili organa skrbnitva.
(7) Pravomonu odluku o oduzimanju i vraanju roditeljske skrbi sud e dostaviti
mjerodavnom matiaru radi upisa u matinu knjigu roenih, a ako dijete ima neko pravo na nekretninama,
odluka e se dostaviti zemljinoknjinom uredu mjerodavnog suda radi zabiljebe.
lanak 352.
Ako postupak nije pokrenut na prijedlog organa skrbnitva, sud e bez odlaganja izvijestiti taj
organ o pokretanju postupka i pozvati ga da sudjeluje u postupku.

63

lanak 353.
(1) Sud e, po slubenoj dunosti, utvrditi sve injenice koje su bitne za donoenje rjeenja.
(2) Radi utvrivanja bitnih injenica sud e odrati roite na koje e pozvati predlagatelja,
organ skrbnitva i oba roditelja. U postupku za oduzimanje i vraanje roditeljske skrbi sud e pozvati i
skrbnika djeteta ijem se roditelju oduzima, odnosno vraa roditeljska skrb.
(3) Sud je obvezan sasluati roditelje, a malodobnik se sasluava samo kad je to prijeko potrebno
i nije tetno za njegovo duevno zdravlje.
(4) Pri donoenju rjeenja o oduzimanju i vraanju roditeljske skrbi sud e uzeti u obzir i elje
malodobnika ako je malodobnik sposoban da ih izrazi.
lanak 354.
U postupku oduzimanja i vraanja roditeljske skrbi shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona
o oduzimanju i vraanju poslovne sposobnosti.
5. Postupak za stjecanje poslovne sposobnosti malodobnika koji je postao roditelj
lanak 355.
(1) Postupak za stjecanje poslovne sposobnosti malodobnika koji je postao roditelj pokree se na
prijedlog malodobnika.
(2) Prijedlog iz stavka 1. ovog lanka moe se podnijeti nakon to je na zakonom predvieni
nain utvreno materinstvo, odnosno oinstvo djeteta malodobnika.
(3) Sud e sasluati malodobnika, njegove roditelje i pribaviti miljenje organa skrbnitva o svim
okolnostima koje su od znaaja za utvrivanje je li malodobnik duevno zrela osoba.
lanak 356.
(1) Protiv rjeenja kojim se odobrava stjecanje poslovne sposobnosti albu mogu podnijeti
roditelji malodobne osobe i organ skrbnitva.
(2) Protiv rjeenja suda kojim se odbija zahtjev za stjecanje poslovne sposobnosti albu mogu
podnijeti malodobna osoba i organ skrbnitva.

IX. POSTUPCI OVRHE I OSIGURANJA

1. Ope odredbe
lanak 357.
Ovrni postupak provodi se po odredbama Zakona o ovrnom postupku, a postupak osiguranja
po odredbama Zakona o parninom postupku, ako ovim zakonom nije drukije odreeno.
lanak 358.
Sud moe po slubenoj dunosti donijeti odluku o ovrsi i provesti ovrhu u onim predmetima u
kojim je ovlaten po slubenoj dunosti pokrenuti postupak u kojem je donesena ovrna isprava.
lanak 359.

