Umijee ljubavi Erich Fromm

Erich Fromm (23. oujka, 1900. 18. oujka, 1980.) je bio poznati njemako-ameriki
psiholog, humanistiki filozof i teoretiar drutva.
Njegove knjige bile su popularne jo za vrijeme mojih studentskih dana i sjeam se kako
smo ih zduno itali iako nisu pripadale onom knjievnom tipu teksta koji smo studirali.
No Fromm je sa svojim djelima obogatio nae due. Umijee ljubavi(The art of love)
svakako je jedna od takvih knjiga.
Umjesto svojih rijei navest u Frommove rijei iz uvoda i time ve na samom poetku
razbiti svaku dilemu o kakvom je dijelu rije. LJUBAV
Ova e knjiga razoarati svakoga tko oekuje u njoj gotove upute o umijeu ljubavi. Ba
naprotiv, ona eli pokazati da ljubav nije osjeaj kojem se svatko moe lako prepustiti bez
obzira na razinu zrelosti koju je dosegao. Ona eli uvjeriti itatelja da e sva njegova
nastojanja oko ljubavi sigurno propasti ako najaktivnije ne pokua razviti svoju
cjelokupnu linost kako bi postigao produktivnu orijentaciju; da se zadovoljstvo u
individualnoj ljubavi ne moe postii bez sposobnosti voljenja svog blinjeg, bez istinske
poniznosti, hrabrosti, vjerovanja i discipline. Malo tko e stei sposobnost voljenja u
kulturi u kojoj su te kvalitete rijetkost. Ili svatko moe upitati sama sebe koliko istinski
zaljubljenih ljudi poznaje.
Ipak, teina zadatka ne smije nas odvratiti od pokuaja da saznamo tekoe i uvjete za
njegovo ostvarenje. Kako bih izbjegao nepotrebne komplikacije, nastojao sam obraditi
problem, koliko je god to mogue, jezikom koji nije struan.. Iz istog razloga navodio
sam vrlo malo literature o ljubavi.
Za jedan drugi problem nisam naao rjeenje koje potpuno zadovoljava: nisam, naime,
mogao izbjei ponavljanje ideja izraenih u mojim prijanjim knjigama: itatelj, osobito
onaj koji poznaje knjige Bijeg od slobode, ovjek za sebe i Zdravo drutvo, nai e u
ovoj knjizi mnoge ideje koje prije nisu izraene i, sasvim prirodno, ak i neke starije ideje
poprimaju katkada nove aspekte zbog toga to su sve usredotoene oko jedne teme
umijea ljubavi.
(Erich Fromm iz Predgovora)

U rjeniku rije umijee znai: znanje, strunost, vjetina. Ali na engleskom ART znai
umjetnost. Moda bi ovoj knjizi po njenom sadraju vie odgovarao naslov Umjetnost
ljubavi. im je rije o umjetnosti ne prepoznaje se svatko. Ali i umjetnost se do nekih
granica , bez obzira na talent, moe razvijati i uiti. Jo sv. Pavle u svom Hvalospjevu
ljubavi objanjava upravo umjetnost i pojam, osobine ljubavi. Koliko se raamo s njom i
koliko je trebamo razvijati zbog svih njenih osobina? I taj prozor ljubavi otvara nam ova
knjiga Ericha Fromma. Sposobnost voljenja je neogranieni proces koji bi trebalo
usavravati tijekom cijelog naeg ivota. Tu nema kraja, tu nema toke. Ona je kao
mijena. I ako misli da si je dostigao pokae ti se u novom obliku, u novom svijetlu.
Upotpunjuje se svakim naim novim ivotnim iskustvom ili spoznajom. Umijee ili

