OBITELJSKI ZAKON

(Narodne novine, broj 103/15)

PRVI DIO
UVODNE ODREDBE
Sadraj Zakona
lanak 1.
(1) Ovim se Zakonom ureuju brak, izvanbrana zajednica ene i mukarca, odnosi roditelja i
djece, mjere za zatitu prava i dobrobiti djeteta, posvojenje, skrbnitvo, uzdravanje, obvezno
savjetovanje i obiteljska medijacija te postupci u vezi s obiteljskim odnosima i skrbnitvom.
(2) Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno znaenje koriste se neutralno i odnose
se jednako na muki i enski spol, osim ako iz smisla pojedine odredbe ne proizlazi drukije.
lanak 2.
Ovaj Zakon sadri odredbe koje su u skladu sa sljedeim aktima Europske unije: Direktivom
2011/95/EU Europskog parlamenta i Vijea od 13. prosinca 2011. o standardima za
kvalifikaciju dravljana treih zemalja ili osoba bez dravljanstva za ostvarivanje meunarodne
zatite, za jedinstveni status izbjeglica ili osoba koje ispunjavaju uvjete za supsidijarnu zatitu
te za sadraj odobrene zatite (SL L 337, 20. 12. 2011.) i Direktivom 2011/93/EU Europskog
parlamenta i Vijea od 13. prosinca 2011. o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog
iskoritavanja djece i djeje pornografije te o zamjeni Okvirne odluke Vijea 2004/68/PUP (SL
L 335, 17. 12. 2011.).
Temeljna naela
Naelo ravnopravnosti ene i mukarca
lanak 3.
(1) ena i mukarac imaju meusobno jednaka prava i dunosti u svim obiteljsko-pravnim
odnosima, a posebno u odnosu na roditeljsku skrb.
(2) U partnerskim odnosima zabranjena je diskriminacija prema spolu i nasilje prema partneru.
Naelo solidarnosti, uzajamnoga potovanja i pomaganja svih lanova obitelji
lanak 4.
(1) Solidarnost je temeljno naelo obiteljskog ivota. Svi lanovi obitelji moraju se uzajamno
potovati i jedan drugom pomagati.
(2) Nasilje u obitelji predstavlja posebno teku povredu naela iz stavka 1. ovoga lanka.
Prevencija, suzbijanje i sankcioniranje svih vrsta nasilja u obitelji ureuje se posebnim
zakonom.
Naelo prvenstvene zatite dobrobiti i prava djeteta
lanak 5.
(1) Sudovi i javnopravna tijela koja vode postupke u kojima se izravno ili neizravno odluuje
o pravima djeteta moraju ponajprije tititi prava djeteta i njegovu dobrobit.

(2) Dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s oba roditelja, osim ako je to u suprotnosti s
djetetovom dobrobiti.
Naelo prvenstvenoga prava roditelja da skrbe o djetetu te dunosti tijela da im prua pomo
lanak 6.
Roditelji prije svih imaju pravo, dunost i odgovornost ivjeti sa svojim djetetom i skrbiti se o
djetetu, a pomo im se prua i intervenira samo u sluaju potrebe.
Naelo razmjerne i najblae intervencije u obiteljski ivot
lanak 7.
Mjere kojima se zadire u obiteljski ivot prihvatljive su ako su nune te se njihova svrha ne
moe uspjeno ostvariti poduzimanjem blaih mjera ukljuujui i preventivnu pomo, odnosno
potporu obitelji.
Naelo skrbnike zatite
lanak 8.
Skrbnika zatita djeteta bez roditeljske skrbi, osobe s invaliditetom i osobe koja se iz drugih
razloga nije sposobna sama brinuti o sebi i o svojim pravima i interesima mora biti primjerena
potrebi zatite uz obvezu potivanja temeljnih ljudskih prava, kao i prava djeteta te dobrobiti
osobe pod skrbnitvom.
Naelo sporazumnog rjeavanja obiteljskih odnosa
lanak 9.
Poticanje sporazumnog rjeavanja obiteljskih odnosa zadaa je svih koji obitelji pruaju
strunu pomo ili odluuju o obiteljskim odnosima.
Naelo urnosti u rjeavanju obiteljsko-pravnih stvari u vezi s djetetom
lanak 10.
U svim postupcima u obiteljsko-pravnim stvarima u vezi s djetetom nadlena tijela moraju
postupati urno uz istodobnu zatitu djetetove dobrobiti.
Izvanbrana zajednica
lanak 11.
(1) Odredbe ovoga Zakona o uincima izvanbrane zajednice primjenjuju se na ivotnu
zajednicu neudane ene i neoenjenoga mukarca koja traje najmanje tri godine, a krae ako je
u njoj roeno zajedniko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.
(2) Izvanbrana zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. ovoga lanka stvara osobne
i imovinske uinke kao brana zajednica te se na nju na odgovarajui nain primjenjuju
odredbe ovoga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima branih drugova, odnosno odredbe
drugih zakona kojima se ureuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi
branih drugova.
(3) Nepovoljno postupanje prema izvanbranim drugovima u pogledu pristupa koristima,
povlasticama, ali i obvezama zajamenim branim drugovima koje ne moe biti opravdano

objektivnim razlozima te koje nije nuno za ostvarenje istih predstavlja diskriminaciju

temeljem obiteljskog statusa.
(4) Razliito postupanje propisano lankom 30. ovoga Zakona ne predstavlja nepovoljno
postupanje iz stavka 3. ovoga lanka.
DRUGI DIO
BRAK
Brak
lanak 12.
Brak je zakonom ureena ivotna zajednica ene i mukarca.
I. SKLAPANJE BRAKA
Oblici sklapanja braka
lanak 13.
(1) Brak se sklapa suglasnom izjavom ene i mukarca u graanskom ili vjerskom obliku.
(2) Brak u graanskom obliku sklapa se pred matiarom.
(3) Brak se u vjerskom obliku s uincima graanskoga braka sklapa pred slubenikom vjerske
zajednice koja s Republikom Hrvatskom o tome ima ureene pravne odnose.
1. SKLAPANJE BRAKA U GRAANSKOM OBLIKU
Prijava namjere sklapanja braka
lanak 14.
(1) Nevjesta i enik svoju namjeru sklapanja braka u graanskom obliku osobno prijavljuju
matiaru nadlenom za mjesto u kojem ele sklopiti brak.
(2) Nevjesta i enik duni su dostaviti odgovarajue isprave ako to matiar zahtijeva.
(3) Azilanti i stranci pod supsidijarnom zatitom prijavi iz stavka 1. ovoga lanka prilau
potvrdu nadlenog tijela o odobrenju azila, odnosno supsidijarne zatite te odgovarajui dokaz
o nepostojanju drugog braka.
(4) Odgovarajuim dokazom o nepostojanju drugog braka smatra se izjava dana pod
materijalnom i kaznenom odgovornou pred javnim biljenikom ili pred matiarom kojem se
prijavljuje namjera sklapanja braka. Javni biljenik, odnosno matiar duan je osobu iz stavka
3. upozoriti na pravne posljedice davanja izjave.
Dunosti matiara prije sklapanja braka
lanak 15.
(1) Matiar e na temelju izjava nevjeste i enika i na drugi nain provjeriti jesu li ispunjene
pretpostavke za sklapanje braka.
(2) Ako je za sklapanje braka potrebna sudska odluka, matiar e nevjestu i enika uputiti da
je pribave.
(3) Ako matiar utvrdi da nije ispunjena koja od pretpostavki za sklapanje braka, usmeno e
priopiti nevjesti i eniku da nije doputeno sklopiti brak i o tome sastaviti biljeku u prijavi
namjere sklapanja braka.

(4) Kad utvrdi da su ispunjene pretpostavke za sklapanje braka, matiar e uzeti izjave koje
sadre sporazum nevjeste i enika o izboru prezimena.
(5) Nevjesta i enik svojim e potpisom potvrditi da su upoznati s osobnim pravima i
dunostima u braku te mogunou ureenja imovinskih odnosa prema odredbama ovoga
Zakona.
Utvrivanje dopustivosti sklapanja braka po zahtjevu nevjeste i enika
lanak 16.
(1) Nevjesta i enik mogu u roku od osam dana od dana priopenja o nedopustivosti sklapanja
braka nadlenom uredu za poslove ope uprave podnijeti zahtjev za utvrivanje ispunjavaju li
pretpostavke za sklapanje braka.
(2) Nadleni ured obvezan je odluiti o zahtjevu iz stavka 1. ovoga lanka u roku od petnaest
dana od dana primitka zahtjeva.
Odreivanje dana sklapanja braka
lanak 17.
(1) Matiar e u dogovoru s nevjestom i enikom koji ele sklopiti brak u graanskom obliku
dan za sklapanje braka odrediti u pravilu u razdoblju od tridesetoga do etrdeset petoga dana
od dana prijave namjere sklapanja braka.
(2) Iznimno, kada za to postoje opravdani razlozi, matiar moe odobriti sklapanje braka prije
tridesetoga te najkasnije do devedesetoga dana od dana prijave namjere sklapanja braka.
(3) Matiar e nevjesti i eniku preporuiti da do dana sklapanja braka posjete savjetovalite
za brak i obitelj.
Mjesto i dan sklapanja braka
lanak 18.
(1) Brak se sklapa na svean nain u slubenoj prostoriji, a iznimno na drugom prikladnom
mjestu o emu odluku donosi matiar, uz plaanje posebne naknade za sklapanje braka izvan
slubene prostorije.
(2) Brak se sklapa u nazonosti nevjeste i enika, matiara i dvaju svjedoka koji moraju biti
punoljetni i poslovno sposobni.
(3) Ako na dan odreen za sklapanje braka ne pristupe nevjesta, enik ili oboje, a izostanak ne
opravdaju, smatrat e se da je prijava namjere sklapanja braka povuena.
(4) Ministar nadlean za poslove uprave pravilnikom e propisati mjerila za odreivanje iznosa
naknade iz stavka 1. ovoga lanka te namjenu prihoda ostvarenih od posebne naknade.
Dunosti matiara na dan sklapanja braka i trenutak sklapanja braka
lanak 19.
(1) Na dan i u vrijeme odreeno za sklapanje braka matiar e objaviti da su osobno nazoni
nevjesta, enik i svjedoci iz lanka 18. stavka 2. ovoga Zakona te da nema zapreka za sklapanje
braka.
(2) Matiar e prigodnim govorom upoznati nevjestu i enika s odredbama ovoga Zakona o
njihovim pravima i dunostima i istaknuti znaenje braka, a posebice da je skladan brak od
najvee vanosti za obiteljski ivot.
(3) Nevjestu i enika matiar e poimence upitati pristaju li meusobno sklopiti brak.
(4) Brak je sklopljen kad nevjesta i enik izjave svoj pristanak.

(5) Nakon pristanka matiar e objaviti da je izmeu ene i mukarca, navedenih njihovim
osobnim imenima, sklopljen brak.
(6) Sklopljeni brak matiar e upisati u maticu vjenanih.
(7) Odmah nakon upisa sklopljenog braka u maticu vjenanih matiar e branim drugovima
uruiti izvadak iz matice vjenanih.
2. SKLAPANJE BRAKA U VJERSKOM OBLIKU S GRAANSKOPRAVNIM
UINCIMA
Dunosti matiara pri sastavljanju potvrde o ispunjenju pretpostavki za sklapanje braka
lanak 20.
(1) Nevjesta i enik koji ele sklopiti brak u vjerskom obliku pribavit e od matiara nadlenog
za mjesto u kojemu ele sklopiti brak potvrdu o ispunjenju pretpostavaka za sklapanje braka
propisanih ovim Zakonom.
(2) U postupku izdavanja potvrde iz stavka 1. ovoga lanka matiar e na odgovarajui nain
primijeniti odredbe lanaka 15. i 16. ovoga Zakona.
(3) U potvrdi iz stavka 1. ovoga lanka matiar e navesti da je nevjestu i enika upoznao s
osobnim pravima i dunostima u braku, s mogunou ureenja imovinskih odnosa prema
odredbama ovoga Zakona te njihove sporazumne izjave o izboru prezimena.
(4) Potvrda iz stavka 1. ovoga lanka vrijedi tri mjeseca od dana izdavanja.
(5) Matiar e upozoriti nevjestu i enika da je izvadak iz dravne matice vjenanih dokaz da
njihov brak sklopljen u vjerskom obliku ima uinke graanskog braka.
(6) Ministar nadlean za poslove uprave pravilnikom e propisati sadraj i oblik potvrde iz
stavka 1. ovoga lanka.
Dunosti slubenika vjerske zajednice i matiara nakon sklapanja braka
lanak 21.
(1) Slubenik vjerske zajednice pred kojim je sklopljen brak u vjerskom obliku dostavit e
matiaru iz lanka 20. stavka 1. ovoga Zakona ispravu koju su potpisali ena, mu, svjedoci i
slubenik vjerske zajednice, kojom potvruje da je brak sklopljen.
(2) Isprava iz stavka 1. ovoga lanka dostavlja se matiaru u roku od pet dana od dana sklapanja
braka.
(3) Brak sklopljen u vjerskom obliku matiar je duan upisati u maticu vjenanih u roku od tri
dana od dana primitka isprave iz stavka 1. ovoga lanka.
(4) Odmah nakon upisa sklopljenog braka u maticu vjenanih matiar e branim drugovima
dostaviti izvadak iz matice vjenanih.
Graanskopravni uinci braka sklopljenoga u vjerskom obliku
lanak 22.
Brak sklopljen u vjerskom obliku, u skladu s odredbama lanka 13. stavka 3. i lanka 20.
stavaka 1. i 4. ovoga Zakona, ima od dana sklapanja sve uinke graanskoga braka propisane
ovim Zakonom.
II. PRETPOSTAVKE ZA SKLAPANJE BRAKA
1. PRETPOSTAVKE ZA POSTOJANJE BRAKA

Razliitost spolova, izjava i postupak sklapanja braka

lanak 23.
(1) Za postojanje braka potrebno je:
1. da su nevjesta i enik osobe razliita spola
2. da su nevjesta i enik izjavili svoj pristanak za sklapanje braka i
3. da je brak u graanskom obliku sklopljen pred matiarom ili da je brak u vjerskom obliku
sklopljen prema odredbama lanka 13. stavka 3. i lanka 20. stavaka 1. i 4. ovoga Zakona.
(2) Ako u vrijeme sklapanja braka nije bila ispunjena koja od pretpostavki iz stavka 1. ovoga
lanka, ne nastaju pravni uinci braka.
Utvrivanje postojanja braka
lanak 24.
Pravo na tubu radi utvrivanja postoji li brak ili ne postoji ima svaka osoba koja za to ima
pravni interes te centar za socijalnu skrb.
2. PRETPOSTAVKE ZA VALJANOST BRAKA
Punoljetnost
lanak 25.
(1) Brak ne moe sklopiti osoba koja nije navrila osamnaest godina ivota.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, sud moe u izvanparninom postupku dopustiti
sklapanje braka osobi koja je navrila esnaest godina ivota ako utvrdi da je mentalno i
tjelesno zrela za brak te da je sklapanje braka u skladu s dobrobiti te osobe.
Poslovna sposobnost i sposobnost za rasuivanje
lanak 26.
(1) Brak ne moe sklopiti osoba nesposobna za rasuivanje.
(2) Osoba liena poslovne sposobnosti u davanju izjava koje se odnose na osobna stanja, brak
moe sklopiti uz odobrenje skrbnika.
(3) Ako skrbnik iz stavka 2. ovoga lanka odbije dati odobrenje za sklapanje braka, osoba
liena poslovne sposobnosti u davanju izjava koje se odnose na osobna stanja moe sudu
podnijeti prijedlog za odobrenje sklapanja braka u skladu s lankom 450. stavkom 1. ovoga
Zakona.
Nepostojanje srodstva
lanak 27.
(1) Brak ne mogu meusobno sklopiti krvni srodnici u ravnoj lozi, a u pobonoj lozi sestra i
brat, polusestra i polubrat, dijete sa sestrom ili polusestrom, ili bratom, ili polubratom svojega
roditelja, djeca sestara i brae te polusestara i polubrae.
(2) Odredba stavka 1. ovoga lanka primjenjuje se i na odnose nastale posvojenjem.
Nepostojanje braka, odnosno ivotnog partnerstva
lanak 28.
Brak ne moe sklopiti osoba koja je u braku ili u ivotnom partnerstvu osoba istog spola koje
je registrirano sukladno posebnom propisu.

Mogunost ponitaja braka koji nije valjan

lanak 29.
Brak sklopljen protivno odredbama lanaka 25. do 28. ovoga Zakona nije valjan i na njega e
se primijeniti odredbe o ponitaju braka.
III. OSOBNA PRAVA I DUNOSTI BRANIH DRUGOVA
Izbor prezimena
lanak 30.
(1) Prigodom sklapanja braka nevjesta i enik mogu se sporazumjeti:
1. da svatko zadri svoje prezime
2. da kao zajedniko prezime uzmu prezime jednoga od njih
3. da kao zajedniko uzmu oba prezimena ili
4. da jedan ili oboje uz svoje prezime uzmu i prezime branog druga.
(2) U sluaju sporazuma o prezimenu iz stavka 1. toaka 3. i 4. ovoga lanka nevjesta i enik
odluit e koje e prezime upotrebljavati na prvom, a koje na drugom mjestu.
(3) Izjave koje sadre sporazum o izboru prezimena moraju biti u skladu s odredbama posebnog
zakona.
Ravnopravnost, solidarnost i sporazumijevanje
lanak 31.
(1) U braku su brani drugovi ravnopravni.
(2) Brani drugovi duni su jedan drugomu biti vjerni, uzajamno se pomagati i uzdravati,
meusobno se potovati te odravati skladne brane i obiteljske odnose.
(3) Brani drugovi sporazumno odluuju o raanju i podizanju djece te o obavljanju poslova u
obiteljskoj zajednici.
Obiteljski dom i zatita prava na stanovanje
lanak 32.
(1) Brani drugovi sporazumno odreuju mjesto stanovanja i obiteljsku kuu ili stan u kojem
e stanovati s djecom nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb i koji predstavlja obiteljski dom za
njih i djecu.
(2) Brani drug ne smije za trajanja braka otuiti ili opteretiti obiteljsku kuu ili stan koji
predstavlja branu steevinu a ujedno je i obiteljski dom u kojem stanuje drugi brani drug i
njihova djeca nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb, bez pisane suglasnosti drugoga branog
druga s ovjerom potpisa kod javnog biljenika.
(3) Ako je jedan brani drug najmoprimac stana u kojem brani drugovi stanuju zajedno s
djecom nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb, on ne moe otkazati ugovor o najmu stana bez
pisane suglasnosti drugog branog druga s ovjerom potpisa kod javnog biljenika, osim ako se
radi o slubenom stanu sukladno posebnim propisima.
(4) Ako jedan brani drug bez opravdanog razloga odbije dati drugom branom drugu
suglasnost iz stavaka 2. i 3. ovoga lanka, sud moe na prijedlog branog druga u
izvanparninom postupku donijeti rjeenje koje zamjenjuje suglasnost drugog branog druga.
Sud je pritom duan voditi rauna o stambenim potrebama obaju branih drugova i djece koja
s njima stanuju te o drugim okolnostima sluaja.

Izbor rada i zanimanja

lanak 33.
Svaki brani drug samostalno odluuje o izboru svojega rada i zanimanja.
IV. IMOVINSKI ODNOSI BRANIH DRUGOVA
1. ZAKONSKO UREENJE IMOVINSKIH ODNOSA BRANIH DRUGOVA
Zakonsko ureenje imovinskih odnosa
lanak 34.
Na imovinske odnose branih drugova primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o ureenju
imovinskih odnosa branih drugova ako brani drugovi nisu imovinske odnose uredili branim
ugovorom.
Brana steevina i vlastita imovina
lanak 35.
Brani drugovi mogu imati branu steevinu i vlastitu imovinu.
Brana steevina
lanak 36.
(1) Brana steevina je imovina koju su brani drugovi stekli radom za vrijeme trajanja brane
zajednice ili potjee iz te imovine.
(2) Dobitak od igara na sreu i imovinska korist od autorskoga prava i autorskom pravu srodnih
prava ostvarena tijekom brane zajednice, brana je steevina.
(3) Brani drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici brane steevine, ako nisu drukije
ugovorili.
(4) Uknjiba prava vlasnitva na branoj steevini koja je u naravi nekretnina moe se provesti
i na temelju prijedloga obaju branih drugova koji sadri izriitu, pisanu i bezuvjetnu izjavu
kojom jedan brani drug pristaje na uknjibu prava vlasnitva drugoga branog druga u
jednakim dijelovima ili drukije ako su tako ugovorili.
(5) Na ispravi koja sadri izriitu, pisanu i bezuvjetnu izjavu iz stavka 4. ovoga lanka mora
potpis branog druga koji pristaje na uknjibu prava vlasnitva drugoga branog druga biti
ovjeren kod javnog biljenika.
Upravljanje branom steevinom
lanak 37.
(1) Za poslove redovite uprave poput redovitoga odravanja, iskoritavanja i upotrebe stvari za
njezinu redovitu svrhu, smatra se da je drugi brani drug dao svoju suglasnost ako se ne dokae
suprotno.
(2) Za izvanredne poslove na nekretninama ili pokretninama koje se upisuju u javne upisnike
poput promjena namjene stvari, veih popravaka, dogradnje, nadogradnje, preureenja,
otuenja cijele stvari, davanja cijele stvari u zakup ili najam na dulje od jedne godine, osnivanja
hipoteke na cijeloj stvari, davanja pokretne stvari u zalog, osnivanja stvarnih i osobnih
slunosti, stvarnoga tereta ili prava graenja na cijeloj stvari potrebno je zajedniko

poduzimanje posla ili pisana suglasnost drugoga branog druga s ovjerom potpisa kod javnog
biljenika.
(3) Nepostojanje suglasnosti za poslove iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka ne utjee na prava i
obveze potene tree osobe. Brani drug bez ije suglasnosti je izvanredni posao iz stavka 2.
ovoga lanka poduzet ima pravo na naknadu tete koja mu je od strane drugog branog druga
time uzrokovana.
Primjena stvarnopravnih i obveznopravnih propisa
lanak 38.
Na branu steevinu primjenjuju se odredbe propisa kojima se ureuju stvarnopravni i
obveznopravni odnosi, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.
Vlastita imovina
lanak 39.
(1) Imovina koju brani drug ima u trenutku sklapanja braka, ostaje njegova vlastita imovina.
(2) Vlastita imovina je i imovina koju je brani drug stekao tijekom brane zajednice na
pravnom temelju razliitom od temelja iz lanka 36. ovoga Zakona.
(3) Autorsko djelo je vlastita imovina onoga branog druga koji ga je stvorio.
2. UGOVORNO UREENJE IMOVINSKIH ODNOSA BRANIH DRUGOVA
Brani ugovor
lanak 40.
(1) Branim ugovorom mogu se urediti imovinskopravni odnosi na postojeoj ili buduoj
imovini.
(2) Prema treim osobama uglavci o upravljanju ili raspolaganju imovinom imaju pravni
uinak ako su upisani u zemljine knjige, odnosno u javne upisnike kod kojih je upis nuan za
stjecanje prava ili se stvar ne moe upotrebljavati bez takvoga upisa.
(3) Brani ugovor sklapa se u pisanom obliku, a potpisi branih drugova moraju biti ovjereni
kod javnog biljenika.
Brani ugovor osobe liene poslovne sposobnosti
lanak 41.
(1) U ime branog druga koji je lien poslovne sposobnosti za sklapanje izvanrednih
imovinskih pravnih poslova brani ugovor moe sklopiti njegov skrbnik s prethodnim
odobrenjem centra za socijalnu skrb.
(2) Ugovor iz stavka 1. ovoga lanka sklapa se u obliku javnobiljenikog akta.
Ogranienje pri sklapanju branog ugovora
lanak 42.
Nije doputeno branim ugovorom ugovoriti primjenu stranoga prava na imovinskopravne
odnose.
3. ODGOVORNOST BRANIH DRUGOVA ZA OBVEZE TREIM OSOBAMA

Pojedinane obveze branih drugova

lanak 43.
Za obveze koje je jedan brani drug imao prije sklapanja braka, kao i za obveze koje je
samostalno preuzeo nakon sklapanja braka, a koje se ne odnose na tekue potrebe brane i
obiteljske zajednice, ne odgovara drugi brani drug.
Solidarne obveze branih drugova
lanak 44.
(1) Za obveze koje je jedan brani drug preuzeo radi namirenja tekuih potreba brane i
obiteljske zajednice, kao i za obveze koje su brani drugovi preuzeli zajedniki u vezi s
branom steevinom, odgovaraju oba brana druga solidarno branom steevinom i vlastitom
imovinom.
(2) Ako je radi namirenja zajednikih obveza iz suvlasnikoga dijela brane steevine ili iz
vlastite imovine jednoga branog druga naplaeno vie nego to iznosi njegov dio duga, taj
brani drug ima prema drugom branom drugu pravo na naknadu toga iznosa iz njegova dijela
brane steevine, odnosno iz njegove vlastite imovine.
(3) Smatra se da su brani drugovi za obveze iz stavka 1. ovoga lanka odgovorni u jednakim
dijelovima ako nisu drukije ugovorili.
4. UREENJE IMOVINSKIH ODNOSA BRANIH DRUGOVA NAKON PRESTANKA
BRAKA ILI BRANE ZAJEDNICE
Naini ureenja imovinskih odnosa
lanak 45.
(1) Ako brani drugovi imovinske odnose nakon prestanka braka razvodom ili ponitajem,
odnosno nakon prestanka brane zajednice nisu uredili sporazumno, imovinski odnosi mogu
se urediti sudskom odlukom.
(2) Ako brani drugovi imovinske odnose nisu uredili sporazumom na ureenje imovinskih
odnosa branih drugova nakon prestanka braka ili brane zajednice primjenjuju se odredbe
ovoga Zakona, a ako nisu ureeni ovim Zakonom, primjenjuju se odredbe propisa kojima se
ureuju obveznopravni, stvarnopravni i drugi imovinskopravni odnosi.
Posebne odredbe o zatiti dobrobiti djece i obiteljskog doma
lanak 46.
(1) Pokretne stvari koje preteito koriste maloljetna djeca ne uzimaju se u obzir prigodom
razvrgnua brane steevine, ve ostaju u posjedu djece, odnosno onog roditelja s kojim e
djeca stanovati.
(2) Sud moe na zahtjev branog druga odrediti da pravo stanovanja u obiteljskom domu koji
predstavlja branu steevinu iz lanka 32. ovoga Zakona ostvaruje samo jedan roditelj sa
zajednikom maloljetnom djecom nad kojom roditelji ostvaruju roditeljsku skrb.
(3) Pravo stanovanja iz stavka 2. ovoga lanka moe trajati najdulje do razvrgnua suvlasnitva
na nekretnini koja predstavlja obiteljski dom.
(4) Kad odluuje o pravu stanovanja iz stavka 2. ovoga lanka, sud moe, s obzirom na
okolnosti sluaja, odrediti roditelju koji s djecom ostaje stanovati u obiteljskom domu obvezu
plaanja paualnog iznosa najamnine drugom roditelju i plaanje reijskih trokova nekretnine
koja predstavlja obiteljski dom.

(5) Kad odluuje o pravu stanovanja iz stavka 2. ovoga lanka i najamnini iz stavka 4. ovoga
lanka, sud mora voditi rauna o naelu razmjernosti, tititi pravo djece na stanovanje u
obiteljskom domu i istodobno postupati pravedno prema onom roditelju na iji teret e se
ostvarivati pravo stanovanja.
(6) Sud moe, s obzirom na okolnosti sluaja, odbiti zahtjev za stanovanje iz stavka 2. ovoga
lanka u obiteljskom domu ako ukupni prihodi branih drugova ne bi mogli osigurati trokove
odvojenoga stanovanja i ivota branih drugova i djece.
(7) Roditelji mogu traiti izmjenu odluke iz stavaka 2. i 4. ovoga lanka ako se promijene
okolnosti na temelju kojih je odluka bila donesena.
V. PRESTANAK BRAKA
Prestanak i vrijeme prestanka braka
lanak 47.
(1) Bez obzira na oblik u kojemu je sklopljen, brak prestaje smru branog druga, proglaenjem
nestalog branog druga umrlim, ponitajem ili razvodom.
(2) Brak prestaje ponitajem ili razvodom kad odluka suda o ponitaju ili razvodu braka postane
pravomona.
(3) Ako je nestali brani drug proglaen umrlim, brak prestaje danom koji je pravomonom
odlukom suda utvren kao dan smrti nestalog branog druga.
(4) Ako brak sklopljen u vjerskom obliku prestane prema odredbi stavka 2. ovoga lanka,
prestanak braka ne utjee na obveze branih drugova koje proizlaze iz propisa vjerske zajednice
pred kojom je brak sklopljen.
Pravo na zadravanje prezimena
lanak 48.
U sluaju ponitaja ili razvoda braka svaki od prijanjih branih drugova moe zadrati prezime
koje je imao u trenutku prestanka braka.
1. PONITAJ BRAKA
Pravo na tubu radi ponitaja braka
lanak 49.
(1) Tubu radi ponitaja braka moe podnijeti:
1. brani drug
2. centar za socijalnu skrb i
3. osoba koja ima pravni interes.
(2) Pravo na tubu radi ponitaja braka sklopljenog protivno odredbi lanka 25. ovoga Zakona
imaju i roditelji maloljetnika.
(3) Rokovi za podnoenje tube radi ponitaja braka propisani su odredbama lanaka 374. do
376. ovoga Zakona.
2. RAZVOD BRAKA
Pravo na tubu i prijedlog za sporazumni razvod braka
lanak 50.

(1) Razvod braka moe tubom zahtijevati jedan brani drug, a oba brana druga prijedlogom
za sporazumni razvod braka.
(2) Pravo na tubu radi razvoda braka, odnosno prijedlog za sporazumni razvod braka ima i
osoba liena poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na osobna stanja. Sud e u povodu
tube, odnosno prijedloga za sporazumni razvod braka osobe liene poslovne sposobnosti u
dijelu koji se odnosi na osobna stanja odluiti hoe li dopustiti toj osobi poduzimanje daljnjih
radnji u postupku sukladno lanku 364. ovoga Zakona.
(3) Mu nema pravo na tubu radi razvoda braka za vrijeme trudnoe ene te sve dok njihovo
dijete ne navri godinu dana ivota.
Pravna osnova razvoda braka
lanak 51.
Sud e razvesti brak:
1. ako oba brana druga predlau razvod braka na temelju sporazuma
2. ako utvrdi da su brani odnosi teko i trajno poremeeni ili
3. ako je od prestanka brane zajednice protekla godina dana.
Sporazum branih drugova o pravnim posljedicama razvoda braka
lanak 52.
(1) Brani drugovi se mogu sporazumjeti o sljedeim pravnim posljedicama razvoda braka:
1. mjestu stanovanja djeteta, obiteljskoj kui ili stanu koji e predstavljati obiteljski dom,
nainu ostvarivanja roditeljske skrbi i ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom
2. uzdravanju djeteta
3. ureenju imovinskih odnosa branih drugova i
4. uzdravanju branog druga.
(2) Sporazum branih drugova o pravnim posljedicama razvoda braka iz stavka 1. toaka 1. i
2. ovoga lanka sastavni je dio plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi iz lanka 106. ovoga
Zakona.
(3) Ako brani drugovi postignu sporazum o pravnim posljedicama razvoda braka iz stavka 1.
toke 4. ovoga lanka, mogu predloiti da se sporazum odobri u izvanparninom postupku
sukladno odredbama ovoga Zakona.
Ureivanje pravnih posljedica razvoda braka u odnosu na djecu
lanak 53.
Ako brani drugovi ne sastave plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi koji sadri sporazum o tome
s kojim e roditeljem dijete stanovati i nain ostvarivanja roditeljske skrbi, ostvarivanju
osobnih odnosa djeteta i roditelja s kojim dijete nee stanovati i visini uzdravanja djeteta,
odluku o tim pitanjima sud e po slubenoj dunosti donijeti u postupku radi razvoda braka
pokrenutog tubom.
Razvod braka kad brani drugovi imaju zajedniko maloljetno dijete
lanak 54.
(1) Brani drugovi koji imaju zajedniko maloljetno dijete duni su prije pokretanja sudskog
postupka radi razvoda braka sudjelovati u obveznom savjetovanju sukladno odredbama
lanaka 321. do 328. ovoga Zakona.

(2) Ako se brani drugovi iz stavka 1. ovoga lanka namjeravaju razvesti na temelju
sporazuma, duni su sastaviti plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi iz lanka 106. ovoga Zakona.
(3) Ako ne sastave plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi do okonanja obveznog savjetovanja,
brani drugovi su duni pristupiti prvom sastanku obiteljske medijacije, osim u sluajevima iz
lanka 332. ovoga Zakona.
(4) Brani drug koji ne pristupi prvom sastanku obiteljske medijacije sukladno odredbi stavka
3. ovoga lanka ne moe podnijeti tubu radi razvoda braka.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga lanka, brani drugovi imaju pravo na tubu radi razvoda braka
u sluajevima iz lanka 332. ovoga Zakona.
Prijedlog za sporazumni razvod braka kad brani drugovi imaju maloljetno dijete
lanak 55.
Brani drugovi koji imaju zajedniko maloljetno dijete podnose prijedlog za sporazumni
razvod braka sukladno lanku 456. ovoga Zakona.
Odluivanje suda po slubenoj dunosti u povodu tube radi razvoda braka kad brani
drugovi imaju maloljetno dijete
lanak 56.
(1) Ako brani drugovi imaju zajedniko maloljetno dijete, povodom tube radi razvoda braka
mogu predloiti:
1. s kojim e roditeljem dijete stanovati i nain ostvarivanja roditeljske skrbi
2. ostvarivanje osobnih odnosa djeteta i roditelja s kojim dijete nee stanovati i
3. visinu uzdravanja djeteta.
(2) Sud nije vezan prijedlogom branih drugova iz stavka 1. ovoga lanka.
(3) Ako brani drugovi nisu predloili ureivanje pitanja iz stavka 1. ovoga lanka, sud e po
slubenoj dunosti odluiti s kojim e roditeljem dijete stanovati i o nainu ostvarivanja
roditeljske skrbi, ostvarivanju osobnih odnosa djeteta i roditelja s kojim dijete nee stanovati i
o visini uzdravanja djeteta sukladno lanku 413. ovoga Zakona.
Tuba radi razvoda braka kad brani drugovi imaju maloljetno dijete
lanak 57.
Ako brani drugovi imaju zajedniko maloljetno dijete, tuba radi razvoda braka podnosi se
sukladno lanku 379. ovoga Zakona.
TREI DIO
PRAVNI ODNOSI RODITELJA I DJECE I MJERE ZA ZATITU PRAVA I DOBROBITI
DJECE
I. MAJINSTVO I OINSTVO
1. UTVRIVANJE MAJINSTVA
Presumpcija majinstva
lanak 58.
Djetetovom majkom smatra se ena koja ga je rodila.
Utvrivanje majinstva sudskom odlukom

lanak 59.
(1) Ako se majinstvo ne moe utvrditi prema lanku 58. ovoga Zakona, majinstvo se utvruje
sudskom odlukom sukladno odredbama ovoga Zakona.
(2) Tubu radi utvrivanja majinstva moe podnijeti:
1. dijete
2. ena koja sebe smatra majkom djeteta ili
3. centar za socijalnu skrb.
(3) Ako osoba za koju se tvrdi da je majka djeteta nije iva, tuba radi utvrivanja majinstva
podnosi se protiv njezinih nasljednika.
(4) Rokovi za podnoenje tube radi utvrivanja majinstva propisani su odredbama lanka
383. stavka 1., lanka 385. stavka 1. i lanaka 386. i 387. ovoga Zakona.
2. UTVRIVANJE OINSTVA
Naini utvrivanja oinstva
lanak 60.
Oinstvo se moe utvrditi:
1. presumpcijom branog oinstva
2. priznanjem ili
3. sudskom odlukom.
a. Presumpcija branog oinstva
Presumpcija branog oinstva i iznimke
lanak 61.
(1) Djetetovim ocem smatra se majin mu ako je dijete roeno za vrijeme trajanja braka ili u
razdoblju do tristo dana od prestanka braka.
(2) Ako je majka djeteta u razdoblju do tristo dana od prestanka braka smru, sklopila kasniji
brak, mu majke iz posljednjega sklopljenog braka smatra se ocem djeteta.
(3) Mukarac koji se smatra ocem djeteta roenog za vrijeme trajanja braka ili u razdoblju do
tristo dana od prestanka braka razvodom ili ponitajem moe uz pristanak majke i majina
mua priznati dijete.
(4) U sluaju iz stavka 2. ovoga lanka mukarac koji se smatra ocem djeteta moe, uz pristanak
majke i majina mua iz kasnijeg braka priznati dijete.
(5) Na priznanje oinstva iz stavaka 3. i 4. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuju
odredbe ovoga Zakona o priznanju oinstva.
b. Priznanje oinstva i postupak priznanja
Priznanje oinstva
lanak 62.
(1) Oinstvo se moe priznati na zapisnik pred matiarom, centrom za socijalnu skrb ili sudom.
Navedena tijela duna su bez odgode dostaviti primjerak zapisnika matiaru nadlenom za upis
djeteta u maticu roenih.
(2) Ako priznanje oinstva ili pristanak na priznanje daje maloljetna osoba ili osoba liena
poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na osobna stanja, te osobe izjavu o priznanju

oinstva, odnosno pristanku na priznanje oinstva daju pred centrom za socijalnu skrb
nadlenim prema mjestu svog prebivalita, odnosno boravita.
(3) Oinstvo se moe priznati i u oporuci.
(4) Oinstvo se moe priznati i na zapisnik u konzularnom uredu ili diplomatskom
predstavnitvu Republike Hrvatske koje obavlja konzularne poslove.
Osoba koja priznaje oinstvo
lanak 63.
(1) Oinstvo moe priznati:
1. punoljetna osoba neovisno o svojoj poslovnoj sposobnosti
2. maloljetna osoba koja je navrila esnaest godina ako je sposobna shvatiti znaenje i pravne
posljedice priznanja i
3. maloljetna osoba mlaa od esnaest godina, uz suglasnost njezinog zakonskog zastupnika.
(2) Ako su zakonski zastupnici maloljetne osobe koja priznaje oinstvo iz stavka 1. toke 3.
ovoga lanka roditelji, za priznanje oinstva djeteta potrebna je suglasnost roditelja sukladno
lanku 100. ovoga Zakona.
Pristanak i suglasnost za priznanje oinstva
lanak 64.
(1) Za upis priznanja oinstva ovisno o okolnostima sluaja potrebni su sljedei pristanci i
suglasnost:
1. pristanak punoljetne majke neovisno o njezinoj poslovnoj sposobnosti
2. pristanak maloljetne majke koja je navrila esnaest godina ako je sposobna shvatiti znaenje
i pravne posljedice pristanka
3. pristanak maloljetne majke koja je mlaa od esnaest godina, uz suglasnost njezinog
zakonskog zastupnika
4. pristanak djeteta koje je navrilo etrnaest godina, a kojemu se priznaje oinstvo
5. pristanak majke i njezina mua ako oinstvo priznaje mukarac koji sebe smatra ocem djeteta
sukladno lanku 61. ovoga Zakona.
(2) Ako su zakonski zastupnici maloljetne majke koja daje pristanak na priznanje oinstva iz
stavka 1. toke 3. ovoga lanka roditelji, za pristanak za priznanje oinstva djeteta potrebna je
suglasnost roditelja sukladno lanku 100. ovoga Zakona.
(3) Ako majka nije iva ili joj je nepoznato boravite najmanje dva mjeseca, za upis priznanja
oinstva potrebni su:
1. pristanak djetetova skrbnika uz prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb i
2. pristanak djeteta koje je navrilo etrnaest godina, a kojemu se priznaje oinstvo.
Posebne odredbe o priznanju oinstva
lanak 65.
(1) Priznanje oinstva je neopozivo.
(2) Priznanje oinstva zaetog, a jo neroenog djeteta proizvodi pravni uinak ako se dijete
rodi ivo.
(3) Oinstvo se ne moe priznati nakon djetetove smrti, osim ako to dijete ima potomstvo.
(4) Iznimno se moe priznati oinstvo mrtvoroenu djetetu ili djetetu koje je umrlo za vrijeme
poroda, uz vlastoruno napisan i potpisan pristanak majke, a u sluaju da majka zbog
zdravstvenog stanja nije u mogunosti vlastoruno napisati i potpisati pristanak, pristanak
majke e biti valjan ako je izjavljen usmeno u nazonosti dvaju svjedoka.

(5) Iznimno od stavka 3. ovoga lanka, oinstvo se moe priznati nakon djetetove smrti, sve
dok injenica roenja djeteta ne bude upisana u dravnu maticu.
Postupanje matiara kad primi izjavu o priznanju oinstva
lanak 66.
(1) Kad primi izjavu ili zapisnik o priznanju oinstva, odnosno oporuku bez pristanaka i
suglasnosti propisanih lancima 63. i 64. ovoga Zakona, matiar nadlean za upis djeteta u
maticu roenih duan je zatraiti pristanke i suglasnosti koji su potrebni s obzirom na okolnosti
pojedinog sluaja.
(2) Pozive kojima se trae pristanci i suglasnosti punoljetnih i poslovno sposobnih osoba
matiar dostavlja sukladno pravilima o osobnoj dostavi. Rok za davanje pristanaka i suglasnosti
je petnaest dana od dana dostave poziva.
(3) Pristanke koji se trae od djeteta ili osobe liene poslovne sposobnosti matiar trai
posredstvom centra za socijalnu skrb nadlenog prema prebivalitu, odnosno boravitu osoba
od kojih se pristanci trae.
(4) U sluaju iz stavka 3. ovoga lanka centar za socijalnu skrb nadlean prema prebivalitu,
odnosno boravitu osoba od kojih se pristanci trae duan je u roku od petnaest dana od dana
kad ga je to zatraio matiar dostaviti pristanke.
(5) Matiar e u roku od trideset dana od dana priznanja oinstva osobu koja je priznala
oinstvo i njezine zakonske zastupnike ako ih ima obavijestiti jesu li pribavljeni propisani
pristanci, odnosno suglasnosti.
(6) Matiar e roditelje djeteta koji trajno ne ive zajedno upoznati s mogunou ureivanja
naina ostvarivanja roditeljske skrbi planom o zajednikoj roditeljskoj skrbi sukladno lanku
106. ovoga Zakona, odlukom suda sukladno lanku 105. ovoga Zakona, odnosno privremenom
mjerom sukladno lanku 536. ovoga Zakona.
Postupanje matiara kad nema podatka o ocu
lanak 67.
(1) Ako prigodom upisa djeteta u maticu roenih nema podataka o djetetovu ocu, matiar e
upoznati majku s pravom djeteta da zna tko mu je otac i s postupcima koji se mogu poduzeti
radi ostvarivanja toga prava.
(2) Majka moe matiaru izjaviti na zapisnik koga smatra djetetovim ocem. Ova se izjava
smatra pristankom na priznanje oinstva.
(3) Ako je matiar upisao dijete u maticu roenih bez podataka o djetetovu ocu, o tome e
odmah obavijestiti centar za socijalnu skrb nadlean prema prebivalitu, odnosno boravitu
majke i dostaviti primjerak zapisnika o majinoj izjavi iz stavka 2. ovoga lanka.
Postupanje centra za socijalnu skrb kad nema podatka o ocu
lanak 68.
(1) Centar za socijalnu skrb e u roku od petnaest dana od primitka obavijesti iz lanka 67.
stavka 3. ovoga Zakona pozvati majku da izjavi koga smatra djetetovim ocem, osim ako je to
uinila pred matiarom.
(2) Majka e se upozoriti da bi radi dobrobiti djeteta trebala imenovati osobu koju smatra ocem
te e joj se ponuditi pomo u ostvarivanju djetetovih prava. Ako majka djeteta da pisanu
suglasnost, centar za socijalnu skrb e kao zastupnik djeteta pokrenuti postupak radi
utvrivanja oinstva.

(3) Majina izjava pred centrom za socijalnu skrb o tome koga smatra djetetovim ocem ima
znaenje njezina pristanka na priznanje oinstva.
Postupanje centra za socijalnu skrb kad ima podatak o ocu
lanak 69.
(1) Kad primi majinu izjavu o ocu djeteta, centar za socijalnu skrb e u roku od petnaest dana,
sukladno pravilima o osobnoj dostavi, pozvati imenovanu osobu.
(2) Ako se pozvani odazove, centar za socijalnu skrb predoit e mu izjavu majke da njega
smatra djetetovim ocem i upoznati ga sa zakonskim odredbama o utvrivanju oinstva.
(3) Ako pozvani prizna oinstvo, centar za socijalnu skrb odmah e primjerak zapisnika o
majinoj izjavi koga smatra djetetovim ocem i primjerak zapisnika o priznanju oinstva
dostaviti matiaru radi upisa oinstva u maticu roenih.
(4) Kad su za utvrivanje oinstva priznanjem potrebne suglasnosti zakonskih zastupnika iz
lanaka 63. i 64. ovoga Zakona, centar za socijalnu skrb je duan zakonskim zastupnicima
uputiti poziv sukladno stavku 1. ovoga lanka i traiti propisane suglasnosti.
(5) Ako se oinstvo djeteta ne utvrdi priznanjem, centar za socijalnu skrb o tome obavjeuje
majku, a ako je majka maloljetna ili liena poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na
osobna stanja, tada nju i njezine zakonske zastupnike upoznaje s mogunou utvrivanja
oinstva sudskom odlukom.
(6) Ako se oinstvo djeteta, iji su majka ili mogui otac osobe liene poslovne sposobnosti u
dijelu koji se odnosi na osobna stanja, nije uspjelo utvrditi priznanjem, skrbnik majke ili oca,
ovisno o okolnostima sluaja, duan je pokrenuti postupak radi utvrivanja oinstva sudskom
odlukom u roku od trideset dana od dana primitka obavijesti da nije pribavljen pristanak,
odnosno od dana uskrate suglasnosti iz lanaka 63. i 64. ovoga Zakona.
c. Utvrivanje oinstva sudskom odlukom
Utvrivanje oinstva sudskom odlukom
lanak 70.
Ako oinstvo nije utvreno presumpcijom branog oinstva ili priznanjem, utvruje se u
sudskom postupku.
Pravo na tubu radi utvrivanja oinstva
lanak 71.
Tubu radi utvrivanja oinstva moe podnijeti:
1. dijete
2. majka djeteta
3. mukarac koji sebe smatra ocem djeteta ili
4. centar za socijalnu skrb.
Pravo na tubu nakon smrti osobe za koju se tvrdi da je otac djeteta
lanak 72.
Ako osoba za koju se tvrdi da je otac djeteta nije iva, tuba radi utvrivanja oinstva podnosi
se protiv njezinih nasljednika.
Rokovi za pokretanje sudskog postupka

lanak 73.
Rokovi za podnoenje tube radi utvrivanja oinstva propisani su odredbama lanaka 383. do
387. ovoga Zakona.
Trokovi trudnoe i poroda izvanbranog djeteta
lanak 74.
Trokove nastale trudnoom i porodom izvanbranog djeteta namiruju majka i otac u skladu
sa svojim imovinskim mogunostima.
3. OSPORAVANJE MAJINSTVA
Pravo na tubu radi osporavanja majinstva
lanak 75.
Tubu radi osporavanja majinstva eni upisanoj u maticu roenih moe podnijeti:
1. dijete
2. ena koja je upisana u maticu roenih kao djetetova majka ili
3. ena koja sebe smatra majkom djeteta, ako istodobno trai da se utvrdi njezino majinstvo.
Rokovi za pokretanje sudskog postupka
lanak 76.
Rokovi za podnoenje tube radi osporavanja majinstva propisani su odredbama lanaka 393.
do 396. ovoga Zakona.
Osporavanje majinstva utvrenog sudskom odlukom
lanak 77.
Ako je majinstvo utvreno odlukom suda, osporavanje nije doputeno.
Osporavanje majinstva nakon smrti djeteta
lanak 78.
Osporavanje majinstva nije doputeno nakon djetetove smrti.
4. OSPORAVANJE OINSTVA
Pravo na tubu radi osporavanja oinstva
lanak 79.
(1) Tubu radi osporavanja branog oinstva moe podnijeti:
1. dijete
2. majin mu ili
3. majka djeteta.
(2) Tubu radi osporavanja oinstva utvrenog priznanjem moe podnijeti:
1. dijete
2. mukarac koji je upisan u maticu roenih kao otac djeteta ili
3. mukarac koji sebe smatra ocem djeteta ako istodobno trai da se utvrdi njegovo oinstvo.
Rokovi za pokretanje sudskog postupka

lanak 80.
Rokovi za podnoenje tube radi osporavanja oinstva propisani su odredbama lanaka 400.
do 405. ovoga Zakona.
Nedoputenost osporavanja oinstva
lanak 81.
(1) Ako je oinstvo utvreno odlukom suda, osporavanje nije doputeno.
(2) Osporavanje oinstva nije doputeno nakon djetetove smrti.
5. MAJINSTVO I OINSTVO DJETETA ZAETOG MEDICINSKI POMOGNUTOM
OPLODNJOM
Majinstvo djeteta zaetog medicinski pomognutom oplodnjom
lanak 82.
(1) Majka djeteta zaetog darovanom jajnom stanicom ili darovanim zametkom u postupku
medicinski pomognute oplodnje jest ena koja ga je rodila.
(2) Nije doputeno osporavati majinstvo djeteta zaetog u postupku medicinski pomognute
oplodnje ako su dani pristanci za tu vrstu oplodnje prema odredbama propisa kojima se ureuje
medicinski pomognuta oplodnja.
(3) Ako je dijete zaeto u postupku medicinski pomognute oplodnje bez pristanaka koji se trae
prema odredbama propisa kojima se ureuje medicinski pomognuta oplodnja, ena koja je
upisana u maticu roenih kao majka djeteta ili ena koja sebe smatra majkom djeteta mogu
osporavati majinstvo sukladno odredbama lanaka 394. i 395. ovoga Zakona.
Oinstvo djeteta zaetog medicinski pomognutom oplodnjom
lanak 83.
(1) Ocem djeteta zaetog darovanim sjemenom ili darovanim zametkom u postupku medicinski
pomognute oplodnje smatra se mu majke, ako je dijete roeno za trajanja braka ili u razdoblju
do tristo dana od prestanka braka i ako je dao pristanak za odgovarajui postupak medicinski
pomognute oplodnje prema odredbama propisa kojima se ureuje medicinski pomognuta
oplodnja.
(2) Ocem djeteta zaetog darovanim sjemenom ili darovanim zametkom u postupku medicinski
pomognute oplodnje smatra se izvanbrani drug majke koji je dao pisani pristanak za
odgovarajui postupak medicinski pomognute oplodnje i izjavu o priznanju djeteta prema
odredbama propisa kojima se ureuje medicinski pomognuta oplodnja.
(3) Nije doputeno osporavati oinstvo djeteta utvreno prema stavcima 1. i 2. ovoga lanka.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga lanka, ako je dijete zaeto u postupku medicinski pomognute
oplodnje bez pristanaka koji se trae za odgovarajui postupak medicinski pomognute oplodnje
prema odredbama propisa kojima se ureuje medicinski pomognuta oplodnja, oinstvo se moe
osporavati uz odgovarajuu primjenu odredbi lanaka 401., 402. i 403. ovoga Zakona.
(5) Ako drugi mukarac osporava oinstvo mukarcu koji je upisan kao otac djeteta, tuba se
moe podnijeti u roku od est mjeseci od dana saznanja da je do oplodnje dolo bez njegova
pristanka sukladno odredbama propisa kojima se ureuje medicinski pomognuta oplodnja, a
najkasnije do sedme godine ivota djeteta.
II. PRAVA DJETETA I PRAVNI ODNOS RODITELJA I DJETETA

