PREDMET

GEOTEHNIKO
INENJERSTVO
POGLAVLJE 7 :
Graevne jame

Graevna jama je prostor unutar kojeg se izvodi temeljenje. Taj prostor mora biti siguran za rad
i dostupan ljudima i strojevima. Kako e izgledati graevna jama i koje e sve privremeni i
trajne mjere zatite od raznih utjecaja sadravati, ovisi o nizu imbenika. Nonveiller (1979.)
daje sistematizaciju uvjeta za rad i metoda izvoenja graevne jame prikazanu u slijedeoj
tabeli.
Nonveiller kae da je nemogue opisati sve mogue naine izrade graevne jame te da je
tabela samo podsjetnik na neke od mogunosti.

Poloaj
vode
razina
vode
ispod
temeljne
plohe

Uvjeti rada

Vrsta tla
koherentno
bilo koje
koherentni i
ljunak

plitko
ispod
povrine
tla

iznad
povrine
tla

pijesak

Nain odvodnje

neogranieni

ogranieni

iskop bez ogranienja

uspravne stijenke
iskopa

crpljenje kinice iz
jame

podupore

crpljenje kinice iz
jame

podupore

crpljenje kinice i
procjedne vode iz
jame

podupore

crpljenje iz bunara
u ili oko jame

iskop s privremeno
stabilnim pokosom
(Fs=1,2)
iskop s privremeno
stabilnim pokosom uz
mogue strujanje niz
kosinu
iskop s privremeno
stabilnim pokosom
(Fs=1,2)

podupore koje
sprjeava
hidrauliki slom
tla
podupore uz
iskop pod vodom
smrzavanje

crpljenje iz jame

tlo bez samaca

zagati, otoci, bunari,

kesoni

plivajui sanduci,
bunari, kesoni,
zagati s ispunom

iz jame izmeu
zagata

tlo sa samcima i
stijena

zagati, plivajui sanduci

elijasti zagati

iz jame izmeu
zagata

Na slici je prikazana vrlo sloena graevna jama u uvjetima rada u gradskoj jezgri. Dolje desno
vidi se berlinsko zie.

Graevna jama je privremena graevina koja treba omoguiti izvedbu temelja i/ili dijela
podzemne graevine za koju je projektirana. Nove tehnologije i sve zahtjevnije graevine
uvjetuju, da svi dijelovi graevne jame ili barem neki od njih, ostaju trajni dio budue
graevine koju je graevna jama titila u toku graenja.

Brana Bear Creek s uklopljenim uzvodnim zagatom koji je za vrijeme gradnje bio sastavni dio
graevne jame

Armirano-betonske dijafragme su uvijek trajni dijelovi graevine. Primjer je dan na slijedeoj

slici gdje se na stijenkama vide utori za povezivanje s meukatnom konstrukcijom. Ovdje su
sidra samo privremena, kao i razupora dolje lijevo.

Uvjeti izvoenja mogu dovesti do promjene koncepcije izrade graevne jame. Pri tom se nastoji
dijelove zatite uklopiti u graevinu.

Odteretni kanal Dujmovaa, Split

a) projektirano
+ 2,00 m n.m.
NASIP
RPV
0,00 m n.m.
1,00 m n.m.

klizanje pokosa
pri pokuaju iskopa
projektirani
iskop
vod
a

PODRUJE
KANALA
-4,00 m n.m.

kanalska cijev
promjera 2,00 m

ITKI MORSKI
MULJ
FLI
(LAPORI)

strujanje vode
pri iskopu i prolom
tla

b) izvedeno

pokrovnana
naknadno zatrpano ploa
RPV
AB dijafragma

temeljna
ploa

Sidrene armirano-betonske dijafragme mogu u potpunosti biti dijelovi budue graevine, ali
mogu biti projektirane tako da je stijenka trajna a sidra privremena. Optereenje koje u
poetku nose sidra, moe kasnije preuzeti graevina izvedena unutar graevne jame zatiene
takvom dijafragmom.
Dijafragma kao trajni dio graevine s privremenim sidrima; Importane galerija,
Zagreb
pogled na dijafragmu
projekt - popreni presjek

Projekt graevne jame ima dva temeljna dijela:

1) zatita prostora od uruavanja tla pri iskopu;
2) zatita od vode: oborinske, procjedne, vlastite.

