T

L P

KAKO
SAUVATI VID

C E Z
L Z F D E
T O E F D L C
T O E F D L C

L Z F D E

C E Z

L P

T
ISBN 9958-695-02-2

9 789958 695025

Sarajevo, 2006.

Doc dr Amila Alikadi Husovi

Dr Meliha Alender
Dr Sanida Ljaljevi

KAKO SAUVATI VID

Sarajevo, 2006.

Autor:

Doc dr Amila Alikadi Husovi

Dr Meliha Alender
Dr Sanida Ljaljevi

KAKO SAUVATI VID

Ureivaki savjet:

Prof dr Zehra Dizdarevi

Prim mr ph Edina Stevi
Fikret Zuko

Izdava:

Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo

Udruenje slijepih graana Kantona Sarajevo

Za izdavaa:

Prof dr Zehra Dizdarevi

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo
616.7(035)
ALIKADI Husovi, Amila
Kako sauvati vid / Amila Alikadi Husovi,
Meliha Alendar, Sanida Ljaljevi. Sarajevo:
Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo:
Udruenje slijepih graana Kantona Sarajevo, 2006.
66 str.: ilustr.; 21 cm
ISBN 9958-695-02-2
1. Alender, Meliha 2. Laljevi, Sanida I.
Husovi, Amila Alikadi vidi Alikadi Husovi, Amila
COBISS.BH-ID 14980358

Design i raunarska priprema: Nedim Muhi

tampa: "SaVart" Sarajevo
Za tampu: Pao Varatan
Tira: 1.000 primjeraka

SADRAJ
Uvod .........................................................................................

Dijelovi oka .............................................................................

Vanjski dijelovi oka ..............................................................

Unutranji dijelovi oka ..........................................................

Kako nastaje slika u oku? ..................................................... 11

Najei uzroci smanjenja vidnih sposobnosti .................... 13
Razvoj ula vida ..................................................................... 15
Kada pregledati oi i vid ........................................................ 18
Najea pitanja ..................................................................... 21
Najee bolesti oka ............................................................... 25
Razrokost ...............................................................................
ta je strabizam? ................................................................
Obrada slabovidog djeteta .................................................
Ona anamneza ..................................................................
Dijagnostika razrokosti ......................................................

25
26
29
30
31

Greke refrakcije ...................................................................

A. Miopija (kratkovidost) .................................................
B. Hiperopija (dalekovidost) ............................................
C. Astigmatizam ...............................................................
D. Anizometropija ............................................................
Objektivno ispitivanje refrakcije .......................................

34
34
35
36
37
38

Konjunktivitis (Upala one spojnice unutar kapka) ............. 38

Dijabetika retinopatija .........................................................

Koliko je dijabetika retinopatija uestala? .......................
Kako dijabetiar moe znati ima li dijabetiku retinopatiju?
Koliko je laser djelotvoran? ..............................................
to jo bolesnik moe uiniti da sauva vid? ....................
Kome to prijeti? .................................................................
Kako dijabetika retinopatija utie na vid? .......................
Kako uvati oi? ................................................................

41
45
45
45
45
46
46
46

Glaukom ................................................................................
Vrste glaukoma ..................................................................
Primarni glaukom otvorenog ugla .....................................
Primarni glaukom zatvorenog ugla ...................................
Apsolutni glaukom ............................................................
Dijagnoza i simptomi glaukoma ........................................
Prevencija i lijeenje glaukoma .........................................

47
48
49
50
50
51
52

Katarakta - mrena .................................................................. 54

to je mrena i kako nastaje? .............................................. 55
Kako se mrena lijei? ........................................................ 56
Retinitis pigmentosa .............................................................. 58
Na ta treba obratiti panju? ................................................ 60
Vani savjeti ............................................................................ 61
Objanjenje koritenih pojmova ........................................... 63

Kako sauvati vid

Uvod
Poslije prava na ivot, slijedi pravo ovjeka da gleda i vidi svijet
oko sebe. Vid ovjeku slui ne samo kao ulo, nego kao i mogu
nost komunikacije sa vanjskim svijetom. Za ivot i rad ovjeka
vid ima ogromnu vanost pa i invalidnost organa vida zauzima
posebno mjesto. injenica da preko oka primamo oko 90% svih
utisaka, dok je na ostale ulne organe rasporeeno oko 10%, do
voljno govori o njegovom znaenju. Prema tome prevenciji slabo
vidnosti i ranom otkrivanju smetnji vida koje predstavljaju mogue
uzronike slabovidnosti treba posvetiti posebnu panju. Pravo
vremeno otkrivanje smetnji vida daje vie garancije za spreavanje
slabljenja vida i efikasnije provoenje preventivnih mjera radi
zatite vida. Ljudsko ponaanje otkriva stalnu spremnost da se da
prednost informacijama iz ula vida, bez obzira na to ta nam stie
u sistem putem drugih ula. Oima dakle spoznajemo svijet i esto
se ba na osnovu tih vizuelnih spoznaja opredjeljujemo prema
njemu.
Razliito je pravno definisanje sljepoe u raznim zemljama:
Norveka: Slijepi i slabovidni su svi oni ljudi koji imaju smanjene
vidne sposobnosti u tolikoj mjeri da im je onemogueno itanje
normalnog odtampanog teksta i orijentacija u prostoru uz pomo
vida ili imaju problema u svakodnavnom ivotu zbog smanjenog
vida.

Kako sauvati vid

Nizozemska: Slijepi su ljudi koji usprkos koritenju naoala ili

kontaktnih lea, imaju otrinu vida manju od 10% i normalno vid
no polje ili im je vidno polje smanjeno na manje od 20%, bez obzi
ra na otrinu vida.
Velika Britanija: Slijepom osobom smatra se:
a)

otrina vida smanjena na 5% do 10% sa potpuno ouva

nim vidnim poljem ili

b)

otrina vida izmeu 10% i 25% sa umjerenim suenjem

vidnog polja,

c)

otrina vida do 30% ili bolja sa znaajnim smanjenjem

vidnog polja.

Hrvatska: Potpuni nedostatak osjeta za svjetlost ili oteenje vida

s kojim osoba ima osjet svjetla ili ostatak vida do 2% na boljem
oku s korekcijom ili bez nje. To se smatra pravom sljepoom. U
kategoriju sljepoe spada i tzv. praktina sljepoa, a koja ukljuuje
ostatak vida od 2% do 5%, na boljem oku s korekcijom ili bez
korekcije. Takoer se slijepom osobom smatra i svaka ona osoba
koja na boljem oku ima suenje vidnog polja na 5 i manje oko
fiksacijske take, bez obzira na ostatak otrine vida.

Kako sauvati vid

Dijelovi oka
Vanjski dijelovi oka

Slika 1. Vanjski dijelovi oka

Bjeloonica (sclera) prekriva oko 85% ukupne povrine oka. Bijelo
-plavkaste je boje, i sastoji se od ilavih vlakanaca, te slui za
zatitu unutranjosti oka.
arenica (iris) se sastoji od miia i djeluje kao dijafragma. Nalazi
se izmeu ronice i lee. Sadri razne pigmente koji su odgovorni
za boju oiju. U sreditu ima otvor koji nazivamo zjenica.
Zjenica (pupil) je otvor na arenici. Crne je boje jer se iz oka ne
reflektira svjetlost.

Kako sauvati vid

Unutranji dijelovi oka

Slika 2. Unutranji dijelovi oka

Ronica (cornea) je transparentna struktura debljine 0,5 mm, pro
mjera 12mm, i glavna lea u onom optikom sistemu. Ima indeks
loma n=1,37. Poto je s jedne strane zrak sa indeksom loma n=1, to
je ini jako konvergentnom. Interesantno je da kad gledamo u vodi
(indeks loma vode n=1,33) postaje slabo konvergentna i slika nee
biti otra.
Lea (lens cristallina) upotpunjuje dioptrijski aparat i ima najveu
ulogu kod akomodacije. Vrlo je sloeni organ promjera 9 mm a de
bljine 4 mm. Sastoji se od oko 22.000 vrlo tankih slojeva sa razlii
tim indeksom loma. Pomou posebnih miia mogu se mijenjati
polumjeri zakrivljenosti prednje i stranje plohe lee, a i pomaknuti
slojevi razliitog indeksa loma, ime se mijenja i jakost lee. De
bljina lee mijenja se godinama ivota te starenjem postaje deblja i
manje elastina.

Kako sauvati vid

Akomodacija lee je prilagoavanje oka za gledanje bliskih pre

dmeta, a to se prilagoavanje ostvaruje promjenom zakrivljenosti (i
time promjera) lee. Pri akomodaciji, lea tei poprimiti oblik ku
gle i time postaje deblja; pritom se uglavnom izbouje prednja stra
na lee, to se prema naprijed pomie za 0,4 mm do 0,7 mm.

Slika 3. Akomodacija lee oka

Kod gledanja dalekog predmeta, ulazni snop svjetla je gotovo pa
ralelan, kruni miii lee su oputeni i lea je prilagoena za gle
danje dalekog predmeta. Kod gledanja bliskog predmeta, ulazni
snop svjetla je divergentan. Kruni miii lee zateu prednju stra
nu lee i poveavaju njezinu zakrivljenost.
Konjunktiva (conjunctiva) je dio sluznice koji obavija kapke sa
stranje strane (prednji zid) i dio koji prekriva prednji dio one
jabuice (stranji zid).
ilnica (chorioidea) je dio one ovojnice izmeu bjeloonice i
mrenice. Sadri brojne krvne ile i ivce, a glavna joj je funkcija
ishrana oka. Takoer sadri tamne pigmente to je bitno jer tako
unutranjost oka dri u tami (nema refleksija).
Vidni ivac (nervus opticus) putem elektrinih impulsa prenosi
informacije u mozak. Mjesto gdje izlazi optiki ivac potpuno je
neosjetljivo na svjetlost jer tu nema niti tapia niti unjia.
9

Kako sauvati vid

Makula ili uta pjega (macula) je mjesto na mrenici sa najveom

koncentracijom unjia. To je mala udubina (promjera 2,5 mm - 3
mm). Centralni dio (Fovea) promjera 0,3 mm uope nema tapia
te je to podruje koje danju daje najjasniju sliku sa najvie detalja.
Mrenica (retina) je prostor radijusa oko 40 mm na kojem se
stvara slika. Mrenica sadri brojne ivce i krvne ile. Sastoji se od
osam ovojnica, a posljednje dvije sadre fotoreceptorske elije (u
njie i tapie).

10

Kako sauvati vid

Kako nastaje slika u oku?

Kad gledamo neki predmet, od njega se odbijaju svjetlosne zrake i
kroz ronicu, prozirni prednji dio oka, ulaze u oko. Koliinu svjet
losnih zraka koje e ui u oko odreuje arenica, i to stezanjem ili
irenjem otvora na povrini koji nazivamo zjenica. Nakon toga
zrake prolaze kroz leu, koja ih, ovisno o udaljenosti predmeta koji
gledamo, prilagoavanjem oblika precizno usmjerava na mrenicu.
Iza lee se nalazi prozirno staklasto tijelo kroz koje svjetlosne
zrake prolaze na putu do mrenice.
Mrenica se nalazi u stranje dvije treine oka i bogata je brojnim
tapiima i unjiima koji imaju ulogu primatelja svjetla. U tapi
ima i unjiima svjetlosni se signali pretvaraju u elektrine i pu
tem vidnog ivca alju u mozak. Slika koja nastaje na mrenici je
obrnuta, a u mozgu se ispravlja u uspravan poloaj.
Oko moemo zamisliti kao kameru koja treba leu i film kako bi
stvorila sliku. Isto tako, oko treba leu (njezinu ulogu u oku oba
vljaju ronica, lea i staklasto tijelo) i film, tj. mrenicu, koja
prihvaa sliku i alje je u mozak na "razvijanje".
Najvaniji je dio mrenice smjeten blizu vidnog ivca i naziva se
makula ili uta pjega. Iako povrinski zauzima malen dio mre
nice, stotinjak je puta osjetljivija na detalje od ostatka, tj. periferne
mrenice. Pomou makule vidimo detalje, primjerice moemo i
tati, uvesti konac u iglu, prepoznati prometne znakove ili neije
lice. Periferna mrenica omoguuje nam periferni vid. Zato esto
kaemo da smo vidjeli neto krajikom oka. Krajikom oka moe
mo vidjeti osobu, ali neemo prepoznati njezino lice.
11

Kako sauvati vid

Ako pogledate sliku 4, vidjet ete rijei "uta pjega" otisnute crve
nom bojom u sreditu teksta. Zadrite li oi fiksirane na njima, bit
ete svjesni svih ostalih rijei zbog perifernog vida, ali ih neete
moi jasno proitati.