64

alba protiv rjeenja o ovrsi ne zadrava provoenje ovrhe niti poduzimanje ovrnih radnji
kojima se ostvaruje trabina zbog koje je odreena ovrha.
lanak 360.
Sud moe odrediti ovrhu samo ako se time bitno ne ugroavaju osobni i drugi vani interesi
djece i drugih osoba i koje same nisu sposobne brinuti se o sebi i svojim pravima i interesima.
2. Ovrha radi predaje djeteta roditelju s kojim e dijete ivjeti
lanak 361.
(1) Za odluivanje o prijedlogu za ovrhu radi predaje djeteta roditelju s kojim e ivjeti mjesno
je mjerodavan, osim suda koji je ope mjesno mjerodavan za stranku protiv koje se provodi ovrha i sud
koji je ope mjesno mjerodavan za stranku koja zahtijeva ovrhu , te sud na ijem se podruju dijete
zatekne.
(2) Sud na ijem se podruju dijete zatekne po slubenoj dunosti e, ili na zahtjev stranke,
poduzeti provoenje ovrhe oduzimanjem djeteta.
(3) Sud iz stavka 1.ovog lanka moe odluiti da se poduzimanje odreenih radnji radi predaje
djeteta roditelju s kojim e ivjeti povjeri sudu koji nije mjerodavan za provoenje ovrhe.
lanak 362.
(1) Na temelju odluke suda o tome s kojim e roditeljem dijete ivjeti moe se odrediti i provesti
ovrha radi predaje djeteta, bez obzira je li tom odlukom naloena predaja djeteta.
(2) Ako u odluci suda stranci protiv koje se provodi ovrni postupak nije naloena predaja
djeteta, ovu naredbu izrei e sud u odluci o ovrsi. U tom sluaju sud e naloiti da se dijete preda u roku
od 24 sata.
lanak 363.
(1) Odlukom o ovrsi moe se naloiti predaja djeteta osobi na koju se odnosi ovrna isprava,
osobi o ijoj volji ovisi predaja djeteta i svakoj drugoj osobi kod koje se dijete nalazi u asu donoenja te
odluke.
(2) U odluci iz stavka 1. ovog lanka izrei e se da je dijete duna predati i svaka druga osoba
kod koje se dijete zatekne u asu provoenja ovrhe.
lanak 364.
(1) Prijedlog za ovrhu moe podnijeti roditelj s kojim e dijete ivjeti.
(2) Organ skrbnitva moe podnijeti prijedlog za ovrhu ako se roditelj s kojim e dijete ivjeti
ne protivi pokretanju ovrnog postupka.
lanak 365.
U tijeku ovrnog postupka sud je obvezan tititi dijete u najveoj moguoj mjeri.
lanak 366.
(1) Sud e, nakon to ocijeni sve okolnosti sluaja, odrediti ovrhu oduzimanjem djeteta ili
izricanjem i provoenjem novanih ili zatvorskih kazni protiv osobe koja protivno nalogu suda odbija
predati dijete ili poduzima radnje s ciljem njegova skrivanja ili onemoguavanja provoenja odluke.

65

(2) Sredstva ovrhe iz stavka 1. ovog lanka mogu se odrediti i provesti protiv osobe kod koje se
dijete nalazi i protiv osobe od ije volje ovisi predaja djeteta.
(3) Ako se svrha ovrhe nije mogla postii jednim od sredstava ovrhe iz stavka 1. ovog lanka,
sud moe odrediti drugo sredstvo ovrhe iz istog stavka.
lanak 367.
U prijedlogu za ovrhu radi predaje djeteta roditelju s kojim e ivjeti ne mora biti naznaeno
sredstvo ovrhe, a ako je naznaeno, sud nije vezan prijedlogom stranke.
lanak 368.
(1) Kad je odlukom suda naloeno da se dijete preda u roku od 24 sata, odluka o ovrsi mora se
stranci od koje treba oduzeti dijete predati prigodom poduzimanja prve ovrne radnje. Ako ta stranka ne
bude nazona oduzimanju djeteta, odluka e joj se dostaviti naknadno.
(2) Nenazonost osobe kojoj treba oduzeti dijete ne sprjeava provoenje ovrnih radnji.
(3) Ako se ovrha provodi protiv osobe na koju se ne odnosi odluka o ovrsi , toj osobi e se
predati odluka o ovrsi i zapisnik o oduzimanju djeteta.
(4) Ako se ovrha provodi protiv osobe iz stavka 3. ovog lanka ili protiv osobe koja nije
nazona ovrnim radnjama, te e se radnje provesti u nazonosti dviju punoljetnih osoba.
(5) O vremenu i mjestu poduzimanja ovrnih radnji radi oduzimanja djeteta sud e po pravilima
o osobnoj dostavi izvijestiti roditelja kojem treba predati dijete, a moe pozvati i organ skrbnitva da bude
nazoan provoenju ovrhe.
3. Ovrha radi odravanja osobnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta s roditeljem
lanak 369.
U ovrnom postupku radi odravanja osobnih odnosa djeteta i neposrednih kontakata s
roditeljem s kojim dijete ne ivi primjenjivat e se na odgovarajui nain odredbe lanaka 364. do 368.
ovog zakona.
4. Ovrha radi uzdravanja
lanak 370.
Za odreivanje ovrhe i provedbe ovrhe radi ostvarivanja uzdravanja iz plae ili drugih stalnih
novanih primanja dunika mjesno je mjerodavan, osim suda koji je ope mjesno mjerodavan za
ovrenika, i sud koji je ope mjesno mjerodavan za poslodavca koji isplauje plau odnosno za
isplatitelja drugih stalnih novanih primanja, te sud koji je sudio u prvom stupnju u postupku u kojem je
donesena ovrna isprava.
lanak 371.
(1) Dunik uzdravanja moe pred sudom, javnim biljenikom, organom skrbnitva ili
poslodavcem, odnosno drugim isplatiteljem dati pristanak da se iznosi odreeni za uzdravanje isplauju
iz plae ili drugih stalnih novanih primanja izravno osobi koja je u odluci suda oznaena kao primatelj
uzdravanja, bez provoenja ovrnog postupka.
(2) Ako dunik daje pristanak iz stavka 1. ovog lanka pred sudom, javnim biljenikom ili
organom skrbnitva, oni e poslodavcu, odnosno drugom isplatitelju stalnih novanih primanja odmah
dostaviti izjavu ovrenika i odluku o uzdravanju.