ZATITA GRAEVNIH JAMA PRI ISKOPU

BEZ PODZEMNE VODE
Plitke graevne jame iskopi za kanale i plitke temelje

Kut nagiba pokosa graevne jame prema DIN 4124

Vrsta tla

Kut nagiba pokosa []

Nevezano i vrlo
slabo vezano tlo

45

1:1

vrsto i poluvrsto
koherentno tlo

60

1:0,58

Meka stijena

80

1 : 0,18

vrsta stijena

90

uspravno

Pokos 1/n

Nagibi pokosa ovisno o vrsti tla

n

n1

ZAGLINJENI
LJUNAK

MEKA
STIJENA
(LAPOR)

U KOHERENTNIM TLIMA koristi se svojstvo kohezije koje omoguava izvedbu uspravnih

zasjeka bez podgrade. Kritina dubina, Dk, zasjeka moe se proraunati iz jednadbe koja
glasi:
B

Dk =

2 c

g KA
Dk

iskop u neogranienom i ogranienom prostoru

TLO IZ
ISKOPA

KOLNIKA
KONSTRUKCIJA

NASIP
GLINA

DRVENA
OPLATA

RAZUPORA

GLINA

Iskop rova izmeu gusjenica

Ako se ne moe osigurati brzo napredovanje radova, potrebno je rovove podgraivati ili barem
razupirati graevnu jamu.
Dijagrami za priblinu ocjenu nagiba stabilnog pokosa u koherentnim materijalima ovisno o
visini kosine, H, i parametrima vrstoe na smicanje, c i .

koeficjent stabilnosti E=1/N=c/(r*g*H)

Na osi apscisa je mogui kut nagiba ravne kosine u stupnjevima, a na osi ordinata
bezdimenzionalni BROJ STABILNOSTI izraen kao:
cr
E=
g H
0,25
0,20
0,15

r=5

0,10

r=10
r=15

r=20

0,05
0,00
0

20

40
kut nagiba kosine u []

60

80

Kod upotrebe ovih dijagrama treba koristiti raunske parametre vrstoe na smicanje tj. da je:
craunsko = c/Fsc ;
tgraunsko = tg/Fs,
gdje su, Fsc, i Fs, parcijalni faktori za koheziju i kut unutarnjeg trenja materijala. Ovi faktori
sigurnosti ovise i o pretpostavljenoj duini trajanja iskopa, znaaju graevne jame (dubini) i, u
nekim podrujima, o stupnju seizminosti. Raspon vrijednosti im je od 1-1,2 za zonu 7
seizminosti do 1,2 -1,45 za zonu 9 seizminosti. Pri upotrebi ovih izraza i dijagrama
potrebno je provjeriti predloene vrijednosti parcijalnih faktora u EUROCOD 7.

Stabilnost kosina u koherentnom tlu ovisi o konzistentnom stanju tla. Konzistentno stanje
ovisi o vlanosti (w%) i porozitetu (e). Ova ovisnost je dana u slijedeoj tabeli.
Wp [%]
9,5-12,4
12,5-15,4

c [kN/m2] za koeficijent pora e u rasponu od - do

0,41-0,5
0,51-0,6
0,61-0,7
0,71-0,8
12
8
6
42
21
14
7

15,5-18,4

50

18,5-22,4

19

11

68

34

28

19

82

41

36

94

47

26,5-30,4

[] za koeficijent pora e u rasponu od - do

Wp [%]
0,41-0,5

0,51-0,6

0,61-0,7

9,5-12,4

25

24

23

12,5-15,4

24

23

22

21

22

21
20

18,5-22,4
22,5-26,4
26,5-30,4

0,96-1,1

25

22,5-26,4

15,5-18,4

0,81-0,95

0,71-0,8

0,81-0,95

0,96-1,1

20

19

18

19

18

17

18

17

16

16

15

U NEKOHERENTNIM MATERIJALIMA nije mogue izvesti iskop uspravnih stijenki bez

tg
podgraivanja. Pokos mora zadovoljiti uvjet da je: 1

Fs

1:1,4

1:1
1:1,25

Kada je razina
podzemne vode ispod
povrine tla, ali iznad
dna iskopa, potrebno
je ublaiti nagib
dijela kosine ispod
razine vode, uz
pretpostavku da se
voda crpi iz graevne
jame.

1 ( w ) tg
=
n

Fs

5m

1:0,9
1:1,15

4m

1:1

3m

5m

1:075
4m

1:0,6

2m

3m
2m

1:0,75 1:0,35

1m
isti, rahli pijesak

1m
isti, zbijeni pijesak

1:0,85

1:0,7

1:0,75
5m

1:0,6
1:0,65

4m

1:0,5

3m
2m
1m
zaglinjeni pijesak

5m

1:0,5

1:0,2

4m

1:0,35
1:0,1

3m
2m
1m

zaglinjeni, ljunkoviti pijesak

Kada iskop po visini obuhvaa dva ili vie slojeva razliitih svojstava, potrebno je prilagoditi
kosinu iskopa svojstvima materijala.

kruta
glina

1:n

1:n
2
pijesak
prainast

1:n

1:n
1:n
prainasti
pijesak

kruta
glina

1:n

istovrsni
materijal

1:n

U homogenom tlu moe se stabilnost pokosa osigurati promjenjivim nagibom kosine po visini.

