Ovaj projekt financira Europska unija

Kako
uspjeno
pouavati
odrasle
Regionalna mrea lokalnih obrazovnih ustanova

IMPRESSUM
KAKO USPJENO POUAVATI ODRASLE
ZA AGENCIJU ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE
I OBRAZOVANJE ODRASLIH
ravnatelj Ivan utalo
RAZVOJNI TIM
Nevena alina
Branko Dijanoi
Eva Gefferth
Jasna Martinko
NAKLADNIK
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih
Radnika cesta 37b/VII, 10000 Zagreb, Hrvatska
IPA komponenta IV Razvoj ljudskih potencijala Program
Europske unije za Hrvatsku EuropeAid/127475/D/SER/HR
Regionalna mrea lokalnih obrazovnih ustanova
Voditelj projekta: Paul Roeders
GRAFIKI DIZAJN
RD DIGITAL d.o.o.
TISAK
RD DIGITAL d.o.o.
NAKLADA
550 primjeraka
Zagreb, 2012.

2
KAKO USPJENO POUAVATI ODRASLE

UVOD
Koliina novih tehnikih spoznaja udvostruuje se svake dvije godine, to znai da znanje steeno tijekom obrazovanja do kraja toga
procesa ve je zastarjelo. Predvianja upozoravaju na to da e nae
znanje zastarijevati jo bre. Stoga, ve bismo se sad trebali pripremati za poslove i tehnologije koje jo ne postoje i nisu u upotrebi
te se suoiti s rjeavanjem problema za koje jo ne znamo kakvi e
biti. Na svjetskoj razini postoje istraivanja koja predviaju da e u
budunosti ljudi mijenjati od 10 do 15 poslova do svoje 38. godine.
Dananja je situacija sljedea 10 najtraenijih poslova na svijetu
nije niti postojalo 2004. godine.
Probleme ne moemo rijeiti istim nainom razmiljanja kojim
smo ih stvorili. (Albert Einstein)

Brze i este promjene u svijetu zahtijevaju cjeloivotni razvoj osobnih, socijalnih i profesionalnih kompetencija pojedinaca pa su suvremena drutva suoena s nunim promjenama u podruju obrazovanja. Ono se mora mijenjati u skladu sa zahtjevima koji su pred
drutvom i pojedincima (obrazovanje za ivot i rad) u smislu vrijednosne orijentacije drutva, sustava vrijednosti i realnih potreba trita
rada. Obrazovanje odraslih nije izuzeto iz procesa koji se dogaaju
oko nas. U okviru IPA projekta Regionalna mrea lokalnih obrazovnih ustanova (2010-2012) posebna je panja usmjerena razvoju i
jaanju andragokih kompetencija potrebnih za rad s odraslim osobama. Nastavnici imaju uvelike razliite pristupe pouavanju odraslih
u konkretnom i primjerenom nastavnom okruenju. Postoje oni koji
pouavanje primarno doivljavaju kao prijenos informacija i oni koji
novim koncepcijama pouavanja potiu razumijevanje nastavnih sadraja i polaznicima prenose znanje o konceptu uiti kako uiti.
Publikacija Kako uspjeno pouavati odrasle ima za cilj potaknuti
i motivirati nastavnike koji pouavaju odrasle na produbljivanje i
stjecanje novih andragokih kompetencija. Prikazani su suvremeni
naini pouavanja, metode i didaktiki postupci u procesu

3
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

pouavanja i uenja odraslih, to nastavnicima omoguava odmak

od tradicionalnih ka interaktivnim metodama. Meutim, jednostavni
opisi naela, oblika i metoda pouavanja odraslih nisu dostatni za
proirivanje andragokih kompetencija te zbog toga Agencija za
strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih u suradnji s posebno
osposobljenim voditeljima organizira radionice andragokog
usavravanja s ciljem prenoenja profesionalnog znanja, vjetina i
sposobnosti.
Ne moe drugome dati svoje znanje, moe mu pomoi da ga
otkrije u sebi. (Gallileo)
1. Specifinosti uenja odraslih
1.1. Naela uenja odraslih
Za razliku od pedagokog pristupa u kojem nastavnik najee ima
dominantnu ulogu, andragoki je usmjeren na polaznika i pitanje
kako ue odrasli. Odrasli sami odluuju to je vano uiti i oekuju
da e im naueno odmah biti korisno. Imaju prethodno znanje, vjetine i iskustvo, to im pomae u uenju, ele aktivno sudjelovati u
osmiljavanju i provedbi nastavnih sadraja i u procesu evaluacije
ishoda uenja. Odrasli ele biti samousmjereni i aktivni u procesu
obrazovanja. Njihove potrebe i interesi polazne su smjernice za osmiljavanje obrazovnih aktivnosti pa je uloga uspjenog nastavnika da
ih usmjerava i potie tako da uvaava specifinosti uenja odraslih.
U nastavku teksta prikazuje se 10 najznaajnijih naela koja se odnose na odrasle koji sudjeluju u procesu cjeloivotnog uenja, a mogu
pomoi nastavnicima i svima koji rade s odraslima u prilagoavanju
naina rada i boljeg razumijevanja odraslih polaznika.
1. Motivacija odrasli su motivirani uiti ako postoji razlog,
svrha ili cilj zbog kojeg sudjeluju u obrazovnom procesu.
2. Kontrola odrasli imaju potrebu za kontrolom svoga ivota.
Oni su samousmjereni i preuzimaju odgovornost za vlastito
uenje.
3. Iskustvo odrasli, svjesno ili podsvjesno, povezuju novo

