Univerzitet u Zenici

Filozofski fakultet
Odsjek za B/H/S jezik i knjievnost

SPLITSKI ODLOMAK GLAGOLJSKOG MISALA STARIJE

REDAKCIJE
( Seminarski rad iz predmeta Historija jezika 2)

1. UVOD

U ovom seminarskom radu imat emo priliku da se upoznamo sa jednim historijskim vanim
zapisom koji svjedoi o poecima slavenske pismenosti. Tekst koji emo obraivati je preuzet od
autora Vjekoslava tefania gdje on objanjava kako je otkrio Splitski odlomak glagoljskog
misala starije redakcije i njegovu strukturu.
Kao i veina tekstova historijske vrijednosti za na jezik, pisan je staroslavenskim jezikom,
prajezikom dananjih b/h/s jezika kao i jezika okolnih nam zemalja.
U glavnom dijelu emo obraditi fizike osobine tog teskta, njegove stilistike, semantike i
morfoloke karakteristike i, na kraju, njegov doprinos u otkrivanju karakteristika naeg prajezika.
U zavrnom dijelu emo pokuati ustanoviti do kakvih je promjena u jeziku dolo nakon
pronalaska ovog teksta.
Nadam se da e sve izneene injenice biti razumljive i interesatne itaocu.

1.2.

FIZIKE KARAKTERISTIKE SPLITSKOG ODLOMKA

Splitski odlomak je jedan od najstarijih fragmenata hrvatske oble glagoljice koji datira jo iz 1213. stoljea.
Pronaen je 1956. godine u Kaptolskom arhivu u Splitu sa poetnim dimenzijama 30x20, ali je
kasnije rezan sa lijeve i desne strane, tako da su po jedno ili dva slova izrezani i nedostaju u
fragmentu. Donja strana fragmenta je rezana, ali tekst nije oteen. Na vrhu fragmenta ispisana
su slova latinske abecede a iznad nje se nazire i glagoljska abedeca koja je, kao i neka od slova,
izrezana. U donjem djelu je napisano De Albertis, Montaneum Stae Anastasiae, to znai da je
ovaj fragment sluio kao omot zbornika o pravima Crkve svete Anastazije.
Ispisan je poluoblom glagoljicom, sva slova su pisana crnom bojom, osim naslova koji su pisani
crvenom ili zelenom bojom dok su sastavni dijelovi inicijala pisani crvenom ili zlatnom bojom.
U tekstu Splitskog odlomka esto nailazimo na dvotake izmeu rijei, kvake ili iroko otvorene
male krivulje i title nad skraenicama.

2.2. TEKST SPLITSKOG ODLOMKA

Splitski odlomak sadri odlomak glagoljskih misala u kojem se nalaze misni obrasci iz
glagoljskih liturgijskih knjiga. To su obino molitve ili oracije po tipu zapadne crkve.
Prilikom istraivanja i ispitivanja teskta transliteracija je zasnovana na latinskoj transliteraciji i
odreenim glasovima koji su prilagoeni naoj transliteraciji, npr. glasovi i, g, m, t, ju itd.
Enklitiki oblici zamjenica su u originalu pisani skupa sa rijeima, ali da bi se lake razumio
tekst i istraio, enklitiki oblici su odvojeni od glavnih rijei.
Ono to ga odvaja od ostalih glagoljskih tekstova jeste podmlaeni nacionalizirani jezik, koji je
vie karakteristian za bosanske tekstove.

