GIS ODGOVORI ZA ISPIT

1.DEFINIRAJTE GEOGRAFSKO INFORMACIJSKI SUSTAV ?

GIS predstavlja informacijski sustav o zemljinom prostoru ukljuujui: prikupljanje prostornih i drugih
podataka,njihovo pohranjivanje,manipulaciju i Analizu,s ciljem stvaranja nove prostorne informacije,odnosno
grafiko oblikovanog izlaznog proizvoda.
2.POLOAJ PROSTORNIH ANALIZA UNUTAR GEOINFORMATIKE ?
Na cilj uporabe GIS-a je Prostorna Analiza,ona je Osnovna znaajka GIS-a sa svrhom kreiranja novih
informacija. Prostorne Analize temeljene su na topolokim i metrijskim obiljejima prostornih objekata
pohranjenim u bazama podataka. Na temelju analiza prostornih podataka,korisnik ima potrebe za informacijama,
slijedi faza planiranja budueg GIS-a.
3.RAZLIKA IZMEU GEOGRAFSKIH ENTITETA I OBJEKATA ?
Temeljni predmet promatranja u svakom GIS-u je geografski,odnosno prostorni Objekt. Geografski objekti su
sveprisutni predmeti ili pojave na zemljitu koji je mogue jednoznano odrediti u prostoru. Izvor za bazu
podataka je Zemljite i svi Topografski objekti na tom zemljitu( voda,ume,ceste,kue,prometnice),veze izmeu
tih objekata(koordinate,opisi,atributi).
ENTITET predstavlja bilo to to postoji ili o emu je mogue razmiljati s obiljejima kojima ga moemo
jednoznano odrediti i izdvojiti od ostalih entiteta. Oni kao predstavnici stvarnog svijeta imaju odreena svojstva
(iji se opis sastoji od atributa i njihovih vrijednosti). Kad Entitet doe u Bazu podataka,kad ga pohranimo u
raunalo, on postaje Objekat.
4.NABROJITE OSNOVNE ELEMENTE GIS-a ?
Mogue je izdvojiti 4 osnovna elementa GIS-a:
1.Prostorni podatci- i pridrueni atributi su temelj svakog GIS-a,o koliini i kvaliteti ovisi njegova
uspjenost(udjel u trokovima izgradnje i odravanja GIS-a 65%),
2.Hardver su raunala i periferni ureaji(skeneri,ploteri) na kojima i s pomou kojih GIS radi(udjel 25%),
3.Softver omoguuje funkcije i alate za pohranu,analiziranje i prikazivanje geografske informacije( udjel 10%)
4.Struni kadar-ljudi za kvalitetnu provedbu projekata GIS-a potreban je iri krug strunjaka,od tehnikih
specijalista koji odreuju sustav i rukuju njime do korisnika koji ga rabe i primjenjuju.
5. OPIITE TEMELJNI KONCEPT GIS-a (uz sliku)?
GIS u osnovi ukljuuje sredinju bazu podataka,odnosno cijeli niz povezanih manjih baza podataka te grafiki
prikaz objekata i tema. GIS povezuje grafike objekte s informacijama o njima (opisni ili tablini podatci). Veza
izmeu grafikog prikaza objekata i opisnih podataka je temelj GIS-a. Objekti sadre prostorne informacije o
geografskom poloaju, reprezentni oblik i simbol koji karakterizira jednu ili vie znaajka objekta. Opisni
podatci su u bazi podataka pohranjeni u obliku tablica. Istovjetni objekti su grupirani u Teme GIS-a(objekt, ili
skupina istovrsnih objekata i njihovih atributa). Svaku temu obiljeava i istovjetan oblik prostornih podataka kao
to su toka,crta ili mnogokut. Projekti GIS-a mogu sadravati niz podataka i informacija kao gotove karte,GPS
podatci,rasterske slike,tablini podatci,tekstovna izvjea itd.

6.MOGUA PRIMJENA GIS-a?