66

(3) Ako je dunik dao pristanak iz stavka 1. ovog lanka pred poslodavcem ili drugim
isplatiteljem stalnih novanih primanja, duan mu je istodobno donijeti odluku o uzdravanju.
(4) Na temelju pristanka dunika poslodavac, odnosno drugi isplatitelj stalnih novanih primanja
duan je kod svake isplate postupiti po odluci o uzdravanju.
lanak 372.
Ako roditelj koji je na temelju pravomone sudske odluke ili nagodbe sklopljene pred organom
skrbnitva duan pridonositi za uzdravanje djeteta ne izvrava svoje obveze due od tri mjeseca, organ
skrbnitva duan je na prijedlog drugog roditelja ili po slubenoj dunosti, ako ocijeni da bi zbog toga
bilo ugroeno uzdravanje djeteta, poduzeti mjere osiguranja sredstva za privremeno uzdravanje, sve
dok roditelj, obveznik uzdravanja, ne pone ponovno izvravati svoje obveze.
5. Mjere osiguranja radi uzdravanja
lanak 373.
(1) Mjere osiguranja prema odredbama ovog zakona su privremena mjera radi uzdravanja i
prethodna mjera radi uzdravanja.
(2) Privremenu mjeru radi uzdravanja sud moe odrediti prije i u tijeku postupka u sporovima o
uzdravanju.
(3) Prethodnu mjeru radi uzdravanja sud moe odrediti nakon pravomonosti odluke kojom se
duniku nalae davanje uzdravanja, koja jo nije ovrna.
(4) Privremenu mjeru radi uzdravanja malodobnog djeteta ili punoljetnog djeteta iz stavka 2.
lanka 216. ovog zakona sud moe odrediti u svakom postupku u kojem se po odredbama ovog zakona
odluuje o pravima i interesima djeteta.
lanak 374.
(1) Za odreivanje i provoenje privremene mjere radi uzdravanja mjesno je mjerodavan sud
koji je mjerodavan za odluivanje o tubenom zahtjevu za uzdravanje u prvom stupnju.
(2) Za odreivanje i provoenje prethodne mjere radi uzdravanja mjesno je mjerodavan sud
koji je sudio u prvom stupnju u postupku u kojem je donesena odluka o uzdravanju, koja jo nije ovrna.
lanak 375.
(1) Privremena mjera radi uzdravanja moe se odrediti ako predlagatelj osiguranja uini
vjerojatnim postojanje obveze uzdravanja, te da bez donoenja te mjere postoji opasnost za njegove
osobne ili druge vane interese, ili opasnost da e bez te mjere osiguranja protivnik osiguranja sprijeiti ili
znatno oteati ostvarivanje uzdravanja.
(2) Prethodna mjera radi uzdravanja moe se odrediti ako predlagatelj osiguranja uini
vjerojatnim da bi do nastupanja ovrnosti odluke kojom je naloeno davanje uzdravanja bili dovedeni u
opasnost njegovi osobni ili drugi vani interesi, ili bi bez te mjere osiguranja bilo sprijeeno ili znatno
oteano ostvarivanje uzdravanja.
(3) Smatra se da postoji opasnost za osobne ili druge vane interese predlagatelja osiguranja ako
se mjere osiguranja uzdravanja odreuju u korist malodobnog djeteta ili punoljetnog djeteta iz stavka 2.
lanka 216. ovog zakona, osim ako se trabina odnosi na dio uzdravanja u poveanom iznosu sukladno
poveanim mogunostima pojedinog roditelja.