Slika 4 - primjer kako funkcioniraju

uta pjega i periferna mrenica

12

Kako sauvati vid

Najei uzroci smanjenja vidnih sposobnosti

Percepcija svjetla je osnovna funkcija oka koja se moe ispitati u
najranijem uzrastu - ve u stadiju novoroeneta. Da bi se preve
nirao razvitak slabovidnosti i sljepoe neophodno je to ranije
gledati djeije oi, neposredno nakon roenja, pri svakoj posjeti
ljekaru - pedijatru, i u sluaju da se nau bilo kakva odstupanja od
normalnog nalaza dijete treba odmah uputiti oftalmologu koji e
preuzeti dalju brigu o njemu.
Na organ vida mogu uticati mnogi nasljedni i nenasljedni faktori,
posljedica ega su blaa ili tea oteenja vida.
Kod djece:
-

djeji glaukom i uroene malformacije oka

uroena katarakta
razne traume (mehanike, hemijske, termike)
perinatalne i postnatalne
ope infekcije koje se lokaliziraju i na oku
strabizam i ambliopia
tumori oka
retinopatija nedonoadi

Kod odraslih:
-

traume
miopija, odvajanje mrenice
diabetes
13

Kako sauvati vid

katarakta
glaukom
retinitis pigmentosa
tumori

degenerativne bolesti oka (retinitis pigmentosa, suhi i

eksudativni AMD, Statgardtova bolest)

Kod starijih:
-

14

glaukom
diabetes i kardiovaskularne bolesti
odvajanje mrenice
katarakta (mrena)
tumori
degenerativne bolesti oka

Kako sauvati vid

Razvoj ula vida

ulo vida se polako razvija u toku prvih godina ivota. Novo
roene ima samo osjeaj svjetla i nakon roenja kretnje oiju su
nekoordinisane, postepeno se razvijaju kontrolisane kretnje pogleda
oba oka do 5. ili 6. sedmice ivota, kada se razvijaju odreeni re
fleksi fiksacije. Sa 2 mjeseca dijete slijedi osobu, sa 3 mjeseca prati
prst. Od 4. mjeseca hvata igrake i posmatra svoje ruke, a sa 6
mjeseci moe da fiksira predmete.
Dijete sa 6 mjeseci ima 1/30 od normalne vidne otrine,
dijete sa 9 mjeseci ima 3/20 od normalne vidne otrine,
od 1 godinu ima 1/6,
od 2 godine ima 1/2,
od 3 godine 2/3 vidne otrine,
od 4 godine 8/10,
od 5 godina dijete ima normalan vid 10/10.
Vid ima poseban znaaj za razvoj djeteta. Dijete koje slabije vidi
tee ui, a zbog razrokosti kao upadljive estetske mane esto je
promjenjenog ponaanja. Ono je povueno, potiteno i bez samo
pouzdanja.
Danas se relativno esto susreemo s djecom koja imaju nedo
voljno razvijen vid, to je rezultat smetnji razvoja vida jo u ranom
djetinjstvu.
15

Kako sauvati vid

U kasnijem ivotnom dobu nastaju problemi druge vrste. Slab vid

ograniava izbor zanimanja i umanjuje mogunost zaposlenja.
U razvoju svakog djeteta najvaniju ulogu ima porodica, pa se
roditelji esto obraaju oftalmologu sa konstatacijom: Moje dijete
ne vidi!
Veoma esto, roditelji, najee majka, koja prati djetetovo pona
anje i ima najblii kontakt sa djetetom, dolazi oftalmologu sa
primjedbom da njeno dijete ne promatra, da ne pokazuje zanimanje
za predmete oko sebe, da ne odgovara osmjehom ili praenjem po
gledom na susret sa licima koja su esto u blizini djeteta, da ne
prihvata igraku koju mu roditelj ili netko drugi iz bliske porodice
nudi. Ta oita nezainteresiranost je primjetljiva u najranijim sedmi
cama ivota pa takvo dijete roditelji najee dovedu oftalmologu u
prva tri mjeseca nakon njegovog roenja.
Sa roditeljske strane nekoliko se pitanja najee postavlja oftal
mologu:
1. Vidi li moje dijete?
2. Ako moje dijete ne vidi, moe li se ita uiniti da se stanje
popravi?
3. Kakva je budunost mog djeteta obzirom na vid i njegovo
opte zdravlje?
Kod djece u dobi od 5 do 12 godina, 25% ima nedijagnosticirani
problem s vidom koji utie na sposobnost uenja. Zbog toga djeca
trebaju redovito kontrolisati vid. Preporua se da se djeci pregle
da vid u dobi od 4 godine. Ukoliko postoji obiteljsko naslijee,
preporuuje se da se pregled obavi i ranije. Rano otkrivanje pro
blema s vidom je klju zadovoljavajueg razvoja vida u djece.

16

Kako sauvati vid

Vae dijete moda slabije vidi ako:

stie, trlja i esto trepe oima,

ne vidi dobro na kolsku plou,

koristi prst za praenje teksta prilikom itanja,

dri glavu pod neobinim uglom prilikom itanja,

zatvara ili prekriva jedno oko prilikom fokusiranja

predmeta,

dri knjige i asopise preblizu oima,

ima crvene oi, ima kraste na oima.

I odrasli trebaju redovito na one preglede. U idealnom sluaju,

odrasli bi trebali ii na oni pregled jednom godinje. Rutinskim
onim pregledima rano se mogu otkriti vidni problemi poput krat
kovidnosti, dalekovidosti i presbiopije, ali isto tako i prikrivena
medicinska stanja poput visokog onog pritiska, dijabetesa i onih
upala.

17

Kako sauvati vid

Kada pregledati oi i vid

Vid nije razvijen pri roenju nego njegov razvoj zapoinje gleda
njem. Vidni podraaji stimuliraju razvoj vida, a on je najaktivniji u
prve 2-3 godine ivota. To je upravo kritino razdoblje za nastanak
slabovidnosti kod strabizma.
Dijagnozu je potrebno postaviti to ranije kako bi se to ranije
zapoelo lijeenje i sprijeila pojava slabovidnosti. Bilo bi izuzetno
korisno, kada bi se vid djeteta pregledao obavezno u prvoj godini
ivota. Potrebno bi bilo da se ve u porodilitu izdvoje za pregled
oftalmologa sva novoroenad kod kojih postoji sumnja da je
usljed poremeaja u trudnoi ili tekog poremeaja dolo do ote
enja vida. U djeijim dispanzerima treba da rade ljekari osposo
bljeni za rano otkrivanje sumnjivih sluajeva skretanja oka, slabo
vidnosti i eventualnih nenormalnih nalaza na oku koji bi se odmah
podvrgli ispitivanju i adekvatnom tretmanu. Posebnu panju treba
obratiti na nedonoad koja imaju retinopatiju prematuriku (ROP),
koju susreemo u prerano roene djece izloene u prvim satima
ivota lijeenju kisikom.
Idealno bi bilo sistematski pregledati vid izmeu 3. i 4. godine a ne
pred kolu kao to je to sada sluaj. Ako se slabovidnost ustanovi
oko 7. godine prekasno je za uspjeno lijeenje, odnosno rezultati
lijeenja su neuporedivo loiji nego ako je to u dobi od 3-4 god.

18

Kako sauvati vid

Razvijene zemlje imaju razraene programe za ispitivanje vida kod

djece u dobi od 3 - 4 godine, i taj model bi svakako trebalo uvesti i
kod nas. Lijeenje se odvija postepeno i prilagoeno je uzrastu
djeteta. Lijeenje ukljuuje skoro uvijek noenje naoala, zatva
ranje boljeg oka na due vrijeme, ali uz njegovu stalnu kontrolu.
Uz to se preporuuje vjebanje slabovidnog oka nekoliko sati
dnevno kod kue (vjebe precrtavanja), atropinizaciju, primjenu
prizmi, specijalne vjebe, zavisno od sluaja i operaciju. Treba
znati da operacija sama, bez drugih mjera, nije dovoljna za pot
puno izljeenje. Ona ne moe zamijeniti naoale, niti sama moe
dovesti do popravljanja vida. Ona je meutim potrebna radi posti
zanja pravilnog poloaja oiju, kako bi slika predmeta koga po
smatramo, pala na odgovarajua (korespondirajua) mjesta u obje
mrenjae. To je preduslov za spajanje dviju pojedinanih ali i
istovjetnih slika, koje se stvaraju na mrenjai desnog i lijevog oka,
u jedinstvenu sliku u fuzionom centru u mozgu, gdje ove dospi
jevaju posredstvom vidnih puteva u vidu bioelektrinih poten
cijala.
Trajanje lijeenja zavisi od stepena oteenja nervnog sistema i
starosti djeteta u vrijeme zapoinjanja lijeenja. Ono traje mjese
cima, a sa prekidima moe trajati vie godina. Lijeenje predstavlja
za dijete i roditelje odreeno optereenje i teko je izvodljivo bez
razumijevanja i podrke sredine koja okruuje dijete. esto i rodi
telji prave otpor za noenje naoala te im treba ukazati na znaaj
stalnog noenja naoala, skrenuti panju na eventualne probleme
djeteta; kao npr. dijete e se u poetku spoticati, nesigurno hodati,
ee hvatati predmete pored i posmatrajue predmete pribliavati
oima. Obino ove potekoe bivaju savladane u prve dvije do tri
nedelje tako da dijete prihvati svoje naoale samo od sebe. Lije
enjem nastojimo da odstranimo prepreke razvoja vida jo prije
polaska djeteta u kolu. Cilj nam je, ne samo postizanje dobre
19

Kako sauvati vid

vidne otrine, ve i pravilne saradnje izmeu dva oka. Ovo je mo

gue postii samo u onim sluajevima kod kojih je lijeenje blago
vremeno zapoeto.
Osnovni problem sa kojim se svakodnevno susreemo su zaputeni
sluajevi. Poremeaj vidnih funkcija koji se kod djece otkrivaju
sistematskim pregledom pred upis u kolu su nedopustivo esti. Da
podsjetimo samo da se razvoj vidne otrine zavrava u petoj a
binokularnih funkcija u sedmoj godini ivota.
U kolskoj dobi slabovidnost se esto odraava tako da djeca pri
miu knjigu blizu oima, da ne vide slova i brojeve na tabli, imaju
crvene i iritirane oi nakon itanja, ale se na glavobolje, duple
slike i druge smetnje.