min 0,6 m
Berma slui za prekid
nagiba kosine, ona
smanjuje nagib kosine
ukupne visine, a ujedno
esto slui i kao
komunikacija izmeu
dna graevne jame i
okolnog terena

2m

1:n

1,5m

3m

1:n

Iskopi s podgradom
Svi iskopi u nekoherentnom materijalu i skuenom prostoru moraju se podgraditi.
Razlikuju se razuprte podgrade i pridrane podgrade. Razupiru se podgrade rovova kojima su
stranice dovoljno blizu. Pridranja (kosnici, zatege, sidra) se koriste kada nije mogue oplatu
razuprijeti.
Podupore rovova mogu biti izvedene na licu mjesta. Danas postoji veliki broj gotovih sustava
oplata za pridranje rovova. Razupore mogu biti drvene, uvrene klinovima i/ili eline s
navojem i maticom za uvrenje ili kombinirane

Razupore

1. podgrade koje nisu zabijene u tlo ispod razine dna graevne jame i
2. podgrade zabijene u tlo ispod razine dna graevne jame.

Kanali za infrastrukturu podgrauju se s razupiranjem, jer su dovoljno uski da ih se moe

razuprijeti. Za plitke iskope (1-2 m dubine) koriste se podgrade koje nisu zabijene u tlo ve seu
do dna graevne jame. Kao obloga podgrade kanala slue vodoravno poloene daske. Noviji
tipovi podgrada sastoje se od elemenata koje se mogu kombinirati prema potrebi. Jednostavnije
su za rad, zabijaju se kaikom bagera. Potekoe nastaju kada ih je potrebno zabiti u
nekontrolirane nasipe i tlo u kojem se mogu pojaviti krupniji samci.

Podgrada, koja nije zabijena u tlo ispod dna kanala, podlona je deformaciji na nain da se stiska
u dnu iskopa.
pomak
susjedne
zgrade
svinute razupore,
mogu puknuti

preveliki
pomak zida
poloaj pomaknute stje nke

ako se crpi
voda

izdizanje dna
(u mekom tlu)

hidrauliki slom
u nekoherentnom materijalu

Kako bi se osigurao slobodan prostor za ugradnju cijevi, potrebno je ovo stiskanje sprijeiti.
Jedna je mogunost na podgradu, na odreenim razmacima, postaviti dodatne uspravne razuprte
grede po cijeloj visini. Druga je pridranje dodatnom konstrukcijom, koja see od dna kanala do
polovice njegove visine a sastoji se od uspravnih nosaa vlano privrenih i prednapetih na
vrhu (u polovici visine iskopa kanala ) i tlano razuprtih na polovici svoje visine, ali tako da jo
ostane mjesta za ugradnju cijevi. Na taj nain uspravni nosai djeluju kao konzole koje
preuzimaju pritiska s donjeg dijela kanala i sprjeavaju njegovo stiskanje.

Za dublje iskope (3 4 m) i slabije vezana tla koriste se podgrade s uspravno poloenom

oplatom. Razlikuju se tri temeljna tipa iskopa:
1. s jednostavnom uspravnom podgradom;
2. sa stepenastom uspravnom podgradom;
3. sa zabijenom uspravnom podgradom.

1
2
3
Sloena, uspravna, razuprta oplata zabijena na
dnu za dubine do 4,5 m
Stupnjevana
podgrada za duboke
kanale do 6m
Jednostavna, uspravna, razuprta oplata za dubine do 4,00 m

Usko specijalizirani izvoai i visoko razvijena industrija u podruju oplata za razupiranje, nudi
na tritu svoje patentirane proizvode. Oplate sa slike zabijaju se u tlo kaikom bagera.

Sustav oplata za iskop kanala s ploama

Sustav oplata s ploama i vodilicama

Za vrlo teke uvjete rada i vee dubine (do 6 m) koristi se zabijena oplata prikazana na slici i
oplata sa elinim platicama, koje se ugrauju makarom.

Sustav oplata od elinih platica,

vodoravne ukrute i razupora

sloene zatite

Graevne jame mogu se izvoditi na nain da se dio iskopa izvodi s

pokosom a dio da se podupire nekom od zagatnih stijenki.

razupiranja i sidrenja

Podupore i sidra zahtijevaju povezivanje dijelova murja, da bi se pritisak tla mogao prenijeti na
tokaste leajeve kosnike, razupore i/ili sidra. Na slici je prikazana graevna jama poduprta
elinim murjem sa sloenom konstrukcijom elinih kosnika i razupora. Vidi se elini okvir o
koji se oslanjaju razupore.

Vodoravne eline vezne grede i sidra

Nosai za prijenos sila s dijafragme na geotehnika sidra

berlinsko zie

Pri podgraivanju dubokih iskopa kod kojih razina podzemne vode nije visoko iznad dna jame
ili je ispod dna, esto se koriste razliite vrste berlinskog zia. Bit izvedbe je da se prije poetka
iskopa izvedu uspravni nosai, koji e kasnije, tijekom napredovanja iskopa nositi oplatu.

