ZATITA DRVENIH KONSTRUKCIJA

Izradili:

Robert arga, bacc. ing. aedif.

Ivan Volari, bacc. ing. aedif.
Antun Vukovi, univ. bacc. ing. aedif.

Zagreb, Travanj 2014.

Proentaris d.o.o.

Zatita drvenih konstrukcija

ZATITA DRVENIH KONSTRUKCIJA

Svojstvo drva da se odupre tetnom djelovanju atmosferilija, raznih kemijskih tvari te
tetoinama biljnog i ivotinjskog porijekla, naziva se trajnost. Trajnost se uvelike mijenja s
obzirom na vrstu drva, tako su npr. hrast i bor daleko trajniji od jele, smreke i bukve. Drvo sri je
trajnije od drva bijeli jer sr sadri manje vode, a vie ekstraktnih tvari od kojih neke djeluju
toksino na tetnike. Insekti napadaju u pravilu samo bijel, jer ona sadri krob i eer koji im je
potreban za ivot. Teina drva slui kao mjerilo trajnosti samo kod onih iste vrste, jer laganija
drva mogu imati vie infiltrata s komponentama koje djeluju toksino, pa su u tom sluaju
laganija drva trajnija. Drvo zimske sjee je po iskustvu trajnije, a ovo nije posljedica grae drva,
nego nepovoljnih klimatskih uvjeta za razvoj gljiva i insekata.
Trajnost drva kree se od nekoliko mjeseci do neogranienog broja godina. U Tablici 1 vidljiva
je trajnost za neke botanike vrste koje su zanimljive graevinarima.

VRSTA DRVA

NEZATIEN

NATKRIVEN

OTVORENI

PROSTOR

PROSTOR

PROSTOR

Jela

do 50

do 50

do 900

Bor

do 85

do 120

do 1000

Smreka

do 70

do 70

do 900

Hrast

do 100

do 200

do 800

Bukva

do 60

do 100

do 800

Tablica 1. Trajnost botanikih vrsta

Insekti i gljivice
Drvo kao organski materijal mogu napasti razne vrste gljivica i insekata. Openito vrijedi da je
drvo sa veim postotkom vlanosti podlonije napadu gljivica i insekata. Lo utjecaj vlanosti
grae kod razvoja insekata i gljivica, jedan je od razloga zato su propisani maksimalni postoci
vlanosti grae koje drvo smije imati prilikom ugradnje.

Gljivice
Gljivice su paraziti koji za svoje odravanje koriste organsku materiju drva i time razaraju drvo.
Gljivice tvore u unutranjosti drva splet niti koje proimaju drvo i svojim ivotnim funkcijama ga
razaraju. tetnost prisustva postoji tek onda, ako spore dobiju potrebnu vlagu, temperaturu i
odreenu ph koncentraciju. Razvitak spleta niti zapoinje kada temperatura dosegne 3C.

-1-

Proentaris d.o.o.

Zatita drvenih konstrukcija

Insekti
Vrlo se malo insekata do danas prilagodilo uvjetima ivota u suhom ugraenom drvu. Neke
nalazimo u vlanom natrulom drvu, koji svojim prisustvom ubrzavaju razaranje grae. Neki
insekti se razvijaju u svjeem drvu i ive dalje u ugraenom najdulje 1-2 godine, jer se graa u
tom periodu isui i daljnji ivot im postaje nemogu. Meutim postoje i insekti koji napadaju i
suhu grau. Uvozom prekomorskog drva, prvenstveno iz Afrike uvezeni su i insekti, koji do tada
nisu bili poznati u Europi.
Za graditeljstvo najinteresantniji insekti biti e oni koji napadaju etinjae, grau koja se najvie
koristi za izradu konstrukcija. To su : kuni crv (Hylotrupes bajulus), anobijum punctatum i razne
vrste mrava. Na Slici 1 moemo vidjeti strukturu drva koje je bilo izloeno djelovanju insekata.

Slika 1: Drvo uniteno djelovanjem insekata

Zatita drva
Kako bi se umanjilo odnosno sprijeilo tetno djelovanje atmosferilija i raznih kemijskih tvari te
tetoina, drvo se premazuje zatitnim premazima. U daljnjem tekstu su opisane neke vrste
premaza koje se ponajvie primjenjuju u praksi.

Impregnacija
Impregnacija je premaz, koji sadrava biocide1 i time sprjeava nastanak nametnika u drvu,
rjea je od povrinskog premaza, jer je njena namjena da to dublje prodire u drvo i time
temeljito titi drveni element od nametnika. Impregnaciju obvezno treba koristiti za premazivanje
svih drvenih elemenata, koji se nalaze na otvorenome ili u vlanim prostorijama. Impregnacije

Biocidi su posebna sredstva, koja se obino dodaju u impregnacije. Ona su koncipirana tako da prodiru to dublje u drvo, te da
tamo djeluju sa svojim karakteristikama. Dijele se na fungicide (zatita od gljivica, bakterija, mikroorganizama) i insekticide (zatita
od insekata u svim njihovim razvojnim stadijima).

-2-

Proentaris d.o.o.

Zatita drvenih konstrukcija

same po sebi ne osiguravaju cjelovitu zatitu drva. Nakon nanoenja impregnacije drvo
obvezno treba premazati jo i povrinskim premazom, koji e ga tititi od klimatskih utjecaja.

Povrinski premazi
Povrinski premazi tite drvo od klimatskih i mehanikih utjecaja, a ujedno dekorativno
ukraavaju drvo. Dijele se na lazure i prekrivajue premaze.
Lazure
Lazure su poluprovidni povrinski premazi, koji omoguavaju da struktura drva ostane vidljiva, a
ujedno ga tite od klimatskih i mehanikih utjecaja. Element koji titimo u pravilu premazujemo
dva puta. Razlog tome je to se drvo prilagoava mikroklimi okolia na nain da se iri i skuplja.
Kao posljedica toga na povrini premaza dolazi do golom oku nevidljivih mikro pukotina, te je
potrebno godinu dana nakon montae jo jednom premazati element kako bi se popunile
nastale pukotine.

Slika 2: Lazura pinije

Slika 3: Lazura aria

Prekrivajui premazi ili emajli

Prekrivajui premazi ili emajli su oni koji pokrivaju povrinu elementa u potpunosti, struktura
drva vie nije vidljiva. tite drvo od djelovanja atmosferilija i raznih kemijskih tvari te tetoina.
Prekrivajuim premazima moe se premazivati i manje kvalitetno drvo, te na taj nain sakriti
njegove estetske nedostatke.

Slika 4: Prekrivajui premaz

-3-

Proentaris d.o.o.

Zatita drvenih konstrukcija

Literatura:
Knjige:
Drvene konstrukcije, Svojstva drva,
Autor: mr.sc. Miroslav Magerle, dipl.ing. gra.
Internet:
http://hr.belinka.com/

-4-