20

Kako sauvati vid

Najea pitanja
Moe li jaka svjetlost ili fotografski blic da kodi oima bebe?
Po pravilu ne moe. Ali ako je neko dijete naroito osjetljivo na
zasjenjivanje i boji se svjetlosti, trebalo bi pomisliti i na to da
ovi simptomi mogu da budu rani znaci uroenog glaukoma.
kodi li oima itanje ili gledanje televizije?
Samo po sebi, ne. Ipak se esto dogaa da se pri itanju ili
gledanju televizije jave glavobolje, da oi peku i pocrvene.
Uzrok tome moe da bude dotle nezapaena kratkovidost ili
dalekovidost, ali i pogreno odreena dioptrija naoala. Pri gle
danju televizije naroito treba voditi rauna o prikladnom
osvjetljenju. Nasuprot platnu u bioskupu, televizijski ekran se
ne smije gledati u zamraenoj sobi.
Moe li neka "greka" u vidu sama da proe - s rastom i
razvojem?
Pri roenju je svako oko dalekovido. To se zatim mijenja to
kom rasta one jabuice. Ovaj rast zavrava se kada se dostigne
takozvani "normalan vid" - oko 6. do 9. godine ivota. Kod
nekih osoba se taj proces ve ranije koi, tako da je ona
jabuica nedovoljno izrasla i ostala suvie kratko, pa je otuda i
oko dalekovido. Kod drugih, opet, oko i dalje raste i na taj
nain se stvara kratkovidost. To, nadalje, znai da estogo
dinje dalekovido dijete kasnije, s rastom itavog organizma,
21

Kako sauvati vid

pa i oka, moe da bude dalekovido u manjem stepenu, ali e se

kod kratkovidnog djeteta stepen kratkovidosti rastom poveati.
Ranije se vjerovalo da se kratkovidost moe zaustaviti noe
njem naoala ili soiva. To, na alost, nije dokazano.
ta znai ako bebi suze oi?
Stalno suzenje oiju novoroeneta ukazuje na zaepljenost
suznih kanala. esto se uje da takvo stanje moe da proe, da
se "preraste" tokom prve dvije do tri godine ivota. To nije
tano. Takva djeca neizostavno moraju kod onog ljekara.
Ovako neprijatno stanje ljekar moe da otkloni jo u prvim
sedmicama ivota. U takvom uzrastu dovoljno je ispirati ili
sondirati suzne kanale. Ako kasnije doe do zapaljenja, u odre
enim okolnostima su potrebne ak i sloene operacije.
esto se uje da su kratkovida djeca inteligentnija.
Da li je to tano?
Iz ovog pitanja krije se jedna interesantna veza. Prije no to se
otkrije anomalija sa njegovim oima, kratkovido dijete se ne
snalazi i ne osjea dobro u spoljnom svijetu zato to ga dobro
ne vidi. Za pisaim stolom, pri crtanju, itanju, "majstorisanju",
takvo se dijete osjea "kod kue". Kod dalekovidog djeteta je
obrnuto: kolska klupa mu stvara probleme, ono iz blizine ne
prepoznaje mnoge detalje. Zato se i ne interesuje mnogo i tei
da izae napolje gdje mu sve izgleda jasno i razumljivo. To je
znai, dijete, koje samo gleda da "dohvati vrata" i koje se
napolju daleko bolje osjea nego u kui. U ovom je i osnova
pojave koju svi znamo - introvertni - povueni kratkovidi i
ekstrovertirani dalekovidi.

22

Kako sauvati vid

Bez obzira da li je dalekovido ili kratkovido - mora li dijete

uvijek da nosi propisane naoale?
Da, tokom cijelog dana. Naroito treba znati da i kratkovida
djeca koja dobro vide na blizinu treba da nose naoale i to ne
samo pri itanju jer e, u suprotnom, prije vremena oslabiti nji
hov oni mii za podeavanje gledanja na malom rastojanju.
Kako se mogu zatititi djeca od povreda oka?
Takve zatite, na alost, nema. Jednim opsenim istraivanjem
utvreno je da u prvih sedam godina ivota najveu opasnost za
djeije oi predstavljaju: noevi, makaze, ice, ekseri i drugi i
ljati predmeti. Povrede ubodom su naroito opasne. Svaka trea
povreda vodi u sljepilo. Od 8. do 13. godine naroito veliku opa
snost predstavljaju meci iz vazdunih puaka, petarde ili strijele.
Roditelji bi trebalo da znaju da, na primjer, dvogodinje ili tro
godinje dijete ne moe dovoljno sigurno da vozi tricikl i slina
djeija vozila, da je za esto i sedmogodinjaka depni noi
suvie opasna igraka, a da 12-13 godinjaci ne bi smjeli da
uzimaju i rukuju vazdunim pukama, lukom i strijelom.
Mogu li se anomalije u vidu odstraniti vjebanjem?
Malo skretanje vidne osovine, na primjer, moe pri lijeenju
razrokosti da se ispravi vjebanjem. Kod kratkovidosti i dale
kovidosti, ako su praene slabovidou, specijalne metode vje
banja mogu da poboljaju otrinu vida, ali ne i da koriguju
samu anomaliju refrakcije.
Kako se prepoznaje da li neko dijete ne razlikuje boje?
Roditelji to najee sluajno otkriju. I djeca koja ne razlikuju
boje dobro se prilagoavaju situaciji. Stepen njihove ometeno
sti veoma je mali. Poremeaj ula za boju moe sa sigurnou
da utvrdi samo oni ljekar pomou posebnog testa.
23

Kako sauvati vid

Moe li ishrana da predupredi "greke" u vidu?

Na alost, ne moe. Ali, hrana bogata vitaminima je vana za
opte zdravlje organizma. Takozvani vitamin rasta i zatite epi
tela, vitamin A, veoma je vaan za oi. Ako nema dovoljno
toga vitamina moe da doe do zamuenja ronjae, koja je u
normalnim prilikama prozirna. Tog vitamina ima u ribi, jetri,
maslacu i zelenom povru. Ali uz normalnu ishranu ne moe se
oekivati njegov nedostatak.
Da li koritenje raunara ima uticaja na vid?
Mnogo je ljudi koji veinu radnog vremena provedu ispred
ekrana raunara. Rezultat toga je da skoro 90% tih ljudi pati od
nekih problema vezanih uz vid. Simptomi vezani uz upotrebu
raunara su:

potekoe s fokusiranjem nakon upotrebe raunala,

zamor oiju,

glavobolja,

suhe i iziritirane oi.

Takoer postoje i faktori iz okoline koji poveavaju zamor oiju

uzrokovan upotrebom raunala:

24

Jaka svjetlost u vaem perifernom vidnom polju

Svjetlost koja se reflektira s ekrana raunala te smanjuje

kontrast.

Kako sauvati vid

Najee bolesti oka

Razrokost

Slika 5. Normalno oko

Da bi oko proizvelo jasnu i otru sliku, potrebno je da ronica uz
korekciju lee pozicionira sliku promatranog predmeta tono na
mrenicu. U sluaju da se to ne dogodi, iz bilo kojeg razloga, go
vorimo o anomaliji oka.
Tri najee anomalije oka su kratkovidost, dalekovidost i asti
gmatizam. Kratkovidost i dalekovidost spadaju i pogreke oka, a
astigmatizam u pogreku nastalu u sistemu lee.
Smetnje vida obuhvaaju sljepou i slabovidnost. Te dvije subkate
gorije definiu se sa vie aspekata: medicinskog, psiholokog, peda
gokog, socijalnog i profesionalnog aspekta.
25

Kako sauvati vid

Podatak da je slabovidnost u 80% sluajeva uzrokovana razroko

u, a da na ostale uzroke funkcionalne slabovidnosti otpada svega
20%, dosta govori sama po sebi. On jasno ukazuje na to da razro
kost nije samo estetski nedostatak, ve predstavlja ozbiljan socijal
no-ekonomski problem.
Razrokost je poremeaj koji ima za posljedicu ne samo slabljenje
vida nego i prekid normalne saradnje izmeu dva oka.
Razrokost je danas u veini sluajeva mogue izlijeiti i uspostaviti
upotrebljiv binokularni vid. Da bi se to postiglo neophodno je lije
enje zapoeti odmah po nastanku razrokosti.
to je strabizam?
Strabizam (kiljenje, bjeanje oka, razrokost) oznaava greku po
loaja oiju koje su normalno paralelne. Strabizam djeje dobi ima
veliku uestalost (oko 6%). Iako se esto doivljava kao "estetska"
greka, on ima veliko medicinsko i drutveno znaenje. Strabizam
u toj ranoj dobi mogu pratiti teki poremeaji u razvoju vida iako se
u pravilu radi o potpuno zdravim oima.

Slika 6. Uzroci strabizma su brojni,

a obiteljska anamneza esto je pozitivna.
26

Kako sauvati vid

Najee postoje sljedee nepravilnosti:

u grai one jabuice (dalekovidost i astigmatizam),

u grai ili funkciji miia koji pokreu oko,

u razvoju refleksa u mozgu koji su vani za saradnju oba

oka u procesu vida.

Strabizam se javlja vrlo rano, a prate ga i dalekovidost i astigma

tizam.
Oko najee bjei prema nosu. Strabizam se javlja u prvim godi
nama ivota, u vrijeme kada je razvoj vida najaktivniji. Oko bjei
stalno ili samo povremeno, kod umora. Uvijek je to isto oko ili oba
oka naizmjenice.
Dalekovido oko nema dovoljno jasnu sliku, pokuava je izotriti
naporom to dodatno tjera oko prema nosu.
Krivi poloaj oiju ujedno smeta stvaranju zajednike slike oba
oka. Centar u mozgu se brani i ne koristi oko koje kilji. Ako takvo
stanje due traje vid na tom oku zaostaje u razvoju i nastaje slabo
vidnost (uvijek kilji isto oko).
Dijagnozu je potrebno postaviti to ranije kako bi se to ranije
zapoelo lijeenje i sprijeila pojava slabovidnosti. Valja znati da
se pregled moe obaviti ve kada dijete ima godinu dana.
Pri dijagnozi potrebno je uiniti slijedee:
1. uzeti dobru anamnezu (postoji li strabizam u obitelji, nosi li
tko naoale, je li strabizam stalan ili povremen, bjei li jed
no oko ili oba),
2. uiniti test pokrivanja i pokretljivosti,

27

Kako sauvati vid

3. utvrditi objektivan nalaz refrakcijske greke tj. odrediti di

optriju pomou tzv. skijaskopije,
4. odrediti mjesto fiksacije strabirajueg oka budui da se tako
dobiva prvi indirektni uvid u stanje vida,
5. ispitati otrinu vida (oko tree godine najprije samo orijen
tacijski pomou sliica, a zatim pomalo sve sigurnije pomo
u posebnih kukica),
6. izmjeriti ugao kiljenja i sposobnosti saradnje oiju (takoer
oko tree godine).
Svi navedeni postupci daju postupno uvid u stanje vida i dubinu
poremeaja. Kada se stvori dobar odnos s malim bolesnikom sva se
spomenuta ispitivanja mogu bez potekoa obavljati i na sasvim
maloj djeci. Pregledi se obavljaju vie puta tokom godine te se u
dobi od etiri godine dobiva tona slika funkcije vida.
Kod lijeenja strabizma dijete kao prvo mora nositi odgovarajue
naoale koje e ispraviti postojeu greku refrakcije oka. One e
omoguiti jasnu sliku pa tako i potaknuti razvoj vida te smanjiti
ugao kiljenja. Valja znati da se strabizam ne moe lijeiti bez no
enja naoala. Vano je da dijete uvijek gleda kroz sredinu diop
trijske lee, da mu naoale ne klize niz nosi, da ga ne uljaju iza
uha, te da ne stoje labavo i ne ispadaju pri igri i ivahnijim pok
retima.
Lijeenje okluzijom (zatvaranje oka na naoale ili potpuno) pri
mjenjuje se kada se eli slabovidno oko prisiliti na funkciju. U
sluaju teke slabovidnosti neophodno je zatvaranje vodeeg oka
na due vrijeme, ali uz njegovu stalnu kontrolu. Uz to se prepo
ruuje vjebanje slabovidnog oka nekoliko sati dnevno kod kue
(vjebe precrtavanja).
28

Kako sauvati vid

Vjebe na aparatima - po potrebi one se nadovezuju na vjebe kod

kue. U seansama se izvodi od 10 do 14 vjebi na tzv. koordina
toru. Kada je vid slabovidnog oka toliko poboljan moe se prijei
na vjebe saradnje oiju.
Iako lijeenje strabizma zvui jednostavno, nije ga lako provesti jer
traje godinama, mora slijediti razvoj vida, mora biti kontinuirano i
svakodnevno, te trai velik angaman roditelja. Navedene metode
lijee funkciju vida, a paralelno se ispravlja i poloaj oiju. Ukoliko
postoji vei otklon, odnosno velik ugao kiljenja, nije dovoljno
samo tzv. konzervativno lijeenje, ve se mora napraviti operacija.
Operacija strabizma samo je dio lijeenja i sama za sebe nikad nije
dovoljna. esto joj se daje preveliko znaenje. Ona e poboljati
poloaj oiju i estetski izgled i stvoriti bolje uslove za razvoj vida.
Nije jednostavno donijeti ispravnu odluku kada obaviti operaciju.
Ona se najee izvodi u dobi izmeu tree i etvrte godine, rijetko
ranije, no svakako prije nego dijete krene u kolu. U sluaju veli
kog ugla kiljenja operaciju treba napraviti ve u drugoj godini.
Postojea greka refrakcije oka mora se ispraviti noenjem kva
litetnih naoala.
Obrada slabovidog djeteta
Svako ispitivanje vida djeteta treba poeti anamnezom linom i
porodinom. Veoma je vano znati da li je dijete roeno prije vre
mena, da li je bilo u inkubatoru, dobivalo kisik, je li imalo manju
poroajnu teinu, je li imalo konvulzije, da li je oteeno pri poro
aju, (intrakranijalno krvavljenje), je li imalo meningitis, da li je
neko u porodici slabovidan i zbog ega. Odavno je zapaeno da
nasljednost ima vanu ulogu u nastanku razrokosti i slabovidnosti i
da lanovi porodice imaju istu ili slinu anomaliju kao razroko
dijete. Nasljedna optereenost kod kiljave djece u svjetskoj lite
rature se kree od 40 do 60%.
29