I profil zabijen u
tlo

I profil ugraen u
buotinu

pilot s elinim
omotaem i
navarenim nosaima

armirani pilot s
utorima

Temeljenje
uspravnih
nosaa
uspravni nosa
zabijen u tlo,
bez temelja

s metalnom
stopom

na betonskoj
podlozi s
metalno stopom

ubetoniran u
tlo u punoj
visini

Oplata, koja se ugrauje izmeu nosaa moe biti od drvenih greda, drvenih oblica, starih
eljeznikih ina, armirano-betonskih greda, elinih I profila, metalnih profiliranih ploa,
prskanog betona i slino. Berlinsko se zie kod veih visina moe sidriti. Ovakva zatita
graevne jame uvijek slui kao privremena graevina.
Berlinsko zie se moe koristiti i onda kada se u tlu nalaze samci ili vei komadi kamena,
nasipi raznog materijala i slino. Najpogodniji su za srednje do dobro zbijene pijeske i
pjeskovite ljunke.
Sve ostale vrste zagatnih stijenki mogu se koristiti za iskope s podgradom u skuenom
prostoru, kada nema podzemne vode. Kako su one uglavnom i vododrive te se koriste za
iskope duboko ispod razine podzemne vode, biti e opisane u posebnom poglavlju.

Graevna jama je prostor koji mora biti suh. Graevna jama je gotovo uvijek udubina u tlu iz
koje voda ne moe gravitaciono istei. Iz tog razloga potrebno je graevinskim zahvatima
osigurati odvodnju graevne jame.
Odvodnju je mogue izvesti pomou SAKUPLJAA VODE koji ju odvode do mjesta na kojem
postoji prostor za prikupljanje ove vode, a koji se povremeno prazni. Pod tim se podrazumijeva
sustav kanala koji imaju blagi pad dna prema lokalnom recipijentu unutar graevne jame. Iz
recipijenta se izbacuje voda koja se pojavi povremeno. To je vlastita i/ili vanjska oborinska voda
u podrujima u kojima kie nisu intenzivne.
Za vee koliine i stalan dotok potrebno je osigurati CRPNU STANICU. Crpnih stanica ima
raznih kapaciteta i vrsta na tritu. Koriste se za trajno crpljenje vode iz graevne jame. Nuno je
imati rezervni pogon i rezervne crpke da se gradilite osigura od poplave i u najsloenijim
situacijama.
Pri odreenim geoloko geotehnikim uvjetima u tlu, moe se voda iz graevne jame uputati u
UPOJNI BUNAR. Upojni bunar je buotina u dnu graevne jame u koju se dovodi voda i uputa
u dublje slojeve tla kada je podzemna voda duboko, a tlo dovoljno propusno.

Zatita od oborinske vode

Zatita od vanjske oborinske vode
Zatita od oborinske vode koja padne u jamu
Zatita od podzmne vode

Svaku je graevnu jamu potrebno osigurati od vanjske i vlastite oborinske vode. Razina
osiguranja od oborinske vode ovisi o reimu kia u podruju gradilita, godinjem dobu, razini
podzemne vode, konfiguraciji okolnog terena i slino. Za velike graevne jame potrebno je kako
za vanjske tako i za vlastite vode izraditi hidroloku analizu projektiranih pljuskova. Temeljem
takvih podataka dimenzioniraju se ureaji za zahvat i odvodnju ovih voda.
zatita od vanjske vode

odvodni jarak

zatitni zeji nasip

bazen za prikupljanje vode

propusna
podloga
drenani
blok
geotekstil

blokovi za
odvodnju kinice

dobro propusno tlo

propusna
podloga
drenani
blok
geotekstil
drenana
cijev

slabo propusno tlo

odvod u recipjent

Odvodnja vlastite oborinske

vode

Uski kanali tite se na nain da se izvode u uzdunom padu. Na najnioj toki izvodi se
privremeni bunar iz kojeg se moe iscrpiti prikupljena kinica. Napredovanjem radova pomie
se privremeni bunar te na taj nain rov uvijek ostaje suh. Iscrpljena se voda odvodi u oblinji
recipijent ili najbliu kanalizaciju.
Graevne jame velikih tlocrtnih povrina potrebno je paljivo i kontrolirano odvodniti od
vlastitih oborinskih voda. Temeljem hidrolokih podloga potrebno je odrediti razinu zatite
graevne jame (100 godinje, 200 godinje ili 500 godinje povratno razdoblje projektiranog
pljuska), a temeljem toga broj bunara (i crpki) iz kojih e se crpiti voda. U tu se svrhu dno izvodi
u blagim padovima prema odreenim mjestima na kojima se nalaze stalni bunari iz kojih se crpi
nakupljena voda. U bunare se ugrauju automatske crpke, koje rade neprekidno. Pretpostavlja se
neprekidna opskrba gradilita potrebnom energijom za rad crpki i automatike. Odvodnja se
projektira s dvostrukim osiguranjem tj. svaka crpka mora imati zamjenu u sluaju kvara. Voda se
odvodi u recipijent ili najbliu kanalizaciju. Na slici 8.35 prikazana je shema odvodnje oborinske
vode iz jedne graevne jame veih tlocrtnih dimenzija.