4
KAKO USPJENO POUAVATI ODRASLE

uenje s onime to ve znaju, to su spoznali, bilo ivotnim

iskustvom ili putem obrazovanja. Procjenjuju nove informacije/
ideje/znanja s obzirom na postojee iskustvo.
4. Razliitost odrasli se meusobno razlikuju po ivotnom
iskustvu i godinama. Ta razliitost moe oplemeniti procese
obrazovanja upotrebom dijaloga i grupnih diskusija ili projekata
s ciljem razmjene iskustava.
5. Godine brzina i sposobnost uenja smanjuje se s godinama,
ali dubina se razumijevanja/uenja poveava. Cjeloivotnim
uenjem odrasli osiguravaju fleksibilnost modanih aktivnosti
prema usvajanju novih informacija i znanja te veu sposobnost
upijanja istih.
6. Cilj odrasli se obrazuju s ciljem i ele primijeniti naueno
to je mogue prije. Oni ele da im se informacije predstave
organizirano i sistematizirano, s kljunim elementima koji su
jasno vidljivi.
7. Relevantnost (vanost) odrasli ele znati zato neto ue.
Sadraji pouavanja moraju biti relevantni potrebama onih koji
sudjeluju u edukaciji i primjenjivi u profesionalnom ili privatnom
ivotnom okruenju.
8. Navike odrasli esto imaju oblikovane navike, koje mogu biti
u suprotnosti od onih koje se ele postii u procesu uenja. Tada
se javlja otpor i smanjeni stupanj fleksibilnosti u prihvaanju
novih znanja te je potrebno uloiti vie vremena i uvjeravanja
u ispravnost sadraja koji se pouavaju/predstavljaju. U
suprotnom, odrasli se mogu osjetiti ugroenima i napadnutima.
9. Promjene dok neke odrasle promjena motivira, drugi joj se
odupiru. Uenje obino zahtijeva promjenu stavova, uvjerenja,
oblika ponaanja i naina djelovanja. Zato je vano objasniti
svaku dvojbu ili nejasnou koja se pojavi u procesu pouavanja.
10. Potovanje odrasli oekuju i zahtijevaju potovanje, a ono
im se iskazuje uvaavanjem njihovih ideja i miljenja.
1.2. Motivacija za uenjem
Motivacija je kljuni imbenik uspjenog nastavnog procesa, stoga
treba se promatrati u kontekstu veze izmeu ciljeva uenja, oekivanih
ishoda uenja, nastavnih metoda kojima se planiraju ostvariti ciljevi
5
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

uenja i metodama vrjednovanja znanja, vjetina i sposobnosti.

Zadatak je i uloga nastavnika da primjenom odgovarajuih
motivacijskih tehnika potakne prirodnu motivaciju kod polaznika,
uzevi u obzir njegove potrebe, interese i emocije te odri pozornost
polaznika i povea vanost nastavnih sadraja u kontekstu primjene
u praksi.
Odrasli su motivirani odvojiti energiju za uenje onoga to e im
pomoi u rjeavanju svakodnevnih zadataka ili stvarnih ivotnih
problema.
imbenici motivacije (oblici, forme, vrste), povezani s uenjem i
pouavanjem, mogu se prikazati kao:
 Intrinzina (unutarnja) motivacija - ovisi o prirodnim,
unutarnjim poticajima koji izviru iz same osobe. Uenje je stoga
motivirano eljom za novim znanjem, vjetinama i spoznajama,
usmjereno je na promjene koje ono donosi te na osjeaj
samopotovanja i zadovoljstva.
Intrinzino motivirani polaznici usvajaju nastavne sadraje bez
naprezanja (zanimljivi su im), bolje ih povezuju i primjenjuju u
praksi te je trajnost tako usvojenih znanja i vjetina vea.

 Ekstrinzina (vanjska) motivacija - ovisi o vanjskim

poticajima koji odreuju intenzitet i trajanje ponaanja osobe
radi ostvarivanja moguih ciljeva kojima se zadovoljavaju
ekonomski i drutveni motivi. Uenje je motivirano stjecanjem
odreenih kompetencija radi dobivanja nagrade: dobre ocjene,
novca, unapreenja priznanja, isticanja i slino.
Ekstrinzino motiviranim polaznicima sadraj uenja nije privlaan
pa se na njegovo usvajanje trebaju prisiljavati, to dovodi do
povrnosti, slabije meusobne povezanosti sadraja i primjene u
praksi te breg zaboravljanja.

6
KAKO USPJENO POUAVATI ODRASLE

 Motivacija usmjerena postignuu - ovisi o osobnom

izazovu prilikom ispunjavanja obrazovnih zadataka i stratekom
pristupu uenju. Uenje je organizirano tako da se postigne
dobar omjer izmeu ulaganja napora, postizanja rezultata i
oekivanih ishoda uenja.
Postignuima motivirani polaznici usredotouju se na uspjeno
upravljanje vremenom i organizaciju uenja radi postizanja
zadovoljavajue razine kompetencija.