Kako sauvati vid

Pokrete oka omoguuje 6 miia. Kontroliraju se iz motorikih jez

gara ivaca koji ih inerviraju. Kako je vano da oni pokreti budu
usklaeni i to precizniji u njihovoj koordinaciji sudjeluje i mali
mozak. On je povezan sa organom za ravnoteu smjetenim u unu
tarnjem uhu. Stoga e svako oteenje ili bolest malog mozga ili
unutarnjeg uha naruiti usklaenost onih miia, to rezultira trza
jnim pokretima oiju koji se zovu nistagmus. To je rijetka anoma
lija koja dovodi do jake okluzijske ambliopije. Dijete ima tipino
dranje glave sa bradom upravljenom prema gore i na taj nain
pokuava rijeiti smetnju. Nistagmus koji se ponekad javi sedmicu
do dvije nakon roenja, moe poeti treptanjem ili povremenim
lutajuim pokretima oiju koji se vremenom ustale kao horizon
talni, vertikalni, rotatorni, kosi ili cirkulirajui nistagmus. Promjene
u prednjem kao i stranjem segmentu oka mogu dovesti do slabije
ili jake slabovidnosti.
Nistagmus se moe privremeno javiti i ako se brzo zavrtimo oko
sebe.
Mrenica oka (retina) pretvara svjetlosne zrake u vidne impulse.
Kod nekih ljudi (rudara koji borave u mraku ili onih koji boluju od
albinizma) dijelovi mrenice su oteeni. Mozak se od nepravilnih
slika nastalih na oteenim dijelovima mrenice brani pojavom ni
stagmusa. Oteenja mrenice koja nisu posljedica nedostatka vita
mina A ne mogu se lijeiti.
Ona anamneza
Roditeljima koji dovedu dijete na pregled se postavljaju brojna
pitanja:
Ko je prvi primjetio da neto nije u redu sa oima djeteta?
Kada je primjeena razrokost?
30

Kako sauvati vid

Koliko je prolo vremena od pojave razrokosti do prve

posjete onom ljekaru?
Koje oko kilji?
Da li uvijek kilji jedno oko ili se izmjenjuju naizmjenino
oba oka?
Da li je otklon kiljenja uvijek primjetan?
Nastupa li otklon samo kod umora, pospanosti ili bolesti?
Postoje li popratni simptomi, krivo dranje glave ili slino?
Posmatra se poloaj oiju, gleda se da li postoji upadljiv
ugao kiljenja ili postoje takvi anatomski odnosi, iri
korjen nosa, jai unutranji koni nabor kapaka, koji ine
otklon kiljenja lanim.
Dijagnostika razrokosti
Trebalo bi na svim sistematskim pregledima u jaslicama, vrtiima pri
vakcinaciji predkolskim i kolskim ambulantama napraviti kontrolu
vida koja se sastoji od nekoliko testova.
1. Test fiksacije - Test sa depnom lampom. Ovim testom se ispi
tuje poloaj oiju i otkriva kiljavost i slabovidnost.
Praktino izvoenje; dijete sjedi na stolici ispred ispitivaa na 0,5
m ili majci u krilu ako je malo. Ispitiva mu pokazuje neki predmet
ili lampicu ravno ispred oiju, tako da moe posmatrati oba oka pri
fiksaciji predmeta. Kod manifestnog strabizma bulbus moe fiksi
rati u jednom od sljedeih poloaja:
1. Jedan bulbus okrenut prema nosu, u konvergenciji Stra
bismus convergens (esotropia).

31

Kako sauvati vid

2. Jedan bulbus okrenut prema vani, u divergenciji Strabis

mus divergens (exotropia).
3. Jedan bulbus okrenut prema gore- Strabismus sursuvergens
(hypertropia).
4. Jedan bulbus okrenut prema dolje - Strabismus deorsusver
gens (hypotropia).
2. Test pokrivanja / otkrivanja Cover / uncover test
Dijete i dalje sjedi ispred ispitivaa koji mu jednom rukom poka
zuje predmet a drugom rukom ili flasterom pokriva jedno oko.
Ako je oko pod zaklonom otilo u stranu, a kod otkrivanja napravi
pokret fiksacije predmeta i ako se drugo oko nije pomaklo radi se
o- heteroforiji.
Kod manifestnog strabizma pokrijemo rukom vodee oko - (ono
koje fiksira) oko e pod zastorom ruke skrenuti, ali kad ga otkri
jemo ono e napraviti pokret fiksacije, te drugo oko skrene, tada
znamo da se radi o monokularnom strabizmu.
Kad kod manifestnog strabizma pokrijemo vodee oko, oko e pod
zastorom skrenuti u stranu. Kad ga otkrijemo ono ostane u istom
poloaju (poloaju kiljenja), znai da se radi o alternirajuem stra
bizmu.
Kod testa pokrivanja kad se pokrije vodee oko, ako je strabino
oko ambliopno - (nema centralne fiksacije) onda se ne ispravlja
potpuno, ve fiksira predmet pod nekim uglom ne ispravljajui se
uope ili pak lutajui nestabilno fiksira objekte.

32

Kako sauvati vid

3. Ispitivanje motiliteta, Ispitivanje konvergencije,

Test odbrambene reakcije Test otimanja
Djetetu se tupferom pokrije jedno oko. Primjetit emo da se dijete
normalno ponaa. Sada tupfer premjestimo na drugo oko, dijete se
poinje braniti, skidati tupfer i plae. Ono se brani zato to smo mu
zatvorili bolje oko, to znai da je predhodno oko slabog vida i da
se radi o ambliopiji. Ovo je dobar test kod male djece u starosti od
18 mjeseci do 2 godine.
Ovi testovi -Test sa lampicom, -Test pokrivanja i otkrivanja, -Ispi
tivanje motiliteta i konvergencije i Test otimanja, su jednostavni
testovi koji ne trae nikakvu aparaturu i mogu se izvesti u kunim
uslovima ili na bilo kojem mjestu gdje e dijete biti najmirnije.
Testove mogu izvesti kako zdravstveni radnici, tako i vaspitai u
vrtiima i roditelji.
4. Ispitivanje otrine vida sa optotipima
Potrebno je dijete nauiti to ranije pokazivati optotipe - (slovo E)
kuda su okrenuti kraci slova E.
Test se izvodi na sljedei nain; najprije se dijete naui da svojom
ruicom pokae u kom su smjeru okrenuti kraci velikog slova E. Na
kon toga dijete e maramicom ili dlanom pokriti jedno oko, mi mu
pokazujemo optotipe ili sliice i tako se orijentiemo o otrini vida
ispitivanog oka, pa ispitivanje ponovimo i na drugom oku. Ovaj test,
poto je jednostavan mogu ga izvoditi i roditelji u kunoj atmosferi.
Test se ispituje na pet metara. Ukoliko se radi o starijem djetetu tada
se vidna otrina ispituje pomou vidnih znakova (optotipa); brojeva,
slova, geometrijskih figura i slika. Vidna otrina se ispituje na dalji
nu i blizinu. Vid na daljinu se ispituje na udaljenosti od 5-6 metara, a
vid na blizinu na distance do 2530 cm. Slabovidnost nastaje kod
33

Kako sauvati vid

refrakcionih anomalija, dalekovidosti i kratkovidosti kao i razrokih

osoba. Ona je reverzibilna ukoliko je na vrijeme otkrivena i ako je
na vrijeme zapoeta odgovarajua terapija uz noenje naoala vid
se slabovidog oka vraa na normalu.

Greke refrakcije
Pod refrakcijom oka podrazumijevamo odnos koji postoji izmeu
prelomne moi ronjae i soiva s jedne strane i duine one jabu
ice s druge strane.
Emetropija-je normalna refrakcija oka.
A. Miopija (kratkovidost)
Kratkovidno oko vidi bliske objekte otro, dok se udaljeni objekti ine
mutnima. Najei uzrok je preduga ona jabuica, pa slike objekata
ne mogu doprijeti do mrenice. Kratkovidost (myopia) je refrakciona
anomalija kod koje se svjetlosni zraci koji padaju na ronjau para
lelno sa osovinom oka prelamaju u optikom sistemu oka, tako da se
sijeku u jednoj taci ispred mrenjae. Oko e pomou naoala koje
stvaraju divergentni ulazni snop, dobiti jasnu sliku na mrenici.

Slika 7. Kratkovidno oko

34

Kako sauvati vid

Prema visini myopia moe biti:

Mala kratkovidost do -3,0 Dsph
Srednja kratkovidost od -3,0 do -7,0 Dsph
Visoka kratkovidost od -7,0 do -16,0 Dsph
Veoma visoka vie od -16,0 Dsph.
Lijeenje myopie sastoji se u korekciji pomou najslabijih rasipnihkonkavnih soiva s kojima se postie najbolja otrina vida. Takoe,
moe se korigovati i kontaktnim leama posebno one visokog ste
pena.
B. Hiperopija (dalekovidost)
Javlja se kada je ona jabuica prekratka za fokusiranje slike objekta
na mrenici, ve se svjetlosne zrake fokusiraju iza mrenice. Kao re
zultat, oko moe vidjeti udaljene objekte otrije, dok su bliski objekti
mutni.

Slika 8. Dalekovido oko

Dalekovidost (hypermetropia) je refrakciona anomalija kod koje je
osovina oka kratka u odnosu na mo prelamanja tako da se zraci
35

Kako sauvati vid

koji u oko dolaze iz beskonanosti paralelno sijeku iza retine od

nosno macule luteae. Prema tome koliko uestvuje akomodacija
soiva da bi se kompenzirala hipermetropija razlikujemo slijedee
oblike ove refrakcione anomalije:
Totalna hipermetropija predstavlja stvarni stepen daleko
vidnosti i to bez uea akomodacije.
Latentna hipermetropija je onaj dio hipermetropije koji se
kompenzira akomodacijom soiva, vei je kod mlaih oso
ba, zbog izraene akomodativne sposobnosti.
Manifestna hipermetropija je onaj dio totalne hipermetro
pije koji nije kompenziran akomodacijom, vei je ukoliko
je osoba starija jer tada opada mo akomodacije.
Lijeenje hipermetropije se vri uz pomo najjaeg konveksnog sa
birnog soiva kojim se postie optimalna otrina vida.
C. Astigmatizam
Astigmatizam je uestali vidni poremeaj uzrokovan nepravilno
oblikovanom ronicom. Svjetlosne zrake koje prolaze kroz takvu
ronicu lome se neravnomjerno, zbog ega nastaju 2 arine take.
Vid je mutan na svim udaljenostima, a slike predmeta su izobli
ene, poput onih u prostoriji sa aljivim ogledalima. Astigmatizam
je esto nasljedan, iako faktori poput konstantnog rada pri loim
svjetlosnim uvjetima, ili mnogo rada na blizinu, mogu doprinjeti. S
vremenom se stanje moe pogorati, makar je uglavnom stabilno
itavog ivota. Priblino 55% ljudi koji trebaju korekciju vida
imaju neki stupanj astigmatizma. Simptomi ukljuuju kiljavost,
povremene glavobolje i prenaprezanje oiju. U veini sluajeva,
astigmatizam je praen kratkovidnou ili dalekovidnou.