1. PRAVA I DUNOSTI DJETETA TE STJECANJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI

Osobna prava djeteta
lanak 84.
(1) Dijete ima pravo na skrb za ivot i zdravlje.
(2) Dijete ima pravo na sigurnost i odgoj u obitelji primjeren svojim tjelesnim, psiholokim i
drugim razvojnim potrebama.
(3) Dijete ima pravo ivjeti sa svojim roditeljima, a ako roditelji ive razdvojeno, dijete ima
pravo na roditeljsku skrb obaju roditelja.
(4) Dijete ima pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljima i drugim bliskim osobama s
kojima ne stanuje, kao i pravo na tonu informaciju o vanim okolnostima u vezi s roditeljima
i drugim bliskim osobama, sukladno odredbama ovoga Zakona.
(5) Dijete ima pravo na izbor obrazovanja i zanimanja i pravo na zapoljavanje u skladu sa
svojim sposobnostima i svojom dobrobiti.
Ograniena poslovna sposobnost djeteta
lanak 85.
(1) Dijete koje je navrilo petnaest godina ivota i koje zarauje moe samostalno poduzimati
pravne radnje, odnosno sklapati pravne poslove i preuzimati obveze u visini iznosa koji
zarauje te raspolagati svojom zaradom pod uvjetom da ne ugroava svoje uzdravanje.
(2) Ako pravne radnje i pravni poslovi djeteta iz stavka 1. ovoga lanka bitno utjeu na njegova
osobna i imovinska prava, za njihovo poduzimanje potrebna je suglasnost roditelja ili drugog
zakonskog zastupnika djeteta.
Pravo djeteta na izraavanje miljenja
lanak 86.
(1) Roditelji i druge osobe koje skrbe o djetetu duni su potovati miljenje djeteta u skladu s
njegovom dobi i zrelou.
(2) U svim postupcima u kojima se odluuje o nekom djetetovu pravu ili interesu dijete ima
pravo na prikladan nain saznati vane okolnosti sluaja, dobiti savjet i izraziti svoje miljenje
te biti obavijeteno o moguim posljedicama potivanja njegova miljenja. Miljenje djeteta se
uzima u obzir u skladu s njegovom dobi i zrelou.
Pravo djeteta na pokretanje postupaka
lanak 87.
(1) Dijete koje je navrilo etrnaest godina ima pravo samostalno pokrenuti postupke pred
nadlenim tijelima u vezi s ostvarivanjem svojih prava i interesa sukladno lanku 359. ovoga
Zakona.
(2) Dijete ima pravo na posebnog skrbnika sukladno lanku 240. ovoga Zakona.
Informirani pristanak djeteta na medicinske postupke
lanak 88.
(1) Dijete koje je navrilo esnaest godina i koje prema ocjeni doktora medicine raspolae s
obavijestima potrebnim za oblikovanje vlastitog miljenja o konkretnoj stvari i prema njegovoj
je ocjeni dovoljno zrelo za donoenje odluke o preventivnom, dijagnostikom ili terapijskom

postupku u vezi sa svojim zdravljem ili lijeenjem, moe samostalno dati pristanak na pregled,
pretragu ili medicinski postupak (informirani pristanak).
(2) Ako se prema procjeni doktora medicine radi o medicinskom postupku koji je povezan s
rizicima tekih posljedica za fiziko ili psihiko zdravlje djeteta pacijenta, uz pristanak djeteta
iz stavka 1. ovoga lanka potrebna je i suglasnost djetetovih roditelja ili drugog zakonskog
zastupnika.
(3) U sluaju spora izmeu djeteta i roditelja o poduzimanju medicinskog postupka iz stavka
2. ovoga lanka, sud e u izvanparninom postupku na prijedlog djeteta ili roditelja donijeti
rjeenje radi zatite dobrobiti djeteta.
(4) Iznimno od stavaka 1. do 3. ovoga lanka, ako se radi o neodgodivoj medicinskoj
intervenciji, primjenjuju se odredbe posebnog propisa kojim se ureuje zatita prava pacijenata.
Dunosti djeteta u obitelji
lanak 89.
Dijete je duno potovati svoje roditelje i pomagati im u obavljanju poslova u obiteljskoj
zajednici u skladu sa svojom dobi i zrelou te biti obzirno prema lanovima obitelji.
Dunost djeteta pridonositi uzdravanju
lanak 90.
Dijete koje je navrilo petnaest godina, zaposleno je i stjee imovinu radom duno je
pridonositi svojem uzdravanju i obrazovanju.
2. RODITELJSKA SKRB
Pojam roditeljske skrbi
lanak 91.
(1) Roditeljsku skrb ine odgovornosti, dunosti i prava roditelja, u svrhu zatite i promicanja
djetetovih osobnih i imovinskih prava te dobrobiti. Roditeljsku skrb roditelji su duni
ostvarivati u skladu s djetetovim razvojnim potrebama i mogunostima.
(2) Roditelj se ne moe odrei prava na roditeljsku skrb.
(3) Roditelji su duni o pojedinanim sadrajima roditeljske skrbi razgovarati i sporazumijevati
se s djetetom u skladu s njegovom dobi i zrelou.
Temeljni sadraj roditeljske skrbi
lanak 92.
(1) U sadraj roditeljske skrbi ulazi pravo i dunost zatite osobnih prava djeteta na:
1. zdravlje, razvoj, njegu i zatitu
2. odgoj i obrazovanje
3. ostvarivanje osobnih odnosa i
4. odreivanje mjesta stanovanja.
(2) U sadraj roditeljske skrbi ulazi pravo i dunost upravljanja djetetovom imovinom.
(3) U sadraj roditeljske skrbi ulazi pravo i dunost zastupanja djetetovih osobnih i imovinskih
prava i interesa.
Zdravlje, razvoj, njega i zatita djeteta

lanak 93.
(1) Roditelji su duni i odgovorni skrbiti se o zdravlju djeteta te mu omoguiti koritenje mjera
za ouvanje te unaprjeenje zdravlja i ozdravljenje u sluaju bolesti, sukladno propisima
kojima se ureuje zdravstvo i zahtjevima medicinske znanosti.
(2) Roditelji su duni i odgovorni uvati i njegovati dijete te se skrbiti o njegovim potrebama.
(3) Roditelji su duni tititi dijete od poniavajuih postupaka i tjelesnoga kanjavanja drugih
osoba.
(4) Roditelji ne smiju dijete predkolske dobi ostaviti bez nadzora osobe starije od esnaest
godina.
(5) Roditelji su duni i odgovorni djetetu mlaem od esnaest godina zabraniti none izlaske
bez svoje pratnje ili pratnje druge odrasle osobe u koju imaju povjerenje.
(6) Nonim izlaskom iz stavka 5. ovoga lanka smatra se vrijeme od dvadeset tri do pet sati.
Odgoj i obrazovanje djeteta
lanak 94.
(1) Odgoj djeteta mora biti u skladu s njegovom dobi i zrelou te s pravom djeteta na slobodu
savjesti, vjerskog i drugog uvjerenja.
(2) Roditelji ne smiju tjelesno kanjavati dijete, postupati poniavajue prema njemu niti
primjenjivati psihiku prisilu te su ga duni tititi od takvog postupanja drugih osoba.
(3) Roditelji imaju dunost brinuti se o svestranom, redovitom, a prema svojim mogunostima
i daljnjem obrazovanju svojeg djeteta i poticati njegove umjetnike, tehnike, sportske i druge
interese.
(4) Roditelji su duni i odgovorni odzivati se sastancima ili pozivu odgojno-obrazovne
ustanove u vezi s odgojem i obrazovanjem djeteta.
(5) Roditelji ne smiju prisiljavati dijete na obrazovanje koje nije u skladu s njegovim
sposobnostima i sklonostima.
(6) U sluaju spora izmeu djeteta i roditelja vezanog za obrazovanje djeteta, sud e u
izvanparninom postupku na prijedlog djeteta ili roditelja donijeti rjeenje radi zatite dobrobiti
djeteta.
(7) Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi, uz suglasnost ministra nadlenog za kulturu,
ministra nadlenog za zdravlje te ministra nadlenog za obrazovanje pravilnikom e propisati
nain sudjelovanja djece u umjetnikim, audiovizualnim, promidbenim, sportskim i slinim
aktivnostima.
Ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom
lanak 95.
(1) Roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dunost ostvarivati osobne odnose s
djetetom, osim ako mu je to zabranjeno ili ogranieno sudskom odlukom.
(2) Roditelj koji stanuje s djetetom ima dunost i odgovornost omoguivati i poticati
ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem.
(3) Roditelji su duni omoguiti djetetu ostvarivanje osobnih odnosa s osobama koje su mu
osobito bliske.
(4) Roditelji imaju pravo, dunost i odgovornost nadzirati dijete u njegovu druenju s drugim
osobama, kao i komunikaciju na drutvenim mreama, odnosno drugim oblicima elektronike
komunikacije te mu zabraniti druenja i komunikaciju koja nisu u skladu s djetetovom
dobrobiti.
Odreivanje mjesta stanovanja djeteta

lanak 96.
(1) Djetetovo mjesto stanovanja jest prebivalite, odnosno boravite njegovih roditelja.
(2) Roditelji su duni sporazumno odrediti mjesto djetetova stanovanja, a ako roditelji ne
stanuju zajedno, dijete moe imati mjesto stanovanja samo kod jednog roditelja.
(3) Pravo roditelja da odreuju djetetovo mjesto stanovanja moe biti ogranieno odlukom suda
ili potrebom pribavljanja suglasnosti centra za socijalnu skrb.
(4) Dijete ne moe stanovati kod roditelja koji ne ostvaruje roditeljsku skrb o osobnim pravima
djeteta ili je lien prava na roditeljsku skrb.
Upravljanje imovinom djeteta
lanak 97.
(1) Roditelji imaju dunost, pravo i odgovornost upravljati imovinom djeteta s panjom
odgovornog roditelja, na nain da je ouvaju i po mogunosti uveaju.
(2) Trokovi upravljanja imovinom djeteta padaju na teret te imovine.
(3) Prihodi od imovine djeteta mogu se koristiti samo za uzdravanje djeteta. Imovina djeteta
se moe otuiti samo ako roditelji nemaju dovoljno vlastitih sredstava za djetetovo
uzdravanje, lijeenje ili obrazovanje, a sredstva za to ne mogu se osigurati na drugi nain.
(4) Prihodi od imovine djeteta mogu se u iznimnim sluajevima koristiti za potrebe lijeenja
roditelja ili brae i sestara djeteta ako se ne koriste za uzdravanje, lijeenje i obrazovanje
djeteta, za to je potrebno odobrenje suda u izvanparninom postupku pokrenutom na prijedlog
djeteta ili roditelja.
(5) Roditelji zastupaju dijete glede imovine i imovinskih prava u skladu s odredbama lanaka
99. i 101. ovoga Zakona.
Ograniavanje prava na upravljanje imovinom djeteta
lanak 98.
(1) Roditelji ne smiju upravljati imovinom djeteta koju je dijete naslijedilo ili mu je darovana
ako je ostavitelj ili darovatelj svojom voljom tako odredio.
(2) Roditelji ne smiju upravljati sredstvima koja su steena djetetovim radom.
(3) Za raspolaganje vrjednijom imovinom, odnosno imovinskim pravima djeteta, dijete ili
roditelji moraju zatraiti odobrenje suda u izvanparninom postupku sukladno lanku 101.
ovoga Zakona.
Zastupanje djeteta
lanak 99.
(1) Roditelji koji ostvaruju roditeljsku skrb imaju dunost i pravo u osobnim i imovinskim
pravima sporazumno zastupati svoje dijete u odnosu prema treima.
(2) Smatra se da je jedan roditelj dao svoj pristanak drugom roditelju da moe zastupati dijete
bez njegove izriite suglasnosti, osim kad se trai izriita pisana suglasnost drugog roditelja
sukladno odredbama lanaka 100. i 101. ovoga Zakona.
(3) Jedan roditelj samostalno zastupa dijete u onim podrujima roditeljske skrbi u kojima je
drugi roditelj prema odredbama ovoga Zakona ili na temelju odluke suda ogranien.
(4) U urnim sluajevima, kad prijeti opasnost za ivot i zdravlje djeteta, osim u sluajevima
iz lanaka 100. i 101. ovoga Zakona, svaki od roditelja ima pravo poduzeti nune pravne radnje
u skladu s dobrobiti djeteta i o tome odmah obavijestiti drugog roditelja.

(5) Roditelji ne zastupaju dijete prigodom poduzimanja pravnih radnji, odnosno sklapanja
pravnih poslova prema lanku 85. ovoga Zakona.
(6) Roditelji ne zastupaju dijete u sluajevima u kojima se djetetu imenuje posebni skrbnik.
Zastupanje u vezi s bitnim osobnim pravima djeteta
lanak 100.
(1) Zastupanje u vezi s bitnim osobnim pravima djeteta odnose se na:
1. promjenu djetetova osobnog imena
2. promjenu prebivalita, odnosno boravita djeteta i
3. izbor ili promjenu vjerske pripadnosti.
(2) Zastupanje u vezi s djetetovim pravima iz stavka 1. ovoga lanka valjano je ako roditelj
koji zastupa dijete ima pisanu suglasnost drugog roditelja koji ima pravo zastupati dijete.
(3) Suglasnost iz stavka 2. ovoga lanka za promjenu prebivalita, odnosno boravita djeteta
nije potrebna ako preseljenje bitno ne utjee na ostvarivanje postojeih osobnih odnosa s
drugim roditeljem, pod uvjetom da je roditelj s kojim dijete stanuje pribavio suglasnost centra
za socijalnu skrb.
(4) Suglasnost iz stavka 2. ovoga lanka za promjenu prebivalita, odnosno boravita djeteta
iznimno nije potrebna ako je prijava prebivalita, odnosno boravita nuna radi zatite prava i
interesa djeteta, pod uvjetom da je roditelj s kojim dijete stanuje pribavio suglasnost centra za
socijalnu skrb.
(5) Ako roditelj koji zastupa dijete u stvarima iz stavka 1. ovoga lanka ne moe pribaviti
pisanu suglasnost drugog roditelja, sud e u izvanparninom postupku na prijedlog djeteta ili
roditelja odluiti koji e od roditelja u toj stvari zastupati dijete radi zatite dobrobiti djeteta,
osim u sluaju iz stavaka 3. i 4. ovoga lanka.
(6) Za priznanje, odnosno za pristanak na priznanje oinstva koje je dalo dijete u odnosu na
oinstvo vlastitoga djeteta potrebna je pisana suglasnost oba roditelja koja imaju pravo
zajedniki zastupati dijete.
Zastupanje u vezi s vrjednijom imovinom, odnosno imovinskim pravima djeteta
lanak 101.
(1) Zastupanje djeteta u vezi s njegovom vrjednijom imovinom, odnosno imovinskim pravima
valjano je ako roditelj koji zastupa dijete dobije:
1. pisanu suglasnost drugog roditelja koji ostvaruje roditeljsku skrb i
2. odobrenje suda u izvanparninom postupku.
(2) Zastupanjem iz stavka 1. ovoga lanka smatraju se zastupanja prigodom otuenja i
optereenja nekretnina, pokretnina koje se upisuju u javne upisnike ili pokretnina vee
vrijednosti, raspolaganja dionicama i poslovnim udjelima, raspolaganja nasljedstvom,
prihvaanja darova s teretom ili odbijanja ponuenih darova te raspolaganja drugim vrjednijim
imovinskim pravima, ovisno o okolnostima pojedinoga sluaja.
(3) Zastupanjem iz stavka 1. ovoga lanka smatra se i zastupanje prigodom sklapanja ugovora
izmeu djeteta i fizikih ili pravnih osoba kojima je predmet raspolaganje buduim imovinskim
pravima djeteta u vezi s njegovim sportskim, umjetnikim ili slinim aktivnostima.
(4) Ugovorene obveze iz stavka 3. ovoga lanka mogu trajati najdulje do punoljetnosti djeteta.
(5) Ako roditelj koji zastupa dijete u stvarima iz stavka 1. ovoga lanka ne moe pribaviti
pisanu suglasnost drugog roditelja, sud e u izvanparninom postupku na prijedlog djeteta ili
roditelja odluiti koji e od roditelja u toj stvari zastupati dijete te, prema okolnostima sluaja,
odluiti i o davanju odobrenja iz stavka 1. toke 2. ovoga lanka.

3. OSTVARIVANJE RODITELJSKE SKRBI

Privremeno povjeravanje skrbi o djetetu osobi koja ispunjava uvjete za skrbnika
lanak 102.
(1) Oba roditelja suglasno ili roditelj koji sam ostvaruje roditeljsku skrb o djetetu mogu
svakodnevnu skrb o djetetu, ukljuujui smjetaj, privremeno povjeriti osobi koja ispunjava
pretpostavke koje su odredbama ovoga Zakona propisane za skrbnika.
(2) Ako se svakodnevna skrb o djetetu povjerava na vrijeme dulje od trideset dana, potpis
roditelja iz stavka 1. ovoga lanka na izjavi mora biti ovjeren kod javnog biljenika.
Privremeno povjeravanje skrbi o djetetu udomiteljskoj obitelji ili drugoj fizikoj ili pravnoj
osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi
lanak 103.
(1) Oba roditelja suglasno ili roditelj koji sam ostvaruje roditeljsku skrb o djetetu mogu
svakodnevnu skrb o djetetu, ukljuujui smjetaj djeteta, uz odluku centra za socijalnu skrb,
sukladno posebnom propisu kojim se ureuje socijalna skrb, povjeriti udomiteljskoj obitelji ili
drugoj fizikoj ili pravnoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi u skladu s propisima
kojima se ureuje socijalna skrb.
(2) Ako smjetaj djeteta u sluaju iz stavka 1. ovoga lanka traje dulje od est mjeseci od kad
je roditelj povjerio svakodnevnu skrb o djetetu, ukljuujui smjetaj djeteta, centar za socijalnu
skrb e u daljnjem roku od trideset dana uiniti procjenu opravdanosti produljenja ove vrste
smjetaja ili podnijeti sudu prijedlog za izricanje odgovarajue sudske mjere za zatitu prava i
dobrobiti djeteta zajedno s individualnim planom i strunom obiteljskom procjenom.
Zajedniko ostvarivanje roditeljske skrbi
lanak 104.
(1) Roditelji imaju pravo i dunost ravnopravno, zajedniki i sporazumno ostvarivati
roditeljsku skrb.
(2) Kad roditelji trajno ne ive zajedno, duni su ostvarivanje roditeljske skrbi sporazumno
urediti planom o zajednikoj roditeljskoj skrbi iz lanka 106. ovoga Zakona.
(3) Zajedniko ostvarivanje roditeljske skrbi moe biti ureeno i odlukom suda koja se temelji
na sporazumu roditelja o svim bitnim pitanjima iz plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi.
(4) Roditelji su duni prilikom zajednikog ostvarivanja roditeljske skrbi sporna pitanja
pokuati rijeiti sporazumno.
Samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi
lanak 105.
(1) Jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb potpuno, djelomice ili u odnosu na
odluivanje o odreenom bitnom pitanju u vezi s djetetom uz istodobno ograniavanje drugog
roditelja na ostvarivanje roditeljske skrbi u tom dijelu samo na temelju sudske odluke u skladu
s djetetovom dobrobiti.
(2) Roditelj nastavlja samostalno ostvarivati roditeljsku skrb bez sudske odluke ako je drugi
roditelj umro ili je proglaen umrlim, a roditelji su prije smrti jednoga od njih roditeljsku skrb
ostvarivali zajedniki.
(3) Jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb na temelju sudske odluke ako roditelji
nisu postigli plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi ili sporazum tijekom sudskog postupka, pri

emu je sud duan posebno voditi rauna koji je od roditelja spreman na suradnju i sporazum
o zajednikoj roditeljskoj skrbi sukladno lanku 416. stavcima 2. i 3. ovoga Zakona.
(4) Roditelj koji se protivi zajednikom ostvarivanju roditeljske skrbi, odnosno sklapanju plana
o zajednikoj roditeljskoj skrbi ili sporazumu duan je dokazati da zajednika roditeljska skrb
nije za dobrobit djeteta, u protivnom sud moe samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi
povjeriti drugom roditelju ako je to u skladu s dobrobiti djeteta.
(5) Kad sud donosi odluku o samostalnom ostvarivanju roditeljske skrbi, odredit e hoe li
roditelj koji samostalno ostvaruje roditeljsku skrb sam zastupati dijete u bitnim osobnim
pravima ili uz suglasnost drugog roditelja sukladno lanku 100. ovoga Zakona.
Plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi
lanak 106.
(1) Plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi je pisani sporazum roditelja o nainu ostvarivanja
zajednike roditeljske skrbi u okolnostima u kojima roditelji djeteta trajno ne ive u obiteljskoj
zajednici.
(2) Planom o zajednikoj roditeljskoj skrbi mora se detaljno urediti:
1. mjesto i adresa djetetova stanovanja
2. vrijeme koje e dijete provoditi sa svakim od roditelja
3. nain razmjene informacija u vezi s davanjem suglasnosti pri donoenju odluka bitnih za
dijete, sukladno odredbama lanka 108. ovoga Zakona, te razmjene vanih informacija u vezi
s djetetom iz lanka 111. ovoga Zakona
4. visinu uzdravanja kao obvezu roditelja kod kojega dijete ne stanuje i
5. nain na koji e se rjeavati budua sporna pitanja.
(3) Planom o zajednikoj roditeljskoj skrbi mogu se urediti i druga pitanja ostvarivanja
roditeljske skrbi za koja roditelji smatraju da su bitna za dijete, sukladno lanku 108. stavku 3.
ovoga Zakona, odnosno o kojima su roditelji duni odluivati sporazumno, a za koja se smatra
da je drugi roditelj dao suglasnost.
(4) Roditelji su duni upoznati dijete sa sadrajem plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi i
omoguiti mu da izrazi svoje miljenje u skladu s njegovom dobi i zrelou te ga potovati u
skladu s djetetovom dobrobiti.
(5) Plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi roditelji mogu sastaviti samostalno, u postupku
obveznog savjetovanja, kao i u postupku obiteljske medijacije.
Odobravanje plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi i promjena plana
lanak 107.
(1) Kako bi stekao svojstvo ovrne isprave, plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi moe se
podnijeti sudu u izvanparninom postupku radi provjere sadraja te odobravanja sukladno
odredbama lanaka 461. do 467. ovoga Zakona.
(2) Plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi moe se mijenjati u skladu s dobi i zrelou djeteta ili
ako to zahtijevaju bitno promijenjene okolnosti te podnijeti sudu u izvanparninom postupku
radi provjere sadraja i odobravanja izmijenjenog plana sukladno odredbama lanka 469.
ovoga Zakona.
(3) Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi pravilnikom e propisati obvezan sadraj
obrasca plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi.
Sporazumno donoenje odluka bitnih za dijete
lanak 108.

(1) Kad roditelji ostvaruju zajedniku roditeljsku skrb, odluke koje su bitne za dijete, kao i
suglasnosti duni su donijeti, odnosno dati sporazumno.
(2) Odluke koje su bitne za dijete odnose se na zastupanje u vezi s bitnim osobnim pravima
djeteta sukladno lanku 100. stavku 1. ovoga Zakona i zastupanje u vezi s vrjednijom
imovinom i imovinskim pravima djeteta sukladno lanku 101. ovoga Zakona.
(3) Odluke iz stavka 1. ovoga lanka koje su bitne za dijete mogu biti i druge odluke koje mogu
znatno utjecati na ivot djeteta kao to je ostvarivanje osobnih odnosa s djetetu bliskim
osobama, izvanredni medicinski postupci ili lijeenje te izbor kole za koje odluke se smatra
da je drugi roditelj dao svoju suglasnost.
(4) Iznimno od stavaka 1. do 3. ovoga lanka, ako se radi o neodgodivoj medicinskoj
intervenciji, primjenjuju se odredbe posebnog propisa kojim se ureuje zatita prava pacijenata.
Neslaganje roditelja o odlukama koje su bitne za dijete
lanak 109.
(1) Kada se roditelji koji imaju pravo zastupati dijete ne mogu sporazumjeti u vezi s odlukama
koje su bitne za dijete iz lanka 108. stavaka 1. do 3. ovoga Zakona, sud e u izvanparninom
postupku na prijedlog djeteta ili roditelja odluiti koji e od roditelja u toj stvari zastupati dijete.
(2) Ako se bitne odluke odnose na osobna prava djeteta, prije pokretanja postupka iz stavka 1.
ovoga lanka roditelji su duni sudjelovati u postupku obveznog savjetovanja sukladno lanku
329. ovoga Zakona. U postupku obveznog savjetovanja moe sudjelovati i dijete sukladno
lanku 329. ovoga Zakona.
(3) Ako roditelji postupke iz stavka 1. ovoga lanka pokreu uestalo, sud moe na zahtjev
djeteta ili roditelja povjeriti ostvarivanje roditeljske skrbi djelomice ili u potpunosti samo
jednom roditelju.
Samostalnost roditelja pri donoenju odluka u vezi s djetetom
lanak 110.
(1) Roditelji, bez obzira na to ostvaruju li roditeljsku skrb zajedniki ili samostalno, imaju
pravo samostalno donositi svakodnevne odluke u vezi s djetetom za vrijeme kad se dijete nalazi
kod jednoga od njih.
(2) Roditelji su duni meusobno potovati roditeljsku samostalnost u donoenju odluka iz
stavka 1. ovoga lanka i roditeljski autoritet u vrijeme kad se dijete nalazi kod drugog roditelja.
(3) U hitnim sluajevima, kad prijeti neposredna opasnost za dijete, svaki od roditelja ima
pravo, bez suglasnosti drugog roditelja donijeti odluke o poduzimanju nunih radnji u skladu s
djetetovom dobrobiti i o tome u najkraem moguem roku obavijestiti drugog roditelja.
(4) Svakodnevne odluke iz stavka 1. ovoga lanka moe donositi i drugi lan obitelji koji
stanuje s djetetom uz pristanak roditelja.
(5) Odluke o poduzimanju nunih radnji iz stavka 3. ovoga lanka moe donijeti i drugi lan
obitelji koji stanuje s djetetom odnosno odgovorna osoba u odgojno-obrazovnoj ustanovi koju
dijete pohaa u sluaju da neposredna opasnost nastupi za vrijeme boravka u njoj.
Dunost roditelja na razmjenu informacija u vezi s djetetom
lanak 111.
(1) Roditelji su duni, bez obzira na to ostvaruju li roditeljsku skrb zajedniki ili samostalno,
meusobno razmjenjivati informacije o ouvanju djetetova zdravlja i dosljednosti u odgoju te
informacije u vezi sa kolskim i izvankolskim obvezama djeteta. Razmjena informacija mora
biti jasna, brza i usmjerena iskljuivo na dijete.

(2) Roditelji ne smiju dunost suradnje iz stavka 1. ovoga lanka koristiti radi kontrole drugog
roditelja.
Prava roditelja kojem je ogranieno pravo na ostvarivanje roditeljske skrbi
lanak 112.
(1) Roditelj kojemu je ogranieno pravo na ostvarivanje roditeljske skrbi ima:
1. pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom te pravo na donoenje svakodnevnih odluka
u vezi s djetetom iz lanka 110. stavka 1. ovoga Zakona i odluka o poduzimanju nunih radnji
u sluaju neposredne opasnosti iz lanka 110. stavka 3. ovoga Zakona i
2. pravo na informacije o bitnim okolnostima vezanim uz osobna prava djeteta.
(2) Prava roditelja iz stavka 1. ovoga lanka mogu biti ograniena ili oduzeta samo odlukom
suda ako je to nuno radi zatite djetetove dobrobiti.
(3) Roditelj koji ne ostvaruje roditeljsku skrb nad djetetom ima pravo zahtijevati od drugog
roditelja informacije iz stavka 1. toke 2. ovoga lanka ako za to ima opravdani pravni interes
i u mjeri u kojoj to nije u suprotnosti s djetetovom dobrobiti.
(4) U sluaju spora u vezi s ostvarivanjem prava iz stavka 3. ovoga lanka sud e u
izvanparninom postupku na prijedlog djeteta ili roditelja donijeti rjeenje radi zatite dobrobiti
djeteta.
Izmjena presude o ostvarivanje roditeljske skrbi
lanak 113.
Ako okolnosti na temelju kojih je bila donesena presuda o samostalnom ostvarivanju
roditeljske skrbi jednog roditelja prestanu postojati, sud e donijeti odluku u skladu s dobrobiti
djeteta, uz odgovarajuu primjenu lanaka 104. i 105. ovoga Zakona.
4. MIROVANJE OSTVARIVANJA RODITELJSKE SKRBI, SMRT RODITELJA I
PRESTANAK RODITELJSKE SKRBI
Mirovanje ostvarivanja roditeljske skrbi zbog pravnih zapreka
lanak 114.
(1) Mirovanje ostvarivanja roditeljske skrbi zbog pravnih zapreka nastupa u sluajevima kad
je roditelj djeteta maloljetna osoba ili osoba liena poslovne sposobnosti u dijelu u kojem nije
u stanju ostvarivati roditeljsku skrb.
(2) Dok traje mirovanje ostvarivanja roditeljske skrbi, svakodnevnu skrb o djetetu moe
ostvarivati roditelj iz stavka 1. ovoga lanka samostalno ili zajedno s drugim roditeljem djeteta
ili skrbnikom djeteta imenovanim sukladno lanku 224. tokama 3. i 4. ovoga Zakona.
(3) Roditelj iz stavka 1. ovoga lanka ne moe zastupati dijete, a ako je lien poslovne
sposobnosti, ne moe ga zastupati u dijelu u kojem je lien poslovne sposobnosti. Dijete
zastupa drugi roditelj ili skrbnik djeteta koji je duan potovati miljenje roditelja iz stavka 1.
ovoga lanka.
(4) U sluaju neslaganja roditelja djeteta meusobno ili roditelja iz stavka 1. ovoga lanka i
skrbnika djeteta oko zastupanja djeteta u vezi s odlukama koje su bitne za dijete iz lanka 108.
ovoga Zakona sud e u izvanparninom postupku na prijedlog djeteta, roditelja ili skrbnika
donijeti rjeenje kojim e odrediti tko e zastupati dijete u toj stvari.
(5) Iznimno od odredbi stavka 3. ovoga lanka, maloljetni roditelj moe odrediti osobno ime
djetetu.

(6) Mirovanje ostvarivanja roditeljske skrbi zbog pravnih zapreka prestaje kad prestanu
postojati razlozi zbog kojih ostvarivanje roditeljske skrbi miruje.
Mirovanje ostvarivanja roditeljske skrbi zbog stvarnih zapreka
lanak 115.
(1) Sud e u izvanparninom postupku na prijedlog djeteta, roditelja ili centra za socijalnu skrb
donijeti rjeenje o mirovanju ostvarivanja roditeljske skrbi ako je roditelj odsutan i nepoznatog
boravita ili sprijeen iz objektivnih razloga dulje vrijeme ostvarivati roditeljsku skrb.
(2) Dok traje mirovanje ostvarivanja roditeljske skrbi iz stavka 1. ovoga lanka, roditelj nema
pravo na njezino ostvarivanje.
(3) Dok traje mirovanje ostvarivanja roditeljske skrbi iz stavka 1. ovoga lanka, roditeljsku
skrb ostvaruje drugi roditelj samostalno ili se dijete stavlja pod skrbnitvo sukladno lanku
224. toki 5. ovoga Zakona.
(4) Sud e u izvanparninom postupku na prijedlog djeteta, roditelja kojem miruje ostvarivanje
roditeljske skrbi ili centra za socijalnu skrb donijeti rjeenje o prestanku mirovanja ostvarivanja
roditeljske skrbi iz stavka 1. ovoga lanka kad prestanu postojati razlozi zbog kojih je odreeno
mirovanje roditeljske skrbi.
(5) Pravomono rjeenje iz stavaka 1., 3. i 4. ovoga lanka sud je duan dostaviti centru za
socijalnu skrb prebivalita, odnosno boravita djeteta.
Roditeljska skrb u sluaju smrti roditelja
lanak 116.
(1) Ako roditelji zajedniki ostvaruju roditeljsku skrb i jedan od njih umre, drugi roditelj
nastavlja samostalno ostvarivati roditeljsku skrb.
(2) Ako roditelj koji samostalno ostvaruje roditeljsku skrb umre, sud e u izvanparninom
postupku na prijedlog djeteta, drugog roditelja ili centra za socijalnu skrb donijeti rjeenje
kojim e povjeriti ostvarivanje roditeljske skrbi drugom roditelju, ako je to u skladu s dobrobiti
djeteta.
(3) Do donoenja rjeenja iz stavka 2. ovoga lanka sud e na prijedlog centra za socijalnu skrb
ili osobe iz stavka 2. ovoga lanka, ako je to potrebno, urno odluiti koja osoba e privremeno
skrbiti o djetetu.
(4) U sluaju smrti oba roditelja, centar za socijalnu skrb e dijete staviti pod skrbnitvo.
(5) Roditelj koji ostvaruje roditeljsku skrb moe za ivota u oporuci ili u obliku
javnobiljenike isprave (anticipirana naredba) imenovati osobu za koju smatra da bi se u
sluaju njegove smrti najbolje skrbila o djetetu.
(6) Kad se u sluaju smrti roditelja djetetu imenuje skrbnik, uzima se u obzir volja roditelja iz
stavka 5. ovoga lanka i miljenje djeteta, osim ako se procijeni da to ne bi bilo u skladu s
djetetovom dobrobiti.
Prestanak roditeljske skrbi
lanak 117.
(1) Roditeljska skrb prestaje kad dijete stekne potpunu poslovnu sposobnost, posvojenjem
djeteta i smru roditelja.
(2) Potpunu poslovnu sposobnost dijete stjee punoljetnou ili sklapanjem braka prije
punoljetnosti.
(3) Punoljetna je osoba koja je navrila osamnaest godina ivota.

Dunost zakonskih zastupnika djeteta

lanak 118.
Nakon to dijete stekne potpunu poslovnu sposobnost, roditelji, odnosno skrbnik duni su mu
predati sve osobne i druge isprave koje se odnose na dijete te mu prepustiti upravljanje
njegovom imovinom.
5. OSTVARIVANJE OSOBNIH ODNOSA S DJETETOM
Ostvarivanje osobnih odnosa djeteta i roditelja
lanak 119.
(1) Dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s roditeljem s kojim ne stanuje, a roditelj koji
ne stanuje s djetetom ima pravo i dunost ostvarivati osobne odnose s djetetom, neovisno o
njegovu pravu na ostvarivanje roditeljske skrbi.
(2) Roditelj i druge osobe koje stanuju s djetetom i skrbe se o djetetu dune su omoguiti djetetu
ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljem s kojim ne stanuje te se suzdravati od svakog
ponaanja koje bi oteavalo ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s tim roditeljem.
(3) Roditelj koji ne stanuje s djetetom nema pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom
jedino ako mu je to odlukom suda zabranjeno.
Ostvarivanje osobnih odnosa djeteta sa srodnicima i drugim osobama
lanak 120.
(1) Pravo na ostvarivanje osobnih odnosa imaju obostrano: dijete, braa, sestre, polubraa,
polusestre te bake i djedovi.
(2) Pravo na ostvarivanje osobnih odnosa imaju obostrano dijete i druge osobe ako su dulje
vrijeme ivjele u obitelji s djetetom, kroz to se vrijeme brinule o djetetu i s njim imaju razvijen
emocionalni odnos.
(3) Roditelji i druge osobe koje stanuju s djetetom i skrbe se o djetetu dune su djetetu
omoguiti ostvarivanje osobnih odnosa sa srodnicima i drugim osobama koje imaju na to pravo
te se suzdravati od svakog ponaanja koje bi oteavalo ostvarivanje osobnih odnosa s
djetetom.
(4) Osobe iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka nemaju pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s
djetetom ako bi to bilo u suprotnosti s djetetovom dobrobiti.
Oblici ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom
lanak 121.
(1) Osobni odnosi s djetetom mogu se ostvarivati izravno u kraim ili duljim razdobljima u
obliku susreta i druenja ili boravkom djeteta kod osobe koja ima pravo ostvarivati osobne
odnose s djetetom.
(2) Osobni odnosi s djetetom mogu se ostvarivati neizravno koritenjem razliitih
komunikacijskih sredstava, slanjem pisama, darova i slino.
(3) Osobni odnosi s djetetom mogu se ostvarivati davanjem informacija u vezi s osobnim
pravima djeteta, osobi koja na to ima pravo i djetetu.
(4) Informacija iz stavka 3. ovoga lanka moe se zahtijevati od svake osobe koja skrbi o
djetetu, ako za to postoji pravni interes i ako to ne bi bilo na tetu djetetove dobrobiti.

(5) U sluaju spora u vezi s ostvarivanjem prava iz stavka 4. ovoga lanka sud e u
izvanparninom postupku na prijedlog djeteta ili roditelja ili osobe koja ima pravo na
informaciju donijeti rjeenje radi zatite dobrobiti djeteta.
Sporazum, provjera sporazuma i potvrda ovrnosti
lanak 122.
(1) Roditelji, srodnici i druge osobe iz lanka 120. ovoga Zakona mogu sklopiti sporazum o
ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom.
(2) Sporazum iz stavka 1. ovoga lanka mora biti sastavljen u pisanom obliku, sadravati
detaljne podatke o nainu, vremenu i mjestu preuzimanja, odnosno povratka djeteta, kao i
eventualnu nazonost drugoga roditelja ili tree osobe, te podjelu trokova u vezi s
ostvarivanjem osobnih odnosa s djetetom, ako je to s obzirom na okolnosti sluaja potrebno.
(3) Na sporazum o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom na odgovarajui nain se
primjenjuje lanak 107. stavci 1. i 2. ovoga Zakona.
Ogranienje ili zabrana ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom
lanak 123.
(1) Sud moe u odluci iz lanka 413. stavka 1. ovoga Zakona ili u izvanparninom postupku
pokrenutom na prijedlog djeteta, roditelja, ili centra za socijalnu skrb iznimno ograniiti ili
zabraniti pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom ako bi to bilo nuno radi zatite
dobrobiti djeteta.
(2) Kad donosi odluku iz stavka 1. ovoga lanka, sud je duan:
1. ispitati postoji li mogunost poduzimanja blaih mjera zatite dobrobiti djeteta
2. voditi rauna da ogranienje ili zabrana budu razmjerni potrebi da se zatiti dobrobit djeteta
i
3. obrazloiti nunost ogranienja ili zabrane.
(3) Odlukom iz stavka 1. ovoga lanka ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom moe se
ograniiti ili zabraniti na odreeno ili na neodreeno vrijeme.
Ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom pod nadzorom
lanak 124.
(1) Sud moe u odluci iz lanka 413. stavka 1. ovoga Zakona ili u izvanparninom postupku
pokrenutom na prijedlog djeteta, roditelja, ili centra za socijalnu skrb odrediti da se osobni
odnosi djeteta s roditeljem ostvaruju pod nadzorom strune osobe koju imenuje centar za
socijalnu skrb.
(2) U odluci kojom odreuje mjeru iz stavka 1. ovoga lanka sud odreuje vrijeme te mjesto
ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s roditeljem koje mora biti prikladno za dijete, a moe se
odrediti i nazonost drugog roditelja ili djetetu bliske osobe.
(3) Mjera iz stavka 1. ovoga lanka moe se odrediti samo privremeno, u trajanju do est
mjeseci raunajui od dana kada centar za socijalnu skrb imenuje osobu koja e obavljati
nadzor nad ostvarivanjem osobnih odnosa.
(4) U iznimno opravdanim okolnostima mjera nadzora nad ostvarivanjem osobnih odnosa
djeteta s roditeljem iz stavka 3. ovoga lanka moe se produiti za iduih est mjeseci.
(5) Na temelju pravomone odluke suda o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta pod nadzorom
centar za socijalnu skrb rjeenjem e imenovati strunu osobu (voditelja nadzora) pod ijim e
se nadzorom ostvarivati osobni odnosi djeteta s roditeljem.

(6) Centar za socijalnu skrb e rjeenjem razrijeiti voditelja nadzora ako neuredno ispunjava
svoje obveze te imenovati novog voditelja nadzora.
(7) Protiv rjeenja iz stavaka 5. i 6. ovoga lanka moe se izjaviti alba ministarstvu nadlenom
za socijalnu skrb. alba ne odgaa izvrenje rjeenja.
(8) Struna osoba koja obavlja nadzor iz stavka 1. ovoga lanka ima pravo na naknadu za
obavljanje nadzora kao i na naknadu opravdanih trokova prijevoza koji nastanu u provoenju
nadzora.
Dunosti strune osobe koja obavlja nadzor
lanak 125.
(1) Ako je nadzor nad ostvarivanjem osobnih odnosa djeteta s roditeljem odreen jer se osobni
odnosi s djetetom nisu ostvarivali dulje vrijeme, struna osoba iz lanka 124. stavka 1. ovoga
Zakona duna je prethodno pripremiti dijete za ostvarivanje osobnih odnosa pod nadzorom te
djetetu i roditelju savjetovanjem pomagati kako bi se ostvarivanje osobnih odnosa uspostavilo.
(2) Struna osoba iz lanka 124. stavka 1. ovoga Zakona duna je pratiti napredak i razvoj
osobnog odnosa djeteta s roditeljem te jednom mjeseno dostavljati centru za socijalnu skrb
izvjea o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s roditeljem.
(3) Centar za socijalnu skrb je duan izvjea iz stavka 2. ovoga lanka zajedno sa strunom
procjenom dostaviti sudu u roku od petnaest dana prije isteka roka na koji je nadzor odreen te
predloiti sudu donoenje rjeenja o prestanku nadzora, izmjenu odluke o ostvarivanju osobnih
odnosa djeteta s roditeljem, odnosno zabranu ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s roditeljem.
(4) Ako struna osoba koja obavlja nadzor ustanovi da ostvarivanje osobnih odnosa pod
nadzorom predstavlja za dijete intenzivan psiholoki stres ili da su ugroeni djetetov tjelesni ili
mentalni razvoj, duna je bez odgode o tome izvijestiti centar za socijalnu skrb. Centar za
socijalnu skrb duan je bez odgode predloiti sudu u izvanparninom postupku izmjenu odluke
o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom pod nadzorom, odnosno zabranu ostvarivanja
osobnih odnosa s djetetom i prije isteka roka na koji je nadzor odreen.
(5) Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi pravilnikom e propisati nain provoenja
nadzora nad ostvarivanjem osobnih odnosa, strunu osposobljenost osobe koja obavlja nadzor,
dunosti strune osobe u obavljanju nadzora, postupanje centra za socijalnu skrb pri
provoenju mjere, prostorne uvjete odravanja osobnih odnosa pod nadzorom, naknadu
trokova u vezi s nadzorom ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom te visinu iznosa i nain
isplate naknade za provoenje nadzora.
Pravo na naknadu tete
lanak 126.
Osoba koja je obvezna roditelju ili drugoj osobi omoguiti ostvarivanje osobnih odnosa s
djetetom duna je roditelju ili drugoj osobi koja ima pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s
djetetom nadoknaditi tetu uzrokovanu nepotivanjem sudske odluke, odobrenoga plana o
zajednikoj roditeljskoj skrbi ili odobrenoga sporazuma o ostvarivanju osobnih odnosa iz
neopravdanih razloga prema propisima obveznoga prava.
III. MJERE ZA ZATITU PRAVA I DOBROBITI DJETETA
I. OPE ODREDBE
Prvenstvena dunost roditelja i podredna dunost nadlenih tijela tititi dijete
lanak 127.

(1) Roditelji su duni i odgovorni tititi prava i dobrobit djeteta.

(2) U sluajevima odreenim ovim Zakonom i drugi lanovi blie obitelji imaju dunosti i
odgovornosti iz stavka 1. ovoga lanka.
(3) Mjere za zatitu prava i dobrobiti djeteta odreuju se roditeljima.
(4) Mjere za zatitu prava i dobrobiti djeteta iz nadlenosti centra za socijalnu skrb mogu se
odrediti i osobama kojima je povjerena svakodnevna skrb o djetetu.
Naelo razmjernosti
lanak 128.
Tijelo koje provodi postupak prilikom izbora mjere prikladne za zatitu prava i dobrobiti djeteta
duno je voditi rauna da se odredi ona mjera kojom se najmanje ograniava pravo roditelja na
ostvarivanje skrbi o djetetu, ako je takvom mjerom mogue zatititi prava i dobrobit djeteta.
Izdvajanje djeteta iz obitelji
lanak 129.
(1) Izdvajanje djeteta iz obitelji odreuje se samo ako niti jednom blaom mjerom nije mogue
zatititi prava i dobrobit djeteta.
(2) Pod izdvajanjem djeteta iz obitelji podrazumijeva se svaka mjera na temelju koje se dijete
izdvaja iz obitelji i smjeta kod druge osobe koja zadovoljava pretpostavke za skrbnika, u
udomiteljsku obitelj, u ustanovu socijalne skrbi ili kod druge fizike ili pravne osobe koja
obavlja djelatnost socijalne skrbi.
(3) Svrha izdvajanja djeteta iz obitelji mora biti zatita djetetova ivota, zdravlja i razvoja,
osiguravanje primjerene skrbi o djetetu izvan obitelji i stvaranje uvjeta za djetetov povratak u
obitelj, odnosno priprema drugog trajnog oblika skrbi o djetetu.
(4) Izdvajanje djeteta iz obitelji ne smije trajati dulje negoli je to nuno da bi se zatitila prava
i dobrobit djeteta.
(5) Mjera izdvajanja djeteta iz obitelji mora biti redovito preispitivana, a roditelji imaju pravo
na pomo i potporu da bi se uklonili uzroci izdvajanja i dijete vratilo u obitelj u skladu s
njegovom dobrobiti.
Pravo na sudjelovanje u postupcima odreivanja mjera za zatitu djeteta
lanak 130.
(1) Dijete ima pravo sudjelovati i izraziti svoje miljenje u svim postupcima procjenjivanja i
odreivanja mjera kojima se tite njegova prava i dobrobit.
(2) U postupcima u kojima se odreuju mjere za zatitu prava i dobrobiti djeteta tijela koja
odreuju mjere rjeenjem e dopustiti djetetu koje je navrilo etrnaest godina da iznosi
injenice, predlae dokaze, podnosi pravne lijekove i poduzima druge radnje u postupku ako
je sposobno shvatiti znaenje i pravne posljedice tih radnji.
(3) U postupku radi odreivanja mjera iz nadlenosti suda djetetu se imenuje posebni skrbnik
sukladno lanku 487. ovoga Zakona.
(4) U postupku odreivanja mjera za zatitu djeteta mogu sudjelovati te biti sasluane osobe
koje su vane u djetetovu ivotu.
Ope pretpostavke za odreivanje mjera za zatitu djeteta
lanak 131.

(1) Mjere za zatitu prava i dobrobiti djeteta odreuju se na temelju strune procjene ako se
utvrdi da je dolo do povrede djetetovih prava i dobrobiti ili da su prava, dobrobit i razvoj
djeteta ugroeni.
(2) Prava djeteta smatraju se ugroenima ako je skrb o djetetu neodgovarajua ili ako dijete
ima psihosocijalne potekoe koje se oituju kroz ponaanje, emocionalne, kolske i druge
probleme u djetetovu odrastanju ili ako postoji vjerojatnost da e do toga doi.
(3) Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi pravilnikom e propisati uvjete strune
osposobljenosti radnika, edukaciju radnika za provoenje mjera intenzivne strune pomoi i
nadzora nad ostvarivanjem skrbi o djetetu, nain provoenja mjera za zatitu osobnih prava i
dobrobiti djeteta, kriterije za strunu procjenu i provedbu mjera za zatitu osobnih prava i
dobrobiti djeteta, kao i visinu iznosa i nain isplate naknade za provedbu mjera strune pomoi
i potpore obitelji u ostvarivanju skrbi o djetetu te intenzivne strune pomoi i nadzora nad
ostvarivanjem skrbi o djetetu.
Dunost prijave i suradnje radi zatite djeteta
lanak 132.
(1) Svatko je duan prijaviti centru za socijalnu skrb povredu djetetovih osobnih i imovinskih
prava. Povreda osobnih prava podrazumijeva osobito: tjelesno ili mentalno nasilje, spolne
zlouporabe, zanemarivanje ili nehajno postupanje, zlostavljanje ili izrabljivanje djeteta.
(2) Centar za socijalnu skrb duan je odmah po primitku prijave iz stavka 1. ovoga lanka
ispitati sluaj i poduzeti mjere za zatitu djetetovih prava te o tome obavijestiti podnositelja
prijave.
(3) Sud i centar za socijalnu skrb, roditelji i druge osobe ili ustanove socijalne skrbi kojima je
povjereno ostvarivanje skrbi o djetetu duni su meusobno suraivati i obavjetavati se o
radnjama poduzetima na temelju prijave iz stavka 1. ovoga lanka.
(4) Sud pred kojim se vodi prekrajni ili kazneni postupak, dravni odvjetnik, kao i policija
duni su o pokretanju postupka u vezi s povredom nekoga djetetova prava ili o nonim
izlascima djeteta mlaeg od esnaest godina u roku od dvadeset i etiri sata obavijestiti nadleni
centar za socijalnu skrb prema prebivalitu, odnosno boravitu djeteta.
(5) Centar za socijalnu skrb duan je odmah po primitku obavijesti iz stavka 4. ovoga lanka
ispitati sluaj i poduzeti mjere za zatitu djetetovih prava te o tome obavijestiti podnositelja
obavijesti.
(6) Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi propisat e pravilnikom nain voenja
oevidnika i dokumentacije u vezi s poslovima centra za socijalnu skrb u podruju primjene
odredaba ovoga Zakona o roditeljima i djeci.
Dunost suradnje roditelja i osoba koje se skrbe o djetetu
lanak 133.
(1) Roditelji i druge osobe koje se skrbe o djetetu dune su u postupcima radi zatite prava i
dobrobiti djeteta suraivati te omoguiti centru za socijalnu skrb uvid u stambene prilike, davati
istinite osobne i obiteljske podatke, kao i podatke o prihodima i imovini.
(2) Roditelji i druge osobe koje skrbe o djetetu dune su u vezi s postupcima radi zatite prava
i dobrobiti djeteta obavjetavati nadleni centar za socijalnu skrb o svakoj promjeni adrese
stanovanja.
2. MJERE ZA ZATITU OSOBNIH PRAVA I DOBROBITI DJETETA U NADLENOSTI
CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB

Vrste mjera u nadlenosti centra za socijalnu skrb

lanak 134.
Centar za socijalnu skrb moe radi zatite osobnih prava i dobrobiti djeteta odrediti:
1. urnu mjeru izdvajanja i smjetaja djeteta izvan obitelji
2. upozorenje na pogreke i propuste u ostvarivanju skrbi o djetetu
3. mjeru strune pomoi i potpore u ostvarivanju skrbi o djetetu i
4. mjeru intenzivne strune pomoi i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o djetetu.
a. urna mjera izdvajanja i smjetaja djeteta izvan obitelji
Pretpostavke za odreivanje mjere
lanak 135.
(1) Ako postoji opasnost za ivot, zdravlje ili dobrobit djeteta koji se mogu zatititi samo
izdvajanjem djeteta iz neposrednoga okruenja, centar za socijalnu skrb e odluiti o urnom
izdvajanju djeteta od roditelja ili druge osobe kod koje se dijete nalazi.
(2) U rjeenju iz stavka 1. ovoga lanka centar za socijalnu skrb e odluiti i o privremenom
smjetaju djeteta kod druge osobe koja zadovoljava pretpostavke za skrbnika, kod udomiteljske
obitelji, ustanove socijalne skrbi, odnosno druge fizike ili pravne osobe koja obavlja djelatnost
socijalne skrbi.
Odreivanje mjere po slubenoj dunosti ili na zahtjev stranke
lanak 136.
Rjeenje o urnom izdvajanju djeteta centar za socijalnu skrb donosi po slubenoj dunosti, na
prijedlog djeteta ili roditelja.
Odluivanje o mjeri
lanak 137.
(1) Rjeenje o urnom izdvajanju djeteta centar za socijalnu skrb donosi u upravnom postupku,
a prigodom izvrenja rjeenja moe zatraiti pomo policije.
(2) Kad centar za socijalnu skrb o urnom izdvajanju djeteta odlui usmenim rjeenjem, tada
je duan roditelju ili drugoj osobi koja se skrbi o djetetu u roku od sedamdeset i dva sata od
trenutka donoenja usmenog rjeenja otpraviti rjeenje u pisanom obliku.
(3) O albi protiv rjeenja o urnom izdvajanju djeteta iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka odluuje
ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi. alba ne odgaa izvrenje rjeenja.
(4) Centar za socijalnu skrb je duan u roku od sedamdeset i dva sata od oduzimanja djeteta
dostaviti sudu neposredno ili elektronikim putem prijedlog da u izvanparninom postupku
donese rjeenje o privremenom povjeravanju skrbi o djetetu drugoj osobi, udomiteljskoj
obitelji, ustanovi socijalne skrbi, odnosno drugoj fizikoj ili pravnoj osobi koja obavlja
djelatnost socijalne skrbi, sukladno lanku 150. stavku 1. toki 1. ovoga Zakona ili koju drugu
mjeru, ako je to potrebno.
Trajanje mjere i daljnje postupanje suda
lanak 138.
(1) Mjera urnog izdvajanja i smjetaja djeteta izvan obitelji moe trajati najdulje petnaest dana
od dana oduzimanja djeteta.

(2) O prijedlogu centra za socijalnu skrb iz lanka 137. stavka 4. ovoga Zakona sud mora
odluiti u roku od deset dana od dana pokretanja postupka.
(3) Mjera urnog izdvajanja i smjetaja djeteta izvan obitelji prestaje vaiti ako centar za
socijalnu skrb u roku od sedamdeset i dva sata od trenutka oduzimanja djeteta ne podnese sudu
prijedlog iz lanka 137. stavka 4. ovoga Zakona ili ako sud u roku iz stavka 2. ovoga lanka ne
odlui o prijedlogu centra za socijalnu skrb.
(4) O prijedlogu centra za socijalnu skrb iz lanka 137. stavka 4. ovoga Zakona sud e odluiti
u roku iz stavka 2. ovoga lanka neovisno o tome je li strankama dostava poziva za roite bila
uredna.
(5) Iznimno od stavka 3. ovoga lanka, ako sud ne donese odluku u propisanom roku, a i dalje
postoji opasnost za ivot, zdravlje ili dobrobit djeteta, centar za socijalnu skrb e produljiti
trajanje urne mjere izdvajanja djeteta od roditelja ili druge osobe kod koje se dijete nalazi, a
najdulje za dodatnih osam dana od dana isteka trajanja mjere.
(6) U sluaju iz stavka 5. ovoga lanka centar za socijalnu skrb duan je najkasnije u roku od
sedamdeset i dva sata obavijestiti predsjednika suda o proputanju suca da donese odluku u
propisanom roku.
b. Upozorenje na pogreke i propuste u ostvarivanju skrbi o djetetu
Pretpostavke za odreivanje mjere
lanak 139.
(1) Centar za socijalnu skrb e pisanim putem upozoriti roditelje na nedostatke u skrbi o djetetu
koji su se dogodili jednom ili se dogaaju rijetko, a posljedice za dijete su blaega karaktera.
Pritom centar moe roditelje uputiti na zdravstvene, edukativne i druge strune programe i
usluge za potporu roditeljstva i razvoja djeteta.
(2) O upozorenju iz stavka 1. ovoga lanka centar za socijalnu skrb e u pravilu prethodno
provesti neposredno savjetovanje te o tome sastaviti zapisnik.
c. Mjera strune pomoi i potpore u ostvarivanju skrbi o djetetu
Pretpostavke za odreivanje mjere
lanak 140.
(1) Centar za socijalnu skrb e roditeljima odrediti mjeru strune pomoi i potpore u
ostvarivanju roditeljske skrbi o djetetu ako utvrdi da roditelji nisu u stanju samostalno
ostvarivati roditeljsku skrb u cijelosti ili djelomice zbog okolnosti na strani roditelja ili na strani
djeteta, pri emu je ugroen razvoj djeteta.
(2) Mjeru iz stavka 1. ovoga lanka centar za socijalnu skrb odredit e samo ako ivot i zdravlje
djeteta u obitelji nisu ugroeni.
Odluivanje o mjeri
lanak 141.
(1) Rjeenje o mjeri strune pomoi i potpore u ostvarivanju roditeljske skrbi o djetetu mora
sadrati svrhu odreivanja mjere, vrijeme trajanja mjere, osobno ime voditelja mjere te
upozorenje o pravnim posljedicama nesuradnje pri provoenju mjere.
(2) Na temelju rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka centar za socijalnu skrb e u roku od trideset
dana od donoenja rjeenja izraditi individualni plan i program provoenja mjere.