Mogua je iroka primjena u veini ljudskih aktivnosti. Ograniimo li njegovu primjenu na vojne sustave,
temeljne znaajke uporabe GIS-a moemo grupirati u nekoliko skupina: 1.Geografske analize i ispitivanja te
prikaz rezultata, 2.Poboljanje organizacijske integracije (omoguuje stalan nadzor i upravljanje resursima),3
Donoenje boljih odluka,4.Izrade zemljopisa(proces je mnogo fleksibilniji).
GIS je sustav o cjelokupnom zemljinom prostoru,obuhvaa litosferu, hidrosferu, biosferu i atmosferu, te ga zbog
te heterogenosti koriste razliite strune djelatnosti. Koriste ga Geolozi,Hidrolozi,umari, Poljoprivrednici,
Meteorolozi itd.
7. OBJASNITE RAZLIKU IZMEU ANALOGNOG I DIGITALNOG OPISA PROCESA(veliina) ?
Analogni opis procesa veliinu predstavlja neprekinuto,kontinuirano,promjenjivim fizikalnim svojstvima,u
jednakom razmjeru,podudaran.
Digitalni opis procesa prikazuje mjere ili veliine brojevima, prebrojavanjem niza mjernih toaka.
8.OBJASNITE SUVREMENU ULOGU TEMATSKIH KARATA U GEOGRAFSKOJ ANALIZI?
Tematske karte(3D karte) imaju vanu ulogu prilikom obrade podataka koje unosimo u bazu podataka,kada
vrimo Analizu-traenje veza,uzroka i posljedica i izvoenja zakljuaka pomou rastavljanja,ralanjivanja
cijelog sustava na elemente. Sinteza(tematska karta) je sastavljanje,spajanje veeg broja predmeta,pojava ili
postupaka u jedinstvene cjeline s ciljem promatranja te cjeline i meusobnih veza.
9.NABROJITE RAZINE OBLIKOVANJA(GEO)BAZE PODATAKA?
1.Vanjski model, 2.Konceptualni model, 3.Logiki model, 4.Unutarnji model.
10. TO JE KONCEPTUALNO MODELIRANJE?
To je sinteza vanjskog modela s pomou tehnike modeliranja podataka,entitet-relacija,objektni model. On je
analogni model(entiteti,veze,atributi).
11.KOJE SU OSNOVNI ELEMENTI OBJEKTNO ORIJENTIRANOG KONCEPTA GEOPODATAKA ?
Sve se promatra kao jedna cjelina,skup kompleksnih objekata sastavljenih u cjelinu. Grafiki predstavljeni
objekti(toka,linija,poligon),Euklidijska geometrija,Grafovi(vor,rub)-Vektorske strukture.
12.KOJE SU OSNOVNI ELEMENTI PROSTORNO ORIJENTIRANOG KONCEPTA GEOPODATAKA ?
Ovaj koncept se odnosi na Reljefe. elijski utemeljena podjela prostora, Slojevi Rasterske strukture.
13.TO SU GEOPROSTORNE STRUKTURE PODATAKA ?
One sadre sve detaljne informacije za implementaciju modela. U potpori su projektiranju algoritama
geoprostornih operacija. To su Vektorske i Rasterske Strukture.
14.NABROJITE OSNOVNA OBILJEJA GEOPODATAKA RASTERSKE STRUKTURE ?
Rasterske strukture su prostorno orijentirani koncept/za reljefe/kontinuirane. Kod njih je podjela stvarnosti u
Kvadrate(elije) pohranjene u mreu. Rasterski model prikazuje objekte u prostoru povrinama,pri emu se
osnovni geometrijski element naziva Piksel. Poloaj Piksela je odreen redom i kolonom u tzv.slikovnoj matrici.

15.NABROJITE OSNOVNA OBILJEJA GEOPODATAKA VEKTORSKE STRUKTURE ?