umjetnost ljubavi nije lak zadatak. Slaganje mozaika trai nae vrijeme, nae misli i nau
vjetinu. Iza svega toga ostaje mukotrpan i dug rad. Sjeam se koliko smo kao studenti.
itajui ovu knjigu razmjenjivali misli; pitali se jesmo li dobro shvatili poruku; ui li nas
to Fromm da budemo bolji ljudi? Slobodniji, sretniji?!
Osobito sam voljela dio u kojem Fromm govori o Ljubavi kao odgovoru na problem
ljudske egzistencije? To je pitanje o kojem i danas kroz diskusiju razgovaram sa svojim
maturantima.
Fromm je kroz poglavlja progovorio o majinskoj ljubavi, bratskoj ljubavi, erotskoj
ljubavi, ljubavi prema Bogu, ali i o ljubavi koja je za mene najvanija, a to je Ljubavi
prema sebi. Kako voljeti druge ako ne voli sebe? A svatko e odmah, spremno
odgovoriti da voli sebe, jer to se tu ima i kako se to moe ne voljeti sebe. Odgovor nije
jednostavan i svatko ga mora pronai sam za sebe, a ova mu knjiga svakako pomae u
tome.
Knjiga vam otvara pitanje postojanja ljudi koji su spremni voljeti i onih koji samo ele
biti voljeni. Put prepoznavanja tih osobina nije lak, ali je vrlo bolno ako volite onoga koji
samo eli biti voljen, ali ne i voljeti.
Jedina ljubav koju primate bez pitanja, koja se ne trai i koja je bezuvjetna je majinska
ljubav. Ona samo postoji.
Na jednom mjestu Fromm kae kako je tajna ljubavi u komunikaciji. I to je nesumljivo
najvea istina, a u dananjem svijetu sve manje je komunikacije.
Ljubav je mogua jedino ako dvoje ljudi meusobno komuniciraju iz centra svoje
egzistencije i ako pri tom svaki doivljava sebe iz centra svog postojanja. Jedino u tom
"centralnom iskustvu" nalaze se ljudska stvarnost, jedino je ovdje ivotnost, jedino je
ovdje osnova ljubavi. Ljubav, tako doivljena, neprekidni je izazov; ona nije mjesto
odmora, ve mjesto neprestane aktivnosti, rasta, zajednikog postojanja."

Citati
to jedna osoba daje drugoj? Ona daje od sebe, od najskupocjenijeg to ima, ona daje
od svog ivota. To ne znai nuno da ona rtvuje svoj ivot za drugu osobu ve da joj
daje od onoga to u njoj ivi; ona joj daje svoje radosti, svog interesa, razumijevanja,
znanja, humora, alosti sve izraze i manifestacije onoga to u njoj ivi.
Ako je osoba sposobna produktivno voljeti, ona voli i sebe; ako voli samo druge, tada
uope nije sposobna voljeti.
Ljubav nije primarno odnos prema odreenoj osobi; to je stav, orijentacija bia prema
svijetu kao cjelini, ne prema jednom objektu ljubavi.

Je li ljubav umjetnost? Tada zahtijeva znanje i napor!

Ako ovjek voli samo jednu osobu, a ravnoduan je prema svim drugima, njegova ljubav
nije ljubav ve simbiotska vezanost, ili uveani egoizam
Ljubav, tj. ostajanje u ljubavi, a ne zaljubljenost, je svjestan i odluan in volje, umijee,
koje moramo savladati kao svako drugo umijee, kao umijee drvodjelstva ili umijee
muzike. I zahtjeva brigu, odgovornost, tovanje i znanje.
Ljubav je aktivna briga za ivot i razvitak osobe koju volimo.
Ljubav je jedini zadovoljavajui odgovor na problem ljudske egzistencije.
Ljubav je umijee; dobro nauiti ovo umijee najvanija je stvar na svijetu.
Voljeti nekoga nije samo jako osjeanje ono je odluka, sud, obeanje. Kad bi ljubav
bila samo osjeaj, ne bi postojao razlog za obeanje da emo se voljeti zauvijek. Osjeaj
se raa i moe umrijeti. Kako mogu prosuditi da e on postojati zauvijek ako moj in ne
ukljuuje prosuivanje i odluku?
Ljubav prema bespomonom, ljubav prema siromanom i strancu, poetak su bratske
ljubavi.
Nezrela ljubav kae: Volim te jer te trebam. Zrela ljubav kae: "Trebam te jer te
volim. Za veinu ljudi danas, pojam ljubavi podrazumijeva da vas netko voli, a ne da
ste vi sposobni voljeti..
Ljubav nije rezultat seksualnog zadovoljenja, ve je seksualno zadovoljenje rezultat
ljubavi.
Erotska ljubav, ako je doista ljubav, pretpostavlja jedno: da ljubim iz sutine svoga bia,
i da doivljavam drugu osobu u sutini njegova ili njezina bia. U biti, sva su ljudska
bia identina. Svi smo mi dio Jednog; mi smo Jedno. Ako je tome tako, ne bi smjelo biti
vano koga volimo. Ljubav treba biti sutinski in volje, in odluke da potpuno posvetim
svoj ivot ivotu druge osobe.