Obiteljsko Skripta - Zakon I Knjiga

Skripta by „Marija93“ | www.UpravniStudenti.
net
OBITELJSKO PRAVO
OBITELJSKO PRAVO = skup pravnih pravila kojima se uređuju odnosi među članovima obitelji
- dio je pravnog sustava i čini samostalnu granu prava ako su obiteljskopravne norme izdvojene u
zasebno zakonodavstvo
- predmet obiteljskog prava – pravno uređenje društvenih odnosa posebne vrste, tj. onih koji su po
svojoj naravi obiteljski i intimni
- obilježje je obiteljskog prava da odnose u obitelji regulira poglavito strogim (kogentnim ili striktnim)
normama
- radi društveno poželjne i očekivane trajnosti obiteljskopravnih odnosa propisana je stroga forma za
izjave volje pojedinaca u pogledu važnih životnih odluka
PRAVO UREĐENJE OBITELJSKIH ODNOSA

- obiteljski odnosi su vrsta društvenih odnosa, a zbog važnosti, promjenjivosti i podložnosti mogućim
sukobima interesa pravno se uređuju, tj. postaju obiteljskopravnim odnosima i dobivaju značenje
pravnog dobra i zaštićene vrijednosti
OBITELJSKOPRAVNI ODNOS nastaje između fizičkih osoba koje povezuje neka činjenica ili okolnost
koja je priznata ili određena kao pretpostavka za nastanak pojedinog pravno uređenog odnosa
• postoji specifična povezanost koja pojedini odnos obilježava i čini različitim od drugih društvenih
veza u raznim područjima života → riječ je o povezanosti koja proizlazi iz rođenja i srodstva (po
krvi ili tazbini), braka ili neke dr. pravno relevantne okolnosti
• članovima obitelji smatraju se: roditelji i djeca i dr. srodnici, bračni i izvanbračni drugovi,
posvojenici i posvojitelji, te u nekim slučajevima štićenici i skrbnici
-postoje:
a) osobnopravni učinci = uzimaju u obzir obilježja i nematerijalne potrebe pojedinog člana obitelji i stoga
su važna i pretežita vrsta obiteljskopravnih učinaka
b) imovinskopravni učinci = namijenjeni su uređenju materijalne strane života u obiteljskim odnosima i
zajednicama
o obveza uzdržavanja je posebno normirana jer je osobnopravne prirode, a ima imovinski značaj;
važna je radi zaštite članova obitelji ovisnih o tuđoj pomoći
o obiteljsko pravo obvezuje na ispunjenje propisanih dužnosti što pojedinu omogućuje da svoje
pravo ostvaruje zahtjevima prema drugim članovima obitelji, a i prema tijelima vlasti
o u slučaju povrede (kršenja, uskrate) nekog prava slijede pravne posljedice koje su drukčije nego
u drugim granama prava, jer se sukobi interesa u obitelji i posljedice toga razlikuju od konfliktnih
situacija i sankcija u drukčijim društvenim odnosima
PRESTANAK OBITELJSKOPRAVNOG ODNOSA = regulirana je odredbama o pretpostavkama (uzrocima i

postupcima) za raskid (npr. braka, skrbništva) odnosno o prirodnom okončanju odnosa (npr. slučaj smrti
člana obitelji)
- pravne posljedice koje s tim u vezi nastaju također se dijele na osobnopravne i imovinskopravne
SUBJEKTI ODNOSA = članovi obitelji, tj. fizičke osobe, a ne obiteljska zajednica u cjelini
1
Skripta by „Marija93“ | www.UpravniStudenti.net
PRAVNI IZVORI OBITELJSKOG PRAVA

IZVORI PRAVA su opće pravne norme u pisanom obliku, hijerarhijskog su odnosa
- redoslijed pravne snage izvora hrvatskog obiteljskog prava:
1) Ustav
2) međunarodni ugovori
3) zakoni – Obiteljski zakon = osnovni i sadržajno najpotpuniji pravni izvor
4) provedbeni propisi
5) pravna praksa
6) pravna znanost
7) običaji (potisnuti iz pravnog uređenja i više nisu dopunski izvori prava)
POJEDINI PRAVNI IZVORI OBITELJSKOG PRAVA U RH

 USTAV RH
- „Obitelj je pod osobitom zaštitom države“ = obvezuje zakonodavca, tijela vlasti i stručne službe da
članovima obitelji osiguraju što bolju zaštitu potreba i interesa u obiteljskim odnosima i u društveno
organiziranim djelatnostima
- „Brak i pravni odnosi u braku, izvanbračnoj zajednici i obitelji uređuju se zakonom“ = brak se uređuje
odredbama o pretpostavkama i postupku za sklapanje braka, o učincima braka, te o prestanku i
posljedicama prestanka braka
-za uređenje odnosa roditelja i djece Ustav propisuje neke pojedinosti koje su važne za obiteljsko
zakonodavstvo:
o „Roditelji su dužni odgajati, uzdržavati i školovati djecu te imaju pravo i slobodu da samostalno
odLučuju o odgoju djece“
o „Roditelji su odgovorni osigurati pravo djetetu na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti.“
o „Tjelesno i duševno oštećeno i socijalno zapušteno dijete ima pravo na osobitu njegu,
obrazovanje i skrb“
o „Djeca su dužna brinuti se za stare i nemoćne roditelje“
o „Država štiti materinstvo, djecu i mladež te stvara socijalne, kulturne, odgojne, materijalne i
druge uvjete kojima se promiče ostvarivanje prava na dostojan život.“
o „Država osobitu skrb posvećuje maloljetnicima bez roditelja i onima za koje se ne brinu
roditelji.“
 MEĐUNARODNI UGOVORI
- ugovori koji su sklopljeni, objavljeni i na snazi u skladu s Ustavom RH čine dio unutarnjeg pravnog
poretka RH i po pravnoj snazi su iznad zakona
-za RH obvezujući su opće poznati dokumenti UN-a o ljudskim pravima, tj.:
a) Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima
b) Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije prema ženama
c) Konvencija o pravima djeteta
- U aktima UN je među pravima koje pripadaju svakom ljudskom biću za uređenje obiteljskih odnosa
propisano:
a) zabrana diskriminacije bilo koje vrste,
b) pravo na sklapanje braka i osnivanje obitelji,
c) jednaka roditeljska prava (majke i oca) i obveze prema djeci,
d) prava djece na zaštitu njihovih prava (primjereno uzrastu djeteta) i posebnih prava zbog njihove
ovisnosti o odraslima i dr.
2
- RH kao članica Vijeća EU postala strankom Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te
nekoliko protokola uz tu konvenciju, obiteljskopravnih sadržaja ima nekoliko:
a) pravo svakog na poštivanje privatnog i obiteljskog života,
b) pravo na brak i obitelj,
c) uređenje odnosa roditelja i djece
- dvostrani ugovor koji je skladan između Svete Stolice i RH o pravnim pitanjima regulira dio sadržaja
bračnog prava: priznavanje građanskih učinaka braka koji je sklopljen u vjerskom obliku, tj.
rimokatoličkom crkvenom obredu (potpisan u prosincu 1996., a stupio na snagu 09. travnja 1997.)
 ZAKONI
- zakoni su pravni izvori koji društvene odnose reguliraju u pravilu cjelovito i do pojedinosti
- pravno uređenje obiteljskih odnosa temelji se na 3 načela:
a) ravnopravnost žene i muškarca te uzajamno poštovanje i pomaganje svih članova obitelji,
b) zaštita dobrobiti i prava djeteta, te odgovornosti obaju roditelja za podizanje i odgoj djeteta,
c) primjerena skrbnička zaštita djeteta bez roditeljske skrbi te odrasle osobe s duševnom
smetnjom.
- užeg su sadržaja načela koja iz zakonodavstva izvodi pravna teorija, a specifična su samo za pojedini
obiteljski odnos ili institut
 PROVEDBENI PROPISI
- njima se određuju načini i tehnike primjene pravnih normi, a ti pravni izvori moraju biti u suglasnosti s
Ustavom i zakonom
- Obz određuje koja državna tijela donose provedbene propise i za koje sadržaje, a ovlašteni su: ministar
nadležan za poslove pravosuđa, za poslove soc. skrbi, te su dužni propisati način vođenja akata i dr.
 PRAVNA PRAKSA I PRAVNA ZNANOST

- odluke nekih institucija u ustrojstvu države mogu se smatrati svojevrsnim (posebnim) pravnim izvorom
i to kad je riječ o tumačenjima zakonskih odredaba i osiguranju jedinstvene primjene prava
- pojedinačna odluka nadležnog tijela – djeluje kao izvor samo za subjekte u postupku za koje je
donesena
o značenje izvora prava ima odluka u kojoj je na ishod spora i sudbinu rješavanog zahtjeva utjecalo
shvaćanje i tumačenje nekog općeg pravnog pravila ili pojma, odnosno pravnog standarda u
zakonskoj odredbi
- obveza Vrhovnog suda RH = osiguravanje jedinstvene primjene zakona i utjecaj na ujednačavanje
sudske prakse
PRAVNA ZNANOST = ne može se ubrojiti nit u koju vrstu izvora prava, no priznaje se njezin utjecaj na
zakonodavstvo i na primjenu prava, ovisno o uvjerljivosti njezinih tvrdnji i gledišta
OBITELJSKOPRAVNA ZNANOST = svoju društvenu ulogu i značenje ostvaruje tako što obznanjuje
rezultate analiza pravnog uređenja obiteljskih odnosa i kritičkog propitivanja vrijednosti i praktičnih
dosega sustava
3
POJAM I OBILJEŽJA BRAČNOG PRAVA

BRAČNO PRAVO je skup pravnih pravila kojima se uređuju brak i odnosi u braku
-dio je obiteljskog prava i sadrži norme koje u braku kao društvenom odnosu daju obilježja i značenje
obiteljskopravnog instituta
- brak pravno uređuju odredbe kojima su propisane pretpostavke i postupak za njegovo zasnivanje te za
prestanak, dok su odnosi u braku i u vezi s brakom uređeni pravilima o učincima sklopljenog braka
(osobna i imovinska prava i dužnosti bračnih drugova) odnosno o pravnim posljedicama prestanka braka
- temeljna osobna prava i dužnosti u braku (učinke braka) također normiraju stroga pravna pravila jer se
uređenje osobnih odnosa mora zasnivati na načelima i sustavu vrijednosti koje sadrže ustavne norme i
međunarodni instrumenti o ljudskim pravima
- manji dio osobnopravnih učinaka brana nije uređen strogim propisima tj. bračnim je drugovima
dopušteno da ih urede sporazumno (npr. prezime žene i muža nakon sklapanja braka, mjesto
stanovanja, itd.)
- u pogledu imovinskopravnih učinaka braka i imovinskih posljedica prestanka braka, pravila bračnog
prava osiguravaju zaštitu interesa bračnih drugova, no znatan dio imovinskih odnosa prepušten je
sporazumijevanju bračnih drugova na temelju slobode ugovaranja imovinskih sadržaja u bračnom
odnosu
SADRŽAJ OBITELJSKOG ZAKONA, ODNOSI KOJI SE UREĐUJU OBITELJSKIM ZAKONOM I TEMELJNA

NAČELA
- Obiteljskim zakonom uređuju se brak, izvanbračna zajednica žene i muškarca, odnosi roditelja i djece,
mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta, posvojenje, skrbništvo, uzdržavanje, obvezno savjetovanje i
obiteljska medijacija te postupci u vezi s obiteljskim odnosima i skrbništvom
TEMELJNA NAČELA:
1. Načelo ravnopravnosti žene i muškarca – žena i muškarac imaju međusobno jednaka prava i dužnosti
u svim obiteljsko-pravnim odnosima, a posebno u odnosu na roditeljsku skrb. U partnerskim odnosima
zabranjena je diskriminacija prema spolu i nasilje prema partneru.
2. Načelo solidarnosti, uzajamnoga poštovanja i pomaganja svih članova obitelji – solidarnost je
temeljno načelo obiteljskog života. Svi članovi obitelji moraju se uzajamno poštovati i jedan drugom
pomagati. Nasilje u obitelji predstavlja posebno tešku povredu ovog načela. Prevencija, sankcioniranje i
suzbijanje svih vrsta nasilja u obitelji uređuje se posebnim zakonom.
3. Načelo prvenstvene zaštite dobrobiti i prava djeteta – sudovi i javnopravna tijela koja vode postupke
u kojima se izravno ili neizravno odlučuje o pravima djeteta moraju ponajprije štititi prava djeteta i
njegovu dobrobit. Dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s oba roditelja ako to nije u suprotnosti s
djetetovom dobrobiti.
4. Načelo prvenstvenoga prava roditelja da skrbe o djetetu te dužnosti tijela da im pruža pomoć –
roditelji prije svih imaju pravo, dužnost i odgovornost živjeti sa svojim djetetom i skrbiti se o djetetu, a
pomoć im se pruža i intervenira samo u slučaju potrebe.
5. Načelo razmjerne i najblaže intervencije u obiteljski život – mjere kojima se zadire u obiteljski život
prihvatljive su samo ako se zaštita ne može osigurati poduzimanjem blažih mjera te pružanjem
preventivne pomoći i potpore obitelji.
4
6. Načelo skrbničke zaštite djeteta– skrbnička zaštita djeteta bez roditeljske skrbi, odrasle osobe s
invaliditetom i odrasle osobe koja se iz drugih razloga nije sposobna sama brinuti o sebi i o svojim
pravima i interesima mora biti primjerena uz obvezu poštivanja temeljnih ljudskih prava, kao i prava
djeteta te dobrobiti osobe pod skrbništvom.
7. Načelo sporazumnog rješavanja obiteljskih odnosa – poticanje sporazumnog rješavanja obiteljskih
odnosa zadaća je svih koji obitelji pružaju stručnu pomoć ili odlučuju o obiteljskim odnosima.
8. Načelo žurnosti u rješavanju obiteljsko-pravnih stvari u vezi s djetetom – u svim postupcima u
obiteljskopravnim stvarima u vezi s djetetom nadležna tijela moraju postupati žurno uz istodobnu zaštitu
djetetove dobrobiti.
POJAM BRAČNE I IZVANBRAČNE ZAJEDNICE I SKLAPANJE BRAKA

Brak je zakonom uređena životna zajednica žene i muškarca.
- sklapanjem braka nastaje novi pravni odnos
- normom je ozakonjeno pravo na izbor oblika u kojem se brak može sklopiti, a osim toga sadržana su i
tri načelna zahtjeva za uspostavu braka, to su:
a) načelo konsenzusa – traži se suglasna izjava o braku
b) načelo heteroseksualnosti – brak sklapaju muškarac i žena
c) načelo monogamnosti – osobe koje sklapaju brak imenovane su u jednini
- oblici sklapanja braka:

Brak se sklapa suglasnom izjavom žene i muškarca:
1.) u građanskom obliku – brak u građanskom obliku sklapa se pred matičarom.
2.) u vjerskom obliku – brak se u vjerskom obliku s učincima građanskoga braka sklapa pred
službenikom vjerske zajednice koja s Republikom Hrvatskom o tome ima uređene pravne odnose.
SKLAPANJE BRAKA U GRAĐANSKOM OBLIKU

- sklapanje braka u građanskom obliku počinje prijavom namjere sklapanja braka koju nevjesta i ženik
osobno prijavljuju matičaru nadležnom za mjesto u kojem žele sklopiti brak
- na njegov zahtjev dužni su dostaviti odgovarajuće isprave kada je to potrebno
- azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom prijavi prilažu potvrdu nadležnog tijela o odobrenju azila
odnosno supsidijarne zaštite te odgovarajući dokaz o nepostojanju drugog braka (odgovarajućim
dokazom o nepostojanju drugog braka smatra se izjava dana kod javnog bilježnika)
- matičar će na temelju izjava nevjeste i ženika i na drugi način provjeriti jesu li ispunjene pretpostavke
za sklapanje braka
 ako je za sklapanje braka potrebna sudska odluka, matičar će nevjestu i ženika uputiti da je
pribave
 ako matičar utvrdi da nije ispunjena koja od pretpostavki za sklapanje braka, usmeno će priopćiti
nevjesti i ženiku da nije dopušteno sklopiti brak i o tome sastaviti bilješku u prijavi namjere
sklapanja braka
5
- nevjesta i ženik mogu u roku od osam dana od dana priopćenja o nedopustivosti sklapanja braka
nadležnom uredu za poslove opće uprave podnijeti zahtjev za utvrđivanje ispunjavaju li pretpostavke za
sklapanje braka
- nadležni ured obvezan je odlučiti o zahtjevu u roku od petnaest dana od dana primitka zahtjeva
- kad utvrdi da su ispunjene pretpostavke za sklapanje braka, matičar će uzeti izjave koje sadrže
sporazum nevjeste i ženika o izboru prezimena
- nevjesta i ženik svojim će potpisom potvrditi da su upoznati s osobnim pravima i dužnostima u braku te
mogućnošću uređenja imovinskih odnosa
- matičar će u dogovoru s nevjestom i ženikom koji žele sklopiti brak u građanskom obliku dan za
sklapanje braka odrediti u pravilu u razdoblju od tridesetoga do četrdeset petoga dana od dana prijave
namjere sklapanja braka
- iznimno ako za to postoje opravdani razlozi, matičar može odobriti sklapanje braka prije tridesetoga te
najkasnije do devedesetoga dana od dana prijave namjere sklapanja braka
- matičar će nevjesti i ženiku preporučiti da do dana sklapanja braka posjete savjetovalište za brak i
obitelj.
- brak se sklapa u nazočnosti nevjeste i ženika, matičara i dvaju svjedoka koji moraju biti punoljetni i
poslovno sposobni, a ako na dan određen za sklapanje braka ne pristupe nevjesta, ženik ili oboje, a
izostanak ne opravdaju, smatrat će se da je prijava namjere sklapanja braka povučena
- procedura na dan sklapanja:
1) matičar obavještava prisutne da su nazočni mladenci i svjedoci i da nema zapreka za sklapanje braka
2) potom nastavlja s prigodnim govorom kojim upoznaje nevjestu i ženika s obiteljskopravnim
odredbama o njihovim pravima i dužnostima
3) poimence pita nevjestu i ženika pristaju li na brak (brak je sklopljen u trenutku pristanka!)
4) objavljuje da je sklopljen brak – objava ima deklarativno značenje
5) upisuje brak u maticu vjenčanih i taj upis potpisuju žena i muž, svjedoci i matičar
6) daje ženi i mužu izvadak iz matice vjenčanih kojim se dokazuje da je brak sklopljen
SKLAPANJE BRAKA U VJERSKOM OBLIKU S GRAĐANSKOPRAVNIM UČINCIMA

- nevjesta i ženik koji žele sklopiti brak u vjerskom obliku pribavit će od matičara nadležnog za mjesto u
kojemu žele sklopiti brak potvrdu o ispunjenju pretpostavaka za sklapanje braka (potvrda vrijedi tri
mjeseca od dana izdavanja)
- dužnosti službenika vjerske zajednice i matičara nakon sklapanja braka
o službenik vjerske zajednice pred kojim je sklopljen brak u vjerskom obliku dostavit će matičaru
ispravu koju su potpisali žena, muž, svjedoci i službenik vjerske zajednice kojom potvrđuje da je
brak sklopljen
o dostavlja se matičaru u roku od pet dana od dana sklapanja braka
o brak sklopljen u vjerskom obliku matičar je dužan upisati u maticu vjenčanih u roku od tri dana
od dana primitka isprave
o odmah nakon upisa sklopljenog braka u maticu vjenčanih matičar će bračnim drugovima
dostaviti izvadak iz matice vjenčanih
- brak sklopljen u vjerskom obliku ima od dana sklapanja sve učinke građanskoga braka
6
PRETPOSTAVKE ZA POSTOJANJE BRAKA

- pretpostavke za postojanje braka = pretpostavke bez čijeg ispunjenja brak pravno uopće ne nastaje, a
za povredu tih pretpostavki sankcija je radikalna jer ne nastaju pravne posljedice braka
- za postojanje braka potrebno je:
1. da su nevjesta i ženik osobe različita spola (različitost spolova)
2. da su nevjesta i ženik izjavili svoj pristanak za sklapanje braka (izjave o pristanku)
3. da je brak u građanskom obliku sklopljen pred matičarom ili da je brak u vjerskom obliku sklopljen
prema odredbama pred službenikom vjerske zajednice (sudjelovanje ovlaštenog predstavnika države
odnosno vjerske zajednice)
- ako u vrijeme sklapanja braka nije bila ispunjena koja od pretpostavaka, ne nastaju pravni učinci braka
→ to znači da brak pravno uopće nije nastao
- pravo na tužbu radi utvrđivanja postoji li brak ili ne postoji ima:
o svaka osoba koja za to ima pravni interes - oni koji su pristupili sklapanju braka, a nisu postali
bračnim drugovima, bračni drugovi koji stjecajem okolnosti moraju sudskim putem utvrđivati
postojanje svog braka te status i prava bračnih drugova, potomci osoba koje su pristupile
sklapanju braka, drugi njihovi srodnici po krvi i bračni drug iz ranijeg braka jedne od osoba o
čijem se braku vodi spor
o centar za socijalnu skrb koji zastupa društveni interes da se primjeni obiteljskopravna sankcija
na slučaj u kojem brak nije nastao jer nije bila ispunjena koja od pretpostavaka za postojanje
braka
- s obzirom na to da u načelu pravo na tužbu u bračnom sporu ne zastarijeva, ni pravo na tužbu za
utvrđivanje postoji li brak ili ne postoji nije ograničeno nikakvim rokom, pa do utvrđivanja da brak ne
postoji može doći u bilo koje vrijeme
- sudska presuda da brak ne postoji ima deklarativno značenje → takvom presudom ne stvara se novo
pravno stanje jer brak pravno ne postoji od trenutka pokušaja njegova sklapanja
PRETPOSTAVKE ZA VALJANOST BRAKA

- pretpostavkama za valjanost braka - reguliraju se slučajevi u kojima se smatranje da sklapanje
(određenog) braka nije društveno poželjno (maloljetnost, lišenje poslovne sposobnosti ili nesposobnost
za rasuđivanje, krvno srodstvo i odnos posvojenja i trajanje prethodnog braka ženika ili nevjeste)
-mogućnost poništaja braka koji nije valjan – brak sklopljen protivno ovim pretpostavkama nije valjan i
na njega će se primijeniti odredbe o poništaju braka
1.) Punoljetnost
- brak ne može sklopiti osoba koja nije navršila osamnaest godina života → s navršenom 18. godinom
života stječe se pravo na sklapanje braka (tzv. bračna zrelost)
- iznimno, sud može u izvanparničnom postupku dopustiti sklapanje braka osobi koja je navršila šesnaest
godina života ako utvrdi da je mentalno i tjelesno zrela za brak te da je sklapanje braka u skladu s
dobrobiti te osobe
7
o traže se posebne pretpostavke:

a) da se radi o osobi koja je navršila 16. godina života
b) da je maloljetna osoba metalno i tjelesno zrela za brak
c) da postoji opravdan razlog
d) da je za prijevremeno sklapanje braka sud dao odobrenje
o osobama koje nisu navršile 16. godina života sud ni u kojem slučaju ne može dopustiti sklapanje
braka i za njih je maloljetnost neuklonjiva bračna smetnja
o prijedlog za izdavanje sudskog dopuštenja za sklapanje braka može podnijeti samo osoba koja je
navršila 16. godina života, dakle, sam maloljetnik u svoje ime te je isključena mogućnost da
zahtjev u ime maloljetnika istaknu njegovi zakonski zastupnici (roditelji, skrbnik, posvojitelj) ili
punoljetna osoba koja želi brak s maloljetnikom
o sadržaj sudskog (izvanparničnog) postupka sastoji se u tome da sud, prije donošenja odluke,
sasluša maloljetnog podnositelja prijedloga i njegove roditelje, odnosno skrbnika i osobu s
kojom namjerava sklopiti brak, te pribavi mišljenje CZSS i ispita okolnosti koje su značajne za
odluku
o zaključku o mentalnoj zrelosti maloljetnika za brak pridonosi nadalje vrsta i priroda razloga zbog
kojih se traži prijevremeni brak zajedno s psihičkim odnosom maloljetnika prema tom razlogu
o protiv rješenja suda kojim se odbija prijedlog za dopuštenje za sklapanje braka žalbu može
podnijeti samo maloljetna osoba koja namjerava sklopiti brak i osoba s kojom ona namjerava
sklopiti brak
o protiv rješenja suda kojim se dopušta sklapanje braka maloljetnoj osobi žalbu mogu podnijeti
njezini roditelji, odnosno njezin skrbnik i CZSS
2.) Poslovna sposobnost i sposobnost za rasuđivanje

- brak ne može sklopiti osoba nesposobna za rasuđivanje
- brak može sklopiti osoba lišena poslovne sposobnosti u davanju izjava koje se odnose na strogo osobna
stanja, uz odobrenje skrbnika.
- ako skrbnik odbije dati odobrenje za sklapanje braka, osoba lišena poslovne sposobnosti u davanju
izjava koje se odnose na strogo osobna stanja može podnijeti prijedlog sudu u izvanparničnom postupku
o sud će pribaviti mišljenje skrbnika i CZSS o podnesenom prijedlogu
o sud će donijeti rješenje o dopuštenju sklapanja braka za koju utvrdi da je sposobna shvatiti
značenje braka i obveza koje iz njega proizlaze te da je brak u skladu s njezinom dobrobiti
o protiv rješenja kojim se odbija prijedlog za dopuštenje sklapanja braka zbog lišenja poslovne
sposobnosti u dijelu koji se odnosi na osobna stanja žalbu može podnijeti osoba lišena poslovne
sposobnosti u dijelu koji se odnosi na osobna stanja i osoba s kojom se namjerava sklopiti brak
o protiv rješenja suda kojim se dopušta sklapanje braka osobi lišenoj poslovne sposobnosti u dijelu
koji se odnosi na osobna stanja žalbu može podnijeti njezin skrbnik i CZSS
o brak sklopljen protivno odredbi o bračnom smetnji ne bi bio valjan i na takav brak se primjenjuju
odredbe o poništaju braka
8
3.) Nepostojanje srodstva