(3) Centar za socijalnu skrb, roditelji i dijete meusobno surauju u postizanju dogovora o
nainu rada i sadraju mjere.
(4) Rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka moe sadravati uputu roditeljima i djetetu da zatrae
odgovarajue lijeenje, kao i da se ukljue u odgovarajue zdravstvene, obrazovne ili
psihosocijalne programe.
(5) Rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka moe sadravati upuivanje djeteta u dom za djecu ili
udomiteljsku obitelj vikendom, u poludnevni ili cjelodnevni boravak.
(6) Centar za socijalnu skrb e rjeenjem razrijeiti voditelja mjere ako neuredno ispunjava
svoje obveze te imenovati novog voditelja mjere.
(7) O albi protiv rjeenja iz stavaka 1. i 6. ovoga lanka odluuje ministarstvo nadleno za
poslove socijalne skrbi. alba ne odgaa izvrenje rjeenja.
Trajanje mjere
lanak 142.
(1) Mjera strune pomoi i potpore u ostvarivanju roditeljske skrbi o djetetu odreuje se u
neprekidnom trajanju od est mjeseci do godine dana, a moe se odrediti uvijek kad postoje
opravdani razlozi, bez obzira na vrstu prethodno odreene mjere.
(2) Mjera strune pomoi i potpore u ostvarivanju roditeljske skrbi o djetetu moe se
produljivati ako za to postoje opravdani razlozi.
Dunosti voditelja mjere i centra za socijalnu skrb te predlaganje drugih mjera
lanak 143.
(1) Voditelj mjere iz lanka 140. stavka 1. ovoga Zakona duan je posjeivati obitelj i pruati
potporu roditeljima i djetetu u skladu s rjeenjem o odreivanju mjere, odnosno individualnim
planom te jednom mjeseno dostavljati centru za socijalnu skrb izvjee o provedbi mjere.
Voditelj mjere e u roku od petnaest dana prije isteka roka na koji je mjera odreena izraditi i
dostaviti centru za socijalnu skrb zavrno izvjee o provedbi mjere.
(2) Ako roditelji nisu pokazali spremnost na suradnju ili ako zavrno izvjee pokazuje da nema
napretka nakon provedene mjere, centar za socijalnu skrb predloit e sudu odreivanje druge
mjere za zatitu osobnih prava i dobrobiti djeteta u roku od petnaest dana od isteka vremena na
koje je mjera odreena, odnosno odmah nakon to se pokae da roditelji nisu spremni prihvatiti
pruenu pomo i potporu.
(3) Centar za socijalnu skrb duan je uz prijedlog za odreivanje druge mjere sudu dostaviti
rjeenje o odreivanju mjere strune pomoi i potpore u ostvarivanju roditeljske skrbi o djetetu,
zavrno izvjee o provedenoj mjeri, odnosno o nesuradnji roditelja.
(4) Centar za socijalnu skrb je duan roditelje i dijete upoznati sa zavrnim izvjeem, strunom
procjenom, kao i eventualnom potrebom poduzimanja drugih odgovarajuih mjera za zatitu
osobnih prava i dobrobiti djeteta.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga lanka, dijete se nee upoznati sa zavrnim izvjeem, strunom
procjenom te potrebom poduzimanja drugih odgovarajuih mjera za zatitu osobnih prava i
dobrobiti djeteta ako bi to imalo posljedice za njegovo zdravlje i razvoj.
Praenje obiteljskih prilika nakon prestanka mjere
lanak 144.
Centar za socijalnu skrb duan je prije isteka godine dana od dana prestanka mjere strune
pomoi i potpore u ostvarivanju roditeljske skrbi o djetetu procijeniti obiteljske prilike te o
tome sastaviti izvjee.

d. Mjera intenzivne strune pomoi i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o djetetu

Pretpostavke za odreivanje mjere
lanak 145.
(1) Centar za socijalnu skrb e roditeljima odrediti mjeru intenzivne strune pomoi i nadzora
nad ostvarivanjem skrbi o djetetu ako je utvreno da je djetetov razvoj ozbiljno ugroen, a
roditelji su:
1. spremni i sposobni u kraem vremenu promijeniti svoje ponaanje kako bi se sprijeilo
izdvajanje djeteta iz obitelji i
2. spremni potovati jasne upute i omoguiti nesmetan nadzor nad skrbi o djetetu.
(2) Mjeru iz stavka 1. ovoga lanka centar za socijalnu skrb odredit e samo ako ivot i zdravlje
djeteta u obitelji nisu ugroeni.
Odluivanje o mjeri, dunosti voditelja mjere i centra za socijalnu skrb te predlaganje drugih
mjera
lanak 146.
(1) Na odluivanje o mjeri intenzivne strune pomoi i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o
djetetu, sadraj rjeenja o odreivanju mjere, pravne lijekove protiv rjeenja, dunosti voditelja
mjere i centra za socijalnu skrb te predlaganje drugih mjera na odgovarajui nain se
primjenjuju odredbe lanaka 141. i 143. ovoga Zakona.
(2) Rjeenjem o mjeri intenzivne strune pomoi i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o djetetu
roditeljima se moraju odrediti uestaliji posjeti i pojaana pomo voditelja mjere strune
pomoi te jasne upute i posljedice koje mogu uslijediti zbog nepotivanja uputa i neprihvaanja
pomoi.
(3) Mjeru intenzivne strune pomoi i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o djetetu provode
strune osobe zaposlene u centru za socijalnu skrb ili drugi strunjaci koje centar za socijalnu
skrb ovlasti kao voditelje mjere.
Trajanje mjere
lanak 147.
(1) Mjera intenzivne strune pomoi i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o djetetu odreuje se u
trajanju od tri do est mjeseci, ovisno o razlozima zbog kojih se mjera odreuje.
(2) Mjera intenzivne strune pomoi i nadzora moe se odrediti viekratno ako se pokau
pozitivne promjene na strani roditelja te napredak na strani djeteta, ali najdulje u uzastopnom
trajanju do godine dana.
Praenje obiteljskih prilika nakon prestanka mjere
lanak 148.
Centar za socijalnu skrb je duan prije isteka godine dana od dana prestanka mjere intenzivne
strune pomoi i nadzora procijeniti obiteljske prilike i o tome sastaviti izvjee.
3. MJERE ZA ZATITU OSOBNIH PRAVA I DOBROBITI DJETETA U NADLENOSTI
SUDA
Vrste mjera u nadlenosti suda

lanak 149.
Sud moe radi zatite osobnih prava i dobrobiti djeteta odrediti:
1. privremeno povjeravanje djeteta drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne
skrbi
2. zabranu pribliavanja djetetu
3. oduzimanje prava na stanovanje s djetetom i povjeravanje svakodnevne skrbi o djetetu
drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi
4. povjeravanje djeteta s problemima u ponaanju radi pomoi u odgoju udomiteljskoj obitelji
ili ustanovi socijalne skrbi i
5. lienje prava na roditeljsku skrb.
a) Privremeno povjeravanje djeteta drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne
skrbi
Pretpostavke za odreivanje mjere
lanak 150.
Sud e donijeti rjeenje u izvanparninom postupku o privremenom povjeravanju djeteta
drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi, kao i o smjetaju djeteta izvan
obitelji:
1. na prijedlog centra za socijalnu skrb kad je dijete prethodno bilo urno izdvojeno sukladno
odredbama lanaka 135. do 138. ovoga Zakona i
2. u drugim sluajevima ako se utvrdi da postoji opasnost za ivot i zdravlje djeteta, a u tijeku
je obiteljska procjena i planiranje druge mjere za zatitu osobnih prava i dobrobiti djeteta.
Podnoenje prijedloga i prilozi
lanak 151.
(1) Rjeenje o privremenom povjeravanju djeteta drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili
ustanovi socijalne skrbi sud donosi u izvanparninom postupku na prijedlog djeteta, roditelja
ili centra za socijalnu skrb.
(2) Kad centar za socijalnu skrb podnosi sudu prijedlog iz stavka 1. ovoga lanka, duan je uz
prijedlog priloiti procjenu ugroenosti djeteta i predloiti mjesto smjetaja djeteta.
(3) Kad su predlagatelji mjere druge osobe iz stavka 1. ovoga lanka, procjenu ugroenosti
djeteta i prijedlog o smjetaju djeteta centar za socijalnu skrb duan je dostaviti sudu u roku od
osam dana od dana od kad sud to od njega zahtijeva.
(4) Centar za socijalnu skrb u prijedlogu iz stavka 1. ovoga lanka nije duan navesti adresu na
kojoj e dijete biti smjeteno ako istodobno predlae sudu da donese odluku o zabrani
ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom.
Odluivanje i trajanje mjere
lanak 152.
(1) Sud e rjeenjem o privremenom povjeravanju djeteta drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji
ili ustanovi socijalne skrbi odluiti o:
1. smjetaju djeteta i
2. ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom, odnosno nadzoru ili zabrani ostvarivanja osobnih
odnosa s djetetom ako je to s obzirom na okolnosti sluaja potrebno i ako to predlae dijete,
roditelj ili centar za socijalnu skrb.

(2) Kad donosi odluku o zabrani ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom, sud moe u rjeenju
o privremenom povjeravanju i smjetaju djeteta radi zatite djetetove sigurnosti izostaviti
adresu na kojoj e dijete biti smjeteno.
(3) Mjera privremenog povjeravanja djeteta drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi
socijalne skrbi i smjetaja djeteta moe trajati najdulje trideset dana raunajui od dana kad je
mjera odreena, a u posebno opravdanim okolnostima sud je moe u izvanparninom postupku
na prijedlog djeteta, roditelja ili centra za socijalnu skrb produljiti za daljnjih trideset dana.
(4) Centar za socijalnu skrb duan je najkasnije pet dana prije isteka roka iz stavka 3. ovoga
lanka izraditi obiteljsku procjenu i dostaviti je sudu neposredno ili elektronikim putem
zajedno s prijedlogom za donoenje druge mjere za zatitu osobnih prava i dobrobiti djeteta
ako je to potrebno.
(5) Sud moe u izvanparninom postupku mjeru privremenog povjeravanja i smjetaja djeteta
ukinuti prije isteka roka od trideset dana raunajui od dana kad je mjera odreena, ako
prestanu postojati razlozi zbog kojih je mjera odreena, na prijedlog djeteta, roditelja ili centra
za socijalnu skrb.
Prava i dunosti roditelja i drugih osoba
lanak 153.
(1) Roditelji imaju sva prava i dunosti u ostvarivanju roditeljske skrbi o djetetu, osim prava
na stanovanje s djetetom i s tim u vezi na svakodnevnu skrb o djetetu dok traje mjera
privremenog povjeravanja i smjetaja djeteta drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi
socijalne skrbi.
(2) Dok traje mjera privremenog povjeravanja djeteta drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili
ustanovi socijalne skrbi roditelji imaju pravo i dunost ostvarivati osobne odnose s djetetom na
nain utvren sudskom odlukom.
(3) Za vrijeme trajanja mjere privremenog povjeravanja djeteta drugoj osobi, udomiteljskoj
obitelji ili ustanovi socijalne skrbi pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom imaju i
druge osobe iz lanka 120. ovoga Zakona na temelju rjeenja suda donesenog u
izvanparninom postupku.
b) Zabrana pribliavanja djetetu
lanak 154.
(1) Sud moe u izvanparninom postupku zabraniti roditelju, baki ili djedu, sestri ili bratu,
odnosno polusestri ili polubratu, drugom lanu obitelji koji ne stanuje s djetetom i drugim
osobama iz lanka 120. ovoga Zakona da se neovlateno pribliava djetetu na odreenim
mjestima ili na odreenu udaljenost i da ga uznemiruje na drugi nain, primjerice neovlatenim
uspostavljanjem veze s djetetom ili uhoenjem.
(2) Postupak iz stavka 1. ovoga lanka moe pokrenuti dijete, roditelj ili centar za socijalnu
skrb.
(3) Sud e o pokretanju postupka iz stavka 1. ovoga lanka obavijestiti centar za socijalnu skrb
ako on nije pokrenuto postupak, odnosno druge osobe iz stavka 2. ovoga lanka ako one nisu
pokrenule postupak. Rjeenje o zabrani pribliavanja i uznemirivanja djeteta sud e dostaviti
centru za socijalnu skrb i policiji.
(4) Sud e donijeti rjeenje u postupku iz stavka 1. ovoga lanka bez odgode, a najkasnije u
roku od petnaest dana od dana pokretanja postupka.
(5) Provjeru izvravanja mjere zabrane pribliavanja djetetu iz stavka 1. ovoga lanka provode
policijski slubenici za mlade policijske postaje nadlene prema mjestu na kojem se nalazi
dijete sukladno propisu kojim se ureuju policijski poslovi i ovlasti.

(6) Centar za socijalnu skrb duan je obavijest o postojanju pravomone odluke o zabrani
pribliavanja djetetu dostaviti odgojno-obrazovnoj ustanovi koju dijete pohaa.
c) Oduzimanje prava na stanovanje s djetetom i povjeravanje svakodnevne skrbi o djetetu
Pretpostavke za odreivanje mjere
lanak 155.
(1) Sud e u izvanparninom postupku rjeenjem roditelju oduzeti pravo na stanovanje s
djetetom te e svakodnevnu skrb o djetetu povjeriti drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili
ustanovi socijalne skrbi:
1. na temelju obiteljske procjene centra za socijalnu skrb da djetetu ostankom ili povratkom u
obitelj prijeti opasnost za ivot, zdravlje i razvoj ili
2. kad se nisu dogodile planirane promjene u obitelji iz prethodno odreenih mjera za zatitu
djeteta.
(2) Oduzimanjem prava na stanovanje s djetetom roditelj se liava i prava na svakodnevnu skrb
o djetetu.
Podnoenje prijedloga i prilozi
lanak 156.
(1) Rjeenje o oduzimanju prava na stanovanje s djetetom i povjeravanju svakodnevne skrbi o
djetetu drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi, sud donosi u
izvanparninom postupku na prijedlog djeteta, roditelja ili centra za socijalnu skrb.
(2) Osobe iz stavka 1. ovoga lanka imaju pravo predloiti produljenje, ukidanje i izmjenu
sudske odluke o oduzimanju prava na stanovanje s djetetom i povjeravanju svakodnevne skrbi
o djetetu drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi.
(3) Kad centar za socijalnu skrb podnosi prijedlog za donoenje odluke iz stavka 1. ovoga
lanka, duan je predloiti i smjetaj djeteta te uz prijedlog dostaviti obiteljsku procjenu,
individualne planove i zavrna izvjea iz prethodno izreenih mjera za zatitu prava i dobrobiti
djeteta.
(4) Kad postupak pred sudom pokreu ostale osobe iz stavka 1. ovoga lanka, priloge iz stavka
3. ovoga lanka i prijedlog o smjetaju djeteta centar za socijalnu skrb podnosi u roku od osam
dana od dana primitka zahtjeva suda za dostavu priloga.
Odluivanje o mjeri
lanak 157.
(1) Sud e rjeenjem o oduzimanju prava na stanovanje s djetetom i povjeravanju svakodnevne
skrbi o djetetu drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi odluiti o
smjetaju djeteta i ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom, odnosno o nadzoru nad
ostvarivanjem osobnih odnosa s djetetom ili zabrani ostvarivanja osobnih odnosa ako je to
potrebno i ako to predlau dijete, roditelj ili centar za socijalnu skrb.
(2) Sud e rjeenjem iz stavka 1. ovoga lanka obvezati roditelja da obavjetava nadleni centar
za socijalnu skrb o svakoj promjeni adrese stanovanja.
(3) Rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka moe sadravati uputu roditeljima i djetetu da zatrae
odgovarajue lijeenje, kao i da se ukljue u druge zdravstvene, obrazovne ili psihosocijalne
programe kako bi nakon zavretka lijeenja ili terapije mogli iznova samostalno preuzeti skrb
o djetetu.

(4) Ako se obiteljskom procjenom utvrdi da je slaba vjerojatnost povratka djeteta u obitelj,
centar za socijalnu skrb i sud e voditi rauna da povjeravanje svakodnevne skrbi o djetetu i
smjetaj djeteta budu trajnije naravi.
(5) Sud e rjeenjem iz stavka 1. ovoga lanka odluiti i o uzdravanju djeteta od strane
roditelja ako je to posebni skrbnik djeteta ili centar za socijalnu skrb u ime djeteta zahtijevao.
Na odreivanje uzdravanja na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe lanaka 474. do
477. ovoga Zakona.
Trajanje mjere
lanak 158.
(1) Mjera oduzimanja prava na stanovanje s djetetom i povjeravanje svakodnevne skrbi o
djetetu drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi odreuje se u trajanju do
godine dana.
(2) Sud moe u izvanparninom postupku na prijedlog djeteta, roditelja ili centra za socijalnu
skrb produljiti trajanje ove mjere za najvie jo jednu godinu, a nakon toga mjera iznimno moe
trajati do pravomonog okonanja sudskog postupka pokrenutog radi nadomjetanja pristanka
za posvojenje djeteta, odnosno postupka radi lienja prava na roditeljsku skrb te imenovanja
skrbnika.
(3) Centar za socijalnu skrb e najkasnije trideset dana prije isteka vremena iz stavaka 1. i 2.
ovoga lanka podnijeti sudu zavrno izvjee o djetetu i roditelju kojemu je oduzeto pravo na
stanovanje s djetetom.
(4) Sud moe u izvanparninom postupku na prijedlog djeteta, roditelja ili centra za socijalnu
skrb ukinuti mjeru oduzimanja prava na stanovanje s djetetom i povjeravanja svakodnevne
skrbi o djetetu drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi prije isteka
vremena iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka, ako prema izvjeu centra za socijalnu skrb prestanu
postojati razlozi zbog kojih je mjera odreena.
Izmjena rjeenja
lanak 159.
(1) Sud moe u izvanparninom postupku na prijedlog djeteta, roditelja ili centra za socijalnu
skrb izmijeniti rjeenje o oduzimanju prava na stanovanje s djetetom i povjeravanju
svakodnevne skrbi o djetetu drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi ako
za to postoje opravdane okolnosti.
(2) U iznimnim sluajevima, kad je potrebna urna promjena djetetova smjetaja ili promjena
osobe kojoj je povjerena svakodnevna skrb o djetetu, centar za socijalnu skrb moe o tome
donijeti rjeenje. Centar za socijalnu skrb je duan u roku od sedamdeset i dva sata od
donoenja rjeenja o promjeni djetetova smjetaja ili promjeni osobe kojoj je povjerena
svakodnevna skrb o djetetu dostaviti sudu to rjeenje neposredno ili elektronikim putem,
zajedno s prijedlogom za izmjenu rjeenja o djetetovu smjetaju, odnosno rjeenja u dijelu u
kojem se svakodnevna skrb o djetetu povjerava drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi
socijalne skrbi.
Dunosti i prava osoba kojima je povjerena svakodnevna skrb o osobnim pravima djeteta
lanak 160.
Dunosti osobe, ustanove socijalne skrbi ili udomiteljske obitelji kojima je povjerena
svakodnevna skrb o djetetu ureene su posebnim propisima.

Dunosti centra za socijalnu skrb

lanak 161.
(1) Fizika, odnosno pravna osoba kod koje je dijete smjeteno duna je u roku od petnaest
dana od smjetaja djeteta prijaviti djetetovo boravite na temelju sudske odluke.
(2) Centar za socijalnu skrb nadlean prema djetetovu boravitu e uz strunu podrku i
suradnju s centrom za socijalnu skrb nadlenim prema prebivalitu, odnosno boravitu roditelja
nadzirati skrb o djetetu i osiguravati mu potporu. Roditelju i djetetu centar za socijalnu skrb
davat e upute i pomagati im da se uklone uzroci koji su doveli do izdvajanja djeteta iz obitelji
te svaka tri mjeseca procjenjivati primjerenost skrbi o djetetu i ponaanje roditelja i djeteta.
(3) S obzirom na okolnosti sluaja, pomo i potpora mogu biti planirani tako da budu vie
usmjereni na jaanje djetetove neovisnosti negoli na jaanje roditeljskih sposobnosti da se
skrbe o djetetu ako je to razmjerno djetetovoj dobi, stupnju razvoja te potrebama i
mogunostima.
(4) Centar za socijalnu skrb e poticati ostvarivanje osobnih odnosa izmeu djeteta, roditelja i
drugih lanova djetetove obitelji ili djetetu bliskih osoba, u skladu s djetetovom dobrobiti.
Prava i dunosti roditelja i djeteta
lanak 162.
(1) Dok traje mjera, roditelji imaju sva prava i dunosti u ostvarivanju roditeljske skrbi o
djetetu, osim prava na stanovanje s djetetom i s tim u vezi na svakodnevnu skrb o djetetu.
(2) Roditelj je duan osigurati uvjete za povratak djeteta u obitelj te nadleni centar za socijalnu
skrb obavijestiti o svakoj promjeni adrese stanovanja.
(3) Roditelji imaju pravo i dunost ostvarivati osobne odnose s djetetom na nain utvren
sudskom odlukom i plaati uzdravanje za dijete.
(4) Ustanova socijalne skrbi moe dati pisane upute u vezi s ostvarivanjem skrbi o djetetu i
ostvarivanjem osobnih odnosa s djetetom, a roditelj i dijete duni su se ponaati u skladu s tim
uputama.
Izvjee, povratak djeteta u obitelj ili predlaganje druge mjere
lanak 163.
(1) Centar za socijalnu skrb e trideset dana prije isteka roka na koji je mjera oduzimanja prava
na stanovanje s djetetom odreena izraditi izvjee o djetetu i roditelju te u skladu s rezultatima
izvjea predloiti sudu povratak djeteta u obitelj, ili produljenje mjere za iduu godinu dana,
ili lienje roditelja prava na roditeljsku skrb.
(2) Sud moe iznimno nakon est mjeseci od odreivanja mjere oduzimanja prava na
stanovanje s djetetom ukinuti odreenu mjeru i roditelja liiti prava na roditeljsku skrb ako
prema izvjeu centra za socijalnu skrb postoji vjerojatnost da se nee postii svrha mjere te da
bi povratak djeteta u obitelj predstavljao opasnost za njegov ivot, zdravlje i razvoj.
(3) Izvjea iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka centar za socijalnu skrb dostavlja, osim sudu, i
roditeljima te posebnom skrbniku djeteta.
d) Povjeravanje djeteta s problemima u ponaanju radi pomoi u odgoju
Pretpostavke za odreivanje mjere
lanak 164.

(1) Sud e u izvanparninom postupku zbog djetetova ponaanja kojim ozbiljno ugroava svoja
prava i interese, kao i prava i interese lanova obitelji ili drugih osoba donijeti rjeenja o
povjeravanju djeteta s problemima u ponaanju radi pomoi u odgoju ustanovi socijalne skrbi
ili udomiteljskoj obitelji.
(2) Sud e rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka donijeti kad roditelji ili druge osobe koje se skrbe
o djetetu u veoj mjeri zanemaruju odgoj djeteta ili ga nisu u mogunosti valjano odgajati, ako
promjenu ponaanja djeteta i roditelja nije mogue postii niti jednom drugom blaom mjerom.
Podnoenje prijedloga i prilozi
lanak 165.
(1) Odluku o povjeravanju djeteta s problemima u ponaanju radi pomoi u odgoju ustanovi
socijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji sud donosi u izvanparninom postupku na prijedlog
centra za socijalnu skrb, dravnoga odvjetnika za mlade, djeteta, roditelja ili dravnog
odvjetnika za mlade.
(2) Kad centar za socijalnu skrb pokree postupak, duan je uz prijedlog priloiti strunu
procjenu obitelji i djeteta te prijedlog o smjetaju djeteta.
(3) Kad postupak pred sudom pokreu ostale osobe iz stavka 1. ovoga lanka, strunu procjenu
iz stavka 2. ovoga lanka i prijedlog o smjetaju djeteta centar za socijalnu skrb podnosi u roku
od osam dana od dana od kad to sud od njega zahtijeva.
Odluivanje o mjeri
lanak 166.
(1) Sud e rjeenjem o povjeravanju djeteta s problemima u ponaanju odluiti o smjetaju
djeteta i povjeravanju svakodnevne skrbi i odgoja djeteta ustanovi socijalne skrbi ili
udomiteljskoj obitelji, pri emu istim rjeenjem moe odrediti i druge mjere za zatitu prava i
dobrobiti djeteta propisane ovim Zakonom.
(2) Sud e rjeenjem iz stavka 1. ovoga lanka odluiti o ostvarivanju osobnih odnosa s
djetetom, nadzoru ili zabrani ostvarivanja osobnih odnosa ako je to potrebno i ako to predlae
dijete, roditelj ili centar za socijalnu skrb.
(3) Rjeenjem iz stavka 1. ovoga lanka sud moe odrediti upuivanje djeteta s problemima u
ponaanju ustanovi socijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji vikendom, u poludnevni ili
cjelodnevni boravak.
(4) U postupku koji prethodi donoenju rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka sud moe odrediti
da se dijete ukljui u multidisciplinarni dijagnostiki postupak, ako je to potrebno radi
donoenja rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka.
(5) Rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka moe sadrati uputu djetetu da zatrai odgovarajue
lijeenje, kao i da se ukljui u druge zdravstvene, obrazovne ili psihosocijalne programe.
(6) Rjeenjem iz stavka 1. ovoga lanka sud e odluiti i o uzdravanju djeteta od strane
roditelja ako je to posebni skrbnik djeteta ili centar za socijalnu skrb u ime djeteta zahtijevao.
Na odreivanje uzdravanja na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe lanaka 474. do
477. ovoga Zakona.
Trajanje mjere i izmjena rjeenja
lanak 167.
(1) Mjera povjeravanja djeteta s problemima u ponaanju odreuje se u trajanju od jedne
godine.

(2) Sud moe u posebno opravdanim sluajevima produljiti trajanje ove mjere u
izvanparninom postupku na prijedlog djeteta, roditelja, centra za socijalnu skrb ili dravnog
odvjetnika za mlade.
(3) Centar za socijalnu skrb duan je najkasnije trideset dana prije isteka roka iz stavaka 1. i 2.
ovoga lanka podnijeti sudu zavrno izvjee o djetetu.
(4) Sud moe u izvanparninom postupku na prijedlog centra za socijalnu skrb ili drugih osoba
iz lanka 167. stavka 2. ovoga Zakona ukinuti mjeru povjeravanja djeteta s problemima u
ponaanju radi pomoi u odgoju i prije isteka vremena iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka ako prema
izvjeu o djetetu i roditeljima prestanu postojati razlozi zbog kojih je mjera odreena.
Prava i dunosti roditelja i djeteta
lanak 168.
(1) Dok traje mjera povjeravanja djeteta s problemima u ponaanju, roditelji imaju sva prava i
dunosti u ostvarivanju roditeljske skrbi o djetetu, osim prava na stanovanje s djetetom i s tim
u vezi na svakodnevnu skrb o djetetu.
(2) Dok traje mjera povjeravanja djeteta s problemima u ponaanju, roditelji imaju pravo i
dunost ostvarivati osobne odnose s djetetom i plaati uzdravanje za dijete.
(3) Dok traje mjera povjeravanja djeteta s problemima u ponaanju, dijete ima dunost ponaati
se u skladu s odlukom suda i uputama osoba kojima je povjerena svakodnevna skrb, odgoj i
lijeenje djeteta.
(4) Dok traje mjera povjeravanja djeteta s problemima u ponaanju, dijete ima pravo na
ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljima i drugim bliskim osobama sukladno odluci suda i
uputama osoba kojima je povjerena svakodnevna skrb, odgoj i lijeenje djeteta.
Dunosti centra za socijalnu skrb, izvjee o djetetu i prijedlozi
lanak 169.
(1) Centar za socijalnu skrb e trideset dana prije isteka roka na koji je mjera povjeravanja
djeteta s problemima u ponaanju odreena izraditi izvjee o djetetu, a po potrebi i o
roditeljima, te u skladu s rezultatima izvjea predloiti sudu povratak djeteta u obitelj ili
produljenje mjere za iduu godinu dana.
(2) Izvjee iz stavka 1. ovoga lanka centar za socijalnu skrb dostavlja, osim sudu, roditeljima,
posebnom skrbniku djeteta i dravnom odvjetniku za mlade ako je postupak bio pokrenut na
njegov prijedlog.
e) Lienje prava na roditeljsku skrb
Opa pretpostavka za odreivanje mjere
lanak 170.
Sud e roditelja liiti prava na roditeljsku skrb u izvanparninom postupku kad utvrdi da
roditelj zloupotrebljava ili grubo kri roditeljsku odgovornost, dunost i prava.
Posebne pretpostavke za odreivanje mjere
lanak 171.
Osim u sluaju iz lanka 170. ovoga Zakona, sud u izvanparninom postupku roditelja moe
liiti prava na roditeljsku skrb:
1. ako je napustio dijete

2. ako je dijete izloeno nasilju meu odraslim lanovima obitelji

3. ako na temelju izvjea centra za socijalnu skrb proizlazi da roditelj ne potuje mjere, odluke
i upute koje je radi zatite prava i dobrobiti djeteta prethodno donio centar za socijalnu skrb ili
sud
4. ako na temelju izvjea i procjene centra za socijalnu skrb proizlazi da bi povratak djeteta u
obitelj nakon provedene mjere za zatitu prava i dobrobiti djeteta predstavljao ozbiljnu
opasnost za djetetov ivot, zdravlje i razvoj
5. na temelju pravomone presude kojom je roditelj osuen za neko od sljedeih kaznenih djela
poinjenih na tetu svog djeteta:
kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog udorea (glava XIV.), kaznenih djela protiv
braka, obitelji i mladei (glava XVI.), osim kaznenih djela: povrede dunosti uzdravanja iz
lanka 209., oduzimanja djeteta ili maloljetne osobe iz lanka 210., promjene obiteljskog stanja
iz lanka 211. Kaznenog zakona (Narodne novine, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00.,
51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08., 57/11. i 77/11.)
kaznenih djela protiv ivota i tijela (glava X.), kaznenih djela spolnog zlostavljanja i
iskoritavanja djeteta (glava XVII.), kaznenih djela protiv braka, obitelji i djece (glava XVIII.),
osim kaznenih djela: dvobranosti iz lanka 167., omoguavanja sklapanja nedozvoljenog
braka iz lanka 168., omoguavanja izvanbranog ivota s djetetom iz lanka 170., povrede
dunosti i uzdravanja iz lanka 172., promjene obiteljskog stanja iz lanka 175. i povrede
privatnosti djeteta iz lanka 178. Kaznenog zakona (Narodne novine, br. 125/11., 144/12. i
56/15.) ili
6. ako su mentalne sposobnosti roditelja u tolikoj mjeri ograniene da nije trajno u stanju
ostvarivati niti jedan sadraj roditeljske skrbi, pri emu je ugroena dobrobit djeteta.
Podnoenje prijedloga i prilozi
lanak 172.
(1) Rjeenje o lienju prava na roditeljsku skrb sud donosi u izvanparninom postupku na
prijedlog djeteta, roditelja, centra za socijalnu skrbi ili dravnog odvjetnika za mlade.
(2) Centar za socijalnu skrb je uz prijedlog za lienje prava na roditeljsku skrb duan sudu
dostaviti izvjea i procjene na kojima temelji svoj zahtjev, a dravni odvjetnik za mlade,
pravomonu presudu na temelju koje je roditelj osuen za kaznena djela iz lanka 171. toke
5. ovoga Zakona.
(3) Kad postupak pred sudom pokreu ostale osobe iz stavka 1. ovoga lanka, izvjee i
procjenu iz stavka 2. ovoga lanka centar za socijalnu skrb podnosi u roku od osam dana od
dana od kad to sud od njega zahtijeva.
Odluka o mirovanju roditeljske skrbi
lanak 173.
U postupku odluivanja o lienju prava na roditeljsku skrb sud moe po slubenoj dunosti,
ovisno o okolnostima sluaja, odrediti mirovanje roditeljske skrbi kao privremenu mjeru uz
odgovarajuu primjenu odredbi lanka 115. ovoga Zakona.
Odluivanje o mjeri
lanak 174.
(1) Sud e rjeenjem o lienju prava na roditeljsku skrb odluiti i o ostvarivanju osobnih odnosa
s djetetom ako je to u iznimnim okolnostima potrebno i ako to predlae dijete ili roditelj koji
se liava prava na roditeljsku skrb.

(2) Sud e rjeenjem o lienju prava na roditeljsku skrb odluiti i o uzdravanju djeteta od
strane roditelja ako je to posebni skrbnik djeteta ili centar za socijalnu skrb u ime djeteta
zahtijevao. Na odreivanje uzdravanja na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe lanaka
474. do 477. ovoga Zakona.
Pravni uinci izricanja mjere
lanak 175.
(1) Roditelj koji je lien prava na roditeljsku skrb gubi sva prava iz roditeljske skrbi. Sud moe
u iznimnim okolnostima dopustiti ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom roditelju koji je lien
prava na roditeljsku skrb.
(2) Roditelj koji je lien prava na roditeljsku skrb ima dunost plaati uzdravanje za dijete.
(3) Pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom i dunost uzdravanja prestaju
posvojenjem.
Vraanje prava na roditeljsku skrb
lanak 176.
(1) Pravo na roditeljsku skrb moe rjeenjem suda u izvanparninom postupku biti vraeno ako
prestanu razlozi zbog kojih je roditelj bio lien prava na roditeljsku skrb, osim ako dijete prije
toga bude posvojeno.
(2) Prijedlog za vraanje roditeljske skrbi mogu podnijeti dijete, roditelj koji je lien prava na
roditeljsku skrb ili centar za socijalnu skrb.
Posebne odredbe
lanak 177.
(1) Pravomonu odluku o lienju i vraanju prava na roditeljsku skrb sud dostavlja nadlenom
matiaru radi upisa u maticu roenih djeteta i roditelja i ministarstvu nadlenom za poslove
pravosua radi voenja oevidnika o osobama koje su liene prava na roditeljsku skrb, a ako
dijete ima neko pravo na nekretninama, odluka e se dostaviti i zemljinoknjinom odjelu
opinskog suda radi zabiljebe.
(2) Nakon punoljetnosti djeteta podaci o lienju prava na roditeljsku skrb ne iskazuju se u
ispravama iz matice roenih djeteta.
(3) Ministar nadlean za poslove pravosua pravilnikom e propisati nain voenja oevidnika
o osobama koje su liene prava na roditeljsku skrb.
4. MJERE ZA ZATITU IMOVINSKIH PRAVA DJETETA
Vrste mjera za zatitu imovine i imovinskih prava djeteta
lanak 178.
(1) Sud moe radi zatite imovine i imovinskih prava djeteta u izvanparninom postupku na
prijedlog djeteta, roditelja ili centra za socijalnu skrb donijeti rjeenje kojim se jedan ili oba
roditelja liavaju prava na upravljanje djetetovom imovinom i prava na zastupanje djeteta u
imovinskim stvarima te taj dio roditeljske skrbi povjeriti drugom roditelju ili drugoj osobi na
odreeno ili neodreeno vrijeme ili u odnosu na odreenu stvar ili posao.
(2) Sud moe radi zatite imovine i imovinskih prava djeteta u izvanparninom postupku na
prijedlog djeteta, roditelja ili centra za socijalnu skrb odrediti mjere osiguranja na imovini
roditelja.

Izmjena ili ukidanje rjeenja

lanak 179.
Osobe iz lanka 178. ovoga Zakona ili centar za socijalnu skrb mogu traiti izmjenu ili ukidanje
rjeenja o mjerama za zatitu imovine i imovinskih prava djeteta ako se promijene, odnosno
prestanu postojati okolnosti na temelju kojih je rjeenje bilo doneseno.
ETVRTI DIO
POSVOJENJE
Sadraj i svrha posvojenja
lanak 180.
(1) Posvojenje je poseban oblik obiteljsko-pravnog zbrinjavanja i zatite djeteta bez
odgovarajue roditeljske skrbi kojim se stvara trajni odnos roditelja i djeteta.
(2) Posvojitelji posvojenjem stjeu pravo na roditeljsku skrb.
(3) Posvojenje se moe zasnovati samo ako je u skladu s dobrobiti djeteta.
(4) U postupku zasnivanja posvojenja procjenjuju se osobine posvojitelja u odnosu na dobrobit
djeteta.
(5) U postupcima posvojenja vodit e se rauna o tome da brau i sestre posvajaju isti
posvojitelji, ako je to mogue i ako bi to bilo u skladu s dobrobiti djeteta.
I. PRETPOSTAVKE ZA ZASNIVANJE POSVOJENJA
1. PRETPOSTAVKE ZA POSVOJENJE NA STRANI DJETETA
Dob djeteta
lanak 181.
(1) Posvojenje se moe zasnovati do osamnaeste godine ivota djeteta.
(2) Dijete nepoznatog podrijetla moe se posvojiti nakon isteka tri mjeseca od djetetova roenja
ili naputanja djeteta.
Zabrana posvojenja srodnika ili tienika
lanak 182.
(1) Ne moe se posvojiti krvni srodnik u ravnoj lozi, brat, odnosno sestra.
(2) Skrbnik ne moe posvojiti svojega tienika dok ga dunosti skrbnika ne razrijei centar za
socijalnu skrb.
Zabrana posvojenja djeteta maloljetnog roditelja
lanak 183.
(1) Ne moe se posvojiti dijete maloljetnih roditelja.
(2) Iznimno, moe se posvojiti dijete maloljetnih roditelja nakon godinu dana od roenja djeteta
ako nema izgleda da e se ono podizati u obitelji roditelja ili bake i djeda, odnosno drugih
bliih srodnika.
(3) Za posvojenje iz stavka 2. ovoga lanka potreban je pristanak maloljetnih roditelja.

2. PRETPOSTAVKE ZA POSVOJENJE NA STRANI POSVOJITELJA

Dob posvojitelja
lanak 184.
(1) Posvojitelj moe biti osoba u dobi od najmanje dvadeset i jedne godine, koja je od
posvojenika starija najmanje osamnaest godina.
(2) Ako postoje osobito opravdani razlozi, posvojitelj moe biti i osoba mlaa od dvadeset i
jedne godine, koja je od posvojenika starija najmanje osamnaest godina.
Status posvojitelja
lanak 185.
Dijete mogu posvojiti brani i izvanbrani drugovi zajedniki, jedan brani ili izvanbrani drug
ako je drugi brani ili izvanbrani drug roditelj ili posvojitelj djeteta, jedan brani, odnosno
izvanbrani drug uz pristanak drugog branog, odnosno izvanbranog druga te osoba koja nije
u braku ili izvanbranoj zajednici.
Dravljanstvo posvojitelja
lanak 186.
(1) Posvojiti dijete moe hrvatski dravljanin.
(2) Iznimno, posvojitelj moe biti i strani dravljanin ako je to u najboljem interesu djeteta.
(3) Ako su posvojitelj ili dijete strani dravljani, posvojenje se moe zasnovati samo uz
prethodno odobrenje ministarstva nadlenog za poslove socijalne skrbi.
Zabrane za posvojenje na strani posvojitelja
lanak 187.
Posvojiti ne moe osoba:
1. koja je liena prava na roditeljsku skrb
2. koja je liena poslovne sposobnosti ili
3. ije dosadanje ponaanje i osobine upuuju na to da nije poeljno povjeriti joj roditeljsku
skrb o djetetu.
3. PRISTANCI ZA POSVOJENJE I POSTUPAK DAVANJA PRISTANKA
Pristanak djetetovih roditelja
lanak 188.
(1) Za posvojenje je potreban pristanak djetetovih roditelja, osim ako je drukije odreeno
ovim Zakonom.
(2) Kad pristanak za posvojenje daju maloljetni roditelj ili roditelj lien poslovne sposobnosti,
neovisno o dijelu u kojemu je lien poslovne sposobnosti, oni moraju biti u stanju razumjeti
znaenje pristanka na posvojenje, a centar za socijalnu skrb duan ih je na prikladan nain
informirati o pravnim i faktinim posljedicama posvojenja djeteta.
(3) Ako roditelj lien poslovne sposobnosti nije u stanju razumjeti znaenje pristanka za
posvojenje sukladno stavku 2. ovoga lanka, njegov pristanak moe nadomjestiti odluka suda
sukladno lanku 190. stavku 1. toki 3. ovoga Zakona.
(4) Roditelj moe dati pristanak da njegovo dijete posvoji njemu poznati posvojitelj samo ako
dijete posvaja brani ili izvanbrani drug roditelja djeteta.

(5) Pristanak roditelja nije obvezan ako je roditelj:

1. umro, nestao ili nepoznat ili
2. lien prava na roditeljsku skrb.
(6) Roditelj moe opozvati pristanak za posvojenje u roku od trideset dana od potpisivanja
zapisnika o pristanku za posvojenje.
Dunosti centra za socijalnu skrb
lanak 189.
(1) Centar za socijalnu skrb e roditelje iz lanka 190. stavka 1. toke 1. ovoga Zakona koji
odbijaju dati pristanak za posvojenje upozoriti da njihov pristanak moe biti nadomjeten
odlukom suda, nakon to istekne rok od tri mjeseca, raunajui od dana kad su upozoreni na tu
mogunost.
(2) Centar za socijalnu skrb e uz upozorenje iz stavka 1. ovoga lanka upoznati roditelje o
mogunosti izricanja mjere intenzivne strune pomoi i nadzora iz lanka 145. ovoga Zakona
u trajanju od tri mjeseca, osim ako dijete na temelju rjeenja suda ve stanuje izvan obitelji.
(3) Upozorenje iz stavka 1. ovoga lanka nije obvezno ako je roditelj promijenio adresu
stanovanja, a o promjeni adrese nije obavijestio nadleni centar za socijalnu skrb te adresu
stanovanja roditelja nije mogue utvrditi.
(4) Rok od tri mjeseca poinje tei od prve poduzete radnje centra za socijalnu skrb radi
utvrivanja adrese stanovanja roditelja ili od dana davanja upozorenja iz stavka 1. ovoga
lanka.
(5) Rok iz stavka 1. ovoga lanka ne moe istei prije nego to protekne pet mjeseci od roenja
djeteta.
Odluka suda koja nadomjeta pristanak roditelja
lanak 190.
(1) Sud e u izvanparninom postupku na prijedlog centra za socijalnu skrb donijeti rjeenje
koje nadomjeta pristanak roditelja za posvojenje:
1. ako roditelj dulje vrijeme zloupotrebljava ili grubo kri roditeljsku odgovornost, dunost i
prava ili svojim ponaanjem pokazuje nezainteresiranost za dijete, a posvojenje bi bilo za
dobrobit djeteta
2. ako roditelj zloupotrebljava ili grubo kri roditeljsku odgovornost, dunost i prava u kraem
razdoblju u tolikoj mjeri da postoji vjerojatnost da mu se vie nee moi trajno povjeriti skrb o
djetetu ili
3. ako je roditelj nesposoban u tolikoj mjeri da nije trajno u stanju ostvarivati niti jedan sadraj
roditeljske skrbi i nema izgleda da e se dijete podizati u obitelji bliih srodnika, a posvojenje
bi bilo za dobrobit djeteta.
(2) Sud e odbaciti prijedlog za donoenje rjeenja koje nadomjeta pristanak roditelja za
posvojenje iz stavka 1. toke 1. ovoga lanka ako centar za socijalnu skrb roditelja prethodno
nije upozorio, odnosno upoznao s mogunou izricanja mjere intenzivne strune pomoi
prema lanku 189. ovoga Zakona ili ako od dana upozorenja nisu protekla tri mjeseca, odnosno
ako od prve radnje radi utvrivanja adrese stanovanja roditelja nisu protekla tri mjeseca u
sluaju kad nije bilo mogue dati upozorenje zbog nepoznate adrese stanovanja roditelja.
Pristanak djeteta i pravo na izraavanje miljenja
lanak 191.

(1) Ako je dijete navrilo dvanaest godina ivota, za zasnivanje posvojenja potreban je njegov
pristanak.
(2) Dijete iz stavka 1. ovoga lanka moe opozvati svoj pristanak za posvojenje sve do
pravomonosti rjeenja o posvojenju. Izjavu o povlaenju pristanka dijete daje osobno na
zapisnik.
(3) Ako je dijete mlae od dvanaest godina, dijete ima pravo izraziti svoje miljenje o
posvojenju, a djetetovo miljenje i elje uzimaju se u obzir u skladu s njegovom dobi i zrelou.
(4) Dijete daje pristanak iz stavka 1. ovoga lanka, odnosno izraava miljenje iz stavka 3.
ovoga lanka bez nazonosti roditelja i osoba koje ga ele posvojiti.
Pristanak djetetova skrbnika
lanak 192.
(1) Za posvojenje djeteta potreban je pristanak skrbnika djeteta u sluajevima iz lanka 188.
stavka 5. ovoga Zakona.
(2) Ako je dijete pod skrbnitvom, a za posvojenje nije potreban pristanak skrbnika djeteta,
skrbnik ima pravo izraziti svoje miljenje o posvojenju djeteta.
(3) Ako je za posvojenje potreban pristanak skrbnika djeteta koji je zaposlenik centra za
socijalnu skrb, sud donosi rjeenje koje nadomjeta pristanak za posvojenje.
(4) Ako skrbnik iji je pristanak potreban odbije dati pristanak za posvojenje djeteta bez
opravdanog razloga, sud moe donijeti rjeenje koje nadomjeta pristanak skrbnika.
(5) Skrbnik ne moe opozvati pristanak za posvojenje djeteta.
Pristanak branog, odnosno izvanbranog druga
lanak 193.
(1) Kad dijete posvaja jedan brani, odnosno izvanbrani drug, potreban je pristanak drugoga
branog, odnosno izvanbranog druga.
(2) Pristanak iz stavka 1. ovoga lanka ne moe se opozvati.
Postupak davanja pristanaka
lanak 194.
(1) Roditelj djeteta, brani, odnosno izvanbrani drug osobe koja namjerava posvojiti dijete,
dijete, odnosno njegov skrbnik daju pristanak za posvojenje pred centrom za socijalnu skrb
nadlenim prema svojem prebivalitu, odnosno boravitu osobno na zapisnik, nakon ega im
se uruuje prijepis ovjerenoga zapisnika.
(2) Ako su osobe iz stavka 1. ovoga lanka dale pristanak za posvojenje pred centrom za
socijalnu skrb koji ne vodi postupak zasnivanja posvojenja, taj centar za socijalnu skrb e
odmah dostaviti ovjereni zapisnik o tome centru za socijalnu skrb koji vodi postupak zasnivanja
posvojenja.
(3) Pristanak za posvojenje roditelj moe dati centru za socijalnu skrb nadlenom prema svojem
prebivalitu, odnosno boravitu i prije pokretanja postupka zasnivanja posvojenja, ali tek kad
dijete navri est tjedana ivota.
(4) Prije nego to osobe iz stavka 1. ovoga lanka daju pristanak, centar za socijalnu skrb e ih
upoznati sa svim pravnim i psihosocijalnim posljedicama pristanka i posvojenja.
Pravne posljedice pristanka roditelja za posvojenje
lanak 195.

(1) Kad roditelj da pristanak za posvojenje, gubi pravo na ostvarivanje roditeljske skrbi.
(2) Centar za socijalnu skrb e staviti dijete iz stavka 1. ovoga lanka pod skrbnitvo, osim ako
je djetetu skrbnik ve imenovan.
II. PRAVNI UINCI POSVOJENJA
Zabrana osporavanja podrijetla djeteta
lanak 196.
Nakon zasnivanja posvojenja nije doputeno osporavanje ni utvrivanje majinstva ili
oinstva.
Srodstvo
lanak 197.
(1) Posvojenjem nastaje meu posvojiteljem i njegovim srodnicima s jedne strane te
posvojenikom i njegovim potomcima s druge strane neraskidiv odnos srodstva i sva prava i
dunosti koje iz toga proizlaze.
(2) Posvojenjem prestaju meusobna prava i dunosti posvojenika i njegovih krvnih srodnika.
(3) Ako dijete posvoji brani ili izvanbrani drug roditelja djeteta, ne prestaju prava i dunosti
izmeu posvojenika i njegovog roditelja koji je u braku ili izvanbranoj zajednici s
posvojiteljem te krvnim srodnicima toga roditelja.
Osobno ime i nacionalnost posvojenika
lanak 198.
(1) Posvojitelji odreuju osobno ime posvojeniku.
(2) Posvojenik dobiva zajedniko prezime posvojitelja. Ako posvojitelji nemaju zajedniko
prezime, odredit e prezime posvojeniku u skladu s posebnim zakonom.
(3) Posvojenik moe zadrati ime i prezime koje je imalo prije zasnivanja posvojenja, ili
svojem prezimenu dodati prezime posvojitelja, ako centar za socijalnu skrb utvrdi da je to u
interesu djeteta.
(4) Posvojitelji mogu odrediti nacionalnost posvojeniku.
(5) Ako je posvojenik navrio dvanaest godina ivota, za promjenu osobnog imena i
nacionalnosti potreban je njegov pristanak.
Pravo nasljeivanja
lanak 199.
(1) Posvojenjem posvojenik i njegovi potomci stjeu pravo nasljeivanja posvojitelja, njegovih
krvnih srodnika i srodnika po posvojenju.
(2) Posvojenjem posvojitelj i njegovi krvni srodnici te srodnici po posvojenju stjeu pravo
nasljeivanja posvojenika i njegovih potomaka.
(3) Posvojenjem prestaje pravo nasljeivanja posvojenika prema njegovim roditeljima i drugim
krvnim srodnicima, osim prema roditelju koji je u braku, odnosno izvanbranoj zajednici s
posvojiteljem te prema krvnim srodnicima i srodnicima po posvojenju toga roditelja.
III. PROCJENA PODOBNOSTI I PRIKLADNOSTI ZA POSVOJENJE I POSTUPAK
ZASNIVANJA POSVOJENJA

1. OPE ODREDBE
Stvarna nadlenost
lanak 200.
Procjenu podobnosti i prikladnosti za posvojenje i postupak zasnivanja posvojenja provodi
centar za socijalnu skrb.
Mjesna nadlenost
lanak 201.
(1) Za procjenu podobnosti i prikladnosti za posvojenje nadlean je centar za socijalnu skrb
mjesta prebivalita, odnosno boravita osoba koje imaju namjeru posvojiti.
(2) Postupak zasnivanja posvojenja po slubenoj dunosti provodi centar za socijalnu skrb
nadlean prema prebivalitu, odnosno boravitu djeteta.
Tajnost postupka i zatita osobnih podataka
lanak 202.
U postupku zasnivanja posvojenja javnost je iskljuena, a svi sudionici postupka su duni
potovati pravo na zatitu osobnih podataka.
2. POSTUPAK PROCJENE PODOBNOSTI I PRIKLADNOSTI ZA POSVOJENJE
Pokretanje postupka
lanak 203.
Prije pokretanja postupka za zasnivanje posvojenja brani, odnosno izvanbrani drugovi ili
osoba koja eli posvojiti podnijet e centru za socijalnu skrb nadlenom prema svojem
prebivalitu, odnosno boravitu pisanu prijavu namjere posvojenja i zahtjev za izdavanje
miljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje.
Struno miljenje o podobnosti i prikladnosti za posvojenje
lanak 204.
(1) Centar za socijalnu skrb e na temelju prijave namjere posvojenja i zahtjeva za ocjenu
podobnosti i prikladnosti za posvojenje utvrditi ispunjavaju li brani, odnosno izvanbrani
drugovi ili osoba koja eli posvojiti zakonske pretpostavke iz lanaka 184. do 187. ovoga
Zakona te procijeniti njihovu podobnost i prikladnost za posvojenje.
(2) Ako osobe koje su podnijele zahtjev za procjenu podobnosti i prikladnosti za posvojenje
zadovoljavaju zakonske pretpostavke za posvojenje iz stavka 1. ovoga lanka, centar za
socijalnu skrb ih upuuje na obvezu sudjelovanja u programu strune pripreme za posvojenje.
(3) Nakon provedene strune pripreme za posvojenje iz stavka 2. ovoga lanka i strune
procjene osoba koje ele posvojiti, centar za socijalnu skrb e dati miljenje o podobnosti i
prikladnosti za posvojenje u roku od est mjeseci od zaprimanja pisane prijave i zahtjeva.
(4) Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi pravilnikom e propisati elemente koji se
odnose na podobnost i prikladnost za posvojenje, sadraj strunoga miljenja o podobnosti i
prikladnosti za posvojenje, metode utvrivanja podobnosti i prikladnosti, sadraj izvjea o
djetetu, voenje registra o potencijalnim posvojiteljima te nain voenja registra o
posvojenjima.

