SEOSKE PRIE I LEGENDE

DIJETE U ELjUSTIMA VUKA

Bilo je to 1915.g.ora, oka Damjanovi, sin Simeuna iz Male Rijeke,
poslao je svoje dvoje djece u umu do jedne parcele zemljita, Simeuna 5
godina i Branka od 3 godine.Prilikom povratka djece kui, iz ume je izala
vuica uhvatila Branka i odnijela prema umi.Sin Simeun uplaen vratio se
kui i plaui izgovorio: ,,Branka odnijela neka crna kobila. Roditeljima je
sve bilo jasno. Skupio se veliki broj komija i krenuo u poteru. Uplaena
vuica zagrnula je Branka u list, koga su gonioci primijetili da die.Nali
su Branka u besvjesnom stanju, donijeli ga kui i spasili mu ivot.
Ispriala Brankova erka Smiljka.
OSTAVIO GA BEZ ITA
Vasilija Petrovi (Lepir 1886) bio je invalid.Prema predanju naih predaka
takvim ljudima Bog je podario neko znanje, zanat da bi mogli ivjeti i
izdravati porodicu.Tako je Vasilija bio poznati terzija, kroja gunjeva i
druge odjevne predmete od vune.Posijao Vasilija parcelu ita, kukuruza po
zrenju obrao ito na kamaru, gomilu i procijenio da moe imati troja
kola.Vidu Duronjiu saio je gunj da bi on njemu volujskim kolima to ito
dovezao kui.Vidje sjelokupnu njegovu kamaru potovario u jedna kola i
dovezao Vasiliji pred kuu, rekavi Vasiliji da je njegova sva kamara u
ovim jednim kolima.Vasilija je otiao u kuu i vie se nije vratio.Vid je
istovario ito pred kuu. Poslije par dana uo je veliki protest i kritiku od
strane Vasilije: ,,Mogao sam imati troja kola i hranu za itavu godinu,a on
skrk'o sve u jedna. Sa Vidom se nije izmirio par godina.
Po prii Radovana Milievia (1900)
NIKAD VIE MOMAK
Oenio se Vasilija Petrovi 1917. godine. Po vjenanju izlazi iz crkve i
plae. Iznenaeni svatovi pitaju za razlog. Odgovor je bio sljedei: ,,Kad
se smislim, nikad vie momak.
Po kazivanju Radovana Milievia, uesnika svadbe.
AKO BOG DA
Poao Radovan Milievi kao uzvolak da dovri oranje u jednoj
njivi.Doavi na njivu,Radovan ree: ,,Ovo emo mi brzo zavriti. ora
pogleda u Radovana,krenu preko njive govorei: ,,Oho-ho, ta dijete
kae. Kada se vrati, ree Radovanu: ,,Dijete bolan, ne kae se hoemo ili
moemo, ve ako Bog da.Bilo je to oko 1910.godine.
Ispriao Radovan Milievi.

ZA MAKA 14 DANA
Stanko (Marka) Petrovia kao dijete radio je 14 dana kod starog ore
Kostadinovia pomaui u nekim poslovima.U toku rada odnio je od ore
jedno mae svojoj kui.Kad je Stanko zatraio naknadu za rad od 14 dana,
ore mu je odgovorio: ,,To ti je za onog maka to si odnio. Bilo je to
oko 1915.godine.
Ispriao Stankov unuk Branko.
ORE OVJEK SAM
Poslije oranja prvim drvenim plugovima,kada je trebalo pet radnika da bi
jednu parcelu uzorali. Prilikom pojave plugova obrtaa sa dobro obuenim
volovima mogao je raditi jedan radnik (ora).Tako je sam jedne prilike
orao Boko, Ignjata Vidovia.Pria se kada su to neki ugledali brzo se
okupilo podosta svijeta govorei: ,,Ote, odite vidite uda, ovjek ore sam.
Bilo je to na poetku 20 vijeka.
Ispriao Milorad, Boka Vidovia.
SVI JUNACI NIKOM PONIKOE
U ta stara vremena,uglavnom radi cura bila je zabrana dolaska na prela
stranim momcima, iz drugog sela . U kui Seksana u Kouhama, u kojoj je
tada organizovano prelo, Kouki momci pripremili su nekoliko palija i
poredali ih pored ognjita da doekaju momke Koprivljane. Spasoje
Kostadinovi i Bogdan Vidovi (Tomi) bili su izuzetno jaki i sposobni
momci.Dolazei u kuu Seksana pokupili su pripremljene tapove polomili
preko koljena i naloili na vatru. Niko se nije smio suprostaviti. Prelo se
zavrilo na najljepi nain.Bilo je to oko 1910.g.
Ispriao ivko S. Kostadinovi.
OPKLADA
Simo Puranovi prema priama, koje krue u prethodnim pokolenjima, bio
je nezgodan i prgav ovjek, posebno strog prema svojoj eni,koja je imala
nadimak Gara. Jedne zimske noi Simo je na sijelu kod Stanka Banovia,
otac od Vase, negdje iza pola noi izvrio opkladu sa domainom da e od
prvi puta dozvati svoju enu.ena je morala stajati u dvoritu kue i tako
ga doekati do njegovog povratka neovisno koja su godinja doba.Izaao
je Simo pred kuu i povikao: ,,Ooo Gara. Gara je ko iz puke istog
momenta se odazvala: ,,Oooj lijepi Simo. Tako je Simo odnio opkladu.
Bilo je to izmeu 1900.-1910.godine.
Po kazivanju Marka Puranovia.
TO ISPEE, SVE POTROI, KUI NE DONOSI
Janko Puranovi (1892) posjedovao je rakijski kazani zapremine 50 l.
Pred svoju slavu sv. Vasilija u potoku pekao je rakiju dan i sledeu no. Po
obiaju, oko kazana okupili su se poznate meraklije Pero Banovi,Rajko