- srodstvo po krvi temelji se na podrijetlu, tazbinsko srodstvo uspostavlja se brakom, dok je odnos
posvojenja primjer srodstva koje nastaje pravnim aktom
- krvno srodstvo je odnos (veza) između osoba koje potječu jedna od druge ili koje imaju zajedničkog
pretka, ali ne potječu jedna od druge
o odnosi među srodnicima izražavaju se linijama i stupnjevima srodstva
o srodnici ravne loze (linea recta) su osobe koje potječu jedna od druge izravno ili neizravno (preci
i potomci → loza je ushodna kad se imaju na umu pretci određene osobe, a nishodna je ako s
promatraju potomci iste osobe (npr. majka i otac sa kćeri ili baka sa unucima)
o bliskost srodničkog odnosa između dviju osoba izražava se stupnjevima srodstva → stupnjevi se
računaju po broju poroda, tj. po načelu: koliko poroda, toliko stupnjeva srodstva (npr. prvi
stupanj – majka i sin ili otac i kći, drugi stupanj – baka i unuk ili unuka, djed i unuk ili unuka, treći
stupanj čine pradjedovi s praunucima)
o pobočna loza srodstva (linea transversa) obuhvaća osobe koje potječu od zajedničkog pretka a
da ne potječu jedna od druge → najbliži krvni srodnici pobočne loze su braća i sestre
međusobno koji potječu direktno od zajedničkog pretka, a ne i jedni od drugih
o brak ne mogu međusobno sklopiti krvni srodnici u ravnoj lozi, a u pobočnoj lozi sestra i brat,
polusestra i polubrat, dijete sa sestrom ili polusestrom, ili bratom, ili polubratom svojega
roditelja, djeca sestara i braće te polusestara i polubraće
- primjenjuje se i na odnose nastale posvojenjem → poseban oblik obiteljskopravnog zbrinjavanja i
zaštite djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi koji posvojiteljima omogućuje roditeljstvo
o posvojenjem se pravnim putem zasniva odnos roditelja i djeteta, a njegova se obilježja, sadržaj i
svrha razlikuju od braka kojim se dvije odrasle, ravnopravne osobe (različitih spolova)
uspostavljaju životnu zajednicu
4.) Nepostojanje drugog braka ili životnog partnerstva

- brak ne može sklopiti osoba koja je u braku ili u registriranom životnom partnerstvu (osobe istog spola)
- tim pravilom štiti se načelo monogamije koja je važna za ravnopravnost žene i muškarca u braku,
obitelji i društvo te za pravnu sigurnost odnosno pouzdanost podataka o tome između kojih osoba
postoje propisana prava i obveze
OSOBNA PRAVA I DUŽNOSTI BRAČNIH DRUGOVA

- pod osobnim pravima i dužnostima bračnih drugova podrazumijeva se dio učinaka braka kojim je
određen temelj pravnog statusa žene i muškarca kao osoba i subjekata u novonastalom
obiteljskopravnom odnosu
- zakonom su uređena ova prava i dužnosti:
1. izbor prezimena
2. ravnopravnost, vjernost, uzajamno pomaganje, međusobno poštovanje i održavanje
skladnih bračnih i obiteljskih odnosa
3. određivanje mjesta stanovanja, sporazumijevanje o rađanju i podizanju zajedničke
djece i o obavljanju poslova u obiteljskoj zajednici
4. izbor rada i zanimanja
9
- među navedenim pravima i dužnostima kongentno značenje dano je onim sadržajima koji su kao
načelne vrijednosti temelj svake bračne zajednice
- sva ta prava i dužnosti nastaju danom sklapanja braka, a prestaju zajedno s prestankom braka
- u skupini učinaka braka s kongentim značenjem normirana su prava i dužnosti o kojima nije predviđeno
sporazumijevanje bračnih drugova nego su dužnosti žene i muškarca da u braku postupaju na propisani
način
o na toj osnovi zahtjeva se ravnopravnost, vjernost, uzajamno pomaganje, međusobno poštovanje
bračnih drugova i održavanje skladnih bračnih i obiteljskih odnosa, a svakome od njih osigurano
je pravo samostalnog odlučivanja o izboru rada i zanimanja
PRAVA I DUŽNOSTI KOJE UREĐUJU STROGI PROPISI

1. RAVNOPRAVNOST - u braku su bračni drugovi ravnopravni → provedba tog načela u osobnim
odnosima žene i muža pridonosi poštivanju osobe i dostojanstva svakog bračnog druga bez
diskriminacije i bez povlastica koje bi bile na štetu nepovlaštenoga
2. VJERNOST I UZAJAMNO POMAGANJE - bračni drugovi dužni su jedno drugome biti vjerni,
uzajamno se pomagati, međusobno se poštovati te održavati skladne bračne i obiteljske odnose
o pojam vjernosti u užem značenju ponajprije je vjernost u sferi seksualnog ponašanja = posebna
važnost zbog seksualne sastavnice braka kao životne zajednice dviju osoba različitih spolova
o vjernost u širem smislu pretpostavlja uzajamnu odanost i privrženost jednog bračnog druga
drugome
o bračni drug nije zakonski zastupnik svog bračnog druga, ali na osnovi izdane punomoći može kao
opunomoćenik zastupati i štititi interese opunomoćitelja
o do povrede dužnosti uzajamnog pomaganja dolazi kad jedan bračni drug treba i traži pomoć, a
drugi je uskrati, iako bi je s obzirom na svoje prilike, sposobnosti ili znanja mogao pružiti
3. MEĐUSOBNO POŠTOVANJE BRAČNIH DRUGOVA I DUŽNOST ODRŽAVANJA SKLADNIH
BRAČNIH I OBITELJSKIH ODNOSA - znači razumijevanje i uvažavanje psihičkih potreba, životni nadzor i
slušanje težnji drugog, obzirnost u načinu međusobnog ophođenja
- zbog poremećenosti odnosa u braku u obzir dolazi razvod braka kao obiteljskopravna posljedica i
sankcija, za povredu dužnosti i prava međusobnog poštovanja bračnih drugova
4. IZBOR RADA I ZANIMANJA - načelo ravnopravnosti bračnih drugova ovdje vrijedi u svom
apsolutnom i doslovnom značenju, pa na pravo na izbor rada i zanimanja ne može utjecati sklapanje
braka i volja osobe s kojom je zasnovana bračna životna zajednica
- bračni drug ima pravo bez pristanka drugog bračnog druga izabrati rad ili zanimanje
PRAVA I DUŽNOSTI KOJE SE UREĐUJU SPORAZUMNO

1. IZBOR PREZIMENA
- ObZ prilikom sklapanja braka nevjesti i ženiku daje mogućnost sporazumijevanja:
a) da svatko zadrži svoje prezime
b) da kao zajedničko prezime uzmu prezime jednog od njih
c) da kao zajedničko prezime uzmu oba prezimena
d) da svaki od njih uz svoje prezime uzme i prezime bračnog druga i odluči koje će upotrebljavati na
prvom, a koje na drugom mjestu
- sporazum o prezimenu dužni su žena i muž priopćiti matičaru prije čina sklapanja braka u građanskom
ili vjerskom obliku
- promjena prezimena je osobnopravni učinak braka, a žena i muž potpisuju se u maticu vjenčanih
prezimenom koje su uzeli prilikom sklapanja braka
10
- obveza bračnih drugova da u izboru prezimena primjene slijedeće pravilo = „Ime i prezime kojim se
služi u pravnom prometu može sadržavati svako za sebe najviše dvije riječi“
2. ODREĐIVANJE MJESTA STANOVANJA
- pravo je i dužnost bračnih drugova da sporazumno odrede mjesto stanovanja
- norma traži da sporazum bračnih drugova o tim pitanjima jer je to u skladu s načelom ravnopravnosti
koje bi bilo prekršeno kad bi jedan bračni drug mogao nametnuti rješenje koje drugome ne odgovara
- određivanje mjesta stanovanja može značiti izbor boravišta u geografskom smislu ili sporazum o
doseljavanju ili preseljenju u određeni stan koji jedan od bračnih drugova ima na raspolaganju
3. ODLUČIVANJE O RAĐANJU I PODIZANJU DJECE TE OBAVLJANJU POSLOVA U OBITELJSKOJ
ZAJEDNICI
- bračni drugovi imaju pravo i dužnost sporazumno odlučivati o rađanju i podizanju zajedničke djece te o
tome kako će obavljati poslova koji su dio svakodnevnih obaveza u obiteljskoj zajednici
- rađanjem djeteta brak prerasta u potpunu obitelj
- država je prema Konvenciji o ukidanju svih oblika diskriminacije prema ženama obvezna osigurati, na
osnovnu ravnopravnosti muškaraca i žena, jednaka prava da slobodno i odgovorno odlučuju o broju
djece i razmaku između poroda
- u funkciji roditelja, bračni drugovi imaju prema djeci odgovornost, dužnosti i prava, tj. propisane
obaveze koje čine roditeljsku skrb
o za međusobne osobne odnose bračnih drugova vrijedi pravilo da o podizanju zajedničke djece
odlučuju sporazumno jer je to pretpostavka za sklad u bračnoj zajednici, a nesumnjivo je i u
interesu djece
o sporazumno odlučivanje o podizanju djece razumijeva izvršavanje zakonskih obaveza (čuvanje,
odgoj, obrazovanje, zastupanje, uzdržavanje djece i upravljanje dječjom imovinom), ali i u odnosu
roditelja prema djeci ima elemenata koji se ne izražavaju pravnom normom
- o načinu na koji će obavljati poslove u bračnoj odnosno obiteljskoj zajednici, bračni drugovi također
imaju pravo i dužnost odlučivati sporazumno
BRAČNA STEČEVINA I VLASTITA IMOVINA

- bračni drugovi mogu imati bračnu stečevinu i vlastitu imovinu
BRAČNA STEČEVINA je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice
ili potječe iz te imovine
- dobitak od igara na sreću i imovinska korist od autorskoga prava i autorskom pravu srodnih prava
ostvarena tijekom bračne zajednice, bračna je stečevina
- bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine, ako nisu drukčije ugovorili
- uknjižba prava vlasništva na bračnoj stečevini koja je u naravi nekretnina provodi se na temelju
prijedloga obaju bračnih drugova koji sadrži izričitu, pisanu i bezuvjetnu izjavu kojom jedan bračni drug
pristaje na uknjižbu prava vlasništva drugoga bračnog druga u jednakim dijelovima ili drukčije ako su
tako ugovorili
- što se tiče upravljanja bračnom stečevinom za poslove redovite uprave smatra se da postoji suglasnost
drugog bračnog druga, a za poslove izvanredne uprave je potrebno ili zajedničko poduzimanje posla ili
da jedan bračni drug za poduzimanje posla ima pisanu suglasnost drugog bračnog druga s ovjerenim
potpisom
- nepostojanje suglasnosti ne utječe na prava i obveze trećih, ali oštećeni bračni drug ima pravo na
naknadu štete od strane drugog bračnog druga
11
- na bračnu stečevinu se za sva pitanja koja nisu uređena Obiteljskim zakonom primjenjuju opći propisi
građanskog prava
VLASTITA IMOVINA je imovina koju bračni drug ima u trenutku sklapanja braka, ostaje njegova vlastita
imovina
- vlastita imovina je i imovina koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajednice na pravnom temelju
različitom od navedenog u odredbama o bračnoj stečevini (npr. nasljeđivanje, darovanje)
- autorsko djelo je vlastita imovina onoga bračnog druga koji ga je stvorio
UGOVORNO UREĐENJE IMOVINSKIH ODNOSA BRAČNIH DRUGOVA

- bračnim ugovorom mogu se urediti imovinskopravni odnosi na postojećoj ili budućoj imovini
- bračni ugovor sklapa se u pisanom obliku, a potpisi bračnih drugova moraju biti ovjereni
- nije dopušteno bračnim ugovorom ugovoriti primjenu stranoga prava na imovinskopravne odnose
-prema trećim osobama uglavci o upravljanju ili raspolaganju imovinom imaju pravni učinak ako su
upisani u zemljišne knjige, odnosno u javne upisnike kod kojih je upis nužan za stjecanje prava ili stvar ne
može biti u upotrebi bez takvoga upisa
- u ime bračnog druga koji je lišen poslovne sposobnosti za sklapanje izvanrednih imovinskih pravnih
poslova bračni ugovor može sklopiti njegov skrbnik s prethodnim odobrenjem centra za socijalnu skrb i u
obliku javnobilježničkog akta
ODGOVORNOST BRAČNIH DRUGOVA ZA OBVEZE TREĆIM OSOBAMA

Pojedinačne obveze bračnih drugova - za obveze koje je bračni drug imao prije sklapanja braka, kao i za
one koje je samostalno preuzeo nakon sklapanja braka (a ne odnose se na tekuće potrebe bračne i
obiteljske zajednice) ne odgovara drugi bračni drug
Solidarne obveze bračnih drugova - za obveze koje je jedan bračni drug preuzeo radi namirenja tekućih
potreba bračne i obiteljske zajednice, kao i za obveze koje su bračni drugovi preuzeli zajednički u vezi s
bračnom stečevinom, odgovaraju oba bračna druga solidarno, bračnom stečevinom i vlastitom
imovinom (smatra se da su odgovorni u jednakim dijelovima)
NAČINI PRESTANKA BRAKA

- bez obzira na oblik u kojemu je sklopljen, brak prestaje:
1.) smrću bračnog druga
2.) proglašenjem nestala bračnog druga umrlim – dan koji je pravomoćnom odlukom utvrđen kao dan
smrti
3.) poništajem – kad presuda postane pravomoćna
4.) razvodom – kad presuda postane pravomoćna
12
-ako brak sklopljen u vjerskom obliku prestane poništajem ili razvodom braka, prestanak braka ne utječe
na obveze bračnih drugova koje proizlaze iz propisa vjerske zajednice pred kojom je brak sklopljen
- u slučaju poništaja ili razvoda braka svaki od prijašnjih bračnih drugova može zadržati prezime koje je
imao u trenutku prestanka braka.
PRESTANAK BRAKA SMRĆU BRAČNOG DRUGA I PROGLAŠENJEM NESTALOG BRAČNOG DRUGA

UMRLIM
- po prirodi stvari razumijeva se da u trenutku smrti bračnog druga prestaje bračni odnos, tj. zakonom
uređena zajednica žene i muškarca
- činjenica smrti upisuje se u maticu umrlih i dokazuje izvatkom iz državnih matica
- pravomoćno rješenje suda o proglašenju nestalog bračnog druga umrlim istog je učinka kao i prirodna
smrt bračnog druga
- prestankom braka prestaju osobna prava i dužnosti koje bračno pravo propisuje za bračne drugove
PONIŠTAJ BRAKA
- poništaj braka je jedna od osnova prestanka braka i obiteljskopravna sankcija za slučajeve kad je brak
sklopljen protivno odredbama o pretpostavkama za valjanost braka
-tužbu za poništaj braka može podnijeti bračni drug, CZSS i osoba koja ima pravni interes te roditelji
maloljetnika ako je brak sklopilo dijete starije od šesnaest godina, ali bez odobrenja suda
1. Tužba radi poništaja braka zbog maloljetnosti

- tužba radi poništaja braka ne može se podnijeti nakon što je maloljetnik koji je u braku navršio
osamnaest godina života
- bračni drug koji je u vrijeme sklapanja braka bio maloljetan može podnijeti tužbu radi poništaja braka u
roku od jedne godine od dana punoljetnosti
- sud može odbiti tužbeni zahtjev radi poništaja braka koji je sklopila osoba starija od šesnaest godina
bez dopuštenja suda ako je to u skladu s dobrobiti te osobe
2. Tužba radi poništaja braka zbog poslovne nesposobnosti

- sud može odbiti tužbeni zahtjev radi poništaja braka koji je sklopila osoba lišena poslovne sposobnosti
bez dopuštenja suda ako je to u skladu s dobrobiti te osobe
- tužba radi poništaja braka ne može se podnijeti nakon pravomoćnosti odluke o vraćanju poslovne
sposobnosti
- bračni drug koji je lišen poslovne sposobnosti može podnijeti tužbu radi poništaja braka i unutar roka
od jedne godine od pravomoćnosti odluke o vraćanju poslovne sposobnosti
3. Tužba radi poništaja braka zbog postojanja prijašnjeg braka

- sud će odbiti tužbeni zahtjev radi poništaja braka ako je prijašnji brak prestao do zaključenja glavne
rasprave
13
- osobe koje ostvaruju pravo na nasljedstvo iza umrloga bračnog druga koji je podnio tužbu radi
poništaja braka mogu nastaviti postupak radi utvrđivanja da je tužba bila osnovana ako od smrti
ostavitelja nije proteklo više od šest mjeseci, a nakon isteka tog roka zahtjev se može istaknuti u
posebnom parničnom postupku → dokazuje se izvatkom iz matice vjenčanih
RAZVOD KAO NAČIN PRESTANKA BRAKA

- razvod braka je osnova prestanka braka odukom suda kojom se brak razvodi zbog okolnosti nastalih
tijekom braka ili na temelju sporazuma bračnih drugova
- razvod braka može tužbom zahtijevati jedan bračni drug, a oba bračna druga prijedlogom za
sporazumni razvod braka
- pravo na podnošenje tužbe radi razvoda braka ima i osoba lišena poslovne sposobnosti u dijelu koji se
odnosi na strogo osobna stanja
- muž nema pravo na tužbu radi razvoda braka za vrijeme trudnoće žene te sve dok njihovo dijete ne
navrši godinu dana života
Sud će razvesti brak:

1. ako utvrdi da su bračni odnosi teško i trajno poremećeni
2. ako je od prestanka bračne zajednice protekla godina dana
3. ako oba bračna druga predlažu razvod braka na temelju sporazuma
1. Razvod braka zbog poremećenosti bračnih odnosa

- brak u pravilu postaje neizdrživim ako između žene i muža nije uspostavljen odnos privrženosti ili ako
su tijekom zajedničkog života bračni dugovi izgubili sposobnost održavanja skladnih bračnih i obiteljskih
odnosa
- stanje poremećenosti odnosa, koje sud mora utvrditi, manifestira se objektivno i ne shvaća se samo
kao subjektivno nezadovoljstvo bračnog druga koji traži razvod braka
- razvod braka dolazi u obzir samo ako su bračni odnosi teško i trajno poremećeni→ ako između žene i
muža nema nikakve bliskosti, npr. ako se u bračnoj zajednici ništa ne rješava dogovorom i u krizi je više
sadržaja zajedničkog života (emotivni, seksualni, ekonomski, kulturni i dr.)
2. Razvod braka zbog prestanka bračne zajednice

- do prestanka bračne zajednice dolazi ako bračni drugovi prekinut sve međusobne veze koje inače
obilježavaju zajednički život
- napuštanje bračnog druga i odlazak iz zajedničkog doma očita su manifestacija prestanka bračne
zajednice
- za razvod braka potrebno je utvrditi činjenicu da je životna zajednica prestala i da odvojenost bračnih
drugova traje najmanje godinu dana (mora proteći do dana kad se tužbom traži razvod braka)
14
3. Razvod braka na temelju sporazuma bračnih drugova

- ako parnični postupak pokrenu sporazumnim zahtjevom za razvod braka, sud će razvesti brak bez
ispitivanja okolnosti iz njihova bračnog života
- bračni drugovi mogu se sporazumjeti o pravnim posljedicama razvoda braka:
1. mjestu stanovanja djeteta, obiteljskoj kući ili stanu koji će predstavljati obiteljski dom, načinu
ostvarivanja roditeljske skrbi i ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom
2. uzdržavanju djeteta
3. uređenju imovinskih odnosa bračnih drugova i
4. uzdržavanju bračnog druga
- sporazum bračnih drugova o pravnim posljedicama razvoda braka iz točke 1. i 2. sastavni je dio plana o
zajedničkoj roditeljskoj skrbi
- ako bračni drugovi postignu sporazum o pravnim posljedicama razvoda braka iz točke 4. mogu
predložiti da se sporazum odobri u izvanparničnom postupku
- ako bračni drugovi ne sastave plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi koji sadrži sporazum o tome s kojim
će roditeljem dijete stanovati i način ostvarivanja roditeljske skrbi, ostvarivanju osobnih odnosa djeteta i
roditelja s kojim dijete neće stanovati i visini uzdržavanja djeteta, odluku o tim pitanjima sud će po
službenoj dužnosti donijeti u postupku radi razvoda braka pokrenutog tužbom
Razvod braka kad bračni drugovi imaju maloljetnu djecu

- bračni drugovi koji imaju zajedničku maloljetnu djecu dužni su prije pokretanja sudskog postupka radi
razvoda braka sudjelovati u obveznom savjetovanju.
- ako se bračni drugovi namjeravaju razvesti na temelju sporazuma, dužni su sastaviti plan o zajedničkoj
roditeljskoj skrbi
- ako ne sastave plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi do okončanja obveznog savjetovanja, bračni drugovi
su dužni pristupiti prvom sastanku obiteljske medijacije, osim u slučajevima propisanim zakonom
- bračni drug koji ne pristupi prvom sastanku obiteljske medijacije ne može podnijeti tužbu radi razvoda
braka.
- iznimno, bračni drugovi imaju pravo na tužbu radi razvoda braka u slučaju sljedećih okolnosti:
1. u slučajevima tvrdnje o postojanju obiteljskog nasilja;
2. ako su jedan ili oba bračna druga ili drugi članovi obitelji lišeni poslovne sposobnosti, a
nisu u stanju shvatiti značenje i posljedice postupka ni uz stručnu pomoć;
3. ako su jedan ili oba bračna druga ili drugi članovi obitelji nesposobni za rasuđivanje;
4. ako bračni drug ili drugi član obitelji nemaju prijavljeno prebivalište, boravište ili adresu
stanovanja.
- bračni drugovi koji imaju zajedničku maloljetnu djecu prijedlogu za sporazumni razvod braka dužni su
priložiti:
1. izvješće o provedenom obveznom savjetovanju (ne smije biti starije od šest mjeseci od dana kada je
okončano obvezno savjetovanje)
2. plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi
15
Odlučivanje suda po službenoj dužnosti u povodu tužbe radi razvoda braka kad bračni drugovi imaju
maloljetnu djecu
- tužba radi razvoda braka kad bračni drugovi imaju zajedničku maloljetnu djecu može (umjesto mora)
sadržavati prijedlog:
1. s kojim će roditeljem dijete stanovati i o načinu ostvarivanja roditeljske skrbi
2. o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta i roditelja s kojim dijete neće stanovati i
3. o uzdržavanju djeteta
- sud nije vezan prijedlogom bračnih drugova o gornjim pitanjima, a ako nisu predložili uređivanje
pitanja, sud će po službenoj dužnosti donijeti odluke o tim pitanjima
- uz tužbu radi razvoda braka kad bračni drugovi imaju maloljetnu djecu tužitelj je dužan priložiti izvješće
o provedenu obveznom savjetovanju prije razvoda braka
- ako su bračni drugovi iz pokušali postići sporazum o zajedničkoj roditeljskoj skrbi u postupku obiteljske
medijacije, uz tužbu za razvod braka dužni su priložiti i potvrdu obiteljskog medijatora o pokušaju
postizanja sporazuma
- izvješće o obveznom savjetovanju iz ne smije biti starije od šest mjeseci od dana kad je okončano
obvezno savjetovanje
OBVEZNO SAVJETOVANJE I MEDIJACIJA
OBVEZNO SAVJETOVANJE
- svrha je obveznog savjetovanja da se pomogne članovima obitelji da donesu sporazumne odluke o
obiteljskim odnosima vodeći posebnu brigu o zaštiti obiteljskih odnosa u kojima sudjeluje dijete, a
posljedično i da se članovi obitelji upoznaju s pravnim posljedicama ne postizanja sporazuma i
pokretanja sudskih postupaka u kojima se odlučuje o osobnim pravima djeteta
- provodi ga stručni tim nadležnog CZSS (prema prebivalištu ili boravištu djeteta, posljednjem
zajedničkom prebivalištu ili boravištu bračnih ili izvanbračnih drugova)
- u obveznom savjetovanju sudjeluju članovi obitelji osobno i bez punomoćnika.
- obvezno savjetovanje provodi se:

1.) prije pokretanja postupka radi razvoda braka u kojem postoji zajedničko maloljetno dijete
2.) prije pokretanja ostalih sudskih postupaka o ostvarivanju roditeljske skrbi i osobnih odnosa s
djetetom
- obvezno savjetovanje pokreće se tako što stranka CZSS podnosi zahtjev, u pisanom obliku ili usmeno na
zapisnik
• Centar za socijalnu skrb je dužan nakon primitka zahtjeva za provođenje obveznog savjetovanja
zakazati sastanak i pozvati stranke
• iznimno, ako centar za socijalnu skrb procijeni da u okolnostima konkretnoga slučaja zajednički
sastanak ne bi bio svrhovit ili ako to jedna ili obje stranke iz opravdanih razloga zahtijevaju,
zakazat će se i provesti odvojeni razgovori sa strankama
16
• po okončanju obveznog savjetovanja centar za socijalnu skrb dužan je sastaviti izvješće u kojem
se navodi:
1. tko je sudjelovao u postupku
2. spremnost svake stranke na sporazumno rješavanje spora
3. spremnost svake stranke na sudjelovanje u obiteljskoj medijaciji
4. tko namjerava pokrenuti sudski postupak
5. ako se provodi obvezno savjetovanje prije pokretanja postupka radi razvoda braka, jesu li
bračni drugovi upoznati s pravnim posljedicama nepostizanja sporazuma, odnosno plana o
zajedničkoj roditeljskoj skrbi
6. tvrdnje o obiteljskom nasilju, ako se navode, te ocjena o mogućnosti ravnopravnog
sudjelovanja stranaka u postupku obiteljske medijacije
- Izvješće o obveznom savjetovanju dostavlja se strankama prema pravilima o osobnoj dostavi najkasnije
(u prijevodu – u tim rokovima postupak savjetovanja mora biti dovršen):
- 60 dana od dana zaprimanja zahtjeva za provođenje obveznog savjetovanja prije pokretanja
postupka za razvoda braka
- 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva za provođenje obveznog savjetovanja prije pokretanja
ostalih sudskih postupaka o ostvarivanju roditeljske skrbi i osobnih odnosa s djetetom
- Izvješće o obveznom savjetovanju vrijedi šest mjeseci od dana kad je okončano obvezno savjetovanje
1.) Obvezno savjetovanje prije razvoda braka

- sadržaj obveznog savjetovanja prije razvoda braka je:
1. upoznavanje bračnih drugova o mogućnosti bračnog savjetovanja
2. upoznavanje bračnih drugova o pravnim i psihosocijalnim posljedicama razvoda braka u odnosu
na njih i djecu
3. upućivanje bračnih drugova da su dužni voditi računa o djetetovoj dobrobiti prigodom uređenja
spornih obiteljskih odnosa
4. upoznavanje bračnih drugova sa sadržajem plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi i pružanje pomoći
ako to zahtijevaju
5. upoznavanje s prednostima obiteljske medijacije i informiranje bračnih drugova o dostupnim
obiteljskim medijatorima
6. informiranje bračnih drugova koji se namjeravaju razvesti o obvezi odaziva prvom sastanku
obiteljske medijacije ako nisu postigli sporazum, odnosno plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi i
7. upoznavanje bračnih drugova s postupkom radi razvoda braka pokrenutog tužbom jednog od
bračnih drugova
- u postupku obveznog savjetovanja može se djetetu omogućiti izražavanje mišljenja uz pristanak

njegovih roditelja
- obvezno savjetovanje prije razvoda braka ne provodi se u odnosu na bračnog druga ili oba bračna
druga:
1. lišena poslovne sposobnosti, ako nisu u stanju shvatiti značenje i posljedice postupka niti uz
stručnu pomoć,
2. nesposobna za rasuđivanje ili
3. koji su nepoznatog prebivališta i boravišta.
17
- posljedice nepostizanja sporazuma o planu o zajedničkoj roditeljskoj skrbi:

• ako se roditelji nisu sporazumjeli o planu o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, CZSS će ih savjetovati
da pokušaju postići sporazum u postupku obiteljske medijacije, osim u slučajevima kada se
obiteljska medijacija ne provodi
• ako se roditelji koji se namjeravaju razvesti nisu sporazumjeli o planu o zajedničkoj roditeljskoj
skrbi, CZSS će ih upozoriti da će sud u postupku radi razvoda braka pokrenutog tužbom jednog
od bračnih drugova po službenoj dužnosti:
1. donijeti odluku:
a. s kojim će roditeljem dijete stanovati,
b. o roditeljskoj skrbi,
c. o ostvarivanju osobnih odnosa s drugim roditeljem i
d. o uzdržavanju djeteta,
2. omogućiti djetetu izražavanje mišljenja i
3. djetetu imenovati posebnog skrbnika.
2.) Obvezno savjetovanje prije pokretanja ostalih sudskih postupaka o ostvarivanju roditeljske skrbi i
osobnih odnosa s djetetom
-roditelji i drugi članovi obitelji dužni su pokrenuti i sudjelovati u obveznom savjetovanju prije
pokretanja sudskih postupaka u kojima se odlučuje o:
1. medicinskim postupcima na djetetu,
2. obrazovanju djeteta,
3. odobravanju plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sporazuma o ostvarivanju osobnih odnosa s
djetetom, osim ako se radi o izmjeni plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sporazuma o
ostvarivanju osobnih odnosa,
4. ostvarivanju roditeljske skrbi,
5. zastupanju djeteta u vezi s njegovim bitnim osobnim pravima,
6. sporu između maloljetnog roditelja ili roditelja lišenog poslovne sposobnosti i djetetovog
skrbnika, odnosno drugog roditelja u vezi s djetetovim bitnim osobnim pravima dok traje
mirovanje roditeljske skrbi,
7. ostvarivanju prava na informacije o bitnim okolnostima vezanim uz osobna prava djeteta
8. ostvarivanju, ograničavanju ili zabrani ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom.
-u postupku obveznog savjetovanja djetetu se može, uz pristanak njegovih roditelja, omogućiti

izražavanje mišljenja
- obvezno savjetovanje ne provodi se u odnosu na osobe koje su:
a) lišene poslovne sposobnosti, a nisu u stanju shvatiti značenje i posljedice postupka niti uz
stručnu pomoć,
b) nesposobne za rasuđivanje ili
c) nepoznatog prebivališta i boravišta
- posebni ciljevi obveznog savjetovanja prije pokretanja sudskih postupaka o ostvarivanju roditeljske
skrbi i osobnih odnosa s djetetom su:
a) upoznati sudionike savjetovanja na to da su dužni voditi računa o djetetovoj dobrobiti prigodom
uređenja spornih obiteljskih odnosa,
b) upoznati sudionike o negativnim učincima sukoba u obitelji u odnosu na dijete i prednostima
sporazumnog uređenja obiteljskih odnosa te dužnosti članova obitelji da razgovaraju s djetetom
i uzmu u obzir njegovo mišljenje i
c) upoznati sudionike o mogućnosti rješavanja spora u obiteljskoj medijaciji
18
OBITELJSKA MEDIJACIJA
- postupak u kojem stranke nastoje sporazumno riješiti spor iz obiteljskih odnosa uz pomoć jednog ili
više obiteljskih medijatora
- obiteljski medijator je nepristrana i posebno educirana osoba koja je upisana u registar obiteljskih
medijatora
- glavna svrha postupka obiteljske medijacije je postizanje plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi i drugih
sporazuma u vezi s djetetom
- uz ostvarenje te svrhe, u postupku obiteljske medijacije stranke se mogu sporazumjeti i o svim drugim
spornim pitanjima imovinske i neimovinske naravi
- obiteljska medijacija se ne provodi:
1. u slučajevima kada prema procjeni stručnog tima CZSS ili obiteljskog medijatora zbog obiteljskog
nasilja nemoguće ravnopravno sudjelovanje bračnih drugova u postupku medijacije
(odgovarajuće se primjenjuje i na ostale članove obitelji koji sudjeluju u medijaciji),
2. ako su jedan ili oba bračna druga lišeni poslovne sposobnosti, a nisu u stanju shvatiti značenje i
pravne posljedice postupka ni uz stručnu pomoć,
3. ako su jedan ili oba bračna druga nesposobni za rasuđivanje i
4. ako bračni drug ima nepoznato prebivalište i boravište
- obiteljska medijacija se može provoditi neovisno o sudskom postupku:

- prije pokretanja sudskog postupka,
- za vrijeme njegova trajanja ili
- nakon dovršetka sudskog postupka
- obiteljski medijator i druge osobe uključene u postupak obiteljske medijacije dužne su čuvati povjerljive
informacije i podatke za koje su saznale tijekom postupka obiteljske medijacije u odnosu na treće osobe,
osim ako je priopćenje informacija nužno za provedbu ili ovrhu sporazuma ili ako je priopćenje
informacija nužno radi zaštite djeteta čija je dobrobit ugrožena ili radi uklanjanja opasnosti od teške
psihičke ili fizičke povrede integriteta osobe
- obiteljski medijator:
o je dužan voditi računa da stranke prigodom postizanja plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili
drugoga sporazuma razumiju činjenično stanje i sadržaj sporazuma te ih uputiti na mogućnost
provjere sporazuma od strane drugog stručnjaka
o je dužan informirati sudionike da vode računa o dobrobiti djeteta te može u postupku obiteljske
medijacije omogućiti djetetu izražavanje mišljenja uz pristanak njegovih roditelja
-plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili drugi sporazumi moraju biti u pisanom obliku i potpisani od svih
stranaka i oni stječu svojstvo ovršne isprave, ali samo ako ga sud na prijedlog stranaka u izvanparničnom
postupku odobri
- ako se stranke ne sporazume o planu o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, odnosno o drugom spornom
obiteljskom odnosu, obiteljski medijator će u izvješću o obustavi postupka obiteljske medijacije navesti
jesu li obje stranke aktivno sudjelovale
- obiteljski medijator će sudu koji je zastao s postupkom radi provođenja obiteljske medijacije dostaviti
izvješće o obustavi obiteljske medijacije
- obiteljska medijacija za vrijeme trajanja sudskog postupka

o u slučaju da stranke tijekom sudskog postupka sporazumno predlože rješavanje spora u
postupku obiteljske medijacije, sud može zastati s postupkom, u kojem slučaju će odrediti rok od
tri mjeseca u kojem stranke mogu pokušati riješiti spor u postupku obiteljske medijacije
19
o ako stranke u roku od tri mjeseca koji je sud odredio za provođenje obiteljske medijacije nisu
uspjele spor riješiti u postupku obiteljske medijacije ili ako stranke predlože nastavak sudskog
postupka prije isteka toga roka, sud će nastaviti s postupkom
PLAN O ZAJEDNIČKOJ RODITELJSKOJ SKRBI

- plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi je pisani sporazum roditelja o načinu ostvarivanja zajedničke
roditeljske skrbi u okolnostima u kojima roditelji djeteta trajno ne žive u obiteljskoj zajednici.
- planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi mora se detaljno urediti:
1) mjesto i adresa djetetova stanovanja,
2) vrijeme koje će provoditi sa svakim od roditelja,
3) način razmjene informacija između djetetovih roditelja glede suglasnosti pri donošenju odluka
bitnih za dijete i razmjene važnih informacija u vezi s djetetom,
4) visina uzdržavanja (alimentacija),
5) način rješavanja budućih spornih pitanja
- planom se mogu urediti i druga pitanja ostvarivanja zajedničke skrbi za koja smatraju da su bitna za
dijete ili o kojima su dužni sporazumno odlučivati
- roditelji su dužni upoznati dijete sa planom i omogućiti mu da izrazi svoje mišljenje
- plan roditelji mogu sastaviti samostalno, u postupku obveznog savjetovanja i u postupku obiteljske
medijacije
- odobravanje plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi i promjena plana

o plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi može se podnijeti sudu u izvanparničnom postupku radi
provjere sadržaja te odobravanja i tada stiče svojstvo ovršne isprave
o ako su roditelji postigli plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, zajednički pokreću izvanparnični
postupak prijedlogom za odobravanje plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi
o u tom postupku oba roditelja zastupaju dijete, a postupak vodi sud koji je opće mjesno nadležan
za dijete
o roditelji su dužni uz prijedlog podnijeti plan o zajedničkoj skrbi
o sud u postupku odlučuje rješenjem (plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi je sastavni dio tog
rješenja) koje ne mora biti obrazloženo i može se izdati otiskivanjem štambilja na prijedlog za
odobravanje plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi
o protiv rješenja kojim se odobrava plan žalba se može podnijeti:
1) zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka ili
2) zbog toga što je pristanak za sporazum dan u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili
prijevare ili
3) ako za donošenje rješenja nisu bile ispunjene pretpostavke određene zakonom
- plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi može se mijenjati:

1) u skladu s dobi i zrelošću djeteta ili
2) ako to zahtijevaju bitno promijenjene okolnosti
te podnijeti sudu u izvanparničnom postupku radi provjere sadržaja i odobravanja izmijenjenog plana
20
UTVRĐIVANJE I PRIZNANJE MAJČINSTVA I OČINSTVA

- utvrđivanje majčinstva:
1) presumpcija majčinstva → djetetovom majkom smatra se žena koja ga je rodila
2) utvrđivanje sudskom odlukom- majčinstvo žene koja nije upisana u maticu rođenih utvrđuje se
sudskom odlukom samo u sudskim postupcima u kojima se ujedno osporava majčinstvo žene
koja je upisana u maticu rođenih kao majka djeteta
- tužbu radi utvrđivanja majčinstva može podnijeti:

1. dijete
2. žena koja sebe smatra majkom djeteta ili
3. centar za socijalnu skrb
- ako osoba za koju se tvrdi da je majka djeteta nije živa, tužba radi utvrđivanja majčinstva podnosi se
protiv njezinih nasljednika
- podnošenje tužbe radi utvrđivanja majčinstva:

1) tužba djeteta – do navršene 25. godine djeteta, a ako je dijete maloljetno ili punoljetno, a lišeno
poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na osobna stanja, tužbu u njegovo ime može
podnijeti njegov zakonski zastupnik
2) tužba žene koja sebe smatra majkom djeteta – do navršene 18. godine djeteta, a ako je majka
djeteta lišena poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na osobna stanja, tužbu u njezino ime
može podnijeti njezin zakonski zastupnik
(u slučaju da osoba za koju se tvrdi da je majka djeteta nije živa – u roku 1 godine od smrti ili 6
mjeseci od pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju)
3) tužba centra za socijalnu skrb – do navršene 18. godine djeteta
- utvrđivanje očinstva:
1) presumpcijom bračnog očinstva
2) priznanjem
3) sudskom odlukom
1. Presumpcija bračnog očinstva

- djetetovim ocem smatra se majčin muž ako je dijete rođeno za vrijeme trajanja braka ili u razdoblju do
tristo dana od prestanka braka
- ako je majka djeteta u razdoblju do tristo dana od prestanka braka smrću, sklopila kasniji brak, muž
majke iz posljednjega sklopljenog braka smatra se ocem djeteta
-u tim slučajevima, muškarac koji se smatra ocem djeteta rođenog za vrijeme trajanja braka ili u
razdoblju do 300 dana od prestanka braka razvodom ili poništajem može, uz pristanak majke i majčinog
muža, priznati dijete
2. Priznanje očinstva i postupak priznanja

- očinstvo se može priznati na zapisnik pred matičarom, centrom za socijalnu skrb ili sudom
21
- navedena tijela dužna su bez odgode dostaviti primjerak zapisnika matičaru nadležnom za upis djeteta
u maticu rođeni
-ako priznanje očinstva ili pristanak na priznanje daje dijete ili osoba lišena poslovne sposobnosti u dijelu
koji se odnosi na strogo osobna stanja, tada se izjava daje pred centrom za socijalnu skrb nadležnim
prema prebivalištu, odnosno boravištu djeteta ili osobe koja je lišena poslovne sposobnosti
- očinstvo se može priznati i u oporuci te na zapisnik u konzularnom uredu ili diplomatskom
predstavništvu Republike Hrvatske koje obavlja konzularne poslove
-očinstvo može priznati:

1. punoljetna osoba neovisno o svojoj poslovnoj sposobnosti
2. maloljetna osoba koje je navršila šesnaest godina ako je sposobna shvatiti značenje i posljedice
priznanja
3. dijete mlađe od šesnaest godina, uz odobrenje njegovog zakonskog zastupnika - potrebno je
odobrenje roditelja koji imaju pravo zajednički zastupati dijete
- za upis priznanja očinstva ovisno o okolnostima slučaja potrebni su sljedeći pristanci i odobrenja:
1. pristanak punoljetne majke neovisno o njezinoj poslovnoj sposobnosti
2. pristanak majke koja je navršila šesnaest godina ako je sposobna shvatiti značenje i posljedice
pristanka
3. pristanak maloljetne majke mlađe od šesnaest godina, uz odobrenje njezina zakonskog
zastupnika (potrebno je odobrenje roditelja koji imaju pravo zajednički zastupati dijete)
4. pristanak djeteta koje je navršilo četrnaest godina, a kojemu se priznaje očinstvo
5. pristanak majke i njezina muža ako očinstvo priznaje muškarac koji sebe smatra ocem djeteta
rođenog za trajanja parnice radi razvoda ili poništaja braka
-ako majka nije živa ili joj je nepoznato prebivalište, odnosno boravište, dulje od dva mjeseca, za upis
priznanja očinstva potrebni su:
1. pristanak djetetova skrbnika uz odobrenje centra za socijalnu skrb i
2. pristanak djeteta koje je navršilo četrnaest godina, a kojemu se priznaje očinstvo.
- priznanje očinstva je neopozivo

- priznanje očinstva začetog, a još nerođenog djeteta proizvodi pravni učinak ako se dijete rodi živo
- očinstvo se ne može priznati nakon djetetove smrti, osim ako to dijete ima potomstvo
- iznimno se može priznati očinstvo mrtvorođenu djetetu ili djetetu koje je umrlo pri rođenju, uz
vlastoručno napisan i potpisan pristanak majke, a u slučaju da majka zbog zdravstvenog stanja nije u
mogućnosti vlastoručno napisati i potpisati pristanak, pristanak majke će biti valjan ako je izjavljen
usmeno u nazočnosti dvaju svjedoka
22
-postupanje matičara kad primi izjavu o priznanju očinstva:

• kad primi izjavu ili zapisnik o priznanju očinstva odnosno oporuku bez pristanaka i odobrenja,
matičar nadležan za upis djeteta u maticu rođenih dužan je zatražiti pristanke i odobrenja koji su
potrebni s obzirom na okolnosti pojedinog slučaja
• pozive kojima se traže pristanci i odobrenja punoljetnih i poslovno sposobnih osoba matičar
dostavlja sukladno pravilima o osobnoj dostavi
• rok za davanje pristanaka i odobrenja je petnaest dana od dana dostave poziva
• pristanke i odobrenja koji se traže od djeteta ili osobe lišene poslovne sposobnosti u dijelu koji
se odnose na strogo osobna stanja matičar traži posredstvom centra za socijalnu skrb nadležnog
prema prebivalištu, odnosno boravištu osoba od kojih se pristanci i odobrenja traže, a rok za
davanje pristanka i odobrenja iz je petnaest dana od dana dostave poziva osobama od kojih se
pristanak ili odobrenje traži
- postupanje matičara kad nema podataka o ocu:

• ako prigodom upisa djeteta u maticu rođenih nema podataka o djetetovu ocu, matičar će
upoznati majku s pravom djeteta da zna tko mu je otac i s postupcima koji se mogu poduzeti radi
ostvarivanja toga prava
• majka može matičaru izjaviti na zapisnik koga smatra djetetovim ocem i ova se izjava smatra
pristankom na priznanje očinstva, a ako je matičar upisao dijete u maticu rođenih bez podataka
o djetetovu ocu, o tome će odmah obavijestiti centar za socijalnu skrb nadležan prema
prebivalištu, odnosno boravištu majke i dostaviti primjerak zapisnika o majčinoj izjavi
- postupanje CZSS kad nema podatka o ocu:

• CZSS će u roku od 15 dana od primitka obavijesti da je matičar upisao dijete u maticu rođenih
bez podataka o djetetovu ocu, pozvati majku da izjavi koga smatra djetetovim ocem, osim ako je
to učinila pred matičarom
• majka će se upozoriti da bi radi dobrobiti djeteta trebala imenovati osobu koju smatra ocem te
će joj se ponuditi pomoć u ostvarivanju djetetovih prava, a ako majka djeteta dade pisanu
suglasnost, CZSS će kao zastupnik djeteta pokrenuti postupak radi utvrđivanja očinstva
- postupanje CZSS kad ima podatak o ocu:

• kad primi majčinu izjavu o ocu djeteta, CZSS će u roku od 15 dana sukladno pravilima o osobnoj
dostavi pozvati imenovanu osobu
• ako se pozvani odazove, CZSS predočit će mu izjavu majke da njega smatra djetetovim ocem i
upoznati ga sa zakonskim odredbama o utvrđivanju očinstva
• ako pozvani prizna očinstvo, centar za socijalnu skrb će primjerak majčine izjave koga smatra
djetetovim ocem i izjavu o priznanju očinstva dostaviti matičaru radi upisa u maticu rođenih
• ako se očinstvo djeteta ne utvrdi priznanjem, centar za socijalnu skrb o tome obavješćuje majku,
a ako je majka maloljetna ili lišena poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na strogo osobna
stanja, tada nju i njezine zakonske zastupnike upoznaje s mogućnošću utvrđivanja očinstva
sudskom odlukom
23
• Ako se očinstvo djeteta, čiji su majka ili mogući otac osobe lišene poslovne sposobnosti u dijelu
koji se odnosi na strogo osobna stanja, nije uspjelo utvrditi priznanjem, skrbnik majke ili oca,
ovisno o okolnostima slučaja, dužan je pokrenuti postupak radi utvrđivanja očinstva sudskom
odlukom u roku od trideset dana od dana primitka obavijesti da nije pribavljen pristanak
odnosno od dana uskrate odobrenja
3. Utvrđivanje očinstva sudskom odlukom

- ako očinstvo nije utvrđeno presumpcijom bračnog očinstva ili priznanjem, utvrđuje se u sudskom
postupku
TUŽBA RADI UTVRĐIVANJA OČINSTVA

- tužbu radi utvrđivanja očinstva može podnijeti:
1. dijete
2. majka djeteta
3. muškarac koji sebe smatra ocem djeteta i
4. centar za socijalnu skrb
- ako osoba za koju se tvrdi da je otac djeteta nije živa, tužba radi utvrđivanja očinstva podnosi se protiv
njezinih nasljednika
- stranke u postupku radi utvrđivanja očinstva su dijete, djetetova majka i muškarac čije se očinstvo
utvrđuje, a centar za socijalnu skrb ako je pokrenuo postupak
1.) Tužba djeteta

- tužbu radi utvrđivanja očinstva dijete može podnijeti do navršene 25. godine života
- ako je dijete maloljetno, tužbu u njegovo ime može podnijeti njegov zakonski zastupnik
- ako je dijete punoljetno i lišeno poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na strogo osobna stanja,
tužbu u njegovo ime može podnijeti skrbnik
- ako je dijete maloljetno, tužbu u njegovo ime može podnijeti i centar za socijalnu skrb, a uz centar za
socijalnu skrb, majka djeteta ovlaštena je poduzimati radnje u postupku
2.) Tužba majke djeteta

- tužbu radi utvrđivanja očinstva može podnijeti majka do navršene 18. godine života djeteta
3.) Tužba muškarca koji sebe smatra ocem

- tužbu radi utvrđivanja očinstva može podnijeti muškarac koji sebe smatra ocem djeteta u roku od
godine dana od primitka obavijesti da nije pribavljen pristanak, odnosno odobrenje za upis očinstva, a
najkasnije do navršene 18. godine života djeteta
- tužba nakon smrti muškarca za kojega se tvrdi da je otac – ako osoba za koju se tvrdi da je otac djeteta
nije živa, tužba radi utvrđivanja očinstva protiv njezinih nasljednika može se podnijeti u roku od godine
24
dana od smrti osobe za koju se tvrdi da je otac djeteta ili u roku od šest mjeseci od pravomoćnosti
rješenja o nasljeđivanju
4.) Tužba centra za socijalnu skrb

- tužbu radi utvrđivanja očinstva može podnijeti centar za socijalnu skrb do navršene 18. godine života
djeteta
TUŽBA ZA OSPORAVANJE MAJČINSTVA I OČINSTVA

- tužbu radi osporavanja majčinstva ženi upisanoj u maticu rođenih može podnijeti:
1. dijete
2. žena koja je upisana u maticu rođenih kao djetetova majka i
3. žena koja sebe smatra majkom djeteta, ako istodobno traži da se utvrdi njezino majčinstvo.
- osoba koja ima pravni interes može nastaviti postupak osporavanja majčinstva
- ako je majčinstvo utvrđeno odlukom suda, osporavanje nije dopušteno
- osporavanje majčinstva nije dopušteno nakon djetetove smrti
- pravomoćnom odlukom o osporavanju majčinstva smatra se osporenim i očinstvo majčina muža,
odnosno muškarca čije je očinstvo utvrđeno priznanjem
-u postupku u kojem se isključivo osporava majčinstvo, stranke su dijete, žena čije se majčinstvo
osporava i otac djeteta
- u postupku u kojem druga žena osporava majčinstvo ženi koja je upisana kao majka tražeći istodobno
utvrđivanje svojega majčinstva, stranke su dijete, žena koja sebe smatra majkom i žena čije se
majčinstvo osporava → u ovom slučaju, stranke su i djetetov otac i muškarac kojega bi se, u slučaju da se
utvrdi majčinstvo, smatralo djetetovim ocem
1.) Tužba djeteta

- dijete može podnijeti tužbu radi osporavanja majčinstva ženi koja je upisana u maticu rođenih kao
njegova majka do navršene 25. godine
- ako je dijete maloljetno, tužbu u njegovo ime podnosi posebni skrbnik kojega imenuje centar za
socijalnu skrb
- kada posebni skrbnik podnese tužbu, prestaje ovlaštenje roditelja za zastupanje djeteta u postupcima
- ako je dijete punoljetno i lišeno poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na osobna stanja, tužbu u
njegovo ime može podnijeti njegov zakonski zastupnik
2.) Tužba žene koja je upisana u maticu rođenih kao majka

- žena koja je upisana u maticu rođenih kao djetetova majka može podnijeti tužbu radi osporavanja
svojeg majčinstva u roku od šest mjeseci od saznanja za činjenicu koja isključuje njezino majčinstvo, a
najkasnije do navršene 7. godine života djeteta
- ako je žena koja je upisna u maticu rođenih kao djetetova majka lišena poslovne sposobnosti u dijelu
koji se odnosi na osobna stanja, tužbu u njezino ime može podnijeti njezin zakonski zastupnik
25
3.) Tužba žene koja sebe smatra majkom

- žena koja sebe smatra djetetovom majkom može osporavati majčinstvo ženi koja je upisana u maticu
rođenih kao majka ako istodobno traži da se utvrdi njezino majčinstvo
- tužba može se podnijeti u roku od šest mjeseci od saznanja da je ona majka tog djeteta, a najkasnije do
navršene 7. godine života djeteta
- sud će, prije nego što započne raspravljati i odlučivati o zahtjevu radi osporavanja majčinstva odrediti,
na trošak tužiteljice, izvođenje dokaza medicinskim vještačenjem sukladno postignućima suvremene
medicinske znanosti radi utvrđivanja majčinstva tužiteljice
- ako iz medicinskog vještačenja proizlazi da tužiteljica nije majka djeteta kojem osporava majčinstvo,
sud će presudom odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti
- sud će nastaviti raspravljati i odlučivati o zahtjevima radi osporavanja i utvrđivanja majčinstva ako iz
medicinskog vještačenja proizlazi da je tužiteljica majka djeteta kojemu je osporila majčinstvo
- osoba koja ima pravni interes može nastaviti postupak osporavanja majčinstva u roku od šest mjeseci
od smrti žene koja je pokrenula postupak ili u roku od mjesec dana od pravomoćnosti odluke o
nasljeđivanju
- tužbu radi osporavanja bračnog očinstva mogu podnijeti:

1. dijete
2. majčin muž ili
3. majka djeteta
- tužbu radi osporavanja očinstva utvrđenog priznanjem može podnijeti:

1. dijete
2. muškarac koji je upisan u maticu rođenih kao otac djeteta
3. muškarac koji sebe smatra ocem djeteta ako istodobno traži da se utvrdi njegovo očinstvo
- ako je očinstvo utvrđeno odlukom suda osporavanje nije dopušteno

- osporavanje očinstva nije dopušteno nakon djetetove smrti
1.) Tužba djeteta

- tužbu radi osporavanja očinstva dijete može podnijeti do navršene 25. godine života
- ako je dijete maloljetno, tužbu u njegovo ime podnosi posebni skrbnik kojega imenuje centar za
socijalnu skrb
- kad posebni skrbnik podnese tužbu prestaje ovlaštenje roditelja za zastupanje djeteta
- tužbu može podnijeti skrbnik za dijete lišeno poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na strogo
osobna stanja
2.) Tužba majčina muža

- tužbu radi osporavanja očinstva djeteta rođenoga za vrijeme trajanja braka ili tijekom 300 dana od
prestanka braka može podnijeti majčin muž ako smatra da on nije biološki otac, i to u roku od 6 mjeseci
26
od dana saznanja za činjenicu koja dovodi u sumnju istinitost upisanoga očinstva, ali najkasnije do
navršene 7. godine života djeteta
- ako je majčin muž lišen poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na strogo osobna stanja, tužbu radi
osporavanja očinstva može podnijeti njegov skrbnik
3.) Tužba muškarca koji je priznao očinstvo

- muškarac koji je u maticu rođenih upisan kao otac djeteta na temelju priznanja očinstva, a poslije je
saznao za činjenicu koja isključuje njegovo očinstvo, može tužbom osporavati svoje očinstvo u roku od 6
mjeseci od dana saznanja za tu činjenicu, ali najkasnije do navršene 7. godine života djeteta
- muškarac koji je pod prisilom priznao očinstvo djeteta za koje tvrdi da ne potječe od njega može
tužbom osporavati svoje očinstvo u roku od 6 mjeseci od priznanja, a najkasnije do 7. godine života
djeteta
- ako je muškarac lišen poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na strogo osobna stanja, tužbu radi
osporavanja očinstva može podnijeti njegov zakonski zastupnik
4.) Tužba muškarca koji sebe smatra ocem

- muškarac koji sebe smatra ocem djeteta može tužbom osporavati očinstvo osobi koja je to dijete
priznala za svoje ako istodobno traži da se utvrdi njegovo očinstvo
- tužba se može podnijeti u roku od 1 godine od upisa priznanja očinstva u maticu rođenih
- sud će, prije nego što započne raspravljati i odlučivati o zahtjevu radi osporavanja očinstva, odrediti na
trošak tužitelja, izvođenje dokaza medicinskim vještačenjem sukladno postignućima suvremene
medicinske znanosti radi utvrđivanja očinstva tužitelja
- ako iz medicinskog vještačenja proizlazi da tužitelj nije otac djeteta kojemu osporava očinstvo, sud će
presudom odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti
- sud će nastaviti raspravljati i odlučivati o zahtjevima radi osporavanja i utvrđivanja očinstva ako iz
medicinskog vještačenja proizlazi da je tužitelj otac djeteta kojemu je osporio očinstvo
- sud će odluku o oba zahtjeva donijeti u jednoj presudi
5.) Tužba majke djeteta