Struna priprema potencijalnih posvojitelja

lanak 205.
(1) Osobe koje prema miljenju centra za socijalnu skrb ispunjavaju zakonske pretpostavke za
posvojenje dune su sudjelovati u programu strune pripreme za posvojenje.
(2) Poslove strune pripreme za posvojenje obavljaju struni radnici centra za socijalnu skrb
ili druge ustanove socijalne skrbi nadlene prema prebivalitu, odnosno boravitu potencijalnih
posvojitelja i organizacije civilnog drutva ovlatene za provoenje programa strune pripreme
za posvojitelje.
(3) Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi pravilnikom e propisati uvjete koje moraju
ispunjavati organizacije civilnog drutva za provoenje programa strune pripreme za
posvojitelje, obvezan sadraj i nain provedbe programa strune pripreme potencijalnih
posvojitelja te uvjete strune osposobljenosti radnika, kao i nain voenja dokumentacije u
vezi s provedbom strune pripreme potencijalnih posvojitelja.
Pravo djeteta na informaciju o posvojenju
lanak 206.
Centar za socijalnu skrb upoznat e potencijalne posvojitelje s pravom djeteta da od
posvojitelja dozna da je posvojeno te e im se savjetovati da djetetu najkasnije do sedme godine
kau da je posvojeno, a ako je starije dobi, odmah nakon zasnivanja posvojenja.
Status potencijalnog posvojitelja
lanak 207.
Centar za socijalnu skrb na temelju pozitivnog miljenja o podobnosti i prikladnosti za
posvojenje potencijalne posvojitelje upisuje u registar potencijalnih posvojitelja.
3. POSTUPAK ZASNIVANJA POSVOJENJA
Pokretanje postupka za zasnivanje posvojenja
lanak 208.
Postupak zasnivanja posvojenja pokree i vodi po slubenoj dunosti centar za socijalnu skrb
nadlean prema prebivalitu ili boravitu djeteta.
Stranke u postupku zasnivanja posvojenja
lanak 209.
(1) Stranke u postupku zasnivanja posvojenja su dijete i najprikladniji potencijalni posvojitelj.
(2) Roditelj koji je pristao da dijete posvoje njemu nepoznati posvojitelji nakon isteka roka od
trideset dana od dana potpisivanja zapisnika o pristanku, nije stranka u postupku zasnivanja
posvojenja.
(3) Kad dijete posvaja brani ili izvanbrani drug roditelja djeteta, njegov brani ili izvanbrani
drug je stranka u postupku, a drugi roditelj djeteta nakon isteka roka od trideset dana od dana
potpisivanja zapisnika o pristanku na posvojenje nije stranka u postupku zasnivanja posvojenja.
(4) Roditelj iji je pristanak za posvojenje djeteta nadomjeten rjeenjem suda, nije stranka u
postupku zasnivanja posvojenja.

(5) Roditelj iji pristanak za posvojenje djeteta nije potreban, nije stranka u postupku
zasnivanja posvojenja.
Pravo na izraavanje miljenja srodnika, odnosno roditelja djeteta
lanak 210.
(1) Centar za socijalnu skrb sasluat e po potrebi bliske djetetove srodnike o okolnostima koje
su vane za posvojenje.
(2) Centar za socijalnu skrb e u postupku posvojenja dati mogunost roditelju koji je lien
prava na roditeljsku skrb da izrazi miljenje o mogunosti da dijete bude posvojeno.
(3) Miljenje roditelja iz stavka 2. ovoga lanka nije obvezujue, ve e struni radnici centra
sadraj tog miljenja uzeti u obzir prilikom donoenja strune procjene o tome je li posvojenje
u konkretnom sluaju najbolji oblik trajnog zbrinjavanja djeteta.
(4) Pri postupanju iz stavka 2. ovoga lanka centar za socijalnu skrb je osobito duan voditi
rauna o tajnosti postupka posvojenja.
Izbor najprikladnijeg posvojitelja
lanak 211.
(1) Centar za socijalnu skrb nadlean prema prebivalitu, odnosno boravitu djeteta meu
potencijalnim posvojiteljima koji su upisani u registar potencijalnih posvojitelja izabire onoga
koji je najprikladniji za odreeno dijete, uzimajui u obzir:
1. osobine i potrebe djeteta opisane u izvjeu o djetetu i
2. struno miljenje centra za socijalnu skrb o podobnosti i prikladnosti potencijalnih
posvojitelja.
(2) Ako je od izrade miljenja o podobnosti i prikladnosti potencijalnih posvojitelja iz stavka
1. ovoga lanka do pokretanja postupka proteklo vie od godinu dana, centar za socijalnu skrb
mjesta prebivalita, odnosno boravita potencijalnih posvojitelja preispitat e bez odgode jesu
li se okolnosti promijenile.
Priprema djeteta i ostvarivanje osobnih odnosa prije zasnivanja posvojenja
lanak 212.
(1) Centar za socijalnu skrb e u suradnji s udomiteljem, odnosno ustanovom socijalne skrbi u
kojoj je dijete smjeteno ili drugom osobom kojoj je dijete povjereno na svakodnevnu skrb,
prije donoenja rjeenja o zasnivanju posvojenja pripremiti dijete za posvojenje te omoguiti
najprikladnijem potencijalnom posvojitelju ostvarivanje osobnih odnosa radi procjene hoe li
zasnivanje posvojenja biti u skladu s dobrobiti djeteta.
(2) Ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom moe se omoguiti samo u odnosu na
najprikladnijeg potencijalnog posvojitelja iz lanka 211. ovoga Zakona i to nakon to su
roditelji, odnosno skrbnik dali pristanak za posvojenje.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka, centar za socijalnu skrb moe omoguiti ostvarivanje
osobnih odnosa djeteta i najprikladnijeg potencijalnog posvojitelja i bez pristanka roditelja,
odnosno skrbnika za posvojenje, ako je pokrenut postupak pred sudom radi donoenja rjeenja
koje nadomjeta pristanak roditelja, odnosno skrbnika za posvojenje sukladno lanku 190.
stavku 1. tokama 1. i 3. ovoga Zakona.
(4) Za ostvarivanje osobnih odnosa iz stavaka 2. i 3. ovoga lanka potrebna je suglasnost centra
za socijalnu skrb.
(5) Za vrijeme trajanja ostvarivanja osobnih odnosa centar za socijalnu skrb e osigurati obitelji
posvojitelja strunu pomo i potporu te e procjenjivati budui odnos djeteta i posvojitelja.

(6) Najprikladniji potencijalni posvojitelj kod kojeg dijete boravi radi ostvarivanja osobnih
odnosa prije zasnivanja posvojenja ima pravo, dunost i odgovornost svakodnevno se skrbiti o
djetetu.
Sadraj rjeenja o posvojenju
lanak 213.
(1) Izreka rjeenja centra za socijalnu skrb kojom se zasniva posvojenje sadri:
1. za posvojenika: osobno ime i prezime, spol, dan, mjesec, godinu i sat roenja, mjesto
roenja, nacionalnost i dravljanstvo, godinu i redni broj upisa u matici roenih
2. za roditelje: osobni identifikacijski broj, osobno ime (i roeno prezime), datum i mjesto
roenja, nacionalnost, dravljanstvo, zanimanje te prebivalite i adresu stanovanja roditelja
3. za posvojitelje: osobni identifikacijski broj, osobno ime (i roeno prezime), datum i mjesto
roenja, nacionalnost, dravljanstvo, zanimanje, prebivalite i adresu stanovanja
4. odreenje da se posvojitelji upisuju, odnosno ne upisuju kao roditelji i
5. odreenje da se djetetu ima odrediti novi osobni identifikacijski broj koji e se upisati u
maticu roenih, ako je to potrebno radi zatite prava i interesa djeteta.
(2) Ako je zasnivanjem posvojenja dolo do promjene osobnih podataka posvojenika, izreka
rjeenja sadri i nove osobne podatke.
(3) U rjeenju iz stavka 1. ovoga lanka odredit e se da e se posvojitelji upisati u maticu
roenih kao roditelji djeteta, osim ako centar za socijalnu skrb utvrdi da to nije u interesu
djeteta.
(4) Za odreenje da se posvojitelji upisuju kao roditelji potreban je pristanak posvojenika koji
je navrio dvanaest godina ivota.
alba protiv rjeenja o posvojenju
lanak 214.
(1) Protiv rjeenja o zasnivanju posvojenja stranka moe podnijeti albu ministarstvu
nadlenom za poslove socijalne skrbi.
(2) Posvojenje je zasnovano kad rjeenje o posvojenju postane pravomono.
(3) Centar za socijalnu skrb duan je pravomono rjeenje o posvojenju odmah dostaviti
nadlenomu matiaru radi upisa u maticu roenih djeteta, kao i centru za socijalnu skrb
prebivalita, odnosno boravita posvojitelja.
Upis osobnih podataka na temelju posvojenja u maticu roenih
lanak 215.
(1) U maticu roenih posvojitelji se upisuju kao roditelji ako je to odreeno rjeenjem iz lanka
213. ovoga Zakona.
(2) U maticu roenih djeteta matiar e upisati biljeku o izvrenom posvojenju uz napomenu
da se na temelju toga upisa vie ne izdaju isprave.
(3) Nakon toga matiar e izvriti novi temeljni upis injenice roenja prema podacima iz
rjeenja o posvojenju sukladno lanku 213. stavku 1. ovoga Zakona.
(4) Matiar e djetetu upisati u maticu roenih novi osobni identifikacijski broj ako je to
odreeno rjeenjem iz lanka 213. ovoga Zakona.
Pomo i potpora nakon zasnivanja posvojenja
lanak 216.

(1) Centar za socijalnu skrb duan je djetetu i posvojitelju osigurati potrebnu savjetodavnu
pomo i potporu i nakon to je posvojenje zasnovano.
(2) Centar za socijalnu skrb mjesta prebivalita, odnosno boravita posvojitelja duan je na
zahtjev centra za socijalnu skrb koji je donio rjeenje o zasnivanju posvojenja pratiti prilagodbu
djeteta u posvojiteljskoj obitelji te nakon isteka roka od est mjeseci od dana zasnivanja
posvojenja o tome sastaviti izvjee.
(3) Izvjee iz stavka 2. ovoga lanka dostavlja se centru za socijalnu skrb koji je donio rjeenje
o zasnivanju posvojenja.
Pravo na uvid u podatke o posvojenju
lanak 217.
(1) Centar za socijalnu skrb vodi spise predmeta i oevidnik o predmetima posvojenja.
(2) Podaci o posvojenju slubena su tajna.
(3) Uvid u spise predmeta o posvojenju i maticu roenih posvojenog djeteta dopustit e se
punoljetnom posvojeniku, posvojitelju i roditelju koji je dao pristanak da dijete posvoji njemu
poznati posvojitelj, odnosno brani ili izvanbrani drug roditelja djeteta.
(4) Maloljetnom posvojeniku centar za socijalnu skrb dopustit e uvid u spise predmeta o
posvojenju, a matiar u maticu roenih posvojenika, ako centar za socijalnu skrb utvrdi da je
uvid u spise o posvojenju ili maticu roenih u njegovu interesu.
(5) Bliim krvnim srodnicima posvojenika dopustit e se uvid u spise predmeta o posvojenju
ako centar za socijalnu skrb pribavi pristanak punoljetnoga posvojenika.
(6) Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi pravilnikom e propisati nain voenja
oevidnika i spisa predmeta o posvojenju te sadraj izvjea iz lanka 216. stavka 2. ovoga
Zakona.
PETI DIO
SKRBNITVO
I. OPE ODREDBE
Pojam skrbnitva
lanak 218.
Skrbnitvo je oblik zatite djeteta bez roditeljske skrbi, osobe liene poslovne sposobnosti i
osobe koja nije iz drugih razloga u mogunosti tititi svoja prava i interese.
Svrha skrbnitva
lanak 219.
(1) Djetetu tieniku skrbnitvom se nadomjeta roditeljska skrb.
(2) Punoljetnom tieniku lienom poslovne sposobnosti skrbnitvom se osigurava zatita onih
prava i interesa koji su mu odlukom suda o lienju poslovne sposobnosti ogranieni.
tienik
lanak 220.
(1) tienik je osoba pod skrbnitvom.
(2) Dostojanstvo tienika je nepovredivo.

(3) tienik ima pravo na zatitu od bilo kojeg oblika zlostavljanja i poniavajueg postupanja.
Skrbnika zatita
lanak 221.
Skrbnika zatita mora biti primjerena, individualizirana te u skladu s dobrobiti tienika.
Obavljanje poslova skrbnitva
lanak 222.
Poslove skrbnitva obavljaju centar za socijalnu skrb, skrbnik i posebni skrbnik sukladno ovom
Zakonu.
Prestanak skrbnitva
lanak 223.
Skrbnitvo prestaje smru tienika ili prestankom okolnosti zbog kojih je osoba pod
skrbnitvom.
II. SKRBNITVO ZA DJECU
Pretpostavke za imenovanje skrbnika djetetu
lanak 224.
Pod skrbnitvo stavit e se dijete iji su roditelji:
1. umrli, nestali, nepoznati ili su najmanje mjesec dana nepoznatog boravita
2. lieni prava na roditeljsku skrb
3. lieni poslovne sposobnosti u dijelu koji ih onemoguava u ostvarivanju roditeljske skrbi
4. maloljetni, a nisu stekli poslovnu sposobnost sklapanjem braka
5. odsutni ili sprijeeni i nisu u mogunosti brinuti se o svojem djetetu, a ostvarivanje
roditeljske skrbi nisu povjerili osobi koja ispunjava uvjete za skrbnika ili
6. dali pristanak za posvojenje djeteta.
Rjeenje o stavljanju pod skrbnitvo i imenovanje skrbnika djetetu
lanak 225.
(1) Centar za socijalnu skrb donosi rjeenje o stavljanju djeteta pod skrbnitvo i imenuje mu
skrbnika.
(2) Centar za socijalnu skrb duan je pribaviti miljenje djeteta koje je sposobno shvatiti
znaenje skrbnitva o osobi skrbnika, te uzeti u obzir elje djeteta o izboru osobe skrbnika,
osim ako su u suprotnosti s njegovom dobrobiti.
(3) Centar za socijalnu skrb duan je potovati prije izraenu elju roditelja o izboru osobe
skrbnika koju je roditelj sastavio u obliku javnobiljenike isprave (anticipiranu naredbu), ako
su ispunjene pretpostavke za imenovanje skrbnika djetetu propisane ovim Zakonom te ako to
nije u suprotnosti s dobrobiti djeteta.
(4) Dijete se rjeenjem centra za socijalnu skrb povjerava na svakodnevnu skrb skrbniku,
drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji, domu za djecu ili pravnoj osobi koja obavlja djelatnost
socijalne skrbi, ako drukije nije propisano ovim Zakonom.
Dostava rjeenja

lanak 226.
Rjeenje o imenovanju skrbnika dostavlja se:
1. djetetu koje je navrilo etrnaest godina
2. djetetu koje je mlae od etrnaest godina ako je sposobno shvatiti znaenje odluke i ako je
to u skladu s njegovom dobrobiti
3. roditeljima djeteta
4. osobi koja se imenuje skrbnikom
5. osobi koju je roditelj odredio u javnobiljenikoj ispravi (anticipiranoj naredbi) kao osobu
za koju bi htio da se imenuje skrbnikom djeteta u sluaju njegove smrti, ako je ta osoba razliita
od osobe iz toke 4. ovoga stavka i
6. nadlenom matiaru te zemljinoknjinom odjelu suda na ijem se podruju nalazi imovina
djeteta.
Dunosti djetetova skrbnika
lanak 227.
Skrbnik djeteta duan je savjesno se brinuti o osobnim i imovinskim pravima i obvezama
djeteta, a osobito o njegovu zdravlju, odgoju i obrazovanju.
Odluke skrbnika za koje je potrebno prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb
lanak 228.
Skrbnik moe samo s prethodnim odobrenjem centra za socijalnu skrb:
1. odluiti o izboru i promjeni kole i zanimanja, prekidu kolovanja ili o zapoljavanju djeteta
2. poduzeti vanije mjere u pogledu osobe djeteta, primjerice u pogledu zdravlja, izjava o
osobnom stanju, osim onih za koje ovaj Zakon odreuje drukije, i drugih osobnih prava i
interesa djeteta i
3. poduzimati vanije mjere u pogledu imovine djeteta, sukladno odredbi lanka 261. stavaka
2. i 3. ovoga Zakona.
Dunost djeteta tienika da pridonosi za svoje uzdravanje
lanak 229.
Dijete tienik koji ima prihode duan je pridonositi za svoje uzdravanje.
Pravo na izraavanje miljenja
lanak 230.
Dijete ima pravo na prikladan nain saznati vane okolnosti koje se tiu njegovih prava i
interesa, dobiti savjet i izraziti svoje miljenje te biti obavijeteno o moguim posljedicama
potivanja njegova miljenja kad se odluuje o nekom njegovu pravu ili interesu. Miljenje se
uzima u obzir u skladu s njegovom dobi i zrelosti.
Prestanak skrbnitva nad djetetom
lanak 231.
(1) Skrbnitvo nad djetetom prestaje stjecanjem poslovne sposobnosti, posvojenjem,
prestankom razloga iz lanka 224. ovoga Zakona ili smru djeteta.

(2) Pravomono rjeenje o prestanku skrbnitva dostavit e se nadlenom matiaru, radi upisa
u maticu roenih i zemljinoknjinom odjelu opinskoga suda, radi brisanja zabiljebe.
III. SKRBNITVO ZA PUNOLJETNE OSOBE
Znaenje pojmova
lanak 232.
Pod pojmom skrbnitva za punoljetne osobe u smislu ovoga poglavlja Zakona podrazumijeva
se skrbnitvo nad punoljetnom osobom lienom poslovne sposobnosti ili djetetom koje je
poslovnu sposobnost steklo sklapanjem braka, a koje je rjeenjem suda lieno poslovne
sposobnosti.
Temeljna naela
lanak 233.
(1) Zatitu osobe s invaliditetom, ako je to mogue, potrebno je osigurati drugim sredstvima i
mjerama predvienima posebnim propisima prije nego to se donese odluka o lienju poslovne
sposobnosti i skrbnikoj zatiti.
(2) U provoenju skrbnike zatite potrebno je teiti to je mogue manjim ogranienjima
prava tienika.
(3) U postupanju sa tienikom moraju se uzeti u obzir osobnost te sadanji ili ranije izraeni
stavovi osobe, kao i zatita njezina dostojanstva i dobrobiti.
(4) Potrebno je poticati samostalno donoenje odluka od strane tienika te mu pruati podrku
u donoenju odluka, kao i sudjelovanju u ivotu zajednice.
(5) Skrbnik je duan prihvatiti elje i osobne stavove tienika osim ako je to u suprotnosti s
njegovom dobrobiti.
Pretpostavke, opseg, postupak i sadraj lienja poslovne sposobnosti
lanak 234.
(1) Sud e u izvanparninom postupku punoljetnu osobu koja se zbog duevnih smetnji ili
drugih razloga nije sposobna brinuti o nekom od svojih prava, potreba ili interesa, ili koja
ugroava prava i interese drugih osoba o kojima je duna skrbiti se, u tom dijelu liiti poslovne
sposobnosti.
(2) Osoba iz stavka 1. ovoga lanka ne moe biti potpuno liena poslovne sposobnosti.
(3) Prije donoenja rjeenja o lienju poslovne sposobnosti sud e pribaviti struno miljenje
vjetaka odgovarajue grane medicine o zdravstvenom stanju osobe za koju je pokrenut
postupak lienja poslovne sposobnosti i o utjecaju toga stanja na njezine sposobnosti zatite
svojega pojedinog prava ili skupine prava, ili na ugroavanje prava i interesa drugih osoba.
(4) Rjeenjem o lienju poslovne sposobnosti sud e odrediti radnje i poslove koje osoba nije
sposobna samostalno poduzeti u odnosu na osobno stanje te imovinu.
(5) Radnje i poslovi koje osoba nije sposobna samostalno poduzeti i koji se odnose na osobno
stanje su davanje izjava ili poduzimanje radnji koje se odnose na promjenu osobnog imena,
sklapanje i prestanak braka, roditeljstvo, odluke o zdravlju, mjestu prebivalita, odnosno
boravita, zapoljavanju i drugo, osim ako nije ovim Zakonom drukije odreeno.
(6) Radnje i poslovi koje osoba nije sposobna samostalno poduzeti i koji se odnose na imovinu
su raspolaganje i upravljanje imovinom, plaom ili drugim stalnim novanim primanjima, osim
ako nije ovim Zakonom drukije odreeno.

(7) Rjeenjem o lienju poslovne sposobnosti u sluaju iz stavka 6. ovoga lanka odredit e se
toan iznos plae, odnosno stalnog novanog primanja preko kojega tienik ne moe
samostalno raspolagati te oznaiti imovinu i toan iznos, ako je to prikladno, kojom tienik
ne moe samostalno raspolagati i upravljati, odnosno preko kojeg iznosa ne moe samostalno
raspolagati i upravljati.
(8) Ako je osoba liena poslovne sposobnosti roditelj djeteta, u dijelu u kojem nije u stanju
ostvarivati roditeljsku skrb nastupa mirovanje ostvarivanja roditeljske skrbi sukladno lanku
114. ovoga Zakona.
(9) Za poslove koji nisu odreeni u odluci iz stavka 4. ovoga lanka osoba liena poslovne
sposobnosti ima poslovnu sposobnost te ih moe samostalno poduzimati.
Dunost obavjeivanja
lanak 235.
(1) Svatko moe obavijestiti centar za socijalnu skrb o potrebi pruanja zatite osobama iz
lanka 234. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Zdravstvene ustanove i izabrani doktori ope odnosno obiteljske medicine duni su na
zahtjev centra za socijalnu skrb ili po slubenoj dunosti centru za socijalnu skrb dostaviti
podatke o duevnim smetnjama i drugim uzrocima zbog kojih osoba nije sposobna brinuti se o
svojim pravima i interesima.
(3) Prije dostavljanja obavijesti iz stavka 2. ovoga lanka potreban je pristanak osobe iji se
podaci dostavljaju, ili njezinog zakonskog zastupnika.
Ovlasti centra za socijalnu skrb u postupku radi lienja poslovne sposobnosti
lanak 236.
(1) Centar za socijalnu skrb predloit e sudu pokretanje postupka radi lienja poslovne
sposobnosti kad procijeni da bi zbog razloga iz lanka 234. stavka 1. ovoga Zakona osobu bilo
potrebno liiti poslovne sposobnosti.
(2) Centar za socijalnu skrb osobi za koju je pokrenut postupak radi lienja poslovne
sposobnosti imenuje posebnog skrbnika, osim ako je ta osoba ovlastila punomonika.
(3) Ako postupak radi lienja poslovne sposobnosti predlae centar za socijalnu skrb, posebni
skrbnik ne moe biti struni radnik toga centra.
(4) Ako postupak radi lienja poslovne sposobnosti predlae neka druga osoba iz lanka 496.
ovoga Zakona, ta osoba ne moe biti imenovana posebnim skrbnikom.
(5) Posebni skrbnik iz stavka 2. ovoga lanka je osoba s poloenim pravosudnim ispitom
zaposlena u Centru za posebno skrbnitvo iz lanka 544. ovoga Zakona.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga lanka, ako je osoba u odnosu na koju se vodi postupak radi
lienja poslovne sposobnosti u obliku javnobiljenike isprave odredila osobu za koju eli da
ju zastupa u postupku radi lienja poslovne sposobnosti (anticipirana naredba), centar za
socijalnu skrb e tu osobu imenovati posebnim skrbnikom ako ispunjava ostale pretpostavke
za imenovanje skrbnikom propisane ovim Zakonom.
(7) Posebni skrbnik ovlaten je i duan poduzimati radnje te zastupati interese osobe samo u
postupku za koji je imenovan.
Odluka o stavljanju pod skrbnitvo i imenovanju skrbnika
lanak 237.

(1) Centar za socijalnu skrb duan je u roku od trideset dana od pravomonosti rjeenja suda
kojim se osoba liava poslovne sposobnosti, donijeti rjeenje o stavljanju te osobe pod
skrbnitvo i imenovati joj skrbnika.
(2) Sud je duan o pravomonosti rjeenja kojim se osoba liava poslovne sposobnosti bez
odgode obavijestiti centar za socijalnu skrb.
(3) Dok rjeenje o imenovanju skrbnika iz stavka 1. ovoga lanka ne postane izvrno, posebni
skrbnik imat e poloaj skrbnika.
Preispitivanje zdravlja tienika
lanak 238.
(1) Skrbnik je duan jednom godinje pribaviti od izabranog doktora obiteljske medicine
tienika miljenje o stanju zdravlja tienika s obzirom na razlog lienja poslovne sposobnosti,
zasnovanog na miljenju lijenika specijalista.
(2) Miljenje iz stavka 1. ovoga lanka skrbnik je duan dostaviti centru za socijalnu skrb kao
sastavni dio izvjea o svom radu. Ako skrbnik bez opravdanih razloga ne dostavi miljenje iz
stavka 1. ovoga lanka kao sastavni dio izvjea o radu, centar za socijalnu skrb e ga upozoriti
na to i pozvati da dostavi miljenje, a ako ga ne dostavi ni nakon naknadnog poziva, pokrenut
e postupak za razrjeenje skrbnika.
(3) Centar za socijalnu skrb duan je svake tri godine preispitati potrebu skrbnike zatite
tienika i o tome sastaviti izvjee.
(4) Izabrani doktor obiteljske medicine duan je miljenje iz stavka 1. ovoga lanka izdati na
posebnom obrascu.
(5) Sadraj obrasca iz stavka 4. ovoga lanka pravilnikom e propisati ministar nadlean za
poslove socijalne skrbi uz suglasnost ministra nadlenog za zdravlje.
Prestanak skrbnitva za punoljetne osobe
lanak 239.
(1) Sud moe u izvanparninom postupku odluiti da osobi koja je bila liena poslovne
sposobnosti bude smanjen opseg lienja poslovne sposobnosti, odnosno da joj se poslovna
sposobnost vrati.
(2) Skrbnitvo za punoljetne tienike prestaje kad rjeenje o vraanju poslovne sposobnosti
postane pravomono ili tienik umre.
IV. POSEBNO SKRBNITVO
Posebno skrbnitvo za dijete
lanak 240.
(1) Radi zatite pojedinih osobnih i imovinskih prava i interesa djeteta, centar za socijalnu skrb
ili sud e imenovati posebnog skrbnika:
1. djetetu u branim sporovima i u postupcima osporavanja majinstva ili oinstva
2. djetetu u drugim postupcima u kojima se odluuje o roditeljskoj skrbi, pojedinim sadrajima
roditeljske skrbi i osobnim odnosima s djetetom kad postoji spor meu strankama
3. djetetu u postupku izricanja mjera za zatitu osobnih prava i dobrobiti djeteta iz nadlenosti
suda kada je to propisano odredbama ovoga Zakona
4. djetetu u postupku donoenja rjeenja koje zamjenjuje pristanak na posvojenje
5. djetetu kad postoji sukob interesa izmeu njega i njegovih zakonskih zastupnika u
imovinskim postupcima ili sporovima, odnosno pri sklapanju pojedinih pravnih poslova

6. djeci u sluaju spora ili sklapanja pravnog posla izmeu njih kad ista osoba nad njima
ostvaruje roditeljsku skrb
7. djetetu stranom dravljaninu ili djetetu bez dravljanstva koje se bez pratnje zakonskoga
zastupnika zatekne na teritoriju Republike Hrvatske
8. u drugim sluajevima kada je to propisano odredbama ovoga Zakona, odnosno posebnih
propisa ili ako je to potrebno radi zatite prava i interesa djeteta.
(2) Posebni skrbnik duan je:
1. zastupati dijete u postupku za koji je imenovan
2. obavijestiti dijete o predmetu spora, tijeku i ishodu na nain koji je primjeren djetetovoj dobi
i
3. prema potrebi, kontaktirati s roditeljem ili drugim osobama koje su djetetu bliske.
(3) Posebni skrbnik iz stavka 1. ovoga lanka je osoba s poloenim pravosudnim ispitom
zaposlena u Centru za posebno skrbnitvo iz lanka 544. ovoga Zakona.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga lanka, ako dijete koje je navrilo etrnaest godina i kojem je
rjeenjem priznata sposobnost za poduzimanje radnji u postupku sukladno lancima 130. i 359.
ovoga Zakona ovlasti punomonika, nee mu se imenovati posebni skrbnik, osim u sluaju iz
stavka 1. toke 7. ovoga lanka.
(5) Centar za socijalnu skrb e imenovati posebnog skrbnika izvan Centra za posebno
skrbnitvo u sluaju iz stavka 1. toke 7. ovoga lanka.
(6) Centar za socijalnu skrb moe imenovati posebnog skrbnika izvan Centra za posebno
skrbnitvo u sluaju iz stavka 1. toke 8. ovoga lanka.
(7) Posebni skrbnik iz stavaka 5. i 6. ovoga lanka koji nije zaposlenik Centra za posebno
skrbnitvo mora ispunjavati uvjete propisane ovim Zakonom za imenovanje skrbnika.
Posebno skrbnitvo za punoljetne osobe
lanak 241.
(1) Radi zatite pojedinih osobnih i imovinskih prava i interesa centar za socijalnu skrb
imenovat e posebnog skrbnika:
1. osobi u odnosu na koju je podnesen prijedlog za lienje poslovne sposobnosti, osim u sluaju
iz lanka 236. stavka 2. ovoga Zakona
2. osobi kojoj najmanje tri mjeseca nije poznato boravite ili nije dostupna, a nema
punomonika, u stvarima o kojima se odluuje prema odredbama ovoga Zakona
3. tieniku kad postoji sukob interesa izmeu njega i njegova skrbnika ili bliskoga srodnika,
odnosno branog druga skrbnika, u imovinskim postupcima ili sporovima, odnosno pri
sklapanju pojedinih pravnih poslova
4. tienicima u sluaju spora ili sklapanja pravnoga posla izmeu njih kad imaju istoga
skrbnika i
5. iznimno, osobi u sluaju privremene sprijeenosti ili nesposobnosti za obavljanje
jednokratnih neodgodivih radnji ije je poduzimanje potrebno radi zatite prava i interesa te
osobe.
(2) Posebni skrbnik iz stavka 1. ovoga lanka je osoba s poloenim pravosudnim ispitom
zaposlena u Centru za posebno skrbnitvo iz lanka 544. ovoga Zakona, odnosno osoba
odreena javnobiljenikom ispravom (anticipirana naredba) iz lanka 236. stavka 6. ovoga
Zakona.
(3) Na dunosti posebnog skrbnika na odgovarajui nain primjenjuju se odredbe lanka 240.
stavaka 2. ovoga Zakona.
(4) Centar za socijalnu skrb e imenovati posebnog skrbnika izvan Centra za posebno
skrbnitvo u sluajevima iz stavka 1. toke 5. ovoga lanka.

(5) Posebni skrbnik iz stavka 1. ovoga lanka koji nije zaposlenik Centra za posebno skrbnitvo
mora ispunjavati pretpostavke propisane ovim Zakonom za imenovanje skrbnika.
Imenovanje posebnog skrbnika
lanak 242.
(1) Rjeenje o imenovanju posebnog skrbnika donosi centar za socijalnu skrb, osim ako je ovim
Zakonom propisano da rjeenje o imenovanju posebnog skrbnika donosi sud.
(2) Rjeenjem o imenovanju posebnog skrbnika odreuju se njegove dunosti i ovlasti.
(3) Na imenovanje posebnog skrbnika na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe lanka
226. toaka 1. do 5., lanka 247. stavka 3. te stavaka 6. do 10. ovoga Zakona.
(4) O albi protiv rjeenja centra za socijalnu skrb o imenovanju posebnog skrbnika iz lanaka
240. i 241. ovoga Zakona odluuje ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi. alba ne
odgaa izvrenje rjeenja, osim u sluaju kad je podnesena protiv rjeenja o imenovanju
posebnog skrbnika iz lanka 241. stavka 1. toke 2. ovoga Zakona.
(5) Na podnoenje albe iz stavka 4. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuju
odredbe lanka 278. ovoga Zakona.
(6) U sluajevima kada centar za socijalnu skrb imenuje posebnog skrbnika djetetu iz lanka
240. ovoga Zakona, osim djeteta koje je navrilo etrnaest godina, pravo na albu imaju
roditelji i osoba koja je imenovana posebnim skrbnikom.
(7) O albi protiv rjeenja suda o imenovanju posebnog skrbnika iz lanka 240. ovoga Zakona
odluuje sudac pojedinac drugostupanjskog suda. alba ne odgaa pravne uinke rjeenja.
(8) Pravo na albu iz stavka 7. ovoga lanka imaju dijete koje je navrilo etrnaest godina,
roditelji, osoba koja je imenovana posebnim skrbnikom, a centar za socijalnu skrb ako je
predloio imenovanje posebnog skrbnika.
(9) Na posebne skrbnike koje imenuje centar za socijalnu skrb, a koji nisu zaposlenici Centra
za posebno skrbnitvo na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe lanaka 249. i 279. ovoga
Zakona.
(10) Ako posebni skrbnik zloupotrebljava svoje ovlasti ili neuredno obavlja svoje dunosti
ime moe prouzroiti tetu za osobu koju zastupa, ako nastanu okolnosti koje ga sprjeavaju
da obavlja svoju dunost ili ako poseban skrbnik umre, sud odnosno centar za socijalnu skrb
koji vodi postupak e imenovati drugog posebnog skrbnika. Ako je poseban skrbnik zaposlenik
Centra za posebno skrbnitvo, sud odnosno centar za socijalnu skrb koji vodi postupak
obavijestit e o zloupotrebljavanju ovlasti, odnosno neurednom obavljanju dunosti ravnatelja
Centra za posebno skrbnitvo.
Ovlasti i dunosti posebnog skrbnika
lanak 243.
(1) Na dunosti, ovlasti i odgovornosti posebnog skrbnika te na postupanje centra za socijalnu
skrb u predmetima posebnog skrbnitva na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe lanaka
230. i 233., lanka 252. stavaka 2. i 3., lanka 257. stavka 2., lanka 265., lanaka 270. do 273.
te lanka 276. ovoga Zakona.
(2) Ako je posebnim skrbnikom centar za socijalnu skrb imenovao osobu koja nije zaposlenik
Centra za posebno skrbnitvo odgovarajue se primjenjuju odredbe lanka 268. ovoga Zakona.
(3) Centar za socijalnu skrb odredit e opseg dunosti i ovlasti posebnom skrbniku osobe u
odnosu na koju je pokrenut postupak radi lienja poslovne sposobnosti, uzimajui u obzir
sadraj prijedloga za lienje poslovne sposobnosti.
(4) Ovlasti i dunosti posebnog skrbnika iz stavka 3. ovoga lanka centar za socijalnu skrb u
pravilu e ograniiti na zastupanje u postupku radi lienja poslovne sposobnosti i poduzimanje

urnih mjera nunih za osiguranje imovine ili zatitu zdravlja osobe u odnosu na koju se
postupak vodi.
(5) Tijekom postupka radi lienja poslovne sposobnosti centar za socijalnu skrb ovlaten je
rjeenjem proiriti opseg ovlasti i dunosti posebnom skrbniku iz stavaka 3. i 4. ovoga lanka.
(6) Dunost posebnog skrbnika iz stavka 3. ovoga lanka prestaje kad rjeenje o stavljanju pod
skrbnitvo postane izvrno, odnosno kad rjeenje kojim je utvreno da ne postoje razlozi za
lienje poslovne sposobnosti postane pravomono.
(7) Posebni skrbnik koji je zaposlenik Centra za posebno skrbnitvo duan je podnijeti izvjee
o svojem radu tijekom obavljanja poslova skrbnitva na zahtjev ravnatelja Centra za posebno
skrbnitvo u roku koji odredi ravnatelj te zavrno izvjee ravnatelju Centra za posebno
skrbnitvo te tijelu koje je imenovalo posebnog skrbnika ako tijelo to od njega zatrai, u roku
od osam dana od okonanja postupka za koji je bio imenovan.
(8) Posebni skrbnik koji nije zaposlenik Centra za posebno skrbnitvo duan je podnijeti
izvjee o svojem radu tijekom obavljanja poslova skrbnitva na zahtjev ravnatelja centra za
socijalnu skrb u roku koji odredi ravnatelj, te zavrno izvjee u roku od osam dana po
okonanju posla, radnje odnosno postupka za koji je bio imenovan.
Imenovanje privremenog zastupnika za nedostupnu osobu ili osobu nepoznata boravita
lanak 244.
(1) Osobi kojoj je najmanje tri mjeseca nepoznato boravite ili nije dostupna, a nema
punomonika, u postupcima koji su pokrenuti i vode se pred sudom ili javnopravnim tijelima,
tijelo pred kojim se vodi odreeni postupak imenovat e privremenog zastupnika, osim ako je
toj osobi imenovan posebni skrbnik sukladno lanku 241. stavku 1. toki 2. ovoga Zakona.
(2) Tijelo koje je imenovalo privremenog zastupnika iz stavka 1. ovoga lanka o tome e bez
odgode obavijestiti nadleni centar za socijalnu skrb.
Posebni skrbnik imenovan od suda
lanak 245.
(1) U sluaju spora izmeu tienika iji je skrbnik odreen prema odredbi lanka 247. stavka
6. ovoga Zakona i centra za socijalnu skrb, sud e u izvanparninom postupku radi zatite prava
i interesa tog tienika imenovati posebnog skrbnika i odrediti opseg njegovih ovlasti.
(2) Ako se za posebnog skrbnika iz stavka 1. ovoga lanka imenuje osoba izvan Centra za
posebno skrbnitvo, posebni skrbnik mora ispunjavati pretpostavke propisane ovim Zakonom
za imenovanje skrbnika.
(3) Prijedlog sudu za postavljanje skrbnika iz stavka 1. ovoga lanka moe podnijeti tienik
te druga osoba koja dozna za postojanje okolnosti iz stavka 1. ovoga lanka.
(4) O albi protiv rjeenja o imenovanju posebnog skrbnika iz stavka 1. ovoga lanka odluuje
sudac pojedinac drugostupanjskog suda. alba ne odgaa pravne uinke rjeenja.
(5) Pravo na albu iz stavka 4. ovoga lanka imaju tienik, osoba koja je imenovana posebnim
skrbnikom, a druga osoba iz stavka 3. ovoga lanka ako je ona pokrenula postupak.
Prestanak prava i dunosti posebnog skrbnika
lanak 246.
(1) Rjeenje o prestanku posebnog skrbnitva donosi centar za socijalnu skrb ili sud koji je
imenovao posebnog skrbnika.

(2) Prava i dunosti posebnog skrbnika prestaju kad rjeenje o prestanku toga skrbnitva
postane izvrno, odnosno kad nastupe pravni uinci tog rjeenja, osim ako je drukije odreeno
ovim Zakonom.
(3) Centar za socijalnu skrb ili sud koji je imenovao posebnog skrbnika moe razrijeiti prava
i dunosti posebnog skrbnika na njegov zahtjev te tieniku bez odgode imenovati novog
posebnog skrbnika.
V. SKRBNIK
Imenovanje skrbnika
lanak 247.
(1) Rjeenjem centra za socijalnu skrb skrbnikom se imenuje osoba koja ima osobine i
sposobnosti za obavljanje skrbnitva i koja pristane biti skrbnikom te ako je to za dobrobit
tienika.
(2) Ako osoba liena poslovne sposobnosti ima roditelja ili roditelje koji pristanu i sposobni su
skrbiti se o svojem punoljetnom djetetu lienom poslovne sposobnosti, centar za socijalnu skrb
e takvom roditelju, odnosno roditeljima prigodom odluke o izboru skrbnika u pravilu dati
prednost pred ostalim osobama.
(3) Centar za socijalnu skrb moe tieniku imenovati i vie skrbnika i pritom odluiti moraju
li odluke za posebno odreene radnje ili postupke donositi zajedniki ili svaki samostalno.
(4) Centar za socijalnu skrb moe u rjeenju o imenovanju skrbnika imenovati zamjenika
skrbniku koji mora ispunjavati uvjete za skrbnika. Ako skrbnik umre ili samovoljno prestane
obavljati svoju dunost ili ako nastanu okolnosti koje zaprjeuju skrbnika da obavlja svoju
dunost, odnosno ako centar za socijalnu skrb utvrdi da postoje razlozi za razrjeenje skrbnika
propisani odredbama ovoga Zakona, centar za socijalnu skrb ispitat e ispunjava li zamjenik
skrbnika i dalje uvjete potrebne za imenovanje skrbnika te donijeti rjeenje o njegovu
imenovanju skrbnikom. Do donoenja rjeenja o imenovanju skrbnika, zamjenik skrbnika
moe donositi samo hitne odluke.
(5) Ako je osoba liena poslovne sposobnosti prije lienja poslovne sposobnosti u obliku
javnobiljenike isprave odredila osobu ili vie osoba za koju, odnosno koje bi htjela da se
imenuju skrbnikom, odnosno skrbnicima, kao i osobe za koje bi htjela da se imenuje njihovim
zamjenicima (anticipirana naredba), centar za socijalnu skrb e tu osobu, odnosno osobe
imenovati skrbnikom, odnosno skrbnicima te zamjenikom, odnosno zamjenicima skrbnika ako
su ispunjene ostale pretpostavke za imenovanje skrbnikom propisane ovim Zakonom.
(6) Ako to zahtijevaju okolnosti sluaja i dobrobit tienika, centar za socijalnu skrb e
skrbnikom imenovati osobu zaposlenu u tom centru iz redova strunih radnika. Skrbnikom ne
moe biti imenovan ravnatelj centra za socijalnu skrb ni slubenik koji obavlja pravne poslove
skrbnitva u tom centru.
(7) Za imenovanje skrbnika iz stavka 6. ovoga lanka nije potreban pristanak osobe koja se
imenuje skrbnikom.
(8) Ista osoba moe biti skrbnik veem broju tienika ako to nije u suprotnosti s dobrobiti
tienika.
(9) Centar za socijalnu skrb upoznat e tienika s osobom koju namjerava imenovati
skrbnikom i od njega o toj osobi zatraiti miljenje.
(10) Centar za socijalnu skrb moe zatraiti miljenje od posebnog skrbnika, srodnika ili drugih
bliskih osoba o osobi koju namjerava imenovati skrbnikom.
Zapreke za imenovanje osobe skrbnika

lanak 248.
Skrbnik ne moe biti osoba:
1. koja je liena prava na roditeljsku skrb
2. koja je liena poslovne sposobnosti
3. iji su interesi u suprotnosti s interesima tienika
4. od koje se, s obzirom na njezino ponaanje i osobine te odnose sa tienikom, ne moe
oekivati da e pravilno obavljati dunosti skrbnika
5. s kojom je tienik sklopio ugovor o doivotnom ili dosmrtnom uzdravanju i
6. s ijim je branim, odnosno izvanbranim drugom tienik sklopio ugovor o doivotnom ili
dosmrtnom uzdravanju.
Dunosti centra za socijalnu skrb prigodom imenovanja skrbnika
lanak 249.
Centar za socijalnu skrb duan je upoznati osobu koju namjerava imenovati skrbnikom sa
znaenjem skrbnitva, pravima tienika te dunostima, ovlastima i pravima skrbnika, a s tim
je okolnostima duan upoznati i tienika, osim ako to nije mogue, o emu je centar za
socijalnu skrb duan sastaviti biljeku.
Sadraj rjeenja o imenovanju skrbnika
lanak 250.
(1) Centar za socijalnu skrb rjeenjem o imenovanju skrbnika odreuje njegove dunosti i
prava.
(2) Prigodom odreivanja dunosti i prava skrbnika centar za socijalnu skrb je duan voditi
rauna o opsegu i sadraju lienja poslovne sposobnosti punoljetnog tienika, te u skladu s
tim primjenjivati odgovarajue odredbe ovoga Zakona koje se odnose na dunosti skrbnika.
(3) Centar za socijalnu skrb moe rjeenjem ograniiti ovlasti skrbnika ako je to u interesu
tienika i odluiti da pojedine poslove za tienika obavlja struni radnik centra za socijalnu
skrb ili druga osoba osposobljena za takvu vrstu poslova, a na koje se primjenjuju odredbe
ovoga Zakona o pravima i obvezama skrbnika.
Dostava izvrnog rjeenja o skrbnitvu
lanak 251.
Rjeenje o stavljanju pod skrbnitvo i o prestanku skrbnitva te rjeenje o imenovanju i
razrjeenju osobe skrbnika centar za socijalnu skrb e u roku od osam dana od dana izvrnosti
rjeenja dostaviti matiaru radi upisa u maticu roenih i zemljinoknjinom odjelu opinskog
suda na podruju kojega tienik ima nekretnine radi zabiljebe injenice da se osoba nalazi
pod skrbnitvom i opsega lienja poslovne sposobnosti, odnosno brisanja takve zabiljebe iz
zemljine knjige.
Dunosti skrbnika
lanak 252.
(1) Skrbnik je duan poduzimati mjere da se tienik osposobi za samostalan ivot i rad,
savjesno se brinuti o osobnim i imovinskim pravima i obvezama te o dobrobiti tienika, a u
skladu s odlukom o lienju poslovne sposobnosti.

(2) Prije poduzimanja mjera zatite osobe tienika ili njegovih imovinskih interesa skrbnik je
uvijek duan razmotriti miljenje, elje i osjeaje tienika te ih uzeti u obzir, osim ako je to u
suprotnosti s dobrobiti tienika.
(3) O poduzetim mjerama iz stavka 2. ovoga lanka te eventualnim razlozima odbijanja elja
tienika skrbnik je duan sastaviti biljeku kao sastavni dio izvjea o radu skrbnika.
(4) Skrbnik e nastojati punoljetnog tienika, ovisno o njegovu zdravstvenom stanju i
sposobnostima ukljuiti u svakodnevni ivot i slobodne aktivnosti.
(5) O poduzetim mjerama iz stavka 4. ovoga lanka skrbnik je duan sastaviti biljeku kao
sastavni dio izvjea o radu skrbnika.
Imovina tienika
lanak 253.
(1) Centar za socijalnu skrb e bez odgode popisati i opisati imovinu tienika lienog poslovne
sposobnosti glede raspolaganja i upravljanja imovinom i povjeriti je na upravljanje skrbniku.
(2) Ako tienik iz stavka 1. ovoga lanka ima nepokretnu imovinu, centar za socijalnu skrb
procijenit e njezinu vrijednost na temelju raspoloivih podataka javnopravnih tijela.
(3) Ako to centar za socijalnu skrb smatra potrebnim, procijenit e vrijednost pokretne imovine
na temelju raspoloivih podataka javnopravnih tijela.
(4) Popisu imovine prisustvuju lanovi povjerenstva u sastavu: predstavnik centra za socijalnu
skrb, predstavnik nadlenog ureda dravne uprave, skrbnik, osoba kod koje se imovina nalazi,
a tienik ako je sposoban shvatiti o emu se radi.
(5) lanove povjerenstva iz stavka 4. ovoga lanka imenuje centar za socijalnu skrb.
(6) Akt o imenovanju lanova povjerenstva iz stavka 5. ovoga lanka nije upravni akt.
Osiguranje imovine tienika prije donoenja rjeenja o skrbnitvu
lanak 254.
(1) Centar za socijalnu skrb e, ako procijeni da je potrebno, popisati i opisati imovinu osobe
liene poslovne sposobnosti glede raspolaganja i upravljanja imovinom koju treba staviti pod
skrbnitvo te poduzeti druge mjere za osiguranje imovine i prije donoenja rjeenja o
imenovanju skrbnika.
(2) Centar za socijalnu skrb moe i prije donoenja rjeenja o imenovanju skrbnika zatraiti od
zemljinoknjinog odjela opinskoga suda na podruju kojega osoba liena poslovne
sposobnosti glede raspolaganja i upravljanja imovinom koju treba staviti pod skrbnitvo ima
nekretnine, da izvri zabiljebu pokretanja postupka za imenovanje skrbnika u zemljine
knjige.
Mjere radi osiguranja sredstava za ivotne potrebe tienika
lanak 255.
Skrbnik je duan uz pomo centra za socijalnu skrb poduzeti potrebne mjere radi osiguranja
sredstava za ivotne potrebe tienika.
Izdaci za ivotne potrebe tienika
lanak 256.
(1) Izdaci za ivotne potrebe tienika koji je lien poslovne sposobnosti u pogledu
raspolaganja i upravljanja imovinom namiruju se redom iz:
1. tienikovih prihoda

2. sredstava dobivenih od osoba koje su po zakonu dune uzdravati tienika

3. sredstava socijalne skrbi, sukladno odredbama posebnog zakona
4. tienikove imovine i
5. drugih izvora.
(2) Iznimno, ako je to za dobrobit tienika, izdaci za njegove ivotne potrebe mogu se prije
sredstava socijalne skrbi namiriti iz tienikove imovine koja ne slui za zadovoljavanje
osnovnih ivotnih potreba tienika i osoba koje je po zakonu duan uzdravati.
Zastupanje tienika
lanak 257.
(1) Skrbnik zastupa tienika u poduzimanju poslova i radnji u odnosu na koje je tienik lien
poslovne sposobnosti.
(2) U poslovima zastupanja skrbnik je duan prihvatiti miljenje i elje tienika, osim ako je
to u suprotnosti s dobrobiti tienika.
Odluke o osobnim stanjima koje donosi iskljuivo tienik
lanak 258.
Samo tienik, neovisno o dijelu u kojem je lien poslovne sposobnosti, osim ako je ovim
Zakonom drukije propisano, moe donijeti sljedee odluke o osobnim stanjima:
1. priznanje oinstva
2. pristanak za priznanje oinstva
3. pristanak za sklapanje braka
4. pristanak za razvod braka
5. pristanak za stupanje u ivotnu zajednicu s osobama razliitog ili istog spola te prestanak tih
zajednica
6. pristanak za posvojenje, sukladno odredbama ovoga Zakona, osim u sluajevima u kojima
sud donosi odluku koja zamjenjuje pristanak roditelja sukladno lanku 190. stavku 1. ovoga
Zakona
7. odluku o prekidu trudnoe i
8. odluku o sudjelovanju u biomedicinskim istraivanjima.
Prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb
lanak 259.
(1) Za poduzimanje vanijih mjera o osobi, osobnim stanjima, zdravlju tienika ili imovini
tienika, ovisno u kojem je dijelu tienik lien poslovne sposobnosti, skrbniku je potrebno
prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb, osim ako je drukije propisano ovim Zakonom.
(2) Vanijom mjerom o osobi ili osobnom stanju tienika smatra se rjeenje o smjetaju u
dom, udomiteljsku obitelj, o promjeni prebivalita ili boravita, o promjeni osobnog imena i o
drugim mjerama koje mogu znatno utjecati na prava i obveze tienika, osim odluka koje
donosi iskljuivo tienik iz lanka 258. ovoga Zakona, neovisno o tome zastupa li ga skrbnik
ili daje odobrenje za donoenja te odluke kad je to prema odredbama ovoga Zakona potrebno.
(3) Vanijom mjerom o zdravlju tienika smatra se odluka o invazivnim medicinskim
postupcima te ona koja prelazi specijalistike preglede i primjenu redovite terapije, osim
odluka o zdravlju koje donosi iskljuivo tienik iz lanka 258. ovoga Zakona te odluka iz
lanka 260. stavka 1. ovoga Zakona koje donosi sud.
(4) Vanijom mjerom o imovini tienika smatraju se mjere i poslovi iz lanka 261. stavaka 2.
i 6. ovoga Zakona.

(5) Skrbniku nije potrebno prethodno odobrenje za obavljanje redovitih poslova koji se odnose
na osobna stanja te poslova redovitog upravljanja imovinom, osim ako rjeenjem centra za
socijalnu skrb ili odredbama ovoga Zakona nije odreeno drukije.
Odluke suda o zdravlju tienika
lanak 260.
(1) Samo sud moe u izvanparninom postupku na prijedlog tienika koji je u tom dijelu lien
poslovne sposobnosti ili skrbnika donijeti rjeenje o:
1. sterilizaciji tienika
2. doniranju tkiva i organa tienika i
3. mjerama za odravanje na ivotu tienika.
(2) Nije potrebno rjeenje suda iz stavka 1. ovoga lanka ako je tienik u vrijeme dok je bio
poslovno sposoban u obliku javnobiljenike isprave odluio o postupcima i mjerama iz stavka
1. ovoga lanka (anticipirana naredba).
Upravljanje i zastupanje u imovinskim stvarima tienika
lanak 261.
(1) Ako je tienik lien poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na raspolaganje i
upravljanje imovinom, skrbnik samostalno obavlja poslove redovitog upravljanja
tienikovom imovinom ako rjeenjem centra za socijalnu skrb nije drukije odreeno.
(2) Skrbnik moe samo uz prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb poduzeti posao koji
prelazi redovito poslovanje imovinom i pravima tienika, a osobito:
1. otuiti ili opteretiti tienikove nekretnine
2. otuiti iz tienikove imovine pokretnine vee vrijednosti i
3. raspolagati tienikovim imovinskim pravima.
(3) U rjeenju o odobrenju poslova iz stavka 2. ovoga lanka, centar za socijalnu skrb odreuje
namjenu pribavljenih sredstava i po obavljenom poslu nadzire njihovu upotrebu.
(4) Radnjama i poslovima iz stavka 2. ovoga lanka skrbnik u pravilu ne moe opteretiti ili
otuiti vie od dvije treine ukupne vrijednosti tienikove imovine.
(5) Radnik centra za socijalnu skrb i njegov brani, odnosno izvanbrani drug ne mogu sa
tienikom sklopiti ugovor o otuenju ili optereenju tienikove imovine.
(6) Skrbnik moe u ime i za raun tienika sklopiti ugovor o dosmrtnom ili doivotnom
uzdravanju, uz prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb.
Izvjee o radu skrbnika
lanak 262.
(1) Skrbnik je duan svakih est mjeseci i kada to zatrai centar za socijalnu skrb, podnijeti
izvjee o svojem radu i o stanju tienikove imovine. Primjerak izvjea o radu i stanju
tienikove imovine skrbnik je duan dostaviti tieniku koji je navrio etrnaest godina.
(2) Skrbnik koji je po ovom Zakonu duan uzdravati tienika duan je svake godine i kad to
zatrai centar za socijalnu skrb podnijeti izvjee o svojem radu i stanju tienikove imovine.
(3) Izvjee iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka podnosi se u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik.
(4) U izvjeu skrbnik mora navesti kako se brinuo o osobi tienika, njegovu zdravlju, zatiti
njegovih prava i dobrobiti, podatke o mjerama za samostalno osposobljavanje za ivot, podatke
o upravljanju i raspolaganju tienikovom imovinom, o prihodima i rashodima tienika i druge
podatke bitne za osobu tienika u proteklom razdoblju ovisno o dijelu u kojem je tienik lien
poslovne sposobnosti.