67

(4) Kad se privremena mjera radi uzdravanja odreuje u postupku radi utvrivanja materinstva
ili oinstva, predlagatelj osiguranja treba uiniti vjerojatnim da je osoba, protiv koje se mjera odreuje
roditelj djeteta.
lanak 376.
(1) Privremene mjere osiguranja radi uzdravanja malodobnog djeteta ili punoljetnog djeteta iz
stavka 2. lanka 216. ovog zakona sud e, ako za to postoji potreba, odrediti i provesti po slubenoj
dunosti.
(2) U drugim sluajevima
prijedlog povjeritelja uzdravanja.

mjere osiguranja radi uzdravanja sud moe odrediti samo na

(3) Organ skrbnitva moe podnijeti prijedlog za odreivanje mjere osiguranja kad je prema
odredbama ovog zakona ovlaten podnijeti prijedlog za ovrhu.
lanak 377.
(1) Privremenom mjerom radi uzdravanja moe se protivniku osiguranja naloiti davanje
uzdravanja u visini koja je prijeko potrebna za zadovoljavanje osnovnih ivotnih potreba predlagatelja
osiguranja, a moe se odrediti i svaka druga mjera iz lanka 271. Zakona o parninom postupku.
(2) Prethodnom mjerom radi uzdravanja moe se protivniku osiguranja naloiti davanje
uzdravanja u visini koja je odreena odlukom o uzdravanju ili u manjem iznosu.
lanak 378.
(1) U odluci kojom se odreuje mjera osiguranja sud e odrediti vrijeme trajanja te mjere.
(2) Kad je odluka o privremenoj mjeri radi uzdravanja donesena prije pokretanja postupka o
uzdravanju, sud e tu odluku dostaviti osobi koja je ovlatena pokrenuti postupak i odredit e rok u
kojem treba podnijeti tubu radi uzdravanja.
lanak 379.
U postupcima radi odreivanja i provoenja mjera osiguranja primjenjivat e se na odgovarajui
nain odredbe Zakona o parninom postupku.

OSMI DIO
X . POSEBNI POSTUPCI
Postupak zatite od nasilnikog ponaanja u obitelji
lanak 380.
(1) Pravo na zatitu od nasilnikog ponaanja u obitelji imaju brani partneri, izvanbrani
partneri i svi lanovi obitelji.
(2) Zatitu od nasilnikog ponaanja duni su pruiti policija, organ skrbnitva i sud za prekraje.
(3) Sve fizike i pravne osobe dune su odmah po saznanju za nasilniko ponaanje o tome
dostaviti obavijest mjerodavnoj policijskoj upravi.

68

lanak 381.
Policijska uprava duna je odmah po primitku obavijesti odstraniti i smjestiti u odgovarajuu
ustanovu osobu koja se nasilniki ponaa ili od koje prijeti opasnost od nasilnikog ponaanja.
lanak 382.
Postupak zatite od nasilnikog ponaanja u obitelji je uran i uredit e se posebnim zakonom
Federacije.