- majka može podnijeti tužbu radi osporavanja očinstva djeteta rođenog za vrijeme trajanja braka ili
tijekom 300 dana od prestanka braka u roku od 6 mjeseci od rođenja djeteta
- ako je majka lišena poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na strogo osobna stanja, tužbu radi
osporavanja očinstva može podnijeti njezin zakonski zastupnik
– osoba koja ima pravni interes može nastaviti postupak osporavanja očinstva u roku od 6 mjeseci od
smrti muškarca koji je pokrenuo postupak ili u roku od 1 mjesec od pravomoćnosti odluke o
nasljeđivanju
- stranke u postupku radi osporavanja očinstva su dijete, djetetova majka i muškarac čije se očinstvo
osporava
- ako se osporava očinstvo utvrđeno priznanjem, stranka je i muškarac koji osporava to očinstvo
27
MAJČINSTVO I OČINSTVO DJETETA ZAČETOG MEDICINSKI POMOGNUTOM OPLODNJOM

- majka djeteta začetog darovanom jajnom stanicom ili darovanim zametkom u postupku medicinski
pomognute oplodnje jest žena koja ga je rodila
- nije dopušteno osporavati majčinstvo djeteta začetog u postupku medicinski pomognute oplodnje ako
su dani pristanci za tu vrstu oplodnje prema odredbama propisa kojima se uređuje medicinski
pomognuta oplodnja
- ako je dijete začeto u postupku medicinski pomognute oplodnje bez pristanka koji se traže, žena koja je
upisana u maticu rođenih kao majka djeteta ili žena koja sebe smatra majkom djeteta mogu osporavati
majčinstvo → tužba žene koja je upisana u maticu rođenih kao majka ili tužba žene koja sebe smatra
majkom
- ocem djeteta začetog darovanim sjemenom ili darovanim zametkom u postupku medicinski
pomognute oplodnje smatra se:
• muž majke, ako je dijete rođeno za trajanja braka ili u razdoblju do 300 dana od prestanka braka
i ako je dao pristanak za odgovarajući postupak medicinski pomognute oplodnje
• izvanbračni drug majke koji je dao pisani pristanak za odgovarajući medicinski postupak
medicinski pomognute oplodnje i izjavu o priznanju djeteta
• nije dopušteno osporavati tako utvrđeno očinstvo djeteta
- ako je dijete začeto u postupku medicinski pomognute oplodnje bez pristanka koji se traže za
odgovarajući postupka medicinski pomognute oplodnje prema odredbama propisa, očinstvo se može
osporavati → tužba majčina muža, tužba muškarca koji je priznao očinstvo i tužba muškarca koji sebe
smatra ocem
- ako drugi muškarac osporava očinstvo muškarca koji je upisan kao otac djeteta, tužba se može
podnijeti u roku od 6 mjeseci od dana saznanja da je do oplodnje došlo bez njegova pristanka, a
najkasnije do 7. godine života djeteta
PRAVA I DUŽNOSTI DJETETA

PRAVA DJETETA:
Osobna prava djeteta – dijete ima pravo na život i zdravlje, sigurnost i odgoj u obitelji, pravo živjeti sa
svojim roditeljima, pravo na roditeljsku skrb oba roditelja ako roditelji žive razdvojeno, pravo na
ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljima s kojima dijete ne stanuje, pravo na izbor obrazovanja i
zanimanja i pravo na zapošljavanje u skladu sa svojim sposobnostima i svojom dobrobiti
Ograničena poslovna sposobnost djeteta – djetetu koje je navršilo 15 godina života i koje zarađuje
priznaje se ograničena poslovna sposobnost vezana za njegov radni odnos i pravo da slobodno raspolaže
svojom zaradom uz obvezu da pridonosi svom uzdržavanju i obrazovanju, a za zaposlenje je potrebna
suglasnost roditelja ili drugog zakonskog zastupnika djeteta
Pravo djeteta na izražavanje mišljenja – roditelji i druge osobe koje skrbe o djetetu dužni su poštivati
mišljenje djeteta u skladu s njegovom dobi i zrelošću
-u svim postupcima u kojima se odlučuje o nekom djetetovom pravu ili interesu dijete ima pravo biti
obaviješteno o okolnostima slučaja, dobiti savjet i pravo izraziti svoje mišljenje koje se uzima u obzir u
skladu s dobi i zrelošću djeteta
Pravo djeteta na pokretanje postupaka – Dijete koje je navršilo 14 godina ima pravo samostalno
pokrenuti postupak pred nadležnim tijelom i pritom mu se u postupku pred sudom priznaje puna
28
parnična sposobnost (sud donosi rješenje uz prethodno mišljenje CZSS) pod uvjetom da je sposobno
shvatiti značenje i pravne posljedice poduzetih radnji
Informirani pristanak djeteta na medicinske postupke – dijete koje je navršilo 16 godina života ima
pravo samostalno dati pristanak za medicinske postupke, ako je (po ocjeni liječnika) dovoljno zrelo za
donošenje takve odluke na temelju informacija koje mu liječnik pruži
- ako se radi o postupku kod kojega postoji rizik teških posljedica za fizičko ili psihičko zdravlje pacijenta,
potrebna je suglasnost roditelja (u slučaju nesuglasja između roditelja i djeteta odlučuje sud u
izvanparničnom postupku)
- ova se pravila ne primjenjuju u slučaju neodgodive medicinske intervencije (hitan slučaj).
DUŽNOSTI DJETETA:
- dijete je dužno poštivati roditelje i biti obzirno prema članovima obitelji
- dijete starije od 15 godina, zaposleno i koje stječe imovinu radom dužno je pridonositi svom
uzdržavanju i obrazovanju
KONVENCIJA O PRAVIMA DJETETA

- Konvencija o pravima djeteta usvojena je u Ujedinjenim narodima 20. studenog 1989.
- ona je preuzela osnovne ideje koje su u međunarodnim dokumentima i akcijama bile prisutne dugi niz
godina, no ona je i otvorila put za nove aktivnosti i donošenje novih dokumenata za zaštitu djece
- ovaj međunarodni ugovor ima značenje najvažnijeg i najsveobuhvatnijeg globalnog dokumenta za
društveni i pravni položaj djece
- različite potrebe djece u svakodnevnom su životu i u izuzetnim situacijama, dobile pravnu kvalifikaciju
prava djece → s obzirom na mnogobrojne i raznovrsne potrebe djece, riječ je o izuzetno velikom broju
prava koja djeci pripadaju na temelju Konvencije
- zaštita djece i njihovih prava bila bi nedostatna da Konvencija na predviđa sustav sankcija i zasebno
tijelo – Odbor za prava djeteta
• države koje odluče biti vezane ovom Konvencijom pristaju na kontrolu međunarodnih tijela u
vezi s poštovanjem djetetovih prava na svojem teritoriju
• države stranke moraju Odboru podnositi izvješća i po potrebi dopunske informacije; obveza je
država da svoja izvješća obznane vlastitoj zemlji, a prijedlozi i opće preporuke Odbora prenose
se zainteresiranoj državi i Općoj skupštini
• Odbor za prava djeteta predstavlja operativno tijelo koje se, djelujući prema vlastitim
postupovnim pravilima, sastaje jednom godišnje, a svoja izvješća o radu upućuje svake dvije
godine Općoj skupštini preko Gospodarskog i Socijalnog vijeća
• glavna uloga odbora je da razmatra inicijalna i periodična izvješća o stanju prava djece u
zemljama, da bi se indicirali čimbenici i teškoće koje sprječavaju državu da ispuni obveze
preuzete Konvencijom
- osnovno je polazište Konvencije potpuna jednakost sve djece, primarna uloga roditelja u podizanju
djece i istodobno obvezivanje država stranaka na poštivanje proklamiranih prava
- obveze država se prenose na poduzimanje svih mogućih zakonskih, upravnih i drugih mjera, pa i uz
međunarodnu suradnju, radi zaštite djetetovih prava
- Konvencija u Preambuli i pojedinim odredbama pomno vodi računa o povezanosti i bliskosti djeteta s
njegovim roditeljima odnosno sa zakonskim zastupnicima, mudro apostrofirajući obitelj kao temeljnu
društvenu cjelinu za unutarnje emocije članova obitelji kao najveće vrijednosti
29
- pravilan razvoj djeteta ovisi o obitelji, odnosno statusu, sposobnostima i mogućnostima njezinih
članova → Konvencija je kao osobe koje su dužne upoznati dijete s njegovim pravima i skrbiti o
ostvarivanju njegovih prava navela roditelje, članove proširene obitelji ili zajednice, zakonske zastupnike
ili druge osobe pravno odgovorne za dijete
- za potrebe primjene Konvencije dana je definicija djeteta – „svako ljudsko biće mlađe od osamnaest
godina, osim ako se, po pravu koje se primjenjuje na dijete, punoljetnost ne stječe ranije“
• iz toga proizlazi da:
a) pojam dijete označava ljudsko biće određene životne dobi, ne isključivo u
krvnosrodničkom odnosu
b) punoljetnošću prestaje potreba posebne skrbi za dijete
c) nije isključena primjena Konvencije na osobu koja je stekla poslovno sposobnost prije
punoljetnosti, dok se, naprotiv, njezine odredbe ne primjenjuju ako osoba stječe
punoljetnost nakon osamnaeste godine
- prema svom dosegu neka prava djece mogu se nazvati pozitivnim pravima (npr. pravo djeteta na život
ili na čast i ugled) i postoji skupina prava čija su djeca ovlaštenici, no ona su u svojoj srži negativno
određena jer im je bit u jamstvu zabrane određenog činjenja ili nečinjenja (npr. pravo na zaštitu od
uporabe narkotika i psihotropnih tvari)
- izvornim pravima djeteta smatraju se:

a. pravo djeteta na život i zdravlje
b. pravo da živi sa svojim roditeljima
c. pravo na odgoj i obrazovanje
d. pravo na saznanje vlastitog podrijetla i
e. pravo na tjelesni, duševni i emocionalni razvoj
- za pravnu analizu pogodna je sistematizacija djetetovih prava na: osobna, društvena, obrazovna,
zdravstvena, socijalna, ekonomska, kulturna i pravosudno-zaštitna
RODITELJSKA SKRB (PRAVA I OBVEZE)

- roditeljsku skrb čine odgovornosti, dužnosti i prava roditelja, u svrhu zaštite i promicanja djetetovih
osobnih i imovinskih prava te dobrobiti
- roditeljsku skrb roditelji su dužni ostvarivati u skladu s djetetovim razvojnim potrebama i
mogućnostima
- roditelj se ne može odreći prava na roditeljsku skrb
- roditelji su dužni o pojedinačnim sadržajima roditeljske skrbi razgovarati i sporazumijevati se s
djetetom u skladu s njegovom dobi i zrelošću
- u sadržaj roditeljske skrbi ulazi pravo i dužnost zaštite osobnih prava djeteta na:
1. zdravlje, razvoj, njegu i zaštitu
2. odgoj, obrazovanje i školovanje
3. ostvarivanje osobnih odnosa te
4. određivanje mjesta stanovanja.
30
- u sadržaj roditeljske skrbi ulazi pravo i dužnost upravljanja djetetovom imovinom te pravo i dužnost na
zastupanje djetetovih interesa glede njegovih osobnih i imovinskih prava
a) zdravlje, razvoj, njega i zaštita

- roditelji su dužni i odgovorni:
o skrbiti se o zdravlju djeteta te mu omogućiti korištenje mjera za čuvanje, unapređenje i vraćanje
zdravlja, sukladno propisima kojima se uređuje zdravstvo i zahtjevima medicinske znanosti
o čuvati i njegovati dijete te se skrbiti o njegovim potrebama
o štititi dijete od ponižavajućih postupaka i tjelesnoga kažnjavanja drugih osoba
o roditelji ne smiju dijete predškolske dobi ostaviti bez nadzora osobe starije od šesnaest godina
o djetetu mlađem od šesnaest godina zabraniti noćne izlaske bez svoje pratnje ili pratnje druge
odrasle osobe u koju imaju povjerenje (23-5h).
b) odgoj i obrazovanje djeteta

- odgoj djeteta mora biti u skladu s njegovom dobi i zrelošću te s pravom djeteta na slobodu savjesti,
vjerskog i drugog uvjerenja
- roditelji ne smiju tjelesno kažnjavati dijete, postupati ponižavajuće prema njemu niti primjenjivati
psihičku prisilu te su ga dužni štititi od takvog postupanja drugih osoba
- roditelji imaju dužnost brinuti se o svestranom, redovitom, a prema svojim mogućnostima i daljnjem
obrazovanju svojeg djeteta i poticati njegove umjetničke, tehničke, sportske i druge interese
- roditelji su dužni i odgovorni odzivati se sastancima ili pozivu odgojno-obrazovne ustanove u vezi s
odgojem i obrazovanjem djeteta
- roditelji ne smiju prisiljavati dijete na školovanje koje nije u skladu s njegovim sposobnostima i
sklonostima
- u slučaju spora između djeteta i roditelja vezanog za školovanje djeteta rješenje donosi sud u
izvanparničnom postupku
c) ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom

- roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom, osim ako
mu je to zabranjeno ili ograničeno sudskom odlukom
- roditelj koji stanuje s djetetom ima dužnost i odgovornost omogućivati i poticati ostvarivanje osobnih
odnosa djeteta s drugim roditeljem
- roditelji su dužni omogućiti djetetu ostvarivanje osobnih odnosa s osobama koje su mu osobito bliske
- roditelji imaju pravo, dužnost i odgovornost nadzirati dijete u njegovu druženju s drugim osobama, kao
i komunikaciju na društvenim mrežama, odnosno drugim oblicima elektroničke komunikacije te mu
zabraniti druženja i komunikaciju koja nisu u skladu s djetetovom dobrobiti
d) određivanje mjesta stanovanja djeteta

- djetetovo mjesto stanovanja je prebivalište ili boravište djetetovih roditelja
- roditelji su dužni sporazumno odrediti mjesto djetetova stanovanja, a ako roditelji ne stanuju zajedno,
dijete može imati mjesto stanovanja samo kod jednog roditelja
31
- pravo roditelja da određuju djetetovo mjesto stanovanja može biti ograničeno samo odlukom suda ili
potrebom pribavljanja suglasnosti CZSS-a
- dijete ne može stanovati kod roditelja koji ne ostvaruje roditeljsku skrb o osobnim pravima djeteta ili je
lišen prava na roditeljsku skrb
e) upravljanje imovinom djeteta

- roditelji imaju dužnost, pravo i odgovornost upravljati imovinom i imovinskim pravima djeteta s
pažnjom odgovornog roditelja na način da je očuvaju i po mogućnosti uvećaju
- troškovi upravljanja imovinom djeteta padaju na teret te imovine
- prihodi od imovine djeteta mogu se koristiti samo za uzdržavanje djeteta, a imovina se može otuđiti
samo ako roditelji nemaju dovoljno vlastitih sredstava za djetetovo uzdržavanje, liječenje ili obrazovanje,
a sredstva za to ne mogu se osigurati na drugi način
- prihodi od imovine djeteta mogu se u iznimnim slučajevima koristiti za potrebe liječenja roditelja ili
braće i sestara djeteta ako se ne koriste za uzdržavanje, liječenje ili obrazovanje djeteta, za što je
potrebno odobrenje suda u izvanparničnom postupku pokrenutom na prijedlog djeteta ili roditelja
- roditelji zastupaju dijete glede imovine i imovinskih prava
- roditelji ne smiju upravljati imovinom djeteta koju je dijete naslijedilo ili mu je darovana ako je
ostavitelj ili darovatelj svojom voljom tako odredio
- roditelji ne smiju upravljati sredstvima koja su stečena djetetovim radom
f) zastupanje djeteta
- roditelji koji ostvaruju roditeljsku skrb imaju dužnost i pravo sporazumno zastupati svoje dijete u
odnosu prema trećima u osobnim i imovinskim pravima
- smatra se da je jedan roditelj dao svoj pristanak drugom roditelju da može zastupati dijete bez njegove
izričite suglasnosti, osim kada se traži izričita pisana suglasnost drugog roditelja
- jedan roditelj samostalno zastupa dijete u onim područjima roditeljske skrbi u kojima je drugi roditelj
prema odredbama zakona ili na temelju odluke suda ograničen
- roditelji ne zastupaju dijete prigodom poduzimanja pravnih radnji, odnosno sklapanja pravnih poslova
(vidi ograničena poslovna sposobnost djeteta – str. 29)
- roditelji ne zastupaju dijete u slučajevima u kojima se djetetu imenuje posebni skrbnik
- zastupanje u vezi s bitnim osobnim pravima djeteta odnose se na :

a) promjenu djetetova osobnog imena – valjano je ako roditelj koji zastupa dijete ima pisanu
suglasnost drugog roditelja koji ima pravo zastupati dijete, no ako roditelj koji zastupa dijete ne
može pribaviti pisanu suglasnost drugog roditelja, sud će u izvanparničnom postupku na
prijedlog djeteta ili roditelja odlučiti koji će od roditelja u toj stvari zastupati dijete radi zaštite
dobrobiti djeteta
b) promjenu prebivališta, odnosno boravišta djeteta – nije potrebna ako preseljenje bitno ne
utječe na ostvarivanje postojećih osobnih odnosa s drugim roditeljem pod uvjetom da roditelj s
kojim dijete stanuje pribavilo suglasnost CZSS ili ako je dužna radi zaštite prava i interesa djeteta
roditeljem pod uvjetom da roditelj s kojim dijete stanuje pribavilo suglasnost CZSS
c) izbor ili promjenu vjerske pripadnosti
32
- zastupanje u vezi s vrjednijom imovinom, odnosno imovinskim pravima djeteta odnosi se na:
a) pisanu suglasnost drugog roditelja koji ostvaruje roditeljsku skrb – smatraju se zastupanja
prigodom otuđenja i opterećenja nekretnina, pokretnina koja se upisuju u javne upisnike ili
pokretnina veće vrijednosti, raspolaganja dionicama i poslovnim udjelima, raspolaganja
nasljedstvom, prihvaćanja darova s teretom ili odbijanja ponuđenih darova te raspolaganja
drugim vrjednijim imovinskim pravima, ovisno o okolnostima pojedinoga slučaja
- smatraju se i zastupanja prigodom sklapanja ugovora između djeteta i fizičkih i pravnih osoba
kojima je predmet raspolaganje budućim imovinskim pravima djeteta u vezi s njegovim
sportskim, umjetničkim ili sličnim aktivnostima i mogu trajati najdulje do punoljetnosti djeteta
- ako roditelj koji zastupa dijete ne može pribaviti pisanu suglasnost drugog roditelja, sud će u
izvanparničnom postupku na prijedlog djeteta ili roditelja odlučiti koji će od roditelja u toj stvari
zastupati dijete, te prema okolnostima slučaja, odlučiti i o davanju odobrenja
b) odobrenje suda u izvanparničnom postupku
Prestanak roditeljske skrbi:

a) kad dijete stekne poslovnu sposobnost (punoljetnost ili sklapanje braka prije
punoljetnosti)
b) kad je dijete posvojeno
c) smrću djeteta
d) smrću roditelja ili lišenjem roditeljske skrbi
MJERE ZA ZAŠTITU PRAVA I DOBROBITI DJETETA

- roditelji su dužni i odgovorni štititi prava i dobrobit djeteta, a u određenim slučajevima i drugi članovi
bliže obitelji
- mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta određuju se roditeljima i drugim osobama kojima je
povjerena svakodnevna skrb o djetetu
- mjere za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta u nadležnosti centra za socijalnu skrb se mogu
odrediti drugim osobama
- tijelo koje provodi postupak prilikom izbora mjere prikladne za zaštitu prava i dobrobiti djeteta dužno
je voditi računa da se odredi ona mjera kojom se najmanje ograničava pravo roditelja na ostvarivanje
skrbi o djetetu, ako je takvom mjerom moguće zaštititi prava i dobrobit djeteta (obveza određivanja
najblaže mjere)
- izdvajanje djeteta iz obitelji određuje se samo ako niti jednom blažom mjerom nije moguće zaštititi
prava i dobrobit djeteta → pod time se podrazumijeva svaka mjera na temelju koje se dijete izdvaja iz
obitelji i smješta kod druge osobe koja zadovoljava pretpostavke za skrbnika, u udomiteljsku obitelj, u
ustanovu socijalne skrbi ili kod druge fizičke ili pravne osobe koja obavlja djelatnost socijalne skrbi
- svrha izdvajanja djeteta iz obitelji mora biti zaštita djetetova života, zdravlja i razvoja, osiguravanje
primjerene skrbi o djetetu izvan obitelji i stvaranje uvjeta za djetetov povratak obitelji, odnosno
priprema drugog trajnog oblika skrbi o djetetu
- izdvajanje djeteta iz obitelji ne smije trajati dulje negoli je to nužno da bi se zaštitila prava i dobrobit
djeteta
33
- mjera izdvajanja djeteta iz obitelji mora biti redovito preispitivana, a roditelji imaju pravo na pomoć i
potporu da bi se uklonili uzroci izdvajanja i dijete vratilo u obitelj u skladu s njegovom dobrobiti.
- dijete ima pravo sudjelovati u svim postupcima procjenjivanja i odlučivanja o mjerama kojima se štite
njegova prava i dobrobit
- u postupcima u kojima se određuju mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta tijela koja određuju mjere
rješenjem će dopustiti djetetu koje je navršilo 14. godina da iznosi činjenice, predlaže dokaze, podnosi
pravne lijekove i poduzima druge radnje u postupku ako je sposobno shvatiti značenje i pravne
posljedice tih radnji
- mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta određuju se na temelju stručne procjene ako se utvrdi da je
došlo do povrede djetetovih prava i dobrobiti ili da su prava, dobrobit i razvoj djeteta ugroženi
- prava djeteta smatraju se ugroženima ako je skrb o djetetu neodgovarajuća ili ako dijete ima
psihosocijalne poteškoće koje se očituju kroz ponašanje, emocionalne, školske i druge probleme u
djetetovu odrastanju ili ako postoji vjerojatnost da će do toga doći
- svatko je dužan prijaviti centru za socijalnu skrb povredu djetetovih osobnih i imovinskih prava.
Povreda osobnih prava podrazumijeva osobito: tjelesno ili mentalno nasilje, spolne zlouporabe,
zanemarivanje ili nehajno postupanje, zlostavljanje ili izrabljivanje djeteta
- Centar za socijalnu skrb dužan je odmah po primitku prijave ispitati slučaj i poduzeti mjere za zaštitu
djetetovih prava te o tome obavijestiti podnositelja prijave
MJERE ZA ZAŠTITU PRAVA I DOBROBITI DJETETA U NADLEŽNOSTI CZSS:

a) žurna mjera izdvajanja i smještaja djeteta izvan obitelji
b) upozorenje na pogreške i propuste u ostvarivanju skrbi o djetetu
c) mjera stručne pomoći i potpore u ostvarivanju skrbi o djetetu
d) mjera intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o djetetu.
a.) Žurna mjera izdvajanja i smještaja djeteta izvan obitelji

- ako postoji opasnost za život, zdravlje ili dobrobit djeteta koji se mogu zaštititi samo izdvajanjem
djeteta iz neposrednoga okruženja, centar za socijalnu skrb će odlučiti o žurnom izdvajanju djeteta od
roditelja ili druge osobe kod koje se dijete nalazi
- Centar za socijalnu skrb će odlučiti i o privremenom smještaju djeteta kod druge osobe koja
zadovoljava pretpostavke za skrbnika, kod ustanove socijalne skrbi, druge fizičke ili pravne osobe koja
obavlja djelatnost socijalne skrbi, odnosno udomiteljske obitelji
- rješenje o žurnom izdvajanju djeteta centar za socijalnu skrb donosi po službenoj dužnosti u upravnom
postupku, na prijedlog djeteta ili roditelja
- kada CZSS o žurnom izdvajanju djeteta odluči usmenim rješenjem, tada je dužan roditelju ili drugoj
osobi koja skrbi o djetetu u roku od 72 sata od trenutka donošenja usmenog rješenja otpraviti rješenje u
pisanom obliku
- o žalbi protiv rješenja odlučuje ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi, a žalba ne odgađa
izvršenje rješenja
34
- CZSS je dužan u roku od 72 sata od oduzimanja djeteta dostaviti sudu neposredno ili elektroničkim
putem prijedlog da u izvanparničnom postupku donese rješenje o privremenom povjeravanju skrbi o
djetetu drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji, ustanovi socijalne skrbi, odnosno drugoj fizičkoj ili pravnoj
osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi
• prijedlogu centra za socijalnu skrb i sud mora odlučiti u roku od 10 dana od dana pokretanja
postupka
- mjera žurnog izdvajanja i smještaja djeteta izvan obitelji prestaje važiti ako CZSS u roku od 72 sata od
trenutka oduzimanja djeteta ne podnese sudu prijedlog
- mjera žurnog izdvajanja i smještaja djeteta izvan obitelji može trajati najdulje 15 dana od dana
oduzimanja djeteta
- iznimno, ako sud ne donese odluku u propisanom roku, a i dalje postoji opasnost za život, zdravlje ili
dobrobit djeteta, CZSS će produljiti trajanje žurne mjere izdvajanja djeteta od roditelja ili druge osobe
kod koje se dijete nalazi, a najdulje za dodatnih 8 dana od dana istaka trajanja mjere
b.) Upozorenje na pogreške i propuste u ostvarivanju skrbi o djetetu

- Centar za socijalnu skrb će pisanim putem upozoriti roditelje na nedostatke u skrbi o djetetu koji su se
dogodili jednom ili se događaju rijetko, a posljedice za dijete su blažega karaktera
- pritom centar može roditelje uputiti na zdravstvene, edukativne i druge stručne programe i usluge za
potporu roditeljstva i razvoja djeteta
- o upozorenju će centar za socijalnu skrb u pravilu prethodno provesti neposredno savjetovanje te o
tome sastaviti zapisnik
c.) Stručna pomoć i potpora u ostvarivanju skrbi o djetetu