Legenda:
bunari
kanali za prihvat vode
pad ploha dna iskopa

Odvodnja irokih iskopa od

podzemne vode
Odvodnja iz jame i vodoravne
drenae

Pri ovakvoj odvodnji graevne jame od podzemne vode, potrebno je osigurati da ne doe do
hidraulikog sloma na virnoj plohi.

Detalji zatite pokosa pri odvodnji procjedne vode iz graevne jame

Kada se podzemna voda crpi iz same graevne jame, potrebno je, sabirne jarke i drenove,
padovima prilagoditi tako da se voda prikuplja na mjestima iz kojih se crpi. Dno jame treba
izvoditi u padu, tako da ima pad prema sabirnim kanalima. U nekim se sluajevima izvode
provizorne sabirne jame koje se povremeno premjetaju, tako da ne smetaju radovima u jami.
Crpljenje se moe izvoditi stalno ili povremeno ovisno o veliini dotoka, veliini jame, vrsti
temeljnog tla i osjetljivosti radova na pojavu vode na dnu jame.

crpka na rubu jame

crpka u jami

crpljenje iz sabirnog bunara

Vodoravne drenae

Kada nije mogue zatitit pokos od erozije uslijed procjeivanja, a ima dovoljno prostora,
drenaa se moe izvoditi izvan prostora graevne jame. Poloaj drenanih rovova ovisi o
hidrogeolokim prilikama na gradilitu. Vodoravne drenae se izvode za manja snienja razine
podzemne vode koja se nalazi u sloju tla u kojem se nalazi i graevna jama tj. kada se drenira
podzemna voda sa slobodnim vodnim licem.
U vodoravne drenae spadaju OTVORENI DRENANI KANALI, DRENANI ROVOVI
punjeni drenanim materijalom sa i bez drenane cijevi, PODZEMNE GALERIJE TOLNE,
za odvodnju oko podzemnih graevina i VODORAVNE BUOTINE. Katkada se vodoravne
buotine, na veim dubinama, izvode zrakasto iz bunara (reni-bunari).
Drenani rovovi za potrebe vodoravne drenae, mogu biti dubine do 6 m, a najvie do 8 m . Vee
dubine rovova se ne preporuuju, a u praksi su obino manje od 6 m. Plii drenani kanali mogu
se izvoditi kao otvoreni. Iskopi za drenane rovove se mogu izvoditi s pokosima, ako nisu previe
duboki i ako ima dovoljno slobodnog prostora. Ako su veih dubina izvode se kao rovovi s
podgradom.

popreni presjeci dva drena ispunjena filtarskim materijalom s ugraenom cijevi

slabije propusni sloj

20 60 20

Pad dna otvorenih kanala mora biti takav da tekuica ne erodira kanal, ali i da u njemu ne ostavlja
talog. Minimalni uzduni pad preporua se 0,3, rjee 0,2. Otvoreni se kanali, ako je
potrebno, mogu obloiti da bi se zatitili od erozije. U tom je sluaju bolje izvoditi drenane
rovove. Drenani rovovi mogu, ali i ne moraju, imati cijev za odvod vode. Kada se oekuju manji
dotoci dovoljno je umjesto cijevi ugraditi jae propusni materijal, na primjer kamen akavac.
Drenani se rovovi izvode kao i svi ostali rovovi, uz sve potrebne mjere zatite. Na dno rova
polae se propusna posteljica. Vrsta materijala, od kojeg e posteljica biti, ovisi o krupnoi tla u
kojem se izvodi drenani rov. Mora se potivati filtarsko pravilo. Na posteljicu se polae
perforirana drenana cijev.
U drenae se ugrauju plastine, savitljive, perforirane cijevi, koje se danas proizvode i s ve
navuenim filtrom od geotekstila ili kokosovog runa.