3.2. GLASOVI U SPLITSKOM ODLOMKU

Sistem vokala jedinstven je u biblijskom i liturgijskom tekstu. Neke od karakteristika vokalsko

sistema odlomka su:
1. Nazalima nema ni traga, oni su zamijenjeni glasovima u i e (siju, ee)
2. Slovo jeri, takoer, nije prisutno u tekstu, refletovalo se u i (ve-i)
3. Glas jat je potpuno ikaviziran pa se ujesto njega javlja i (devi)
Posebno je bitna realizacija glasa jata, koji i danas stvara mnoge probleme u jezicima naih
podruja. U ovom fragmentu, za razliku od ostalih, najzastupjenija je ikavizacija jata i pisar esto
mijenja jat i i pri pisanju zbog slinosti izgovor ta dva glasa.
4. Poluglas je samo jedan, tvrdi, pnekad se izostavlja, ali se nikada ne zamjenjuje nijednim
glasom niti interpukcijskim znakom (vbs, vse-vsaki). uva se uz sonant r (rbtvi), u
prefiksima (vbzee), ali se izostavlja u osnovama i na kraju rijei.
5. Vokalno r se u svim primjerima pie sa poluglasom a vokalno l se nigdje ne pojavljuje u
Splitskom odlomku.
6. On se odvaja od ostalih glagoljskih glasova i po refleksu glasa erv () umjesto zd.
7. Grupa t ostaje tako zapisana i u ovom odlomku
Nema nikakvih promjena sa nazalnim ot, sa labihalnim suglasnicima vb, kao ni mlaih pojava
asimilacije, gubljenja suglasnika, nema ni promjene k u c u padeima.

4.2. OBLICI U SPLITSKOM ODLOMKU

Kada govorimo o oblicima u Splitskom odlomku govorimo o oblicima padea u okviru

imenikih osnova, zamjenica, pridjeva, brojeva, glagolskih oblika.
Deklinacija, odnosno promjena imenica po padeima, nije podlegla nikakvim promjenama, kao
ni zamjenice, osim protetskog n koje dolazi jo samo iza prijedloga (-nim)
Pridjevski oblici pokazuju kolebanje izmeu enskih i i sloenih oblika, mehkih i tvrdih oblika a
i maju i nekih novih ( blaenoga, blaenomu)
Novi oblici su okarakterisani nastavkom ga.
Brojevi su veoma malo zastupljeni, ali prikazuju novu dualnu formu.
Karakteristini glagolski oblici Splitskog odlomka su:
1. Oblik prezenta javlja se smao u 3. licu jednine i 1. i 3. 3 licu mnoine.
2. Imeprativ se javlja samo u 2. licu jednine
3. Aorist nije karakteristian za Splitski odlomak iz tog razloga to je liturgijski tekst, samo
u primjeru izedae
4. Imperfekt je potvren samo u primjeru spahu
5. Participi su prisutni u malom broju, osim participa pasiva prezenta kojeg nema nikako
6. Infinitiv pronalazimo u primjerima proseti i uinite
7. Perfekt u primjerima nasitil esi
Pregledom svih oblika uoavamo da za Splitski odlomak nisu karakteristine neke novije
promjene.

Takoer, na nivou sintakse nisu se deavale znaajnije promjene, osim kombinacija dativa i
akuzativa s infinitivom.

3.ZAKLJUAK

Iitavanjem Splitskog odlomka i analizama njegovih fizikih i jezikih osobina, uoili

smo da on datira jo iz 12. ili 13. stoljea i da, moda, predstavlja posljednji tekst
glagoljskog porijekla.
Njegov sadraj se ne razlikuje mnogo od biblijskih tekstova, ali je nama blii zbog jezika
na kojem je pisan i naim tenjama da spoznamo jezik kojim su govorili nai preci.
Njegova vrijednost se ogleda u tomu to se on posmatra na razini svih ostalih historijski
vrijednih tekstova, kao to su prvenstveno Beki listii.
Na jeziko mnivou smo spoznali da u 13-14 stoljeu dolazi do gubljenja poluglasa i
nazala, ali i da je jezik, kada su u pitanju morfoloki oblici, bio dosta nepromijenjen i
pasivan.
Nadam se da sam sam vas upoznala sa osnovnim karakteristikama Splitskog odlomka na
jednostavan i razumljiv nain.

4.SADRAJ

1.
2.
3.
4.
5.
6.

Uvod
Fizike karakteristike Splitskog odlomka
Tekst Splitskog odlomka
Glasovi u Splitskom odlomku
Oblici u Splitskom odlomku
Zakljuak

2
2
3
3
4
4