Jovii,Milan Vasiljevi, Petar Duronji, Novak Kuzmanovi i Nikola

Krsti.Svaki put dok se sledei kazan ispee,prethodni se popije. Po
zavretku pece sledeeg dana Janko se vratio kui sa praznim rakijskim
suem.Supruga od Janka Savka, ovaj sluaj je nekoliko puta priala sinu
Marku.
BIE RUKU GRA
U ta davna veremena grah, pasulj bio je najzastupljenija i delikates
hrana za poslanike, radnike na njivi. Tako je jedan domain dovikivanjem
pozivao na kopanje govorei: ,,Bie ruku gra. Slua to drugi komija,pa
e rei: ,,De ba molim te pitaj ga, ako e biti ruku gra bili i mene primio
na kopanje.
Ispriao Ljubo Lazi.
SKUPI NOGE
Petar Damjanovi, Miki (1875) ubrajao se meu najbolje kosce u Maloj
Rijeci,a moda i u Koprivni.Ostalo od ruka dio hrane za uinu, prilikom
neke kosidbe.Sjeli kosci da uinaju kad u Petrovu kaiiku sa pasuljem
nae se skakavac.Pogleda to Petar, pa da ne bi prosuo dragocjeni gra
povika na skakavca: ,,Skupi noge. Te kaiku stavi u usta i proguta.
Dogaaj 30-tih godina.
Ispriao sin Obrad.
ENA SE FALI...
Doao kod moje kue nekim poslom Ranko Tomi, Miki.Tog momenta iz
polja stigao edo Kaiar pa se hvali kako je njegovo ito, kukuruz
najbolji.Na to e Ranko ljutito: ,,edo, ito se fali kad je u kou,a ena
kad je u grobu.
JA,VASO BANOVI (1911)
enio se tako neki momak,po prii malo vea baraba. Okupio se po
tadanjim obiajima,veliki broj cura i momaka da proslave enidbu sa
pjesmom i igrom. Poslije izvjesnog vremena iz kue izlazi mladoenja pa
gromkim glasom pita prisutne: ,,Ko bi veeras spavao sa mojom enom?
Svi ute plaei se neprijatnosti. Poslije njegovog insistiranja nekoliko
puta, prodera se glas iz prisutnih: ,,Ja, Vaso Banovi (Vaso je bio izuzetno
hrabar i jaki momak). u to mladoenja odgovori: ,,Ajde Vaso kod mene
da te astim,jer da moja ena nikom nije valjala osim mene ja bih je
veeras vratio kui. Dogaaj se pretpostavlja izmeu 1930-1935. g.
Podaci o mladoenji nisu zapameni.
Dogaaj potvrdila Savka Kuzmanovi (1913)
SA KOMADIEM KUKURUZE U UMU

Ispekla baba Joka (1843) ena Staje (1833) provu, kuruzu pod pekom.
Okupila se unuad Milia Milievia-sina Staje molei za komadi prove.
Baba bi rado dala ali ne smije od mua,da ne umanji za veeru
eljadima.Ne mogavi odoljeti odlomila je djeci po komadi kuruze,a djeca
su istog momenta pobjegla u umu da bi kradom pojela.Bilo je to
1905.g.Pomenuta porodica ivjela je na dananjem kuitu Radovana
Milievia.
Priu ispriala moja majka Bosiljka Todorovi (1898) uesnik dogaaja.
KUPIO SVOJE ITO
Novak Vidovi, kao nestaan djeko, pronaao je otvor u drvenoj zgradi
trgovaca Branka Lazia gdje je bio smjeten kukuruz u zrnu. Natoi Novak
vreicu Brankovog ita i odnese Branku u trgovinu i proda kao svoje
vlasnitvo. Sve se to brzo saznalo i okonalo kao djeija igraka i
snalaljivost.
Ispriao Dragomir N. Vidovi
BEZ RUKA
ivko M. Vidovi imao je svoj red mlina na Bosni.Toga dana bilo je mnogo
koji su donijeli svoju meljaju da samelju, radi ega je ivko, da ne bi
dangubio, dogovorio sa enom Stanom da mu donese ruak.Naie pored
ivka Nediljko uri.ivko mu se potui da ima mnogo posla i oekuje
ruak kod kue. Nediljko odlazei od ivka, nailazei pored ivkove kue
alei se rekao je Stani: ,,Brzo e i ivko kui, nema nekog posla, pa ne
mora nositi ruka.
Komentar nije potreban. Po kazivanju Nediljka uria.
NAVALILA RIBA
Prevezao se Nediljko uri preko skjele na Bosni,a na bairu Bosne Vid
Vidovi Vidi sa sakom lovi ribu, ali ribe ko za inat nema. Nailazei pored
Vidove kue, Nediljko e rei eni Jovanki: ,,Navalila riba pa te Vid zamolio
da to bre donese vree. Jovanka se obradovala i istog momenta
potrala na Bosnu. ala je bila na visini
.Ispriao Nediljko uri.
I' NEU,A NOITI NEU
Moj otac Milo (1892) imao je kuma Obrada Miljanovia (Toia 1898) iz
Brana-Osjeke ivije. Za slavu Sv. Jovana on sjedi,svira argiju i
dvojnice i pjeva. Poslije pola noi rei e: ,,Ii neu, a noiti neu. to
znai da je polazak kui pred zoru. Idui kui, nije iao pravim putem,
nego preko svojih uma i parcela,govorei: ,,Da crna zemlja vidi,da ima
svoga gospodara. Godine 1946. doao je sa volujskom dvokolicom da
odveze 100 kg krompira-udaljenosti 8 km. Sjedei tako uz kafu,poali se
kumu: ,,ao mi je to sam omlatio, napatio volove na ovoliku dalju. Traio
sam jutros jo jednog da to odnesemo do moje kue.