- Centar za socijalnu skrb će roditeljima odrediti mjeru stručne pomoći i potpore u ostvarivanju
roditeljske skrbi o djetetu ako se utvrdi da roditelji nisu u stanju samostalno ostvarivati roditeljsku skrb u
cijelosti ili djelomice zbog okolnosti na strani roditelja ili na strani djeteta, pri čemu je ugrožen razvoj
djeteta
- ovu mjeru će centar za socijalnu skrb odrediti samo ako život i zdravlje djeteta u obitelji nisu ugroženi
- rješenje mora sadržavati:
• svrhu određivanja mjere, vrijeme trajanja mjere, osobno ime voditelja mjere te upozorenje o
pravnim posljedicama nesuradnje pri provođenju mjere
• uputu roditeljima i djetetu da zatraže odgovarajuće liječenje, kao i da se uključe u druge
zdravstvene, obrazovne ili psihosocijalne programe te upućivanje djeteta u dom za djecu ili
udomiteljsku obitelj vikendom, u poludnevni ili cjelodnevni boravak
- CZSS će rješenjem razriješiti voditelja mjere ako neuredno ispunjava svoje obveze te imenovati novog
voditelja mjere
- mjera stručne pomoći i potpore u ostvarivanju roditeljske skrbi o djetetu određuje se u neprekidnom
trajanju od šest mjeseci do godine dana, a može se odrediti uvijek kad je to potrebno, bez obzira na
vrstu prethodno određene mjere
- mjera stručne pomoći i potpore u ostvarivanju roditeljske skrbi o djetetu može se produljivati ako za to
postoje opravdani razlozi
35
- voditelj mjere dužan je posjećivati obitelj i pružati potporu roditeljima i djetetu u skladu s rješenjem o
određivanju mjere, odnosno individualnim planom te jednom mjesečno dostavljati CZSS izvješće o
provedbi mjere
-ako roditelji nisu pokazali spremnost na suradnju ili ako završno izvješće pokazuje da nema napretka
nakon provedene mjere, CZSS predložit će sudu određivanje druge mjere za zaštitu osobnih prava i
dobrobiti djeteta u roku od petnaest dana od isteka vremena na koje je mjera određena, odnosno
odmah nakon što se pokaže da roditelji nisu spremni prihvatiti pruženu pomoć i potporu
- CZSS dužan je uz prijedlog za određivanje mjere sudu dostaviti rješenje o određivanju mjere stručne
pomoći i potpore u ostvarivanju roditeljske skrbi o djetetu, završno izvješće o provedenoj mjeri, odnosno
o nesuradnji roditelja te je dužan upoznati roditelje sa završnim izvješćem, stručnom procjenom kao i
eventualnom potrebom poduzimanja drugih odgovarajućih mjera za zaštitu osobnih prava i dobrobiti
djeteta
- CZSS dužan je prije isteka godine dana od dana prestanka mjere stručne pomoći i potpore u
ostvarivanju roditeljske skrbi o djetetu procijeniti obiteljske prilike te o tome sastaviti izvješće
d.) Intenzivna stručna pomoć i nadzor nad ostvarivanjem skrbi o djetetu

- CZSS će roditeljima odrediti mjeru intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o
djetetu ako je utvrđeno da je djetetov razvoj ozbiljno ugrožen, a roditelji su:
1. spremni i sposobni u kraćem vremenu promijeniti svoje ponašanje kako bi se spriječilo izdvajanje
djeteta iz obitelji i
2. spremni poštovati jasne upute i omogućiti nesmetan nadzor nad skrbi o djetetu
- ovu mjeru centar za socijalnu skrb odredit će samo ako život i zdravlje djeteta u obitelji nisu ugroženi
- određuje se u trajanju od tri do šest mjeseci, ovisno o razlozima zbog kojih se mjera određuje
- mjeru provode stručne osobe zaposlene u CZSS ili drugi stručnjaci koje CZSS ovlasti kao voditelje mjere
- može se odrediti višekratno ako se pokažu pozitivne promjene na strani roditelja te napredak na strani
djeteta, ali najdulje u uzastopnom trajanju do godine dana
- Centar za socijalnu skrb je dužan prije isteka godine dana od dana prestanka mjere stručne pomoći i
nadzora procijeniti obiteljske prilike i o tome sastaviti izvješće
MJERE ZA ZAŠTITU OSOBNIH PRAVA I DOBROBITI DJETETA U NADLEŽNOSTI SUDA:

- sud može radi zaštite osobnih prava i dobrobiti djeteta donijeti odluku o:
a) privremenom povjeravanju djeteta drugoj osobi, ustanovi socijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji
b) zabrani približavanja djetetu
c) oduzimanju prava na stanovanje s djetetom i povjeravanje svakodnevne skrbi o djetetu drugoj osobi,
ustanovi socijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji
d) povjeravanju djeteta s problemima u ponašanju radi pomoći u odgoju ustanovi socijalne skrbi ili
udomiteljskoj obitelji i
e) lišenju prava na roditeljsku skrb
36
a) Privremeno povjeravanje djeteta drugoj osobi, ustanovi socijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji
- sud će donijeti rješenje u izvanparničnom postupku o privremenom povjeravanju djeteta drugoj osobi,
ustanovi socijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji, kao i o smještaju djeteta izvan obitelji:
1. na prijedlog centra za socijalnu skrb kad je dijete prethodno bilo žurno izdvojeno
2. u drugim slučajevima ako se utvrdi da postoji opasnost za život i zdravlje djeteta, a u tijeku je
obiteljska procjena i planiranje druge mjere za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta
- rješenje o privremenom povjeravanju djeteta drugoj osobi, ustanovi socijalne skrbi ili udomiteljskoj
obitelji sud donosi na prijedlog djeteta, roditelja ili CZSS
- odluku o privremenom povjeravanju djeteta drugoj osobi, ustanovi socijalne skrbi ili udomiteljskoj
obitelji sud donosi na prijedlog centra za socijalnu skrb, djeteta koje je navršilo 14. godina, roditelja ili
druge osobe koja ostvaruje skrb o djetetu
- sud će rješenjem o privremenom povjeravanju djeteta drugoj osobi, ustanovi socijalne skrbi ili
udomiteljskoj obitelji odlučiti i o:
1. smještaju djeteta
2. ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom, odnosno nadzoru ili zabrani ostvarivanja osobnih
odnosa s djetetom ako je to s obzirom na okolnosti slučaja potrebno i ako to predlaže dijete,
roditelj ili CZSS
- kad donosi odluku o zabrani ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom, sud može u rješenju o
privremenom povjeravanju i smještaju djeteta radi zaštite djetetove sigurnosti izostaviti adresu na kojoj
će dijete biti smješteno
- mjera privremenog povjeravanja djeteta drugoj osobi, ustanovi socijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji i
smještaja djeteta može trajati najdulje trideset dana računajući od dana kad je mjera određena, a u
posebno opravdanim okolnostima može se produljiti za daljnjih trideset dana
- CZSS dužan je najkasnije pet dana prije isteka roka izraditi obiteljsku procjenu i dostaviti je sudu
neposredno ili elektroničkim putem zajedno s prijedlogom za donošenje druge mjere za zaštitu osobnih
prava i dobrobiti djeteta
- roditelji imaju sva prava i dužnosti u vezi s ostvarivanjem roditeljske skrbi o djetetu, osim prava na
stanovanje s djetetom i s tim u vezi na svakodnevnu skrb o djetetu dok traje mjera privremenog
povjeravanja i smještaja djeteta drugoj osobi, ustanovi socijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji
- dok traje mjera privremenog povjeravanja djeteta drugoj osobi, ustanovi socijalne skrbi ili
udomiteljskoj obitelji roditelji imaju pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom na način
utvrđen sudskom odlukom
b) Zabrana približavanja djetetu

- sud može u izvanparničnom postupku zabraniti roditelju, baki ili djedu, sestri ili bratu, odnosno
polusestri ili polubratu, drugom članu obitelji koji ne stanuje s djetetom i drugim osobama da se
neovlašteno približava djetetu na određenim mjestima ili na određenu udaljenost i da ga uznemiruje na
drugi način, primjerice neovlaštenim uspostavljanjem veze s djetetom ili uhođenjem
- postupak može pokrenuti centar za socijalnu skrb, roditelj ili dijete
- sud će donijeti odluku bez odgode, a najkasnije u roku od petnaest dana od dana pokretanja postupka
37
- provjeru izvršavanja mjere provode policijski službenici za mladež policijske postaje nadležne prema
mjestu na kojem se nalazi dijete sukladno propisu kojim se određuju policijski poslovi i ovlasti
- CZSS dužan je obavijest o postojanju pravomoćne odluke o zabrani približavanja djetetu dostaviti
odgojno-obrazovnoj ustanovi koju dijete pohađa
c) Oduzimanje prava na stanovanje s djetetom i povjeravanje svakodnevne skrbi o djetetu

- sud će roditelju oduzeti pravo na stanovanje s djetetom te će svakodnevnu skrb o djetetu povjeriti
drugoj osobi, ustanovi socijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji:
1. na temelju obiteljske procjene centra za socijalnu skrb da djetetu ostankom ili povratkom u obitelj
prijeti opasnost za život, zdravlje i razvoj ili
2. kad se nisu dogodile planirane promjene u obitelji iz prethodno izrečenih mjera za zaštitu djeteta
- oduzimanjem prava na stanovanje s djetetom roditelj se lišava i prava na svakodnevnu skrb o djetetu
- rješenje o oduzimanju prava na stanovanje s djetetom i povjeravanju svakodnevne skrbi o djetetu
drugoj osobi, ustanovi socijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji, sud donosi na prijedlog centra za socijalnu
skrb, djeteta ili roditelja
- sud će rješenjem o oduzimanju prava na stanovanje s djetetom i povjeravanju svakodnevne skrbi o
djetetu drugoj osobi, ustanovi socijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji ujedno odlučiti o smještaju djeteta,
ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom, nadzoru nad ostvarivanjem osobnih odnosa s djetetom,
odnosno zabrani ostvarivanja osobnih odnosa kad je to potrebno
- mjera oduzimanja prava na stanovanje s djetetom i povjeravanje svakodnevne skrbi o djetetu drugoj
osobi, ustanovi socijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji određuje se u trajanju do godine dana
- sud može produljiti trajanje ove mjere za najviše još jednu godinu, a nakon toga mjera iznimno može
trajati do pravomoćnog okončanja sudskog postupka pokrenutog radi nadomještanja pristanka na
posvojenje, lišenja roditeljske skrbi odnosno postupka imenovanja skrbnika
- Centar za socijalnu skrb će najkasnije 30 dana prije isteka vremena podnijeti sudu završno izvješće o
djetetu i roditelju kojemu je oduzeto pravo na stanovanje s djetetom
- roditelji imaju sva prava i dužnosti u vezi s ostvarivanjem roditeljske skrbi o djetetu, osim prava na
stanovanje s djetetom i s tim u vezi na svakodnevnu skrb o djetetu dok traje mjera
- roditelj je dužan osigurati uvjete za povratak djeteta u obitelj te nadležni centar za socijalnu skrb
obavijestiti o svakoj promjeni adrese stanovanja
- roditelji imaju pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom i plaćati djetetovo uzdržavanje na
način utvrđen sudskom odlukom
- CZSS će 30 dana prije isteka roka na koji je mjera oduzimanja prava na stanovanje s djetetom određena
izraditi izvješće o djetetu i roditelju te u skladu s rezultatima izvješća predložiti sudu ukidanje mjere i
povratak djeteta u obitelj, ili produljenje mjere za iduću godinu dana, ili lišenje roditelja prava na
roditeljsku skrb
d) Povjeravanje djeteta s problemima u ponašanju radi pomoći u odgoju

- sud će donijeti rješenje o povjeravanju djeteta s problemima u ponašanju radi pomoći u odgoju
ustanovi socijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji zbog djetetova ponašanja kojim ozbiljno ugrožava svoja
prava i interese, kao i prava i interese članova obitelji ili drugih osoba
38
- sud će to rješenje donijeti ako roditelji ili druge osobe koje se skrbe o djetetu u većoj mjeri zanemaruju
odgoj djeteta ili ga nisu u mogućnosti valjano odgajati, pri čemu promjenu ponašanja djeteta i roditelja
nije moguće postići niti jednom drugom blažom mjerom
- odluku o povjeravanju djeteta s problemima u ponašanju radi pomoći u odgoju ustanovi socijalne skrbi
ili udomiteljskoj obitelji sud donosi na prijedlog centra za socijalnu skrb, državnoga odvjetnika za mladež,
djeteta ili roditelja
- sud će odlukom o povjeravanju djeteta s problemima u ponašanju odlučiti o smještaju djeteta i
povjeravanju svakodnevne skrbi i odgoja djeteta ustanovi socijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji, pri
čemu istom odlukom može odrediti i druge mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta
- odluka može sadržavati upućivanje djeteta s problemima u ponašanju ustanovi socijalne skrbi ili
udomiteljskoj obitelji vikendom, u poludnevni ili cjelodnevni boravak
- mjera povjeravanja djeteta s problemima u ponašanju određuje se u trajanju od jedne godine
- sud može u posebno opravdanim okolnostima produljiti trajanje ove mjere na prijedlog centra za
socijalnu skrb, državnog odvjetnika za mladež, roditelja ili djeteta
- dok traje mjera povjeravanja djeteta s problemima u ponašanju, roditelji imaju sva prava i dužnosti na
ostvarivanje roditeljske skrbi o djetetu, osim prava na stanovanje s djetetom i s tim u vezi na
svakodnevnu skrb o djetetu → roditelji imaju pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom i
plaćati djetetovo uzdržavanje dok traje mjera povjeravanja djeteta s problemima u ponašanju
- dok traje mjera povjeravanja djeteta s problemima u ponašanju, dijete ima dužnost ponašati se u
skladu s odlukom suda i uputama osoba kojima je povjerena svakodnevna skrb, odgoj i liječenje djeteta
- CZSS će 30 dana prije isteka roka na koji je mjera određena izraditi izvješće o djetetu, a po potrebi i o
roditeljima, te u skladu s rezultatima izvješća predložiti sudu povratak djeteta u obitelji ili produljenje
mjere za iduću godinu dana
e) Lišenje prava na roditeljsku skrb

- sud će roditelja lišiti prava na roditeljsku skrb u izvanparničnom postupku kad utvrdi da roditelj
zloupotrebljava ili grubo krši roditeljsku odgovornost, dužnost i prava
- osim u navedenom slučaju, sud u izvanparničnom postupku roditelja može lišiti prava na roditeljsku
skrb:
1. ako je napustio dijete
2. ako je dijete izloženo nasilju među odraslim članovima obitelji
3. na temelju izvješća CZSS da roditelj ne poštuje mjere, odluke i upute koje je radi zaštite prava i
dobrobiti djeteta prethodno donio centar za socijalnu skrb ili sud
4. na temelju izvješća i procjene centra za socijalnu skrb da bi povratak djeteta u obitelj nakon
provedene mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta predstavljao ozbiljnu opasnost za djetetov
život, zdravlje i razvoj i
5. na temelju pravomoćne presude kojom je roditelj osuđen za neko od sljedećih kaznenih djela
počinjenih na štetu svog djeteta:
o kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa, kaznenih djela protiv braka,
obitelji i mladeži, osim kaznenih djela: povrede dužnosti uzdržavanja, oduzimanja djeteta
ili maloljetne osobe, promjene obiteljskog stanja
o kaznenih djela protiv života i tijela, kaznenih djela protiv spolnog zlostavljanja i
iskorištavanja djeteta, kaznenih djela protiv braka, obitelji i djece, osim kaznenih djela:
39
dvobračnosti, omogućavanja sklapanja nedozvoljenog braka, omogućavanja izvanbračnog

života s djetetom, povrede dužnosti i uzdržavanja, promjene obiteljskog stanja i povrede
privatnosti djeteta
6. ako su mentalne sposobnosti roditelja u tolikoj mjeri ograničene da nije trajno u stanju
ostvarivati niti jedan sadržaj roditeljske skrbi, pri čemu je ugrožena dobrobit djeteta
- rješenje o lišenju prava na roditeljsku skrb sud donosi na prijedlog centra za socijalnu skrb, djeteta,
roditelja te državnog odvjetnika za mladež
- u postupku odlučivanja o lišenju prava na roditeljsku skrb sud može, ovisno o okolnostima slučaja,
donijeti odluku o mirovanju roditeljske skrbi
- sud će odlukom o lišenju prava na roditeljsku skrb odlučiti i o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom
ako je to u iznimnim okolnostima potrebno. Odlukom o lišenju prava na roditeljsku skrb sud će odlučiti i
o uzdržavanju djeteta
- roditelj koji je lišen prava na roditeljsku skrb gubi sva prava iz roditeljske skrbi
- sud može u iznimnim okolnostima dopustiti ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom roditelju koji je
lišen prava na roditeljsku skrb. Roditelj koji je lišen prava na roditeljsku skrb ima dužnost plaćati
uzdržavanje za dijete, prema odluci suda. Pravo na ostvarivanje osobnih odnosa i dužnost uzdržavanja
prestaje posvojenjem
- pravo na roditeljsku skrb može rješenjem suda biti vraćeno ako prestanu razlozi zbog kojih je roditelj
bio lišen prava na roditeljsku skrb, osim ako dijete prije toga bude posvojeno
- prijedlog za vraćanje roditeljske skrbi mogu podnijeti centar za socijalnu skrb, dijete ili roditelj koji je
lišen prava na roditeljsku skrb
- pravomoćnu odluku o lišenju i vraćanju prava na roditeljsku skrb sud dostavlja nadležnom matičaru
radi upisa u maticu rođenih djeteta i roditelja i ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa radi
vođenja očevidnika o osobama koje su lišene prava na roditeljsku skrb, a ako dijete ima neko pravo na
nekretninama, odluka će se dostaviti i zemljišnoknjižnom odjelu općinskog suda radi zabilježbe
- nakon punoljetnosti djeteta podaci o lišenju prava na roditeljsku skrb ne iskazuju se u ispravama iz
matice rođenih djeteta
40
POSVOJENJE I PRETPOSTAVKE ZA ZASNIVANJE POSVOJENJA

- posvojenje je poseban oblik obiteljsko-pravnog zbrinjavanja i zaštite djeteta bez odgovarajuće
roditeljske skrbi kojim se stvara trajni odnos roditelja i djeteta
- posvojitelji posvojenjem stječu pravo na roditeljsku skrb i može se zasnovati samo ako je u dobrobiti
djeteta te se u postupku procjenjuju osobine posvojitelja
- pretpostavke za posvojenje na strani djeteta (pasivna adoptivna sposobnost):

1. dob djeteta – posvojenje se može zasnovati do 18. godine života djeteta
- dijete nepoznatog podrijetla može se posvojiti nakon isteka tri mjeseca od djetetova rođenja ili
napuštanja djeteta
2. zabrana posvajanja srodnika ili štićenika – ne može se posvojiti krvni srodnik u ravnoj lozi, brat,
odnosno sestra
- skrbnik ne može posvojiti svojega štićenika dok ga dužnosti skrbnika ne razriješi centar za
socijalnu skrb
3. zabrana posvajanja djeteta maloljetnog roditelja – ne može se posvojiti dijete maloljetnih
roditelja
- iznimno, može se posvojiti dijete maloljetnih roditelja nakon godinu dana od rođenja djeteta
ako nema izgleda da će se ono podizati u obitelji roditelja ili bake i djeda odnosno drugih bližih
srodnika
- potreban je pristanak maloljetnih roditelja
- pretpostavke za posvojenje na strani posvojitelja (aktivna adoptivna sposobnost):

1. Dob posvojitelja – posvojitelj može biti osoba u dobi od najmanje dvadeset i jedne godine, a
starija od posvojenika najmanje osamnaest godina
- ako postoje osobito opravdani razlozi, posvojitelj može biti i osoba mlađa od dvadeset i jedne
godine, a starija od posvojenika najmanje osamnaest godina
2. Status posvojitelja – dijete mogu posvojiti bračni i izvanbračni drugovi zajednički, jedan bračni ili
izvanbračni drug ako je drugi bračni ili izvanbračni drug roditelj ili posvojitelj djeteta, jedan
bračni drug uz pristanak drugog bračnog druga te osoba koja nije u braku
3. Državljanstvo posvojitelja – posvojiti dijete može hrvatski državljanin
- iznimno, posvojitelj može biti i strani državljanin ako je to u najboljem interesu djeteta
- ako su posvojitelj ili dijete strani državljani, posvojenje se može zasnovati samo uz prethodno
odobrenje ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi
- posvojiti ne može osoba:

o koja je lišena prava na roditeljsku skrb
o koja je lišena poslovne sposobnosti
o čije dosadašnje ponašanje i osobine upućuju na to da nije poželjno povjeriti joj roditeljsku skrb o
djetetu
41
PRISTANCI ZA POSVOJENJE I POSTUPAK DAVANJA PRISTANKA:

a) pristanak djetetovih roditelja
- za posvojenje je potreban pristanak djetetovih roditelja
- kad pristanak na posvojenje daju maloljetni roditelj ili roditelj lišen poslovne sposobnosti, neovisno o
dijelu u kojemu je lišen poslovne sposobnosti, oni moraju biti u stanju razumjeti značenje pristanka na
posvojenje, a centar za socijalnu skrb dužan ih je na prikladan način informirati o pravnim i faktičnim
posljedicama posvojenja djeteta
- ako roditelj lišen poslovne sposobnosti nije u stanju razumjeti značenje pristanka na posvojenje, njegov
pristanak može nadomjestiti odluka suda
- roditelj može dati pristanak da njegovo dijete posvoji njemu poznati posvojitelj samo ako dijete posvaja
bračni ili izvanbračni drug roditelja
- pristanak roditelja nije obvezan ako roditelj umro, nestao, nepoznat ili lišen poslovne sposobnosti.
- roditelj može opozvati pristanak na posvojenje u roku od trideset dana od potpisivanja zapisnika o
pristanku na posvojenje
- CZSS će roditelje koji zloupotrebljavaju ili grubo krše roditeljsku odgovornost, a koji odbijaju dati
pristanak na posvojenje upozoriti da njihov pristanak može biti nadomješten odlukom suda, nakon što
istekne rok od tri mjeseca, računajući od dana kad su upozoreni na tu mogućnost
- CZSS će uz upozorenje upoznati roditelje o mogućnosti izricanja mjere intenzivne stručne pomoći i
nadzora u trajanju od tri mjeseca, osim ako dijete već stanuje izvan obitelji
- upozorenje nije obvezno ako je roditelj promijenio adresu stanovanja, a o promjeni adrese nije
obavijestio nadležni centar za socijalnu skrb, a adresu stanovanja roditelja nije moguće utvrditi
- rok od tri mjeseca počinje teći od prve poduzete radnje centra za socijalnu skrb u vezi s utvrđivanjem
adrese stanovanja roditelja ili od dana davanja upozorenja
- ne može isteći prije isteka pet mjeseci od rođenja djeteta
- odluka suda koja nadomješta pristanak roditelja:

o sud će na zahtjev centra za socijalnu skrb u izvanparničnom postupku donijeti rješenje koje
nadomješta pristanak roditelja na posvojenje:
1. ako roditelj dulje vrijeme zloupotrebljava ili grubo krši roditeljsku odgovornost, dužnost i
prava ili svojim ponašanjem pokazuje nezainteresiranost za dijete, a posvojenje bi bilo za
dobrobit djeteta
2. ako roditelj zloupotrebljava ili grubo krši roditeljsku odgovornost, dužnost i prava u kraćem
razdoblju u tolikoj mjeri da postoji vjerojatnost da mu se više neće moći trajno povjeriti skrb o
djetetu
3. ako je roditelj nesposoban u tolikoj mjeri da nije trajno u stanju ostvarivati niti jedan sadržaj
roditeljske skrbi i nema izgleda da će se dijete podizati u obitelji bližih srodnika, a posvojenje bi
bilo za dobrobit djeteta
- sud će odbaciti prijedlog za donošenje rješenja koje nadomješta pristanak roditelja na posvojenje ako
centar za socijalnu skrb roditelja prethodno nije upozorio odnosno ponudio mu intenzivnu stručnu
pomoć i ako od dana upozorenja nisu protekla tri mjeseca
42
b) pristanak djeteta
- ako je dijete navršilo dvanaest godina, za zasnivanje posvojenja potreban je njegov pristanak
- može povući svoj pristanak na posvojenje sve do pravomoćnosti rješenja o posvojenju
- izjava o povlačenju pristanka daje se osobno na zapisnik
- za posvojenje djeteta mlađeg od dvanaest godina dijete ima pravo izraziti svoje mišljenje, a njegovo
mišljenje i želje uzimaju se u obzir u skladu s njegovom dobi i zrelošću
- dijete daje pristanak bez nazočnosti roditelja i osoba koje ga žele posvojiti
c) pristanak djetetova skrbnika

- za posvojenje djeteta potreban je pristanak skrbnika djeteta kada je roditelj umro, nestao, nepoznat ili
lišen poslovne sposobnosti.
- ako je dijete pod skrbništvom, a za posvojenje nije potreban pristanak skrbnika djeteta, skrbnik ima
pravo izraziti svoje mišljenje o posvojenju djeteta
- ako je za posvojenje potreban pristanak skrbnika djeteta koji je zaposlenik centra za socijalnu skrb, sud
donosi rješenje koje nadomješta pristanak za posvojenje
- ako skrbnik čiji je pristanak potreban odbije dati pristanak za posvojenje djeteta bez opravdanog
razloga, sud može donijeti rješenje koje nadomješta pristanak skrbnika
- skrbnik ne može opozvati pristanak za posvojenje djeteta
d) Pristanak bračnog druga/izvanbračnog druga

- kad dijete posvaja jedan bračni, odnosno izvanbračni drug, potreban je pristanak drugoga bračnog,
odnosno izvanbračnog druga
- bračni, odnosno izvanbračni drug ne može opozvati pristanak za posvojenje djeteta
- postupak davanja pristanka:

o roditelj djeteta, bračni, odnosno izvanbračni drug osobe koja namjerava posvojiti dijete, dijete,
odnosno njegov skrbnik daju pristanak za posvojenje pred CZSS nadležnim prema svojem
prebivalištu, odnosno boravištu osobno na zapisnik, nakon čega im se uručuje prijepis
ovjerenoga zapisnika
o pristanak za posvojenje roditelj može dati CZSS nadležnom prema svojem mjestu prebivališta,
odnosno boravišta i prije pokretanja postupka zasnivanja posvojenja, ali tek kad dijete navrši 6
tjedana života
- pravne posljedice pristanka roditelja na posvojenje - kad roditelj da pristanak na posvojenje, gubi pravo
na ostvarivanje roditeljske skrbi., a CZSS će staviti dijete pod skrbništvo, osim ako je djetetu skrbnik već
imenovan
PRAVNI UČINCI POSVOJENJA

1.) Zabrana osporavanja podrijetla djeteta - nakon zasnivanja posvojenja nije dopušteno osporavanje ni
utvrđivanje majčinstva ili očinstva
43
2.) Pravni učinci u odnosu na srodstvo - posvojenjem nastaje među posvojiteljem i njegovim srodnicima
s jedne strane te posvojenikom i njegovim potomcima s druge strane neraskidiv odnos srodstva i sva
prava i dužnosti koje iz toga proizlaze.
- posvojenjem prestaju međusobna prava i dužnosti posvojenika i njegovih krvnih srodnika
- ako dijete posvoji maćeha ili očuh, ne prestaju prava i dužnosti među posvojenikom i roditeljem koji je
u braku s posvojiteljem te krvnim srodnicima toga roditelja
3.) Osobno ime i nacionalnost posvojenika - posvojitelji određuju osobno ime posvojeniku
- posvojenik dobiva zajedničko prezime posvojitelja
- ako posvojitelji nemaju zajedničko prezime, odredit će prezime posvojeniku u skladu s posebnim
zakonom
- posvojenik može zadržati ime i prezime koje je imalo prije zasnivanja posvojenja, ili svojem prezimenu
dodati prezime posvojitelja, ako centar za socijalnu skrb utvrdi da je to u interesu djeteta
- posvojitelji mogu odrediti nacionalnost posvojeniku
- ako je posvojenik stariji od dvanaest godina, za promjenu osobnog imena i nacionalnosti potreban je
njegov pristanak
4.) Pravo nasljeđivanja - posvojenjem posvojenik i njegovi potomci stječu pravo nasljeđivanja
posvojitelja, njegovih krvnih srodnika i srodnika po posvojenju
- posvojenjem posvojitelj i njegovi krvni srodnici te srodnici po posvojenju stječu pravo nasljeđivanja
posvojenika i njegovih potomaka
- posvojenjem prestaje pravo nasljeđivanja posvojenika prema njegovim roditeljima i drugim krvnim
srodnicima, osim prema roditelju koji je u braku s posvojiteljem te prema krvnim srodnicima i
srodnicima po posvojenju toga roditelja
PROCJENA PODOBNOSTI I PRIKLADNOSTI ZA POSVOJENJE I POSTUPAK ZASNIVANJA POSVOJENJA