Nekoliko je naina uz pomo kojih nastavnik u obrazovanju odraslih

moe utjecati na motivaciju polaznika:
 povezati obrazovne sadraje s onim to je polaznicima
zanimljivo, omoguiti im izbor zadataka i aktivnosti tijekom
procesa pouavanja;
 oblikovati zadatke u kojima polaznici mogu doivjeti uspjeh u
svrhu razvoja vlastite kompetentnosti i pozitivnih oekivanja
(Ja to mogu);
 davati eu povratnu informaciju o postignuima (Uspjeno
ste doli do rjeenja, pokuajte i na ovaj nain doi do ispravnog
rjeenja);
 povezivati sadraje uenja s polaznikovim sadanjim i buduim
ivotom, odnosno osobnim ciljevima (Ovo je vano jer vam
moe omoguiti da ...);
 uputiti polaznika u metode uenja (Uiti kako uiti).
Motivacijske tehnike trebaju biti prisutne u svim dijelovima
procesa obrazovanja odraslih:
 upoznavanju polaznika i uvoenju u nastavne sadraje
(razliiti naini upoznavanja polaznika, probijanje leda)
 usvajanju, utvrivanju i ponavljanju nastavnih
sadraja (interaktivne metode pouavanja, strategije
suradnikog uenja)
 praenju i vrjednovanju (natjecanja, kvizovi).
7
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

1.3. Stilovi uenja

Stil je uenja nain razmiljanja, obrade i razumijevanja informacija,
a sadri opis stavova i ponaanja koja odreuju nae sklonosti u
uenju. Ne postoje dvije osobe koje ue na jednak nain. Svaki je
polaznik obrazovanja odraslih poseban; netko ui samostalno itajui
i radei biljeke; netko ima potekoa s itanjem pa ui samo u neposrednom iskustvu, radom. Postoje i pojedinci koji najbolje ue kroz
suradniko uenje u skupinama, gdje je element natjecanja vaan za
proces usvajanja znanja. Upravo zbog razliitih stilova uenja bitno
je da ih nastavnici prepoznaju i uvaavaju prilikom planiranja nastavnih aktivnosti te svoj stil prilagode potrebama polaznika, nikako ne
obrnuto!
Postoje razliite teorije o stilovima uenja i razni upitnici kojima se
utvruju stilovi uenja. Rijedak je sluaj da pojedinac koristi iskljuivo jedan stil uenja, stoga se govori o stilu koji prevladava. U nastavku teksta prikazana je VAK teorija (vizualni, auditivni i kinestetiki
stilovi uenja) i Kolbovi stilovi uenja.
1.3.1. Vizualni Auditivni Kinestetiki (VAK) stilovi uenja
 Vizualni stil
Karakterizira osobe koje svijet doivljavaju u slikama. Koriste vidni
dio mozga da sebi predoe stvarnost. Njihovim mozgom stalno kolaju slike pa je to i razlog zato brzo govore - da bi ulovili korak sa
svojim slikama.

Kako prepoznati
vizualne osobe?

najbolje ue gledajui
razmiljaju u slikama
izrauju grafikone, ilustracije

Koje su njihove
karakteristike?

moraju vidjeti da bi zapamtili

odlini su u pismenom biljeenju predavanja
uredni su i organizirani
brzo priaju
pamte pomou vidnih asocijacija
orijentirani su na izgled nastavnog materijala
dobri su itai i vole itati, ne vole da im se ita
vole crtati i pisati
esto mogu zaboraviti verbalne upute koje su dobili

8
KAKO USPJENO POUAVATI ODRASLE

Primjeri uputa
koje im nastavnik
moe dati:

zapiite da biste bolje zapamtili

koristite boje za oznaavanje vanoga u tekstu
koristite slike, grafikone, karte da biste lake
zapamtili
uite pomou filmova, ilustracija
koristite pisane upute da biste lake razumjeli i
zapamtili (zapisujte upute sa zadacima)

 Auditivni stil
Karakterizira osobe koji vie panje pridaju rijeima koje se izgovaraju. esto je njihov govor pun melodije. Vane su im rijei i kako
one zvue.

Kako prepoznati
auditivne osobe?

Koje su njihove
karakteristike?

najbolje ue sluajui
vole razgovarati o onome to ue s drugima
lake ue itajui naglas
vole snimiti predavanje radi ponavljanja

moraju uti kako bi zapamtili

ue sluajui i prije zapamte ono o emu se
raspravlja nego ono to vide
ne vole pisane upute
vole sluati dok im se objanjava i vole sami
objanjavati
priljivi su i vole raspravu

Primjeri uputa koje im

nastavnik moe dati:

uite u skupini
uite na glas kad god je to mogue
snimajte predavanja ako je mogue da biste
kasnije lake ponavljali
svako pitanje proitajte naglas radi lakeg
razumijevanja
dijelite svoje misli i ideje s drugima
sjedite blizu predavaa

9
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

 Kinestetiki stil
Kinestetike osobe oslanjaju se na pokret i osjet dodira. Obino govore sporije i koriste se rijeima iz fizikog svijeta. One vie vole
praktino raditi i to je nain na koji ue.