BATINE ZA PENICU
Otiao Todor Banovi (1850) u rat. ena Vida, da bi prehranila
djecu,posije njivu penice.Po zrenju spremi je u spavau sobu, jer drugih
prostorija nije bilo.Kad se Todor vratio kui, poslije I svjetskog rata
1916.g.ena je dobila batine to je zakrila sobu.
Ispriao Simo Banovi.
KRIZNE GODINE
Desilo se poslije II svjetskog rata. Zorka, Stanka Petrovia i Mara Spasoja
Petrovia,ile su preko brda u Tuzlu da bi kupile soli.
Nediljko uri iao je pjeke u amac da bi sebi kupio gumene izme za
rad.
Ispriala je Rosa Vidovi i Smiljka uri.
SAM ITO KOPAO I KUI PRENOSIO
Jevto, sin Jove Vidovia, imao je njivu u polju (ona strana) u kojoj je sijao
ito, kukuruz pod ruku, jer sijaice jo nisu postojale. ito je kopao
sam,pa kau, dok on zavri kopanje na jednoj strani, na poetnoj stigne
za pregrt. Po zrenju kuruza brao je i na leima prenosio kui, iako se pria
da je kod kue imao ne iskoritene volove.
Po prii Slavka V. Vidovia.
PROBUDIO SE U SNIJEGU
Petar Duronji (1900) negdje 1935. g. otiao u garjet (dobrovoljno) na
pokrivanje kue svome urjaku ivku Vasiu u Brgulu. Po polasku kui, u
nonim satima, zabasao je u umi i legao spavati.Kada se probudio snijeg
je okolo zapadao samo se zemlja vidjela ispod njegovog tijela. Toga
momenta otiao je do kue Milana Radovanovia, tu se ogrejao, a zatim
doao svojoj kui.
POSINAK IGNjAT
Ignjat Vidovi (1858) doao je iz Kouha za posinka Vukainovi, ore
Nikoli (1830)-brat od Lekse.Dananja kua Boka I. Vidovia. Imao je tzv.
osobac (svoju stoku). Nikola je imao samo malu kuicu i nikakvih drugih
zgrada, pa tako ni stone hrane. Ignjat je tu svoju stoku povezao za neke
drvene dijelove kue i kako ispria unuk Mliorad, veina stoke je pokrepala
od zime i gladi. Bilo je ovo pri kraju 19. vijeka.
UZMI PONjAVETAK S' OGRADE
Svetio pop vodicu u Maloj Rijeci.Kad je naiao u blizini kosita na rijeci je
ena prala haljine Staje Stajia sa pratljaom. Bila je to ena iz kue Staje

Milievia.Ugledavi popa na neposrednoj blizini ena se ispravila,

pogledala u pravcu svoje kue i povikala neko svoje ensko eljade:
,,Uzmi ponjavetak s' ograde i poisti sobu, evo popa ideee. Vrijeme
dogaaja nije precizirano.
Ispriao Radovan Milievi.
ISPUCAO SA EPAROM SVOJ TAL ZEMLjE
Simeun Damjanovi (1853), kova, imao je sinove oru (oka), Petra i
Trivka (1879).Simeun je za ivota svojim sinovima podijelio njihove
nasledne dijelove zemlje. Pria se da je Trivko prodavao dio po dio zemlje
kupovao epove i na kraju isprodao itav svoj tal za epove ili kako se
prialo proer'o kroz eparu itav svoj tal zemlje. Bilo je to poetkom 20.
vijeka po kazivanju Milorada B. Vidovia.
TRIO I NjEGOV DUAN
Radovan Radovanovi Trio (1895) bio je trgovac ali i delija.Po prii Boje
Despotovi (1911) bile su neke prigodne pjesme naslovljene
nestaluku,kao: ,,Trio nam je trgovac na glasu,ima punca Kneevia,
Vasu i punicu Stanu Vasinicu.

Poastio andarme ukradenim jarcem

Jovan Vasiljevi Kneevi (1848) bio je knez u Koprivni poslije I svjetskog
rata. Iako knez, ukrade jarca od Jovana eria Jajia, i tokom noi ga
ispee. eri prijavi andarmima krau, a ovi po obiaju prvo navrate kod
kneza raspitujui se za lopova. Posumnjalo se na dvojicu brae
Jovanovia, dovedu ih do kneeve kue, sveu za drvo i batinama tjerali
na priznanje, pa poto nisu priznali, puste ih kui. Na kraju knez
andarme poasti peenom jaretinom (Kazivanje Zdravka Vujia).
iji si ti mali?
Bogdan Vuji (1900) imao je 12 djece. Sjela djeca za veeru, zbijena u
krug jedno uz drugo. Lampica petrolejka, pa je vidljivost smanjena.
Bogdan pogleda po djeci, te mu se uini da jedno nije njegovo, pa upita
sumnjivo dijete: iji si ti mali? Umjesto odgovora, djeca su se zasmijala.
(Kazivanje Stojana Vasiljevia).

IVOT BEZ BRIGE

Kau da se danas ivi u trci, a nekada je to bilo bezbrino. Povezao Vaso
Vukovi oko 1930.g.u svom fijakeru do Doboja grupu ljudi iz Adara Kouhe
i to Gavro Plavi, Lazar Pavli, Simeun Pavli, Petar Pei,koji su na
dobojskoj eljeznikoj stanici trebali vozom putovati za Sarajevo. Nisu oni
znali za red vonje.Po dolasku u Doboj sjeli su na jedan ledinjak,povadili iz
svojih torbica ponesenu hranu i pie,prostrli lanene vrenjae (pekire ili

krpe) i sjeli da meze uz pie i alu.U tom se na eljeznikoj stanici pojavi

voz. Odjuri jedan od te grupe da pita eljezniara: Kuda ovaj voz ide?
,,Ide brdu za Sarajevo. Na to e ovaj izvia Gavro ponovo pitati: ,,A
kada ima sledei?eljezniar odgovori: ,,Sutra u isti vakat (vrijeme).
Vrati se Gavro zadovoljan svojoj druini,saopti ta je saznao, pa e
rei: ,,E ba fino,da ne kvarimo na eif (zadovoljstvo). Svi nastavie u
zadovoljstvu da eife do sutra.
Kazivanje Veljke Pavlia iz Adara.