(5) U sluaju da je skrbnikom imenovan struni radnik centra za socijalnu skrb iz lanka 247.
stavka 6. ovoga Zakona, izvjee podnosi imenovani struni radnik centra za socijalnu skrb
strunom vijeu centra za socijalnu skrb.
(6) Centar za socijalnu skrb duan je razmotriti izvjee skrbnika, o tome sastaviti biljeku i u
sluaju potrebe poduzeti odgovarajue mjere radi zatite dobrobiti tienika.
Prava skrbnika
lanak 263.
(1) Skrbnik ima pravo na mjesenu naknadu ovisno o njihovu radu i zalaganju u zatiti
tienikovih prava i dobrobiti, o emu ih je centar za socijalnu skrb duan obavijestiti.
(2) Posebni skrbnik koji nije zaposlenik Centra za posebno skrbnitvo ima pravo na naknadu
za svoj rad.
(3) Pravo na naknadu iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka nema skrbnik, odnosno poseban skrbnik
koji je duan uzdravati tienika.
(4) Naknada iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka isplauje se iz sredstava navedenih u odredbi lanka
256. stavka 1. toaka 1., 2., 4. i 5. ovoga Zakona, ako se time ne ugroava namirenje osnovnih
ivotnih potreba tienika.
(5) Skrbnik, odnosno posebni skrbnik koji nije zaposlenik Centra za posebno skrbnitvo ima
pravo na naknadu opravdanih trokova koju mu odobri centar za socijalnu skrb iz sredstava
navedenih u lanku 256. stavku 1. tokama 1., 2., 4. i 5. ovoga Zakona, ako se time ne ugroava
namirenje osnovnih ivotnih potreba tienika.
(6) Skrbnik, odnosno posebni skrbnik koji je zaposlen u centru za socijalnu skrb ima pravo na
naknadu za poslove skrbnitva koje uz posebno odobrenje ravnatelja obavlja izvan radnog
vremena.
Naknada iz sredstava socijalne skrbi
lanak 264.
(1) Ako se sredstva za naknade iz lanka 263. ovoga Zakona ne mogu namiriti iz sredstava
predvienih u lanku 256. stavku 1. tokama 1., 2., 4. i 5. ovoga Zakona, namirit e se na teret
sredstava socijalne skrbi.
(2) Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi propisat e pravilnikom visinu iznosa i nain
isplate naknade i trokova za skrbnika i posebnog skrbnika koji nije zaposlenik Centra za
posebno skrbnitvo iz lanka 263. ovoga Zakona i naknade iz stavka 1. ovoga lanka.
Odgovornost skrbnika
lanak 265.
(1) Skrbnik odgovara za tetu koju je skrivio u obavljanju svojih dunosti ili zloupotrebom
poloaja i ovlasti.
(2) Centar za socijalnu skrb procijenit e iznos tete i pozvati skrbnika da je u odreenom roku
naknadi te istodobno podnijeti zahtjev sudu da se tienikova trabina osigura na imovini
skrbnika.
(3) Ako skrbnik u odreenom roku ne naknadi tetu, tienik, centar za socijalnu skrb ili
posebni skrbnik u ime tienika podnijet e tubu radi naknadu tete.
(4) Radi zatite tienikovih prava koja su povrijeena nepravilnim skrbnikovim radom ili
zloupotrebom poloaja i ovlasti centar za socijalnu skrb duan je prema skrbniku poduzeti i
druge mjere propisane zakonom.

Imenovanje novog skrbnika

lanak 266.
Ako skrbnik umre ili samovoljno prestane obavljati svoju dunost ili ako nastanu okolnosti
koje sprjeavaju skrbnika da obavlja svoju dunost, centar za socijalnu skrb e bez odgode
tieniku imenovati novog skrbnika.
Razrjeenje dunosti skrbnika
lanak 267.
(1) Centar za socijalnu skrb rjeenjem e razrijeiti skrbnika dunosti ako utvrdi da je u
obavljanju dunosti nemaran, da ugroava tienikove interese, da zloupotrebljava svoje
ovlasti ili ako procijeni da bi za tienika bilo korisnije da mu se imenuje drugi skrbnik.
(2) Centar za socijalnu skrb zatrait e tienikovo miljenje o razrjeenju njegova skrbnika te
o tome sastaviti zapisnik.
(3) Centar za socijalnu skrb razrijeit e skrbnika dunosti kad on to zatrai, a najkasnije u roku
od dva mjeseca od dana podnoenja zahtjeva.
(4) U sluaju iz stavaka 1. i 3. ovoga lanka centar za socijalnu skrb e, bez odgode, tieniku
imenovati novog skrbnika.
Promjena skrbnika i primopredaja skrbnike dunosti
lanak 268.
(1) U sluaju promjene skrbnika centar za socijalnu skrb e zatraiti izvjee dosadanjeg
skrbnika i odrediti rok u kojem ima obaviti primopredaju dunosti.
(2) O primopredaji se sastavlja zapisnik u nazonosti slubenika centra za socijalnu skrb, obaju
skrbnika i tienika, osim ako se sa tienikom ne moe komunicirati ni uz pomo druge osobe.
(3) Ako dosadanji skrbnik nije u mogunosti podnijeti izvjee ili biti nazoan na primopredaji
dunosti, centar za socijalnu skrb upoznat e novog skrbnika s osobnim i imovinskim stanjem
tienika.
Dunosti skrbnika za sluaj prestanka skrbnitva
lanak 269.
U sluaju prestanka skrbnitva centar za socijalnu skrb pozvat e skrbnika da u odreenom
roku podnese izvjee o svojem radu i stanju tienikove imovine te da preda imovinu na
upravljanje tieniku ili njegovu roditelju ili posvojitelju. Predaja se obavlja u nazonosti
skrbnika, tienika, roditelja ili posvojitelja i slubenika centra za socijalnu skrb, o emu se
sastavlja zapisnik.
VI. NADLENOST I POSTUPAK U POSLOVIMA SKRBNITVA
Mjesna nadlenost
lanak 270.
Mjesna nadlenost centra za socijalnu skrb u poslovima skrbnitva odreuje se prema
prebivalitu, odnosno boravitu osobe koju treba staviti pod skrbnitvo ili kojoj treba imenovati
posebnog skrbnika.
Mjesna nadlenost za dijete smjeteno izvan obitelji

lanak 271.
(1) Za stavljanje pod skrbnitvo, odnosno za imenovanje posebnog skrbnika djetetu
smjetenom u ustanovu socijalne skrbi, odgojno-obrazovnu, zdravstvenu ili drugu ustanovu,
odnosno udomiteljsku obitelj, mjesno je nadlean centar za socijalnu skrb posljednjeg
prebivalita, odnosno boravita djeteta.
(2) U sluaju iz lanka 240. stavka 1. toke 7. mjesno nadlean je centar za socijalnu skrb na
ijem je podruju ustanova u koju je dijete smjeteno.
Promjena mjesne nadlenosti
lanak 272.
Ako tienik promijeni prebivalite, odnosno boravite, mijenja se i mjesna nadlenost centra
za socijalnu skrb, osim u sluaju iz lanka 271. stavka 1. ovoga Zakona.
Pokretanje postupka skrbnitva i imenovanje skrbnika
lanak 273.
(1) Postupak za stavljanje pod skrbnitvo i imenovanje skrbnika, kao i primjenu pojedinih
oblika skrbnike zatite pokree po slubenoj dunosti mjesno nadlean centar za socijalnu
skrb.
(2) Postupak za stavljanje pod skrbnitvo, kao i za primjenu pojedinih oblika zatite centar za
socijalnu skrb pokree na temelju neposrednog saznanja ili u povodu obavijesti koju su mu
duni dostaviti:
1. matiar, pravosudna, druga dravna tijela i tijela jedinica lokalne samouprave
2. dijete, brani drug, srodnici i drugi lanovi kuanstva
3. druge ustanove socijalne skrbi i
4. zdravstvene ustanove te izabrani doktor obiteljske medicine.
Mjere za zatitu interesa osobe u postupku stavljanja pod skrbnitvo
lanak 274.
Kad centar za socijalnu skrb pokrene postupak za stavljanje osobe pod skrbnitvo, odmah
poduzima potrebne mjere za zatitu njezinih osobnih i imovinskih prava i interesa.
Mjesna nadlenost u vezi s nekretninama
lanak 275.
(1) Ako tienik ima nekretnine na podruju drugog centra za socijalnu skrb, nadleni centar
za socijalnu skrb moe imenovati posebnog skrbnika s podruja na kojem se nekretnina nalazi.
(2) Odobrenje skrbniku za otuenje ili optereenje nekretnina iz stavka 1. ovoga lanka daje
centar za socijalnu skrb iz lanka 270. ovoga Zakona.
Dunost suradnje tijela i osoba u poslovima skrbnitva
lanak 276.
(1) Centar za socijalnu skrb surauje s tijelima dravne uprave, lokalne samouprave, pravnim
i fizikim osobama osobito kad je potrebno:
1. pribaviti podatke o osobama koje treba staviti pod skrbnitvo

2. pribaviti prijedloge o osobama pogodnim za skrbnika, odnosno miljenja o osobama

predloenim za skrbnika i
3. pribaviti podatke o nedostacima ili nepravilnostima u radu skrbnika.
(2) Ustanova socijalne skrbi, odgojno-obrazovna, zdravstvena i druga ustanova, drugi pruatelj
socijalnih ili zdravstvenih usluga, odnosno obitelj u kojoj je tienik smjeten, duna je
obavjetavati skrbnika i centar za socijalnu skrb o svim vanijim okolnostima koje se odnose
na osobu tienika.
(3) O zaprimljenoj obavijesti iz stavka 2. ovoga lanka skrbnik je duan obavijestiti centar za
socijalnu skrb.
(4) O obavijesti iz stavka 3. ovoga lanka, kao i o obavijesti koju centar za socijalnu skrb primi
od osoba iz stavka 2. ovoga lanka centar za socijalnu skrb duan je sastaviti biljeku.
Dunost centra za socijalnu skrb na praenje prilika u kojima tienik ivi
lanak 277.
(1) Centar za socijalnu skrb prati prilike u kojima tienik ivi. Struni radnik centra za
socijalnu skrb duan je najmanje etiri puta godinje obii tienika, kao i kad to zatrae
tienik ili skrbnik.
(2) Struni radnik centra za socijalnu skrb duan je u roku od osam dana od obilaska tienika
o tome sastaviti izvjee.
(3) Centar za socijalnu skrb prati rad skrbnika i prua mu potrebnu pomo.
(4) O zatraenoj pomoi iz stavka 3. ovoga lanka te njezinu pruanju centar za socijalnu skrb
duan je sastaviti biljeku.
alba protiv odluke o skrbnitvu i imenovanju i razrjeenju skrbnika
lanak 278.
(1) Dijete koje je navrilo etrnaest godina ivota i tienik lien poslovne sposobnosti imaju
pravo podnijeti albu protiv rjeenja o imenovanju, odnosno razrjeenju skrbnika, kao i protiv
rjeenja kojima se odluuje o njihovim pravima i dobrobiti ministarstvu nadlenom za poslove
socijalne skrbi.
(2) Pravo na albu protiv rjeenja o imenovanju skrbnika ima i osoba koju je tienik, u obliku
javnobiljenike isprave dok jo nije bio lien poslovne sposobnosti, odredio kao osobu za koju
bi htio da se imenuje skrbnikom (anticipirana naredba) te osoba koja je imenovana skrbnikom.
(3) alba iz stavka 1. ovoga lanka ne odgaa izvrenje rjeenja.
Prituba na rad skrbnika i centra za socijalnu skrb
lanak 279.
(1) tienik, njegov brani drug, srodnici u ravnoj lozi, a u pobonoj lozi u drugom stupnju,
pravosudna tijela, tijela dravne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave, zdravstvene i
odgojno-obrazovne ustanove, ustanove socijalne skrbi, udruge koje se bave zatitom i
promicanjem prava osoba s invaliditetom, pruatelji usluga u sustavu socijalne skrbi i
pravobranitelji mogu podnijeti pritubu na rad skrbnika centru za socijalnu skrb.
(2) Centar za socijalnu skrb duan je odmah ispitati osnovanost pritube, u sluaju potrebe
poduzeti zakonom odreene mjere, a o poduzetim mjerama i osnovanosti pritube izvijestiti
osobe iz stavka 1. ovoga lanka te ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi.
(3) Osobe iz stavka 1. ovoga lanka i skrbnik mogu podnijeti ministarstvu nadlenom za
poslove socijalne skrbi pritubu na rad centra za socijalnu skrb u vezi s obavljanjem pojedinih
skrbnikih poslova.

(4) Ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi duno je odmah ispitati navode i
osnovanost pritube. Ako je prituba osnovana, ministarstvo nadleno za poslove socijalne
skrbi dati e upute centru za socijalnu skrb kako treba postupiti i odredit e rok u kojem je
centar za socijalnu skrb duan dostaviti obavijest o poduzetim radnjama.
Oevidnici i spisi predmeta osoba pod skrbnitvom
lanak 280.
Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi pravilnikom e propisati nain voenja oevidnika
i spisa predmeta osoba pod skrbnitvom, nain popisa i opisa njihove imovine, podnoenja
izvjea i polaganja rauna skrbnika te sadraj i oblik anticipiranih naredbi iz lanka 116.
stavka 5., lanka 236. stavka 6. i lanka 260. stavka 2. ovoga Zakona.
esti dio
UZDRAVANJE
I. OPE ODREDBE
Dunost i pravo na uzdravanje
lanak 281.
Uzdravanje je dunost i pravo roditelja i djece, branih i izvanbranih drugova, srodnika u
ravnoj lozi te pastorka i maehe i ouha, kad je to predvieno ovim Zakonom.
Naelo razmjernosti
lanak 282.
Osobe iz lanka 281. ovoga Zakona meusobnom uzdravanju pridonose prema svojim
mogunostima i potrebama uzdravane osobe, uz uvjete i na nain odreen ovim Zakonom.
Redoslijed osoba s pravom na uzdravanje
lanak 283.
(1) Uzdravanje djece ima prednost pred uzdravanjem branog ili izvanbranog druga i
roditelja.
(2) Brani i izvanbrani drugovi najprije ostvaruju uzdravanje meusobno, a potom od
srodnika.
(3) Djeca ostvaruju pravo na uzdravanje od bake i djeda prije uzdravanja od maehe ili ouha.
(4) Ako maeha ili ouh imaju djecu, dunost uzdravanja maehe i ouha zajednika je djeci
i pastorcima.
(5) Baka, odnosno djed ostvaruju pravo na uzdravanje od punoljetne djece prije uzdravanja
od unuadi.
Uzdravanje od strane vie obveznika uzdravanja
lanak 284.
(1) Ako vie osoba po odredbama ovoga Zakona ima istodobnu obvezu uzdravanja, ta se
obveza dijeli prema njihovim mogunostima.

(2) Ako osoba koja je na temelju ovoga Zakona duna prije ostalih uzdravati, nije u
mogunosti u potpunosti ispuniti svoju obvezu, osoba koja ima pravo na uzdravanje moe
razliku ostvariti od drugih osoba koje su je prema odredbama ovoga Zakona podredno dune
uzdravati.
Promijenjene okolnosti u vezi s obvezom uzdravanja
lanak 285.
Osoba koja prima i osoba koja daje uzdravanje moe traiti da sud povisi ili snizi iznos
uzdravanja, odlui o prestanku uzdravanja ili promijeni nain uzdravanja odreenog
prijanjom ovrnom ispravom ako su se okolnosti promijenile.
Zabrana odricanja
lanak 286.
(1) Odricanje od prava na uzdravanje nema pravnog uinka.
(2) Ovlatenici prava na uzdravanje mogu se odrei ve steenih prava po osnovi uzdravanja,
odnosno mogu s njima raspolagati na drugi nain.
(3) Odredba iz stavka 2. ovoga lanka ne primjenjuje se na uzdravanje maloljetne djece.
Pravo na naknadu za isplaeno uzdravanje
lanak 287.
(1) Fizika ili pravna osoba koja nije bila duna uzdravati, a snosila je trokove uzdravanja
neke osobe, moe tubom traiti naknadu tih trokova od osobe koja je po ovom Zakonu bila
duna uzdravati ako su uinjeni trokovi bili opravdani.
(2) Osoba koja je podredno duna davati uzdravanje, a snosila je trokove uzdravanja,
ovlatena je traiti od osobe koja je prije nje bila duna davati uzdravanje naknadu onoga to
je umjesto nje dala za uzdravanje.
(3) Pravo na naknadu za isplaeno uzdravanje iz stavka 1. ovoga lanka odnosi se i na roditelje
djeteta.
II. UZDRAVANJE DJECE, RODITELJA, DRUGIH SRODNIKA I MAEHE ILI
OUHA
Uzdravanje maloljetnog djeteta
lanak 288.
(1) Roditelji su prvi duni uzdravati svoje maloljetno dijete. Radno sposoban roditelj ne moe
se osloboditi dunosti uzdravanja maloljetnog djeteta.
(2) Ako roditelj ne uzdrava maloljetno dijete, duni su ga uzdravati baka i djed po tom
roditelju.
(3) Maeha ili ouh duni su uzdravati maloljetnoga pastorka, ako dijete ne moe ostvariti
uzdravanje od drugog roditelja. Maeha ili ouh duni su nakon smrti djetetova roditelja
uzdravati maloljetnog pastorka, ako su u trenutku smrti roditelja ivjeli s pastorkom.
Uskraeno uzdravanje maloljetnog djeteta
lanak 289.

(1) Roditelj koji ne stanuje s maloljetnim djetetom i nije plaao uzdravanje za svoje maloljetno
dijete duan je isplatiti naknadu za uskraeno uzdravanje od nastanka tog prava pa do
podnoenja tube.
(2) Smatra se da je obveza uzdravanja za pojedini mjesec nastala krajem mjeseca za koji je
uzdravanje trebalo dati, a u visini koja se moe odrediti prema lanku 314. ovoga Zakona.
(3) Trabina djeteta iz stavka 1. ovoga lanka prema roditelju koji ga nije uzdravao zastarijeva
za vrijeme od pet godina od dana nastanka obveze.
Uzdravanje punoljetnog djeteta
lanak 290.
(1) Roditelji su duni uzdravati punoljetno dijete koje se koluje u srednjoj koli, odnosno
polazi sveuilini ili struni studij u skladu s posebnim propisima, odnosno program za
osnovno obrazovanje ili program srednjokolskog obrazovanja odraslih te redovito i uredno
ispunjava svoje obveze, a najdulje do navrene dvadeset este godine ivota djeteta.
(2) Punoljetno dijete koje je zavrilo obrazovanje iz stavka 1. ovoga lanka, a ne moe se
zaposliti, roditelji su duni uzdravati godinu dana nakon prestanka obrazovanja ako dijete nije
navrilo dvadeset est godina.
(3) Obveza uzdravanja punoljetnog djeteta iz stavka 2. ovoga lanka prestat e i prije isteka
godine dana od prestanka obrazovanja u trenutku kad dijete navri dvadeset i est godina.
(4) Punoljetno dijete koje zbog teke i trajne bolesti ili invaliditeta nije sposobno za rad roditelji
su duni uzdravati dok ta nesposobnost traje.
(5) Roditelj djeteta iz stavka 1. ovoga lanka ima pravo od djeteta, nadlenih tijela i pravnih
osoba traiti i dobiti podatke o djetetovu obrazovanju, odnosno zaposlenju.
(6) Smatra se da uenik, odnosno student redovito i uredno ispunjava svoje obveze i kad zbog
opravdanih razloga (trudnoe, bolesti i slinih razloga) nije uspio ispuniti obveze tekue
kolske, odnosno akademske godine.
Dunosti djeteta u vezi s uzdravanjem
lanak 291.
(1) Dijete koje ima prihode duno je pridonositi za svoje uzdravanje.
(2) Punoljetno dijete koje prima uzdravanje radi obrazovanja duno je obavijestiti roditelje o
redovitom ispunjavanju obveza najkasnije do 1. studenoga za svaku kolsku, odnosno
akademsku godinu.
Uzdravanje roditelja
lanak 292.
(1) Punoljetno dijete je duno uzdravati roditelja koji nije sposoban za rad, a nema dovoljno
sredstava za ivot ili ih ne moe ostvariti iz svoje imovine.
(2) Dijete iz stavka 1. ovoga lanka moe se osloboditi dunosti uzdravanja roditelja koji ga
iz neopravdanih razloga nije uzdravao u vrijeme kad je to bila njegova zakonska obveza.
Uzdravanje maehe i ouha
lanak 293.
Punoljetni pastorak je duan uzdravati maehu, odnosno ouha ako maeha ili ouh nisu
sposobni za rad, a nemaju dovoljno sredstava za ivot ili ih ne mogu ostvariti iz svoje imovine
i ako su ga oni uzdravali ili se brinuli o njemu dulje vrijeme.

Uzdravanje bake i djeda

lanak 294.
Punoljetno unue je duno uzdravati baku, odnosno djeda, ako baka, odnosno djed nisu
sposobni za rad, a nemaju dovoljno sredstava za ivot ili ih ne mogu ostvariti iz svoje imovine
i ako su ga oni uzdravali ili su se brinuli o njemu dulje vrijeme.
III. UZDRAVANJE BRANOG DRUGA
Pretpostavke i odreivanje uzdravanja
lanak 295.
(1) Brani drug koji nema dovoljno sredstava za ivot ili ih ne moe ostvariti iz svoje imovine,
a nije sposoban za rad ili se ne moe zaposliti, ima pravo na uzdravanje od svojeg branog
druga ako ovaj za to ima dovoljno sredstava i mogunosti.
(2) Kad odreuje uzdravanje za branog druga, sud posebno treba uzeti u obzir ostvarivanje
skrbi o djeci te podjelu obiteljskih obveza za trajanja braka.
Modaliteti ispunjenja obveze uzdravanja
lanak 296.
(1) Uzdravanje za brane drugove se odreuje u redovitim mjesenim obrocima i unaprijed.
(2) Sud moe na zahtjev jednoga ili obaju branih drugova odrediti jednokratnu isplatu iznosa
za uzdravanje uzimajui u obzir okolnosti sluaja.
Podnoenje zahtjeva za uzdravanje
lanak 297.
(1) Brani drug moe podnijeti zahtjev za uzdravanje do zakljuenja glavne rasprave u parnici
za razvod ili ponitaj braka, na to ga je sud duan upozoriti.
(2) Iznimno, ako u parnici za razvod ili ponitaj braka nije postavljen zahtjev za uzdravanje,
bivi brani drug moe tubom traiti uzdravanje u roku od est mjeseci od prestanka braka
ako su pretpostavke za uzdravanje iz lanka 295. stavka 1. ovoga Zakona, postojale u trenutku
zakljuenja glavne rasprave u parnici za razvod ili ponitaj braka i trajale bez prestanka do
zakljuenja glavne rasprave u parnici za uzdravanje.
Trajanje uzdravanja
lanak 298.
(1) Obveza uzdravanja branog druga moe trajati do godine dana, ovisno o trajanju braka i
o mogunosti da tuitelj u dogledno vrijeme na drugi nain osigura sredstva za ivot.
(2) U opravdanim sluajevima sud moe produljiti obvezu uzdravanja. Tuba za produljenje
obveze uzdravanja moe se podnijeti samo do isteka vremena za koje je uzdravanje
odreeno.
Oita nepravda
lanak 299.

Sud moe odbiti zahtjev za uzdravanje ili donijeti odluku o prestanku obveze uzdravanja
branog druga ako bi uzdravanje predstavljalo, odnosno predstavlja oitu nepravdu za drugog
branog druga koji bi trebao plaati, odnosno plaa uzdravanje.
Prestanak uzdravanja
lanak 300.
(1) Pravo na uzdravanje prestaje na dan kad bivi brani drug koji to pravo koristi sklopi novi
brak.
(2) Pravo na uzdravanje biveg branog druga prestaje kad taj brani drug zasnuje izvanbranu
ili istospolnu zajednicu, odnosno kad postane nedostojan toga prava ili kad prestanu postojati
pretpostavke na temelju kojih je uzdravanje odreeno.
(3) Pravo na uzdravanje prestaje smru biveg branog druga koji daje ili onoga koji prima
uzdravanje.
Pravo na povrat isplaenog uzdravanja
lanak 301.
Brani drug koji je snosio trokove uzdravanja biveg branog druga i nakon prestanka obveza
uzdravanja, odnosno nakon njezina smanjenja, ima pravo na povrat vrijednosti danoga
uzdravanja i za vrijeme prije podnoenja tube kojom je traio da se utvrdi prestanak obveze
uzdravanja ili da se ta obveza smanji.
Sporazum o uzdravanju
lanak 302.
(1) Brani drugovi mogu sklopiti sporazum o uzdravanju u sluaju razvoda braka.
(2) Sporazumom iz stavka 1. ovoga lanka brani drugovi se mogu sporazumjeti o visini
uzdravanja, nainu ispunjavanja obveze te trajanju i prestanku obveze uzdravanja.
(3) Brani drugovi mogu sporazum o uzdravanju sklopiti u pisanom obliku i predloiti da sud
u izvanparninom postupku odobri sporazum kako bi stekao svojstvo ovrne isprave.
IV. UZDRAVANJE IZVANBRANOG DRUGA I RODITELJA IZVANBRANOG
DJETETA
Podnoenje zahtjeva za uzdravanje
lanak 303.
(1) Na uzdravanje izvanbranih drugova za vrijeme trajanja izvanbrane zajednice na
odgovarajui se nain primjenjuju odredbe ovoga Zakona o uzdravanju branih drugova.
(2) Ako je prestala izvanbrana zajednica ene i mukarca koja je ispunjavala pretpostavke iz
lanka 11. stavka 1. ovoga Zakona, izvanbrani drug koji ispunjava pretpostavke za
uzdravanje branog druga iz lanka 295. ovoga Zakona ima pravo na uzdravanje od drugog
izvanbranog druga.
(3) Tuba za uzdravanje ne moe se podnijeti nakon isteka roka od est mjeseci od dana
prestanka izvanbrane zajednice.
Nain, trajanje, prestanak i odbijanje zahtjeva za uzdravanje
lanak 304.

Odredbe o nainu, trajanju i prestanku uzdravanja branih drugova, kao i odbijanju zahtjeva
za uzdravanje branog druga zbog oite nepravde na odgovarajui nain se primjenjuju i na
uzdravanje izvanbranih drugova.
Uzdravanje roditelja izvanbranog djeteta
lanak 305.
(1) Roditelj izvanbranog djeteta duan je uzdravati drugog roditelja godinu dana od roenja
zajednikog djeteta ako se taj roditelj skrbi o djetetu, a nema dovoljno sredstava za ivot.
(2) Roditelj izvanbranog djeteta duan je isplatiti naknadu za uskraeno uzdravanje iz stavka
1. ovoga lanka i za vrijeme do podnoenja tube.
(3) Trabina roditelja izvanbranog djeteta iz stavka 2. ovoga lanka prema roditelju djeteta
koji je duan snositi uzdravanje zastarijeva za vrijeme od jedne godine od dana nastanka
obveze.
(4) Otac izvanbranog djeteta duan je uzdravati djetetovu majku za vrijeme trajanja trudnoe,
ako ona nema dovoljno sredstava za ivot. Na trabinu iz ovoga stavka na odgovarajui se
nain primjenjuju odredbe iz stavaka 2. i 3. ovoga lanka.
V. ODREIVANJE UZDRAVANJA
1. OPE ODREDBE
Odreivanje uzdravanja za budue vrijeme
lanak 306.
Uzdravanje se moe odrediti samo za vrijeme nakon podnoenja zahtjeva za uzdravanje,
osim ako je drukije odreeno ovim Zakonom.
Ope pravilo utvrivanja visine iznosa za uzdravanje
lanak 307.
(1) U sporu o uzdravanju sud e utvrditi ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdravanje.
(2) Pri procjenjivanju potreba uzdravane osobe sud e uzeti u obzir njezine prihode,
imovinsko stanje, sposobnost za rad, mogunost zaposlenja, zdravstveno stanje te druge
okolnosti o kojima ovisi odluka o uzdravanju.
(3) Pri procjenjivanju mogunosti osobe koja je duna uzdravati uzet e se u obzir njezino
imovinsko stanje, sva njezina primanja i stvarne mogunosti stjecanja poveane zarade, njezine
vlastite potrebe i druge zakonske obveze uzdravanja.
2. POSEBNA PRAVILA O ODREIVANJU UZDRAVANJA ZA DJECU
Nain ostvarivanja prava na uzdravanje
lanak 308.
(1) Dijete moe podnijeti zahtjev za uzdravanje u izvanparninom pojednostavnjenom
postupku za odreivanje uzdravanja sukladno odredbama lanaka 474. do 477. ovoga Zakona.
(2) U sluaju spora o potrebama djeteta ili mogunostima obveznika uzdravanja, kao i u
sluaju kad se postupak pokree protiv bake i djeda ili maehe ili ouha o uzdravanju odluuje
sud u parninom postupku u skladu s odredbama lanaka 423. do 432. ovoga Zakona.

(3) O uzdravanju djeteta odluuje se i u branom, maternitetskom odnosno paternitetskom

sporu sukladno lanku 413. ovoga Zakona te u sporu o roditeljskoj skrbi sukladno lanku 409.
stavku 1. ovoga Zakona.
Uzdravanje u novcu
lanak 309.
Uzdravanje za dijete uvijek se odreuje u novanom iznosu.
Izjednaivanje svakodnevne skrbi o maloljetnom djetetu i novanog uzdravanja
lanak 310.
(1) Roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi uzdravanja djeteta ispunjava kroz
svakodnevnu skrb o djetetu, a roditelj koji ne stanuje s djetetom obvezu uzdravanja djeteta
ispunjava zadovoljavanjem materijalnih potreba djeteta u obliku novanog uzdravanja.
(2) Svakodnevna skrb o djetetu smatra se jednakovrijednom zadovoljavanju materijalnih
potreba djeteta u obliku novanog uzdravanja.
(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga lanka, ako roditelji na temelju plana o zajednikoj
roditeljskoj skrbi provode podjednako vremena s djetetom i podjednako svakodnevno skrbe o
djetetu, novano uzdravanje za dijete moe se urediti sporazumno u skladu s obiteljskim
okolnostima.
Ukupne materijalne potrebe djeteta
lanak 311.
(1) Ukupne materijalne potrebe djeteta koje sud utvruje u parninom postupku odnose se na
trokove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja, obrazovanja, skrbi o djetetovu
zdravlju i druge sline trokove djeteta.
(2) Ukupne materijalne potrebe djeteta odreuju se prema ivotnom standardu roditelja koji
ima obvezu plaanja uzdravanja.
Poveane materijalne potrebe djeteta
lanak 312.
Dijete moe imati poveane materijalne potrebe ako mu je potrebna stalna pojaana skrb
povezana sa zdravstvenim stanjem djeteta, to se mora uzeti u obzir prigodom odreivanja
uzdravanja u parninom postupku.
Ukupne mogunosti roditelja obveznika uzdravanja
lanak 313.
(1) Ukupne mogunosti roditelja obveznika uzdravanja koje sud utvruje u parninom
postupku odnose se na prihode i imovinsko stanje roditelja koji ima obvezu plaati uzdravanje
u vrijeme kad se uzdravanje odreuje.
(2) Roditelj koji ima obvezu plaati uzdravanje za dijete duan je prikazati ukupne neto
prihode u koje ulaze sva stalna i privremena novana primanja.
(3) Ako procijeni da je to potrebno, sud moe od Ministarstva financija Porezne uprave,
Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva obrane, Sredinjeg registra osiguranika,
Financijske agencije i drugih fizikih i pravnih osoba zatraiti podatke kojima raspolau uz
odgovarajuu primjenu odredbi Ovrnog zakona.

(4) Kad sud utvruje mogunosti roditelja koji ima obvezu plaati uzdravanje, duan je osim
prihoda i imovinskih prilika iz stavka 2. ovoga lanka uzeti u obzir i sve druge mogunosti
stjecanja zarade u skladu s dobi, obrazovanjem i radnom sposobnosti roditelja.
(5) Novane obveze roditelja obveznika uzdravanja uzimaju se u obzir samo u iznimnim
sluajevima ako traju dulje vrijeme i ako su nune za zadovoljenje osnovnih ivotnih potreba.
Minimalni novani iznosi za uzdravanje te tablice o prosjenim potrebama djeteta
lanak 314.
(1) Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi odlukom e jednom godinje, a najkasnije do
1. travnja tekue godine odrediti minimalne novane iznose koji predstavljaju minimum iznosa
ukupnih materijalnih potreba za mjeseno uzdravanje maloljetnog djeteta u Republici
Hrvatskoj, koje je duan platiti roditelj koji ne stanuje s djetetom.
(2) Minimalni iznos odreuje se u postotku od prosjene mjesene isplaene neto plae po
zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu, i to:
1. za dijete do 6 godina, 17% prosjene plae
2. za dijete od 7 do 12 godina, 20% prosjene plae i
3. za dijete od 13 do 18 godina, 22% prosjene plae.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka, potrebe maloljetnog djeteta za uzdravanje mogu se
utvrditi u iznosu niem od zakonskog minimuma, ali ne manje od jedne polovice zakonskog
minimuma:
1. ako je obveznik uzdravanja duan uzdravati dvoje ili vie djece ili
2. ako dijete vlastitim prihodima pridonosi svojem uzdravanja.
(4) Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi odredit e odlukom jednom godinje, a
najkasnije do 1. travnja tekue godine tablice o prosjenim potrebama maloljetnog djeteta u
skladu s dobi djeteta, prihodima roditelja obveznika uzdravanja prema platnim razredima i
prosjenim trokovima ivota u Republici Hrvatskoj.
Odreivanje uzdravanja u posebnim okolnostima
lanak 315.
(1) Ako roditelj koji ne stanuje s djetetom ima prihode koji premauju prihod iz najviega
platnog razreda prema tablicama za uzdravanje koje se donose na temelju lanka 314. stavka
4. ovoga Zakona, sud moe u parninom postupku odrediti uzdravanje u iznosu viem od
najvieg iznosa predvienog tablicama zbog posebno opravdanih okolnosti, vodei rauna da
uzdravanje djeteta ne smije poveati ivotni standard drugog roditelja.
(2) Ako su roditelji razvedeni i dalje ive zajedno s djetetom, roditelji se mogu sporazumjeti
ili sud moe u parninom postupku, s obzirom na okolnosti sluaja, donijeti odluku prema kojoj
se roditelji zajedniki svakodnevno skrbe o djetetu, a materijalne potrebe djeteta zadovoljavaju
u skladu s prihodima svakoga od njih.
Uzdravanje djeteta koje ne stanuje s roditeljima, odnosno punoljetnog djeteta
lanak 316.
(1) Oba su roditelja, svaki prema svojim mogunostima, duna plaati uzdravanje za dijete
ako dijete ne stanuje s njima i ako se ni jedno od njih svakodnevno ne skrbi o djetetu.
(2) Oba su roditelja, svaki prema svojim mogunostima, duni plaati uzdravanje za
punoljetno dijete iz lanka 290. ovoga Zakona, s tim to se roditelju s kojim dijete stanuje u
iznos uzdravanja uraunavaju trokovi stanovanja.

Odluka o uzdravanju
lanak 317.
(1) Odluku o uzdravanju sud u parninom postupku donosi nakon to je utvrdio ukupne
materijalne potrebe djeteta i ukupne imovinske mogunosti roditelja.
(2) Sud e pravomonu odluku i sudsku nagodbu o uzdravanju djeteta dostaviti centru za
socijalnu skrb prebivalita, odnosno boravita djeteta.
3. OVLASTI I DUNOSTI CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB
Oevidnik obveznika uzdravanja maloljetne djece
lanak 318.
(1) Centar za socijalnu skrb duan je voditi oevidnik svih odluka i sudskih nagodbi o
uzdravanju maloljetnog djeteta.
(2) Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi pravilnikom e propisati nain voenja
oevidnika sudskih odluka i sudskih nagodbi o uzdravanju maloljetnog djeteta.
Obavijest i upozorenje centra za socijalnu skrb
lanak 319.
(1) Kad centar za socijalnu skrb primi pravomonu sudsku odluku i sudsku nagodbu o
uzdravanju djeteta, duan je roditelja s kojim dijete stanuje te roditelja koji je duan plaati
uzdravanje, odnosno drugu osobu iz lanka 288. ovoga Zakona koja je duna plaati
uzdravanja na temelju sudske odluke, odnosno sudske nagodbe obavijestiti u pisanom obliku
o pravima i dunostima.
(2) U obavijesti iz stavka 1. ovoga lanka centar za socijalnu skrb e roditelja s kojim dijete
stanuje:
1. upozoriti da je duan obavijestiti centar za socijalnu skrb ako obveznik plaanja uzdravanja
ne ispunjava svoju obvezu redovito i u cijelosti i
2. informirati o uvjetima prema kojima dijete ima pravo na privremeno uzdravanje sukladno
posebnom propisu kojim se ureuje privremeno uzdravanje.
(3) U obavijesti iz stavka 2. ovoga lanka centar za socijalnu skrb e roditelja koji je duan
plaati uzdravanje, odnosno drugu osobu iz lanka 288. ovoga Zakona koja je duna plaati
uzdravanja na temelju sudske odluke, odnosno sudske nagodbe upozoriti:
1. da e podnijeti kaznenu prijavu protiv obveznika plaanja uzdravanja koji ne ispunjava
svoju obvezu uzdravanja u roku od petnaest dana od dana saznanja da se obveza uzdravanja
ne ispunjava redovito i u cijelosti i
2. na pravo Republike Hrvatske da trai povrat iznosa privremenog uzdravanja koji su
isplaeni sukladno posebnomu propisu kojim se ureuje privremeno uzdravanje.
SEDMI DIO
OBVEZNO SAVJETOVANJE I OBITELJSKA MEDIJACIJA
Opa odredba
lanak 320.
(1) Obvezno savjetovanje je postupak koji se provodi u sluajevima propisanim ovim
Zakonom.

(2) Obiteljska medijacija je postupak u kojemu lanovi obitelji sudjeluju dobrovoljno.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka, obvezan je prvi sastanak obiteljske medijacije prije
pokretanja postupka radi razvoda braka.
I. OBVEZNO SAVJETOVANJE
1. OPE ODREDBE
Svrha i provedba obveznog savjetovanja
lanak 321.
(1) Obvezno savjetovanje je oblik pomoi lanovima obitelji da donesu sporazumne odluke o
obiteljskim odnosima vodei posebnu brigu o zatiti obiteljskih odnosa u kojima sudjeluje
dijete te o pravnim posljedicama nepostizanja sporazuma i pokretanju sudskih postupaka u
kojima se odluuje o osobnim pravima djeteta.
(2) Obvezno savjetovanje provodi struni tim centra za socijalnu skrb nadlenog prema mjestu
djetetova prebivalita, odnosno boravita, ili prema mjestu zadnjeg zajednikog prebivalita,
odnosno boravita branih ili izvanbranih drugova.
(3) Obvezno savjetovanje ne provodi se prije pokretanja postupka ovrhe i osiguranja sukladno
ovom Zakonu.
(4) U obveznom savjetovanju sudjeluju lanovi obitelji osobno i bez punomonika.
Vrste obveznog savjetovanja
lanak 322.
(1) Obvezno savjetovanje prema odredbama ovoga Zakona provodi se:
1. prije pokretanja postupka radi razvoda braka u kojem postoji zajedniko maloljetno dijete i
2. prije pokretanja ostalih sudskih postupaka o ostvarivanju roditeljske skrbi i osobnih odnosa
s djetetom.
(2) Na obvezno savjetovanje prije pokretanja postupka radi ureenja ostvarivanja roditeljske
skrbi i osobnih odnosa s djetetom u sluaju prestanka ivotne zajednice njegovih roditelja
primjenjuju se na odgovarajui nain odredbe ovoga Zakona o obveznom savjetovanju prije
pokretanja postupka radi razvoda braka u kojem postoji zajedniko maloljetno dijete.
Pokretanje obveznog savjetovanja
lanak 323.
(1) Obvezno savjetovanje pokree se na zahtjev stranke koji se podnosi centru za socijalnu skrb
u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik.
(2) Centar za socijalnu skrb je duan nakon primitka zahtjeva za provoenje obveznog
savjetovanja zakazati sastanak i pozvati stranke.
(3) Iznimno, ako centar za socijalnu skrb procijeni da u okolnostima konkretnoga sluaja
zajedniki sastanak ne bi bio svrhovit ili ako to jedna ili obje stranke iz opravdanih razloga
zahtijevaju, zakazat e se i provesti odvojeni razgovori sa strankama.
Izvjee centra za socijalnu skrb
lanak 324.
(1) Po okonanju obveznog savjetovanja centar za socijalnu skrb duan je sastaviti izvjee u
kojem se navodi:

1. tko je sudjelovao u postupku

2. spremnost svake stranke na sporazumno rjeavanje spora
3. spremnost svake stranke na sudjelovanje u obiteljskoj medijaciji
4. tko namjerava pokrenuti sudski postupak
5. ako se provodi obvezno savjetovanje prije pokretanja postupka radi razvoda braka, jesu li
brani drugovi upoznati s pravnim posljedicama nepostizanja sporazuma, odnosno plana o
zajednikoj roditeljskoj skrbi sukladno lanku 327. ovoga Zakona i
6. tvrdnje o obiteljskom nasilju, ako se navode, te ocjena o mogunosti ravnopravnog
sudjelovanja stranaka u postupku obiteljske medijacije.
(2) Izvjee o obveznom savjetovanju dostavlja se strankama prema pravilima o osobnoj
dostavi najkasnije u roku od ezdeset dana od dana primitka zahtjeva za provoenje obveznog
savjetovanja prije pokretanja postupka radi razvoda braka, a najkasnije trideset dana od dana
primitka zahtjeva za provoenje obveznog savjetovanja prije pokretanja ostalih sudskih
postupaka o ostvarivanju roditeljske skrbi i osobnih odnosa s djetetom sukladno ovom Zakonu.
(3) Izvjee o obveznom savjetovanju vrijedi est mjeseci od dana kad je okonano obvezno
savjetovanje.
(4) Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi pravilnikom e propisati obvezni sadraj
izvjea o obveznom savjetovanju, nain provoenja obveznog savjetovanja, kao i dunosti
lanova strunog tima u provoenju obveznog savjetovanja.
(5) Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi propisat e pravilnikom nain voenja
oevidnika i dokumentacije u vezi s poslovima centra za socijalnu skrb u podruju braka i
odnosa u braku.
2. OBVEZNO SAVJETOVANJE PRIJE RAZVODA BRAKA
Sadraj obveznog savjetovanja prije razvoda braka
lanak 325.
(1) Sadraj obveznog savjetovanja prije razvoda braka je:
1. upoznavanje branih drugova o mogunosti branog savjetovanja
2. upoznavanje branih drugova o pravnim i psihosocijalnim posljedicama razvoda braka u
odnosu na njih i djecu
3. upuivanje branih drugova da su duni voditi rauna o djetetovoj dobrobiti prigodom
ureenja spornih obiteljskih odnosa
4. upoznavanje branih drugova sa sadrajem plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi i pruanje
pomoi ako to zahtijevaju
5. upoznavanje s prednostima obiteljske medijacije i informiranje branih drugova o dostupnim
obiteljskim medijatorima
6. informiranje branih drugova koji se namjeravaju razvesti o obvezi odaziva prvom sastanku
obiteljske medijacije ako nisu postigli sporazum, odnosno plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi
i
7. upoznavanje branih drugova s postupkom radi razvoda braka pokrenutog tubom jednog
od branih drugova sukladno lanku 327. ovoga Zakona.
(2) U sluajevima iz lanaka 326. i 328. ovoga Zakona, uzimajui u obzir okolnosti sluaja, na
sadraj obveznog savjetovanja ne primjenjuju se odredbe stavka 1. toaka 1., 4., 5. i 6. ovoga
lanka.
(3) U postupku obveznog savjetovanja moe se djetetu omoguiti izraavanje miljenja uz
pristanak njegovih roditelja.
Neprovoenje obveznog savjetovanja prije razvoda braka

lanak 326.
Obvezno savjetovanje prije razvoda braka ne provodi se u odnosu na branog druga ili oba
brana druga:
1. liena poslovne sposobnosti, ako nisu u stanju shvatiti znaenje i posljedice postupka niti uz
strunu pomo
2. nesposobna za rasuivanje ili
3. koji su nepoznatog prebivalita i boravita.
Posljedice nepostizanja sporazuma o planu o zajednikoj roditeljskoj skrbi
lanak 327.
(1) Ako se roditelji nisu sporazumjeli o planu o zajednikoj roditeljskoj skrbi, centar za
socijalnu skrb e ih savjetovati da pokuaju postii sporazum u postupku obiteljske medijacije,
osim u sluajevima iz lanka 332. ovoga Zakona.
(2) Ako se roditelji koji se namjeravaju razvesti nisu sporazumjeli o planu o zajednikoj
roditeljskoj skrbi, centar za socijalnu skrb e ih upozoriti da e sud u postupku radi razvoda
braka pokrenutog tubom jednog od branih drugova po slubenoj dunosti:
1. donijeti odluku s kojim e roditeljem dijete stanovati, o roditeljskoj skrbi, o ostvarivanju
osobnih odnosa s drugim roditeljem i o uzdravanju djeteta
2. omoguiti djetetu izraavanje miljenja sukladno lanku 360. ovoga Zakona i
3. djetetu imenovati posebnog skrbnika sukladno lanku 240. stavku 1. toki 2. ovoga Zakona.
(3) Roditelje e centar za socijalnu skrb upozoriti da sud u postupku radi razvoda braka moe
odrediti da trokove posebnoga djetetova skrbnika plaaju roditelji sukladno lanku 366.
stavku 2. ovoga Zakona.
Posebna odredba o zatiti djeteta i obiteljskom nasilju
lanak 328.
Ako struni radnici koji provode obvezno savjetovanje posumnjaju da su u obitelji ugroena
prava i dobrobit djeteta ili posumnjaju na obiteljsko nasilje, centar za socijalnu skrb nakon
provedenog obveznog savjetovanja provodi i druge postupke procjene te po slubenoj
dunosti:
1. odreuje odgovarajuu mjeru za zatitu djeteta iz nadlenosti centra za socijalnu skrb ili
predlae sudu donoenje druge mjere za zatitu djeteta iz nadlenosti suda i
2. urno pokree odgovarajui postupak sukladno posebnom propisu kojim se ureuje zatita
od obiteljskog nasilja.
3. OBVEZNO SAVJETOVANJE PRIJE POKRETANJA OSTALIH SUDSKIH
POSTUPAKA O OSTVARIVANJU RODITELJSKE SKRBI I OSOBNIH ODNOSA S
DJETETOM
Pokretanje postupka obveznog savjetovanja
lanak 329.
(1) Roditelji i drugi lanovi obitelji duni su pokrenuti i sudjelovati u obveznom savjetovanju
prije pokretanja sudskih postupaka u kojima se odluuje o:
1. medicinskim postupcima na djetetu sukladno lanku 88. stavku 3. ovoga Zakona
2. obrazovanju djeteta sukladno lanka 94. stavku 6. ovoga Zakona

3. odobravanju plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi sukladno lanku 106. ovoga Zakona ili
sporazuma o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom sukladno lanku 122. ovoga Zakona, osim
ako se radi o izmjeni plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi ili sporazuma o ostvarivanju osobnih
odnosa sukladno lanku 469. stavku 2. ovoga Zakona
4. ostvarivanju roditeljske skrbi sukladno lanku 105. ovoga Zakona
5. zastupanju djeteta u vezi s njegovim bitnim osobnim pravima sukladno lanku 100. stavku
1. i lanku 108. stavku 3. ovoga Zakona
6. sporu izmeu maloljetnog roditelja ili roditelja lienog poslovne sposobnosti i djetetovog
skrbnika, odnosno drugog roditelja u vezi s djetetovim bitnim osobnim pravima sukladno
lanku 100. stavku 1. i lanku 108. stavku 3. ovoga Zakona dok traje mirovanje roditeljske
skrbi iz lanka 114. ovoga Zakona
7. ostvarivanju prava na informacije o bitnim okolnostima vezanim uz osobna prava djeteta
sukladno lanku 111. i lanku 112. stavku 4. ovoga Zakona i
8. ostvarivanju, ograniavanju ili zabrani ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom sukladno
lancima 119., 120. i 123. ovoga Zakona.
(2) U postupku obveznog savjetovanja djetetu se moe, uz pristanak njegovih roditelja,
omoguiti izraavanje miljenja.
(3) Osobe iz stavka 1. ovoga lanka moraju pokrenuti i sudjelovati u postupku obveznog
savjetovanja prije pokretanja sudskog postupka radi izmjene sudske odluke ili sporazuma o
ostvarivanju roditeljske skrbi ili osobnih odnosa s djetetom samo ako nisu postigle sporazum
o pitanju u vezi s kojim namjeravaju pokrenuti sudski postupak.
(4) Obvezno savjetovanje ne provodi se u odnosu na osobe iz stavka 1. ovoga lanka:
1. koje su liene poslovne sposobnosti, a nisu u stanju shvatiti znaenje i posljedice postupka
niti uz strunu pomo
2. koje su nesposobne za rasuivanje ili
3. koje su nepoznatog prebivalita i boravita.
Posebni ciljevi obveznog savjetovanja prije sudskog postupka pokretanja ostalih sudskih
postupaka o ostvarivanju roditeljske skrbi i osobnih odnosa s djetetom
lanak 330.
Posebni ciljevi obveznog savjetovanja prije pokretanja sudskih postupaka o ostvarivanju
roditeljske skrbi i osobnih odnosa s djetetom su:
1. upoznati sudionike savjetovanja na to da su duni voditi rauna o djetetovoj dobrobiti
prigodom ureenja spornih obiteljskih odnosa
2. upoznati sudionike o negativnim uincima sukoba u obitelji u odnosu na dijete i prednostima
sporazumnog ureenja obiteljskih odnosa te dunosti lanova obitelji da razgovaraju s djetetom
i uzmu u obzir njegovo miljenje i
3. upoznati sudionike o mogunosti rjeavanja spora u obiteljskoj medijaciji.
II. OBITELJSKA MEDIJACIJA
Temeljni pojmovi
lanak 331.
(1) Obiteljska medijacija je postupak u kojem stranke nastoje sporazumno rijeiti spor iz
obiteljskih odnosa uz pomo jednog ili vie obiteljskih medijatora.
(2) Obiteljski medijator je nepristrana i posebno educirana osoba koja je upisana u registar
obiteljskih medijatora.

(3) Glavna svrha postupka obiteljske medijacije je postizanje plana o zajednikoj roditeljskoj
skrbi i drugih sporazuma u vezi s djetetom. Uz ostvarenje te svrhe, u postupku obiteljske
medijacije stranke se mogu sporazumjeti i o svim drugim spornim pitanjima imovinske i
neimovinske naravi.
Neprovoenje obiteljske medijacije
lanak 332.
(1) Obiteljska medijacija se ne provodi:
1. u sluajevima kada prema procjeni strunog tima centra za socijalnu skrb ili obiteljskog
medijatora zbog obiteljskog nasilja nije mogue ravnopravno sudjelovanje branih drugova u
postupku medijacije
2. ako su jedan ili oba brana druga lieni poslovne sposobnosti, a nisu u stanju shvatiti
znaenje i pravne posljedice postupka ni uz strunu pomo
3. ako su jedan ili oba brana druga nesposobni za rasuivanje i
4. ako brani drug ima nepoznato prebivalite i boravite.
(2) Odredba stavka 1. ovoga lanka na odgovarajui nain primjenjuje se i na ostale lanove
obitelji koji sudjeluju u postupku medijacije.
Primjena drugog propisa
lanak 333.
U postupcima obiteljske medijacije primjenjuju se na odgovarajui nain odredbe zakona
kojim se ureuje mirenje, osim ako je ovim Zakonom drukije odreeno.
Provedba obiteljske medijacije
lanak 334.
(1) Obiteljska medijacija se moe provoditi neovisno o sudskom postupku prije pokretanja
sudskog postupka, za vrijeme njegova trajanja ili nakon dovretka sudskog postupka.
(2) Obiteljska medijacija ne provodi se prije pokretanja postupka ovrhe i osiguranja sukladno
ovom Zakonu.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka, sud moe tijekom postupka ovrhe radi ostvarivanja
osobnih odnosa s djetetom predloiti strankama da pristupe obiteljskoj medijaciji sukladno
lanku 522. stavku 2. ovoga Zakona.
Naelo povjerljivosti u obiteljskoj medijaciji
lanak 335.
(1) Obiteljski medijator i druge osobe ukljuene u postupak obiteljske medijacije dune su
uvati povjerljive informacije i podatke za koje su saznale tijekom postupka obiteljske
medijacije u odnosu na tree osobe, osim:
1. ako je priopenje informacija nuno za provedbu ili ovrhu sporazuma ili
2. ako je priopenje informacija nuno radi zatite djeteta ija je dobrobit ugroena ili radi
uklanjanja opasnosti od teke psihike ili fizike povrede integriteta osobe.
(2) Obiteljski medijator je duan stranke uputiti u opseg naela povjerljivosti.
Sporazum postignut u obiteljskoj medijaciji
lanak 336.