Kako prepoznati
kinestetike
osobe?

Koje su njihove
karakteristike?

Primjeri uputa
koje im nastavnik
moe dati:

- najbolje ue kroz pokret i dodir

- teko dugo sjede na jednome mjestu
- vole praktino rijeiti zadatak (uiniti neto), a ne
samo itati ili sluati
-

daju prednost izradi razliitih predmeta

esto koriste glagole u razgovoru ili opisima
dodiruju ljude da bi privukli njihovu pozornost
esto koriste gestu, mimiku, mau rukama dok
govore
kod uenja esto udaraju takt rukom ili nogom
teko im je dulje ostati mirnima
esto se igraju nekim predmetom u rukama
koriste raunala u uenju

- prepiite biljeke s predavanja

- kad uite, radite to glasno i uz pokrete (hodajte po
sobi)
- uzmite ee pauze prilikom uenja
- kod nabrajanja koristite se prstima
- sadraj koji uite poveite sa svojim osjeajima i
iskustvom
- pokuajte uiti uz tihu glazbu u pozadini

1.3.2. Kolbov ciklus i stilovi uenja

Prvobitno istraivanje Davida Kolba identificiralo je etiri faze iskustvenog uenja. Prva je faza opisana kao konkretno iskustvo, druga
kao refleksivno promatranje, u kojoj onaj tko ui razmilja o onome
to mu pada na pamet, o mislima koje mu dolaze. Trea faza je apstraktno razmiljanje, tijekom koje onaj tko ui, stvara veze sa irom
bazom znanja. Kada se ova etapa zavri, nastupa etvrta faza u kojoj
pojedinac integrira novo znanje u aktivno eksperimentiranje i razvija
plan za primjenu. Proces je ciklian te nakon zavrne faze on kree
ispoetka.

10
KAKO USPJENO POUAVATI ODRASLE

Kolbov rad podupire veliki broj istraivanja o uenju. Njegov ciklus

uenja dopunili su Peter Honey i Alan Mumford koji su definirali etiri
stila uenja: aktivisti, mislioci, teoretiari i pragmatiari.
 Aktivisti uivaju biti u sreditu pozornosti i usmjeravaju je na
praktine aktivnosti. im zavre jednu aktivnost, imaju potrebu
za pokretanjem nove. Ne zanima ih to se dogaalo u prolosti,
vole vie ponuenih varijanti koje mogu provjeravati i iznova
zapoinjati razliite aktivnosti.
 Mislioci detaljno razmiljaju prije nego to krenu djelovati i
donose odluke kada su potpuno sigurni da su u pravu. Dobri su
sluai i promatrai, razmiljaju o uzrono-posljedinim vezama, rade analize i izvjea. Njihova je glavna aktivnost itanje i
ponavljanje onoga to su nauili.
 Teoretiati vide kako stvari djeluju u cjelini. Usmjereni su na
analiziranje sloenih situacija, preispitivanje naela i koncepata
s naglaskom na loginost i racionalnost. Veliku pozornost daju
detaljima kako bi ostvarili najbolji pristup rjeavanju problema.
 Pragmatiari vole vidjeti vanost svog rada i praktini su
u osmiljavanju rjeavanja problema. Uvaavaju vjerodostojne
uzore, eksperimentiraju s novim idejama u kojima postoji jasna
veza izmeu teorije i prakse.
Nastavnik esto nije u mogunosti uvaiti sve stilove uenja u skupini
polaznika s kojima radi, ali sa sigurnou moe pretpostaviti da su oni
razliiti. Upravo zbog toga tijekom obrazovnog procesa potrebno je
koristiti metode koje su prilagoene razliitim stilovima uenja, ime
sam proces postaje stimulativan i za polaznika i za nastavnika.

11
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

1.4. Interaktivna nastava

Interaktivna nastava zasniva se na odreenoj temi s definiranim ciljevima, a karakterizira je, meu ostalim, velik broj razliitih nastavnih
aktivnosti i metoda. Bitne odrednice interaktivne nastave jesu:
 razmjena iskustva, znanja, stavova izmeu polaznika meusobno
i izmeu polaznika i nastavnika;
 povezivanje nastavnog sadraja s iskustvom polaznika i
njegovim stilom uenja;
 suradnja i partnerstvo, odnos zasnovan na ravnopravnosti,
potovanju i demokratskim naelima uenja.
Razlike izmeu tradicionalnog modela nastave i interaktivne nastave
mogle bi se prikazati i ovako:
Tradicionalni model nastave

Interaktivna nastava

Nastavnik je centar.

Polaznik je centar.

Uenje je prenoenje znanja.

Uenje je aktivna konstrukcija znanja.

Uenje je jednako za sve.

Razliiti stilovi uenja i individualne

razlike u sposobnosti uenja.

Uenje kao individualna

aktivnost.

Suradniko uenje.

Jednoliki tipovi aktivnosti.

Raznoliki tipovi aktivnosti.

Ogranien broj nastavnih

metoda.

Velik broj nastavnih metoda.