36

Kako sauvati vid

Slika 9. Astigmatizam
Dakle, astigmatizam je refrakciona anomalija koja je uslovljena ne
pravilnom zakrivljenou ronjae tako da je prelomna mo ronjae
razliita u raznim meridijanima. Kod ove refrakcione anomalije ne
postoji zajednika ia zraka svjetlosti. Astigmatsko oko ni iz koje
daljine ne moe da vidi jasno bez korekcije. Prelamanje zraka moe
da se vri na dva naina:
ako se na jednom istom oku i u jednom istom meridijanu
svjetlost prelama nejednako, rije je o nepravilnom astig
matizmu.
ako svaki poseban meridijan prelama pravilno i podjedna
ko ali razliito od drugih meridijana oka govorimo o pra
vilnom astigmatizmu.
Lijeenje astigmatizma sastoji se u noenju cilindrinih stakala.
D-Anizometropija
Anizometropija je razliito stanje refrakcije dva oka. Mnogi autori
nazivaju ametropijom oka i ona stanja refrakcije kada postoji obo
strano jedan isti vid ametropije, samo razliite dioptrijske jaine,
37

Kako sauvati vid

to znai da je jedno oko jae miopno ili jae hipermetropno od

drugog ili jae astigmatino od drugog.
Objektivno ispitivanje refrakcije
Za objektivno odreivanje stanja refrakcije slue skijaskopija i re
fraktometrija. Kod obje metode, kod djece se mora iskljuiti ako
modacija oka (sposobnost prilagoavanju).
Daju se kapi atropina 0,5% do 4. godine ivota, a kod starijih 1%
rastvor atropina u konjuktivalnu vreicu, koje kapaju roditelji kod
kue, najmanje tri dana a nekad i due, tri puta dnevno da bi se
dobila potpuno proirena zjenica oba oka. Pri tome treba roditelje
upozoriti na mogunost alergijske reakcije, iji su simptomi slije
dei: crvena, vrela, suha koa, naroito na licu, vratu i grudima,
suha usta i drijelo kao i jaka e. Terapija se sastoji u prekidu
kapanja kapi atropina. Probna skijaskopija moe se uraditi i u kabi
netu za orto pleoptiku, kapaju se u oba oka kapi Sol. homatropina
1% u razmaku od 10 minuta tri puta i poslije pola sata uradi se
skijaskopija.
Konjunktivitis (Upala one spojnice unutar kapka)
Konjunktivitis je upala one spojnice unutar kapka (konjunktive)
iji uzrok moe biti virus, bakterija ili alergija. Spojnica (konjunk
tiva) prostire se na unutarnjem dijelu kapka i prua se preko bjelo
onice do ronice. Upaljena ona spojnica ini bjeloonicu (skleru)
crvenom za vrijeme konjunktivitisa.
Konjunktiva je izloena mikroorganizmima i drugim oblicima iri
tacije. Suze tite konjunktivu razrjeivanjem bakterija i njihovim
ispiranjem. Suze takoer sadravaju enzime i antitijela koja sprje
avaju razvoj bakterija.
38

Kako sauvati vid

Konjunktivitis je najea bolest oiju u razvijenim zemljama svi

jeta i s obzirom na teinu varira od blage upale sa suzenjem do jake
upale koja uzrokuje ozljedu i odumiranje tkiva.
Postoje mnogi uzroci konjunktivitisa. Najei su virusne infekcije;
drugi uzronici su bakterije, klamidije, gljivice i paraziti (rijetko).
Bolest "crvenih oiju" je specifina bolest koju uzrokuje bakterija
(jedna iz roda Haemophilus bakterija). Virusni i bakterijski oblici
konjunktivitisa su izrazito zarazni i mogu se vrlo brzo proiriti
meu djecom, katkada uzrokujui lokalne epidemije. Ostali uzroci
su alergije (alergijski konjunktivitis), izloenost hemikalijama, iri
tacija vjetrom, prainom, dimom. Konjunktivitis moe takoer pra
titi obinu prehladu i osipe.
Novoroenad moe biti zaraena bakterijama (klamidijama) u po
roajnom kanalu. Ova se bolest naziva neonatalni inkluzijski ko
njunktivitis ili ophthalmia neonatorum i mora se odmah poeti lije
iti kako bi se sauvao vid.
Rizino je i noenje kontaktnih lea, a posebno dugo noenje lea.
Rizini faktor su i kontakti s osobama koje imaju konjunktivitis.
Neke vrste konjunktivitisa:

virusni konjunktivitis;

alergijski konjunktivitis;

bakterijski konjunktivitis;

neonatalni konjunktivitis, inkluzijski konjunktivitis (ba

zenski konjunktivitis) uzrokovan bakterijom-klamidijom;

gonokokni konjunktivitis;

kronini konjunktivitis (trahom).

39

Kako sauvati vid

Simptomi konjuktivitisa su crvenilo konjunktive, smetnje suzenja,

iritacija (peenje, svrbe) oka i kapaka, a oni kapci su esto slijep
ljeni kod buenja. Kod nekih virusnih konjunktivitisa moe se
imati osjeaj stranog tijela u oku i osjetljivost na svjetlo.
Kod alergijskoga konjunktivitisa postoji obostrano crvenilo oiju,
smetnje suzenja, arenje u oima i svrbe. Veina osoba ima i
popratni rinitis. Svrbe dovodi do trljanja oiju i edema.
Lijenik moe napraviti pregled oiju i bris one spojnice za ana
lizu.
Lijeenje konjunktivitisa ovisi o uzroniku. Alergijski konjunkti
vitis lijei se lijeenjem alergija ili moe nestati sam po sebi kad se
ukloni uzroni alergen. U blagim sluajevima mogu pomoi lokalni
pripravci koji se nalaze u slobodnoj prodaji, tj. bez recepta.
Antibiotici, obino kapi za oi, uinkoviti su u lijeenju bakterij
skoga konjunktivitisa. Primjenjuju se nekoliko puta na dan. Bakte
rijski konjunktivitis moe se izlijeiti za nekoliko dana. Virusni e
se konjunktivitis povui sam po sebi obino unutar tjedan dana.
Kod djece s neonatalnim konjunktivitisom potrebno je sistemsko
lijeenje makrolidima, kao to je azitromicin. Takoer je potrebno
lijeiti majku i njezina seksualnog partnera. Kod odraslih se inklu
zijski konjunktivitis uzrokovan klamidijom lijei jednokratnim da
vanjem azitromicina. Potrebno je lijeiti i seksualnoga partnera.
Prognoza nakon lijeenja je obino dobra. Oi se moraju drati
iste od izluevina i ne smiju se prekrivati zavojem.
Odravanjem higijene moe se sprijeiti irenje konjunktivitisa:
1. Dobro operite ruke:

40

Prije primjene bilo kojeg lijeka za oi.

Kako sauvati vid

Nakon to u oi nanesete lijek.

Svaki put kad dodirnete oi ili lice ili briete nosni sek
ret.

2. Operite sve odjevne i ostale predmete koje dotaknete zara

enim oima:

odjeu,

runike,

esto mijenjajte jastunice.

3. Ne posuujte minku za oi. Ako je infekcija uzrokovana

bakterijom ili virusom, morate baciti koritenu minku i
kupiti novu. Redovno mijenjajte kozmetike preparate za
oi.
4. Ne dirajte zaraeno oko jer e se infekcija proiriti na zdra
vo oko. Vano je da nakon dodirivanja zaraenog oka ne
dirate zdravo oko. Konjunktivitis se iri jako lako!!
5. Ne posuujte runike ili maramice!
6. Pravilno se koristite i brinite o kontaktnim leama!

Dijabetika retinopatija
Dijabetika retinopatija je jedna od sekundarnih posljedica jedne od
najrasprostranjenijih hroninih bolesti dijabetesa. Dijabetes po
gaa krvne sudove pa u retini, koja je gusto isprepletena kapilarima
javljaju se abnormalna proirenja kapilara (aneurizmi) koja s vre
menom dovode do odvajanja retine od podloge i izumiranja foto
receptora.

41

Kako sauvati vid

Kod dijabetinih pacijenata, uz ostale redovite kontrole, potrebne

su i ee kontrole fundusa oka da bi se na vrijeme ustanovilo da li
je dolo do nastanka aneurizma. U tom sluaju mogu se u tretmanu
koristiti tehnike mikrohirurgije.

Slika 10. Dijabetika retinopatija

Dijabetika retinopatija je posljedica djelovanja dijabetesa na krvne
ile mrenice. Mrenica je njena opna koja oblae unutranju po
vrinu oka. Dijabetes uzrokuje propusnost krvnih sudova i nenor
malni rast krvnih ila mrenice. Dva su glavna stadija dijabetike
retinopatije, laki i tei. U lakem obliku iz oteenih ila mrenice
istiu sastojci krvi i oteuju mrenicu, a bolesnikov vid moe biti
normalan. Isputene masne i bjelanevinske estice taloe se u
mrenici stvarajui bijele nakupine, tzv. eksudate. Mrenine ile
dijabetiara su krhke i sklone pucanju, pa dolazi do krvarenja u
mrenicu. Osim toga, tekuina koja je istekla iz dijabetesom ote
enih ila moe nakupljati u sredinjem dijelu mrenice, makuli,
koji nam daje otrinu vida. Ovaj poremeaj se naziva makularni
edem i uzrokuje smanjenje vida.
Makularni edem je i najei uzrok gubitka vida kod dijabetiara.
U teem ili proliferativnom obliku retinopatije iz mrenice izrastaju
nove krvne ile i pokrivaju povrinu mrenice. Te nove ile su
nezdravo graene i veoma krhke, pa esto pucaju uzrokujui tako
krvarenje u staklovinu, to moe veoma smanjiti vid. U najteim
42

Kako sauvati vid

sluajevima nove ile urastaju u staklovinu, elatinastu tekuinu

koja ispunjava unutranjost oka. Takoer, oko novostvorenih ila
mogu narasti membrane graene od vezivnog tkiva. Ponekad se te
membrane skvre i sa sobom povuku mrenicu. Mrenica se odigne
od podloge koja je hrani, pa nastaje oteenje vida. Ovaj poremeaj
se zove ablacija mrenice.
Sljepoa uzrokovana dijabetikom retinopatijom jedna je od naj
traginijih komplikacija dijabetesa. Naalost, nedovoljan broj dija
betiara dobije potreban oftalmoloki nadzor - primjerice, u SAD
tek svaki drugi oboljeli. Mnoga istraivanja dokazala su da je pre
vencija dijabetike sljepoe mogua i djelotvorna, te da je svaka, pa
i najskuplja metoda ranog okrivanja dijabetike retinopatije jefti
nija od trokova uzrokovanih prekasno otkrivenom retinopatijom.
Usprkos tome, upravo je rano otkrivanje dijabetike retinopatije naj
slabija karika u lancu lijeenja onih komplikacija dijabetesa.
Brojani podaci o dijabetikoj sljepoi su zabrinjavajui:

Dijabetika retinopatija je vodei uzrok sljepoe radno

sposobnog stanovnitva u razvijenim zemljama.

Dijabetiari imaju ak 25 puta vei rizik sljepoe nego

nedijabetika populacija.

Prevalencija dijabetike sljepoe je 18,5 sluajeva na 1.000

dijabetiara godinje.

Slijepo je ak 5-10% dijabetiara koji boluju od dijabe

tesa due od 20 godina.

ak 40% bolesnika s dijabetesom ovisnim o insulinu, te

10% ukupnog broja dijabetiara, dobit e tokom ivota
dijabetiki edem makule, koji je vodei uzrok dijabetike
sljepoe.

43

Kako sauvati vid

Nakon 15 godina trajanja dijabetesa ovisnog o insulinu

oko 90% bolesnika e imati dijabetiku retinopatiju.

Nakon 20 godina oko 60% dijabetiara ovisnih o insulinu i

20% bolesnika s dijabetesom tipa II koji se lijee insuli
nom imat e proliferativnu dijabetiku retinopatiju

Dijabetika retinopatija predstavlja vodei uzrok sljepoe

u svijetu.

Dijabetika retinopatija je podmukla.

Dijabetika retinopatija je asimptomatska u gotovo svim stadijima

koji se jo mogu lijeiti. Drugim rijeima, potencijalno osljepljujui
oblici dijabetike retinopatije mogu se razviti mnogo ranije nego
to bolesnik primijeti bilo kakve smetnje vida. Isto tako, kad ko
nano primijeti promjene vida, promjene na oku su esto toliko
uznapredovale da je lasersko lijeenje veoma zakanjelo. Zbog toga
svaki dijabetiar mora jednom godinje doi na pregled oiju uz
proirivanje zjenica. Dijabetika sljepoa se moe sprijeiti.
Lasersko i vitrektomijsko lijeenje dijabetike retinopatije pouzda
no je djelotvorno. Danas se rizik sljepoe uzrokovane dijabetesom
moe znaajno smanjiti; primjerice, na vrijeme izvedena laserska
fotokoagulacija mrenice smanjuje rizik gubitka vida uzrokovanog
proliferativnom dijabetikom retinopatijom za oko 60%, a rizik
umjerenog gubitka vida uzrokovanog dijabetikim makularnim ede
mom za 50%. Mnogi oblici dijabetike retinopatije mogu se zausta
viti laserom. Kad je gubitak vida ve nastao, teko je zaustaviti ga ili
vratiti vid. Mnogo je lake sprijeiti taj gubitak redovitim oftalmo
lokim pregledima koji e na vrijeme otkriti retinopatiju i odrediti
pravi trenutak za lasersko lijeenje - vrlo esto prije nego bolesnik
primijeti bilo kakave smetnje vida.