ONO PRIJO TI SI SE SEFILA (ZABUNILA)

Udala se kerka Nike Lzia, Ljubica za sina ivka Todorovia Novaka zvani
Pajde u Gornju Brgulu.U tom pasivnom predjelu u porodicama jo se
uvijek jelo iz jedne posude.Doao ivko prvi puta kod svojih prijatelja Nike
i Joke u Koprivnu. Servira Joka ruak na savremen nain tj.plitki i duboki
tanjir.Gleda to ivko prvi puta pa e svojoj priji Joki rei: ,,Ono prijo ti si
se sefila (zabunila), ovde si stavila dva tanjira.
Po kazivnju Ljube Lazia.

Kupovni hljeb
Nedo Niki doao kui u selo sa posla iz Zenice. Sa sobom ponijo jedan
bijeli pekarski hljeb, u selu se kae kupovni. Njegov otac Mirko jede hljeb i
kae : ,,Sa ovakvim hljebom mogao bi postiti itav post. Poto se u selu u
to vrijeme troio kukuruzni hljeb.esto puta djeca kada su kupovala
penini hljeb iz pekare od prodavaa traili su: ,,Daj mi jedan kupovni
hljeb! (Kazivanje Joke Nedi).

DUKAT U KAMENU
Pria se da je neki Kuzman sa porodicom doselio u Koprivnu (Trebava) iz
Rume, po emu je ova familija dobila prezime Kuzmanovi.Po doselenju sa
sobom su donijeli neki kamen u obliku abe, i taj kamen su svi stavljali na
zubau da bolje drobi grude. Poslije izvjesnog vremena dou neki ljudi iz
Rume i zatrae taj kamen, gdje ga bez pogovora mjetani daju. Pria se
da je u tom kamenu bilo dosta dukata,ali je za porodicu Kuzmana sve
kasno bilo.Dogaaj polovinom 19. vijeka.
Ispriao Nedeljko Luki.

Zamiri pa popij
Grujo Gruji naruio okanj rakije u duanu Vase Vukovia. Kad je Grujo
pogledao u rakiji se nalazio vei trun pa to kae gazda Vasi, a ovaj njemu
zamiri pa popi. Grujo to popije ali kod plaanja dade manje para. Vaso

opomenu Gruju da je manje novca, a ovaj odgovori: ,,Ajde bogati, zamiri

pa ostavi.

LUG PO POLEDICI
oko Niki vozio je drva po poledici za Modriu.Da se konji ne bi polomili
ena Jovanka nosila je kante luga i ila ispred konja i posipala po
kolovozu. Trasa je bila od okine kue do glavne ceste. Po kazivanju
Radojke Riste Vasi.

ZNAM I KAD SAM OSTARIO

oko Niki esto je kad malo popije psovao starost uz dodatak a znam i
kad sam ostario. Odmarao oko na parceli u polju leei na konjskom
ebetu. Naie tada neka mlaa ena, koja je po svojoj prilici eljela
ljubavne avanture.oko to nije smio prihvatiti ve odbije. I taj dan, iako
nije zabiljeio datum, smatra dan od kada je ostario.
Po linom kazivanju oke Nikia.
Oenila se Karavlasom
Bila devojka jedinica u oca. Pria se da je obeala nekom knezu, da joj
nae momka koji e joj doi na zirat u kuu, a ona e knezu za nagradu
dati njivu zemlje. Knez nae momka Karavlasa i oni zasnuju porodicu, a
knez za nagradu dobi njivu u Osoju. (Dogaaj je verovatno sa poetka 19.
vijeka, a kazivanje je Marka Puranovia).

Lijek sa 12 slova
Pod stare dane Mirko Niki imao je prbleme sa stomakom, a ljekar
Jovanka Nijemevi propisala mu lijek Phosphalugre, koji je starcu
pomogao. Kako nije mogao zapamtiti ili izgovoriti naziv lijeka, on je od
ljekara traio stari lijek sa 12 slova. Tako im se Mirko pojavi na vrata
ambulante, doktrica sa osmijehom pita ika Nikiu, da li opet treba lijek
od 12 slova.

IVOT U PUNICI
Odvojio se Rajko Jakovljevi od brata Stanie i nastanio u punici,prostor
gdje su smjetene furuna i ljese.Izbacivi to iz prostorije dobio je sobu za
stanovanje. ena Mara koja je u to vrijeme bila trudna, pria: ,,Najtee mi
je bilo ulaziti u tu prostoriju sagnutu,radi stomaka. U to vrijeme billo je
novoroeno dijete sin Marko.Rajko je uivao u kartanju,pa je u zimsko
vrijeme, radi prosotora, iznosio beiku pod neku kruku. Poslije zavretka

igre karata, rei e on eni Mari: ,,Idi ponesi dijete u sobu ako je ivo.
Po kazivanju Mare Rajka Jakovljevi (1919).

NESUGLASICE SA TURCIMA
Kau dosta davno u Osoju ivio neki Jovan ljivi.esto je svraao u
birtije,malo popije i odmah zaguva sa Turcima.Oni ga zatvore ali on po
izalsku iz zatvora nastavlja po starom. Tako je,pria se,pola ivota proveo
u zatvoru.
Po kazivanju Mare Jakovljevi.

Pola jajeta
ena Stanie Miia pola u Modriu. Kad se malo udaljila od kue setila se
ta je zaboravila, pa pone dozivati Staniu i ree mu: ,, Eno jedno jaje na
dolapu, prepolovi ga na pola, pa napravi djeci za doruak, a drugo pola
ostavi za ruak. U kui je bilo 6 - 7 eljadi, a dogodili se oko 1950.

Bio na onom svijetu

Stanko Gruji bio je poznat da za tren oka moe izmisliti priu, obino
lanu, i ispriati je drutvu. Tako jednom kae kako je umro i doao Bogu
na nebesa. Gleda Bog u mene, pa otvori knjigu veliku kao njivu od 50
dunuma. Pa kae Stanku: ,,Ti nisi na redu, rano si doao. Vrati se na
zemlju, ti e iveti sto godina. Kad je Stanko ostario i obolio ljudi koji su
ga obilazili, podsete ga na njegovu priu i pitaju pa ti ree da e ivjeti
sto godina. Stanko se i sada na brzinu snae, pogleda u nebo i kae:
,,Bog slago meni, a ja vama
. (Kazivanje Radojke Vasi).