(1) Obiteljski medijator je duan voditi rauna da stranke prigodom postizanja plana o
zajednikoj roditeljskoj skrbi ili drugoga sporazuma razumiju injenino stanje i sadraj
sporazuma te ih uputiti na mogunost provjere sporazuma od strane drugog strunjaka.
(2) Plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi ili drugi sporazumi postignuti u postupku obiteljske
medijacije moraju biti u pisanom obliku i potpisani od svih stranaka.
(3) Plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi ili drugi sporazum postignut u postupku obiteljske
medijacije stjee svojstvo ovrne isprave ako ga sud na prijedlog stranaka u izvanparninom
postupku odobri.
Okonanje postupka u sluaju nepostizanja sporazuma
lanak 337.
(1) Ako se stranke ne sporazume o planu o zajednikoj roditeljskoj skrbi, odnosno o drugom
spornom obiteljskom odnosu, obiteljski medijator e u izvjeu o obustavi postupka obiteljske
medijacije navesti jesu li obje stranke aktivno sudjelovale.
(2) Izvjee o obustavi obiteljske medijacije uruuje se sudionicima.
(3) Obiteljski medijator e sudu koji je zastao s postupkom radi provoenja obiteljske
medijacije dostaviti izvjee o obustavi obiteljske medijacije.
Obiteljska medijacija za vrijeme trajanja sudskog postupka
lanak 338.
(1) U sluaju da stranke tijekom sudskog postupka sporazumno predloe rjeavanje spora u
postupku obiteljske medijacije, sud moe zastati s postupkom, u kojem sluaju e odrediti rok
od tri mjeseca u kojem stranke mogu pokuati rijeiti spor u postupku obiteljske medijacije.
(2) U sluaju da tijekom sudskog postupka sud procijeni da ima izgleda za sporazumno
rjeavanje spornih obiteljskih odnosa, on moe predloiti strankama postupak obiteljske
medijacije. Ako stranke pristanu na postupak obiteljske medijacije, sud e zastati s postupkom
te odrediti rok od tri mjeseca u kojem stranke mogu pokuati spor rijeiti u postupku obiteljske
medijacije.
(3) Ako stranke u roku od tri mjeseca koji je sud odredio za provoenje obiteljske medijacije
nisu uspjele spor rijeiti u postupku obiteljske medijacije ili ako stranke predloe nastavak
sudskog postupka prije isteka toga roka, sud e nastaviti s postupkom.
(4) Prije odluivanja o zastoju postupka sud je duan procijeniti je li zastoj prikladan s obzirom
na potrebu urnog postupanja u predmetima u kojima se odluuje o pravima i interesima
djeteta.
Sudjelovanje i zatita djeteta u obiteljskoj medijaciji
lanak 339.
(1) Obiteljski medijator u postupku obiteljske medijacije duan je informirati sudionike da
vode rauna o dobrobiti djeteta.
(2) Obiteljski medijator moe u postupku obiteljske medijacije omoguiti djetetu izraavanje
miljenja uz pristanak njegovih roditelja.
Izuzee obiteljskog medijatora iz sudskih postupaka
lanak 340.
Obiteljski medijator koji je provodio postupak obiteljske medijacije ne smije sudjelovati u
pisanju strunog miljenja, obiteljske procjene niti smije na drugi nain sudjelovati u sudskom

postupku u kojemu se odluuje o sporu meu strankama koje su sudjelovale u obiteljskoj

medijaciji, osim u sluajevima iz lanka 335. stavka 1. ovoga Zakona.
Registar obiteljskih medijatora
lanak 341.
(1) Registar obiteljskih medijatora vodi ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi.
(2) Registar iz stavka 1. ovoga lanka je javan.
(3) Upis u registar iz stavka 1. ovoga lanka provodi se na temelju rjeenja ministarstva
nadlenog za poslove socijalne skrbi o ispunjavanju uvjeta strune osposobljenosti obiteljskih
medijatora.
(4) Protiv rjeenja iz stavka 3. ovoga lanka nije doputena alba, ali se moe pokrenuti upravni
spor.
(5) Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi pravilnikom e propisati sadraj i nain
voenja registra obiteljskih medijatora te uvjete strune osposobljenosti obiteljskih medijatora.
Edukacija i kontinuirano usavravanje obiteljskih medijatora
lanak 342.
(1) Obiteljski medijator duan se educirati o teorijskim i praktinim aspektima obiteljske
medijacije, to obuhvaa:
1. poznavanje naela medijacije i njezina tijeka
2. tehnike pregovaranja i komunikacije
3. poznavanje dinamike obiteljskih odnosa i faza razvoja djeteta
4. poznavanje ovoga Zakona, a posebice prava djeteta i
5. praktine vjebe, simulaciju i superviziju postupka.
(2) Obiteljski medijator duan je kontinuirano se usavravati u skladu s pravilnikom iz lanka
341. stavka 5. ovoga Zakona.
Trokovi obiteljske medijacije izvan sustava socijalne skrbi
lanak 343.
(1) Ako se obiteljska medijacija provodi od strane obiteljskih medijatora zaposlenih u sustavu
socijalne skrbi, stranke ne plaaju naknade za rad obiteljskih medijatora.
(2) Ako obiteljsku medijaciju provode obiteljski medijatori izvan sustava socijalne skrbi,
trokove njihova sudjelovanja snose stranke.
Prostorni uvjeti i nain provoenja obiteljske medijacije u sustavu socijalne skrbi
lanak 344.
Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi pravilnikom e propisati prostorne uvjete i nain
provoenja obiteljske medijacije u sustavu socijalne skrbi.
OSMI DIO
POSTUPAK PRED SUDOM
I. OPE ODREDBE
Podruje primjene

lanak 345.
(1) Odredbama ovoga dijela Zakona odreuju se pravila prema kojima sudovi postupaju kad u
parninim postupcima, izvanparninim postupcima i postupcima ovrhe i osiguranja odluuju o
obiteljskim i statusnim stvarima koje se ureuju ovim Zakonom.
(2) Obiteljske stvari su brane stvari, stvari u kojima se utvruje ili osporava majinstvo ili
oinstvo, stvari u kojima se odluuje o roditeljskoj skrbi, mjere za zatitu prava i dobrobiti
djeteta, uzdravanje i druge obiteljske stvari.
(3) Statusne stvari su brane stvari, stvari u kojima se utvruje ili osporava majinstvo ili
oinstvo te stvari lienja i vraanja poslovne sposobnosti.
Supsidijarna primjena drugih propisa
lanak 346.
U postupcima iz ovoga dijela Zakona primjenjivat e se na odgovarajui nain odredbe zakona
kojim se ureuje parnini postupak i zakona kojim se ureuje prisilno ostvarenje trabina, ako
ovim Zakonom nije drukije odreeno.
1. NAELA POSTUPKA
Naelo urnosti
lanak 347.
(1) Postupci u kojima se odluuje o osobnim pravima djeteta su urni.
(2) U postupcima iz stavka 1. ovoga lanka prvo roite mora se odrati u roku od petnaest
dana od dana pokretanja postupka, osim ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.
(3) Ako se odluka u postupku iz stavka 1. ovoga lanka donosi bez odravanja roita, mora se
donijeti i otpremiti u roku od petnaest dana od dana pokretanja postupka, osim ako ovim
Zakonom nije drukije odreeno.
(4) Odluka u postupcima o privremenim mjerama i ovrsi radi ostvarivanja roditeljske skrbi i
osobnih odnosa s djetetom, kao i radi predaje djeteta mora se donijeti i otpremiti u roku od
trideset dana od dana pokretanja postupka.
(5) Prekoraenje roka u postupcima iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga lanka doputeno je samo zbog
bitnih razloga. O prekoraenju roka iz stavka 4. ovoga lanka sudac je duan izvijestiti
predsjednika suda.
(6) U postupcima iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga lanka drugostupanjski sud mora donijeti i
otpremiti odluku u roku od trideset dana od dana primitka albe, osim ako ovim Zakonom nije
drukije odreeno.
Naelo socijalnosti
lanak 348.
(1) Sud je duan tijekom postupka osobito paziti da se zatite prava i interesi djece, osoba s
invaliditetom, odnosno osoba koje se iz drugih razloga nisu sposobne same brinuti o sebi i o
svojim pravima i interesima.
(2) Ako sud tijekom postupka posumnja da stranka nije sposobna sama se brinuti o svojim
pravima i interesima i da bi je zbog toga trebalo liiti poslovne sposobnosti i imenovati joj
skrbnika, izvijestit e o tome centar za socijalnu skrb radi pokretanja postupka.
(3) Sud e prekinuti postupak dok se ne provede postupak lienja poslovne sposobnosti i
imenuje skrbnik, odnosno dok ga centar za socijalnu skrb ne obavijesti o obustavi tog postupka.

Za vrijeme prekida postupka mogu se poduzimati samo radnje za koje postoji opasnost od
odgode, osobito one radnje kojima treba zatititi ili osigurati prava stranke koja nije sposobna
sama se brinuti o svojim pravima i interesima.
(4) Ako je stranci iz stavka 2. ovoga lanka imenovan poseban skrbnik sukladno odredbama
ovoga Zakona, nee se prekinuti postupak sukladno stavku 3. ovoga lanka, a ako poseban
skrbnik bude naknadno imenovan, nastavit e postupak koji je bio prekinut sukladno stavku 3.
ovoga lanka.
Naelo dispozicije i oficijelnosti
lanak 349.
(1) U statusnim stvarima, stvarima u kojima se odluuje o roditeljskoj skrbi, osobnim odnosima
i mjerama za zatitu prava i dobrobiti djeteta, stranke se u postupku pred sudom ne mogu odrei
svojega zahtjeva, priznati zahtjev protivne stranke niti se nagoditi.
(2) U postupcima iz stavka 1. ovoga lanka sud ne moe donijeti presudu na temelju priznanja,
presudu na temelju odricanja, presudu zbog ogluhe niti presudu zbog izostanka.
(3) U stvarima uzdravanja djeteta stranke se u postupku pred sudom mogu odrei svojeg
zahtjeva, priznati zahtjev protivne stranke te sklopiti sudsku nagodbu.
(4) U postupku iz stavka 3. ovoga lanka sud moe donijeti presudu na temelju priznanja te
presudu na temelju odricanja.
Istrano naelo
lanak 350.
U postupcima iz lanka 349. ovoga Zakona sud je ovlaten utvrivati i injenice koje stranke
nisu iznijele, a moe odluiti da se dokazuju i injenice koje su stranke priznale u postupku.
Naelo iskljuenja javnosti
lanak 351.
U postupku u kojem se odluuje o statusnim stvarima, stvarima o roditeljskoj skrbi, osobnim
odnosima i mjerama za zatitu prava i dobrobiti djeteta te uzdravanju djeteta javnost je
iskljuena.
2. SUCI
Odluivanje u prvom stupnju
lanak 352.
U postupcima iz lanka 345. ovoga Zakona odluuju suci prvostupanjskog suda koji su
godinjim rasporedom poslova odreeni za odluivanje u obiteljskim i drugim stvarima koje
se propisuju ovim Zakonom.
3. SURADNJA SUDA I CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB
Uloge centra za socijalnu skrb
lanak 353.
U postupcima koji se propisuju ovim dijelom Zakona centar za socijalnu skrb se moe pojaviti
kao:

1. stranka
2. zastupnik djeteta kad u ime i za raun djeteta pokree postupak i
3. pomono tijelo suda.
Centar za socijalnu skrb kao stranka
lanak 354.
(1) Kad centar za socijalnu skrb pokrene postupak pred sudom i kad se na temelju ovoga
Zakona treba ukljuiti u postupak pred sudom, on u postupku ima poloaj stranke.
(2) Postupci iz stavka 1. ovoga lanka su:
1. postupci radi utvrivanja postojanja ili nepostojanja braka i radi ponitaja braka
2. postupci radi utvrivanja majinstva, odnosno oinstva
3. postupci radi davanja doputenja za sklapanje braka
4. postupci radi mirovanja ostvarivanja roditeljske skrbi zbog stvarnih razloga
5. postupci radi povjeravanja ostvarivanja roditeljske skrbi nad djetetom zbog smrti roditelja
koji je samostalno ostvarivao roditeljsku skrb
6. postupci radi ogranienja ili zabrane ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s roditeljem, kao i
o nadzoru nad njihovim ostvarivanjem
7. postupci radi odreivanja mjera za zatitu prava i dobrobiti djeteta
8. postupci radi donoenja rjeenja koje zamjenjuje pristanak roditelja za posvojenje
9. postupci radi lienja i vraanja poslovne sposobnosti i
10. postupci radi predaje djeteta.
(3) U postupku u kojem centar za socijalnu skrb ima poloaj stranke ovlaten je iznositi
injenice koje druge stranke nisu navele, predlagati dokaze i podnositi pravne lijekove.
Centar za socijalnu skrb kao zastupnik djeteta
lanak 355.
Kad centar za socijalnu skrb u ime i za raun djeteta pokrene postupak radi utvrivanja oinstva
i radi uzdravanja djeteta, ima poloaj zakonskoga zastupnika djeteta u tom postupku.
Centar za socijalnu skrb kao pomono tijelo suda
lanak 356.
Centar za socijalnu skrb ima ulogu pomonoga tijela suda:
1. kad po nalogu suda dostavlja nalaz i miljenje
2. kad po nalogu suda utvruje i dostavlja podatke o obiteljskim, imovinskim i socijalnim
prilikama stranaka i
3. kad pomae sudu u postupcima odreivanja privremenih mjera i ovrhe radi predaje djeteta i
ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom.
Nalaz i miljenje centra za socijalnu skrb
lanak 357.
(1) Centar za socijalnu skrb duan je dostaviti strunu procjenu, odnosno nalaz i miljenje
zajedno s prijedlogom kojim pokree postupak.
(2) U sluaju kad centar za socijalnu skrb ne pokrene postupak, duan je dostaviti strunu
procjenu, odnosno nalaz i miljenje u roku koji odredi sud, osim ako ovim Zakonom nije
drukije odreeno.

4. SUDJELOVANJE DJETETA, RODITELJA I DRUGIH OSOBA U POSTUPKU

Poloaj djeteta u postupku
lanak 358.
Dijete je stranka u svim postupcima pred sudom u kojima se odluuje o njegovim pravima i
interesima.
Postupovna sposobnost djeteta
lanak 359.
(1) U stvarima u kojima se odluuje o osobnim pravima i interesima djeteta sud e na zahtjev
djeteta rjeenjem dopustiti djetetu koje je navrilo etrnaest godina da iznosi injenice, predlae
dokaze, podnosi pravne lijekove i poduzima druge radnje u tom postupku ako je sposobno
shvatiti znaenje i pravne posljedice tih radnji.
(2) Prije donoenja rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka sud je duan zatraiti miljenje centra za
socijalnu skrb.
(3) Protiv rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka kojim se djetetu priznaje postupovna sposobnost
za poduzimanje pojedinih ili svih radnji u postupku nije doputena posebna alba.
(4) Uz dijete iz stavka 1. ovoga lanka, zakonski zastupnik djeteta ovlaten je poduzimati
radnje u postupku.
(5) Ako su radnje djeteta iz stavka 1. ovoga lanka i zakonskog zastupnika djeteta meusobno
u suprotnosti sud e, uzimajui u obzir sve okolnosti, osobito dobrobit djeteta, procijeniti hoe
li uzeti u obzir radnju djeteta ili zakonskoga zastupnika djeteta.
Izraavanje miljenja djeteta
lanak 360.
(1) U postupcima u kojima se odluuje o osobnim i imovinskim pravima i interesima djeteta
sud e omoguiti djetetu da izrazi svoje miljenje, osim ako se dijete tome protivi.
(2) Sud e omoguiti djetetu da izrazi miljenje na prikladnom mjestu i u nazonosti strune
osobe, ako procijeni da je to s obzirom na okolnosti sluaja potrebno.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka, djetetu mlaem od etrnaest godina sud e omoguiti
da izrazi miljenje putem posebnog skrbnika ili druge strune osobe.
(4) Sud koji vodi postupak nije duan utvrivati miljenje djeteta kad za to postoje posebno
opravdani razlozi koji se u odluci moraju obrazloiti.
(5) Dijete iz stavka 1. ovoga lanka mora biti obavijeteno o predmetu, tijeku i moguem
ishodu postupka na nain koji je prikladan njegovoj dobi i zrelosti te ako to ne predstavlja
opasnost za razvoj, odgoj i zdravlje djeteta.
(6) Obvezu obavjetavanja djeteta iz stavka 5. ovoga lanka imaju posebni skrbnik djeteta, sud
ili struna osoba centra za socijalnu skrb, ovisno o okolnostima sluaja, o emu je sud duan
voditi rauna.
(7) Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi pravilnikom e propisati nain pribavljanja
miljenja djeteta.
Upoznavanje djeteta s odlukom suda
lanak 361.
(1) Odluka suda kojom se odluuje o pravima i interesima djeteta dostavlja se posebnom
skrbniku, odnosno zakonskom zastupniku djeteta.

(2) Posebni skrbnik, odnosno zakonski zastupnik djeteta e upoznati dijete sa sadrajem odluke
i pravom na izjavljivanje albe, osobno ili uz pomo strune osobe.
(3) Dijete se nee upoznati s obrazloenjem odluke ako bi to imalo posljedice za njegovo
zdravlje i razvoj.
Sasluanje roditelja
lanak 362.
(1) U postupcima u kojima se odluuje o osobnim pravima djeteta, kao i u postupcima u kojima
se odreuju mjere za zatitu osobnih prava i dobrobiti djeteta sud e roditelje osobno sasluati.
(2) Sud nee osobno sasluati roditelja ako se odluuje o stvarima za koje je roditelj ogranien
u ostvarivanju roditeljske skrbi ili je lien prava na roditeljsku skrb, osim ako se postupak vodi
radi vraanja ogranienog ili oduzetog prava ili radi nadomjetanja pristanka roditelja za
posvojenje rjeenjem suda.
(3) Roditelj se nee sasluati ako to zahtijevaju posebne okolnosti sluaja.
Sasluanje i poziv za sudjelovanje drugih osoba
lanak 363.
U postupcima u kojima se odluuje o osobnim pravima djeteta, kao i u postupcima u kojima se
odreuju mjere za zatitu osobnih prava i dobrobiti djeteta sud moe pozvati udomitelja koji
se dulje vrijeme skrbi o djetetu, kao i druge osobe koje dulje vrijeme ive s djetetom i skrbe se
o njemu da sudjeluju u postupku te ih sasluati.
5. SUDJELOVANJE OSOBA LIENIH POSLOVNE SPOSOBNOSTI U POSTUPKU
Postupovna sposobnost
lanak 364.
(1) U statusnim stvarima, stvarima u kojima se odluuje o roditeljskoj skrbi, osobnim odnosima
i mjerama za zatitu prava i dobrobiti djeteta sud e rjeenjem dopustiti da radi ostvarenja
svojih prava i interesa, pojedine ili sve radnje u postupku poduzima i stranka koja je liena
poslovne sposobnosti u tom dijelu pod uvjetom da je u stanju shvatiti znaenje i pravne
posljedice tih radnji.
(2) Prije donoenja rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka sud je duan zatraiti miljenje centra za
socijalnu skrb.
(3) Protiv rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka kojim se priznaje sposobnost poduzimanja
pojedinih ili svih radnji u postupku nije doputena posebna alba.
6. DOSTAVA
lanak 365.
(1) U postupcima u kojima se odluuje o zatiti osobnih prava i dobrobiti djeteta dostava meu
sudovima i drugim javnim tijelima obavlja se neposredno ili elektronikim putem, odnosno na
drugi nain koji omoguuje nesumnjiv dokaz o obavljenoj dostavi.
(2) Pravomonu odluku donesenu u statusnim stvarima i o lienju roditeljske skrbi sud
dostavlja matiaru radi upisa u dravne matice.
7. TROKOVI POSTUPKA

lanak 366.
(1) U statusnim stvarima, stvarima u kojima se odluuje o roditeljskoj skrbi, osobnim odnosima
i mjerama za zatitu prava i dobrobiti djeteta te u stvarima uzdravanja djeteta sud e o
trokovima postupka odluiti slobodno, vodei rauna o okolnostima sluaja i o ishodu
postupka.
(2) Sud moe odrediti da trokove posebnog skrbnika djeteta snose roditelji.
(3) Prilikom utvrivanja visine trokova iz stavka 2. ovoga lanka na odgovarajui se nain
primjenjuju propisi o nagradama i naknadama za rad odvjetnika, a sredstva naplaena na ime
tih trokova prihod su dravnog prorauna.
(4) Trokove izvoenja dokaza koje predlae dijete predujmljuju roditelji u iznosima koje
odredi sud po slobodnoj ocjeni.
(5) Kad centar za socijalnu skrb sudjeluje u postupku kao stranka, na naknadu trokova
postupka i njegove dunosti snoenja trokova u postupku pred sudom primjenjuju se odredbe
zakona kojim se ureuje parnini postupak koje se odnose na dravnog odvjetnika.
8. OBJAVA SUDSKIH ODLUKA I VOENJE OEVIDNIKA TE DOKUMENTACIJE
lanak 367.
(1) U postupcima u kojima se odluuje o statusnim stvarima, roditeljskoj skrbi, osobnim
odnosima, mjerama za zatitu prava i dobrobiti djeteta te uzdravanju djeteta na e-oglasnoj
ploi suda objavljivat e se odluka s prikrivenim osobnim podacima.
(2) Ministar nadlean za poslove pravosua propisat e pravilnikom nain voenja oevidnika
i dokumentacije u vezi s poslovima suda u podruju primjene odredaba ovoga Zakona o
roditeljima i djeci te u podruju braka i odnosa u braku.
II. POSEBNI PARNINI POSTUPCI
Posebni parnini postupci
lanak 368.
Ovim Zakonom propisani su posebni parnini postupci u:
1. branim sporovima
2. sporovima radi utvrivanja ili osporavanja majinstva ili oinstva
3. sporovima o roditeljskoj skrbi i osobnim odnosima djeteta s roditeljem i
4. sporovima o uzdravanju.
1. OPE ODREDBE U BRANIM SPOROVIMA
Brani sporovi
lanak 369.
(1) Parnini postupak radi utvrivanja postoji li brak ili ne postoji, ponitaja ili razvoda braka
(brani sporovi) pokree se tubom.
(2) Pravo na tubu u branom sporu nije ogranieno rokom, osim ako ovim Zakonom nije
drukije odreeno.
(3) Ako jedan brani drug podnese tubu radi razvoda braka, a drugi najkasnije do zakljuenja
glavne rasprave izriito izjavi da ne osporava osnovanost tubenog zahtjeva, smatrat e se da
su brani drugovi podnijeli prijedlog za sporazumni razvod braka i postupak e se nastaviti
prema odredbama lanaka 453. do 460. ovoga Zakona.

Punomo
lanak 370.
(1) Ako tubu u branom sporu podnosi punomonik stranke, u punomoi se mora izriito
navesti koju tubu punomonik moe podnijeti.
(2) Ako se podnosi tuba radi ponitaja braka, u punomoi se mora izriito navesti zbog kojeg
se razloga tuba moe podnijeti.
Protutuba
lanak 371.
(1) Brani drug protiv kojeg je podnesena tuba u branom sporu moe kod istog suda protiv
drugog branog druga podnijeti protutubu radi utvrivanja da brak ne postoji ili radi ponitaja
braka.
(2) Odluka o tubi i protutubi iz stavka 1. ovoga lanka donijet e se u pravilu u jednoj presudi.
(3) Protutuba se moe podnijeti i zbog razloga zbog kojih se tuba ne bi mogla podnijeti zbog
toga to je istekao rok za njezino podnoenje.
Odgovor na tubu i pripremno roite
lanak 372.
U postupcima u branim sporovima ne primjenjuju se odredbe Zakona o parninom postupku
koje se odnose na odgovor na tubu i pripremno roite.
Pravni lijekovi
lanak 373.
(1) Protiv drugostupanjske presude donesene u branom sporu revizija nije doputena.
(2) Protiv pravomone presude kojom se utvruje da brak ne postoji ili se ponitava ili razvodi,
nisu doputeni izvanredni pravni lijekovi ni druga pravna sredstva.
a) Postupak radi ponitaja braka
Tuba radi ponitaja braka zbog maloljetnosti
lanak 374.
(1) Tuba radi ponitaja braka ne moe se podnijeti nakon to je maloljetnik koji je u braku
navrio osamnaest godina ivota.
(2) Brani drug koji je u vrijeme sklapanja braka bio maloljetan moe podnijeti tubu radi
ponitaja braka u roku od jedne godine od dana punoljetnosti.
(3) Sud moe odbiti tubeni zahtjev radi ponitaja braka koji je sklopila osoba starija od
esnaest godina bez doputenja suda ako je to u skladu s dobrobiti te osobe.
Tuba radi ponitaja braka zbog poslovne nesposobnosti
lanak 375.
(1) Sud moe odbiti tubeni zahtjev radi ponitaja braka koji je sklopila osoba liena poslovne
sposobnosti u davanju izjava koje se odnose na osobna stanja bez doputenja suda ako je to u
skladu s dobrobiti te osobe.

(2) Tuba radi ponitaja braka ne moe se podnijeti nakon pravomonosti odluke o vraanju
poslovne sposobnosti u davanju izjava koje se odnose na osobna stanja.
(3) Brani drug koji je lien poslovne sposobnosti u davanju izjava koje se odnose na osobna
stanja moe podnijeti tubu radi ponitaja braka i unutar roka od jedne godine od
pravomonosti odluke o vraanju poslovne sposobnosti u davanju izjava koje se odnose na
osobna stanja.
Tuba radi ponitaja braka zbog postojanja ivotnog partnerstva osoba istog spola ili
prijanjeg braka
lanak 376.
Sud e odbiti tubeni zahtjev radi ponitaja braka ako su prijanji brak ili ivotno partnerstvo
osoba istog spola, koje je registrirano sukladno posebnom propisu, prestali do zakljuenja
glavne rasprave.
Nastavak postupka
lanak 377.
Osobe koje ostvaruju pravo na nasljedstvo iza umrloga branog druga koji je podnio tubu radi
ponitaja braka mogu nastaviti postupak radi utvrivanja da je tuba bila osnovana ako od smrti
ostavitelja nije proteklo vie od est mjeseci, a nakon isteka tog roka zahtjev se moe istaknuti
u posebnom parninom postupku.
Dokazivanje postojanja braka, odnosno registriranog ivotnog partnerstva osoba istog spola
lanak 378.
(1) U postupku radi ponitaja braka sklopljenog dok traje prijanji brak ili registrirano ivotno
partnerstvo osoba istog spola jednoga od branih drugova, postojanje ili nepostojanje tog braka,
odnosno registriranog ivotnog partnerstva dokazuje se izvatkom iz matice vjenanih, odnosno
izvatkom iz registra ivotnog partnerstva ili drugom odgovarajuom javnom ispravom.
(2) Ako stranka postojanje ili nepostojanje prijanjega braka, odnosno registriranog ivotnog
partnerstva ne moe dokazati ispravama iz stavka 1. ovoga lanka, sud e prekinuti postupak i
uputiti ih da u odreenom roku pokrenu parnini postupak radi utvrivanja postoji li brak,
odnosno registrirano ivotno partnerstvo ili ne postoji te da o pokretanju postupka obavijeste
sud. Na parnicu e se uputiti tuitelj koji tvrdi da prijanji brak, odnosno registrirano ivotno
partnerstvo postoji, a tuenik ako osporava postojanje prijanjega braka, odnosno registriranog
ivotnog partnerstva iako je njegovo sklapanje upisano u maticu vjenanih, odnosno registar
ivotnog partnerstva.
(3) Postupak prekinut prema odredbi stavka 2. ovoga lanka nastavit e se kad odluka u
parninom postupku radi utvrivanja postoji li brak, odnosno registrirano ivotno partnerstvo
ili ne postoji postane pravomona.
(4) Ako parnini postupak radi utvrivanja postoji li brak, odnosno registrirano ivotno
partnerstvo ili ne postoji ne bude pokrenut u roku koji je sud odredio, smatrat e se da je tuba
radi ponitaja braka povuena ako je tuitelj upuen na pokretanje parninog postupka, a ako
je na pokretanje postupka upuen tuenik, smatrat e se da je odustao od svoje tvrdnje da
prijanji brak, odnosno registrirano ivotno partnerstvo ne postoji.
b) Postupak radi razvoda braka
Prilozi uz tubu

lanak 379.
(1) Ako brani drugovi imaju zajedniko maloljetno dijete, uz tubu radi razvoda braka tuitelj
je duan priloiti izvjee o obveznom savjetovanju iz lanka 324. ovoga Zakona i dokaz o
sudjelovanju na prvom sastanku obiteljske medijacije.
(2) Ako tuitelj iz stavka 1. ovoga lanka uz tubu podnese izvjee o obveznom savjetovanju
starije od est mjeseci, sud e tubu radi razvoda braka odbaciti.
(3) Ako tuitelj iz stavka 1. ovoga lanka uz tubu radi razvoda braka nije podnio izvjee o
obveznom savjetovanju i dokaz o sudjelovanju na prvom sastanku obiteljske medijacije, sud
e pozvati tuitelja da ih podnese u skladu s danom uputom.
(4) Sud e odrediti rok od osam dana za podnoenje izvjea iz stavka 3. ovoga lanka i
upozoriti tuitelja na pravne posljedice nepostupanja po nalogu suda.
(5) Smatrat e se da je tuba radi razvoda braka povuena ako izvjee o obveznom
savjetovanju i dokaz o sudjelovanju na prvom sastanku obiteljske medijacije ne budu
podneseni u odreenom roku iz stavka 4. ovoga lanka, a ako ponovno bude podnesena tuba
radi razvoda braka bez izvjea o obveznom savjetovanju i dokaza o sudjelovanju na prvom
sastanku obiteljske medijacije, sud e odbaciti tubu radi razvoda braka.
(6) Odredbe stavaka 1. do 5. ovoga lanka u odnosu na podnoenje izvjea o obveznom
savjetovanju ne odnose se na sluajeve u kojima se ne provodi obvezno savjetovanje sukladno
lanku 326. ovoga Zakona.
(7) Odredbe stavaka 1. do 5. ovoga lanka u odnosu na podnoenje dokaza o sudjelovanju na
prvom sastanku obiteljske medijacije ne odnose se na sluajeve u kojima se ne provodi
obiteljska medijacija sukladno lanku 332. ovoga Zakona.
Nastavak postupka
lanak 380.
Osobe koje ostvaruju pravo na nasljedstvo iza umrloga branog druga koji je podnio tubu radi
razvoda braka mogu nastaviti postupak radi utvrivanja da je tuba bila osnovana ako od smrti
ostavitelja nije proteklo vie od est mjeseci, a nakon isteka toga roka zahtjev se moe istaknuti
samo u posebnom parninom postupku.
Povlaenje tube
lanak 381.
U postupku radi razvoda braka tuitelj moe bez pristanka tuenika povui tubu dok postupak
nije pravomono okonan.
2. POSTUPAK RADI UTVRIVANJA ILI OSPORAVANJA MAJINSTVA ILI
OINSTVA
Odgovor na tubu i pripremno roite
lanak 382.
U postupcima radi utvrivanja ili osporavanja majinstva ili oinstva ne primjenjuju se odredbe
posebnog zakona kojim se ureuje parnini postupak koje se odnose na odgovor na tubu i
pripremno roite.
a) Postupak radi utvrivanja majinstva i oinstva

Tuba djeteta
lanak 383.
(1) Tubu radi utvrivanja majinstva, odnosno oinstva dijete moe podnijeti do navrene
dvadeset i pete godine ivota.
(2) Ako je dijete maloljetno ili punoljetno a lieno poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi
na osobna stanja, tubu u njegovo ime moe podnijeti njegov zakonski zastupnik.
(3) Ako je dijete maloljetno, tubu radi utvrivanja oinstva u njegovo ime prema lanku 68.
stavku 2. ovoga Zakona moe podnijeti i centar za socijalnu skrb.
(4) Uz centar za socijalnu skrb, majka djeteta ovlatena je poduzimati radnje u postupku.
(5) U sluaju suprotnosti radnji centra za socijalnu skrb i majke djeteta sud e, uzimajui u
obzir sve okolnosti, osobito dobrobit djeteta, procijeniti hoe li uzeti u obzir radnju centra za
socijalnu skrb ili majke djeteta.
Tuba majke djeteta
lanak 384.
(1) Tubu radi utvrivanja oinstva moe podnijeti majka djeteta do navrene osamnaeste
godine ivota djeteta.
(2) Ako je majka djeteta liena poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na osobna stanja,
tubu u njezino ime moe podnijeti njezin zakonski zastupnik.
Tuba ene koja sebe smatra majkom, odnosno mukarca koji sebe smatra ocem djeteta
lanak 385.
(1) ena koja sebe smatra majkom djeteta moe podnijeti tubu radi utvrivanja majinstva do
navrene osamnaeste godine ivota djeteta.
(2) Tubu radi utvrivanja oinstva moe podnijeti mukarac koji sebe smatra ocem djeteta u
roku od godine dana od primitka obavijesti da nije pribavljen pristanak, odnosno suglasnost iz
lanaka 63. i 64. ovoga Zakona, a najkasnije do navrene osamnaeste godine ivota djeteta.
(3) Ako je ena koja sebe smatra majkom, odnosno mukarac koji sebe smatra ocem lien
poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na osobna stanja, tubu u njezino, odnosno
njegovo ime moe podnijeti njezin, odnosno njegov zakonski zastupnik.
Tuba nakon smrti osobe za koju se tvrdi da je majka, odnosno otac djeteta
lanak 386.
Ako osoba za koju se tvrdi da je majka, odnosno otac djeteta nije iva, tuba radi utvrivanja
majinstva, odnosno oinstva protiv njezinih, odnosno njegovih nasljednika moe se podnijeti
u roku od godine dana od smrti osobe za koju se tvrdi da je majka, odnosno otac djeteta ili u
roku od est mjeseci od pravomonosti rjeenja o nasljeivanju.
Tuba centra za socijalnu skrb
lanak 387.
Tubu radi utvrivanja majinstva, odnosno oinstva moe podnijeti centar za socijalnu skrb
do navrene osamnaeste godine ivota djeteta.
Stranke u postupku

lanak 388.
(1) Stranke u postupku radi utvrivanja majinstva su dijete te ena ije se majinstvo utvruje,
a centar za socijalnu skrb ili ena koja sebe smatra majkom djeteta iz lanka 395. ovoga Zakona
samo ako su pokrenuli taj postupak.
(2) Stranka u postupku radi utvrivanja majinstva je i mukarac kojeg bi se da, u sluaju da
se utvrdi majinstvo, smatralo djetetovim ocem.
(3) Stranke u postupku radi utvrivanja oinstva su dijete, djetetova majka i mukarac ije se
oinstvo utvruje, a centar za socijalnu skrb ili mukarac koji sebe smatra ocem djeteta iz
lanka 403. ovoga Zakona ako su pokrenuli taj postupak.
Suparniarstvo
lanak 389.
(1) Ako tubom radi utvrivanja majinstva ili oinstva nisu obuhvaene sve osobe koje moraju
biti stranke u postupku, sud e pouiti tuitelja da tui i osobu koja tubom nije obuhvaena ili
da tu osobu pozove da se pridrui tubi kao novi tuitelj.
(2) Ako tuitelj u roku koji sud odredi ne proiri tubu na sve osobe koje moraju biti stranke u
postupku ili ako se te osobe ne pridrue tubi, sud e na odgovarajui nain primijeniti odredbe
parninog postupka.
(3) Kad u postupku ima vie tuitelja ili tuenika, oni se smatraju jedinstvenim suparniarima.
(4) Kad tubu podnosi jedan od tuitelja u zakonskom roku, tubi se moe pridruiti i tuitelj
kojemu je istekao rok za tubu.
Dokazi
lanak 390.
(1) U postupku radi utvrivanja majinstva ili oinstva sud odlune injenice moe utvrivati
i izvoenjem dokaza medicinskim vjetaenjem sukladno postignuima suvremene znanosti.
(2) Ako je odluio da e se izvesti dokaz medicinskim vjetaenjem, sud e u rjeenju o
izvoenju toga dokaza odrediti i rok do kojega e se ekati izvoenje dokaza.
(3) Sud e rok iz stavka 2. ovoga lanka odrediti uzimajui u obzir urnost postupka i ostale
okolnosti sluaja, s tim da rok ne moe biti dulji od tri mjeseca raunajui od dana dostave
rjeenja strankama.
(4) Poziv za izvoenje dokaza medicinskim vjetaenjem sud e, uz rjeenje kojim je odredio
izvoenje toga dokaza, dostaviti osobno strankama. U pozivu se obvezno navodi ustanova koja
e izvriti medicinsko vjetaenje, vrijeme vjetaenja te upozorenje na posljedice izostanka.
(5) Kad rok iz stavka 2. ovoga lanka istekne, rasprava e se provesti bez obzira na to to taj
dokaz nije izveden.
(6) Ako dokaz nije izveden jer se jedna od stranaka nije odazvala pozivu za izvoenje dokaza
medicinskim vjetaenjem ili je uskratila izvoenje tih dokaza, sud e procijeniti od kakvog je
to znaenja.
Trokovi vjetaenja
lanak 391.
U postupku radi utvrivanja majinstva, odnosno oinstva iz sredstava suda isplatit e se
predujam za trokove vjetaenja.
Pravni lijekovi

lanak 392.
Protiv drugostupanjske presude o utvrivanju majinstva ili oinstva doputena je revizija iz
lanka 382. stavka 1. Zakona o parninom postupku (Narodne novine, br. 26/91., 53/91.,
91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13.,
43/13. i 89/14.).
b) Postupak radi osporavanja majinstva
Tuba djeteta
lanak 393.
(1) Dijete moe podnijeti tubu radi osporavanja majinstva eni koja je upisana u maticu
roenih kao njegova majka do navrene dvadeset i pete godine ivota.
(2) Ako je dijete maloljetno, tubu u njegovo ime podnosi posebni skrbnik kojega imenuje
centar za socijalnu skrb.
(3) Kad posebni skrbnik iz stavka 2. ovoga lanka podnese tubu, prestaje ovlatenje roditelja
za zastupanje djeteta u tom postupku.
(4) Ako je dijete punoljetno i lieno poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na osobna
stanja, tubu u njegovo ime moe podnijeti njegov zakonski zastupnik.
Tuba ene koja je upisana u maticu roenih kao majka
lanak 394.
(1) ena koja je upisana u maticu roenih kao djetetova majka moe podnijeti tubu radi
osporavanja svojeg majinstva u roku od est mjeseci od saznanja za injenicu koja iskljuuje
njezino majinstvo, a najkasnije do navrene sedme godine ivota djeteta.
(2) Ako je ena koja je upisana u maticu roenih kao djetetova majka liena poslovne
sposobnosti u dijelu koji se odnosi na osobna stanja, tubu u njezino ime moe podnijeti njezin
zakonski zastupnik.
Tuba ene koja sebe smatra majkom
lanak 395.
(1) ena koja sebe smatra djetetovom majkom moe osporavati majinstvo eni koja je upisana
u maticu roenih kao majka ako istodobno trai da se utvrdi njezino majinstvo.
(2) Ako je ena koja sebe smatra majkom liena poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi
na osobna stanja, tubu u njezino ime moe podnijeti njezin zakonski zastupnik.
(3) Tuba iz stavka 1. ovoga lanka moe se podnijeti u roku od est mjeseci od saznanja da je
ona majka tog djeteta, a najkasnije do navrene sedme godine ivota djeteta.
(4) U postupku iz stavka 1. ovoga lanka sud e, prije nego to zapone raspravljati i odluivati
o zahtjevu radi osporavanja majinstva odrediti, na troak tuiteljice, izvoenje dokaza
medicinskim vjetaenjem sukladno postignuima suvremene medicinske znanosti radi
utvrivanja majinstva tuiteljice.
(5) Ako iz medicinskog vjetaenja proizlazi da tuiteljica nije majka djeteta kojem osporava
majinstvo, sud e presudom odbiti tubeni zahtjev u cijelosti.
(6) Sud e nastaviti raspravljati i odluivati o zahtjevima radi osporavanja i utvrivanja
majinstva ako iz medicinskog vjetaenja proizlazi da je tuiteljica majka djeteta kojemu je
osporila majinstvo.
(7) Sud e odluku o oba zahtjeva iz stavka 1. ovoga lanka donijeti u jednoj presudi.

Nastavak postupka
lanak 396.
Osoba koja ima pravni interes moe nastaviti postupak osporavanja majinstva u roku od est
mjeseci od smrti ene koja je pokrenula postupak ili u roku od mjesec dana od pravomonosti
odluke o nasljeivanju.
Stranke u postupku
lanak 397.
(1) U postupku u kojem se iskljuivo osporava majinstvo, stranke su dijete, ena ije se
majinstvo osporava i otac djeteta.
(2) U postupku u kojem druga ena osporava majinstvo eni koja je upisana u maticu roenih
kao majka traei istodobno utvrivanje svojega majinstva, stranke su dijete, ena koja sebe
smatra majkom i ena ije se majinstvo osporava.
(3) U postupcima iz stavka 2. ovoga lanka stranke su i djetetov otac i mukarac kojega bi se,
u sluaju da se utvrdi majinstvo, smatralo djetetovim ocem.
Djelovanje presude
lanak 398.
Pravomonom presudom o osporavanju majinstva smatra se osporenim i oinstvo majina
mua, odnosno mukarca ije je oinstvo utvreno priznanjem.
Suparniarstvo, dokazi i pravni lijekovi
lanak 399.
Na suparniarstvo, izvoenje dokaza medicinskim vjetaenjem i pravne lijekove u postupcima
osporavanja majinstva na odgovarajui nain se primjenjuju odredbe lanaka 389., 390. i 392.
ovoga Zakona.
c) Postupak radi osporavanja oinstva
Tuba djeteta
lanak 400.
(1) Tubu radi osporavanja oinstva dijete moe podnijeti do navrene dvadeset i pete godine
ivota.
(2) Ako je dijete maloljetno, tubu iz stavka 1. ovoga lanka u njegovo ime podnosi posebni
skrbnik kojega imenuje centar za socijalnu skrb.
(3) Kad posebni skrbnik iz stavka 2. ovoga lanka podnese tubu iz stavka 1. ovoga lanka
prestaje ovlatenje roditelja za zastupanje djeteta u tom postupku.
(4) Ako je dijete punoljetno i lieno poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na osobna
stanja, tubu u njegovo ime moe podnijeti njegov zakonski zastupnik.
Tuba majina mua
lanak 401.
(1) Tubu radi osporavanja oinstva djeteta roenoga za vrijeme trajanja braka ili tijekom tristo
dana od prestanka braka moe podnijeti majin mu ako smatra da on nije bioloki otac, i to u

roku od est mjeseci od dana saznanja za injenicu koja dovodi u sumnju istinitost upisanoga
oinstva, ali najkasnije do navrene sedme godine ivota djeteta.
(2) Ako je majin mu lien poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na osobna stanja,
tubu radi osporavanja oinstva moe podnijeti njegov zakonski zastupnik.
Tuba mukarca koji je priznao oinstvo
lanak 402.
(1) Mukarac koji je u maticu roenih upisan kao otac djeteta na temelju priznanja oinstva, a
poslije je saznao za injenicu koja iskljuuje njegovo oinstvo, moe tubom osporavati svoje
oinstvo u roku od est mjeseci od dana saznanja za tu injenicu, ali najkasnije do navrene
sedme godine ivota djeteta.
(2) Mukarac koji je pod prisilom priznao oinstvo djeteta za koje tvrdi da ne potjee od njega
moe tubom osporavati svoje oinstvo u roku od est mjeseci od priznanja, a najkasnije do
sedme godine ivota djeteta.
(3) Ako je mukarac iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka lien poslovne sposobnosti u dijelu koji se
odnosi na osobna stanja, tubu radi osporavanja oinstva moe podnijeti njegov zakonski
zastupnik.
Tuba mukarca koji sebe smatra ocem
lanak 403.
(1) Mukarac koji sebe smatra ocem djeteta moe tubom osporavati oinstvo osobi koja je to
dijete priznala za svoje ako istodobno trai da se utvrdi njegovo oinstvo.
(2) Ako je mukarac koji sebe smatra ocem lien poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi
na osobna stanja, tubu u njegovo ime moe podnijeti njegov zakonski zastupnik.
(3) Tuba iz stavka 1. ovoga lanka moe se podnijeti u roku od godine dana od upisa priznanja
oinstva u maticu roenih.
(4) U postupku iz stavka 1. ovoga lanka sud e, prije nego to zapone raspravljati i odluivati
o zahtjevu radi osporavanja oinstva, odrediti na troak tuitelja, izvoenje dokaza
medicinskim vjetaenjem sukladno postignuima suvremene medicinske znanosti radi
utvrivanja oinstva tuitelja.
(5) Ako iz medicinskog vjetaenja proizlazi da tuitelj nije otac djeteta kojemu osporava
oinstvo, sud e presudom odbiti tubeni zahtjev u cijelosti.
(6) Sud e nastaviti raspravljati i odluivati o zahtjevima radi osporavanja i utvrivanja
oinstva ako iz medicinskog vjetaenja proizlazi da je tuitelj otac djeteta kojemu je osporio
oinstvo.
(7) Sud e odluku o oba zahtjeva iz stavka 1. ovoga lanka donijeti u jednoj presudi.
Tuba majke djeteta
lanak 404.
(1) Majka moe podnijeti tubu radi osporavanja oinstva djeteta roenog za vrijeme trajanja
braka ili tijekom tristo dana od prestanka braka u roku od est mjeseci od roenja djeteta.
(2) Ako je majka liena poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na osobna stanja, tubu
radi osporavanja oinstva moe podnijeti njezin zakonski zastupnik.
Nastavak postupka
lanak 405.

Osoba koja ima pravni interes moe nastaviti postupak osporavanja oinstva u roku od est
mjeseci od smrti mukarca koji je pokrenuo postupak ili u roku od mjesec dana od
pravomonosti odluke o nasljeivanju.
Stranke u postupku
lanak 406.
(1) Stranke u postupku radi osporavanja oinstva su dijete, djetetova majka i mukarac ije se
oinstvo osporava.
(2) Ako se u postupku iz stavka 1. ovoga lanka osporava oinstvo utvreno priznanjem,
stranka je i mukarac koji osporava to oinstvo.
Suparniarstvo, dokazi i pravni lijekovi
lanak 407.
Na suparniarstvo, izvoenje dokaza medicinskim vjetaenjem i pravne lijekove u postupku
osporavanja oinstva na odgovarajui nain se primjenjuju odredbe lanaka 389., 390. i 392.
ovoga Zakona.
3. POSTUPAK RADI RJEAVANJA PITANJA O RODITELJSKOJ SKRBI,
OSTVARIVANJU OSOBNIH ODNOSA DJETETA S RODITELJEM I UZDRAVANJU
DJETETA
Spor o roditeljskoj skrbi, osobnim odnosima djeteta s roditeljem i uzdravanju djeteta
lanak 408.
(1) Spor o roditeljskoj skrbi je spor o pitanju s kojim e roditeljem dijete stanovati i nainu
ostvarivanja roditeljske skrbi u kojem se odluuje i o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s
roditeljem te uzdravanju djeteta.
(2) Spor o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s roditeljem i uzdravanju djeteta mogu se voditi
i kao samostalni sporovi.
Tuba i mjesna nadlenost
lanak 409.
(1) Ako se roditelji nisu sporazumjeli o planu o zajednikoj roditeljskoj skrbi ili ga je sud odbio
odobriti, svaki roditelj ili dijete mogu podnijeti tubu radi rjeavanja pitanja s kojim e
roditeljem dijete stanovati, nainu ostvarivanja roditeljske skrbi, osobnih odnosa djeteta s
drugim roditeljem te uzdravanju djeteta.
(2) U postupku u kojem se odluuje s kojim e roditeljem dijete stanovati, o roditeljskoj skrbi
i ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s roditeljem sud nije vezan zahtjevima stranaka.
(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuju i u sluaju kad
nije postignut sporazum o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s roditeljem ili ga je sud odbio
odobriti.
(4) Za suenje u sporovima iz stavaka 1. i 3. ovoga lanka nadlean je sud koji je ope mjesno
nadlean za dijete.
Prilozi uz tubu
lanak 410.

(1) Tuitelj koji pokree postupak radi rjeavanja pitanja o ostvarivanju roditeljske skrbi ili
ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s roditeljem duan je uz tubu priloiti izvjee o
obveznom savjetovanju iz lanka 324. ovoga Zakona.
(2) Ako tuitelj iz stavka 1. ovoga lanka uz tubu podnese izvjee o obveznom savjetovanju
starije od est mjeseci, sud e tubu radi rjeavanja pitanja o ostvarivanju roditeljske skrbi ili
ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s roditeljem odbaciti.
(3) Ako tuitelj iz stavka 1. ovoga lanka uz tubu radi rjeavanja pitanja o ostvarivanju
roditeljske skrbi ili ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s roditeljem nije podnio izvjee o
obveznom savjetovanju, sud e pozvati tuitelja da ga podnese u skladu s danom uputom.
(4) Sud e odrediti rok od osam dana za podnoenje izvjea iz stavka 3. ovoga lanka i
upozoriti tuitelja na pravne posljedice nepostupanja po nalogu suda.
(5) Smatrat e se da je tuba radi rjeavanja pitanja o ostvarivanju roditeljske skrbi ili
ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s roditeljem povuena ako izvjee o obveznom
savjetovanju ne bude podneseno u odreenom roku, a ako ponovno bude podnesena tuba radi
rjeavanja pitanja o ostvarivanju roditeljske skrbi ili ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s
roditeljem bez izvjea o obveznom savjetovanju, sud e odbaciti tubu.
(6) Odredbe stavaka 1. do 5. ovoga lanka ne odnose se na sluajeve u kojima se ne provodi
obvezno savjetovanje sukladno lanku 329. ovoga Zakona.
Odgovor na tubu i pripremno roite
lanak 411.
U postupcima o roditeljskoj skrbi i osobnim odnosima djeteta s roditeljem ne primjenjuju se
odredbe posebnog zakona kojim se ureuje parnini postupak koje se odnose na odgovor na
tubu i pripremno roite.
Spajanje postupaka
lanak 412.
Ako je nakon pokretanja postupka u kojem se odluuje o ostvarivanju roditeljske skrbi i
osobnih odnosa djeteta s roditeljem te uzdravanju djeteta pokrenut postupak u branom sporu,
sud e spojiti taj postupak s postupkom u branom sporu.
Odluivanje suda po slubenoj dunosti
lanak 413.
(1) Sud e odluiti po slubenoj dunosti s kojim e roditeljem dijete stanovati, o ostvarivanju
roditeljske skrbi i osobnih odnosa djeteta s roditeljem te uzdravanju djeteta:
1. odlukom kojom se utvruje da brak ne postoji ili se ponitava ili razvodi te u drugim
sluajevima razdvojenog ivota roditelja ili
2. odlukom o utvrivanju ili osporavanju majinstva ili oinstva kada je donoenje ove odluke,
s obzirom na ishod parnice i okolnosti sluaja, mogue i potrebno.
(2) Sud moe odlukom iz stavka 1. ovoga lanka:
1. ograniiti ili zabraniti ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s roditeljem sukladno lanku 123.
ovoga Zakona
2. odrediti da se osobni odnosi s djetetom ostvaruju pod nadzorom strune osobe sukladno
lanku 124. ovoga Zakona
3. izrei mjeru za zatitu prava i dobrobiti djeteta kad je to prema okolnostima sluaja potrebno
i

4. odluiti o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s maehom ili ouhom ako su u trenutku
prestanka brane zajednice ivjeli zajedno i brinuli se o djetetu.
Pravni poloaj i zastupanje djeteta
lanak 414.
(1) Dijete je stranka postupaka u kojima se odluuje o ostvarivanju roditeljske skrbi i osobnih
odnosa djeteta s roditeljem te uzdravanju djeteta, neovisno o tome je li ga pokrenulo.
(2) Dijete u postupku iz stavka 1. ovoga lanka zastupa poseban skrbnik imenovan za taj
postupak sukladno lanku 240. ovoga Zakona, osim ako je ovim Zakonom propisano da dijete
zastupa zakonski zastupnik ili centar za socijalnu skrb.
(3) Roditelji djeteta nisu ovlateni uz posebnog skrbnika poduzimati radnje u postupku u ime
djeteta.
Odluka o predaji djeteta
lanak 415.
(1) U odluci o tome s kojim e roditeljem dijete stanovati i o roditeljskoj skrbi sud e, ako je
to potrebno, naloiti osobi kod koje se dijete nalazi da ga preda roditelju.
(2) Sud e u odluci iz stavka 1. ovoga lanka odrediti rok za predaju djeteta ili naloiti da se
dijete preda odmah.
(3) Odluka suda o predaji djeteta roditelju s kojim e dijete stanovati obvezuje stranke i osobu
kod koje se dijete nalazi.
Utvrivanje injenica i izvoenje dokaza
lanak 416.
(1) Prije donoenja odluke o tome s kojim e roditeljem dijete stanovati, o roditeljskoj skrbi i
osobnim odnosima djeteta s roditeljem sud e:
1. omoguiti djetetu da izrazi svoje miljenje, sukladno odredbama ovoga Zakona
2. utvrditi na koji nain je svaki od roditelja provodio vrijeme s djetetom i na koji nain je
ostvarivao roditeljsku skrb o djetetu prije pogoranja obiteljskih odnosa i
3. po potrebi pribaviti nalaz i miljenje centra za socijalnu skrb ili ovlatenog sudskog vjetaka.
(2) Sud e u postupku posebno cijeniti:
1. spremnost svakog od roditelja na suradnju u postupku obveznog savjetovanja ili spremnost
na sudjelovanje u obiteljskoj medijaciji i
2. spremnost svakog od roditelja na poticanje ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s drugim
roditeljem.
(3) Spremnost na suradnju iz stavka 2. ovoga lanka nije od vanosti u sluajevima obiteljskog
nasilja.
Posebne dunosti i odluka suda o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s roditeljem
lanak 417.
(1) U postupcima u kojima se odluuje o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s roditeljem sud
je duan:
1. upozoriti roditelje da je ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s roditeljem od posebne vanosti
za djetetovu dobrobit
2. poticati roditelje na postizanje sporazuma i sudjelovanje u postupku obiteljske medijacije,
osim u sluajevima obiteljskog nasilja i

3. ako izostane sporazum iz toke 2. ovoga stavka, voditi rauna da mjesto na kojem e se
ostvarivati osobni odnosi djeteta s roditeljem bude prikladno za dijete, uzimajui u obzir
istodobno stvarne prostorne i vremenske mogunosti roditelja koji ima pravo na ostvarivanje
osobnih odnosa s djetetom.
(2) Odluka suda mora sadrati detaljne podatke o nainu, vremenu i mjestu preuzimanja,
odnosno povratka djeteta, a po potrebi i trokovima ostvarivanja osobnih odnosa roditelja s
djetetom.
(3) Sud e u obrazloenje odluke unijeti pisano upozorenje o pravnim posljedicama
nepotivanja obveze omoguavanja ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem, i
to:
1. mogunost izricanja novane kazne u iznosu do trideset tisua kuna
2. mogunost izricanja zatvorske kazne od jednog dana do est mjeseci te
3. mogunost promjene odluke s kojim e roditeljem dijete stanovati.
Mjere kojima se osigurava provedba odluke o ostvarivanju sobnih odnosa djeteta s
roditeljem
lanak 418.
(1) Sud moe u postupku u kojem se odluuje o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s
roditeljem odrediti jednu ili vie mjera kojima se osigurava provedba odluke ako posumnja da
bi roditelj s kojim dijete stanuje odbijao postupati u skladu s odlukom o ostvarivanju osobnih
odnosa djeteta s drugim roditeljem, i to:
1. odrediti osobu koja e pomagati pri provedbi odluke ili sporazuma o ostvarivanju osobnih
odnosa djeteta s roditeljem i
2. odrediti obvezu polaganja jamstva u novcu od strane roditelja s kojim dijete stanuje.
(2) Kad odreuje mjere iz stavka 1. ovoga lanka, sud posebno vodi rauna o prijanjem
ponaanju roditelja s kojim dijete stanuje.
Mjere kojima se osigurava povratak djeteta
lanak 419.
(1) Sud moe u postupku u kojem se odluuje o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s
roditeljem odrediti jednu ili vie mjera kojima se osigurava povratak djeteta ili zaprjeuje
protupravno odvoenje djeteta od strane roditelja koji ima pravo ostvarivati osobne odnose s
djetetom, i to:
1. odrediti obvezu predaje putovnice roditelja koji ima pravo ostvarivati osobne odnose s
djetetom za vrijeme ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom sudu koji je mjeru odredio
2. odrediti obvezu polaganja jamstva u novcu od strane roditelja koji ima pravo ostvarivati
osobne odnose s djetetom
3. odrediti zabranu otuenja ili optereenja imovinskih prava roditelju koji ima pravo
ostvarivati osobne odnose s djetetom uz zabiljebu i upis zabrane u javne upisnike
4. odrediti obvezu roditelja koji ima pravo ostvarivati osobne odnose da se redovito javlja
zajedno s djetetom ovlatenom tijelu kao to je centar za socijalnu skrb u mjestu gdje se osobni
odnosi ostvaruju
5. odrediti mjesto gdje se osobni odnosi imaju ostvarivati i
6. zabraniti odlazak djeteta iz drave u kojoj se osobni odnosi imaju ostvarivati te odrediti
registraciju zabrane u dravnom ili prekograninom informacijskom sustavu.
(2) Kada odreuje mjere iz stavka 1. ovoga lanka, sud mora posebno voditi rauna o
prijanjem ponaanju roditelja koji ima pravo ostvarivati osobne odnose s djetetom.