44

Kako sauvati vid

Koliko je dijabetika retinopatija uestala?

Dovoljno je rei da je dijabetika retinopatija vodei uzrok sljepoe
kod radno sposobnog stanovnitva. Priblino svaki etvrti dijabeti
ar ima neki oblik dijabetike retinopatije, dok svaki dvadeseti ima
tei oblik proliferativnu retinopatiju. Uestalost retinopatije raste
s trajanjem dijabetesa, pa nakon 10 godina trajanja dijabetesa oko
50 % bolesnika ima retinopatiju, a nakon 20 godina oko 90 %.
Kako dijabetiar moe znati ima li dijabetiku retinopatiju?
U dijabetikoj retinopatiji vid moe biti sauvan ak i kad je retino
patija veoma uznapredovala. Kad se jednom jave smetnje vida, esto
je prekasno za bilo kakvo lijeenje. Zato dijabetiari moraju dolaziti
na redovne godinje preglede oka iako nemaju nikakvih smetnji.
Svrha je tih pregleda da se dijabetika retinopatija otkrije prije nego
to ugrozi vid, i da se pravovremeno provede lasersko lijeenje.
Koliko je laser djelotvoran?
Ni jedan nain lijeenja nije udotvoran, pa tako nije ni laser, ali on
znaajno usporava napredovanje bolesti. Najdjelotvorniji je kad se
upotrijebi dovoljno rano, prije nego nastane znatnije oteenje vida.
Ako je vid ve oteen, laser moe usporiti, pa ak i zaustaviti dalj
nji gubitak vida. U najteim sluajevima dijabetike retinopatije
odluujemo se na kirurki zahvat kojim se uklanjaju novostvorene
bolesne ilice u unutranjosti oka, tzv. vitrektomiju.
to jo bolesnik moe uiniti da sauva vid?
Najvanija je dobra regulacija nivoa eera u krvi, potom regulacija
krvnog pritiska. Puenje, debljina, nepridravanje dijabetike dijete
i nedovoljno kretanje ugroavaju vid, kao uostalom i zdravlje cije
log tijela.

45

Kako sauvati vid

Kome to prijeti?
Ako ste dijabetiar, zbog dijabetike retinopatije Vam prijeti opas
nost od gubitka vida.
Opasnost je prisutna bez obzira od kojeg tipa dijabetesa bolujete,
bez obzira na starosnu dob, ak i bez obzira na to odravate li nivo
glukoze u krvi pod kontrolom.
I zato bi svaka osoba oboljela od dijabetesa trebala redovito kon
trolisati vid - kad joj se dijabetes po prvi put dijagnosticira, a nakon
toga oni pregled treba obaviti barem svake dvije godine.
Kako dijabetika retinopatija utie na vid?
U poetku Vam je vid normalan
Zatim moete primijetiti zamuenost vida, iskrivljenu ili
nepotpunu sliku, pri emu naoale ne pomau
Moete doivjeti probleme s ravnoteom, itanjem, gleda
njem televizije i prepoznavanjem ljudi
Moete postati pretjerano osjetljivi na svjetlost
Moete imati probleme s vidom nou
Kako uvati oi?
Lake ete sauvati zdravlje oiju i sprijeiti gubitka vida ako:
1. Redovito odlazite na oni pregled, da se otkriju rane pro
mjene i lijeenje poduzme prije nego to izgubite vid.
2. Provjeravajte nivo glukoze u krvi i jedite hranu s malo
masnoa.
46

Kako sauvati vid

3. Ako Vam neto nije u redu s vidom, potraite lijeniku

pomo kako se stanje ne bi dalje pogoravalo.

Glaukom
Glaukom (od gr. glaukos = zelen, zbog sivo-zelenog odsjaja lee u
zahvaenom oku) je naziv za grupu bolesti koja vodi ka oteenju
vidnog ivca te je vodei uzrok sljepoe kod ljudi iznad 40 godina.
Glaukom nije bolest ve sindrom, odnosno skup slijedeih simp
toma: povienje onog pritiska, udubljenje papile vidnog ivca i
oteenje vidnog polja.

Slika 11. Glaukom

Glaukom se razvija kad je stvaranje one vodice poveano ili je
njeno oticanje oteano. Tada dolazi do porasta onog pritiska, do
pritiska na ivana vlakna i krvne ile optikog ivca i do njihovog

47

Kako sauvati vid

oteenja i unitenja. Postepeno se prekida prijenos vizualne poru

ke do mozga, a rezultat je oteenje vida i na kraju sljepoa. Gla
ukom je bolest koja se ne moe izlijeiti, ali zahvaljujui ranom
otkrivanju bolesti i odgovarajuem lijeenju moe se sprijeiti traj
ni gubitak vida i kontrolisati tok bolesti.
Normalne vrijednosti onog pritiska iznose 12-22 mm Hg (mili
metara ive).
Vrste glaukoma
Glaukomi se dijele u tri osnovne velike skupine:
-

primarni glaukomi

sekundarni glaukomi

priroeni (kongenitalni) glaukomi

Kod primarnog glaukoma postoji poveanje onog pritiska koje se

ne moe dovesti ni u kakvu vezu s nekom onom ili optom bolesti.
Prema izgledu ugla prednje one sobice (prostor u oku izmeu
ronice i arenice) primarni glaukom se dijeli na:
-

primarni glaukom irokog (otvorenog) ugla

primarni glaukom uskog (zatvorenog) ugla

Sekundarni glaukom je povienje onog pritiska koje nastaje u

toku neke druge one bolesti (stanja) ili je posljedica te bolesti (kao
npr. upale, ozljede, oteenja i pomaci lee u oku, krvnoilne bo
lesti oka, eerna bolest, tumori oka).
Priroeni glaukom nastaje jer u uglu prednje one sobice postoji
tkivo koje normalno nestaje prije roenja. Ona vodica ne moe
oticati i nastaje povienje onog pritiska.
48

Kako sauvati vid

Primarni glaukom otvorenog ugla

Kod ovog tipa glaukoma se iz nepoznatog razloga s godinama po
veava otpor oticanju one vodice i oni pritisak konstantno raste.
Porast onog pritiska je umjeren u poetku, a kasnije moe dosei
visoke vrijednosti (60 mm Hg). S vremenom strada oni ivac i
udubljuje se papila vidnog ivca (mjesto na kojem vidni ivac na
puta oko). Ispadi vidnog polja se pojavljuju vrlo rano, ispadi se
ire od periferije prema sreditu pa bolesnici imaju sueno vidno
polje; gledaju kao kroz dvocjevku ili tunel. Zavretak procesa je
sljepilo.
Hronini glaukom irokog ugla je podmukla bolest koja napada oba
oka. Dugo vremena moe biti bez simptoma ili s vrlo malo simp
toma, npr. nejasnim glavoboljama. Od ove bolesti boluje oko 2%
osoba starijih od 40 godina, a zahvaa podjednako oba spola.
Bolesti: dijabetes, vaskulopatije, hipertenzija dodatni su rizini fak
tori za pogoranje prognoze, a osobito su ugroene osobe kojima
lanovi obitelji imaju glaukom.
Ispadi vidnog polja se ne mogu lijeiti. Lijeenjem se postie nor
malizacija onog pritiska i eventualno sprjeavanje daljnjeg propa
danja vidnih funkcija.
Primarni glaukom zatvorenog ugla
Suen ugao nalazi se kod plitke one sobice. Takva graa oka je ge
netski odreena (npr. kratko, dalekovido oko) ili nastaje zbog pove
ane lee. Sueni ugao lako se moe zatvoriti korijenom arenice,
nastaje zapreka oticanju one vodice i posljedino povienje onog
pritiska. Uzroci takovog povienja pritiska su: naglo irenje zjenice
(uzrokovano sumrakom i emocijama), mlohavi arenini korijen ili
poveana prokrvljenost zrakastog tijela.

49

Kako sauvati vid

Zapreka oticanju one vodice moe biti nagla (akutna), povre

mena (intermitentna) ili dugotrajna (kronina).
Akutna manifestacija je vrlo burna, za razliku od kroninog glau
koma, i zahtijeva hitnu intervenciju. Na izgled zdrav ovjek postaje
teak bolesnik, s jakim bolovima u jednom oku i licu, pojavom du
ginih boja oko izvora svjetlosti, glavoboljom, muninom i povra
anjem, ali i dramatinim "padom" vida. Oni pritisak raste i do 80
mm Hg, oko je crveno, i tvrdo kao kamen. Ukoliko se oni pritisak
ne snizi unutar nekoliko sati pomou lijekova ili operativnog za
hvata moe doi do ozbiljnih i trajnih oteenja vida.
Glaukomski napadaji mogu biti slabiji i ee se ponavljati.
Hronini glaukom zatvorenog ugla obino nastaje kao posljedica
uestalih nelijeenih glaukomskih napadaja i posljedinih priraslica
u uglu prednje sobice. Oni je pritisak stalno povien, razvija se
udubljenje i propadanje papile onog ivca s ispadima vidnog polja
te konano nastaje sljepoa.
Apsolutni glaukom
Ovaj naziv oznaava slijepo oko. Sljepoa moe nastati kao poslje
dica svih oblika glaukoma i oznaava zavrni stadij njegova napre
dovanja. Oko tada moe biti izrazito bolno.
Dijagnoza i simptomi glaukoma
Nakon razgovora s pacijentom obavlja se pregled oka i pretrage.
Pretrage koje se obavljaju su odreivanje vida, pregled oka pro
cjepnom svjetiljkom (biomikroskopom), pregled oftalmoskopom
(pregled unutranjih struktura oka, koji pokazuje, za glaukom tipi
ne, promjene na onom ivcu), tonometrija (mjerenje onog pritis
ka), odreivanje vidnog polja (periferni i centralni vid) i goniosko
pija (lea koja se postavlja na oko kako bi se vidjelo stanje onog
50

Kako sauvati vid

ugla). Prije oftalmolokog pregleda bitno je lijenika obavijestiti je

li netko od obitelji ili roaka bolovao ili boluje od glaukoma.
Pregled za dijagnosticiranje glaukoma vrlo je kratak i bezbolan.
Lijenik e izmjeriti oni pritisak uz pomo nekontaktne tonome
trije, prilikom koje instrumentom ispuhuje zrak prema onoj jabu
ici. Oni pritisak mjeri se u milimetrima ive (mm Hg), a norma
lan oni pritisak je izmeu 10 i 20 mm Hg. Ukoliko imate povien
oni pritisak, to ne mora znaiti da ste oboljeli od glaukoma. Va
lijenik nee dijagnosticirati glaukom ukoliko ne postoji oteenje
onog ivca.
Blago povien oni pritisak naziva se ona hipertenzija i moe se
regulisati i kontrolisati redovnim lijenikim pregledima. Lijenik
takoer moe obaviti testiranje irine vidnog polja, to je i najbolji
nain ranog otkrivanja znakova gubitka perifernog vida.
Iako i hronini i akutni glaukom uzrokuju sljepilo, simptomi su im
vrlo razliiti. Kod glaukoma otvorenog ugla ili hroninog glauko
ma, gubitak vida nastaje vrlo sporo i potpuno bezbolno tako da
mnogi ljudi uope ne primijete bilo kakav problem dok bolest ve
nije uznapredovala. Kod ovog oblika glaukoma prvo dolazi do gu
bitka perifernog vida, a uznapredovala bolest moe dovesti do toga
da vidite samo ono to je pred vama, kao da gledate kroz tunel.
Ukoliko se ne lijei, s vremenom i takav sueni vid postupno nes
taje i dolazi do potpunog sljepila. Jednom kad se vidno polje izgu
bi, nemogue ga je povratiti.
Najei simptomi hroninog glaukoma su povremene glavobolje,
zamagljen vid te postepeni gubitak perifernog vida i pojava slijepih
taaka, mjesta u vidnom polju u kojima uopte ne vidite.