Bosna donijela, Bosna e i odnijeti

Doselila se od Kupresa porodica Peria, pa naselila u Buseve, u polju kraj
Bosne. Ve prvih dana nau veliku hrastovu kladu i upitaju mjetane,
otkud ona tu. Ovi odgovore da je kladu nekada donijela rijeka. Tada Perii
kau, voda donijela, voda e i odnijeti. Zato nisu htjeli tu da prave kuu,
nego su odselili u Vis u Vranjak.
Po kazivanju Anelka Lazi.

Zemlja u zalog
Vaso Stoki iz Podnovlja davao je ljudima na zajam novac, a za svoju
sigurnost, uzimao zemlju u zalog. U takav dug uli su Jovan Mii, Jevto

Lazarevi i Stania Vidovi iz Koprivne. Iza toga pojavljivali su se kao

mladi ljudi po zborovima i igrankama u lijepim odelima. Kako je vrijeme
odmicalo nisu mogli pozajmicu vratiti. Jevto je prodao dio zemlje, Jovan
Mii je svoj dio zemlje pod zalogom preveo na sina Milana, ali i on nije
mogao otplatiti dug, pa je na kraju sve propalo. Stania Vidovi je odselio
u Gujanovau, sebi tu zakrio malo placa i napravio kuicu. Njegovu
zemlju u polju pod zalogom Vaso Stoki je prodao i izmirio dug. Tako se
zavrila neslavna pozajmica ove trojice ljudi.
Stania Vidovi umro je u toj svojoj kuici u bijedi, nije ga imao ko
sahraniti. Onda Marko Vidovi i Novak Kuzmanovi natovare le na saone,
odvezu do groblja i sahrane. (Bilo je to oko 1930. po kazivanju Savke
Kuzmanovi 1913).

KUM VOLI SLAU KAFU

Risto Kuzmanovi (1883) iz Trebave bio je u svoje vrijeme bogat, gazda i
domain,ali sa dosta zatarjelim shvatanjima.Uro Lazi izuzetno
inteligentan, velikog posjeda zemlje, ivio je u blizini centra Koprivne.
Risto i Uro bili su kumovi. Jedne prilike, kao lovac, navrati Uro kod kuma
Riste.Supruga Jelka, da bi poastila kuma,na brzinu pripremi kafu.U to
vrijeme bila je kriza za eer pa su ene uvale od djece ferlije (kocku) u
njedrima, iznad opasane taknice. Servirajui kafu pred kuma Uroa,kuma
Jelka e rei: ,,Jao, ja znam da moj kum voli slau kafu,stavi ruku u
njedra izvadi kocke koje su poutjele od znoja i stavi kumu u olju. Pria
se da je kum Uro iz potivanja ipak tu kafu popio.
Ispriao Ljubo Lazi.

POSJED ZA SUVO ZLATO

Pavle Kuzmanovi (1885) imao je veliku povrinu zemlje,ali nije imao
djece.Zato je za posinka primio svoga bratia Boka sa enom Julkom koji
su bili poznati po svojoj vrednoi i potenju. Pavlov roak, Aleksa
Kuzmanovi imao je tri sina da bi svima obezbijedio dovoljan posjed
zemlje nudio je Pavlu da ljemu proda svoj posjed,a on e mu sve to
isplatiti u suvom zlatu. No Pavle na to nije pristao.
Ispriao Boko Kuzmanovi.

ekanje
Nedeljko Niki (1886) prije I svjetskog rata oenio Zorku, otiao u rat i
nikada se vie nije vratio. Zorka ga je ekala devet godina.
Jovo Maksimovi (1893) jo kao momak zaljubljen u Zorku, takoe je
ekao devet godina. I doekao. Tokom novog braka na slavama i
sveanostima Jovo nikada nije urio kui. Kada ga Zorka podseti da je ve
vrijeme za povratak kui, Jovo je imao spremljen odgovor: ,,ekaj Zorka,
i ja sam tebe ekao devet godina.

MRVE I MAAK
Doao Stania Gruji kod jedne porodice u predjelu Trebave. Porodica
veera za sinijom, a u dvoritu pored sinije drijema maak. Po zavretku
veere domaica poskloni posue, uhvati maka i poisti mrve sa sinije,
umjesto spuve.
Po kazivanju Stanie Grujia.

MOMAK U INDIJU
Dragutin Nedi (1893) iz Velike Rijeke nije se nikada oenio. Tako je bio
vjeiti momak.Sretne ga neki ovjek iz Vinjika iz one strane.Na licu je
imao vei oiljak od opekotine.Od nekud je poznavao Dragutina kao
neenju. Prilikom susreta sa Dragutinom,da bi se naalio ree mu:
,,Zdravo momak u indiju.A Dragutin mu odgovori: ,,Zdravo vreo
stiskom ukrpljena.
Period prva polovina 20. vijeka.

KOPANjE TURCIMA
Majka Mare Jakovljevia, sa jo nekoliko ena, krenula je pjeke u Modriu
radi pijace.Kada su bili pored Tarevaca, izau pred njih Turci te ih svrate
da taj dan kopaju kod njihovih ena. Uvee se vrate svojim kuama.
Ispriala Stanojka Despotovi.

ZAMIJENILI ENE
Stojan uri ajin i Ilija akarevi (1877) bili su dobri meusobni prijatelji
i esto se druili.Jednog dana dogovore se da meusobo zamijene svoje
ene u periodu od godinu dana.Reeno-uinjeno. Nakon dogovorenog
perioda svako je vratio svoju enu.
Period 30-tih godina.
Po kazivanju Rue Maksimovi (1911)

Dobra cura
Nekakav Radi iz Kreana doao na konak Peri Lazia. U kui unuk Uro,
momak za enidbu, a Radi sklon provodadisanju pohvali curu iz svog
sela nema je bolje ni u devet sela. Domain se obraduje, a gost Radi
zavri zapoetu priu da, ali se prije nedelju dana udala.

ovek sa tri ene

Iako je kod Srba to velika retkost, ipak se dogaalo. Spasoje uri, zvani
ain, tokom II svjetskog rata imao je u kui tri ene. Od prije rata prva
Ljubica, drugu dovodi u kuu tokom rata, zvala se Pelka, poreklom je sa
one strane Bosne. Treu enu dovodi u kuu krajem rata i zvala se Mitra.
Kau da je druga ena pravila prvoj smutnje pa je od Spasoja zlostavljana
i umrla. Zatim je poslije rata 1946. Spasoje poginuo. Kako je ostalo i dece
u kui vlasti su traile djeju odluku koja ena da ostane u kui, a oni su
se odluili za Pelku.
Po kazivanju Rue Maksimovi.