Ciljevi u odnosu na nastavnika.

Ciljevi u odnosu na polaznika, nastavni

proces i problematiku.

Nastavnik je instruktor.

Nastavnik je facilitator.

Provjera nauenog znanja

(sumativna evaluacija).

Evaluacija je formativna.

12
KAKO USPJENO POUAVATI ODRASLE

1.4.1. Nastavne metode

Svrha je raznolikosti primjene nastavnih metoda olakavanje procesa
uenja i pomo polaznicima u svladavanju zadataka koje se pred njih
stavlja.
Za izbor odgovarajue metode potrebno je poznavati prednosti i nedostatke razliitih nastavnih metoda te uzeti u obzir neke kriterije koji
odgovaraju na sljedea pitanja:
1. Odgovara li metoda postavljenom cilju i vodi li
razvijanju vjetina, znanja i sposobnosti?
2. Omoguava li metoda ukljuivanje razliitih stilova
uenja?
3. Koliko je vremena, prostora i materijala potrebno za
provedbu metode?
4. Koji stupanj predznanja i vjetina zahtijeva odreena
metoda?
5. Odgovara li metoda stilu pouavanja nastavnika?
6. Zahtijeva li provoenje metode aktivnost polaznika?
U nastavku teksta navedene su karakteristike najee primjenjivih
nastavnih metoda:
 Predavanje
Definicija:

Usmeno izlaganje sadraja, odnosno velike

koliine informacija.

to?

Teorijski aspekt nastavnog sadraja.

Kako?

Verbalnim prenoenjem nastavnog sadraja.

Kome?

Polaznicima koji su skloni apstraktnom uenju.

Prednosti:

Brza i laka priprema, velika koliina informacija u

kratkom vremenu, ekonominost.

Nedostaci:

Monotona, teko se odrava koncentracija

polaznika, nema puno prostora za komunikaciju.

13
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

 Prezentacija
Definicija:

Prenoenje informacija uz pomo vizualnih

nastavnih sredstava.

to?

Teorijski aspekt nastavnog sadraja.

Kako?

Verbalnim prenoenjem nastavnog sadraja uz

pomo vizualnih nastavnih sredstava.

Kome?

Polaznicima koji su skloni apstraktnom uenju.

Prednosti:

Uspjena s velikim skupinama polaznika,

atraktivnost, multisenzorno uenje.

Nedostaci:

Jednosmjerna komunikacija, pasivnost polaznika,

skupa oprema koja zahtijeva uvjebano rukovanje.

 Modificirano predavanje
Definicija:

Nastavna metoda u kojoj nastavnik usmeno izlae

sadraj aktivno ukljuujui polaznike.

to?

Teorijski aspekt nastavnog sadraja.

Kako?

Verbalnim prenoenjem nastavnog sadraja uz

ukljuivanje polaznika postavljanjem pitanja.

Kome?

Polaznicima koji su skloni apstraktnom uenju.

Prednosti:

Lako se priprema i planira, uspjena u velikim

skupinama, ekonomina, potie suradnju polaznika
i nastavnika.

Nedostaci:

Pasivnost polaznika zbog oteane koncentracije,

nije pogodna za razvoj vjetina.

 Oluja mozgova (brainstorming)

Definicija:

Nastavna metoda ijom primjenom nastaje velik

broj ideja koje slue kao polazite za kratku
diskusiju.

to?

Teorijski aspekt nastavnog sadraja.

14
KAKO USPJENO POUAVATI ODRASLE

Kako?

Predstavljanjem teme, poticanjem polaznika za

formiranje kljunih rijei koje se klasificiraju i
temelj su za diskusiju kojom se dolazi do rjeenja.

Kome?

Polaznicima koji su skloni apstraktnom uenju i

bolje ue primanjem povratne informacije.

Prednosti:

Potie interes i aktivnost polaznika, oslanjanje na

njihovo znanje i iskustvo, mogunost kreiranja
neobinih rjeenja.

Nedostaci:

Kratkotrajnost (prikladna u uvodnom dijelu

nastavnog sata), ne ukljuuje sve polaznike.

 Grupna diskusija
Definicija:

Aktivna nastavna metoda koja se oslanja

na sudjelovanje i interakciju polaznika koji
raspravljaju o odreenoj temi.

to?

Teorijski aspekt nastavnog sadraja.

Kako?

Predstavljanjem teme i pruanjem mogunosti

polaznicima da o njoj diskutiraju.
Nastavnik je u ulozi facilitatora.

Kome?

Polaznicima koji su skloni apstraktnom uenju i

bolje ue primanjem povratne informacije.

Prednosti:

Potie interes i aktivnost polaznika, oslanjanja se

na njihovo znanje i iskustvo, mogunost kreiranja
neobinih rjeenja problema. Proiruje vidike,
omoguuje kritiziranje stava ili miljenja, a ne
osobe. Unaprjeuje komunikacijske i socijalne
vjetine. Prua povratnu informaciju o poznavanju
teme i komunikacijskim vjetinama polaznika.

Nedostaci:

Zahtijeva mnogo vremena, teko se kontrolira,

moe se lako skrenuti s teme. Iziskuje paljivo
planiranje.