51

Kako sauvati vid

Simptomi akutnog glaukoma zatvorenog ugla znatno su intenziv

niji i pojavljuju se iznenada. Ukljuuju iznenadnu pojavu snane,
pulsirajue boli u samom oku ili neposrednoj blizini oka. Takoer
se javlja zamagljenje vida, pojava duginih boja oko izvora svje
tlosti, crvenilo i nadraenost oiju, a ponekad i munina i povra
anje.
Kod uroenog glaukoma u novoroenadi i djece kao najee sim
ptome mogue je primijetiti suzne i zamagljene oi, osjetljive na
svjetlost. Oi djeteta mogu izgledati vee zbog poveanja one ja
buice uzrokovanog visokim onim pritiskom. Ovakva promjena se
ne pojavljuje kod odraslih. Ukoliko pati od glaukoma, dijete moe
esto trljati oi, kiljiti ili ih pak veinu vremena drati zatvorenima.
Prevencija i lijeenje glaukoma
Budui da je veina faktora rizika za pojavu glaukoma izvan vae
kontrole, prava prevencija protiv ove bolesti ne postoji. Ukoliko ste
stariji od 20 godina, preporuljivo je svakih tri do pet godina
obaviti pregled oka koji obuhvaa testove na glaukom.
Ukoliko postoji povijest ove bolesti u vaoj obitelji ili ukoliko po
stoje faktori rizika od pojave glaukoma, posavjetujte se s lijeni
kom o eim pregledima oka. Ukoliko spadate u skupinu ljudi s
poveanim rizikom od pojave bolesti svakako biste trebali obavljati
redovne preglede oiju kod oftalmologa.
Lijeenje glaukoma obuhvata razliite postupke kontrolisanja pro
dukcije i odvoenja one vodice iz oka, ime se oni pritisak sputa
na normalni nivo i sprjeava se daljnje oteenje onog ivca. Iako
oteenje onog ivca moe nastupiti pri bilo kojoj vrijednosti
onog pritiska, sniavanje pritiska moe pomoi u zatiti onog
ivca od daljnjeg oteenja.

52

Kako sauvati vid

Nain lijeenja glaukoma uveliko ovisi o ozbiljnosti situacije te

koliko je bolest uznapredovala. Hronini glaukom se vrlo teko
dijagnosticira u ranoj fazi, no jednom kad se otkrije, moe se
uspjeno kontrolisati. Lijeenje u pravilu poinje lijekovima, no u
sluaju da lijekovi ne uspiju sniziti oni pritisak, pristupa se
lijeenju laserom ili hirurkim zahvatom.
Kod hroninog glaukoma lijeenje uglavnom zapoinje prepisi
vanjem kapi za oi. Budui da kapi za oi mogu uzrokovati odre
ene nuspojave ili meudjelovanje s drugim lijekovima, lijenik
mora biti upoznat s moguim drugim lijekovima koje u tom tre
nutku uzimate. Ukoliko lijeenje kapima ne pokae rezultate, lije
nik moe preporuiti terapiju laserom, odnosno tzv. trabekulo
plastiku.
Prilikom tog zahvata laserom se napravi 50-100 malih rezova u
tkivu drenanog sustava ime se omoguuje bolje odvoenje teku
ine iz unutranjosti oka. Takoer, mogue je obaviti i kirurki
zahvat pod nazivom trabekulektomija, kojim se umjetnim putem
stvara kanal za odvoenje tekuine iz unutranjosti oka.
U rijetkim sluajevima u kojima ni hirurki zahvat ne da eljene
rezultate, postoje metode lijeenja koje se fokusiraju na unitavanje
elija koje su odgovorne za prekomjerno luenje tekuine u oku.
To se moe provesti ultrazvunim lijeenjem (unitavanjem elija
visokofrekventnim zvunim valovima), dijatermijom (unitavanjem
elija visokom temperaturom) ili pak kriohirurgijom (unitavanjem
elija niskom temperaturom).
Kod uroenog glaukoma je gotovo uvijek potreban hirurki zahvat.
Ponekad se mogu koristiti lijekovi, no obino ne mogu pomoi na
dui vremenski period.

53

Kako sauvati vid

Glaukom se ne moe izlijeiti, no pritisak unutar oka moe biti

kontrolisan lijekovima, hirurkim zahvatom ili u kombinaciji te
dvije metode. Kod odraslih, vid ili dio vidnog polja izgubljen kao
posljedica glaukoma ne moe se vratiti, ali se lijeenjem moe
sprijeiti daljnje oteenje onog ivca i spasiti ostatak vida obo
ljele osobe. Kod neke djece koja pate od uroenog glaukoma, dio
tete na onom ivcu moe se popraviti hirurkim lijeenjem.
Lijekovi se, nakon postavljanja dijagnoze glaukoma, moraju u ve
ini sluajeva uzimati do kraja ivota. Iako svakodnevno kapanje
oiju nekim ljudima vjerojatno nee biti praktino ili moe izazvati
neugodu, izuzetno je vano pratiti upute lijenika o pravilnom ka
panju oiju u pravilnim vremenskim razmacima, kako bi se lije
enje provodilo na ispravan nain.

Katarakta-mrena
Katarakta je stanje kod kojeg dolazi do postupnog gubitka
prozirnosti kristalne lee. Ona moe biti uroena (npr. uslijed nekih
metabolikih bolesti) ali ipak i ona je najuestalija u starakoj dobi pa
se u tom sluaju govori o senilnoj katarakti (mreni). Razvoju katarakte
mogu doprinijeti nasljedni faktori, bolesti, dugotrajno koritenje nekih
lijekova ili otrovanja, dugotrajna izlaganja ultraljubiastom zraenju,
konzumacija alkohola i puenje, neke hronine bolesti.
Simptomi su sljedei:

54

dvostruke slike ili slike s mrljama, nejasni obrisi predmeta

ili osjeaj "filma" ispred oiju,

osjetljivost na jako svijetlo i bljeskove,

este promjene naoala koje ne rezultiraju poboljanjem

vida,

Kako sauvati vid

tretman katarakte je prvenstveno hirurki i sastoji se u od

stranjenju lee nakon ega se vid korigira adekvatnim
pomagalima.

Slika 12. Katarakta

to je mrena i kako nastaje?
Nae oi sadre prozirnu tvorevinu koju nazivamo leom. Smjete
na je u oku iza zjenice i ujedno vrlo vana, jer se zrake prolazei
kroz prozirnu leu prelamaju i fokusiraju na mrenici, tako da mo
emo rei da prozirna lea ujedno omoguava projiciranje slike na
mrenici. Svako zamuenje lee naziva se katarakta. U narodu je
uvrijeen naziv "siva staraka mrena", koji dolazi od sivog izgle
da koji lea poprimi u fazi zrele katarakte.
Uzroci nastanka mogu biti dobro definisani, no u najveem broju
sluajeva nisu jasni, ve su povezani sa starenjem. Tako su npr.
epidemioloke studije pokazale da uestalost pojave katarakte raste
s oko 50% za dobnu skupinu od 65-74 godine na oko 70% za dob
nu skupinu iznad 75 godina. Katarakta, meutim, moe biti i poslje
dica traume, metabolike bolesti (eerna bolest), primjene lijekova
55

Kako sauvati vid

(kortikosteroida), moe nastati i kao komplikacija drugih onih

bolesti (uveitis, glaukom) ili se pojaviti u sklopu nekih sindroma
(Downov sindrom).
Ovisno o veliini i lokalizaciji zamuenja lee, javljaju se smetnje
u jasnoi i otrini vida.
U poetku je vid lokalno zamuen, uz pojavu prijelomne kratko
vidnosti koja zahtijeva propisivanje odgovarajuih naoala, da bi se
kasnije pojavile i smetnje u izvravanju eljenih i potrebnih dnevnih
aktivnosti kao to su vonja automobilom, gledanje TV-a, itanje.
Kako se mrena lijei?
Zamuenje lee ne moe se zaustaviti onim kapima ili nekim lije
kom i postupno napreduje, s tim da je vremenski tok zamuenja raz
liit. Ako se ne operie, vid postaje toliko mutan da se jedva naziru
prsti pred licem ili postoji samo osjeaj svjetla s tanom projekci
jom. Danas se katarakta operie ve kod prvih poremeaja vida koji
utiu na izvravanje profesionalnih i eljenih dnevnih aktivnosti.
Postavlja se pitanje kada operirati? Kataraktu utvruje lijenik
specijalist oftalmolog pomou onih pretraga kao to su vidna otri
na, pregled na procjepnoj svjetiljci i oftalmoskopski pregled. Uko
liko opti i lokalni (okulistiki) status dozvoljava operativni zahvat,
oftalmolog provodi preoperativne pripreme (procjena vidne otrine,
mjerenje onog pritiska, ultrazvuni pregled i izraunavanje dioptrije
intraokularne lee), nakon ega se pristupa operativnom zahvatu i to
na onim odjelima bolnica ili u privatnim onim klinikama. Ane
stezija je topika (one kapi) ili retrobulbarna (injekcija), a opta
samo u djece ili bolesnika s psihikim smetnjama.
Sam operativni zahvat izvodi se pod kontrolom operacijskog mi
kroskopa, jednom od dvije operacijske metode:
56

Kako sauvati vid

Konvencionalni pristup - tzv. ekstrakapsularna ekstrakcija lee

s implantacijom IOL.
Na oku se napravi rez, odstranjuje se zamuena lea, a u preostalu
kapsularnu vreicu implantira (ugrauje) umjetna (intraokularna)
lea. Ukoliko se iz bilo kojeg razloga operater odlui ne implan
tirati intraokularnu leu, nakon operacije je potrebno nositi naoale
s velikom dioptrijom. Zbog reza i avova oporavak vida je dui pa
se bolesnik hospitalizira.
Nova metoda - fakoemulsifikacijska ekstrakcija s implantaci
jom lee - danas predstavlja metodu izbora u veini operacija od
stranjenja mrene. Prednost ove metode je to se praktino provodi
ambulantno ili bolesnik drugi dan odlazi iz bolnice. Naime, kod
ove metode incizija (ulazni rez) je vrlo mala, manje je onih upala,
ne postavljaju se avovi pa je manji postoperativni astigmatizam
(iskrivljenje slike), a rehabilitacija vida je bra i kompletnija. Prak
tiki, nakon nekoliko dana pacijent se moe vratiti svom poslu i
normalnom ivotu. Konana refrakcija (stanje vida) odreuje se
dva do etiri tjedna nakon operacije. Za ovakvu operaciju potreban
je aparat fakoemulsifikator i posebne tzv. sloive lee.
Intraokularne lee (IOL) - Kada se ukloni zamuena lea, a ne
implantira nova umjetna, vid je promijenjen. Takav vid se moe
uporediti s gledanjem pod vodom otvorenim oima, dakle vid do
voljan za kretanje, ali da bi mogli obavljati i sve prijanje aktiv
nosti potrebne su vam ili naoale ili kontaktne lee ili pak implan
tacija nove IOL.
Svaka lea ima svoju odreenu refrakcijsku jainu i odabire se
prema potrebi vaeg oka. Kad se primjenjuje ekstrakapsularna ek
strakcija, koristi se tzv. "tvrda" lea, dok se kod fakoemulsifika
cije lea pincetom moe presaviti kako bi se implantirala kroz

57

Kako sauvati vid

minimalni rez (3 mm). Lee za fakoemulsifikaciju esto nazivaju

"meke" lee ili "sloive" lee.