KACA NA TAL
Simeun Save Lukia (1883)-otac Velimira, odvojio se od oca sa enom i na
ise (tal) od zgrada nije imao nita nego je dobio samo jednu kacu. U toj
kaci Simeun je umjesto kue danovao i noevao. Iz iste pravio novu kuu i
u svom ivotu postigao uspjeh, dobrog zemljoradnika.
Period prva polovina 20. vijeka.
Ispriao Nedo Luki.

KUZMANOVIA INTELIGENCIJA
Pria se da su Kuzmanovii poznati po visokoj inteligenciji.Od porodica
Kuzmanovia i Petrovia, koje prve donesu samljeveno brano, dobie
odobrenje za gradnju.Kuzmanovii su napravili badanj i kamenje i bez
zgrade prvi samelju ito i tako dobiju odobrenje za gradnju mlinia.
Po kazivanju Nede Lukia.

FIJAKERI
Braa Risto i Aleksa Kuzmanovi imali su fijaker.Predloi brat Risto Aleksi
da bi bilo dobro da kupe jo jedan fijaker pa da se mogu sluiti svako sa
svojim fijakerom.Aleska to nije prihvatio iz razloga to bi tui svijet esto
traio da se poslui jednim od fijakera.Bio je to mudar potez.
Prva polovina 20 vijeka.
Po kazivanju dr Ilije Kuzmanovia.

PIE NA SILU
Spramdjed od Voje Gvozdenovia, djed od Vojine majke kako pria Vojo
uvijek je nosio falicu (satljik) rakije u depu.U susretu sa mjetanima
(mukarcima) nudio je pie,a ukoliko neko to odbije zaprijetio je da e ga
tim satljikom udariti po glavi.

Mala asa
Kod Riste Kuzmanovia na krsnu slavu Mitrovdan, prijatelj Branko Jevti
dobije punu vojniku alju gulaa. Kako mu se uini da je to mnogo,
domain odgovori: Dugo je do mraka, pojee.
Ispriao Ranko Jevti iz Vranjaka.
Na Brankovoj slavi urevdanu, pred Ristu je serviran tanjir i ostalo
posue. Kada gost vide pred sobom obian tanjir upita domaina: epa ti je
brate ova asa, samo ti je mala.

Bii ba
Nedeljko Dudi (1890) u vrijeme velike sjee trebavskih uma bio je
kriban (mjera posjeenog drveta) i zaraivao dobar novac. Dosta
neumjereno ivio i u duanu Marka eria pazario, a nije primao kusur
govorei bii ba, sitan je. Trgovac eri je mislio drugaije, pa je mali
kusur stavljao u poseban ovelik up tokom desetak godina. Kada je
vrijeme seenja ume zavreno Dudi je osiromaio pa jednog dana kod
eria zatrai zajam. Ovaj donese lonac, ovo je tvoje bii ba. Pria se da
je ukupna suma bila tolika da je Dudi mogao kupiti dva para volova.

RODILA PENICA
Boko Puranovi 50-tih godina po brdnim njivama (rajonima) posijao je 50
duluma penice.Rodila penica i Boko je imao prihod od 18 m (1 800
kg).U to vrijeme priale su se prie po zaseoku,kako je Boko imao veliki
prihod penice.
Prilikom oranja penici plug i zubau Boko je ostavljao kod kue Novaka
umatia preko noi. Jedno jutro, kada je Boko doao kod Novaka, Novak
mu je ispriao da je iskoristio njegov plug i zajedno sa sinovima uzorao
sebi parcelu za povre.
Po kazivanju Ilije Puranovia.

Dvojke roene na njivi

Zora, ena Vasilija Trivia, uvajui marvu na polju 1934. godine rodi
blizanke, sina i erku. Ponese u korpi djecu i uputi se kui. Sretne sa
konjskim kolima komiju Voju Savanovia koji je odveze do kue.
Svekrva Vukosava je smatrala da je Voja dangubio jer je Zora djecu mogla
donijeti kui i pjee.

NOVANIK U POCIJEPANOJ ODJEI

ora Neki ivio je u kui daari,sa zemljom umjesto poda. Odao je
veoma loeg i pocijepanog odijela. esto sa kraom nogavicom. Ali je
trgujui sa stokom imao vee sume novca. Na pijaci je teko mogao
uraditi pazar sa nekim jer mu niko nije vjerovao da ima novaca. Malo popit
jedne prilike pored ceste legne ora sa prostrtim kaputom. Probudivi
se, krene kui,a kaput sa novanikom punim para zaboravi. Sljedei dan
naie putar pa lopatom one rite sa puta (kaput) baci u ivicu. Ubrzo naie
ora i uz pomo putara pronae svoj kaput sa parama.
Ispriao Petar Despotovi.

OD' TI PUN'CA DA MI ZAPJEVAMO

Dola punica u kuu Boe S. Duronjia radi konflikta izmeu njene kerke
Grozdane i zeta Boe.eljela je ona sve najbolje da izgladi odnose,no Boo
je esto puta bio malo vie pod gasom,uglavnom radi nekih loih poteza
od strane supruge Grozdane.Boo je prema svojoj punici imao korektne
odnose i potivanja. Toga momenta,a malo vie popit da bi dokazao da je
greka na strani supruge on je punicu zagrlio govorei: ,,Od' ti pun'ca da
mi zapjevamo, a ja svojoj eni j . . . . mater.
Po kazivanju ivka Duronjia.