15
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

 Debata
Definicija:

Metoda slina diskusiji, ali zahtijeva organiziraniju

strukturu. Koristi se kad ne postoji samo jedno
rjeenje.

to?

Teorijski i afektivni aspekt nastavnog sadraja.

Kako?

Odabirom teme pogodne za debatu, davanjem

jasnih pravila, formuliranjem argumenata i
skupina za i protiv, odabirom predstavnika
skupine i pripremom zadatka.

Kome?

Polaznicima koji su skloni apstraktnom uenju i

bolje ue primanjem povratne informacije.

Prednosti:

Potie interes i aktivnost polaznika koji

preuzimaju vodeu ulogu. Poboljava vjetine
argumentacije i unapreuje timski rad.

Nedostatci:

Zahtijeva mnogo vremena, u debati dominira

manji broj polaznika.

 Simulacija
Definicija:

Nastavna metoda kojom se simuliraju stvarne

ivotne situacije primjenom razliitih sredstava ili
opreme.

to?

Praktini aspekt nastavnog sadraja.

Kako?

Pruanjem odgovarajueg scenarija stvarne

situacije i davanjem uputa polaznicima da se
ponaaju kao da se nalaze u takvoj situaciji.

Kome?

Polaznicima koji najbolje ue iz iskustva.

Prednosti:

Uvjebavaju se tehnike, mehanike i operativne

vjetine nune u radu. Stjeu se vjetine
donoenja odluka. Primjenjuje se iskustveno
uenje, to polaznike ini odgovornim za uenje i
aktivnim u nastavnom procesu.

Nedostatci:

Metoda zahtijeva veu pripremu i analizu nakon

vjebe. Tee se prilagoava individualnim
potrebama polaznika u veim skupinama.

16
KAKO USPJENO POUAVATI ODRASLE

 Igranje uloga
Definicija:

Metoda u kojoj polaznici glume situacije iz

stvarnog ivota te vjebaju nove oblike ponaanja
koje mogu primijeniti u poslu ili na taj se nain
pripremiti za budue situacije.

to?

Afektivni aspekt nastavnog sadraja.

Kako?

Pruanjem odgovarajueg scenarija stvarne

situacije i davanjem uputa polaznicima da se
ponaaju kao da se nalaze u takvoj situaciji.

Kome?

Polaznicima koji najbolje ue iz iskustva.

Prednosti:

Simulira stvarni svijet, polaznici su aktivni,

imaju mogunost sagledavanja svijeta iz druge
perspektive. Metodom se razvijaju vjetine
zauzimanja i obrade stavova.

Nedostaci:

Teko se standardizira i kontrolira (polaznici se

previe uive u ulogu). Potrebno dulje vrijeme za
analizu nakon zavretka vjebe.

 Studij sluaja
Definicija:

Nastavna metoda koja omoguuje uvid u

odreenu problemsku situaciju, ukljuuje skupnu
diskusiju te dovodi do generalizacije.

to?

Teorijski aspekt nastavnog sadraja.

Kako?

Predstavljanjem teme i pruanjem mogunosti da

je polaznici analiziraju.

Kome?

Polaznicima koji su skloni apstraktnom uenju i

bolje ue primanjem povratne informacije.

Prednosti:

Moe se izvoditi kao individualna i/ili skupna,

razvija sposobnosti kritikog razmiljanja i
rjeavanja problema. Polaznici su aktivno ukljueni
u nastavni proces. Ova metoda razvija socijalne
vjetine. Proces uenja moe se promatrati.

17
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

Nedostaci:

Teko ju je standardizirati i kontrolirati. Metoda

treba biti precizno razraena s jasnim uputama,
nastavnik treba jasno definirati cilj.

 Demonstracija
Definicija:

Metoda u kojoj nastavnik izvodi i pokazuje nain

izrade zadatka ili vjetine.

to?

Praktini aspekt nastavnog sadraja.

Kako?

Pokazivanjem kako se zadatak izvodi i pruanjem

mogunosti da polaznici vjebaju izvoenje.

Kome?

Polaznicima koji najbolje ue promatranjem i

oponaanjem.

Prednosti:

Olakava razumijevanje i pamenje te potie

interes. Povezuje teoriju i praksu. Aktivan je oblik
uenja.

Nedostaci:

Ponekad iziskuje skupu opremu i potrebno je

mnogo vremena za pripremu. Postoji opasnost
da sama demonstracija vie zaokupi polaznike od
teme koja se pokuava predoiti.

 Igra
Definicija:

Metoda kojom se ponavlja ili odreuje nastavni

sadraj natjecanjem ili suradnjom polaznika.

to?

Teorijski, afektivni i praktini aspekt nastavnog

sadraja.

Kako?

Predstavljanjem igre i njezinih pravila te davanjem

uputa.

Kome?

Polaznicima koji najbolje ue iz iskustva.

Prednosti:

Osigurava aktivnost polaznika, izgrauje

samosvijest te razvija socijalne vjetine.
Omoguava uenje kroz zabavu, proces uenja
moe se promatrati.

18
KAKO USPJENO POUAVATI ODRASLE

Nedostaci:

Zahtijeva mnogo vremena za pripremu i analizu

nakon vjebe. Moda ne odgovara polaznicima koji
ue nekim drugim stilom. Postoji manja opasnost
za postizanje negativne atmosfere.