- prije pokretanja postupka za zasnivanje posvojenja, bračni odnosno izvanbračni drugovi ili osoba koja
želi posvojiti podnijet će CZSS nadležnom prema svojem prebivalištu, odnosno boravištu pisanu prijavu
namjere posvojenja i zahtjev za izdavanje mišljenja podobnosti i prikladnosti za posvojenje
- CZSS će na temelju prijave namjera posvajanja i zahtjeva za ocjenu podobnosti i prikladnosti za
posvojenje utvrditi ispunjavaju li bračni odnosno izvanbračni drugovi ili osoba koja želi posvojiti
zakonske pretpostavke te procijeniti njihovu podobnost i prikladnost za posvojenje
- ako osobe ispunjavaju zakonske pretpostavke CZSS ih upućuje na obvezu sudjelovanja u programu
stručne pripreme za posvojenje
- nakon provedene stručne pripreme i stručne procjene osoba koje žele posvojiti, CZSS će dati mišljenje
o podobnosti i prikladnosti za posvojenje u roku od 6 mjeseci od zaprimanja pisane prijave i zahtjeva
- osobe koje prema mišljenju CZSS ispunjavaju zakonske pretpostavke za posvojenje dužne su sudjelovati
u programu stručne pripreme za posvojenje koje obavljaju stručni radnici CZSS ili druge ustanove
socijalne skrbi
- CZSS upoznat će potencijalne posvojitelje s pravom djeteta da od posvojitelja dozna da je posvojeno te
će im se savjetovati da djetetu najkasnije do 7. godine života kažu da je posvojeno, a ako je starije dobi,
odmah nakon zasnivanja posvojenja
- postupak zasnivanja posvojenja pokreće i vodi po službenoj dužnosti CZSS nadležan prema prebivalištu
ili boravištu djeteta
44
- stranke u postupku su dijete i najprikladniji potencijalni posvojitelj

- roditelj koji je pristao da dijete posvoje njemu nepoznati posvojitelji nakon isteka roda od 30 dana od
dana potpisivanja zapisnika o pristanku, nije stranka u postupku zasnivanja posvojenja
- CZSS saslušat će po potrebi bliske djetetove srodnike o okolnostima koje su važne za posvojenje te će
dati roditelju koji je lišen prava na roditeljsku skrb da izrazi mišljenje o mogućnostima da dijete bude
posvojeno
- CZSS nadležan prema prebivalištu, odnosno boravištu djeteta među potencijalnim posvojiteljima koji su
upisani u registar potencijalnih posvojitelja izabire onoga koji je najprikladniji za određeno dijete
uzimajući u obzir:
a) osobine i potrebe djeteta opisane u izvješću o djetetu i
b) stručno mišljenje CZSS o podobnosti i prikladnosti potencijalnih posvojitelja
- CZSS će u suradnji s udomiteljem odnosno ustanovom socijalne skrbi u kojoj je dijete smješteno ili
drugom osobom kojoj je dijete povjereno na svakodnevnu skrb, prije donošenja rješenja o zasnivanju
posvojenja pripremiti dijete na posvojenje te omogućiti najprikladnijem potencijalnom posvojitelju
ostvarivanje osobnih odnosa radi procjene hoće li zasnivanje posvojenja biti u skladu s dobrobiti djeteta
- izreka rješenja CZSS kojom se zasniva posvojenje sadrži:

1. za posvojenika: ime i prezime, spol, dan, mjesec, godinu i sat rođenja, mjesto rođenja,
nacionalnost i državljanstvo, godinu i redni broj upisa u matici rođenih
2. za roditelje: OIB; osobno ime (i rođeno ime), datum i mjesto rođenja, nacionalnost,
državljanstvo, zanimanje te prebivalište i adresu stanovanja roditelja
3. za posvojitelje: OIB; osobno ime (i rođeno ime), datum i mjesto rođenja, nacionalnost,
državljanstvo, zanimanje te prebivalište i adresu stanovanja
4. određenje da se posvojitelji upisuju, odnosno ne upisuju kao roditelji
5. određenje da se djetetu ima odrediti novi OIB koji će se upisati u maticu rođenih, ako je to
potrebno radi zaštite prava i interesa djeteta
- ako je zasnivanjem posvojenja došlo do promjene osobnih podataka posvojenika, izreka rješenja sadrži
i nove osobne podatke
- u rješenju odredit će se da će se posvojitelji upisati u maticu rođenih kao roditelji djeteta(potreban
pristanak posvojenika koij je navršio 12 godina), osim ako CZSS utvrdi da to nije u interesu djeteta
- žalba protiv rješenja o posvojenju može se podnijeti ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi
- posvojenje je zasnovano kad rješenje o posvojenju postane pravomoćno
- CZSS dužan je pravomoćno rješenje o posvojenju odmah dostaviti nadležnomu matičaru radi upisa u
maticu rođenih djeteta, kao i CZSS prebivališta odnosno boravišta posvojitelja
- u maticu rođenih posvojitelji se upisuju kao roditelji ako je to određeno rješenjem i upisuje se bilješka o
izvršenom posvojenju uz napomenu da se na temelju tog upisa više ne izdaju isprave → nakon toga
matičar će izvršiti novi temeljni upis činjenice rođenja prema podacima iz rješenja o posvojenju
- CZSS vodi spise predmeta i očevidnik o predmetima posvojenja i podaci o posvojenju su službena tajna
- uvid u spise predmeta i maticu rođenih posvojenog djeteta dopustit će se punoljetnom posvojeniku,
posvojitelju i roditelju koji je dao pristanak da dijete posvoji njemu poznati posvojitelj odnosno bračni ili
izvanbračni drug roditelja djeteta
- maloljetnom posvojeniku CZSS dopustit će uvid u spise predmeta, a matičar u maticu rođenih
posvojenika, ako CZSS utvrdi da je to u njegovu interesu
- bližim krvnim srodnicima dopustit će se uvid ako CZSS pribavi pristanak punoljetnoga posvojenika
45
SKRBNIŠTVO I VRSTE SKRBNIŠTVA

- skrbništvo je oblik zaštite djece bez roditeljske skrbi, odraslih osoba lišenih poslovne sposobnosti i
osoba koje nisu iz drugih razloga u mogućnosti štititi svoja prava i interese
- skrbništvom se postavlja ili nadomješta zakonski zastupnik koji u ime i za račun osobe pod skrbništvom
daje pravno relevantne izjave volje
- svrha skrbništva - djeci štićenicima pod skrbništvom se nadomješta roditeljska skrb, a punoljetnim
štićenicima lišenim poslovne sposobnosti skrbništvom se osigurava zaštita onih prava i interesa koji su
im odlukom suda o lišenju poslovne sposobnosti ograničeni
- štićenik je osoba pod skrbništvom, njegovo dostojanstvo je nepovredivo te imaju pravo na zaštitu od
bilo kojeg oblika zlostavljanja te ponižavajućeg postupanja
- skrbnička zaštita mora biti primjerena, individualizirana te u skladu s dobrobiti štićenika
- poslove skrbništva obavljaju centar za socijalnu skrb, skrbnik ili posebni skrbnik
- štićenik – maloljetna ili punoljetna osoba koja je pod skrbništvom, odnosno osoba o čijim se pravima i
interesima brine skrbnik
- skrbnikom se imenuje osoba koja ima osobine i sposobnosti za obavljanje skrbništva i koja pristane biti
skrbnikom te ako je to za dobrobit štićenika → imenuje se rješenjem CZSS
- ako to zahtijevaju okolnosti slučaja i dobrobit štićenika, centar za socijalnu skrb može odlučiti da
neposredno obavlja dužnost skrbnika i u tu svrhu imenuje osobu zaposlenu u tom centru
- skrbnikom ne može biti imenovan ravnatelj niti službenik koji obavlja pravne poslove skrbništva u tom
centru, za to imenovanje nije potreban pristanak
- skrbništvo prestaje:
a) smrću štićenika ili
b) prestankom okolnosti zbog kojih je osoba pod skrbništvom
- skrbništvo možemo razvrstati po različitim kriterijima:

a) tko ponajprije obavlja poslove skrbništva
i. neposredno
ii. posredno
b) kome se i zašto pruža skrbnička zaštita
i. skrbništvo za maloljetne osobe
ii. skrbništvo (i roditeljska skrb) za punoljetne osobe koje su lišene poslovne sposobnosti
iii. skrbništvo za posebne slučajeve za maloljetne i punoljetne osobe
OSNOVNA NAČELA SKRBNIŠTVA

- izvode se iz ustavnih i zakonskih odredaba i to su:
a) primjene skrbničke zaštite djeteta bez roditeljske skrbi te odrasle osobe s duševnim smetnjama
b) društvene skrbi za osobe koje nisu u stanju brinuti se o svojim pravima i interesima
46
- skrbnička zaštita koja se pruža mora biti primjerena → njome se prije svega mora zaštititi osobnost
pojedinca kojem se pruža (osobna prava štićenika), a potom i ostala prava te da se skrbnička zaštita
mora prilagoditi potrebama pojedinog štićenika, tj. mora biti individualizirana na način da se
maksimalno očuvaju sposobnosti punoljetnog štićenika
- da bi se sadržaji skrbničke zaštite mogli prilagoditi pojedincu nadležna tijela odnosno skrbnik moraju
biti dobro upoznati sa činjeničnim stanjem koje je uzrokovalo potrebu stavljanja skrbničke zaštite →
skrbničku zaštitu odnosno pojedine sadržaje te zaštite CZSS dužan je u pravilu pružati po službenoj
dužnosti, ali i na zahtjev ovlaštenih osoba
SKRBNIŠTVO ZA DJECU
- pod skrbništvo stavit će se dijete čiji su roditelji (pretpostavke za imenovanje skrbnika djeteta):
1. umrli, nestali, nepoznati ili su najmanje mjesec dana nepoznatog boravišta
2. lišeni prava na roditeljsku skrb
3. lišeni poslovne sposobnosti u dijelu koji ih onemogućava u ostvarivanju roditeljske skrbi
4. maloljetni, a nisu stekli poslovnu sposobnost sklapanjem braka
5. odsutni ili spriječeni i nisu u mogućnosti brinuti se o svojem djetetu, a ostvarivanje roditeljske skrbi
nisu povjerili osobi koja ispunjava uvjete za skrbnika ili
6. dali pristanak za posvojenje djeteta
- rješenje o stavljanju pod skrbništvo i imenovanje skrbnika djetetu

- CZSS donosi rješenje o stavljanju djeteta pod skrbništvo i imenuje mu skrbnika
- CZZS dužan je pribaviti mišljenje djeteta koje je sposobno shvatiti značenje skrbništva o osobi skrbnika,
te uzeti u obzir želje maloljetnog štićenika o izboru osobe skrbnika, osim ako su u suprotnosti s
njegovom dobrobiti
- CZSS dužan je poštovati prije izraženu želju roditelja o izboru osobe skrbnika koju je roditelj sastavio u
obliku javnobilježničke isprave (anticipiranu naredbu), ako su ispunjene pretpostavke za imenovanje
skrbnika djetetu propisane ovim Zakonom te ako to nije u suprotnosti s dobrobiti djeteta
- dijete se rješenjem centra za socijalnu skrb povjerava na svakodnevnu skrb skrbniku, drugoj osobi,
udomiteljskoj obitelji, domu za djecu ili pravnoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi.
- rješenje o imenovanju skrbnika dostavlja se:
1. djetetu koje je navršilo četrnaest godina
2. djetetu koje je mlađe od četrnaest godina ako je sposobno shvatiti značenje odluke i ako je to u skladu
s njegovom dobrobiti
3. roditeljima djeteta
4. osobi koja se imenuje skrbnikom
5. osobi koju je roditelj imenovao da u slučaju njegove smrti skrbi o djetetu
6. nadležnom matičaru te zemljišnoknjižnom odjelu suda na čijem se području nalazi imovina djeteta
47
- skrbnik djeteta dužan je savjesno se brinuti o osobnim i imovinskim pravima i obvezama djeteta, a
osobito o njegovu zdravlju, odgoju i obrazovanju
- skrbnik može samo s prethodnim odobrenjem centra za socijalnu skrb:
1. odlučiti o izboru i promjeni škole i zanimanja, prekidu školovanja ili o zapošljavanju djeteta
2. poduzeti važnije mjere u pogledu osobe djeteta, primjerice u pogledu zdravlja, izjava o osobnom
stanju, osim onih za koje ovaj Zakon određuje drukčije, i drugih osobnih prava i interesa djeteta
3. poduzimati važnije mjere u pogledu imovine djeteta
- dijete štićenik koji ima prihode dužan je pridonositi za svoje uzdržavanje

- dijete ima pravo na prikladan način saznati važne okolnosti koje se tiču njegovih prava i interesa, dobiti
savjet i izraziti svoje mišljenje te biti obaviješteno o mogućim posljedicama poštivanja njegova mišljenja
kad se odlučuje o nekom njegovom pravu ili interesu, a mišljenje se uzima u obzir s njegovom dobi i
zrelosti
- skrbništvo nad djetetom prestaje:

a) smrću djeteta,
b) stjecanjem poslovne sposobnosti,
c) posvojenjem ili
d) prestankom razloga zbog kojih je osoba stavljena pod skrbništvo
- pravomoćno rješenje o prestanku skrbništva dostavit će se nadležnom matičaru, radi upisa u maticu
rođenih i zemljišnoknjižnom odjelu općinskoga suda, radi brisanja zabilježbe
SKRBNIŠTVO ZA PUNOLJETNE OSOBE

- pod pojmom skrbništva nad punoljetnom osobom podrazumijeva se skrbništvo nad punoljetnom
osobom lišenom poslovne sposobnosti ili djetetom koje je poslovnu sposobnost steklo sklapanjem
braka, a koje je rješenjem suda lišeno poslovne sposobnosti
- temeljna načela:
o zaštitu osobe s invaliditetom, ako je to moguće, potrebno je osigurati drugim sredstvima i
mjerama predviđenima posebnim propisima prije nego što se donese odluka o lišenju poslovne
sposobnosti i skrbničkoj zaštiti
o u provođenju skrbničke zaštite potrebno je težiti što je moguće manjim ograničenjima prava
osobe pod skrbništvom
o u postupanju sa štićenikom moraju se uzeti u obzir osobnost te sadašnji ili ranije izraženi stavovi
osobe, kao i zaštita njezina dostojanstva i dobrobiti
o skrbnik je dužan prihvatiti želje i osobne stavove štićenika osim ako je to u suprotnosti s
njegovom dobrobiti
48
- sud će u izvanparničnom postupku punoljetnu osobu koja zbog duševnih smetnji ili drugih razloga nije
sposobna brinuti se o nekom od svojih prava, potreba ili interesa, ili koja ugrožava prava i interese
drugih osoba o kojima je dužna skrbiti se, u tom dijelu lišiti poslovne sposobnosti, ali ta osoba ne može
biti potpuno lišena poslovne sposobnosti
- prije donošenja rješenja, sud će pribaviti stručno mišljenje doktora medicine vještaka odgovarajuće
struke o zdravstvenom stanju osobe za koju je pokrenut postupak lišenja poslovne sposobnosti i o
utjecaju toga stanja na njezine sposobnosti zaštite svojega pojedinog prava ili skupine prava, ili na
ugrožavanje prava i interesa drugih osoba
- rješenjem o lišenju poslovne sposobnosti sud mora odrediti radnje i poslove koje osoba nije sposobna
samostalno poduzeti vezano uz osobna stanja (osobna stanja, promjenu osobnog imena, sklapanje
braka, odluke o zdravlju, mjestu prebivališta, odnosno boravišta, zapošljavanju i drugo) i odluke o
imovini
- ako je osoba koja je roditelj djeteta lišena poslovne sposobnosti, u dijelu u kojem nije u stanju
ostvarivati roditeljsku skrb nastupa mirovanje ostvarivanja roditeljske skrbi
- za poslove koji nisu određeni rješenjem o djelomičnom lišenju poslovne sposobnosti osoba lišena
poslovne sposobnosti ima poslovnu sposobnost te ih može samostalno poduzimati
- svatko može obavijestiti centar za socijalnu skrb o potrebi pružanja zaštite osobama (dužnost
obavješćivanja) → prije dostavljanja obavijesti CSZZ-u od strane zdravstvene ustanove potreban je
pristanak osobe čiji se podaci dostavljaju
- ovlasti CZSS u postupku radi lišenja poslovne sposobnosti:

o CZSS predložit će sudu pokretanje postupka lišenja poslovne sposobnosti kad procijeni da
punoljetna osoba zbog duševnih smetnji ili drugih razloga nije sposobna brinuti se o nekom od
svojih prava, potreba ili interesa, ili ugrožava prava i interese drugih osoba o kojima je dužna
skrbiti se
o Centar za socijalnu skrb osobi za koju je pokrenut postupak za lišenje poslovne sposobnosti
imenuje posebnog skrbnika, osim ako je ta osoba imenovala punomoćnika
o ako je osoba prema kojoj se vodi postupak za lišenje poslovne sposobnosti sastavila
javnobilježničku ispravu kojom imenuje osobu skrbnika (anticipirana naredba), centar za
socijalnu skrb će tu osobu imenovati posebnim skrbnikom ako ta osoba ispunjava ostale
pretpostavke za imenovanje skrbnikom
o posebni skrbnik ovlašten je i dužan poduzimati radnje te zastupati interese osobe samo u
postupku za koji je imenovan
- osobu koja je lišena poslovne sposobnosti centar za socijalnu skrb stavit će pod skrbništvo i imenovati
joj skrbnika u roku od 30 dana od pravomoćnosti sudskog rješenja, o čemu je sud dužan odmah
obavijestiti centar za socijalnu skrb
- sud može odlučiti da osobi koja je bila lišena poslovne sposobnosti bude smanjen opseg lišenja
poslovne sposobnosti odnosno da joj se poslovna sposobnost vrati
- skrbništvo za punoljetne osobe lišene poslovne sposobnosti prestaje kad sudsko rješenje o vraćanju
poslovne sposobnosti postane pravomoćno
49
POSEBNO SKRBNIŠTVO
a.) Posebno skrbništvo za dijete
- radi zaštite pojedinih osobnih i imovinskih prava i interesa djeteta, centar za socijalnu skrb ili sud će
imenovati posebnog skrbnika:
1. djetetu u bračnim sporovima i u postupcima osporavanja majčinstva ili očinstva
2. djetetu u drugim postupcima u kojima se odlučuje o roditeljskoj skrbi, pojedinim sadržajima
roditeljske skrbi i osobnim odnosima s djetetom kad postoji spor među strankama
3. djetetu u postupku izricanja mjera za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta iz nadležnosti
suda
4. djetetu u postupku donošenja rješenja koje zamjenjuje pristanak na posvojenje
5. djetetu kad postoji sukob interesa između njega i njegovih zakonskih zastupnika u imovinskim
postupcima ili sporovima odnosno pri sklapanju pojedinih pravnih poslova
6. djeci u slučaju spora ili sklapanja pravnog posla između njih kad ista osoba nad njima ostvaruje
roditeljsku skrb
7. djetetu stranom državljaninu ili djetetu bez državljanstva koje se bez pratnje zakonskoga
zastupnika zatekne na teritoriju Republike Hrvatske
8. u drugim slučajevima ako je to potrebno radi zaštite prava i interesa djeteta.
- ako dijete ima punomoćnika, neće mu se imenovati posebni skrbnik
b.) Posebni skrbnik za odrasle osobe

- radi zaštite pojedinih osobnih i imovinskih prava i interesa centar za socijalnu skrb imenovat će
posebnog skrbnika:
1. osobi za koju je podnesen prijedlog za lišenje poslovne sposobnosti, osim u slučaju anticipirane
naredbe kojom imenuje skrbnika
2. osobi kojoj najmanje tri mjeseca nije poznato boravište ili nije dostupna, a nema punomoćnika,
u stvarima o kojima se odlučuje prema odredbama Obz-a
3. štićeniku kad postoji sukob interesa između njega i njegova skrbnika ili bliskoga srodnika
odnosno bračnog druga skrbnika, u imovinskim postupcima ili sporovima odnosno pri sklapanju
pojedinih pravnih poslova
4. štićenicima u slučaju spora ili sklapanja pravnoga posla između njih kad imaju istoga skrbnika
5. iznimno, osobi u slučaju privremene spriječenosti ili nesposobnosti za obavljanje jednokratnih
neodgodivih radnji čije je poduzimanje potrebno radi zaštite prava i interesa te osobe
- imenovanje posebnog skrbnika:

o rješenjem o imenovanju posebnog skrbnika utvrđuju se njegove dužnosti i ovlasti i donosi ga
CZSS, a kad je propisano i sud.
o o žalbi protiv rješenja odlučuje ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi i žalba ne
odgađa izvršenje rješenja, osim u slučaju kad je izjavljena protiv rješenja o imenovanju posebnog
skrbnika
50
o ako posebni skrbnik zloupotrebljava svoje ovlasti ili neuredno obavlja svoje dužnosti čime može
prouzročiti štetu za osobu koju zastupa, ako nastanu okolnosti koje ga sprječavaju da obavlja
svoju dužnost ili ako poseban skrbnik umre, sud odnosno centar za socijalnu skrb koji vodi
postupak će imenovati drugog posebnog skrbnika
o ako je poseban skrbnik zaposlenik Centra za posebno skrbništvo, sud odnosno centar za
socijalnu skrb koji vodi postupak obavijestit će o zloupotrebljavanju ovlasti, odnosno neurednom
obavljanju dužnosti ravnatelja Centra za posebno skrbništvo
o osobi kojoj je najmanje tri mjeseca nepoznato boravište ili nije dostupna, a nema punomoćnika,
u postupcima koji su pokrenuti i vode se pred sudom ili javnopravnim tijelima u stvarima prema
odredbama ObZ-a, tijelo pred kojim se vodi određeni postupak ovim će osobama imenovati
privremenog zastupnika i o tome bez odgode obavijestiti centar za socijalnu skrb
o prava i dužnosti posebnog skrbnika prestaju kad rješenje o prestanku toga skrbništva postane
izvršno, odnosno kad nastupe učinci tog rješenja
o CZSS ili sud koji ga je imenovao ga mogu razriješiti i na njegov zahtjev
SKRBNIK
- skrbnikom se imenuje osoba koja ima osobine i sposobnosti za obavljanje skrbništva i koja pristane biti
skrbnikom te ako je to za dobrobit štićenika
- ako osoba lišena poslovne sposobnosti ima roditelja ili roditelje koji pristanu i sposobni su skrbiti se o
svojem punoljetnom djetetu lišenom poslovne sposobnosti, centar za socijalnu skrb će takvom roditelju,
odnosno roditeljima u pravilu dati prednost pred ostalim osobama prigodom odluke o izboru skrbnika
- CZSS može štićeniku imenovati i više skrbnika i pritom odlučiti moraju li odluke donositi zajednički ili
svaki napose za posebno određene radnje ili postupke
- CZSS može u rješenju o imenovanju skrbnika imenovati zamjenika skrbniku koji mora ispunjavati uvjete
za skrbnika
- ako je osoba lišena poslovne sposobnosti prije lišenja poslovne sposobnosti sastavila javnobilježničku
ispravu kojom imenuje osobu ili više osoba skrbnika, kao i njihove zamjenike, centar će tu osobu
imenovati skrbnikom ako su ispunjene ostale pretpostavke za imenovanje skrbnikom
- ako to zahtijevaju okolnosti slučaja i dobrobit štićenika, centar za socijalnu skrb će skrbnikom imenovati
osobu zaposlenu u tom centru iz redova stručnih radnika
- skrbnikom ne može biti imenovan ravnatelj centra za socijalnu skrb niti službenik koji obavlja pravne
poslove skrbništva u tom centru
- ista osoba može biti skrbnik većem broju štićenika ako to nije u suprotnosti s dobrobiti štićenika
- CZSS upoznat će štićenika s osobom koju namjerava imenovati skrbnikom i od njega o toj osobi zatražiti
mišljenje→ Centar za socijalnu skrb može zatražiti mišljenje od posebnog skrbnika, srodnika ili drugih
bliskih osoba o osobi koju namjerava imenovati skrbnikom
- skrbnik ne može biti osoba:

1. koja je lišena prava na roditeljsku skrb
2. koja je lišena poslovne sposobnosti
3. čiji su interesi u suprotnosti s interesima štićenika
51
4. od koje se, s obzirom na njezino ponašanje i osobine te odnose sa štićenikom, ne može očekivati
da će pravilno obavljati dužnosti skrbnika
5. s kojom je štićenik sklopio ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju
6. s čijim je bračnim drugom štićenik sklopio ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju.
- CZSS dužan je upoznati osobu koju namjerava imenovati skrbnikom sa značenjem skrbništva, pravima
štićenika te dužnostima, ovlastima i pravima skrbnika, a s tim je okolnostima dužan upoznati i štićenika,
osim ako to nije moguće, o čemu je centar za socijalnu skrb dužan sastaviti bilješku
- rješenje o imenovanju skrbnika:

o CZSS rješenjem o imenovanju skrbnika određuje njegove dužnosti i prava
o CZSS može rješenjem i ograničiti ovlasti skrbnika ako je to u interesu štićenika i odlučiti da
pojedine poslove obavlja stručni radnik CZSS ili druga osoba osposobljena za takvu vrstu poslova
o rješenje o stavljanju pod skrbništvo i o prestanku te rješenje o imenovanju skrbnika CZSS će u
roku od 8 dana od izvršnosti dostaviti matičaru i zemljišnoknjižnom odjelu suda na području
kojeg štićenik ima nekretnine radi zabilježbe činjenice da se osoba nalazi pod skrbništvom i
opsega lišenja poslovne sposobnosti, odnosno brisanja takve zabilježbe iz zemljišne knjige
- dužnosti skrbnika:
o dužan je poduzimati mjere da se štićenik osposobi za samostalan život i rad, svjesno se brinuti o
osobnim i imovinskim pravima i obvezama te o dobrobiti štićenika, a u skladu s odlukom o
lišenju poslovne sposobnosti
o prije poduzimanja mjera zaštite osobe štićenika ili njegovih imovinskih interesa skrbnik je uvijek
dužan razmotriti mišljenje, želje i osjećaje štićenika te ih uzeti u obzir, osim ako je to u
suprotnosti s dobrobiti štićenika → o poduzetim mjerama te eventualnim razlozima odbijanja
želja štićenika dužan je sastaviti bilješku kao sastavni dio izvješća o radu skrbnika
o skrbnik će nastojati punoljetnog štićenika, ovisno o njegovu zdravstvenom stanju i
sposobnostima uključiti u svakodnevni život i slobodne aktivnosti i dužan je sastaviti bilješku kao
sastavni dio izvješća o radu skrbnika
o zastupa štićenika u poduzimanju poslova i radnji u odnosu na koje je štićenik lišen poslovne
sposobnosti
- odluke o osobnim stanjima koje donosi isključivo štićenik:

1) priznanje očinstva
2) pristanak za priznavanje očinstva
3) pristanak za sklapanje braka
4) pristanak za razvod braka
5) pristanak za stupanje u životnu zajednicu s osobama različitog ili istog spola te prestanak tih
zajednica
6) pristanak za posvojenje osim u slučajevima u kojima sud donosi odluku koja zamjenjuje
pristanak roditelja
7) odluku o prekidu trudnoće
8) odluku o sudjelovanju u biomedicinskim istraživanjima
52
- upravljanje i zastupanje u imovinskim stvarima štićenika:

o ako je štićenik lišen poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na raspolaganje i upravljanje
imovinom, skrbnik samostalno obavlja poslove redovitog upravljanja štićenikovom imovinom
ako rješenjem CZSS nije drukčije određeno
o skrbnik može samo uz prethodno odobrenje CZSS poduzeti posao koji prelazi redovito
poslovanje imovinom i pravima štićenika, a osobito:
a) otuđiti ili opteretiti štićenikove nekretnine
b) otuđiti iz štićenikove imovine pokretnine veće vrijednosti
c) raspolagati štićenikovim imovinskim pravima
- radnik CZSS i njegov bračni, odnosno izvanbračni drug ne mogu sa štićenikom sklopiti ugovor o
otuđenju ili opterećenju štićenikove imovine
- skrbnik može u ime i za račun štićenika sklopiti ugovor o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju, uz
prethodno odobrenje CZSS
- izvješće o radu skrbnika → skrbnik je dužan svakih 6 mjeseci i kada to zatraži CZSS podnijeti izvješće o
svojem radu i stanju štićenikove imovine i jedan primjerak dostaviti štićeniku koji je navršio 14 godina
- prava i odgovornosti skrbnika:

o skrbnik ima pravo na mjesečnu naknadnu ovisno o njihovu radu i zalaganju u zaštiti štićenikovih
prava i dobrobiti, o čemu ih je CZSS dužan obavijestiti
o poseban skrbnik koji nije zaposlenik CZSS ima pravo na naknadu za svoj rad
o skrbnik odgovara za štetu koju je skrivio u obavljanju svojih dužnosti ili zloupotrebom položaja ili
ovlasti
o CZSS procijenit će iznos štete i pozvati skrbnika da je u određenom roku nadoknadi te
istovremeno podnijeti zahtjev sudu da se štićenikova tražbina osigura na imovni skrbnika
o ako skrbnik u određenom roku na naknadi štetu, štićenik, CZSS ili posebni skrbnik u ime štićenika
podnijet će tužbu radi naknade štete
- ako skrbnik umre ili samovoljno prestane obavljati svoju dužnost ili ako nastanu okolnosti koje
sprječavaju skrbnika da obavlja svoju dužnost, CZSS će bez odgode štićeniku imenovati novog skrbnika
- CZSS rješenjem će razriješiti skrbnika dužnosti ako utvrdi da je u obavljanju dužnosti nemaran, da
ugrožava štićenikove interese, da zloupotrebljava svoje ovlasti ili ako procjeni da bi za štićenika bilo
korisnije da mu se imenuje drugi skrbnik → CZSS zatražit će štićenikovo mišljenje o razrješenju njegova
skrbnika te o tome sastaviti zapisnik
- CZSS razriješit će skrbnika dužnosti kad on to zatraži, a najkasnije u roku od 2 mjeseca od dana
podnošenja zahtjeva
NADLEŽNOST I POSTUPAK U POSLOVIMA SKRBNIŠTVA

- mjesna nadležnost CZSS u poslovima skrbništva određuje se prema prebivalištu, odnosno boravištu
osobe koju treba staviti pod skrbništvo ili kojoj treba imenovati posebnog skrbnika
- postupak za stavljanje pod skrbništvo i imenovanje skrbnika, kao i primjenu pojedinih oblika skrbničke
zaštite pokreće se po službenoj dužnosti mjesto nadležnog CZSS na temelju neposrednog saznanja ili u
povodu obavijesti koju su mu dužni dostaviti:
1) matičar, pravosudna, druga državna tijela i tijela jedinice lokalne samouprave
2) dijete, bračni drug, srodnici i drugi članovi kućanstva
3) druge ustanove socijalne skrbi
4) zdravstvene ustanove te izabrani doktor obiteljske medicine
53
- CZSS surađuje s tijelima državne uprave, lokalne samouprave, pravnim i fizičkim osobama osobito kad
je potrebno:
a. pribaviti podatke o osobama koje treba staviti pod skrbništvo
b. pribaviti prijedloge o osobama pogodnim za skrbnika, odnosno mišljenja o osobama
predloženim za skrbnika
c. pribaviti podatke o nedostacima ili nepravilnostima u radu skrbnika
- ustanova socijalne skrbi, odgojno-obrazovna, zdravstvena i druga ustanova, drugi pružatelji socijalnih ili
zdravstvenih usluga, odnosno obitelj u kojoj je štićenik smješten, dužna je obavještavati skrbnika i CZSS o
svim važnijim okolnostima koje se odnose na osobu štićenika
- CZSS prati prilike u kojima štićenik živi, a stručni radnik CZSS dužan je najmanje 4 puta godišnje obići
štićenika, kao i kad to zatraže štićenik ili skrbnik → stručni radnik dužan je u roku od 8 dana od obilaska
sastaviti izvješće
- dijete koje je navršilo 14 godina i štićenik lišen poslovne sposobnosti imaju pravo podnijeti žalbu protiv
rješenja o imenovanju, odnosno razrješenju skrbnika, kao i protiv rješenja kojima se odlučuje o njihovim
pravima i dobrobiti ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi
- štićenik, njegov bračni drug, srodnici u ravnoj lozi, a u pobočnoj lozi u drugom stupnju, pravosudna
tijela, tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave, zdravstvene i odgojne obrazovne
ustanove, ustanove socijalne skrbi, udruge koje se bave promicanjem i zaštitom prava osoba s
invaliditetom, pružatelji usluga u sustavu socijalne skrbi i pravobranitelji mogu podnijeti pritužbu na rad
skrbnika CZSS
- CZSS dužan je odmah ispitati osnovanost pritužbe, u slučaju potrebe poduzeti zakonom određene
mjere, a o poduzetim mjerama i osnovanosti pritužbe
54
UZDRŽAVANJE
- uzdržavanje je dužnost i pravo roditelja i djece, bračnih i izvanbračnih drugova i srodnika u ravnoj
lozi te pastorka i maćehe i očuha
- redoslijed osoba s pravom na uzdržavanje:

• uzdržavanje djece ima prednost pred uzdržavanjem bračnog ili izvanbračnog druga i roditelja
• bračni i izvanbračni drugovi najprije ostvaruju uzdržavanje međusobno, a potom od srodnika
• djeca ostvaruju pravo na uzdržavanje od bake i djeda prije uzdržavanja od maćehe ili očuha
• ako maćeha ili očuh imaju djecu, dužnost uzdržavanja maćehe i očuha zajednička je djeci i
pastorcima
• baka odnosno djed ostvaruju pravo na uzdržavanje od punoljetne djece prije uzdržavanja od
unučadi
- odricanje od prava na uzdržavanje nema pravnog učinka → ovlaštenici prava na uzdržavanje mogu se
odreći već stečenih prava po osnovi uzdržavanja, odnosno mogu s njima raspolagati na neki drugi način
(ne primjenjuje se na uzdržavanje maloljetne djece).
- fizička ili pravna osoba koja nije bila dužna uzdržavati, a snosila je troškove uzdržavanja neke osobe,
može tužbom tražiti naknadu tih troškova od onoga koji je bio dužan davati uzdržavanje, ako su troškovi
bili opravdani
- osoba koja je podredno dužna davati uzdržavanje, a snosila je troškove uzdržavanja, ovlaštena je tražiti
od osobe koja je prije nje bila dužna davati uzdržavanje naknadu onoga što je umjesto nje dala za
uzdržavanje
UZDRŽAVANJE DJECE, RODITELJA, DRUGIH SRODNIKA I MAĆEHE ILI OČUHA

1.) Uzdržavanje maloljetnog djeteta
- roditelji su prvi dužni uzdržavati svoje maloljetno dijete
- radno sposoban roditelj ne može se osloboditi dužnosti uzdržavanja maloljetnog djeteta
- ako roditelj ne uzdržava maloljetno dijete, dužni su ga uzdržavati baka i djed po tom roditelju
- maćeha ili očuh dužni su uzdržavati maloljetnoga pastorka, ako dijete ne može ostvariti uzdržavanje od
drugog roditelja
- maćeha ili očuh dužni su nakon smrti djetetova roditelja uzdržavati maloljetnog pastorka, ako su u
trenutku smrti roditelja živjeli s pastorkom
- uskraćeno uzdržavanje - roditelj koji ne stanuje s maloljetnim djetetom i nije plaćao uzdržavanje za
svoje maloljetno dijete dužan je isplatiti naknadu za uskraćeno uzdržavanje od nastanka tog prava pa do
podnošenja tužbe → smatra se da je obveza uzdržavanja za pojedini mjesec nastala krajem mjeseca za
koji je uzdržavanje trebalo dati
- tražbina djeteta prema roditelju koji ga nije uzdržavao zastarijeva za vrijeme od pet godina od dana
nastanka obveze
55
2.) Uzdržavanje punoljetnog djeteta

- roditelji su dužni uzdržavati punoljetno dijete koje se školuje u srednjoj školi odnosno polazi sveučilišni
ili stručni studij u skladu s posebnim propisima te redovito i uredno ispunjava svoje obveze, a najdulje do
dvadeset šeste godine života djeteta
- punoljetno dijete koje je završilo obrazovanje, a ne može se zaposliti, roditelji su dužni uzdržavati
godinu dana nakon prestanka obrazovanja, a najdulje do dvadeset šeste godine života djeteta
- punoljetno dijete koje zbog teške i trajne bolesti ili invaliditeta nije sposobno za rad roditelji su dužni
uzdržavati dok ta nesposobnost traje
- smatra da se da učenik odnosno student redovito i uredno ispunjava svoje obveze i kad zbog
opravdanih razloga (trudnoće, bolesti i sličnih razloga) nije uspio ispuniti obveze tekuće školske,
odnosno akademske godine
- dužnosti djeteta u vezi s uzdržavanjem - dijete koje ima prihode dužno je pridonositi za svoje
uzdržavanje → punoljetno dijete koje prima uzdržavanje radi obrazovanja dužno je obavijestiti roditelje
o redovitom ispunjavanju obveza najkasnije do 1. studenoga za svaku školsku/akademsku godinu
3.) Uzdržavanje roditelja

- punoljetno dijete je dužno uzdržavati roditelja koji nije sposoban za rad, a nema dovoljno sredstava za
život niti ih može ostvariti iz svoje imovine
- dijete se može osloboditi dužnosti uzdržavanja roditelja koji ga iz neopravdanih razloga nije uzdržavao
u vrijeme kad je to bila njegova zakonska obveza
4.) Uzdržavanje maćehe i očuha

- punoljetni pastorak je dužan uzdržavati maćehu odnosno očuha ako maćeha ili očuh nisu sposobni za
rad, a nemaju dovoljno sredstava za život ili ih ne mogu ostvariti iz svoje imovine i ako su oni pastorka
uzdržavali ili se brinuli o njemu dulje vrijeme
5.) Uzdržavanje bake i djeda

- punoljetno unuče je dužno uzdržavati baku odnosno djeda, ako baka odnosno djed nisu sposobni za
rad, a nemaju dovoljno sredstava za život ili ih ne mogu ostvariti iz svoje imovine i ako su oni unuče
uzdržavali ili su se brinuli o njemu dulje vrijeme
UZDRŽAVANJE BRAČNOG I IZVANBRAČNOG DRUGA

- bračni drug koji nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine, a nije
sposoban za rad ili se ne može zaposliti, ima pravo na uzdržavanje od svojeg bračnog druga ako ovaj za
to ima dovoljno sredstava i mogućnosti
- kad određuje uzdržavanje za bračnog druga, sud posebno treba uzeti u obzir sljedeće okolnosti:
1. ostvarivanje skrbi o djeci
2. podjelu obiteljskih obveza za trajanja braka i
3. životni standard za trajanja braka
56
1.) UZDRŽAVANJE BRAČNOG DRUGA

- uzdržavanje za bračne drugove se određuje u redovitim mjesečnim obrocima i unaprijed, a sud može
na zahtjev jednoga ili obaju bračnih drugova odrediti jednokratnu isplatu iznosa za uzdržavanje uzimajući
u obzir okolnosti slučaj
- bračni drug ima pravo podnijeti zahtjev za uzdržavanje do zaključenja glavne rasprave u parnici za
razvod ili poništaj braka, na što ga je sud dužan upozoriti
- iznimno, ako u parnici za razvod ili poništaj braka nije postavljen zahtjev za uzdržavanje, bivši bračni
drug može tužbom tražiti uzdržavanje u roku od 6 mjeseci od prestanka braka ako su pretpostavke za
uzdržavanje postojale u trenutku zaključenja glavne rasprave u parnici za razvod ili poništaj braka i
trajale bez prestanka do zaključenja glavne rasprave u parnici za uzdržavanje
- obveza uzdržavanja bračnog druga može trajati do godine dana, ovisno o trajanju braka i o
mogućnostima da tužitelj u dogledno vrijeme na drugi način osigura sredstva za život
- u opravdanim slučajevima sud može produljiti obvezu uzdržavanja
- tužba za produljenje uzdržavanja može se podnijeti samo do isteka vremena za koje je uzdržavanje
određeno
- sud može odbiti zahtjev za uzdržavanje ili donijeti odluku o prestanku obveze uzdržavanja bračnog
druga ako bi njegovo ponašanje predstavljalo ili predstavlja očitu nepravdu za drugog bračnog druga koji
plaća uzdržavanje
- pravo na uzdržavanje prestaje:
a) na dan kad bivši bračni drug koji to pravo koristi sklopi novi brak
b) kad taj bračni drug zasnuje izvanbračnu ili istospolnu zajednicu
c) kad postane nedostojan toga prava
d) kad prestanu postojati pretpostavke na temelju kojih je uzdržavanje određeno
e) smrću bivšeg bračnog druga koji daje ili onoga koji prima uzdržavanje
-bračni drugovi mogu sklopiti sporazum o uzdržavanju u slučaju razvoda braka i mogu se sporazumjeti o
visini uzdržavanja, načinu ispunjavanja obveze te trajanju i prestanku obveze uzdržavanja → mogu ga
sklopiti u pisanom obliku i predložiti da sud u izvanparničnom postupku odobri sporazum kako bi stekao
svojstvo ovršne isprave
2. UZDRŽAVANJE IZVANBRAČNOG DRUGA I RODITELJA IZVANBRAČNOG DJETETA

- ako je prestala izvanbračna zajednica žene i muškarca, izvanbračni drug koji ispunjava pretpostavke za
uzdržavanje bračnog druga ima pravo na uzdržavanje od drugog izvanbračnog druga → tužba za
uzdržavanje može se podnijeti u roku od šest mjeseci od prestanka izvanbračne zajednice
- odredbe o načinu, trajanju i prestanku uzdržavanja bračnih drugova, kao i odbijanju zahtjeva za
uzdržavanje bračnog druga zbog očite nepravde na odgovarajući način se primjenjuju i na uzdržavanje
izvanbračnih drugova
- roditelj izvanbračnog djeteta dužan je uzdržavati drugog roditelja godinu dana od rođenja zajedničkog
djeteta ako se taj roditelj skrbi o djetetu, a nema dovoljno sredstava za život.
- roditelj izvanbračnog djeteta dužan je isplatiti naknadu za uskraćeno uzdržavanje i za vrijeme do
podnošenja tužbe (zastara - 1 god. od nastanka obveze).
57
- otac izvanbračnog djeteta dužan je uzdržavati djetetovu majku za vrijeme trajanja trudnoće, ako ona
nema dovoljno sredstava za život
- pravo na uzdržavanje prestaje:
a) na dan kad bivši bračni drug/izvanbračni drug koji to pravo koristi sklopi novi brak
b) kad taj bračni drug zasnuje izvanbračnu ili istospolnu zajednicu,
c) kad postane nedostojan toga prava
d) kad prestanu postojati pretpostavke na temelju kojih je uzdržavanje određeno
e) smrću bivšeg bračnog druga koji daje ili onoga koji prima uzdržavanje
NAČIN ODREĐIVANJA UZDRŽAVANJA

- uzdržavanje se može odrediti samo za vrijeme nakon podnošenja zahtjeva za uzdržavanje, osim ako je
drugačije određeno ObZ-om
- u sporu o uzdržavanju sud će utvrditi ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdržavanje
- pri procjenjivanju potreba uzdržavane osobe sud će uzeti u obzir njezine prihode, imovinsko stanje,
sposobnost za rad, mogućnost zaposlenja, zdravstveno stanje te druge okolnosti o kojima ovisi odluka o
uzdržavanju
- pri procjenjivanju mogućnosti osobe koja je dužna uzdržavati uzet će se u obzir njezino imovinsko
stanje, sva njezina primanja i stvarne mogućnosti stjecanja povećane zarade, njezine vlastite potrebe i
druge zakonske obveze uzdržavanja
- uzdržavanje za dijete uvijek se određuje u novčanom iznosu
- roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi uzdržavanja djeteta ispunjava kroz svakodnevnu skrb o
djetetu, a roditelj koji ne stanuje s djetetom obvezu uzdržavanja djeteta ispunjava zadovoljavanjem
materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja
o svakodnevna skrb o djetetu smatra se jednakovrijednim zadovoljavanju materijalnih potreba
djeteta u obliku novčanog uzdržavanja
o iznimno, ako roditelji na temelju plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi provode podjednako
vremena s djetetom i u vezi s tim se podjednako svakodnevno skrbe o djetetu, novčano
uzdržavanje za dijete može se urediti sporazumno u skladu s obiteljskim okolnostima
- ukupne materijalne potrebe djeteta koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose se na: troškove
stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja, obrazovanja i skrbi o djetetovu zdravlju
- određuju se prema životnom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja
- dijete može imati povećane materijalne potrebe ako mu je potrebna stalna pojačana skrb povezana sa
zdravstvenim stanjem djeteta, što se mora uzeti u obzir prigodom određivanja uzdržavanja u parničnom
postupku
- minimalni novčani iznosi za uzdržavanje djeteta → ministar nadležan za poslove socijalne skrbi
odlukom će jednom godišnje, a najkasnije do 1. travnja tekuće godine odrediti minimalne novčane
iznose koji predstavljaju minimum ukupnih materijalnih potreba za mjesečno uzdržavanje maloljetnog
djeteta u Republici Hrvatskoj, koje je dužan platiti roditelj koji ne stanuje s djetetom
58
-minimalni iznos određuje se u postotku od prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u
pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu, i to:
1. za dijete do 6 godina, 17 % prosječne plaće
2. za dijete od 7 do 12 godina, 20 % prosječne plaće
3. za dijete od 13 do 18 godina, 22 % prosječne plaće.
- iznimno, potrebe maloljetnog djeteta za uzdržavanje mogu se utvrditi u iznosu nižem od zakonskog
minimuma, ali ne manje od jedne polovice zakonskog minimuma:
1. ako je obveznik uzdržavanja dužan uzdržavati dvoje ili više djece ili
2. ako dijete svojem uzdržavanju pridonosi vlastitim prihodima
- odluku o uzdržavanju u parničnom postupku sud donosi nakon što je utvrdio ukupne materijalne
potrebe djeteta i ukupne imovinske mogućnosti roditelja → sud će pravomoćnu odluku o uzdržavanju
djeteta dostaviti centru za socijalnu skrb prebivališta djeteta
- ovrha radi ostvarenja djetetove tražbine uzdržavanja provest će se na plaći i drugim stalnim novčanim
primanjima te na novčanim sredstvima po računu prije ovrhe radi naplate svih drugih tražbina neovisno
o vremenu njihova nastanka
OVLASTI CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB KOD UZDRŽAVANJA DJETETA

- CZSS dužan je voditi očevidnik svih odluka i sudskih nagodbi o uzdržavanju maloljetnog djeteta.
Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi pravilnikom će propisati način vođenja očevidnika sudskih
odluka i sudskih nagodbi o uzdržavanju maloljetnog djeteta
- kad centar za socijalnu skrb primi pravomoćnu sudsku odluku i sudsku nagodbu o uzdržavanju djeteta,
dužan je roditelja s kojim dijete stanuje te roditelja koji je dužan davati uzdržavanje obavijestiti u
pisanom obliku o pravima i dužnostima iz uzdržavanja maloljetnog djeteta
- u obavijesti će roditelja s kojim dijete stanuje:

1. upozoriti da je dužan obavijestiti centar za socijalnu skrb ako obveznik plaćanja uzdržavanja ne
ispunjava svoju obvezu redovito i u cijelosti te
2. informirati o uvjetima prema kojima dijete ima pravo na privremeno uzdržavanje sukladno posebnom
propisu kojim se uređuje privremeno uzdržavanje.
- u obavijesti će roditelja koji je dužan plaćati uzdržavanje upozoriti:

1. da će podnijeti kaznenu prijavu protiv roditelja koji ne ispunjava svoju obvezu uzdržavanja u roku od
petnaest dana od dana saznanja da se obveza uzdržavanja ne ispunjava redovito i u cijelosti
2. na pravo Republike Hrvatske da traži povrat iznosa privremenog uzdržavanja koji su isplaćeni sukladno
posebnomu propisu kojim se uređuje privremeno uzdržavanje.
59
- ovrha radi uzdržavanja određuje se i provodi na prijedlog djeteta

- Centar za socijalnu skrb dužan je tražiti ovrhu uzdržavanja na temelju odluke o uzdržavanju djeteta
donesene u postupku u kojem je zastupao dijete
- stranke u postupku radi uzdržavanja djeteta su dijete i osoba koja ga je prema ObZ-u dužna uzdržavati
- dijete zastupa roditelj s kojim dijete stanuje
- ako roditelj s kojim dijete stanuje pristane, u postupku radi uzdržavanja dijete zastupa centar za
socijalnu skrb
- Centar za socijalnu skrb dužan je u ime djeteta pokrenuti i voditi postupak radi uzdržavanja, odnosno
radi povećanja uzdržavanja ako roditelj s kojim dijete stanuje to pravo ne ostvaruje iz neopravdanih
razloga dulje od tri mjeseca od dana kad je dijete steklo to pravo
- CZSS zastupa dijete u postupku radi uzdržavanja ako se o djetetu skrbi druga fizička ili pravna osoba i
može podnijeti prijedlog za donošenje privremene mjere radi uzdržavanja kad je prema odredbama
ovoga Zakona ovlašten podnijeti prijedlog za ovrhu
IZVANBRAČNA ZAJEDNICA MUŠKARCA I ŽENE