Sporazum roditelja
lanak 420.
(1) Sud moe odluku o tome s kojim e roditeljem dijete stanovati, o nainu ostvarivanja
osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem i o ostvarivanju roditeljske skrbi donijeti na temelju
sporazuma roditelja ako smatra da je taj sporazum u skladu s dobrobiti djeteta.
(2) Ako roditelji sporazumno odlue ostvarivati zajedniku roditeljsku skrb, sporazum mora
ureivati sva bitna pitanja iz plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi sukladno odredbi lanka
106. stavka 2. ovoga Zakona.
(3) to se tie pravnih lijekova i izmjene odluke, odluka suda donesena na temelju sporazuma
roditelja o ostvarivanju zajednike roditeljske skrbi izjednaena je s planom o zajednikoj
roditeljskoj skrbi koji je odobrio sud.
Odluke bez obrazloenja
lanak 421.
Odluka o roditeljskoj skrbi i ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom ne mora biti obrazloena
ako je donesena na temelju sporazuma roditelja sukladno lanku 420. ovoga Zakona ili ako je
odluka bila usmeno objavljena u nazonosti svih stranaka i sve su se stranke odrekle pravnih
lijekova.
Pravni lijekovi
lanak 422.
Protiv drugostupanjske odluke o tome s kojim e roditeljem dijete stanovati, o roditeljskoj
skrbi, o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem i o uzdravanju djeteta
doputena je revizija iz lanka 382. stavka 2. Zakona o parninom postupku (Narodne
novine, br. 26/91., 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08.,
123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 43/13. i 89/14.).
4. POSTUPAK U SPOROVIMA RADI UZDRAVANJA
Primjena pravila postupka u sporovima male vrijednosti
lanak 423.
U sporovima radi uzdravanja ne primjenjuju se odredbe posebnog zakona kojim se ureuje
parnini postupak koje se odnose na postupak u sporovima male vrijednosti.
Stranke u postupku radi uzdravanja djeteta
lanak 424.
(1) Stranke u postupku radi uzdravanja djeteta su dijete i osoba koja ga je prema ovom Zakonu
duna uzdravati.
(2) Dijete iz stavka 1. ovoga lanka zastupa roditelj s kojim dijete stanuje. Ako roditelj s kojim
dijete stanuje pristane, u postupku radi uzdravanja dijete zastupa centar za socijalnu skrb.
(3) Uz centar za socijalnu skrb, roditelj s kojim dijete stanuje ovlaten je i dalje poduzimati
radnje u postupku. U sluaju suprotnosti radnji centra za socijalnu skrb i roditelja s kojim dijete
stanuje sud e, uzimajui u obzir sve okolnosti, osobito dobrobit djeteta, procijeniti hoe li
uzeti u obzir radnju centra za socijalnu skrb ili roditelja djeteta.

(4) Centar za socijalnu skrb duan je u ime djeteta pokrenuti i voditi postupak radi uzdravanja,
odnosno radi poveanja uzdravanja ako roditelj s kojim dijete stanuje to pravo ne ostvaruje iz
neopravdanih razloga dulje od tri mjeseca od dana kad je dijete steklo to pravo.
(5) Centar za socijalnu skrb zastupa dijete u postupku radi uzdravanja ako se o djetetu skrbi
druga fizika ili pravna osoba.
(6) U postupcima iz stavaka 4. i 5. ovoga lanka roditelji djeteta nisu ovlateni uz centar za
socijalnu skrb poduzimati radnje u postupku u ime djeteta. Kad centar za socijalnu skrb
podnese tubu u ime djeteta, prestaju ovlatenja roditelja za zastupanje djeteta u postupcima iz
stavaka 4. i 5. ovoga lanka.
Presude o uzdravanju djeteta
lanak 425.
(1) U sporu o uzdravanju u kojem je tuitelj dijete, sud moe donijeti presudu zbog ogluhe, te
presudu zbog izostanka ako procijeni da je to u skladu s dobrobiti djeteta.
(2) U sporu o uzdravanju djeteta sud moe donijeti presudu na temelju priznanja, te presudu
na temelju odricanja ako procijeni da je to u skladu s dobrobiti djeteta.
Nevezanost suda za zahtjeve stranaka i sudska nagodba
lanak 426.
U postupku radi uzdravanja djeteta sud nije vezan zahtjevima stranaka, a sporazum stranaka
uzet e se u obzir ako je u skladu s dobrobiti djeteta, te e dopustiti sklapanje sudske nagodbe.
Dostavljanje odluka centru za socijalnu skrb
lanak 427.
Sud e pravomonu odluku i sudsku nagodbu o uzdravanju djeteta dostaviti centru za
socijalnu skrb prebivalita, odnosno boravita djeteta.
Pravni lijekovi
lanak 428.
Protiv drugostupanjske odluke o uzdravanju djeteta doputena je revizija iz lanka 382. stavka
2. Zakona o parninom postupku (Narodne novine, br. 26/91., 53/91., 91/92., 112/99.,
88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 43/13. i 89/14.).
Sporovi radi prestanka uzdravanja
lanak 429.
(1) Ako je pravo na uzdravanje utvreno ovrnom ispravom, obveznik uzdravanja moe
tubom traiti da se utvrdi prestanak njegove obveze uzdravanja im prestanu postojati
zakonske pretpostavke za uzdravanje.
(2) U presudi kojom prihvaa tubeni zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka sud e kao dan
prestanka prava na uzdravanje utvrditi dan podnoenja tube ili koji drugi dan nakon tog dana
ako nae da je ona prestala tog dana.
(3) Nakon pravomonosti presude kojom je utvren dan prestanka obveze uzdravanja moe
se traiti ovrha samo radi naplate trabina dospjelih do tog dana na temelju ovrne isprave
kojom je odreena ta obveza.
Sporovi radi smanjenja uzdravanja

lanak 430.
(1) Ako je pravo na uzdravanje utvreno ovrnom ispravom, obveznik uzdravanja moe
tubom zahtijevati da sud smanji iznos uzdravanja im nastanu okolnosti zbog kojih je do
toga dolo. U toj tubi obveznik uzdravanja je duan naznaiti smanjeni iznos za koji smatra
da ga je jo uvijek duan plaati.
(2) Ako nae da je zahtjev za smanjenje iznosa uzdravanja u cijelosti ili djelomice osnovan,
sud e odluiti o iznosu koji je obveznik uzdravanja duan plaati za uzdravanje poevi od
dana podnoenja tube ili kojeg drugog dana nakon tog dana, ili e zahtjev u cijelosti odbiti
kao neosnovan.
(3) Nakon ovrnosti presude kojom je odreeno da je obveznik uzdravanja duan plaati
uzdravanje od odreenog dana u smanjenom iznosu ovrha radi naplate uzdravanja prema
ovrnoj ispravi iz stavka 1. ovoga lanka moe se traiti samo za vrijeme do dana na koji se
odnosi ta presuda.
Povrat neosnovano plaenog uzdravanja
lanak 431.
(1) Obveznik uzdravanja koji je davao uzdravanje i nakon podnoenja tube radi prestanka
ili smanjenja iznosa uzdravanja odreenog ovrnom ispravom ima pravo na povrat vrijednosti
neosnovano danog uzdravanja ako njegova tuba bude prihvaena.
(2) Obveznik uzdravanja moe zahtjev za povrat vrijednosti danog uzdravanja istaknuti u
posebnoj tubi.
Sporovi radi poveanja uzdravanja
lanak 432.
(1) U presudi kojom se poveava iznos uzdravanja sud e utvrditi poveani iznos uzdravanja
i odrediti dan od kojega ga treba plaati.
(2) Pravo na plaanje pojedinih obroka uzdravanja steeno prije vremena na koje se odnosi
odluka o poveanju uzdravanja ostvarivat e se na temelju ovrne isprave kojom je utvreno.
III. POSEBNI IZVANPARNINI POSTUPCI
Posebni izvanparnini postupci
lanak 433.
Ovim Zakonom propisani su posebni izvanparnini postupci radi:
1. davanja doputenja za sklapanje braka
2. sporazumnog razvoda braka
3. odobravanja plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi
4. odobravanja sporazuma o uzdravanju
5. pojednostavnjenog odreivanja uzdravanja
6. ostvarivanja pojedinih sadraja roditeljske skrbi, povjeravanja ostvarivanja roditeljske skrbi
zbog smrti roditelja, mirovanja ostvarivanja roditeljske skrbi i ostvarivanja osobnih odnosa s
djetetom
7. odreivanja mjera za zatitu prava i dobrobiti djeteta
8. zatite obiteljskog doma
9. nadomjetanja pristanka za posvojenje djeteta
10. lienja i vraanja poslovne sposobnosti i
11. donoenja rjeenja o zdravlju tienika.

1. OPE ODREDBE
Sastav suda
lanak 434.
U izvanparninom postupku u prvom i drugom stupnju sudi sudac pojedinac, ako ovim
Zakonom nije drukije odreeno.
Mjesna nadlenost
lanak 435.
(1) Ako se tijekom postupka promijene okolnosti na kojima se temelji mjesna nadlenost, sud
pred kojim je postupak pokrenut moe predmet ustupiti sudu koji je postao mjesno nadlean
ako je oito da e se tako lake provesti postupak ili ako je to potrebno radi zatite osoba o
kojima sud vodi osobitu brigu.
(2) Stranke ne mogu sporazumom mijenjati nadlenost suda.
Stranke u postupku
lanak 436.
(1) Stranke u izvanparninom postupku su:
1. predlagatelj
2. osoba koju je predlagatelj oznaio kao protustranku ili ju je inae naveo kao stranku
3. svaka osoba na iji bi pravni poloaj mogla izravno utjecati odluka koja se predlae ili odluka
koju sud u povodu prijedloga ili po slubenoj dunosti moe donijeti, odnosno osoba na iji bi
pravni poloaj mogla izravno utjecati neka druga radnja suda i
4. svaka osoba, tijelo ili oblik udruivanja koja se na temelju zakona treba ukljuiti u postupak.
(2) Ne smatra se strankom osoba ili tijelo koji su po zakonu duni dostaviti sudu odreenu
odluku ili drugi pravni akt ili ga na drugi nain obavijestiti o postojanju razloga za pokretanje
izvanparninog postupka po slubenoj dunosti, osim ako za to ne ispunjavaju uvjete iz stavka
1. ovoga lanka.
(3) Osoba koja ima pravni interes da odreena pravna stvar bude u izvanparninom postupku
rijeena na odreeni nain moe kao stranka pokrenuti taj postupak ili u njemu inae
sudjelovati kao stranka samo ako je to zakonom izrijekom odreeno.
(4) Neka osoba i tijelo mogu se ukljuiti u izvanparnini postupak kao umjeai s poloajem
samostalnog sudionika samo kad je to izrijekom odreeno zakonom. Takva osoba i tijelo imaju
u postupku u koji su se ukljuili samostalno pravo iznositi injenice i predlagati dokaze te
izjavljivati pravne lijekove. Nisu ovlateni povui ili preinaiti podneseni prijedlog, ali mogu
predloiti sudu, kad je on ovlaten donijeti odluku po slubenoj dunosti, donoenje odreene
odluke.
(5) Ako ovim ili drugim zakonom nije drukije odreeno, osoba koja ima pravni interes
sudjelovati u postupku moe zatraiti sudjelovanje u postupku. Na poloaj i prava te osobe na
odgovarajui se nain primjenjuju odredbe Zakona o parninom postupku o umjeau.
Prijedlog
lanak 437.

Ako nije drukije odreeno ovim Zakonom, prijedlog kojim se pokree izvanparnini postupak
ne mora sadravati odreen zahtjev, ali iz njega se mora zakljuiti kakvu odluku ili drugu
sudsku radnju predlagatelj trai te na kakvom injeninom stanju taj zahtjev temelji.
Sporovi o injenicama i o pravu
lanak 438.
(1) Ako u postupku u kojem sudjeluju dvije ili vie stranaka doe do spora o injenicama o
kojima ovisi odluka, sud e donijeti rjeenje kojim e obustaviti izvanparnini postupak i
odrediti da se postupak u toj pravnoj stvari pred njime nastavi kao parnini postupak i prije
pravomonosti rjeenja o obustavi izvanparninog postupka. Tim e rjeenjem sud
predlagatelju odrediti rok u kojem je duan uskladiti prijedlog s odredbama Zakona o
parninom postupku o sadraju tube.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka radnje poduzete i dokazi izvedeni tijekom
izvanparninog postupka nee biti bez uinka samo zato to nisu poduzete, odnosno izvedene
u parninom postupku. Sud e rjeenjem protiv kojeg nije doputena posebna alba odluiti
koje e se od poduzetih radnji i izvedenih dokaza ponoviti.
(3) Ako u postupku iz stavka 1. ovoga lanka meu strankama nema spora o bitnim
injenicama, ve je sporno pravo koje se temelji na tim injenicama, sud e nastaviti
izvanparnini postupak i odluiti o spornom pravu.
Usmena rasprava
lanak 439.
Sud moe donijeti odluku i bez odravanja rasprave ako ocijeni da rasprava nije potrebna.
Dokazni postupak
lanak 440.
(1) U izvanparninom postupku mogu se radi utvrivanja injeninog stanja koristiti sva za to
prikladna dokazna sredstva.
(2) Sud moe u postupcima koje je ovlaten pokrenuti po slubenoj dunosti te u drugim
postupcima za koje je to odreeno ovim Zakonom izvoditi dokaze i prikupljati obavijesti i kad
se sve stranke tomu protive, kad posumnja u postojanje injenice koja se zakonski predmnijeva
ili kad postoji dokaz o njezinu postojanju.
(3) U postupcima iz stavka 2. ovoga lanka sud moe imenovati vjetake iako prije toga nije
omoguio strankama da se izjasne o osobi vjetaka.
(4) Sud e i u postupcima u kojima je odreeno odravanje usmene rasprave uzeti u obzir i sve
ono to je izneseno izvan rasprave. Sud moe i izvan rasprave izvoditi dokaze, strankama
nalagati da dopune svoje navode te poduzimati druge procesne radnje.
(5) Ako smatra da je nuno da se stranka saslua, da predoi neku ispravu ili da omogui
razgledavanje predmeta uviaja koji se nalazi u njezinu posjedu, sud protiv te stranke moe
primijeniti prisilna sredstva predviena lankom 441. ovoga Zakona ako se ona bez
opravdanog razloga ne odazove pozivu ili ne postupi po traenju suda.
Prisilna sredstva u postupku
lanak 441.

Protiv stranaka koje protivno nalogu suda ne poduzmu radnje koje su potrebne za odvijanje
postupka, sud moe po slubenoj dunosti primijeniti odgovarajua prisilna sredstva, a
posebno:
1. izricati i izvravati novane i zatvorske kazne u skladu s odredbama Ovrnog zakona
2. odrediti i provesti prisilno dovoenje
3. odrediti i provesti oduzimanje isprava i predmeta koji mogu posluiti kao dokaz i
4. postaviti privremenog zastupnika koji e na troak i rizik osobe koja se pozivu nije odazvala
poduzimati radnje koje moe poduzimati zastupnik.
Rjeenja
lanak 442.
(1) Sud odluuje rjeenjem.
(2) Rjeenje ne mora biti obrazloeno ako su prihvaeni prijedlozi stranaka koji meusobno
nisu u suprotnosti, ako rjeenje odgovara izjavljenoj volji svih stranaka ili ako je rjeenje bilo
usmeno objavljeno u nazonosti svih stranaka i sve su se stranke odrekle prava na albu.
Uinci rjeenja
lanak 443.
(1) Kad se u odluci nalae ispunjenje neke inidbe, sud e odrediti rok u kojem je stranka duna
ispuniti tu inidbu.
(2) Sud moe odrediti da se inidba ispuni odmah ako je to potrebno radi zatite osoba o ijim
je pravima i interesima duan osobito paziti tijekom postupka.
Uinci odluka u statusnim stvarima
lanak 444.
(1) Kad se odlukom suda mijenja osobni status stranke ili njezina prava i dunosti, pravni uinci
odluke nastupaju kad ona postane pravomona.
(2) Sud moe odrediti da pravni uinci odluke nastupaju prije pravomonosti ako je to potrebno
radi zatite osoba o ijim je pravima i interesima duan osobito paziti tijekom postupka.
Pravni lijekovi
lanak 445.
(1) Protiv odluke donesene u prvom stupnju doputena je alba, ako ovim Zakonom nije
drukije odreeno.
(2) alba se podnosi u roku od petnaest dana od dana dostave rjeenja.
(3) Pravodobno podnesena alba zadrava ovrhu odluke, odnosno pravne uinke odluke, ako
drukije nije odreeno odlukom suda ili ovim Zakonom.
(4) Sud moe odluiti da alba ne zadrava ovrhu kad se izriu mjere kojima se tite prava i
dobrobit djece.
Postupanje suda po albi
lanak 446.
(1) Prvostupanjski sud moe u povodu pravodobno podnesene albe ukinuti ili preinaiti svoju
odluku ako se time ne povreuju prava drugih osoba.

(2) Ako prvostupanjski sud ne ukine ili ne preinai svoje rjeenje, dostavit e albu sa svim
spisima drugostupanjskom sudu.
Revizija
lanak 447.
(1) Protiv drugostupanjskog rjeenja kojim je alba odbijena i prvostupanjsko rjeenje
potvreno ili kojim je ono preinaeno doputena je revizija samo ako je drugostupanjski sud u
izreci svojeg rjeenja odredio da je revizija protiv njega doputena.
(2) Drugostupanjski sud moe odluiti na nain iz stavka 1. ovoga lanka ako ocijeni da odluka
o stvari ovisi o rjeenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja vanog za
osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
(3) U obrazloenju rjeenja kojom doputa reviziju iz stavka 1. ovoga lanka drugostupanjski
e sud naznaiti zbog kojeg je pravnog pitanja doputa i izloiti razloge zbog kojih smatra da
je ono vano za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj
primjeni.
(4) Ako je rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka donio u povodu albe Vrhovni sud Republike
Hrvatske, protiv takvog rjeenja revizija nije doputena.
(5) O reviziji iz stavka 1. i albi iz stavka 4. ovoga lanka odluuje Vrhovni sud Republike
Hrvatske u sastavu u kojemu odluuje o reviziji protiv presude.
Prijedlog za preinaku ili ukidanje rjeenja
lanak 448.
(1) U izvanparninom postupku moe se podnijeti prijedlog za preinaku ili ukidanje
pravomonog rjeenja zbog razloga zbog kojih se moe traiti ponavljanje postupka prema
odredbama Zakona o parninom postupku.
(2) Zbog razloga iz stavka 1. ovoga lanka sud moe po slubenoj dunosti preinaiti ili ukinuti
pravomono rjeenje ako je bio ovlaten po slubenoj dunosti pokrenuti taj postupak, osim
ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.
(3) Postupak iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka provodi se uz odgovarajuu primjenu odredaba
Zakona o parninom postupku o ponavljanju postupka.
2. POSTUPAK RADI DAVANJA DOPUTENJA ZA SKLAPANJE BRAKA
Prijedlog i odluka suda za maloljetnu osobu
lanak 449.
(1) Osoba koja je navrila esnaest godina samostalno podnosi prijedlog za donoenje rjeenja
o doputenju sklapanja braka.
(2) Sud e sasluati maloljetnog podnositelja prijedloga, njegove roditelje, odnosno skrbnika i
osobu s kojom namjerava sklopiti brak te pribaviti miljenje centra za socijalnu skrb i ispitati
okolnosti vane za odluku.
(3) Sud e donijeti rjeenje kojim doputa sklapanje braka maloljetnoj osobi iz stavka 1. ovoga
lanka ako utvrdi da je mentalno i tjelesno zrela za brak te da je sklapanje braka u skladu s
njezinom dobrobiti.
Prijedlog i rjeenje suda za osobu lienu poslovne sposobnosti
lanak 450.

(1) Osoba liena poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na osobna stanja samostalno
podnosi prijedlog za donoenje rjeenja o doputenju sklapanja braka.
(2) Sud e pribaviti miljenje skrbnika i centra za socijalnu skrb o podnesenom prijedlogu iz
stavka 1. ovoga lanka.
(3) Sud e donijeti rjeenje o doputenju sklapanja braka za osobu iz stavka 1. ovoga lanka za
koju utvrdi da je sposobna shvatiti znaenje braka i obveza koje iz njega proizlaze te da je brak
u skladu s njezinom dobrobiti.
Mjesna nadlenost
lanak 451.
U postupcima u kojima se odluuje o doputenju za sklapanje braka nadlean je sud koji je
ope mjesno nadlean za osobu koja je podnijela prijedlog za donoenje odluke kojom se
doputa sklapanje braka.
Pravni lijek
lanak 452.
(1) Protiv rjeenja suda kojim se odbija prijedlog za doputenje sklapanja braka zbog
maloljetnosti, albu moe podnijeti samo maloljetna osoba koja namjerava sklopiti brak i osoba
s kojom ona namjerava sklopiti brak.
(2) Protiv rjeenja suda kojim se doputa sklapanje braka maloljetnoj osobi, albu mogu
podnijeti njezini roditelji, odnosno njezin skrbnik i centar za socijalnu skrb.
(3) Protiv rjeenja suda kojim se odbija prijedlog za doputenje sklapanja braka zbog lienja
poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na osobna stanja albu moe podnijeti osoba liena
poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na osobna stanja i osoba s kojom namjerava
sklopiti brak.
(4) Protiv rjeenja suda kojim se doputa sklapanje braka osobi lienoj poslovne sposobnosti u
dijelu koji se odnosi na osobna stanja albu moe podnijeti njezin skrbnik i centar za socijalnu
skrb.
3. POSTUPAK RADI SPORAZUMNOG RAZVODA BRAKA
Brane stvari
lanak 453.
(1) Ako oba brana druga predlau sporazumni razvod braka, izvanparnini postupak pokree
se prijedlogom za sporazumni razvod braka.
(2) Ako jedan od branih drugova odustane od prijedloga za sporazumni razvod braka, a drugi
ostane pri zahtjevu da se brak razvede, takav zahtjev smatrat e se tubom radi razvoda braka
i postupak e se nastaviti prema odredbama lanaka 369. do 373. i lanaka 379. do 381. ovoga
Zakona.
Nastavak postupka
lanak 454.
Odredbe lanka 380. ovoga Zakona primjenjivat e se na odgovarajui nain i kad je umro
brani drug koji je podnio prijedlog za sporazumni razvod braka.
Mjesna nadlenost

lanak 455.
(1) Za suenje u povodu prijedloga za sporazumni razvod braka nadlean je sud na ijem su
podruju brani drugovi imali posljednje zajedniko prebivalite.
(2) Ako je u branim stvarima sud u Republici Hrvatskoj nadlean zato to su brani drugovi
imali posljednje zajedniko prebivalite u Republici Hrvatskoj, nadlean je sud na ijem su
podruju brani drugovi imali posljednje zajedniko prebivalite.
Prilozi uz prijedlog
lanak 456.
Brani drugovi koji imaju zajedniko maloljetno dijete duni su uz prijedlog za sporazumni
razvod braka podnijeti izvjee o obveznom savjetovanju iz lanka 324. ovoga Zakona i plan
o zajednikoj roditeljskoj skrbi iz lanka 106. ovoga Zakona.
Odbacivanje prijedloga
lanak 457.
Ako brani drugovi koji imaju zajedniko maloljetno dijete uz prijedlog za sporazumni razvod
braka podnesu izvjee o obveznom savjetovanju starije od est mjeseci, sud e prijedlog za
sporazumni razvod braka odbaciti.
Ispravak i dopuna prijedloga
lanak 458.
(1) Ako brani drugovi koji imaju zajedniko maloljetno dijete uz prijedlog za sporazumni
razvod braka nisu podnijeli izvjee o obveznom savjetovanju ili plan o zajednikoj roditeljskoj
skrbi ili sud utvrdi da plan nije u skladu s dobrobiti djeteta, sud e pozvati podnositelje da ih
podnesu, odnosno dopune ili isprave u skladu s danom uputom.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, sud e odrediti rok od osam dana za ponovno
podnoenje, dopunu ili ispravak prijedloga i upozoriti stranke na pravne posljedice
nepostupanja po nalogu suda.
(3) Smatrat e se da je prijedlog za sporazumi razvod braka povuen ako izvjee o obveznom
savjetovanju i plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi ne budu podneseni u odreenom roku, a ako
ponovno bude podnesen prijedlog bez izvjea o obveznom savjetovanju i plana o zajednikoj
roditeljskoj skrbi, ili plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi bez ispravka, odnosno dopune, sud
e odbaciti prijedlog za sporazumni razvod braka.
Povlaenje prijedloga
lanak 459.
Prijedlog za sporazumni razvod braka brani drugovi mogu povui dok postupak nije
pravomono okonan.
Pravni lijekovi
lanak 460.
(1) Protiv rjeenja kojim se sporazumno razvodi brak alba se moe podnijeti zbog bitnih
povreda odredbi parninog postupka iz lanka 354. stavka 2. Zakona o parninom postupku
(Narodne novine, br. 26/91., 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08.,

96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 43/13. i 89/14.) ili zbog toga to je pristanak za razvod
dan u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare ili ako za donoenje rjeenja nisu bile
ispunjene pretpostavke odreene ovim Zakonom.
(2) Protiv pravomonog rjeenja kojim se brak sporazumno razvodi, nisu doputeni izvanredni
pravni lijekovi niti druga pravna sredstva.
4. POSTUPAK RADI ODOBRAVANJA PLANA O ZAJEDNIKOJ ODITELJSKOJ
SKRBI
Stranke u postupku
lanak 461.
(1) Ako su roditelji postigli plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi iz lanka 106. ovoga Zakona,
izvanparnini postupak radi odobravanja plana pokree se prijedlogom obaju roditelja.
(2) U postupku provjere i odobravanja plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi dijete zastupaju
oba roditelja.
Mjesna nadlenost
lanak 462.
Za odobravanje plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi nadlean je sud koji je ope mjesno
nadlean za dijete.
Prilozi uz prijedlog
lanak 463.
Roditelji su duni uz prijedlog za odobravanje plana podnijeti izvjee o obveznom
savjetovanju iz lanka 324. ovoga Zakona i plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi iz lanka 106.
ovoga Zakona.
Odbacivanje prijedloga
lanak 464.
Ako roditelji uz prijedlog za odobravanje plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi podnesu
izvjee o obveznom savjetovanju iz lanka 324. ovoga Zakona starije od est mjeseci, sud e
prijedlog za odobravanje plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi odbaciti.
Ispravak i dopuna prijedloga
lanak 465.
(1) Ako roditelji uz prijedlog za odobravanje plana nisu podnijeli izvjee o obveznom
savjetovanju ili plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi ili sud utvrdi da plan nije u skladu s
dobrobiti djeteta, sud e pozvati podnositelje da ih podnesu, odnosno dopune ili isprave u
skladu s danom uputom.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, sud e odrediti rok od osam dana za ponovno
podnoenje, dopunu ili ispravak prijedloga i upozoriti stranke na pravne posljedice
nepostupanja po nalogu suda.
(3) Smatrat e se da je prijedlog za odobravanje plana povuen ako izvjee o obveznom
savjetovanju i plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi ne budu podneseni u odreenom roku, a ako
ponovno bude podnesen prijedlog bez izvjea o obveznom savjetovanju i plana o zajednikoj

roditeljskoj skrbi ili plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi, bez ispravka, odnosno dopune, sud
e odbaciti prijedlog za odobravanje plana.
Rjeenje o odobravanju plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi
lanak 466.
(1) O odobravanju plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi sud odluuje rjeenjem.
(2) Plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi je sastavni dio rjeenja o odobravanju plana o
zajednikoj roditeljskoj skrbi.
(3) Rjeenje o odobravanju plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi ne mora biti obrazloeno i
moe se izdati otiskivanjem tambilja na prijedlogu za odobravanje plana o zajednikoj
roditeljskoj skrbi.
Pravni lijekovi
lanak 467.
(1) Protiv rjeenja kojim se odobrava plan o zajednikoj roditeljskoj skrbi alba se moe
podnijeti zbog bitnih povreda odredaba parninog postupka iz lanka 354. stavka 2. Zakona o
parninom postupku (Narodne novine, br. 26/91., 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03.,
88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 43/13. i 89/14.) ili zbog toga to
je pristanak za sporazum dan u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare ili ako za
donoenje rjeenja nisu bile ispunjene pretpostavke odreene ovim Zakonom.
(2) U postupku radi odobravanja plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi moe se podnijeti
prijedlog za preinaku ili ukidanje pravomonog rjeenja kojim se odobrava plan o zajednikoj
roditeljskoj skrbi zbog razloga iz lanka 421. stavka 1. toaka 1. do 7. Zakona o parninom
postupku (Narodne novine, br. 26/91., 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07.,
84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 43/13. i 89/14.) ili zbog toga to je pristanak
za sporazum dan u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare.
Sporazum o osobnim odnosima s djetetom
lanak 468.
Odredbe lanaka 461. do 467. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajui nain na postupak
odobravanja sporazuma o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom.
Izmjena plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi i sporazuma o osobnim odnosima
lanak 469.
(1) Odredbe lanaka 461. do 467. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajui nain na
postupak odobravanja plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi te sporazuma o ostvarivanju
osobnih odnosa s djetetom u sluaju njihove izmjene.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, odredbe lanaka 463. do 465. ovoga Zakona u dijelu
koji se odnosi na izvjee o obveznom savjetovanju ne primjenjuju se na postupak odobravanja
plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi te sporazuma o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom
u sluaju njihove izmjene ako su stranke postigle sporazum o pitanju u vezi s kojim pokreu
sudski postupak neovisno od postupka obveznog savjetovanja sukladno odredbi lanka 329.
stavka 2. ovoga Zakona.
5. POSTUPAK RADI ODOBRAVANJA SPORAZUMA O UZDRAVANJU

Stranke u postupku
lanak 470.
(1) Stranke u postupku radi odobravanja sporazuma o uzdravanju djeteta su dijete i roditelj
koji ne stanuje s djetetom.
(2) Dijete iz stavka 1. ovoga lanka u postupku zastupa roditelj s kojim dijete stanuje.
(3) Stranke u postupku radi odobravanja sporazuma o uzdravanju branog druga su brani
drugovi.
Mjesna nadlenost
lanak 471.
(1) Za odobravanje sporazuma o uzdravanju djeteta nadlean je sud koji je ope mjesno
nadlean za dijete.
(2) Za odobravanje sporazuma o uzdravanju branog druga nadlean je sud na ijem podruju
brani drugovi imaju zajedniko prebivalite. Ako brani drugovi nemaju zajedniko
prebivalite, nadlean je sud na ijem su podruju brani drugovi imali posljednje zajedniko
prebivalite.
(3) Ako je u stvarima odobravanja sporazuma o uzdravanju branog druga sud u Republici
Hrvatskoj nadlean zato to su brani drugovi imali posljednje zajedniko prebivalite u
Republici Hrvatskoj, nadlean je sud na ijem su podruju brani drugovi imali posljednje
zajedniko prebivalite.
Ispravak i dopuna prijedloga
lanak 472.
(1) Uz prijedlog za odobravanje sporazuma o uzdravanju mora se podnijeti i sporazum o
uzdravanju.
(2) Ako roditelji uz prijedlog nisu podnijeli sporazum o uzdravanju djeteta ili sud utvrdi da
sporazum nije u skladu s dobrobiti djeteta, sud e pozvati predlagatelje da ga podnesu, odnosno
dopune ili isprave u skladu s danom uputom.
(3) Ako brani drugovi uz prijedlog nisu podnijeli sporazum o uzdravanju branog druga, sud
e pozvati predlagatelje da ga podnesu.
(4) U sluaju iz stavaka 2. i 3. ovoga lanka, sud e odrediti rok od osam dana za ponovno
podnoenje prijedloga i upozoriti stranke na pravne posljedice nepostupanja po nalogu suda.
(5) Smatrat e se da je prijedlog povuen ako ne bude podnesen sporazum o uzdravanju u
odreenom roku. Ako ponovno bude podnesen prijedlog bez sporazuma o uzdravanju ili
sporazum o uzdravanju djeteta bez ispravka, odnosno dopune, sud e odbaciti prijedlog.
Rjeenje o odobravanju sporazuma i pravni lijekovi
lanak 473.
(1) Sud odluuje rjeenjem o odobravanju sporazuma o uzdravanju.
(2) Sporazum o uzdravanju je sastavni dio rjeenja.
(3) Rjeenje o odobravanju sporazuma o uzdravanju ne mora biti obrazloeno i moe se izdati
otiskivanjem tambilja na prijedlogu za odobravanje sporazuma o uzdravanju.
(4) Protiv rjeenja kojim se odobrava sporazum o uzdravanju alba se moe podnijeti zbog
bitnih povreda odredaba parninog postupka iz lanka 354. stavka 2. Zakona o parninom
postupku (Narodne novine, br. 26/91., 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07.,
84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 43/13. i 89/14.) ili zbog toga to je pristanak

za sporazum dan u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare ili ako za donoenje
rjeenja nisu bile ispunjene pretpostavke odreene ovim Zakonom.
(5) U postupku radi odobravanja sporazuma o uzdravanju moe se podnijeti prijedlog za
preinaku ili ukidanje pravomonog rjeenja kojim se odobrava sporazum o uzdravanju zbog
razloga iz lanka 421. stavka 1. toaka 1. do 7. Zakona o parninom postupku (Narodne
novine, br. 26/91., 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08.,
123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 43/13. i 89/14.) ili zbog toga to je pristanak za sporazum dan
u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare.
6. POJEDNOSTAVNJENI POSTUPAK U STVARIMA UZDRAVANJA DJETETA
Stranke u postupku
lanak 474.
(1) Stranke u postupku radi uzdravanja djeteta su dijete i roditelj koji ne stanuje s djetetom.
(2) Dijete iz stavka 1. ovoga lanka u postupku radi uzdravanja zastupa roditelj s kojim dijete
stanuje.
(3) Dijete iz stavka 1. ovoga lanka u postupku radi uzdravanja iz lanka 157. stavka 5., lanka
166. stavka 6. i lanka 174. stavka 2. ovoga Zakona zastupa posebni skrbnik ili centar za
socijalnu skrb.
Mjesna nadlenost
lanak 475.
(1) Za odluivanje u pojednostavnjenom postupku u stvarima uzdravanja nadlean je, uz sud
ope mjesne nadlenosti, i sud prebivalita, odnosno boravita djeteta.
(2) Sud se moe po slubenoj dunosti oglasiti mjesno nenadlenim najkasnije do donoenja
rjeenja kojim prihvaa prijedlog u pojednostavnjenom postupku.
(3) Protivna stranka moe istaknuti prigovor stvarne i mjesne nenadlenosti samo u prigovoru
iz lanka 476. stavka 6. ovoga Zakona.
(4) Ako sud nakon podnoenja prigovora utvrdi da je stvarno ili mjesno nenadlean, oglasit e
se nenadlenim i nakon pravomonosti rjeenja ustupiti predmet nadlenom sudu.
Prigovor
lanak 476.
(1) U prijedlogu u stvarima uzdravanja djeteta mora se naznaiti iznos uzdravanja ije
odreivanje se predlae. Iznos uzdravanja mora biti u skladu s tablicom o prosjenim
potrebama maloljetnog djeteta sukladno odluci koju donosi ministar nadlean za socijalnu skrb
temeljem lanka 314. stavka 4. ovoga Zakona.
(2) Predlagatelj moe povui prijedlog iz stavka 1. ovoga lanka bez pristanka protivne stranke
samo do podnoenja prigovora iz stavka 6. ovoga lanka.
(3) Ako nisu ispunjenje pretpostavke za odreivanje uzdravanja u pojednostavnjenom
postupku, sud e nastaviti postupak prema pravilima postupka u sporovima o uzdravanju iz
lanaka 423. do 432. ovoga Zakona. U tom sluaju sud e odrediti predlagatelju rok od osam
dana za usklaivanje njegova prijedloga s odredbama Zakona o parninom postupku o sadraju
tube.
(4) Protiv rjeenja suda iz stavka 3. ovoga lanka kojim se ne prihvaa prijedlog za odreivanje
uzdravanja u pojednostavnjenom postupku i kojim se postupak nastavlja prema pravilima

postupka u sporovima o uzdravanju iz lanaka 423. do 432. ovoga Zakona nije doputena
alba.
(5) Sud e dostaviti prijedlog radi uzdravanja protivnoj stranci u roku od osam dana od dana
zaprimanja prijedloga. U pozivu sud e protivnu stranku upozoriti na pravne posljedice iz
stavaka 7. i 8. ovoga lanka.
(6) Protivna stranka moe u roku od osam dana od dana primitka prijedloga podnijeti prigovor.
(7) Ako protivna stranka u roku iz stavka 6. ovoga lanka ne podnese prigovor, sud e bez
odravanja roita rjeenjem koje ne mora imati obrazloenje prihvatiti prijedlog.
(8) Ako protivna stranka u roku iz stavka 6. ovoga lanka podnese prigovor, postupak e se
nastaviti prema pravilima postupka u sporovima o uzdravanju iz lanaka 423. do 432. ovoga
Zakona. U tom sluaju sud e odrediti predlagatelju rok od osam dana za usklaivanje njegova
prijedloga s odredbama Zakona o parninom postupku o sadraju tube. Pravodobno podneseni
prigovor iz stavka 6. ovoga lanka vrijedi kao odgovor na tubu u postupku nastavljenom
prema odredbama lanaka 423. do 432. ovoga Zakona.
(9) Protiv rjeenja suda iz stavka 8. ovoga lanka kojim se postupak nastavlja prema pravilima
postupka u sporovima o uzdravanju iz lanaka 423. do 432. ovoga Zakona nije doputena
alba.
Pravni lijekovi
lanak 477.
(1) Protiv rjeenja kojim se prihvaa prijedlog u pojednostavnjenom postupku u stvarima
uzdravanja djeteta alba se moe podnijeti samo zbog bitnih povreda odredbi parninog
postupka iz lanka 354. stavka 2. Zakona o parninom postupku (Narodne novine, br. 26/91.,
53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11.,
25/13., 43/13. i 89/14.) ili pogrene primjene materijalnog prava.
(2) Protiv rjeenja kojim se prihvaa prijedlog u pojednostavnjenom postupku u stvarima
uzdravanja djeteta prijedlog za preinaku ili ukidanje pravomonog rjeenja moe se podnijeti
samo zbog razloga iz lanka 421. stavka 1. toaka 1. do 7. Zakona o parninom postupku
(Narodne novine, br. 26/91., 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08.,
96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 43/13. i 89/14.).
7. POSEBNI POSTUPCI RADI OSTVARIVANJA RODITELJSKE SKRBI I OSOBNIH
ODNOSA S DJETETOM
Postupci radi ostvarivanja pojedinih sadraja roditeljske skrbi, povjeravanja ostvarivanja
roditeljske skrbi zbog smrti roditelja, mirovanja ostvarivanja roditeljske skrbi i ostvarivanju
osobnih odnosa s djetetom
lanak 478.
(1) U postupku radi ostvarivanja pojedinih sadraja roditeljske skrbi odluuje se o:
1. medicinskim postupcima povezanim s rizicima tekih posljedica za zdravlje djeteta sukladno
lanku 88. stavku 3. ovoga Zakona
2. obrazovanju djeteta sukladno lanku 94. stavku 6. ovoga Zakona
3. raspolaganju prihodima od imovine djeteta sukladno lanku 97. stavku 4. ovoga Zakona
4. upravljanju i zastupanju djeteta u vezi s vrjednijom imovinom, odnosno imovinskim pravima
sukladno lanku 98. stavku 3. i lanku 101. stavku 1. ovoga Zakona
5. neslaganju roditelja o odlukama koje se odnose na bitna osobna prava djeteta sukladno
lanku 100. stavku 5. ovoga Zakona

6. neslaganju roditelja o odlukama koje su bitne za dijete sukladno lanku 109. stavku 1. ovoga
Zakona.
(2) U postupku radi mirovanja ostvarivanja roditeljske skrbi zbog pravnih ili stvarnih zapreka
odluuje se o:
1. neslaganju roditelja ili roditelja i djetetova skrbnika oko zastupanja djeteta u sluaju
mirovanja ostvarivanja roditeljske skrbi zbog pravnih zapreka sukladno lanku 114. stavku 3.
ovoga Zakona
2. mirovanju ostvarivanja roditeljske skrbi zbog stvarnih zapreka te njegovu prestanku
sukladno lanku 115. stavcima 1. i 4. ovoga Zakona i
3. povjeravanju ostvarivanja roditeljske skrbi drugom roditelju u sluaju mirovanja
ostvarivanja roditeljske skrbi zbog stvarnih zapreka sukladno lanku 115. stavku 3. ovoga
Zakona.
(3) U postupku radi povjeravanja ostvarivanja roditeljske skrbi zbog smrti roditelja koji je
samostalno ostvarivao roditeljsku skrb odluuje se o povjeravanju roditeljske skrbi drugom
roditelju sukladno lanku 116. stavku 2. ovoga Zakona.
(4) U postupku radi ostvarivanja osobnih odnosa odluuje se o:
1. pravu na informacije o bitnim okolnostima vezanim uz osobna prava djeteta sukladno lanku
112. stavcima 2. i 4. te lanku 121. stavku 5. ovoga Zakona
2. ostvarivanju osobnih odnosa djeteta sa srodnicima i drugim osobama iz lanka 120. ovoga
Zakona i
3. ogranienju ili zabrani ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom sukladno lanku 123. stavku
1. i lanku 125. stavku 4. ovoga Zakona i
4. nadzoru nad ostvarivanjem osobnih odnosa s djetetom sukladno lanku 124. stavku 1. ovoga
Zakona.
Stranke u postupku
lanak 479.
(1) Postupke radi ostvarivanja pojedinih sadraja roditeljske skrbi iz lanka 478. stavka 1.
ovoga Zakona mogu pokrenuti dijete ili roditelji.
(2) Postupke radi mirovanja ostvarivanja roditeljske skrbi zbog pravnih razloga iz lanka 478.
stavka 2. toke 1. ovoga Zakona mogu pokrenuti dijete, roditelji ili skrbnik djeteta.
(3) Postupke radi mirovanja ostvarivanja roditeljske skrbi zbog stvarnih razloga iz lanka 478.
stavka 2. toaka 2. i 3. ovoga Zakona mogu pokrenuti dijete, roditelji ili centar za socijalnu
skrb.
(4) Postupak radi povjeravanja ostvarivanja roditeljske skrb zbog smrti roditelja koji je
samostalno ostvarivao roditeljsku skrb iz lanka 478. stavka 3. ovoga Zakona mogu pokrenuti
dijete, drugi roditelj, ili centar za socijalnu skrb.
(5) Postupak radi ostvarivanja prava na informacije o bitnim okolnostima vezanim uz osobna
prava djeteta iz lanka 478. stavka 4. toke 1. mogu pokretati dijete, roditelji ili osobe koje
imaju pravo na informaciju.
(6) Postupak radi ostvarivanja osobnih odnosa djeteta sa srodnicima i drugim osobama iz
lanka 478. stavka 4. toke 2. mogu pokrenuti dijete, roditelji, srodnik ili druge osobe iz lanka
120. ovoga Zakona.
(7) Postupke radi ogranienja ili zabrane ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s roditeljem kao
i o nadzoru nad njihovim ostvarivanjem iz lanka 478. stavka 4. toaka 3. i 4. mogu pokrenuti
dijete, roditelj ili centar za socijalnu skrb.
(8) Dijete je stranka postupka iz stavaka 1. do 7. ovoga lanka neovisno o tome je li ga
pokrenulo.

Mjesna nadlenost
lanak 480.
Za suenje u postupcima iz lanka 478. ovoga Zakona nadlean je sud koji je ope mjesno
nadlean za dijete.
Podnoenje prijedloga
lanak 481.
Predlagatelj je duan podnijeti izvjee o obveznom savjetovanju iz lanka 324. ovoga Zakona
uz prijedlog za odluivanje o:
1. medicinskim postupcima povezanim s rizicima tekih posljedica za zdravlje djeteta sukladno
lanku 88. stavku 3. ovoga Zakona
2. obrazovanju djeteta sukladno lanku 94. stavku 6. ovoga Zakona
3. neslaganju roditelja o odlukama koje se odnose na bitna osobna prava djeteta sukladno
lanku 100. stavku 5. ovoga Zakona
4. neslaganju roditelja o odlukama koje su bitne za dijete sukladno lanku 108. stavku 3. ovoga
Zakona
5. neslaganju roditelja ili roditelja i djetetova skrbnika oko zastupanja djeteta u sluaju
mirovanja ostvarivanja roditeljske skrbi zbog pravnih zapreka sukladno lanku 114. stavku 3.
ovoga Zakona
6. pravu na informacije o bitnim okolnostima vezanim uz osobna prava djeteta sukladno lanku
112. stavcima 2. i 4. te lanku 121. stavku 5. ovoga Zakona
7. ostvarivanju osobnih odnosa djeteta sa srodnicima i drugim osobama iz lanka 120. stavaka
1. i 2. ovoga Zakona i promjeni tog rjeenja i
8. ogranienju ili zabrani ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom i promjeni tog rjeenja
sukladno lanku 123. stavku 1. i lanku 125. stavku 4. ovoga Zakona.
Odbacivanje prijedloga
lanak 482.
Ako predlagatelj uz prijedlog za ostvarivanje roditeljske skrbi i osobnih odnosa s djetetom iz
lanka 481. ovoga Zakona, podnese izvjee o obveznom savjetovanju starije od est mjeseci,
sud e prijedlog odbaciti.
Ispravak i dopuna prijedloga
lanak 483.
(1) Ako predlagatelj uz prijedlog za ostvarivanje roditeljske skrbi i osobnih odnosa s djetetom
iz lanka 481. ovoga Zakona nije podnio izvjee o obveznom savjetovanju, sud e pozvati
predlagatelja da ga podnese.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka sud e odrediti rok od osam dana za ponovno
podnoenje prijedloga i upozoriti stranke na pravne posljedice nepostupanja po nalogu suda.
(3) Smatrat e se da je prijedlog povuen ako ne bude podneseno izvjee o obveznom
savjetovanju u odreenom roku, a ako ponovno bude podnesen prijedlog bez izvjea o
obveznom savjetovanju sud e odbaciti prijedlog.
Posebne odredbe o promjeni prebivalita, odnosno boravita djeteta
lanak 484.

(1) Ako se jedan roditelj protivi promjeni prebivalita, odnosno boravita djeteta sukladno
lanku 100. ovoga Zakona, sud e u izvanparninom postupku na prijedlog djeteta ili roditelja
odluiti koji e od roditelja u toj stvari zastupati dijete radi zatite dobrobiti djeteta.
(2) Sud e s obzirom na okolnosti sluaja pri donoenju rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka uzeti
u obzir:
1. dob i miljenje djeteta
2. pravo djeteta da ostvaruje osobne odnose s drugim roditeljem
3. spremnost i volju roditelja da surauju u ostvarivanju roditeljske skrbi
4. osobne prilike roditelja
5. udaljenost izmeu prebivalita, odnosno boravita roditelja i mjesta u koje bi se dijete trebalo
preseliti te prometnu povezanost i
6. pravo roditelja na slobodu kretanja.
8. POSTUPAK RADI ODREIVANJA MJERA ZA ZATITU PRAVA I DOBROBITI
DJETETA
Mjere za zatitu prava i dobrobiti djeteta
lanak 485.
(1) U postupku radi odreivanja mjera za zatitu osobnih prava i dobrobiti djeteta odluuje se
o:
1. privremenom povjeravanju djeteta drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne
skrbi sukladno odredbama lanaka 150. do 153. ovoga Zakona
2. zabrani pribliavanja djetetu sukladno lanku 154. ovoga Zakona
3. oduzimanju prava na stanovanje s djetetom i povjeravanje svakodnevne skrbi o djetetu
drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi, sukladno lancima 155. do 163.
ovoga Zakona
4. povjeravanju djeteta s problemima u ponaanju radi pomoi u odgoju ustanovi socijalne
skrbi ili udomiteljskoj obitelji, sukladno odredbama lanaka 164. do 169. ovoga Zakona i
5. lienju prava na roditeljsku skrb sukladno odredbama lanaka 170. do 177. ovoga Zakona.
(2) U postupku radi odreivanja mjera za zatitu imovine i imovinskih prava djeteta odluuje
se o:
1. lienju prava roditelja na upravljanje djetetovom imovinom i prava na zastupanje djeteta u
imovinskim stvarima sukladno lanku 178. stavku 2. i lanku 179. ovoga Zakona i
2. osiguranju na imovini roditelja sukladno lanku 178. stavku 2. i lanku 179. ovoga Zakona.
(3) U obrazloenju rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka sud je duan navesti razloge za primjenu
najblae mjere, sukladno lanku 128. ovoga Zakona.
Stranke u postupku
lanak 486.
(1) U postupku radi izricanja mjere privremenog povjeravanja djeteta drugoj osobi,
udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi stranke su dijete, roditelji, centar za socijalnu
skrb te druga osoba, ustanova socijalne skrbi ili udomitelj kojima se dijete povjerava.
(2) U postupku radi izricanja mjere zabrane pribliavanja djetetu, stranke su dijete, roditelji,
centar za socijalnu skrb te baka ili djed, sestra ili brat, odnosno polusestra ili polubrat koji ne
ivi s djetetom.
(3) U postupku radi izricanja mjere oduzimanja prava na stanovanje s djetetom i povjeravanja
svakodnevne skrbi o djetetu drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi

stranke su dijete, roditelji, centar za socijalnu skrb te druga osoba, ustanova socijalne skrbi ili
udomitelj kojima se dijete povjerava.
(4) U postupku radi izricanja mjere povjeravanja djeteta s problemima u ponaanju radi pomoi
u odgoju ustanovi socijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji stranke su dijete, roditelji, centar za
socijalnu skrb te ustanova socijalne skrbi ili udomitelj kojima se dijete povjerava, a dravni
odvjetnik za mlade ako je pokrenuo postupak.
(5) U postupku radi izricanja mjere lienja prava na roditeljsku skrb stranke su dijete, roditelji
te centar za socijalnu skrb, a dravni odvjetnik za mlade ako je pokrenuo taj postupak.
(6) U postupcima radi izricanja mjera za zatitu imovinskih prava djeteta stranke su dijete,
roditelj i centar za socijalnu skrb.
Zastupanje djeteta
lanak 487.
U postupcima radi zatite osobnih prava i dobrobiti djeteta iz lanka 485. stavka 1. toaka 1.,
3., 4. i 5. dijete zastupa posebni skrbnik kojeg imenuje sud. Roditelji djeteta nisu ovlateni uz
posebnog skrbnika poduzimati radnje u postupku u ime djeteta.
Mjesna nadlenost
lanak 488.
Za suenje u postupcima radi izricanja mjera za zatitu prava i dobrobiti djeteta nadlean je
sud koji je ope mjesno nadlean za dijete.
alba
lanak 489.
(1) Protiv odluke o mjeri za zatitu osobnih prava i dobrobiti djeteta stranke mogu podnijeti
albu u roku od tri dana od dana uruenja, odnosno dostave prijepisa odluke.
(2) U postupcima iz stavka 1. ovoga lanka drugostupanjski sud mora donijeti i otpremiti
odluku u roku od osam dana od dana primitka albe.
(3) alba protiv odluka donesenih na temelju lanka 485. stavka 1. toaka 1., 3. i 4. ovoga
Zakona ne odgaa njihovu ovrhu.
9. POSTUPAK RADI ZATITE OBITELJSKOG DOMA
Predmet odluivanja u postupcima radi zatite obiteljskog doma
lanak 490.
U postupku radi zatite obiteljskog doma odluuje se o:
1. nadomjetanju suglasnosti drugog branog druga za otuenje ili optereenje obiteljske kue
ili stana koji predstavlja branu steevinu i obiteljski dom sukladno lanku 32. stavku 4. ovoga
Zakona
2. nadomjetanju suglasnosti drugog branog druga za otkaz ugovora o najmu stana koji
predstavlja obiteljski dom sukladno lanku 32. stavku 4. ovoga Zakona i
3. pravu stanovanja djece i jednog roditelja u stanu ili drugoj nekretnini koja predstavlja
obiteljski dom sukladno lanku 46. ovoga Zakona.
Stranke u postupku

lanak 491.
(1) Postupak iz lanka 490. toaka 1. i 2. ovoga Zakona pokree se na prijedlog branog druga.
(2) Postupak iz lanka 490. toke 3. ovoga Zakona pokree se na prijedlog roditelja koji na
temelju odluke suda stanuje sa zajednikim maloljetnim djetetom.
(3) Dijete je stranka postupka iz stavka 2. ovoga lanka zastupano po roditelju s kojim stanuje
na temelju odluke suda.
(4) Sud e na zahtjev stranke o pokretanju postupka obavijestiti i tree osobe s kojima su brani
drugovi u pravnom odnosu u vezi s nekretninom.
Mjesna nadlenost
lanak 492.
Za suenje u postupcima radi zatite obiteljskog doma nadlean je, osim suda ope mjesne
nadlenosti, sud koji je nadlean za rjeavanje branog spora u prvom stupnju ili sud na
podruju kojega se nalazi zajednika nekretnina koja predstavlja obiteljski dom ili sud na
podruju kojega predlagatelj ima prebivalite, odnosno boravite.
10. POSTUPAK RADI NADOMJETANJA PRISTANKA ZA POSVOJENJE DJETETA
Stranke u postupku
lanak 493.
(1) Sud e u izvanparninom postupku rjeenjem nadomjestiti pristanak roditelja, odnosno
skrbnika za posvojenje djeteta u sluajevima propisanim lankom 190. stavkom 1. ovoga
Zakona i lankom 192. stavcima 3. i 4. ovoga Zakona.
(2) Prijedlog za donoenje rjeenja kojim se nadomjeta pristanak roditelja podnijet e centar
za socijalnu skrb prebivalita, odnosno boravita roditelja.
(3) Prijedlog za donoenje rjeenja kojim se nadomjeta pristanak skrbnika podnijet e centar
za socijalnu skrb koji je imenovao skrbnika.
(4) U postupku u povodu prijedloga iz stavka 1. ovoga lanka sud e sasluati roditelja,
odnosno skrbnika iji se pristanak nadomjeta, omoguiti djetetu da izrazi svoje miljenje uz
primjenu lanka 360. ovoga Zakona i po potrebi sasluati druge osobe koje su bliske s djetetom.
(5) Roditelja koji je lien poslovne sposobnosti u davanju izjava koje se odnose na osobna
stanja sud je duan prije sasluanja na prikladan nain upoznati s pravnim i faktinim
posljedicama posvojenja.
(6) Dijete u postupku zastupa posebni skrbnik kojeg imenuje sud. Roditelji djeteta nisu
ovlateni uz posebnog skrbnika poduzimati radnje u postupku u ime djeteta.
Mjesna nadlenost
lanak 494.
U postupcima radi nadomjetanja pristanka za posvojenje djeteta nadlean je sud na podruju
kojeg je sjedite centra za socijalnu skrb koji je pokrenuo postupak.
Pravni lijek
lanak 495.
(1) Protiv rjeenja donesenog u postupku radi nadomjetanja pristanka za posvojenje djeteta
stranke mogu podnijeti albu u roku od tri dana od dana uruenja, odnosno dostave prijepisa
odluke.