Retinitis pigmentosa
Retinitis pigmentosa (RP) je naziv za skup nasljednih bolesti koje
pogaaju retinu. One su okarakterizirane postepenim razaranjem i
degeneracijom fotoreceptora, koja rezultira progresivnim gubitkom
vida. Procijenjeno je da RP-a pogaa 100.000 stanovnika SAD-a.
Klinika slika RP-a uzorkuje degeneraciju retine, vrlo osjetljivog
tkiva koje se sastoji od nekoliko slojeva elija koje prekrivaju
pozadinu oka, te sadre fotoreceptore (tapie i unjie). tapii su
rasporeeni na periferiji centra retine (macula), a neophodni su
ovjeku za njegov periferni i noni vid. unjii se nalaze unutar
centra retine, tj. unutar same macule i odgovorni su za centralni vid
i raspoznavanje boja. tapii i unjii su elije koje transformiu
svjetlost u elektrine impulse putem kojih se poruka prenosi mozgu
gdje zapravo nastaje slika. Pojava, koja se najee javlja kod svih
oblika RP-e, je postepeno razaranje i degeneracija tapia i unjia.
Ovisno o tome koja je vrsta elije predominantno pogoena, ovi
simptomi variraju, a ukljuuju nono sljepilo, gubitak perifernog
vida (odnosno, dolazi do pojave tzv. tunelskog vida), te gubitak
sposobnosti razlikovanja boja prije nego to periferni vid nestane u
potpunosti.
Simptomi - RP-e se vrlo esto odmah prepoznaju u adolescenciji i
mlaoj odrasloj dobi a progresija bolesti nastavlja se s godinama.
Stepen progresije i degenerativnog gubitka vida je varijabilan.
Nasljednost - RP-a se moe prenijeti na budue obiteljske genera
cije na osnovu jednog od tri mogua uzorka nasljeivanja: auto
somnim dominantnim i autosomnim recesivnim nasljeivanjem, te
58

Kako sauvati vid

nasljeivanjem na osnovu vezanosti uz X-hromosom. Zbog toga

to je RP-a nasljedna bolest, potencijalno moe pogoditi i druge
lanove obitelji. No, takoer postoje i izolirani sluajevi nasljedne
RP-e. Moda pojedinci iz pogoene obitelji nee iskusiti jednaki
intenzitet simptoma, to e rezultirati time da to stanje nee biti
prepoznato kao RP-a i nee biti potrebne medicinske konsultacije.
Izriito se preporuuje da ako je samo jednom lanu obitelji dija
gnosticirana nasljedna retinalna degeneracija, svaki lan te obitelji
posjeti oftamologa.
Lijeenje - Za sada nema djelotvorne terapije za RP-u. No ipak,
dosadanja intenzivna istraivanja uvjerljivo ukazuju na mogunost
otkrivanja uzroka, prevencije i ljeenja RP-e. Trenutno, istraivai
RP-e su definirali prvi korak u lijeenju ove bolesti. Premda ne
postoji lijek, otkriveno je da odreene doze vitamina A pomalo
usporavaju progresiju RP-e kod nekih pojedinaca. Takoer, istra
ivai su pronali neke od gena koji uzrokuju RP-u. Danas je mo
gue, u nekim obiteljima gdje je RP-a naslijeena na osnovu pove
zanog X-hromosoma ili autosomno dominantno, izvesti genetsko
testiranje krvnih i drugih elija, kako bi se utvrdilo koji lan obitelji
bi mogao imati jedan od nekoliko gena RP-e.
Bolesti povezane s RP-om - Postoje i druge nasljedne retinalne
degenerativne bolesti koje pokazuju jednake klinike simptome kao
i RP-a. Neke od tih bolesti su vrlo sloene jer pored gubitka vida
pokazuju i neke druge simptome. Najpoznatija meu takvima jest
tzv. Usher-ov sindrom, koji uzrokuje gubitak vida i gubitak sluha.
Drugi rijetki sindromi ukljuuju: Bardet-Biedl-ov (ili LaurenceMoon-ov) sindrom, Best-ovu bolest, Choroideremiu, Atrofiju giru
sa, Leber-ovu kongenitalnu amaurozu i Stargardt-ovu bolest.

59

Kako sauvati vid

Na ta treba obratiti panju?

U prvim mjesecima ne moemo biti sigurni kako i koliko dijete vidi,
obzirom da djetetov vid jo nije razvijen. Tokom mjeseci uoavamo
prati li dijete osobe u blioj okolini ili ne.
Sa godinu dana moemo ve biti sigurni jesu li oi pravilno po
stavljene ili nepravilno bjee.
Obratite panju na:
Vjee -otoci i promjena pigmenta, asimetrija oka, spute
nost jedne ili obje vjee.
Titranje, "plesanje" oka tzv. nistagmus.
Zjenica-posmatramo veliinu, oblik boju i da li u zjeninom
otvoru postoji sivkast odsjaj?
OPREZ !! mrena-tumor ??
Velike oi-moe biti prvi znak kongenitalnog glaukoma.

Ako vam se bilo to uini neobino

odvedite dijete na pregled oftalmologu.

60

Kako sauvati vid

Vani savjeti
Kako biste lee nosili bez opasnosti po zdravlje vaih oiju, usvo
jite sljedea jednostavna pravila, pomou kojih ete mogunost
nastanka onih infekcija svesti na najmanju moguu mjeru:

Prije rukovanja leama uvijek operite i osuite ruke! Svima

je poznato zlatno pravilo istih ruku, koje je neizbjeno u
radu s leama.

Redovno skidajte lee prije spavanja. Spavanje s leama

smanjuje opskrbu ronice kisikom i moe dovesti do njezi
nog oteenja. Nikada ne nosite lee due od propisanog
vremena!

Ne vlaite lee slinom niti ih stavljajte u usta! Slina sadri

razliite vrste mikroorganizama koji mogu prouzrokovati
razne upale oka.

U njezi lea ne koristite obinu vodu! U vodi iz vodovoda

ivi Acanthamoeba, mikroorganizam koji izaziva rijetko,
ali teko oboljenje oka.

Upotrebljavajte provjerene proizvode za njegu lea, prema

savjetu oftalmologa! Razliiti proizvodi nisu uvijek meu
sobno kompatibilni i nisu svi predvieni za sve vrste kon
taktnih lea. Upotrebom neodgovarajuih proizvoda mogao
bi se otetiti materijal iz kojeg su lee izraene, a oteena
lea ronicu.

61

Kako sauvati vid

62

Lee uvijek pohranjujte u svjeoj otopini! Odstajala otopina

pravo je hranilite za mikroorganizme u koje ne elite poto
piti svoje lee.

Redovito istite i mijenjajte posudice za lee! Mnogi kori

snici redovno odravaju lee, a zaborave brinuti o posudici.
Posudicu treba nakon svake upotrebe isprati otopinom za
ispiranje lea (ne obinom vodom!) i osuiti je na zraku.

Odlazite na redovne kontrolne preglede, najmanje jednom

godinje! Ako se pojave promjene u vaem vidu, oftal
molog e moi pravodobno reagovati. Prilikom bavljenja
sportom koristite zatitne naoale. Tako ete najlake izbje
i dodir praine, peludi i vode i sprijeiti gubitak lea.

Ne nanosite losione, kreme i sprejeve u oi i na lee. Lee

stavite prije minkanja i skinite prije uklanjanja minke. Ne
upotrebljavajte minku kojoj je istekao rok valjanosti!

U rezervi uvijek imajte odgovarajue naoale

Kako sauvati vid

Objanjenje koritenih pojmova

Ablacija mrenice poremeaj u kojem se mrenica odigne od
podloge koja je hrani, a kao posljedica nastaje oteenje vida.
Ambliopija - lijeno oko.
Anizometropija - razliito stanje refrakcije dva oka.
Astigmatizam - vidni poremeaj uzrokovan nepravilno oblikova
nom ronicom.
Atrofija girusa - rjea degenarativna bolest koja za posljedicu ima
smanjenje vidnih sposobnosti.
Atropinizacija - ukapavanje atropina u oko, sredstva za irenje
zjenice.
Bardet-Biedl-ov - (ili Laurence-Moon-ov) sindrom, vrlo sloen po
remeaj koji utjee na mnoge dijelove tijela ukljuujui i retinu; sin
drom ukljuuje i retinalnu degeneraciju koja je slina retinitis pig
mentosi.
Best-ovu bolest - distrofija ukastog dijela makule, nasljedni oblik
degeneracije makule okarakterizirana gubitkom centralnog vida.
Binokularni vid - gledanje pomou oba oka doprinosi doivlja
vanju prostornosti pri gledanju na relativno malene udaljenosti (ne
koliko metara).

63

Kako sauvati vid

Choroideremia, rijetka nasljedna bolest, uzrokuje progresivan

gubitak vida, koji nastaje uslijed degeneracije koroide i retine.
Dijabetika retinopatija- oteenje retine (mrenice) usljed eer
ne bolesti (eerno sljepilo).
Dijatermija - Metoda unitavanja elija visokom temperaturom.
Downov sindrom - hromosomski poremeaj koji nastaje uslijed
vika jednog hromosoma ili dijela hromosoma u jezgri svake elije
tijela. Taj poremeaj sprijeava normalan fiziki i mentalni razvoj
djeteta.
Ekstrakapsularna ekstrakcija - jedna od tipova hirurkih tehnika
kod operacije katarakte odnosno one mrene. S tom operacijom
nastoji se izvaditi zamuena lea i staviti nova, umjetna, na ono isto
mjesto gdje je lea i bila. Danas najee upotrebljavane tehnike
su:
a) Ekstrakapsularna ekstrakcija klasina
b) Fakoemulzifikacija (jedna vrsta ekstrakapsularne metodeUltrazvuna metoda)
Emetropija - normalna refrakcija oka.
Fotokoagulacija- Zgruavanje krvi putem lasera.
Glaukom - Sindrom kod kojeg je vodei simptom povien intra
okularni pritisak i njegove posljedice
Gonioskopija - Metoda u kojoj se lea postavlja na oko kako bi se
vidjelo stanje onog ugla
Hipertenzija - povean krvni pritisak

64

Kako sauvati vid

Intermitentna - Povremena prepreka oticanju one vodice.

Katarakta Mrena - Gubitak prozirnosti kristalne lee.
Konvergencija oka - Pomjeranje onih jabuica prema unutra da
bi se usmjerile na objekt na maloj udaljenosti.
Kortikosteroidi - Opi pojam koji se koristi za hormone koje pro
izvode nadbubrene lijezde. To su kortizol i kortizon koji reguli
raju raspodjelu hranjivih tvari u tijelu.
Kriokirurgija- Metoda unitavenja elija niskom temperaturom.
Leber-ova kongenitalna amauroza - nasljedna retinalna degene
rativna bolest, okarakterizirana gubitkom vida pri roenju, uklju
uje abnormalnosti vezane uz oko u onim pokretima, dubinskom
vidu i osjetljivost na jako svijetlo, takoer je mogu pratiti abnor
malnosti centralnog nervnog sistema.
Malformacija - uroeni defekti (promjene).
Miopija kratkovidost.
Nistagmus- Titranje,"plesanje" oka.
Perinatalno doba - Razdoblje neposredno prije poroaja do sedam
dana nakon njega.
Prenatalni period prije roenja.
Postnatalno - period poslije poroaja.
Proliferativni - Tei oblik retinopatije.
Refrakcija - odnos koji postoji izmeu prelomne moi ronjae i
soiva s jedne strane i duine one jabuice s druge strane

65

Kako sauvati vid

Retinitis pigmentosa - uroena bolest retine poznata kao kokoije

sljepilo i tunelski vid.
Retinopatija - promjene na retini-mrenici.
Retrobulbarni - Zadnji dio one jabuice.
Skijaskopija i refraktormetrija - metode za objektivno odrei
vanje stanja refrakcije.
Stargardt-ova bolest - najei oblik nasljedne mladenake dege
neracije makule (ute pjege).
Strabizam - (kiljenje, bjeanje oka, razrokost) oznaava greku
poloaja oiju koje su normalno paralelne.
Tonometrija - Metoda za mjerenje onog pritiska.
Trabekuloplastika - Terapija laserom.
Usher-ov sindrom - poinje s gluhoom odmah po roenju ili u
ranom djetinjstvu, popraeno progresivnim gubitkom vida (u roku
od deset godina).
Uveitis - Upala oka koja zahvata jedan ili vie od tri dijela od kojih
se sastoji, srednja ona ovojnica - uvea.
Vaskulopatija - oboljenje malih krvnih ila.
Vitrektomija - Hirurki zahvat kojim se uklanjaju novostvorene
bolesne ilice u unutranjosti oka.

66

T
L P

KAKO
SAUVATI VID

C E Z
L Z F D E
T O E F D L C
T O E F D L C

L Z F D E

C E Z

L P

T
ISBN 9958-695-02-2

9 789958 695025

Sarajevo, 2006.