Izvanbračna zajednica je životna zajednica neudane žene i neoženjenoga muškarca koja traje najmanje
tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.
o izvanbračna zajednica koja ispunjava navedene pretpostavke stvara osobne i imovinske učinke
kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe Obz-a o osobnim i
imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju
osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova
o nepovoljno postupanje prema izvanbračnim drugovima u pogledu pristupa koristima i
povlasticama, ali i obvezama zajamčenim bračnim drugovima koje ne može biti opravdano
objektivnim razlozima te koje nije nužno za ostvarenje istih predstavlja diskriminaciju temeljem
obiteljskog statusa
60
DRŽAVNE MATICE
Državne matice su evidencije o osobnim stanjima građana u koje se upisuju činjenice rođenja,
sklapanja braka i smrti i drugi podaci o tim činjenicama utvrđeni zakonom
- činjenice upisane u državnim maticama i činjenice koje se njima dokazuju smatraju se istinitim, dok se
na zakonom propisani način ne dokaže protivno
- državne matice, izvaci iz državnih matica i potvrde koje se daju na temelju državnih matica javne su
isprave.
- državne matice vode se za svako naseljeno mjesto po matičnim područjima
- matična područja određuje Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva uprave
- poslove osobnih stanja građana obavlja ured državne uprave u županiji, odnosno Gradski ured Grada
Zagreba nadležan za poslove opće uprave (u daljnjem tekstu: nadležni ured) koji je voditelj zbirki
osobnih podataka sukladno s propisima o zaštiti osobnih podataka. Državne matice neposredno vode
državni službenici-matičari.
- o osobnim stanjima građana vode se državne matice: matica rođenih, matica vjenčanih i matica umrlih
- državne matice vode se u elektroničkom obliku, a na obradu podataka primjenjuju se propisi kojima se
uređuje zaštita osobnih podataka i informacijska sigurnost
- sastavni dio državnih matica su temeljni spisi na osnovi kojih se upisuju podaci u državne matice
- državne matice u kojima je zadnji upis stariji od 100 godina, čuva Hrvatski državni arhiv
- vrste državnih matica:

a) matica rođenih
b) matica vjenčanih
c) matica umrlih
A) MATICA ROĐENIH
- u maticu rođenih upisuju se:
a) kod temeljnog upisa:
1. podaci o rođenju: osobno ime i spol djeteta; dan, mjesec, godina, sat i mjesto rođenja;
nacionalnost i državljanstvo;
2. podaci o roditeljima djeteta: osobni identifikacijski broj, osobno ime (i rođeno prezime),
datum i mjesto rođenja, nacionalnost, državljanstvo, zanimanje, prebivalište i adresa stanovanja;
b) kao naknadni upisi i bilješke:
1. matični broj građana i osobni identifikacijski broj,
2. priznanje i utvrđivanje očinstva i majčinstva,
3. osporavanje očinstva i majčinstva,
4. skrbništvo nad maloljetnom osobom i osobom kojoj je oduzeta poslovna sposobnost,
prestanak skrbništva, vraćanje poslovne sposobnosti,
5. posvojenje i zabrana izdavanja isprava iz tog upisa,
61
6. lišenje i vraćanje roditeljske skrbi, roditeljska skrb nakon punoljetnosti i prestanak roditeljske
skrbi nakon punoljetnosti,
7. sklapanje i prestanak braka,
8. promjena osobnog imena, imena ili prezimena,
9. promjena osobnog imena, imena ili prezimena roditelja i skrbnika
10. promjena spola,
11. promjena državljanstva,
12. smrt i proglašenje umrlim,
13. naknadni ispravci grešaka i druge promjene podataka koje se upisuju u državnu maticu
rođenih.
- promjena spola kao izmjena podataka u temeljnom upisu upisuje se u maticu rođenih na temelju
rješenja nadležnog ureda → rješenje o upisu promjene spola u maticu rođenih donosi se na temelju
mišljenja nadležnog tijela o promjeni spola ili o životu u drugom rodnom identitetu, sukladno
medicinskoj dokumentaciji nadležnog liječnika ili zdravstvene ustanove
- upis rođenja djeteta u maticu rođenih, obavlja se na temelju usmene ili pisane prijave matičaru onog
matičnog područja kojem pripada mjesto gdje se dijete rodilo
- rođenje djeteta u prometnom sredstvu prijavljuje se matičaru matičnog područja mjesta gdje se
putovanje završilo.
- rođenje djeteta u zdravstvenoj ustanovi dužna je prijaviti zdravstvena ustanova
- rođenje djeteta izvan zdravstvene ustanove dužan je prijaviti otac djeteta, odnosno osoba u čijem je
stanu dijete rođeno ili majka kad za to bude sposobna ili babica, ili liječnik koji je sudjelovao pri porodu,
a kad tih osoba nema, ili kad ne mogu prijaviti rođenje, dužna je to učiniti osoba koja je saznala za
rođenje djeteta
- rođenje djeteta prijavljuje se u roku 15 dana od dana rođenja djeteta
- ako je dijete mrtvorođeno, rođenje se mora prijaviti u roku 24 sata od sata rođenja djeteta.
- osobe, koje su prema Zakonu o osobnom imenu ovlaštene odrediti osobno ime djetetu dužne su, radi
upisa u maticu rođenih prijaviti nadležnom matičaru osobno ime djeteta najkasnije u roku 30 dana od
dana rođenja djeteta
- upis činjenice rođenja nađenog djeteta, a čiji roditelji nisu poznati, upisuje se u maticu rođenih mjesta
gdje je nađeno
- upis se obavlja na temelju rješenja nadležnog centra za socijalnu skrb → rješenje o upisu sadrži: osobno
ime, spol djeteta, dan, mjesec, godinu, sat i mjesto rođenja djeteta. Kao mjesto rođenja djeteta upisuje
se mjesto gdje je dijete nađeno
- kad matičar primi odluku nadležnog centra za socijalnu skrb da je dijete posvojeno, u maticu rođenih
djeteta upisat će bilješku o zasnovanom posvojenju, uz napomenu da se na temelju tog upisa više ne
izdaju isprave → nakon što je upisana bilješka u maticu rođenih djeteta, matičar će izvršiti novi temeljni
upis činjenice rođenja
- ako je zasnivanjem posvojenja došlo do promjene osobnih podataka posvojenika, u temeljni upis
upisuju se novi podaci o djetetu i roditeljima djeteta, sukladno izreci rješenja o posvojenju
62
B) MATICA VJENČANIH
- u maticu vjenčanih upisuju se:
1. podaci o ženiku i nevjesti: osobni identifikacijski broj, osobno ime, dan, mjesec, godina i
mjesto rođenja, jedinstveni matični broj građana, nacionalnost, državljanstvo, zanimanje,
prebivalište i adresa stanovanja, dan, mjesec, godina i mjesto sklapanja braka i sporazumna
izjava o njihovom prezimenu nakon sklapanja braka,
2. osobna imena roditelja ženika i nevjeste; osobno ime i prebivalište svjedoka pri sklapanju
braka te osobno ime matičara,
3. osobno ime te prebivalište sudskog tumača, ako je pri sklapanju braka bilo neophodno
prisustvo sudskog tumača.
1. prestanak braka smrću bračnog druga, proglašenjem nestalog bračnog druga umrlim,
poništenjem ili razvodom braka,
2. promjena osobnih imena bračnih drugova,
3. naknadni ispravci grešaka.
- presudu kojom se utvrđuje da brak ne postoji ili se poništava ili se razvodi sud će dostaviti nadležnom
matičaru radi upisa u maticu rođenih i maticu vjenčanih
C) MATICA UMRLIH
- u maticu umrlih upisuju se:
1. osobni identifikacijski broj, osobno ime, prezime prije sklapanja braka, spol, dan, mjesec,
godina, sat i mjesto smrti, dan, mjesec, godina i mjesto rođenja, bračno stanje, nacionalnost,
državljanstvo, zanimanje, prebivalište i adresa stanovanja, jedinstveni matični broj građana,
2. osobni identifikacijski broj, osobno ime bračnog druga i njegovo prezime prije sklapanja
braka ako je umrli bio u braku, osobno ime roditelja umrlog, osobno ime i prebivalište osobe
koja je prijavila smrt odnosno naziv ustanove ako je smrt prijavila ustanova,
3. proglašenje nestale osobe umrlom i činjenica smrti utvrđena u izvanparničnom postupku s
podacima naznačenim u rješenju suda.
1. utvrđivanje identiteta nepoznatog leša,
2. ukidanje odluke o proglašenju osobe umrlom,
3. ukidanje ili preinačenje sudskog rješenja o utvrđivanju smrti,
4. naknadni ispravci grešaka.
- činjenica smrti prijavljuje se usmeno ili pismeno matičaru matičnog područja kojem pripada mjesto
gdje je smrt nastupila ili gdje je umrli nađen
- činjenica smrti u prometnom sredstvu u kretanju kao i smrt koja je nastupila na mjestu prometne ili
druge nesreće za koje je matično područje neodredivo, prijavljuje se matičaru matičnog područja kojem
pripada mjesto gdje se umrli sahranjuje
63
- činjenica smrti mora se prijaviti nadležnom matičaru u roku tri dana od dana smrti, odnosno od dana
nalaska leša umrle osobe.
- ako je posebnim propisom određen za sahranu kraći rok od tri dana, činjenica smrti mora se prijaviti
prije sahrane.
- činjenicu smrti dužni su prijaviti članovi obitelji s kojima je umrli živio, a ako nema članova obitelji ili oni
to ne mogu učiniti, činjenicu smrti dužne su prijaviti druge osobe s kojima je umrli živio ili drugi članovi
obitelji koji su saznali za smrt, odnosno osobe u čijem je stanu osoba umrla, a ako nema ni tih osoba,
činjenicu smrti dužna je prijaviti osoba koja je prva saznala za smrt
- činjenicu smrti za osobu koja je umrla u zdravstvenoj ustanovi, na službi u oružanim snagama Republike
Hrvatske, kazneno-popravnoj ustanovi, hotelu, internatu ili drugoj ustanovi dužna je prijaviti ustanova,
nadležno zapovjedništvo oružanih snaga Republike Hrvatske u kojoj je osoba umrla
- ako se činjenica smrti utvrđuje očevidom, tijelo koje provodi očevid dužno je činjenicu smrti prijaviti
nadležnom matičaru.
- pri prijavljivanju činjenice smrti mora se podnijeti potvrda o smrti koju izdaje liječnik ili druga osoba
ovlaštena za utvrđivanje smrti, odnosno zdravstvena ustanova ako je osoba umrla u zdravstvenoj
ustanovi
- činjenicu smrti osobe čiji je leš nađen, matičar upisuje u maticu umrlih na temelju zapisnika o nalasku
leša
- proglašenje nestale osobe umrlom i smrt dokazana u sudskom postupku, upisuje se u maticu umrlih na
temelju pravomoćnog sudskog rješenja → činjenica smrti prijavljuje se matičaru matičnog područja gdje
je nestala osoba imala posljednje prebivalište, a ako nije imala prebivalište onda matičaru matičnog
područja gdje je imala posljednje boravište
- pravomoćno rješenje o proglašenju nestale osobe umrlom i rješenje o utvrđivanju činjenice smrti sud
će dostaviti nadležnom matičaru u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti.
TEMELJNE OVLASTI I OBAVEZE MATIČARA

- matičar upisuje u državne matice samo one činjenice i podatke koji su mu prijavljeni, odnosno koje
sadrži akt nadležnog tijela
- upis u državnu maticu matičar je dužan izvršiti bez odgode
- ako postoji osnovana sumnja da pojedini podaci koji se upisuju u državnu maticu nisu točni ili na
netočnost ukazuju podaci iz drugih službenih evidencija, matičar je prije upisa dužan provjeriti točnost
tih podataka
- činjenice rođenja ili smrti prijavljene nakon 30 dana , od dana kad su se dogodile, matičar smije upisati
u državne matice na temelju rješenja nadležnog ureda na čijem se području vodi matična knjiga u koju
treba izvršiti upis
- ako državnu maticu u kojoj treba izvršiti naknadni upis vodi drugi matičar, matičar koji je izvršio upis
dužan je odmah o tome dostaviti obavijest matičaru koji vodi državnu maticu u kojoj treba izvršiti
naknadni upis
- ako se državna matica u kojoj treba izvršiti naknadni upis vodi u inozemstvu, matičar koji je izvršio upis
dužan je u roku 30 dana dostaviti izvadak iz državne matice o izvršenom upisu ministarstvu nadležnom
za vanjske poslove.
64
- o upisu rođenja, sklapanja braka ili smrti te o promjeni podataka koji se sukladno propisima upisuju u
druge službene evidencije koje se vode o građanima, matičar je dužan odmah od dana izvršenog upisa
izvijestiti nadležna državna tijela koja vode te evidencije.
-matičar će ispraviti greške koje je primijetio prije zaključenja upisa u državnu maticu.
- nakon zaključenja upisa, ispravke u državnu maticu matičar smije izvršiti na temelju rješenja nadležnog
ureda na čijem području se vodi državna matica
- ako je ispravke potrebno izvršiti i u drugim državnim maticama ili u drugim službenim evidencijama
koje se vode o građanima, matičar će o tome odmah izvijestiti nadležna državna tijela koja vode te
evidencije
- matičar ima zamjenika koji u slučaju njegove spriječenosti ima sve ovlasti i obveze matičara.
- neposredan nadzor nad radom matičara obavlja nadležni ured.
- poslove s ovlastima matičara i druge upravne poslove osobnih stanja građana može obavljati državni
službenik propisanog stupnja stručne spreme i odgovarajućeg usmjerenja koji ima položen stručni ispit
za obavljanje tih poslova
- matičar i drugi državni službenici na upravnim poslovima osobnih stanja građana posebno su odgovorni
za pravilno izvršavanje svih radnji u zakonom propisanim rokovima
- matičar je posebno odgovoran za ispravno i uredno vođenje državnih matica
- neizvršavanje obveza utvrđenih zakonom teža je povreda službene dužnosti
- o pokretanju postupka zbog teže povrede službene dužnosti protiv matičara i drugih državnih
službenika na upravnim poslovima osobnih stanja građana potrebno je odmah izvijestiti Ministarstvo
uprave
- premještaj matičara i drugih državnih službenika na poslovima osobnih stanja građana bez njihove
suglasnosti, a radi potrebe službe, može se izvršiti po odobrenju Ministarstva uprave
- Ministarstvo uprave može predložiti premještaj matičara i drugih državnih službenika na poslovima
osobnih stanja građana radi potrebe službe ili radi nezakonitosti ili nepravilnosti u radu ili postupanju
utvrđenih u postupku nadzora
VRSTE UPISA U DRŽAVNE MATICE – temeljni upisi, naknadni upisi i bilješke, temeljni upisi činjenica
nastalih u inozemstvu
a) TEMELJNI UPISI
- temeljni upis je upis činjenice rođenja u maticu rođenih, upis sklapanja braka u maticu vjenčanih i upis
činjenice smrti u maticu umrlih
- za temeljni upis određene su u svakoj državnoj matici posebne rubrike.
- ako zbog više sile ili drugih razloga pojedine činjenice i podaci temeljnog upisa nisu mogli biti upisani u
državne matice u zakonom određenom roku, upis tih činjenica i podataka u državne matice može se
izvršiti na temelju rješenja nadležnog ureda
- prilikom temeljnog upisa, u posebnu rubriku državne matice upisuju se bilješke i primjedbe matičara
bitne za temeljni upis, do njegova zaključenja → u istu rubriku upisuju se i svi ispravci koji se odnose na
pogreške u temeljnom upisu uočene prije zaključenja temeljnog upisa
- poslije zaključenja temeljnog upisa, matičar smije ispraviti jedino pogrešno upisan redni broj → ovakav
ispravak ne upisuje u rubriku za primjedbe
65
b) NAKNADNI UPISI I BILJEŠKE

- naknadni upisi i bilješke su dopune i izmjene temeljnog upisa, a odnose se na činjenice koje su nastale
ili su postale poznate nakon izvršenog temeljnog upisa
- naknadni upisi i bilješke su upisi i drugih činjenica koji se na temelju propisa moraju evidentirati u
državnim maticama
- kao naknadni upisi u državne matice se unose i svi ispravci grešaka u izvršenim temeljnim ili naknadnim
upisima
- ispravak temeljnog ili naknadnog upisa može se izvršiti samo na temelju rješenja nadležnog ureda
- ako je za utvrđivanje pogrešno upisane činjenice u državnu maticu nadležno tijelo državne uprave,
ispravak se upisuje na temelju rješenja nadležnog ureda na čijem se području vodi državna matica
c) TEMELJNI UPISI ČINJENICA NASTALIH U INOZEMSTVU

- upis činjenica rođenja, sklapanja braka ili smrti hrvatskih državljana nastalih u inozemstvu obavlja se na
temelju izvatka iz državne matice inozemnog tijela → ovaj izvadak dužna je podnijeti stranka ako
međunarodnim ugovorom nije predviđena obveza inozemnog tijela da izvatke iz državnih matica
dostavlja nadležnom tijelu u Republici Hrvatskoj
- iznimno, činjenica rođenja nastala u inozemstvu upisuje se u maticu rođenih na temelju rješenja
nadležnog ureda, ako se izvadak iz državne matice rođenih koju vodi inozemno tijelo nije mogao
pribaviti na propisani način, a nadležni ured donosi rješenje po zahtjevu stranke, a na temelju dokaza
koje predloži stranka
- činjenice rođenja, sklapanja braka i smrti iz članka upisuju se u državne matice i to:
1. rođenje - u maticu rođenih mjesta posljednjeg prebivališta roditelja djeteta u Republici
Hrvatskoj, a ako ovoga nema ili nije poznato, ili roditelji imaju različito prebivalište u Republici
Hrvatskoj, u maticu rođenih mjesta posljednjeg prebivališta roditelja koji je podnio zahtjev za
upis rođenja djeteta,
2. sklapanje braka - u maticu vjenčanih mjesta u kojem su posljednje zajedničko prebivalište
bračnih drugova, a ako ovoga nema ili nije poznato, u državnu maticu vjenčanih mjesta
posljednjeg prebivališta bračnog druga koji je podnio zahtjev za upis sklapanja braka,
3. smrt - u maticu umrlih mjesta posljednjeg prebivališta umrlog.
IZVACI IZ DRŽAVNIH MATICA I POTVRDE

- o činjenicama upisanim u državne matice izdaju se izvaci iz državnih matica i potvrde kao isprave trajne
vrijednosti
- u pravnom prometu nije dozvoljeno koristiti ispravu koja ne sadrži posljednje važeće podatke upisane u
državnim maticama
- izvaci iz državnih matica sadrže podatke koji su upisani u državne matice do vremena izdavanja izvatka
- potvrde koje se izdaju na temelju državnih matica sadrže posljednje važeće podatke upisane u
maticama do dana izdavanja potvrda, koji se iskazuju u pripadajućim rubrikama potvrde
- za osobe za koje je u državnim maticama upisana promjena spola, na izvatku se ne iskazuju podaci o
promjeni spola i promjeni osobnog imena, odnosno za osobe koje su promijenile osobno ime prije
promjene spola ne iskazuje se podatak o promjeni osobnog imena
66
- izvatke i potvrde iz državnih matica izdaje matičar koji je zaprimio zahtjev stranke neovisno o mjestu
upisa u državne matice.
- izvaci iz državnih matica i potvrde o pojedinim podacima ili o pojedinim činjenicama upisanim u
državne matice izdaju se na zahtjev osoba koje imaju pravni interes
- pravo uvida u državne matice, u nazočnosti matičara dopustit će se osobi na koju se ti podaci odnose ili
članovima uže obitelji ili posvojitelju odnosno skrbniku, a drugoj osobi samo kad ima za to na zakonu
zasnovan pravni interes
- uvid u spise i rješenja na temelju kojih je izvršen upis u državne matice dopustit će se samo onim
osobama koje imaju za to neposredan i na zakonu zasnovan pravni interes
- pravo uvida u maticu rođenih posvojenog djeteta dopustit će se punoljetnom posvojeniku, posvojitelju
i roditelju koji je dao pristanak da dijete posvoji njegov bračni drug
- pravo uvida u maticu rođenih posvojenog djeteta dopustit će se maloljetnom posvojeniku, nakon što
matičar pribavi suglasnost centra za socijalnu skrb koji treba utvrditi da je uvid u maticu rođenih u
njegovu interesu
67
ZAKON O OSOBNOM IMENU
SADRŽAJ I NAČIN ODREĐIVANJA OSOBNOG IMENA

- osobno ime se sastoji od imena i prezimena, a ime, odnosno prezime može se sastojati od više riječi
-osoba čije se ime ili prezime ili ime i prezime sastoji od više riječi, dužna je služiti se istim osobnim
imenom u pravnom prometu
- ako osoba ima u matici rođenih upisano osobno ime koje se sastoji od više riječi, može izjavom odrediti
s kojim će se riječima u osobnom imenu služiti u pravnom prometu
- ako se određeno osobno ime djeteta sastoji od više riječi, izjavu o osobnom imenu kojim će se dijete
služiti u pravnom prometu daju roditelji djeteta, odnosno druge osobe ovlaštene za određivanje
osobnog imena djeteta, sukladno zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi
- izjava o tome s kojim će se osobnim imenom osoba služiti u pravnom prometu, može se jedanput
opozvati
- izjava i opoziv izjave upisuje se u maticu rođenih i primjenjuje danom upisa
ODREĐIVANJE OSOBNOG IMENA DJETETU

- osobno ime djeteta određuju roditelji sporazumno. Dijete može imati prezime jednog ili oba roditelja
- ako se roditelji nisu sporazumjeli o osobnom imenu djeteta, osobno ime određuje nadležni centar za
socijalnu skrb u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva jednog od roditelja
- ako jedan roditelj nije živ, proglašen je umrlim, prebivalište mu nije poznato, lišen je roditeljske skrbi,
potpuno je lišen poslovne sposobnosti ili je odlukom o djelomičnom lišenju poslovne sposobnosti
određeno da ne može poduzimati radnje koje se tiču osobnih stanja, osobno ime djetetu određuje drugi
roditelj
- ako roditelji djeteta nisu živi, proglašeni su umrlim, prebivalište im nije poznato, lišeni su roditeljske
skrbi, potpuno su lišeni poslovne sposobnosti ili je odlukom o djelomičnom lišenju poslovne sposobnosti
određeno da ne mogu poduzimati radnje koje se tiču osobnih stanja, osobno ime djetetu određuje
skrbnik djeteta uz suglasnost nadležnog centra za socijalnu skrb
- osobno ime djetetu čiji su roditelji nepoznati, određuje nadležni centar za socijalnu skrb
- posvojenom djetetu osobno ime određuje se sukladno zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi
- djetetu kome je do 18 godina utvrđeno majčinstvo ili očinstvo, roditelji mogu sporazumno odrediti
novo osobno ime
- za određivanje novog osobnog imena djetetu starijem od 10 godina potreban je pristanak djeteta
- izjava roditelja o određivanju novog osobnog imena djetetu upisuje se u maticu rođenih
VRAĆANJE NA PREZIME PRIJE SKLAPANJA BRAKA

- bračni drug koji je sklapanjem braka mijenjao prezime, u slučaju prestanka braka sukladno zakonu
kojim se uređuju obiteljski odnosi, može se u roku od godinu dana od dana prestanka braka vratiti na
prezime koje je imao prije sklapanja braka
- izjava daje se pred matičarom te se upisuje u maticu rođenih
PROMJENA OSOBNOG IMENA

- svaka osoba ima pravo promijeniti osobno ime
- podnositelj zahtjeva za promjenu osobnog imena dužan je priložiti uvjerenje suda da se protiv njega ne
vodi kazneni postupak
- o zahtjevu za promjenu osobnog imena rješava nadležni ured državne uprave u županiji odnosno
Gradski ured za opću upravu Grada Zagreba prema prebivalištu podnositelja zahtjeva
68
- nadležni ured dužan je u postupku promjene osobnog imena za podnositelja zahtjeva zatražiti dostavu
uvjerenja o podacima iz kaznene evidencije
- promjene osobnog imena koje su hrvatskim državljanima odobrene po propisima drugih država, a
kojim se više ne služe jer su stekli novo osobno ime, upisuju se u maticu rođenih bez provođenja
postupka promjene osobnog imena
- maloljetnom djetetu promijenit će se osobno ime na zahtjev oba roditelja ili posvojitelja, a na zahtjev
skrbnika uz suglasnost nadležnog centra za socijalnu skrb
- osobno ime maloljetnog djeteta čiji roditelji nisu u braku, promijenit će se na zahtjev roditelja kod
kojega dijete živi ili kojemu je povjereno sukladno pravomoćnoj sudskoj odluci, uz suglasnost drugog
roditelja
- u slučaju nepostojanja suglasnosti drugog roditelja, nadležni centar za socijalnu skrb će na zahtjev
roditelja koji traži promjenu osobnog imena, utvrditi je li zatražena promjena osobnog imena u interesu
djeteta → rješenje nadležnog centra za socijalnu skrb roditelj će priložiti zahtjevu za promjenu osobnog
imena djeteta
- suglasnost nije potrebna kad prebivalište drugog roditelja nije poznato ili kad je lišen roditeljske skrbi ili
potpuno lišen poslovne sposobnosti ili je odlukom o djelomičnom lišenju poslovne sposobnosti
određeno da ne može poduzimati radnje koje se tiču osobnih stanja
- za promjenu osobnog imena maloljetnom djetetu starijem od 10 godina potreban je njegov pristanak
IZUZETAK OD PRAVA NA PROMJENU OSOBNOG IMENA

- promjena osobnog imena neće se odobriti ako se predloženim osobnim imenom vrijeđaju i ugrožavaju
prava i slobode drugih ljudi, pravni poredak i javni moral
- promjena osobnog imena neće se odobriti osobi protiv koje se vodi kazneni postupak zbog kaznenog
djela koje se progoni po službenoj dužnosti
RJEŠAVANJE O PROMJENI OSOBNOG IMENA

- rješenje o promjeni osobnog imena dostavlja se odmah po njegovoj izvršnosti nadležnom matičnom
uredu radi upisa u maticu rođenih
- nakon izvršenog upisa promjene osobnog imena u matici rođenih, matičar je dužan dostaviti obavijest
o promjeni osobnog imena tijelima koja vode evidencije o građanima, a za osuđene osobe kod kojih
traje rehabilitacijski rok obavijest o promjeni osobnog imena dostavlja se i kaznenoj evidenciji
KORIŠTENJE NOVIM OSOBNIM IMENOM

- osoba je dužna koristiti se novim osobnim imenom u pravnom prometu od dana upisa promjene u
maticu rođenih
69

Obiteljsko Skripta - Zakon I Knjiga

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Obiteljsko Skripta - Zakon I Knjiga

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Skripta by „Marija93“ | www.UpravniStudenti.

PRAVO UREĐENJE OBITELJSKIH ODNOSA

PRESTANAK OBITELJSKOPRAVNOG ODNOSA = regulirana je odredbama o pretpostavkama (uzrocima i

PRAVNI IZVORI OBITELJSKOG PRAVA

POJEDINI PRAVNI IZVORI OBITELJSKOG PRAVA U RH

 PRAVNA PRAKSA I PRAVNA ZNANOST

POJAM I OBILJEŽJA BRAČNOG PRAVA

SADRŽAJ OBITELJSKOG ZAKONA, ODNOSI KOJI SE UREĐUJU OBITELJSKIM ZAKONOM I TEMELJNA

POJAM BRAČNE I IZVANBRAČNE ZAJEDNICE I SKLAPANJE BRAKA

- oblici sklapanja braka:

SKLAPANJE BRAKA U GRAĐANSKOM OBLIKU

SKLAPANJE BRAKA U VJERSKOM OBLIKU S GRAĐANSKOPRAVNIM UČINCIMA

PRETPOSTAVKE ZA POSTOJANJE BRAKA

PRETPOSTAVKE ZA VALJANOST BRAKA

o traže se posebne pretpostavke:

2.) Poslovna sposobnost i sposobnost za rasuđivanje

3.) Nepostojanje srodstva

4.) Nepostojanje drugog braka ili životnog partnerstva

OSOBNA PRAVA I DUŽNOSTI BRAČNIH DRUGOVA

PRAVA I DUŽNOSTI KOJE UREĐUJU STROGI PROPISI

PRAVA I DUŽNOSTI KOJE SE UREĐUJU SPORAZUMNO

BRAČNA STEČEVINA I VLASTITA IMOVINA

UGOVORNO UREĐENJE IMOVINSKIH ODNOSA BRAČNIH DRUGOVA

ODGOVORNOST BRAČNIH DRUGOVA ZA OBVEZE TREĆIM OSOBAMA

NAČINI PRESTANKA BRAKA

PRESTANAK BRAKA SMRĆU BRAČNOG DRUGA I PROGLAŠENJEM NESTALOG BRAČNOG DRUGA

1. Tužba radi poništaja braka zbog maloljetnosti

2. Tužba radi poništaja braka zbog poslovne nesposobnosti

3. Tužba radi poništaja braka zbog postojanja prijašnjeg braka

RAZVOD KAO NAČIN PRESTANKA BRAKA

Sud će razvesti brak:

1. Razvod braka zbog poremećenosti bračnih odnosa

2. Razvod braka zbog prestanka bračne zajednice

3. Razvod braka na temelju sporazuma bračnih drugova

Razvod braka kad bračni drugovi imaju maloljetnu djecu

OBVEZNO SAVJETOVANJE I MEDIJACIJA

- obvezno savjetovanje provodi se:

1.) Obvezno savjetovanje prije razvoda braka

- u postupku obveznog savjetovanja može se djetetu omogućiti izražavanje mišljenja uz pristanak

- posljedice nepostizanja sporazuma o planu o zajedničkoj roditeljskoj skrbi:

-u postupku obveznog savjetovanja djetetu se može, uz pristanak njegovih roditelja, omogućiti

- obiteljska medijacija se može provoditi neovisno o sudskom postupku:

- obiteljska medijacija za vrijeme trajanja sudskog postupka

PLAN O ZAJEDNIČKOJ RODITELJSKOJ SKRBI

- odobravanje plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi i promjena plana

- plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi može se mijenjati:

UTVRĐIVANJE I PRIZNANJE MAJČINSTVA I OČINSTVA

- tužbu radi utvrđivanja majčinstva može podnijeti:

- podnošenje tužbe radi utvrđivanja majčinstva:

1. Presumpcija bračnog očinstva

2. Priznanje očinstva i postupak priznanja

-očinstvo može priznati:

- priznanje očinstva je neopozivo

-postupanje matičara kad primi izjavu o priznanju očinstva:

- postupanje matičara kad nema podataka o ocu:

- postupanje CZSS kad nema podatka o ocu:

- postupanje CZSS kad ima podatak o ocu:

3. Utvrđivanje očinstva sudskom odlukom

TUŽBA RADI UTVRĐIVANJA OČINSTVA

1.) Tužba djeteta

2.) Tužba majke djeteta

3.) Tužba muškarca koji sebe smatra ocem

4.) Tužba centra za socijalnu skrb