Pojavom geotekstila, nema vie potrebe ugraivati paljivo odabrane granulirane materijale
prema filtarskom pravilu. Rovovi se mogu oblagati uz vanjski rub geotekstilom, a sredina puniti
krupnim vodopropusnim materijalom. Na taj se nain rovovi mogu izvoditi mnogo bre i
ekonominije. Mogu se izvoditi sa i bez drenane cijevi.
Za drenane je rovove bitno da u njih ne ulazi povrinska, oborinska voda. U tu se svrhu vrhovi
drenanih rovova mogu zatvoriti glinenim epom, a za hvatanje oborinske vode, u glineni ep se
moe ugraditi predgotovljeni betonski rigol. Drenove je potrebno voditi prema mjestu na kojem
se voda moe povrinski odvesti u recipijent ili gdje e se skupljati i odvoditi crpljenjem.

rigol za povrinsku
odvodnju
slabije propusni sloj
jako propusni sloj

geotekstil

Kada se kopaju rovovi s pokosom preporuljivo je kosine izvoditi s nagibima koji ovise o vrsti
materijala u kojem se rov izvodi. i o dubini rova. U tabeli 8.4 dane su preporuke za nagibe pokosa
iskopa drenanih rovova koji se izvode s pokosom bez podgraivanja.

Vrsta tla

Nagib kosine za dubinu rova u m

< 1,5

1,5 - 3,0

3,0 - 5,0

nasip

1:0,25

1:1

1:1,25

vlani ljunci i pijesci (Sr<1)

1:0,5

1:1

1:1

zaglinjeni pijesak

1:0,25

1:0,67

1:0,85

pjeskovita glina

uspravni iskop

1:0,5

1:0,75

glina

uspravni iskop

1:0,25

1:0,5

suhi les

uspravni iskop

1:0,5

1:0,5

Za dubine vee od 5,0 m potrebno je izvriti analizu stabilnosti pokosa.

Na nekoliko slijedeih crtea prikazani su poloaji vodoravnih drenanih sustava za osigurane

graevne jame od dotoka podzemne vode. Nain osiguranja graevne jame od podzemne vode
vodoravnim drenaama ovisi o odnosu graevine i smjeru dotoka podzemne vode kao i o odnosu
visina dna jame i razine podzemne vode.
Na slikama 8.42 i 8.43 prikazana je obrana gradilita koje je smjeteno uz vodotok. Ovisno o
odnosu razina vode u vodotoku i podzemne vode, moe se vodoravna drenaa smjestiti dvojako.
Zatita od zaobalne vode koristi se kada nema mogunosti velikih oscilacija razine vode u
vodotoku, a podzemna je voda visoko.
d r e n a a

p r iro d n a R P V
JA M A

pad dna
drena

rij e k a
I
tlo c rt

JA M A

drenaa

rij e k a

s n i e n a R P V

JAMA

obodna p r e s j e k I- I
drenaa
JAMA

rijeka
ka
e
rij

tlocrt

drenaa

sniena RPV
presjek I-I

Za osiguranje graevnih jama u podruju visoke podzemne vode daleko od vodotoka prikladan je
nain osiguranje prikazan na slikama.
smjer pada rova

obodna drenaa
obodna
drenaa
odvod u
recipjent

RPV

RPV

JAMA

JAMA

sniena RPV
tlocrt

presjek I-I

drenovi

JAMA JAMA

JAMA

JAMA

JAMA

JAMA
tlocrt

drenovi
RPV
JAMA JAMA

sniena RPV
presjek I-I

JAMA RPV

Uspravne drenae
Kada nije mogue dovoljno sniziti razinu podzemne vode drenanim rovovima, mora se
primijeniti odvodnja pomou bunara. Njihovim pravilnim razmjetajem i neprekidnim crpljenjem
vode, mogu se postii zadovoljavajua snienja podzemne vode. Postoje dvije razliite vrste
uspravnih drenaa.
Jedna je sniavanje razine podzemne vode mogue je pomou klasinih bunara veeg promjera.
Njih se moe izvoditi u nizu, pravilnim i/ili nepravilnim razmacima, ovisno o potrebni snienja
razine podzemne vode i o obliku prostora koji treba zatititi. Drugi nain sniavanja razine
podzemne vode je pomou cijevnih bunara. Vakum u sustavu cijevnih bunara pojaava uinak
dreniranja. Pomou njih se razina podzemne vode moe sniziti za 4-5m.
na obinu crpku

prikljuak
na vakum crpku
sniena RPV

detalj cijevnog bunara

atmosferski
pritisak

vezna
cijev
elini
nastavak
cijevi

odvodno
crijevo

odvod na
vakuum
dio cijevi s
otvorima

iljak s
mogunou
ispiranja
pri zabijanju

iglofilteri cijevni bunari

iglofilteri cijevni bunari; shematski prikaz djelovanja na jednoj visini

RPV

JAMA

bunar

RPV
sniena RPV

RPV

sniena RPV

JAMA

JAMA
bunar

bunar

iglofilteri cijevni bunari

iglofilteri cijevni bunari; poloaj u tlocrtu i presjeku s dvije visine

u recipjent

bunari

RPV

bunari

sniena RPV s
viim nizom bunara
JAMA
crpka

ukupno sniena
RPV

Na slikama koje slijede prikazane su mogunosti rasporeda bunara u odnosu na graevnu jamu u
tlocrtu i poprenom presjeku za uspravnu odvodnju. Za svaki od ovih naina odvodnje potrebno
je izvriti proraun razmaka bunara i odrediti njihov polumjer utjecaja, kako bi se osiguralo
stalno snienje razine podzemne vode u podruju graevne jame na nain da ona uvijek bude
suha. To ne iskljuuje osiguranje jame od zaobalnih povrinskih dotoka i odvodnju kie iz same
jame.
Odvodnja zaobalnih voda bunarima