Vektorske strukture su objektno orijentirani koncept/za objekte/diskretni. Vektorski model podataka sadri
koordinate Toaka(za objekt premale povrine),Crta(kontura objekta koji je preuzak) i Poligona(objekti koji ine
potpuno zatvorenu povrinu), te njihovo prikazivanje u Kartezijevom x,y koordinatnom sustavu.
16.VRSTE MODELA PODATAKA ?
Imamo 5 osnovni modela, za 3 se moe rei da su povijesni,a to su : 1.pagetni model, 2.Hijerarhijski model i
3.Mreni model. Tu su jo 4.Relacijski model, 5. Objektno orijentirani model,(objektno relacijski model).
17.OBJASNITE RELACIJSKI MODEL PODATAKA ?
To je moda najpoznatiji i komercijalno najraireniji model podataka. Mnogo se koriste za web aplikacije i za
desktop konfiguracije raunala. Osnova modela je prikaz podataka odnosima(relacijama),odnosno tablicama. U
stupcima su predstavljene vrijednosti a u retcima su informacije o jednom objektu relacije. Unos podataka je kao
i brisanje i pretraivanje jednostavan. Domene(zapisi) relacija moraju biti nedjeljive(toke,linije),tako da se ne
mogu prikazati kompleksni objekti(poligoni) u jednom zapisu.
18.TO JE ATRIBUT I KAKO KLASIFICIRAMO OBILJEJA ATRIBUTA ?
U kontekstu geografskih ili prostornih podataka Opisni podataka ili Atribut predstavlja injenicu o mjestu,
skupu mjesta ili entiteta na Zemljinoj povrini. On moe biti rezultat mjerenja odreenim instrumentom,rezultat
interpretacije strunjaka ili rezultat povijenih ili politikih dogaaja.
Jednostavne tipove Atributa mogue je podijeliti u skupinu:a)Kvalitativnih atributa-toponimi,litoloke
jedinice,vegetacijski areali i sl, b)Kvantitativni atributi-to su svojstva razliitih mjerenja, rezultati razliitih
analiza.
Obiljeja Atributa(kvantitativna i nekvantitativna) mogu ukljuiti dvije vrste vrijednosti: 1.Nekontinuirane u
obliku vrijednosnih kategorija i rangova, 2. Kontinuirane u obliku vrijednosnih nabrajanja,suma i rangova.
19.TO DEFINIRAJU TOPOLOKA OBILJEJA PROSTORNIH PODATAKA ?
Topologija je temelj prostornih analiza, grana geometrije koja se bavi prostornim odnosima oblika i prostora.
Prouava svojstva koja se ne mijenjaju prilikom translacija,rotacija,rastezanja ili uvijanja.(topol.transformacije).
Osnovni pojmovi koje susreemo u Topologiji jesu:
Crta(luk)-predstavlja jednodimenzionalni ili linearni element na ijim se krajevima nalaze vorovi,
vor-predstavlja toke na krajevima crta,odnosno toke u kojima se dotiu dvije ili vie crta(lukova),
Mnogokut-je podruje omeeno zatvorenom crtom,(dvodimenzionalni objekti,poligoni),
Graf -je definiran dvama odvojenim skupovima,skupom vorova(toaka) i skupom grana te pripadnim odnosima
meu njima.
Topoloki odnosi se mogu prikazati u nekoliko, putem indifikatora,meusobno povezanih tablica.
Objekti se predstavljaju-tokama/vorovima i linijama,
Mnogokuti se predstavljaju skupom toaka-vorova i vezom izmeu njih(linijama).
20.UKRATKO DEFINIRAJTE PROSTORNU ANALIZU ?
Prostorne analize od najveeg su znaenja u GIS-u. Njima dolazimo do novih informacija koristei se razliitim
metodama prostorne operacije. One se mogu odnositi na jednostavne transformacije prostornih podataka ili
razliita pretraivanja kako prostornog prikaza,tako i baza podataka. Niz razliitih prostornih operacija,koje

omoguuju alati GIS-a,baziranih na prostornim svojstvima objekata,mogue je grupirati u sljedee skupine:

1.Prostorne transformacije, 2.Prostorna pretraivanja, 3.Prostorne operacije, 4.Analize zemljita.
21.TO JE RASTERSKA ANALIZA I NA KOJE GRUPE FUNKCIJA JE PODIJELJENA ?
Rasterska Analiza je prostorna analiza na elijama rastera(bojom,brojem). Rasteri prikazuju podatke u obliku
elija. Podijeljena je na sljedee grupe funkcija: 1. Lokalne funkcije, 2.Funkcije Susjedstva,3.Zonalne funkcije,
4.Globalne funkcije i 5. Aplikacijske funkcije.
22.KOJA SU TEMELJNA OBILJEJA LOKALNIH FUNKCIJA ?
Lokalne funkcije rasterske analize raunaju izlazne vrijednosti rastera tako da je izraunata vrijednost
pojedinane lokacije u funkciji vrijednosti vezane za tu lokaciju jednog ili vie rastera.
Sve se bazira na elijama. Grid pojedini sloj(skup elija).
23.PODJELA LOKALNIH FUNKCIJA ?
1. Matematiki Operatori i Funkcije
Matematiki operatori:Aritmetiki operatori(*,/,-,+),Boolean operatori(AND,OR,XOR,NOT,True=1,False=0),
Relacijski operatori(=,< >,<,>,<=,>=,True=1,False=0),
Matematike funkcije: Logaritamske,Aritmetike,Trigonometrijske,Funkcije potenciranja.
2.Funkcije statistika elija,
3.Funkcije reklasifikacije(promijene).
24.KOJA SU TEMELJNA OBILJEJA FUNKCIJA SUSJEDSTVA ?
Funkcije susjedstva raunaju izlazne vrijednosti rastera u kojima je izlazna vrijednost pojedine lokacije u
funkciji vrijednosti skupa elija u definiranom okruju susjedstva te elije. Kako se ta elija odnosi prema
ostalim elijama u susjedstvu.
Mogui oblici susjedstva: Kvadratini,Kruni,Prstenasti,Klinasti.
25.OPIITE BLOK METODU FUNKCIJE SUSJEDSTVA ?
Blok metoda se recimo primjenjuje u Geoekologiji, definiramo parametre. Prilikom primjene metode cijeli se
blok pomjera (ide ulijevo) te se promatra meusobni odnos,veze i utjecaj izmeu blokova.
26.OPIITE FOKUS METODU FUNKCIJE SUSJEDSTVA ?
Fokus metoda se recimo primjenjuje u Geomorfologiji. Prilikom primjene metode pomjera se samo jedna elija
(ide lijevo) te se promatraju meusobni odnosi,veze i utjecaji izmeu elija koje imaju svoje vrijednosti(koje se
dobivaju zbrajanjem vrijednosti svih elija u bloku te dijeljenjem s brojem elija u bloku).
27.TO SU I KAKO SE DIJELE ZONALNE FUNKCIJE RASTERSKE ANAKIZE ?
Raunaju izlazni raster u kojem je izlazna vrijednost pojedine lokacije u funkciji elija u definiranoj zoni
ulaznog izvornog podatkovnog skupa(rasterske ili vektorske strukture). Koriste nepravilne zone(podloga odnos
Nadmorske visine i Litoloke karakteristike tla zone).
Dijele se na : 1.Zonalna geometrija(povrina,centroid,teite,opseg), 2.Zonalna statistika-ukljuuje dva ulazna
podatka:sloj zone i raster vrijednosti.
28.TO SU I KAKO SE DIJELE GLOBALNE FUNKCIJE RASTERSKE ANALIZE ?
Raunaju izlazni raster u kojem je vrijednost svih elija potencijalno u funkciji definirane elije ulaznog rastera i
obrnuto kada je izlazna vrijednost pojedine elije u funkciji svih vrijednosti elija ulaznog rastera. elija koju
promatramo ovisi o svim elijama u tom rasteru.
Dijele se na : 1 Euklidijske funkcije i 2.Vrijednosno-teine udaljenosti.