2. Andragoke vjetine
2.1. Kompetencije andragokih djelatnika
Nastavnici koji rade u obrazovanju odraslih neprestano moraju razvijati svoje kompetencije znanje, vjetine i sposobnosti kako bi bili
uspjeni u pouavanju odraslih, to ukljuuje i znanje o metodici i
didaktici. U nastavku teksta spominju se one koje su vane za proces
obrazovanja, iako je raspon kompetencija nastavnika i ostalih sudionika u obrazovanju odraslih mnogo iri i potrebno im je posvetiti vie
pozornosti.

B3 Facilitiranje
procesa uenja
odraslih
B2 Dizajniranje
procesa uenja
odraslih (stilovi uenja,
nastavne metode)

B1 Procjena obrazovnih
potreba odraslih
(prethodnog iskustva,
zahtjeva, motivacije, elja)
B7 Upravljanje
financijskim
sredstvima na
institucionalnoj razini

B4 Kontinuirano
nadgledanje i evaluacija
procesa uenja odraslih
s ciljem poboljanja
procesa uenja
B5 Savjetovanje o
karijeri, ivotu i daljnjem
razvoju

A1 Potpuno samostalan cjeloivotni

uenik (personalna kompetencija)
A2 Komunikator i timski igra
(interpersonalna kompetencija)
A3 Odgovornost za daljnji razvoj uenja
odraslih (profesionalna kompetencija)
A4 Strunost (teoretska, praktina znanja)
A5 Koritenje razliitih metoda, stilova i
tehnika u pouavanju odraslih
(didaktika kompetencija)
A6 Motiviranje (osnaivanje odraslih)
A7 Rad s razliitostima i upravljanje
grupnom dinamikom

B6 Dizajniranje i
kreiranje studijskih
programa

B12 Podrka pri

koritenju sustava za
online uenje

B11 Administrativne
kompetencije (podrka,
informiranje)

B8 Upravljanje ljudskim
potencijalima
B9 Upravljanje
ustanovom (vodstvo,
razvoj misije,
upravljanje kvalitetom)

B10 Marketing i odnosi s

javnou

Key competences for adult learning professionals, Research voor Beleid (2010)

19
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

Najnovija studija o andragokim kompetencijama koju je na zahtjev

Europske komisije izradila tvrtka Research voor Beleid 2010. godine
daje preporuku za struni razvoj svih djelatnika u sustavu obrazovanja
odraslih. Kompetencije su predstavljene kao generike i specifine.
 Skup generikih kompetencija sastoji se od sedam
nadlenosti (A1-A7):
autonomnost i samostalnost u djelokrugu obrazovanja
odraslih;
komunikativnost i spremnost na timski rad;
odgovornost za odvijanje svih aktivnosti na institucionalnoj
razini;
nadlenost u koritenju vlastite strunosti iz odreenog
podruja;
nadlenost u koritenju razliitih metoda, stilova i tehnika
pouavanje te sposobnost kritike procjene njihove
najprimjerenije upotrebe;
mjerodavnost u osnaivanju motivacije i pruanju podrke
odraslim polaznicima i
autoritativnost u postupanju s razliitim ciljnim skupinama
polaznika.
 Specifine kompetencije odnose se na aktivnosti i poslove
u potpori organizacije procesa uenja i u nastavnom procesu.
Potpora organizacije
obuhvaa:

procesa

financijsku odgovornost;
upravljanje ljudskim resursima;
openite menaderske vjetine;
poznavanje PR-a i marketinga;
poznavanje pravne legislative i
poznavanje ICT-ja.

20
KAKO USPJENO POUAVATI ODRASLE

uenja

(B7-B12)

 Nastavni proces (B1-B6) obuhvaa one kompetencije

koje se odnose na:
procjenjivanje prethodnog iskustva, obrazovnih potreba,
zahtjeva, elja i motivacije odraslih polaznika;
planiranje i programiranje odgovarajuih stilova uenja i
didaktikih metoda u procesu uenja odraslih;
podravanje i olakavanje
(teorijskog i praktinog);

procesa

stjecanja

znanja

praenje i vrjednovanje procesa uenja odraslih u cilju

unapreivanja istog;
savjetovanje o karijeri, ivotu i daljnjem razvoju cjeloivotnog
uenja te dizajniranje i revidiranje nastavnih programa u
obrazovanju odraslih.
2.2. Andragoko usavravanje
Zakonom o obrazovanju odraslih (NN 17/07) andragoki djelatnici
stjeu pravo i obvezu strunog i andragokog usavravanja, a
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih ima obvezu
organiziranja i provoenja istog.
Uspjean andragoki djelatnik olakava i usmjerava proces uenja
odraslih tako da:
planira i prilagoava nastavni proces iskustvu polaznika,
njihovim ivotnim ulogama i oekivanjima;
pristupa svakom polazniku individualno;
priprema nastavni proces te slijedi njegovu strukturu i
postavljeni cilj;
radi na vanom sadraju i ciljevima uenja stavljajui
naglasak na postizanje eljenih i oekivanih kompetencija;
motivira polaznike u napredovanju, uenju onog to je
programom odreeno kao kljuno ili vano;
korelira nastavne sadraje iz razliitih podruja i ukljuuje
primjere iz ivota;
aktivno ukljuuje polaznike u nastavni proces primjenom
razliitih nastavnih metoda;
olakava proces pamenja uvaavajui razliite stilove uenja
i izraavanja miljenja polaznika;
21
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

prati i vrjednuje rad i napredak polaznika, a povratne

informacije koristi za poticanje polaznika;
procjenjuje svoj rad koristei instrumente za samovrjednovanje
u cilju poboljanja kvalitete nastavnog procesa.