vodotok

niz bunara
JAMA

sniena RPV

RPV

Odvodnja priobalnih voda bunarima

RPV

sniena RPV
smjer toka
podzemne vode

niz bunara
vodotok

JAMA

Prstenasta uspravna drenaa nizom bunara

bunari

niz bunara
JAMA

I
JAMA

sniena RPV
I
tlocrt

presjek I-I

RPV

Sustavna uspravna drenaa s nizom bunara izmeu branjenih jama

niz bunara

niz bunara

JAMA
JAMA

JAMA

JAMA
I

I
tlocrt

JAMA

sniena RPV

presjek I-I

JAMA

RPV

Uspravna drenaa s nepravilno rasporeenim bunarima

vodotok

pojedinani
bunari
JAMA
I

pojedinani
bunari
JAMA

JAMA

vodotok

sniena RPV

tlocrt

presjek I-I

RPV

Kombinirane drenae
Ove se drenae koriste kada je potrebno zahvatiti povrinski i duboki vodonosni sloj. Mogu se
kombinirati drenani kanali i bunari, drenani rovovi i bunari, bunari i cijevni bunari, kao i sve tri
grupe zajedno.

sniena RPV

bunar
drenani jarak

pijesak
glina
pijesak
glina
Kombinacija bunara i otvorenih drenanih jaraka

RPV

Kod znaajnih snienja razine podzemne vode i znaajnih dotoka zbog vee propusnosti tla, nije
mogue odvodnju rijeiti jednim nizom bunara. esto se tada u upotrebi javlja kombinacija s
cijevnim bunarima.
Ovi sustavi ovisni su o stabilnom napajanju energijom, te je stoga gradilitu potrebno osigurati ili
prikljuak na lokalnu elektrinu mreu ili napajanje osigurati sustavom agregata. Na gradilitu je
potrebno osigurati dovoljan broj rezervnih crpki i pojedinanih cijevnih bunara, da bi se moglo
pravovremeno izvriti potrebne zamjene, popravke i/ili nadopune sustava za crpljenje. O njihovoj
uinkovitosti esto zavisi djelotvornost i uspjenost svih radova koji su ovisni o snienjima razine
podzemne vode i odravanju graevne jame suhom.

RPV

pijesak

bunar

cijevni bunari

drenani jarak
glina
Kombinacija bunara, cijevnih bunara i otvorenih drenanih jaraka

Na slijedeim crteima prikazane su kombinacije drenanih rovova i sustava bunara za nekoliko

sluajeva kombinirane odvodnje. Ovi sustavi prihvatljivi su kada se vodonosni sloj nalazi ispod
relativno slabo propusnog sloja, koji je mogue odvodniti drenanim rovovima, dok se vodonosni
sloj, koji moe imati i subarteki ili ak arteki pritisak, odvodni pomou bunara. Sloenost
sustava ovisi o sloenosti i veliini tlocrta gradilita.

Sloena drenaa jednostavnog tlocrta

b u n a ri
d r e n a n i ro v o v i
ob odn a I
dren aa

RPV

JA M A

JA M A

od vod u
re c ip je n t

s n i e n a R P V
b u nari

tlo c rt

p r e s je k I - I

Kada je graevna jama vrlo slabo propusna, moe se odvodnja izvesti pomou drenanog tepiha.
Dno iskopa potrebno je izvesti u padu prema odvodnim jarcima. Na temeljno tlo je potrebno
poloiti geotekstil da ne doe do mijeanja estica temeljnog tla i drenanog zasipa. Geotekstil je
nadomjestak za obrnuti filtar koji se mora izvoditi ako nema geotekstila, da ne doe do mijeanja
estice i stavljanja drenanog sloja van funkcije. Voda se prikuplja u jarcima sa ili bez cijevi i
odvodi na sabirna mjesta bunare, iz kojih se crpi. Ovakva se drenaa moe koristiti kod malih
drenani rovovi
dotoka.
bu nari