AJMO NA TVOJE DOBRO

Boko Todorovi (1882) visoko je kotiran po inteligenciji i imanju
(posjedu).Doe ti Boko pijan kui a ena Savka po obiaju zapone
kritiku,kako svi ljudi, koji ne piju imaju svega mnogo vie,u odnosu na
njih.Tada e Boko uzeti oeg ere i poi da zapali kuu govorei: ,,Kada
ovde nita nemamo kod mene ajmo na tvoje dobro. Plaei se Savka je
molila Boka da odustane od svoje namjere jer u sutini njeno imanje bilo
je nitavno.

Nema vie rakije

Slavio Blagoje Damjanovi krsnu slavu i donosio u olbi rakiju iz podruma.
Kako bure nije bilo veliko, a gosti se zadrali duboko u no, rakije nestade,
pa kad donese posljednju olbu, domain izjavi: ,,Jebte se, nema vie
rakije.

PJESMA BEZ RIJEI I KAJDE (MELODIJE)

Branko P. Kostadinovi bio je poznat kao veoma dobar pjeva izvornog
melosa,dok je Spasoje Petrovi Lepir imao samo glas bez ikakvog znanja

melodija. Zagrli Spasoje Branka pa pone zavijati kao vuk,mislei da e

Branko to popraviti rijeima pjesme i melodijom. No Branko vie radi ale
prihvati Spasojevo zavijanje.Tada e Spasoje rei Branku: ,,Stani,ja sam
budala, a ti si vei od mene.
Ispriao Slavko B. Kostadinovi.

SUROVI I NESAVJESNI SVEKAR

Oenio se sin Novaka Kuzmanovia Stanko.Djevojka iz ugledne i poznate
porodice Gospa Luki cura na glasu. ivjeli su Gospa i Stanko i stanovali
u zajednikom domainstvu Novaka Kuzmanovia.Stie Stanku poziv za
vojsku, a u to vrijeme po drvenim obiajima, Gospa je duna ekati svoga
mua iz armije bilo pod kakvim uslovima.Tada Novak donosi
nesvakidanju odluku i snaju Gospu odvaja u stari podrum (prostrija pod
kuom).U toj prostoriji neprekidno je leala voda oko 20 cm. Gospa je
svoj krevet smjestila na kraju prostorije suprotno od vrata,a da bi dola do
kreveta stavila je neke drvene kladie (podbake) i preko njih naredala
dasku.Leei tako u svom krevetu djelovalo je kao da lei u amcu.Nakon
izvjesnog vremena na intervenciju brata Nede prebaena je u prostorije
punice (sunice za voe) gdje je opremila prostoriju i tako je u toj suvoj
prostoriji doivjela svoj komfor. Radila je toga vremena kod tuih
domainstava danju i nou, obezbijedila dovoljno hrane za ivot,odijela i
druge potrebe.Doekala je ona svoga Stanka iz armije i zajedniki stvorila
ivot za sretnu porodicu.

Suve ljive
Stanko Radovanovi iz Brgule, vojnik austrougarske vojske, lei se u
jednoj bolnici u Austriji. Uz druge lijekove daju mu svakog dana i po jednu
suvu ljivu. Jednoga dana Stanko upita doktora: ,,ta to suva ljiva
lijei?, a doktor ree: ,,Stomak. Tada Stanko izjavi doktoru da on ima
kod kue pune korpe suvih ljiva. Doktor se ljutnu, ,,Pa to si onda meni
dolazio?

Nikad veselije zadunice

Brojno drutvo prijatelja i rodbine se sakupilo na zadunice, pa kako se
podosta pilo i vrijeme oduilo, jedan broj prisutnih poslije dobre veere i
neto vie popijene rakije jo i zapjeva. Ipak je doao i rastanak, pa idui
kui uo se i komentar vala, retke su ovako vesele zadunice.
Ispriao Drago R. Jevti-Vranjak.

Postoji jedan broj pria ije je poreklo i sadraj mitski, legendaran.

Njihovo postojanje u selu pokazuje mnogo toga, - istorijsko pamenje,
srpsko i slovensko poreklo, pa ak i pripadnost velikom indoevropskom

stablu raznih naroda, nekadanjem mnogoboakom svijetu i konano

hrianstvu.

Kako su Bjelkii - Lazii doli do bogatstva

Ve u drugoj polovini 19. vijeka rod Lazia u Koprivni se izdvajao
bogatstvom, to su u prvo vreme njive, a potom od kraja 19. veka i druga
nepokretna imanja. U selo dolaze u prvoj polovini 17. veka iz Krajine, sa
Kupresa kao Bjelkii, a kasnije su Lazii.
Poreklo bogatstva legenda tumai preuzimanjem dobara od nekakvog
abana, koji je posjedovao velike komplekse zemljita pa i danas postoje
potesi abanovaa. Legenda hoe da je to stranac odnosno ovek
nesrpskog roda. Za nekakav praznik on sa brijega poziva Boga na veeru.
U sumrak se pred vratima njegove velike kue pojavljuju dva uboga
prosjaka. aban nije zadovoljan ovakvim gostima, oekujui dolazak
Boga. ini veliki grijeh odbijajui sa kunog praga prosjake. Oni odlaze, a
utoite, - veeru i prenoite nalaze u siromanoj kui Bjelkia. Primljeni
su sa potovanjem ljudskog dostojanstva iako su prosjaci, dijele veeru sa
brojnom eljadi i prenoite u sirotinjskoj kui. Ve tokom veere domain
je bio sumnjiav, jer mala koliina hrane koju je imao i izneo na sto,
nikako ne nestaje iako su ve svi za stolom siti.
Iza toga stie Boja pravda pa kroz jedan vremenski period bogatstvo
abanovo prelazi na Bjelkie. Pria sadri brojne detalje iz vremena kada
su boanstva zemljom hodala i meu ljude zalazila.