29.NABROJITE I OBJASNITE EUKLIDIJSKE FUNKCIJE UNUTAR GLOBALNIH FUNKCIJA

RASTERSKE ANALIZE ?
Euklidijske funkcije su odnosi izmeu toaka i linija u ravnini.
1.Udaljenost udaljenost pojedine elije do najblie odredine elije ulaznog rastera(ovisi o veliini elije),
2.Smjer smjer(azimut)do najblie odredine elije ulaznog rastera,azimuti u stupnjevima,
3.Najbla lokacija elije izlaznog rastera poprimaju vrijednost elije koja je najblia lokaciji(eliji)od koje
polazimo(ulazni raster).
30.TO SU I KAKO SE DIJELE APLIKACIJSKE FUNKCIJE RASTERSKE ANALIZE ?
Predstavljaju spoj 2 ili vie funkcija unutar iste ili razliitih grupa sa specifinim primjenama unutar pojedinih
aplikacija. U GIS softveru-ve gotove funkcije,aplikacijske,slaui gotove oblike funkcija.
Dijele se na: 1.Funkcije prostorne gustoe, 2.Funkcije Interpolacije povrine,3.Geomorfometrijske funkcije,
4.Geometrijske transformacije,5.Funkcije generalizacije.
31.OSNOVNA PODJELA FUNKCIJA INTERPOLACIJE POVRINA ?
1.Deterministike funkcije Interpolacije(IDW-metoda raunanja vrijednosti odreene toke u prostoru),
2.Geostatistike funkcije Interpolacije(Kriging).
32.TO SU GEOMORFOMETRIJSKE ANALIZE ?
Temeljene su na analizi digitalnog prikaza visina-Digitalnog modela reljefa(DMR),Digital elevation
model(DEM). Bazirane su na Reljefu,sve to moemo izraditi iz reljefa.
33. NABROJI GEOMORFOLOKE FUNKCIJE DIGITALNE ANALIZE RELJEFA ?
1.Nagib padina, 2.Ekspozicija padina, 3.Zakrivljenost padina, 4.Sjenanje reljefa, 5.Analize volumena,
6.Izohipse( slojnice).
34.DEFINIRAJ MORFOMETRIJSKE PARAMETRE PADINE ?
Vani elementi kod analize reljefa su Morfometrijski parametri.
To
su: 1. Nagib padine- u postotcima i stupnjevima, 2.Ekspozicija padine u kojem smjeru je okrenuto lice padine
u odnosu na stranu svijeta(azimut), 3.Zakrivljenost padine - Poprena(greben,dolina), Uzduna.
35.NABROJITE I SPECIFICIRAJTE TEMELJNE KORAKE(FUNKCIJE) HIDROLOKE ANALIZE
VODENIH TOKOVA NA TEMELJU DMR-a ?
1. KORAK/FUNKCIJA FILL,
2. KORAK/FUNKCIJA FLOW DIRECTION,
KORAK/FUNKCIJA FLOW ACCUMULATION

3.

36.NABROJITE I SPECIFICIRAJTE DODATNE KORAKE(FUNKCIJE)HIDROLOKE ANALIZE

VODENIH TOKOVA NA TEMELJU DMR-a ?
1. KORAK/ RANGIRANJE TEKUICA (npr. Prema STRAHLER-u),
2. KORAK/ DEFINIRANJE PORJEJA,
3. KONVERZIJA U VEKTORSKI FORMAT
37.PODJELA FUNKCIJA ANALIZA S VEKTORSKIM PODACIMA ?

1. Ne prostorne funkcije: a) Selektiranje opisnih podataka, b) Statistiki izvjetaji,

2. Prostorne funkcije: a) Metrike operacije, b)Operacije preklapanja, c)Operacije zoniranja. d)Operacije
bliskosti, e)Analize mrea.
38.GLAVNA OBILJEJA NE PROSTORNIH FUNKCIJA PROSTORNIH ANALIZA S VEKTORSKIM
PODACIMA ?
Selektiranje opisnih podataka-na temelju SQL postavljaju se jednostavni i sloeni upiti na bazu podataka s ciljem
selekcije odreenog skupa podataka.
Statistiki izvjetaji ukljuuju matematiko-statistike operacije s opisnim podacima i njihov prikaz u obliku
raznih vrsta grafikona.
39.TO ODREUJEMO METRIKIM OPERACIJAMA VEKTORSKE ANALIZE(primjer) ?
To su operacije temeljene na metrikim obiljejima vektorskih podataka. Odnose se na raunanje udaljenosti,
smjera,povrine, opsega i dr.
40. DEFINIRAJTE OPERACIJE PREKLAPANJA I NABROJTE NEKOLIKO FUNKCIJA ?
Temeljem preklapanja dva ili vie slojeva provode se razliita presijecanja, isijecanja,spajanja,te ujedinjenja
prostornih objekata.(selekcija gradova kroz koje prolazi eljeznika pruga).
41. KAKO KORISTIMO ZONE(BUFFER-e) U GIS-u ?
Kreiranje zone(buffer-a) oko tokastih, linijskih ili poligonalnih vektorskih podataka. Recimo izvrimo selekciju
naselja na udaljenosti 10 km od eljeznike pruge, a zatim odredimo Zonu(buffers) na udaljenosti do 7 km,5 km
i 2 km od eljeznike pruge.
42. PROSTORNE ANALIZE MREA-MOGUA PRIMJENA ?
Bazirane su na topolokoj analizi grafa koja ukljuuje dostupnost izmeu pojedinih toaka kroz mreu linija i
vorova grafa. Primjena pronai put izmeu dva grada koji vodi sporednim cestama,glavnim cestama i sl.