Sloena kombinirana drenaa

velike povrine

JA M A

JA M A

JA M A

JA M A

JAM A

JA M A

tl o c r t
d re n a n i ro v o v i
RPV

JA M A

JA M A

s n i e n a R P V

b un ari
p r e s je k I - I

JA M A

bunari

Vodonepropusne graevine
Za vodonepropusne graevine mogu se koristiti razliite vrste zagatnih stijenki. Ova vrsta zatite
graevnih jama od dotoka podzemne vode koristi se kada postoji slobodan prostor i nepropusna
podloga na graevinski dohvatljivoj dubini. Tada se u zaleu iskopa moe izvesti
vodonepropusna zavjesa od elinih platica, glinobetonska kontinuirana dijafragma ili slian
zahvat. Bitno je da u jamu voda ili gotovo ne dolazi iz podzemlja ili dolazi u vrlo malim
koliinama, koje se mogu jednostavno iscrpiti.
Takva zagatna stijenka ima iskljuivo vodonepropusnu zadau i nije nosiva. Iz tih se razloga
moe izvoditi od elinih platica male krutosti ili od glinobetona. Nosivi dio ovih vododrivih
zagatnih stijenki je tlo izmeu njih i kosine iskopa. Na slici 8.58 prikazan je poloaj jedne
vodonepropusne zavjese u odnosu na graevnu jamu s kosinama.
Vododriva zavjesa u
zaleu graevne jame

vododriva
pregrada oko cijele jame
pasivni klin

RPV

RPV u jami
pijesak
glina

JAMA

Tijekom iskopa crpi se zarobljena voda u graevnoj jami. Ispod odabrane kote u jami ostaje dio
vode, koji ima pozitivan uinak na veliinu hidrostatikog tlaka s vanjske strane. Na slici 8.58
prikazan je uinak pritiska vode na vododrivnu zavjesu. Slian je uinak vode na nepropusnu
jezgru nasute brane.
Hidrostatiki pritisci na vododrivu zavjesu

vododriva
pregrada oko cijele jame

RPV

RPV u jami
H

w
w= gH
w

H
w

w1

w = g H
1

w1

JAMA
pijesak
glina

Uslijed razlike visina vode javlja se pritisak na vododrivu zavjesu, koja se naslanja na preostali
klin tla izmeu zavjese i jame. Na slici 8.60 prikazana je mogua ploha sloma u pasivnom
podruju koja se javlja slino kao kod nasutih brana s glinenom jezgrom.
Kako se vododriva zavjesa oslanja na tlo i zbija ga, tako se u tlu izmeu zavjese i jame javlja
podruje pasivnog otpora. Unutar tog podruja potrebno je nai kritinu kliznu plohu, koja mora
imati zadovoljavajuu sigurnost od pasivnog loma. Na taj se nain dimenzionira udaljenost
vododrive zavjese od ruba dna graevne jame.
Podruje mogue pojave kritine klizne plohe

vododriva
pregrada oko cijele jame
podruje
pasivnog
loma

RPV

pritisak
vode
glina

potencijalna klizna ploha

JAMA

pijesak

RPV u jami

Vodonepropusne graevine i crpljenje iz bunara

Kada sustav iz prethodnog poglavlja ne zadovoljava potrebe i mogunosti snienja razine
podzemne vode u graevnoj jami, mogue ga je kombinirati s crpljenjem vode sustavom bunara s
vanjske strane vododrive zavjese. Na taj se nain smanjuje razlika visina vodnog stupca koji vri
hidrostatiki pritisak na zavjesu. Zavjesa se tada moe izvesti blie rubu jame. Na taj se nain
smanjuje potreban gradilini prostor.
Na ovaj nain je znatno smanjen dotok u graevnu jamu u kojoj je nekim od naina odvodnje
mogue sniziti razinu zarobljene vode. Ujedno je bitno smanjen i hidrostatski pritisak na
vododrivu zavjesu koja moe biti znatno blie rubu graevne jame. Razina vanjske vode moe
se regulirati sustavnom bunara tako da se postigne ona razlika hidrostatskih pritisaka koje pasivni
klin svojom veliinom moe preuzeti s dovoljnom sigurnou.

ka crpki

RPV prije snienja

nakon snienja

bunari
vododriva
pregrada oko cijele jame
RPV u jami

H
pijesak
glina

JAMA

Zamrzavanje tla
Ova je metoda vrlo razvijena u zemljama koje obiluju pjeanim tlima, gdje se pokazala vrlo
uinkovita. Zamrzavanje se vri oko graevne jame ili samo s jedne njene strane kao bi se dobila
vodonepropusna pregrada. Postoji vie tehnologija zamrzavanja tla. Jedno je pomou slane
otopine (rasola) koji se hladi i utiskuje u tlo dok se ne dobije dovoljno debeli zamrznuti sloj tla.
Na slici 8.62 prikazan je jedan takav primjer osiguranje graevne jame od utjecaja podzemne
vode. U ovom sluaju zaleeno tlo osim to je vododrivo mora biti i nosivo.

odljev rasola

dotok rasola

cijevi za
zamrzavanje
smrznuto
tlo

dno
iskopa

izoterme

tlocrt

presjek

RPV