Teme, sadraji i oblici izvoenja andragokog usavravanja prvotno su razvijeni kroz projekt CARDS 2004 Obrazovanje odraslih te
potom dopunjeni u projektu IPA Komponenta IV - Razvoj ljudskih
potencijala 2007-2009 Regionalna mrea lokalnih obrazovnih ustanova. Tijekom oba projekta struno je educirano 38 voditelja radionica
koji, kao vanjski suradnici ASOO-a, sudjeluju u realizaciji programa
andragokog usavravanja. Voditelji radionica iskusni su nastavnici
iz obrazovanja odraslih. Interaktivni pristup, strukturirani sadraji i
voene aktivnosti tijekom radionica omoguuju andragokim djelatnicima proirivanje postojeih i stjecanje novih znanja, vjetina i sposobnosti potrebnih u svakodnevnoj praksi.
Program andragokih radionica:
 Motivacijske i komunikacijsko-prezentacijske vjetine
Motivacija
Komunikacija i komunikacijske vjetine
Aktivno sluanje
Konflikti u komunikaciji i rjeavanje sukoba
Prezentacija
Tehnike za poticanje kreativnosti
 Stilovi uenja
Biologija uenja
Vizualni, auditivni i kinestetiki stilovi uenja
Kolbov ciklus uenja
Iskustveno uenje
 Metode interaktivne nastave
Tradicionalne metode i metode usmjerene na polaznika
Razliiti naini upoznavanja polaznika
Uenje i rad u manjim skupinama
Mozaina metoda
22
KAKO USPJENO POUAVATI ODRASLE

Projektna nastava
Problemska nastava
Suvremena tehnologija u uenju i pouavanju
Sveobuhvatni model aktivnosti

 Samouenje
Smjernice za organizaciju samouenja
Umne mape
Izrada materijala za samouenje
Nastavna pisma
E-uenje (E-learning)
Upravljanje vremenom
 Tehnike procjenjivanja
Evaluacija i povratna informacija
Samovrjednovanje
Procjenjivanje
Refleksija

Do kraja 2011. godine odrano je 48 radionica andragokog usavravanja za 839 polaznika. O zajednikom radu i individualnoj ukljuenosti polaznika u radionicama svjedoe sljedei osvrti koje smo zaprimili
na e-mail usavrsavanje@asoo.hr:

Sadraj radionica vrlo je vrijedan i osmiljen tako da nas esto

stavlja u poziciju polaznika, mogunost identifikacije s polaznicima,
njihovim sposobnostima i mogunostima.
Posebno elim pohvaliti voditeljice radionice koje su nam omoguile
ugodnu, radnu i poticajnu atmosferu i doista se temeljito pripremile
za radionice.
Polaznica N. T.
kola iz Karlovca

23
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

elim Vam i ovim putem jo jedanput zahvaliti za odlinu organizaciju

dviju izvrsnih andragokih radionica, odranih za 20-ak nastavnika
u koli stranih jezika u Varadinu.
Predavai su bili vrlo informativni, odlino pripremljeni te su nam
vrlo kvalitetno i nadasve zanimljivo pribliili struni sadraj obje
radionice.
Svi nastavnici kole imali su samo pozitivne komentare za obje
radionice.
M. K.
kola stranih jezika u Varadinu
eljela bih Vam izraziti svoje zadovoljstvo radionicama vezanima
za module andragokog pouavanja koje ste organizirali u Rijeci.
Smatram da su bile zaista poune i potrebne jer pouavanje
odraslih iziskuje posve drugaiji pristup do onog koji koristimo u
radu s djecom. Posebno bih htjela pohvaliti nae voditeljice koje
su postigle da se osjeamo izvrsno unato injenici da smo proveli
nekoliko subota po 8 sati zatvoreni u koli.
Nadam se da e biti jo ovakvih projekata.
S. M.
Ovim putem moram izraziti svoje zadovoljstvo nazonou na
radionicama jer sam se podsjetio i spoznao kako primijeniti neke
metode u obrazovanju, a pogotovo u obrazovanju odraslih. Sve
zadae izvravali smo s uitkom i gotovo se meusobno natjecali.
M. B.
kola iz Rijeke
IPA Komponenta IV Razvoj ljudskih potencijala
Program Europske unije za Hrvatsku
Europeaid/127475/D/SER/HR

Projekt provodi:

u partnerstvu s:

Ova publikacija proizvedena je uz podrku Europske unije.

Sadraj ove publikacije je iskljuiva odgovornost EEO Group S.A.
i ni na koji nain ne odraava stajalita Europske unije.