DEVETI DIO
XI. KAZNENE ODREDBE
lanak 383.
(1) Novanom kaznom od 2.000,00 KM do 20.000,00 KM bit e kanjena za prekraj pravna
osoba odnosno ustanova ako:
a) primjerak zapisnika o priznanju oinstva bez odlaganja ne dostavi mjerodavnom matiaru (
lanak 56 ),
b) odmah ne izvijesti organ skrbnitva o upisu djeteta bez podataka o ocu (lanak 66),
c) ne pozove majku da izjavi koga smatra ocem djeteta ( lanak 67.),
d) ne pozove osobu koju je majka oznaila ocem djeteta ( lanak 69.),
e) primjerak zapisnika o priznanju oinstva ne dostavi mjerodavnom matiaru (lanak 70.),
f) ne dostavi zapisnik o zasnivanju posvojenja (lanak 107.),
g) ne dostavi pravomono rjeenje o zasnivanju posvojenja mjerodavnom matiaru (lanak 111.),
h) ne dostavi rjeenje o raskidu posvojenja mjerodavnom matiaru (lanak 123.),
i) ne izvijesti organ skrbnitva o povredi prava djeteta, a naroito o nasilju, zlostavljanju, spolnim
zlouporabama i zanemarivanju djeteta ( lanak 154.),
j) roditelju oduzme pravo ivjeti s djetetom ( lanak 154.),
k) ne izvijesti mjerodavnog matiara o stavljanju pod skrbnitvo i o prestanku skrbnitva ili ne
izvijesti zemljinoknjini ured mjerodavnog suda radi upisa skrbnitva u zemljinu knjigu ( lanak
170.),
l) ne poduzme mjere za zatitu interesa tienika do imenovanja novog skrbnika (lanak 184.),
lj) ne izvijesti traitelja uzdravanja o zasnivanju novog radnog odnosa obveznika uzdravanja (
lanak 248.),
m) ne postupi po odluci o uzdravanju kod svake isplate stalnih novanih primanja (lanak 371.),
n) ne odstrani osobu koja se nasilniki ponaa ili od koje prijeti opasnost od nasilnikog ponaanja (
lanak 381.).
(2) Novanom kaznom od 500,00 KM do 3.000,00 KM kaznit e se za prekraj iz stavka 1. ovog
lanka i odgovorna osoba u pravnoj osobi odnosno ustanovi.
(3) Novanom kaznom od 500,00 KM do 2.000,00 KM bit e kanjen za prekraj slubenik vjerske
zajednice pred kojim je sklopljen brak prije sklopljenog braka pred matiarom.

XII. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lanak 384.
(1) Postupak u predmetima u kojima do dana stupanja na snagu ovog zakona ne bude donesena
prvostupanjska odluka suda ili organa skrbnitva zavrit e se po odredbama ovog zakona.
(2) Postupak po redovitim i izvanrednim pravnim lijekovima u predmetima u kojima nije
odlueno do dana stupanja na snagu ovog zakona zavrit e se po odredbama ranijeg zakona.

69

(3) Ukoliko po redovitim i izvanrednim pravnim lijekovima prvostupanjska presuda bude

ukinuta, postupak e se voditi po odredbama ovog zakona.
(4) Presuda i rjeenje koji su postali pravomoni prije stupanja na snagu ovog zakona izvrit e
se po ovom zakonu.
lanak 385.
Organ starateljstva je osloboen plaanja sudske pristojbe i trokova vjetaenja u svim
sluajevima pokretanja postupaka po slubenoj dunosti.

lanak 386.
Nepotpuno posvojenje zasnovano po odredbama Porodinog zakona (Slubeni list SR BiH, br.
21/79 i 44/89,kao i Slubeni list R BiH,br.6/94 i 13/94) moe se na zahtjev posvojitelja uskladiti s
odredbama ovog zakona ako su uvjeti za zasnivanje potpunog posvojenja postojali u asu zasnivanja
nepotpunog posvojenja i ako postoje u asu podnoenja zahtjeva.
lanak 387.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena Porodinog zakona (Slubeni list
SRBiH, br. 21/79 i 44/89, kao i Slubeni list R BiH,br.6/94 i 13/94).
lanak 388.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Slubenim novinama Federacije
BiH", a poet e se primjenjivati po proteku roka od est mjeseci od dana stupanja na snagu.

PREDSJEDATELJ
DOMA NARODA
PARLAMENTA FEDERACIJE BIH
Slavko Mati

PREDSJEDATELJ
ZASTUPNIKOGA DOMA
PARLAMENTA FEDERACIJE BIH
Muhamed Ibrahimovi

70