(2) U postupcima iz stavka 1. ovoga lanka drugostupanjski sud mora donijeti i otpremiti
odluku u roku od petnaest dana od dana primitka albe.
(3) Protiv pravomonog rjeenja suda kojim se nadomjeta pristanak roditelja, odnosno
skrbnika, nisu doputeni izvanredni pravni lijekovi niti druga pravna sredstva.
11. POSTUPAK RADI LIENJA I VRAANJA POSLOVNE SPOSOBNOSTI
Stranke u postupku
lanak 496.
(1) Postupak radi lienja poslovne sposobnosti moe pokrenuti sud po slubenoj dunosti,
centar za socijalnu skrb, brani drug osobe prema kojoj se provodi postupak, njezini krvni
srodnici u ravnoj lozi, a u pobonoj lozi do drugog stupnja.
(2) Postupak radi vraanja poslovne sposobnosti moe pokrenuti sud po slubenoj dunosti,
osobe iz stavka 1. ovoga lanka, skrbnik uz odobrenje centra za socijalnu skrb ili osoba prema
kojoj e se voditi postupak vraanja poslovne sposobnosti.
Mjesna nadlenost
lanak 497.
U postupcima radi lienja i vraanja poslovne sposobnosti nadlean je sud koji je ope mjesno
nadlean za osobu prema kojoj se provodi postupak.
Roite
lanak 498.
(1) Sud e pozvati na roite predlagatelja, osobu u odnosu na koju se provodi postupak, njezina
posebnog skrbnika i centar za socijalnu skrb.
(2) Posebni skrbnik duan je odazvati se pozivu suda te aktivno sudjelovati u postupku. Ostale
osobe iz stavka 1. ovoga lanka i centar za socijalnu skrb ovlatene su u tijeku postupka
sudjelovati pri izvoenju dokaza i raspravi o rezultatima cjelokupnog postupka.
(3) Sud e sasluati osobu u odnosu na koju se provodi postupak. Ako se ta osoba nalazi u
psihijatrijskoj ustanovi, ustanovi socijalne skrbi ili je zbog lienja slobode unutar zatvorskog
sustava, sasluat e se u pravilu u toj ustanovi.
(4) Ako sud utvrdi da sasluanje osobe nije mogue s obzirom na njezino zdravstveno stanje,
duan je o tome sastaviti biljeku u spisu i navesti razloge nemogunosti sasluanja.
Dokazni postupak
lanak 499.
(1) Osobu u odnosu na koju se provodi postupak radi lienje poslovne sposobnosti e po nalogu
suda osobno i neposredno pregledati vjetak, koji e o rezultatima pregleda dati pisani nalaz i
miljenje.
(2) Sud moe pozvati podnositelje prijedloga da podnesu pisani nalaz i miljenje doktora
medicine ili drugu ispravu koja upuuje da se osoba prema kojoj se postupak pokree nije
sposobna brinuti o svojim potrebama, pravima i interesima ili da ona ugroava prava i interese
drugih osoba o kojima se duna skrbiti.
Zastoj postupka

lanak 500.
(1) Sud moe zastati s postupkom lienja poslovne sposobnosti i odgoditi donoenje odluke
ako se osoba za koju je pokrenut postupak radi lienja poslovne sposobnosti zbog zloupotrebe
sredstava ovisnosti ili drugih razloga, podvrgnula lijeenju u zdravstvenoj ustanovi.
(2) Sud tijekom postupka lienja poslovne sposobnosti mora upozoriti osobu prema kojoj se
provodi za koju je pokrenut postupak radi lienja poslovne sposobnosti na mogunost
odgaanja donoenja odluke ako se podvrgne lijeenju u zdravstvenoj ustanovi.
(3) Vrijeme na koje se odgaa donoenje odluke ne moe biti krae od est mjeseci ni dulje od
godinu dana od dana donoenja odluke iz stavka 1. ovoga lanka, ali sud moe opozvati svoju
odluku, ako osoba koju ima liiti poslovne sposobnosti svojevoljno napusti ustanovu za
lijeenje ili bude iz nje otputena zbog naruavanja reda, ili na drugi nain izbjegne lijeenje.
(4) Pri donoenju odluke o prijedlogu za lienje poslovne sposobnosti sud e uzeti u obzir i
rezultate lijeenja u zdravstvenoj ustanovi.
Dostava
lanak 501.
(1) Rjeenje suda o lienju poslovne sposobnosti dostavlja se predlagatelju, osobi koja se liava
poslovne sposobnosti, njezinu posebnom skrbniku i centru za socijalnu skrb.
(2) Sud e po slubenoj dunosti obavijestiti centar za socijalnu skrb o pravomonosti rjeenja
o lienju poslovne sposobnosti, odnosno o pravnim uincima tog rjeenja ako oni nastupaju
prije pravomonosti.
Vraanje poslovne sposobnosti
lanak 502.
(1) Ako prestanu razlozi iz lanka 234. ovoga Zakona, sud e odluiti o vraanju poslovne
sposobnosti osobi koja je prijanjim rjeenjem bila liena poslovne sposobnosti.
(2) Sud moe odluiti da osoba koja je bila liena poslovne sposobnosti bude liena poslovne
sposobnosti u manjem opsegu i sadraju (djelomino vraanje poslovne sposobnosti) ili da joj
se poslovna sposobnost potpuno vrati.
Odbijanje prijedloga za vraanje poslovne sposobnosti
lanak 503.
(1) Ako odbije prijedlog za potpuno ili djelomino vraanje poslovne sposobnosti, sud moe
odluiti da se prije isteka odreenog roka, ali ne duljeg od godinu dana, ne moe ponovno
traiti vraanje poslovne sposobnosti ako iz ishoda postupka s velikom vjerojatnou proizlazi
da se za odreeno vrijeme ne treba oekivati izljeenje ili znatno poboljanje psihikog stanja
ili drugih okolnosti zbog kojih je osoba liena poslovne sposobnosti.
(2) Prijedlog za vraanje poslovne sposobnosti koji je podnesen prije isteka roka iz stavka 1.
ovoga lanka sud e odbaciti.
(3) U postupku radi djelominog ili potpunog vraanja poslovne sposobnosti primjenjivat e
se na odgovarajui nain odredbe ovoga Zakona o postupku radi lienja poslovne sposobnosti.
(4) U postupku iz stavka 3. ovoga lanka vjetaenje se ne moe povjeriti osobi koja je u
postupku radi lienja poslovne sposobnosti obavila vjetaenje.
12. POSTUPAK RADI DONOENJA RJEENJA O ZDRAVLJU TIENIKA
Rjeenja o zdravlju tienika

lanak 504.
(1) U postupku radi donoenja rjeenja o zdravlju tienika koji je u tom dijelu lien poslovne
sposobnosti odluuje se o:
1. sterilizaciji
2. doniranju tkiva i organa i
3. mjerama za odravanje na ivotu tienika.
(2) Rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka sud je duan donijeti i otpremiti u roku od petnaest dana
od dana pokretanja postupka.
(3) Sud e odbaciti prijedlog za donoenje rjeenja o zdravlju tienika ako je tienik u vrijeme
dok je bio poslovno sposoban u obliku javnobiljenike isprave (anticipirana naredba) iz lanka
260. stavka 2. ovoga Zakona odluio o stvarima iz stavka 1. ovoga lanka.
Podnoenje prijedloga i izvoenje dokaza
lanak 505.
(1) Prijedlog za donoenje rjeenja o zdravlju tienika moe podnijeti tienik ili skrbnik
tienika.
(2) U postupku u povodu prijedloga iz stavka 1. ovoga lanka sud e sasluati tienika,
skrbnika i po potrebi druge osobe koje su bliske sa tienikom.
(3) Ako se tienik nalazi u psihijatrijskoj ili socijalnoj ustanovi ili je lien slobode sasluat e
se u pravilu u toj ustanovi, odnosno u okviru zatvorskog sustava.
(4) Ako sud utvrdi da sasluanje tienika nije mogue s obzirom na njegovo zdravstveno
stanje, duan je o tome sastaviti biljeku u spisu i navesti razloge nemogunosti sasluanja.
Nadlenost i sastav suda
lanak 506.
(1) U postupku radi donoenja rjeenja o zdravlju tienika u prvom stupnju sudi upanijski
sud u vijeu od tri suca.
(2) O albi protiv rjeenja o zdravlju tienika odluuje Vrhovni sud Republike Hrvatske u
vijeu od pet sudaca.
Mjesna nadlenost
lanak 507.
U postupcima radi donoenja rjeenja o zdravlju tienika nadlean je sud koji je ope mjesno
nadlean za tienika.
Pravni lijekovi
lanak 508.
(1) Protiv rjeenja o zdravlju tienika stranke mogu podnijeti albu u roku od tri dana od dana
uruenja, odnosno dostave prijepisa rjeenja.
(2) U postupcima iz stavka 1. ovoga lanka drugostupanjski sud mora donijeti i otpremiti
odluku u roku od osam dana od dana primitka albe.
(3) Sud moe odrediti da pravni uinci rjeenja o zdravlju tienika nastupaju prije
pravomonosti ako je to potrebno radi zatite tienika.
(4) Protiv pravomonog rjeenja kojim se prihvaa prijedlog za donoenje rjeenja o zdravlju
tienika nisu doputeni izvanredni pravni lijekovi niti druga pravna sredstva.

IV. POSEBNI POSTUPCI OVRHE

Posebni postupci ovrhe
lanak 509.
Ovim Zakonom propisani su posebni postupci ovrhe radi:
1. predaje djeteta
2. ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom i
3. uzdravanja.
1. OPE ODREDBE
Pokretanje postupka
lanak 510.
Ako sud po slubenoj dunosti donese odluku u skladu s odredbama ovoga Zakona, on moe
po slubenoj dunosti donijeti rjeenje o ovrsi te odluke i provesti ovrhu.
alba
lanak 511.
alba protiv rjeenja o ovrsi ne zadrava provoenje ovrhe niti poduzimanje ovrnih radnji
kojima se ostvaruje trabina zbog koje je odreena ovrha.
2. OVRHA RADI PREDAJE DJETETA
Mjesna nadlenost
lanak 512.
(1) Za odluivanje o prijedlogu za ovrhu radi predaje djeteta nadlean je, osim suda koji je ope
mjesno nadlean za stranku protiv koje se provodi ovrha, i sud koji je ope mjesno nadlean
za stranku koja zahtijeva ovrhu te sud na ijem se podruju dijete zatekne.
(2) Provoenje ovrhe oduzimanjem djeteta poduzet e, po slubenoj dunosti ili na zahtjev
stranke, sud na podruju kojega se dijete zatekne.
(3) Sud iz stavka 1. ovoga lanka moe odluiti da se poduzimanje odreenih ovrnih radnji
radi predaje djeteta roditelju s kojim e dijete stanovati povjeri sudu koji nije nadlean za
provoenje ovrhe.
Osnove za odreivanje ovrhe i stranke u postupku
lanak 513.
(1) Ovrha radi predaje djeteta moe se provesti na temelju:
1. plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi odobrenog od strane suda
2. odluke suda o tome s kojim e roditeljem dijete stanovati
3. odluke suda o privremenoj mjeri s kojim e roditeljem ili drugom osobom dijete stanovati
ili
4. odluke suda o mjerama za zatitu osobnih prava i dobrobiti djeteta.
(2) Ovrha radi predaje djeteta moe se provesti na temelju odluka iz stavka 1. ovoga lanka
bez obzira je li tom odlukom naloena predaja djeteta.

(3) Stranke u postupku ovrhe iz stavka 1. ovoga lanka su dijete, roditelji, druga osoba s kojom
e, odnosno kod koje e dijete na temelju odluke suda stanovati i centar za socijalnu skrb.
(4) Prijedlog za ovrhu moe podnijeti roditelj, odnosno druga osoba s kojom e, odnosno kod
koje e dijete na temelju odluke suda stanovati.
(5) Centar za socijalnu skrb e podnijeti prijedlog za ovrhu na temelju odluke suda o mjerama
za zatitu osobnih prava i dobrobiti djeteta.
Sredstva ovrhe
lanak 514.
(1) Sud e s obzirom na okolnosti sluaja odrediti ovrhu izricanjem i provoenjem:
1. novane kazne do trideset tisua kuna
2. zatvorske kazne u trajanju od jednog dana do est mjeseci ili
3. prisilnog oduzimanja i predaje djeteta.
(2) Sredstva ovrhe iz stavka 1. ovoga lanka mogu se odrediti i provesti protiv osobe koja
protivno nalogu suda odbija predati dijete ili poduzima radnje s ciljem njegova skrivanja ili
onemoguivanja provoenja odluke, protiv osobe kod koje se dijete nalazi i protiv osobe od
ije volje ovisi predaja djeteta.
(3) Ako se svrha ovrhe nije mogla postii jednim od sredstava iz stavka 1. ovoga lanka, sud
moe odrediti drugo sredstvo ovrhe iz tog stavka.
(4) U prijedlogu za ovrhu radi predaje djeteta ne mora biti oznaeno sredstvo ovrhe, a ako je
oznaeno, sud nije vezan prijedlogom stranke.
Rjeenje o ovrsi
lanak 515.
(1) Ako u odluci suda stranci protiv koje se provodi ovrha nije naloena predaja djeteta, ovu
naredbu izrei e sud u rjeenju o ovrsi. U tom sluaju sud e odrediti rok za predaju ili e
naloiti da se dijete preda odmah.
(2) Rjeenjem o ovrsi moe se naloiti predaja djeteta osobi na koju se odnosi ovrna isprava,
osobi o ijoj volji ovisi predaja djeteta i svakoj drugoj osobi kod koje se dijete nalazi u trenutku
donoenja tog rjeenja.
(3) U rjeenju iz stavka 2. ovoga lanka izrei e se da je dijete duna predati i svaka druga
osoba kod koje se dijete zatekne u trenutku provoenja ovrhe.
Prisilno oduzimanje i predaja djeteta
lanak 516.
(1) Prisilno oduzimanje i predaju djeteta obavljaju u suradnji sud i centar za socijalnu skrb na
nain da zatite dijete u najveoj moguoj mjeri, uz pomo policije, odnosno policijskog
slubenika za mlade.
(2) Ministar nadlean za poslove pravosua, uz prethodnu suglasnost ministra nadlenog za
unutarnje poslove i ministra nadlenog za socijalnu skrb propisat e pravilnikom nain
postupanja i suradnje suca, strunog radnika centra za socijalnu skrb i policijskog slubenika
za mlade prilikom prisilnog oduzimanja i predaje djeteta.
Sasluavanje stranaka i struni razgovor s djetetom
lanak 517.
(1) Sud moe prije odreivanja sredstava ovrhe sasluati osobu protiv koje se ovrha provodi.

(2) Sud moe, s obzirom na okolnosti sluaja tijekom postupka ovrhe, dijete uputiti na struni
razgovor.
Dostava rjeenja o ovrsi
lanak 518.
(1) Kad je rjeenjem suda naloeno da se dijete preda odmah, rjeenje o ovrsi mora se uruiti
stranci od koje treba oduzeti dijete prigodom poduzimanja prve ovrne radnje. Ako ta stranka
ne bude nazona oduzimanju djeteta, odluka e joj se dostaviti naknadno.
(2) Odsutnost osobe kojoj treba oduzeti dijete ne sprjeava provoenje ovrnih radnji.
(3) Ako se ovrha provodi protiv osobe na koju se ne odnosi rjeenje o ovrsi, toj osobi e se
predati rjeenje o ovrsi i zapisnik o oduzimanju djeteta.
(4) Ako se ovrha provodi protiv osobe iz stavka 3. ovoga lanka ili protiv osobe koja nije
nazona ovrnim radnjama te e se radnje provesti u nazonosti dviju punoljetnih osoba.
(5) O vremenu i mjestu poduzimanja ovrnih radnji radi oduzimanja djeteta sud e po pravilima
o osobnoj dostavi obavijestiti roditelja ili drugu osobu kojoj treba predati dijete.
Odgoda ovrhe
lanak 519.
(1) Sud moe odgoditi ovrhu ili ograniiti mjere ovrhe:
1. kad je u tijeku odluivanje povodom albe protiv prvostupanjske odluke
2. kad je u tijeku postupak radi izmjene odluke i
3. kad se djetetu nalae struni razgovor.
(2) Sud moe odgoditi ovrhu u sluajevima iz stavka 1. ovoga lanka samo ako se time bitno
ne ugroavaju osobni i drugi vani interesi djeteta.
3. OVRHA RADI OSTVARIVANJA OSOBNIH ODNOSA S DJETETOM
Mjesna nadlenost
lanak 520.
Za odreivanje i provoenje ovrhe radi ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom nadlean je,
osim suda koji je ope mjesno nadlean za stranku protiv koje se ovrha provodi i sud koji je
ope mjesno nadlean za stranku koja zahtijeva ovrhu.
Osnove za odreivanje ovrhe i stranke u postupku
lanak 521.
(1) Ovrha radi ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom moe se provesti na temelju:
1. plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi ili drugog sporazuma o ostvarivanju osobnih odnosa s
djetetom koji su odobreni od strane suda
2. odluke suda o ostvarivanju osobnih odnosa ili
3. odluke o privremenoj mjeri radi ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom.
(2) Stranke u postupku ovrhe iz stavka 1. ovoga lanka su dijete, roditelji i druge osobe koje
na temelju ovrne isprave imaju pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom.
(3) Prijedlog za ovrhu moe podnijeti roditelj, odnosno druga osoba koja na temelju ovrne
isprave ima pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom ili dijete.
(4) Ako postoji sukob interesa izmeu djeteta i roditelja, odnosno roditelja s kojim dijete
stanuje, dijete iz stavka 3. ovoga lanka zastupa posebni skrbnik kojeg imenuje centar za

socijalnu skrb. Ako je djetetu imenovan posebni skrbnik, prestaju ovlatenja roditelja na
zastupanje djeteta u tom postupku.
Roite
lanak 522.
(1) Sud e prije donoenja rjeenja o ovrsi zakazati roite na kojemu e osobno sasluati
stranke kako bi utvrdio injenice i procijenio sve okolnosti te e omoguiti djetetu da izrazi
svoje miljenje u skladu s odredbom lanka 360. ovoga Zakona.
(2) Sud moe nakon to saslua stranke i s obzirom na okolnosti sluaja odgoditi ovrhu za
trideset dana te naloiti struni razgovor s djetetom ili predloiti strankama da pristupe
obiteljskoj medijaciji radi sporazumnog rjeavanja spora, a ako je to potrebno moe posebnom
odlukom detaljnije precizirati ostvarivanje osobnih odnosa za vrijeme trajanja strunog
razgovora ili obiteljske medijacije.
(3) Sud nee postupiti u skladu sa stavkom 2. ovoga lanka ako je obiteljska medijacija
prethodno bila bezuspjeno pokuana ili ako je nuno urno postupanje.
Sredstva ovrhe
lanak 523.
(1) Sud e s obzirom na okolnosti sluaja odrediti ovrhu izricanjem i provoenjem:
1. novane kazne do trideset tisua kuna ili
2. zatvorske kazne u trajanju od jednog dana do est mjeseci.
(2) U prijedlogu za ovrhu ne mora biti oznaeno sredstvo ovrhe, a ako je oznaeno, sud nije
vezan prijedlogom stranke.
Odgoda ovrhe
lanak 524.
(1) Sud moe odgoditi ovrhu ili ograniiti mjere ovrhe:
1. kad je u tijeku odluivanje povodom albe protiv prvostupanjske odluke
2. kad je u tijeku postupak radi izmjene odluke ili
3. kad se djetetu nalae struni razgovor ili se provodi obiteljska medijacija.
(2) Sud moe odgoditi ovrhu u sluajevima iz stavka 1. ovoga lanka samo ako se time bitno
ne ugroavaju osobni i drugi vani interesi djece.
Protivljenje djeteta
lanak 525.
(1) Sud moe s obzirom na okolnosti sluaja tijekom postupka ovrhe radi ostvarivanja osobnih
odnosa s djetetom dijete uputiti na struni razgovor.
(2) Protivi li se dijete koje je navrilo etrnaest godina ostvarivanju osobnih odnosa s
roditeljem, odnosno drugom osobom koja na temelju ovrne isprave ima pravo na ostvarivanje
osobnih odnosa s djetetom i nakon razgovara sa strunom osobom prema uputi suda, sud e
odbiti prijedlog za ovrhu.
4. OVRHA RADI UZDRAVANJA
Mjesna nadlenost

lanak 526.
Za odreivanje i provoenje ovrhe radi ostvarivanja uzdravanja iz plae ili drugih stalnih
novanih primanja ovrenika nadlean je, osim suda koji je ope mjesno nadlean za ovrenika,
i sud koji je ope mjesno nadlean za poslodavca koji isplauje plau, odnosno za isplatitelja
drugih stalnih novanih primanja te sud koji je sudio u prvom stupnju u postupku u kojem je
donesena ovrna isprava.
Pokretanje postupka i predmet ovrhe
lanak 527.
(1) Ovrha radi uzdravanja odreuje se i provodi na prijedlog djeteta.
(2) Centar za socijalnu skrb duan je traiti ovrhu radi uzdravanja na temelju odluke o
uzdravanju djeteta donesene u postupku u kojem je zastupao dijete.
(3) Ovrha radi ostvarenja trabine uzdravanja za dijete provest e se na plai i drugim stalnim
novanim primanjima te na novanim sredstvima po raunu prije ovrhe radi naplate svih drugih
trabina neovisno o vremenu njihova nastanka.
Zapljena po pristanku obveznika uzdravanja i prestanak rada
lanak 528.
(1) Obveznik uzdravanja moe u zapisnik na roitu pred sudom ili posebnom ovjerovljenom
ispravom dati suglasnost da se radi naplate trabine ovlatenika uzdravanja zaplijene njegova
plaa, mirovina ili slino novano primanje, u cijelosti ili djelomice, i da se isplate obavljaju
izravno ovlateniku uzdravanja na nain odreen u toj ispravi. Takva isprava izdaje se u
jednom primjerku i ima pravni uinak pravomonog rjeenja o ovrsi.
(2) Ispravu iz stavka 1. ovoga lanka s uincima dostave rjeenja o ovrsi poslodavcu dostavlja
obveznik uzdravanja ili ovlatenik uzdravanja, preporuenom potanskom poiljkom s
povratnicom ili putem javnoga biljenika.
(3) Isprava iz stavka 1. ovoga lanka ima svojstvo ovrne isprave na temelju koje se moe
traiti ovrha protiv obveznika uzdravanja i na drugim predmetima ovrhe.
(4) Na izjavu obveznika uzdravanja iz stavka 1. ovoga lanka na odgovarajui se nain
primjenjuju odredbe Ovrnoga zakona o zapljeni plae i drugih stalnih novanih primanja
dunika po njegovu pristanku.
(5) Obveznik uzdravanja koji je zasnovao novi radni odnos duan je podatke o postojanju
ovrne isprave za uzdravanje, te ime i adresu osobe kojoj se ta trabina treba isplaivati
dostaviti poslodavcu kod kojeg je zasnovao novi radni odnos.
(6) Poslodavac kod kojeg je obveznik uzdravanja zasnovao novi radni odnos duan je odmah
obavijestiti osobu koja ima trabinu za uzdravanje o zasnovanom radnom odnosu, odnosno
osobi koja ima trabinu za uzdravanje dati potrebne obavijesti o obvezniku uzdravanja koji
je kod njih zasnovao novi radni odnos.
V. POSEBNI POSTUPCI OSIGURANJA
Posebni postupci osiguranja
lanak 529.
(1) Ovim Zakonom propisani su posebni postupci osiguranja radi odreivanja:
1. privremene mjere o tome s kojim e roditeljem, odnosno drugom osobom dijete stanovati i
o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom i
2. privremene mjere radi uzdravanja.

(2) Privremene mjere iz stavka 1. ovoga lanka mogu se odrediti prije pokretanja sudskih
postupaka u kojima se odluuje o pravu koje se privremenom mjerom osigurava, kao i za
njegova trajanja.
1. OPE ODREDBE
Mjesna nadlenost
lanak 530.
(1) Za odreivanje privremene mjere iz lanka 529. stavka 1. ovoga Zakona nadlean je sud
koji je nadlean za odluivanje o pravu koje se privremenom mjerom osigurava.
(2) U urnim sluajevima privremenu mjeru moe odrediti i onaj sud na ijem je podruju
nastala potreba za odreivanjem privremene mjere ili na ijem podruju se nalazi osoba,
odnosno stvar na koju e se privremene mjere odnositi.
(3) Sud iz stavka 2. ovoga lanka ustupit e predmet sudu koji je nadlean prema stavku 1.
ovoga lanka.
(4) Privremenu mjeru sud moe po slubenoj dunosti odrediti u svakom postupku koji je u
tijeku, a u kojem se prema odredbama ovoga Zakona odluuje o pravima i dobrobiti djeteta.
Odluivanje o privremenoj mjeri
lanak 531.
(1) Sud moe o privremenoj mjeri iz lanka 529. stavka 1. ovoga Zakona odluiti bez rasprave.
(2) Radnje koje su poduzete u postupku radi odreivanje privremene mjere nee se ponovno
provoditi u postupku u kojem se odluuje o odnosu koji se privremenom mjerom osigurava,
osim ako se ne oekuje utvrivanje novih injenica.
Opravdanje privremene mjere pokretanjem postupka
lanak 532.
(1) Ako je odreena privremena mjera prije pokretanja postupka u kojem se odluuje o odnosu
koji se osigurava, sud e uputiti stranku da u roku koji ne smije biti dulji od tri mjeseca opravda
privremenu mjeru pokretanjem postupka.
(2) Ako stranka u roku koji sud odredi ne pokrene postupak iz stavka 1. ovoga lanka, sud e
donijeti rjeenje o ukidanju privremene mjere.
Provedba ovrhe na temelju odluke o privremenoj mjeri
lanak 533.
Sud moe u sluajevima postojanja obiteljskog nasilja ili u sluaju drugih oteavajuih
okolnosti provesti odluku o privremenoj mjeri i prije nego to je odluka dostavljena suprotnoj
strani.
Izmjena ili ukidanje privremene mjere
lanak 534.
(1) Sud moe privremenu mjeru izmijeniti ili ukinuti na prijedlog stranke ili po slubenoj
dunosti ako ju je po slubenoj dunosti ovlaten odrediti.
(2) Za izmjenu privremene mjere nadlean je sud koji je donio odluku, osim ako je predmet
ustupljen drugom sudu.

(3) Ako se predmet o privremenoj mjeri nalazi pred drugostupanjskim sudom, tada nije
doputena izmjena ili ukidanje pobijane odluke suda prvog stupnja.
(4) Sud e donijeti rjeenje o ukidanju privremene mjere, osim ako je ovim Zakonom drukije
odreeno:
1. ako stranka u roku od tri mjeseca ne pokrene postupak o pravu koje se privremenom mjerom
osigurava
2. ako se zahtjev za odluivanje o odnosu koji se mjerom osigurava povue ili odbaci ili
3. kad je postupak o odnosu koji se mjerom osigurava pravomono okonan.
Pravo na albu
lanak 535.
Tijek roka za albu niti alba ne odgaa provedbu privremene mjere.
2. PRIVREMENA MJERA S KOJIM E RODITELJEM, ODNOSNO DRUGOM OSOBOM
DIJETE STANOVATI, I O OSTVARIVANJU OSOBNIH ODNOSA S DJETETOM
Odluivanje o privremenoj mjeri
lanak 536.
(1) Ako u stvarima o osobnim pravima djeteta, koje se odnose na pitanje s kojim e roditeljem,
odnosno drugom osobom dijete stanovati i o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom, nije
mogue postii sporazum, sud moe po slubenoj dunosti ili na zahtjev djeteta ili roditelja
odluiti o tome privremenom mjerom.
(2) Sud e uzimajui u obzir okolnosti sluaja, po slubenoj dunosti odrediti privremenu mjeru
iz stavka 1. ovoga lanka:
1. kad stranke uputi da pristupe prvom sastanku obiteljske medijacije ili
2. kad naloi izradu strune procjene i miljenja, odnosno vjetaenje.
(3) U sluajevima iz stavka 2. ovoga lanka sud moe po slubenoj dunosti odluiti i o zabrani
ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom.
(4) Ako su interesi djeteta i roditelja u suprotnosti, dijete iz stavka 1. ovoga lanka zastupa
posebni skrbnik kojeg imenuje centar za socijalnu skrb. Ako je djetetu imenovan posebni
skrbnik, prestaju ovlatenja roditelja na zastupanje djeteta u tom postupku.
(5) U postupcima iz stavaka 1. do 3. ovoga lanka sud je duan omoguiti djetetu izraavanje
miljenja u skladu s odredbom lanka 360. ovoga Zakona.
(6) U postupcima iz stavaka 1. do 3. ovoga lanka sud je duan sasluati roditelje te zatraiti
miljenje centra za socijalnu skrb.
3. PRIVREMENA MJERA RADI UZDRAVANJA
Pokretanje postupka
lanak 537.
(1) Privremenu mjeru radi uzdravanja djeteta sud e, ako za to postoji potreba, odrediti po
slubenoj dunosti.
(2) Centar za socijalnu skrb moe podnijeti prijedlog za donoenje privremene mjere radi
uzdravanja kad je prema odredbama ovoga Zakona ovlaten podnijeti prijedlog za ovrhu.
Pretpostavke za odreivanje privremene mjere

lanak 538.
(1) Privremena mjera radi uzdravanja, ako ovim Zakonom nije drugaije odreeno, moe se
odrediti ako predlagatelj osiguranja uini vjerojatnim postojanje obveze uzdravanja, te da bez
donoenja te mjere postoji opasnost za njegove osobne ili druge vane interese, ili opasnost da
e bez te mjere osiguranja protivnik osiguranja sprijeiti ili znatno oteati ostvarivanje
uzdravanja.
(2) Smatra se da postoji opasnost za osobne ili druge vane interese predlagatelja osiguranja
ako se mjere osiguranja uzdravanja odreuju u korist djeteta, osim ako se trabina odnosi na
dio uzdravanja u poveanom iznosu u skladu s poveanim mogunostima pojedinog roditelja.
(3) Kad se privremena mjera radi uzdravanja odreuje u parnici radi utvrivanja majinstva
ili oinstva, predlagatelj osiguranja treba uiniti vjerojatnim da je osoba protiv koje se mjera
odreuje roditelj djeteta.
Odreivanje privremene mjere
lanak 539.
(1) U postupcima u kojima se odluuje o uzdravanju djeteta sud je duan ve na pripremnom
roitu ili prvom roitu za glavnu raspravu, nakon to strankama omogui da se o tome izjasne,
odnosno, ako to okolnosti sluaja zahtijevaju, i prije toga, neovisno o tome je li se tuenik o
tome mogao izjasniti, rjeenjem o privremenoj mjeri naloiti tueniku da plaa zakonski
minimum uzdravanja za dijete.
(2) Protiv rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka doputena je posebna alba. alba ne odgaa
provoenje ovrhe.
Izmjena i ukidanje privremene mjere
lanak 540.
(1) Rjeenje o privremenoj mjeri radi uzdravanja djeteta sud moe ukinuti ili izmijeniti
tijekom prvostupanjskog postupka ako se izmijene okolnosti na temelju kojih je privremena
mjera donesena.
(2) U prvostupanjskoj presudi kojom e prihvatiti zahtjev za uzdravanje djeteta sud moe
odluiti da alba protiv te presude u cijelosti ili djelomice ne zadrava provoenje ovrhe i u
tom sluaju ukinuti rjeenje o privremenoj mjeri, odnosno moe odluiti da rjeenje o
privremenoj mjeri ostane na snazi do njezine pravomonosti.
Privremene mjere u postupku radi prestanka uzdravanja
lanak 541.
(1) U parnici radi prestanka uzdravanja sud moe na prijedlog tuitelja donijeti privremenu
mjeru o zabrani naplate uzdravanja na temelju ovrne isprave kojom je ono odreeno do
pravomonog okonanja spora.
(2) Zabrana iz stavka 1. ovoga lanka moe se odnositi samo na prisilne naplate pojedinih
trabina za uzdravanje nastalih nakon dana podnoenja tube, s tim da sud kao dan na koji se
odnosi zabrana moe odrediti i koji drugi dan nakon dana podnoenja tube.
(3) Na temelju privremene mjere iz stavka 1. ovoga lanka sud koji provodi ovrhu odreenu
radi naplate trabine za uzdravanje na temelju ovrne isprave odgodit e na prijedlog tuitelja
ovrhu do pravomonog dovretka parninog postupka pokrenutog tubom radi prestanka
uzdravanja, odnosno do ukidanja privremene mjere prije toga, i to samo radi naplate pojedinih
trabina na koje se zabrana iz privremene mjere odnosi.

Privremene mjere u postupku radi smanjenja uzdravanja

lanak 542.
(1) U parnici radi smanjenja uzdravanja sud moe na prijedlog tuitelja donijeti privremenu
mjeru o zabrani naplate odreenog dijela uzdravanja na temelju ovrne isprave kojom je ono
odreeno do pravomonog okonanja spora.
(2) Zabrana iz stavka 1. ovoga lanka moe se odnositi samo na prisilne naplate pojedinih
trabina za uzdravanje nastalih nakon dana podnoenja tube, s tim da sud kao dan na koji se
odnosi zabrana moe odrediti i koji drugi dan nakon dana podnoenja tube.
(3) Na temelju privremene mjere iz stavka 1. ovoga lanka sud koji provodi ovrhu odreenu
radi naplate trabine za uzdravanje na temelju ovrne isprave odgodit e djelomino na
prijedlog tuitelja ovrhu do pravomonog dovretka parninog postupka pokrenutog tubom
radi smanjenja uzdravanja, odnosno do ukidanja privremene mjere prije toga, i to samo radi
naplate dijelova pojedinih trabina na koje se zabrana iz privremene mjere odnosi.
Privremene mjere u postupku radi poveanja uzdravanja
lanak 543.
U parnici radi poveanja uzdravanja sud moe na zahtjev tuitelja donijeti privremenu mjeru
radi plaanja poveanog iznosa uzdravanja.
DEVETI DIO
CENTAR ZA POSEBNO SKRBNITVO
lanak 544.
(1) Centar za posebno skrbnitvo je javna ustanova i upisuje se u sudski registar.
(2) Centar za posebno skrbnitvo osniva Republika Hrvatska rjeenjem ministarstva nadlenog
za poslove socijalne skrbi.
(3) Centar za posebno skrbnitvo se osniva za podruje Republike Hrvatske.
(4) Centar za posebno skrbnitvo ima statut kojim se propisuje ustrojstvo, ovlasti i nain
odluivanja tijela Centra za posebno skrbnitvo te ureuju druga pitanja vana za obavljanje
djelatnosti i poslovanje.
(5) Centar za posebno skrbnitvo ima i druge ope akte sukladno zakonu, aktu o osnivanju i
statutu.
(6) Na Centar za posebno skrbnitvo na odgovarajui nain se primjenjuju odredbe zakona
kojim se ureuje djelovanje ustanova, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.
Financiranje
lanak 545.
Sredstva za financiranje djelatnosti Centra za posebno skrbnitvo osiguravaju se u dravnom
proraunu.
Upis u sudski registar
lanak 546.
Centar za posebno skrbnitvo zapoinje s radom upisom u sudski registar.
Djelatnost Centra za posebno skrbnitvo

lanak 547.
Centar za posebno skrbnitvo u obavljanju javnih ovlasti:
zastupa djecu u postupcima pred sudovima i drugim tijelima u skladu s lankom 240. ovoga
Zakona
zastupa osobe iz lanka 241. ovoga Zakona.
Upravno vijee Centra za posebno skrbnitvo
lanak 548.
(1) Centrom za posebno skrbnitvo upravlja upravno vijee koje se imenuje na mandat od etiri
godine. Upravno vijee obavlja poslove sukladno odredbama statuta i zakona kojim se ureuje
djelovanje ustanova.
(2) Upravno vijee ima tri lana, a ine ga dva predstavnika osnivaa i jedan predstavnik
radnika Centra za posebno skrbnitvo.
(3) Predstavnike osnivaa u upravno vijee imenuje ministar nadlean za poslove socijalne
skrbi. Predstavnika radnika imenuje radniko vijee, a ako ono nije utemeljeno, biraju ga
radnici tajnim glasovanjem, sukladno posebnom propisu.
(4) lan upravnog vijea moe biti razrijeen i prije isteka mandata.
(5) Odluku o razrjeenju lana upravnog vijea, predstavnika osnivaa, donosi ministar
nadlean za poslove socijalne skrbi.
(6) Odlukom o razrjeenju lana upravnog vijea iz stavka 5. ovoga lanka imenuje se novi
lan upravnog vijea kojemu mandat traje do isteka mandata razrijeenog lana upravnog
vijea.
(7) lanovi Upravnog vijea imaju pravo na naknadu za rad ako za tu namjenu Centar za
posebno skrbnitvo ima osigurana financijska sredstva.
(8) Visinu naknade iz stavka 7. ovoga lanka odlukom utvruje osniva.
Ravnatelj
lanak 549.
(1) Centar za posebno skrbnitvo vodi ravnatelj.
(2) Za ravnatelja moe biti imenovan hrvatski dravljanin koji ima zavren preddiplomski i
diplomski sveuilini studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij prava i
najmanje pet godina radnog staa na strunim poslovima u propisanom akademskom zvanju i
akademskom stupnju, poloen pravosudni ispit i
koji nije pravomono osuen za neko od kaznenih djela protiv ovjenosti i ljudskog
dostojanstva (glava IX.), kaznenih djela protiv ivota i tijela (glava X.), kaznenih djela protiv
ljudskih prava i temeljnih sloboda (glava XI.), kaznenih djela protiv radnih odnosa i socijalnog
osiguranja (glava XII.), kaznenih djela protiv osobne slobode (glava XIII.), kaznenih djela
protiv asti i ugleda (glava XV.), kaznenih djela protiv spolne slobode (glava XVI.), kaznenih
djela spolnog zlostavljanja i iskoritavanja djeteta (glava XVII.), kaznenih djela protiv braka,
obitelji i djece (glava XVIII.), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XIX.), kaznenih djela
protiv imovine (glava XXIII.), kaznenih djela protiv gospodarstva (glava XXIV.), kaznenih
djela krivotvorenja (glava XXVI.), kaznenih djela protiv slubene dunosti (glava XXVIII.),
kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXX.), odnosno kaznenih djela protiv Republike
Hrvatske (glava XXXII.) iz Kaznenog zakona (Narodne novine, br. 125/11., 144/12. i
56/15.)
koji nije pravomono osuen za neko od kaznenih djela protiv ivota i tijela (glava X.),
kaznenih djela protiv slobode i prava ovjeka i graanina (glava XI.), kaznenih djela protiv

Republike Hrvatske (glava XII.), kaznenih djela protiv vrijednosti zatienih meunarodnim
pravom (glava XIII.), kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog udorea (glava XIV.),
kaznenih djela protiv asti i ugleda (glava XV.), kaznenih djela protiv braka, obitelji i mladei
(glava XVI.), kaznenih djela protiv imovine (glava XVII.), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi
(glava XVIII.), kaznenih djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (glava XXI.),
kaznenih djela protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII.), kaznenih djela protiv javnog reda
(glava XXIV.), kaznenih djela protiv slubene dunosti (glava XXV.) iz Kaznenog zakona
(Narodne novine, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04.,
84/05., 71/06., 110/07., 152/08., 57/11. i 77/11.)
kojem nije pravomono izreena prekrajno-pravna sankcija za nasilje u obitelji
protiv kojeg se ne vodi postupak pred nadlenim sudom za kazneno djelo spolnog
zlostavljanja i iskoritavanja djeteta.
(3) Ravnatelja Centra za posebno skrbnitvo imenuje upravno vijee na temelju javnog
natjeaja, uz prethodnu suglasnost ministra nadlenog za poslove socijalne skrbi.
(4) Osoba imenovana za ravnatelja Centra za posebno skrbnitvo sklapa s upravnim vijeem
ugovor o radu u punom radnom vremenu na vrijeme od etiri godine.
(5) Ako osoba imenovana za ravnatelja ima ugovor o radu u Centru za posebno skrbnitvo na
neodreeno vrijeme, na njezin zahtjev prava i obveze iz radnog odnosa mirovat e do prestanka
mandata, a najdulje za vrijeme trajanja dvaju uzastopnih mandata.
(6) Osoba iz stavka 5. ovoga lanka duna se, nakon isteka mandata, vratiti na poslove koje je
prethodno radila u Centru za posebno skrbnitvo, u protivnom joj prestaje radni odnos.
(7) Osobi koja je imenovana za ravnatelja, istekom mandata, ako ne bude ponovno imenovana
ravnateljem, Centar za posebno skrbnitvo duan je ponuditi sklapanje ugovora o radu za
poslove za koje ispunjava uvjete.
(8) Ravnatelja Centra za posebno skrbnitvo u sluaju sprijeenosti u obavljanju ravnateljskih
poslova zamjenjuje struni radnik Centra za posebno skrbnitvo kojega on odredi.
(9) Struni radnik iz stavka 8. ovoga lanka ima pravo i dunost obavljati neodgodive poslove.
(10) Upravno vijee duno je razrijeiti ravnatelja Centra za posebno skrbnitvo i prije isteka
mandata za koji je izabran ako:
ravnatelj to osobno zahtijeva
nastane neki od razloga koji po posebnim propisima ili propisima kojima se ureuju radni
odnosi dovode do prestanka ugovora o radu
je nastupila zapreka iz stavka 2. ovoga lanka
ravnatelj bez opravdanog razloga ne provodi program rada koji je donijelo upravno vijee
ravnatelj u svojem radu kri propise i ope akte Centra za posebno skrbnitvo, neopravdano
ne izvrava odluke upravnog vijea ili postupa u suprotnosti s njima
ravnatelj nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroi Centru za posebno skrbnitvo veu
tetu, zanemaruje ili nemarno obavlja svoju dunost tako da su nastale ili mogu nastati vee
smetnje u obavljanju djelatnosti
je nadzorom ustanovljena tea povreda propisa i opih akata centra za posebno skrbnitvo ili
su utvrene vee nepravilnosti u radu ravnatelja.
Nadzor
lanak 550.
Nadzor na radom Centra za posebno skrbnitvo provodi ministarstvo nadleno za poslove
socijalne skrbi.

DESETI DIO
PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lanak 551.
(1) Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se i na obiteljske odnose koji su nastali do dana stupanja
na snagu ovoga Zakona, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.
(2) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona ne mijenjaju se prava i dunosti steena prema
prijanjim propisima.
lanak 552.
(1) Postupci pokrenuti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovrit e se prema odredbama
Obiteljskog zakona (Narodne novine, br. 116/03., 17/04., 136/04., 107/07., 57/11., 61/11.,
25/13. i 5/15.).
(2) Ako nakon dana stupanja na snagu ovoga Zakona bude ponitena ili ukinuta prvostupanjska
odluka iz stavka 1. ovoga lanka, na daljnji postupak primjenjuju se odredbe Obiteljskog
zakona (Narodne novine, br. 116/03., 17/04., 136/04., 107/07., 57/11., 61/11., 25/13. i 5/15.).
(3) Odluke koje su postale izvrne u upravnom postupku, odnosno pravomone u sudskom
postupku na temelju Obiteljskog zakona (Narodne novine, br. 75/14. i 5/15.) do 16. sijenja
2015. provest e se, odnosno izvriti u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(4) Pravne osobe osnovane sukladno odredbama Obiteljskog zakona (Narodne novine, br.
75/14. i 5/15.) nastavljaju s radom sukladno odredbama ovoga Zakona, a dune su uskladiti
svoje statute s odredbama ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga
Zakona.
lanak 553.
Iznimno od lanka 552. stavka 1. ovoga Zakona, postupci o imovinskim odnosima branih i
izvanbranih drugova pokrenuti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovrit e se prema
odredbama zakona po kojem su pokrenuti osim postupaka pokrenutih od 1. rujna 2014. pa do
stupanja na snagu ovoga Zakona, koji e se dovriti prema odredbama Obiteljskog zakona
(Narodne novine, br. 116/03., 17/04., 136/04., 107/07., 57/11., 61/11., 25/13. i 5/15.).
lanak 554.
Na utvrivanje majinstva djeteta roenog u razdoblju od 1. rujna 2014. do 16. sijenja 2015.
primjenjuju se odredbe lanka 59., lanka 383. stavaka 1. i 2., lanka 385. stavaka 1. i 3.,
lanaka 386. i 387., lanka 388. stavaka 1. i 2. te lanaka 389. do 392. ovoga Zakona.
lanak 555.
Iznimno od lanka 552. stavka 1. ovoga Zakona, u izvanparninim postupcima u kojima do
dana stupanja na snagu ovoga Zakona nije donesena prvostupanjska odluka suda primjenjivat
e se odredbe lanaka 447. i 448. ovoga Zakona kojima se ureuje revizija i prijedlog za
preinaku odluke.
lanak 556.
Iznimno od lanka 552. stavka 1. ovoga Zakona, postupci radi lienja i vraanja poslovne
sposobnosti pokrenuti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovrit e se prema odredbama
lanaka od 496. do 503. ovoga Zakona.
lanak 557.

(1) Odluke o lienju poslovne sposobnosti donesene prema prijanjim propisima preispitat e
se u izvanparninom postupku radi vraanja poslovne sposobnosti iz lanaka 502. i 503. ovoga
Zakona u razdoblju od 1. studenog 2015. do 1. studenog 2020.
(2) Centar za socijalnu skrb prebivalita, odnosno boravita tienika duan je po slubenoj
dunosti pokrenuti postupak iz stavka 1. ovoga lanka. Ministar nadlean za poslove socijalne
skrbi propisat e naputkom rokove centrima za socijalnu skrb za pokretanje postupaka iz stavka
1. ovoga lanka.
(3) Sredstva za trokove postupka iz stavka 1. ovoga lanka koje je pokrenuo centar za socijalnu
skrb sukladno naputku iz stavka 2. ovoga lanka osiguravaju se u dravnom proraunu.
lanak 558.
Iznimno od lanka 552. stavka 1. ovoga Zakona, postupci radi imenovanja ili promjene
skrbnika pokrenuti prije dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovrit e se prema odredbama
ovoga Zakona koji ureuju imenovanje skrbnika.
lanak 559.
(1) Ministar nadlean za poslove pravosua donijet e provedbene propise iz lanka 177. stavka
3., lanka 367. stavka 2. i lanka 516. stavka 2. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana
stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi donijet e provedbene propise iz lanka 94.
stavka 7., lanka 107. stavka 3., lanka 125. stavka 5., lanka 131. stavka 3., lanka 132. stavka
6., lanka 204. stavka 4., lanka 205. stavka 3., lanka 217. stavka 6., lanka 238. stavka 5.,
lanka 264. stavka 2., lanka 280., lanka 318. stavka 2., lanka 324. stavka 4. i stavka 5.,
lanka 341. stavka 5., lanka 344., lanka 360. stavka 7. te lanka 557. stavka 2. ovoga Zakona
u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Ministar nadlean za poslove uprave donijet e provedbene propise iz lanka 18. stavka 4.
i lanka 20. stavka 6. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga
Zakona.
lanak 560.
(1) Do stupanja na snagu provedbenih propisa iz lanka 559. ovoga Zakona, ako nisu u
suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, ostaju na snazi:
Pravilnik o nainu voenja oevidnika o osobama lienih prava na roditeljsku skrb (Narodne
novine, br. 77/04.)
Pravilnik o nainu voenja oevidnika i dokumentacije u svezi s poslovima suda u podruju
braka i odnosa u braku (Narodne novine, br. 77/04.)
Pravilnik o nainu voenja oevidnika i dokumentacije u svezi s poslovima suda u podruju
prava i dunosti u odnosima roditelja i djece (Narodne novine, br. 77/04.)
Pravilnik o nainu voenja oevidnika sudskih odluka o uzdravanju i nagodba sklopljenih
u Centru za socijalnu skrb (Narodne novine, br. 32/05.)
Pravilnik o obveznom sadraju obrasca plana o zajednikoj roditeljskoj skrbi (Narodne
novine, br. 106/14.)
Pravilnik o provoenju nadzora nad ostvarivanjem osobnih odnosa djeteta i roditelja
(Narodne novine, br. 106/14.)
Pravilnik o mjerama zatite osobnih prava i dobrobiti djeteta (Narodne novine, br. 106/14.)
Pravilnik o elementima koji se odnose na podobnost i prikladnost za posvojenje, sadraju
strunog miljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje, metodama utvrivanja
podobnosti i prikladnosti, sadraju izvjea o djetetu, voenju registra o potencijalnim
posvojiteljima te nainu voenju registra o posvojenjima (Narodne novine, br. 106/14.)

 Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati organizacije civilnog drutva za provoenje

programa strune pripreme za posvojitelje, obveznom sadraju i nainu provedbe programa
strune pripreme potencijalnih posvojitelja te uvjetima strune osposobljenosti radnika kao i
nainu voenja dokumentacije u vezi s provedbom strune pripreme potencijalnih posvojitelja
(Narodne novine, br. 106/14).
Pravilnik o nainu voenja oevidnika i spisa predmeta o posvojenju te sadraju izvjea o
prilagodbi djeteta u posvojiteljskoj obitelji (Narodne novine, br. 106/14.)
Pravilnik o sadraju obrasca miljenja obiteljskog doktora medicine osobe liene poslovne
sposobnosti o stanju zdravlja tienika s obzirom na razlog lienja poslovne sposobnosti
(Narodne novine, br. 106/14.)
Pravilnik o visini iznosa i nainu isplate naknade za skrbnika (Narodne novine, br. 5/14)
Pravilnik o nainu voenja oevidnika i spisa predmeta osoba pod skrbnitvom, nainu
popisa i opisa njihove imovine, podnoenju izvjea i polaganju rauna skrbnika te sadraju i
obliku punomoi i anticipiranih naredbi (Narodne novine, br. 106/14.)
Pravilnik o obveznom savjetovanju (Narodne novine, br. 106/14.)
Pravilnik o obiteljskoj medijaciji (Narodne novine, br. 106/14.)
Pravilnik o nainu utvrivanja miljenja djeteta (Narodne novine, br. 106/14.)
Pravilnik o mjerilima za odreivanje iznosa naknade za sklapanje braka izvan slubene
prostorije (Narodne novine, br. 154/14.)
Pravilnik o sadraju i obliku potvrde za sklapanje braka (Narodne novine, br. 154/14.)
Pravilnik o nainu voenja oevidnika i dokumentacije u svezi s poslovima centra za
socijalnu skrb u podruju primjene obiteljskog zakona o roditeljima i djeci (Narodne novine,
br. 155/05. i 81/06.) i
Pravilnik o nainu voenja oevidnika i dokumentacije u svezi s poslovima centra za
socijalnu skrb u podruju braka i odnosa u braku (Narodne novine, br. 32/05.).
(2) Do stupanja na snagu odluke iz lanka 314. stavka 4. ostaje na snazi Odluka o tablici o
prosjenim potrebama maloljetnog djeteta (Narodne novine, br. 106/14.).
lanak 561.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje vaiti Obiteljski zakon (Narodne novine,
br. 75/14. i 5/15.).
lanak 562.
Ovaj Zakon objavit e se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. studenoga 2015.