Alka za vezivanje laa na brdu Spletena Lipa

Opte poznata je pria po itavom Balkanskom poluostrvu, kako na obino
najviim kotama u jednom kraju, postoji eljezna velika alka privrena
za stenu. Po legendi nekada davno tu su vezivane lae. Vrlo este su
takve prie. Naivno je bilo iskustvo pisca ovog lanka iz studentskih dana
kada je molio jednog starca da ga povede do stene na kojoj je alka, jer je
starac govorio kako je alku rukom doticao. U danu zajednikog polaska,
starac je nesigurnim glasom izjavio kako alku nije vidio, ve je samo jo
od detinjstva sluao da ona postoji. U trebavskim selima Palenici,
Osjeanima, Koprivni, Skugriima i drugim, alka veruju da postoji na
Spletenoj Lipi, i da su nekad za nju galije vezivane.

Obri - i - i - U selu je obiaj da kada se koristi uzvik koji treba da se uje sa brda na
brdo onda je taj uzvik obri - i - i - -, to znai vikati najjae mogue.
U istonoj Hercegovini i Crnoj Gori, kao i na jugu Srbije, za posebno jako
vikanje, kae se obrovski vikati. Oita je slinost izmeu povika obri i
obrovski vikati. Sada je potrebno skrenuti panju da kod nas postoje i
naselja Obri, Obrovac.... U pitanju je seanje i trag na narod Avara, koje
su Sloveni zvali Obri. To su nomadska plemena koja su drala u pokornosti

Slovene pri doseljavanju na Balkan. Njihovog jarma Srbi i druga

junoslovenska plemena oslobodili su se iza 626. godine poslije avarskog
poraza pri opsadi Carigrada. U tradiciji i predanjima Srba zapameni su
kao silnici i nosioci nasilja. Otuda i za snano, jako vikanje se kae
obrovsko, a sam uzvik je obri.

enidbe/udje

U svim selim,svi svdbeni obiji nisu isti, li ni s nekom velikom

rzlikom. Tkoe treb npomeniti, d obiji oko enidbe/udje, nisu
pretrpjeli velike izmjene od drevnih vremen do dns, li i ono to je
izmijenito, posledic je vremen u kome se ivi.
Ipk, bilo je podost obij iz tih strih vremen, sve do sredine prve
polovine 20. vijek, koji su dns prevzieni. Tko je bio obij d
mld ne spv s mldoenjom, sve dok se ne obvi vjennje u crkvi. U
tom vremenu mld spv s svekrvom. Nekd tj krizni period moe
potrjti i pr mjeseci.
Ulskom u novu kuu, mld je morl prv ujutro ustjti, donijeti vode
s izvor, nloiti vtru, iz potivnj prem svekru politi mu vodu n
ruke d se umije. Tkoe uvee svekru oprti noge u lvoru. Porodice koje
su imle izgrene bkluke, mldjenci su odvojeno od ostli eljdi,
spvli u tim prostorijm.
U Koprivni se odigrl jedn udj/enidb n posebn i svojstven nin,
to jest u vidu sorort. To je obij poznt iz strin, re sorort zni
sestr. Bilo je to oko 1927. godine. Rdovm Milievi je oenio enu
Mru, koj po roenju jednog djetet se teko rzboli. Njen ml sestr
Dnic doe d je posluuje, li Mr umire, njen sestr Dnic ostne
d ivi s Rdovnom, svojim svkom ko brni drug. Poto to nije krvno
srodstvo, obvljeno je zkonsko vjennje. Rdovn je s Dnicom imo
jo dvnestoro djece i to osm sinov i etiri keri.Poto je sa prvom
enom imao jednog sina predsjednik drave Tito kumovao je devetom
djetetu.
Plosk/mirb
Posle svdbe i svdbenih obij, slijedi mirb, to jest prvi dolzk
roditelj od mldoenje, roditeljim od mlde. Obij je bio d se to obvi

tree vee po svdbi.

Govorilo se dolzi mi plosk ili nosimo plosku u prijtelje. Ako se cur
udl krdom, ond plosk ide tree vee, koju nosi otc od mldoenje i
nekoliko lnov ue rodbine, li ne smije biti prni broj. U sutini ovde i
jeste prv mirb, jer kriv strn koj je ukrl djevojku ide n
pomirenje suprotnoj strni.
Zn se desiti, posebno ko su roditelji cure nezdovoljni momkom ili
fmilijom, d plosku ne prime to vee, p i dui vremenski period u kome
se prijtelji ne sstju. No ipk i tj period ljutnje ne trje vjeito i jednog
dn plosk se ipk primi. Ssvim je drugi sluj, ko je djevojk
isproen.
Td po dogovoru plosk ili mirb ide posle svdbe, tome je cilj
upoznvnje i zblivnje porodic i prijtelj.Bilo je sluajeva kada je
otac enio dvojicu sinova za isti dan.U Koprivni je 1939.g. Vaso
Kostadinovi oenio za isti dan sinove Simeuna i Stojana.
Pode/pohode
Nkon mirbe, posle odreenog vremen i prem dogovoru, sd roditelji
od mlde, prvi put dolze kod roditelj mldoenje. Ovde ide tkoe
neprn broj. Tj prvi susret prijtelj zove se pode/pohode.
Seksn
Posle svdbe, roditelji od mlde spremju posteljinu i ostlu rznovrsnu
grderobu udtoj kerki i odnose joj u kuu. Tj in spremnj grderobe
zove se seksn. Ovj in prenos grderobe je sven, s prtnjom
sestre od mlde. Ov prtilj ne silzi s seksne dok joj mldoenj
dobro ne plti. Nekd su ove seksne bile i potrebne, jer neki mldjenci u
siromnoj porodici, nisu imli nto lei do dolsk seksne.
Cure pri udji nosile su s sobom snduk, slin vojnikom koferu, smo
nrvno dost vei. U tj snduk mld je smjetil svu svoju tdnju
grderobu, -odjevne predmete/presvuke, pekire, rpe i druge sitnice.
Moj mjk (1898.g.) koj se udl 1920. svoj snduk suvl je do
krj ivot 1986. godine i uvijek je u njemu uvl neke svoje
stvri.Sanduk je dobila na poklon od svoje babe Joke koja je isti
posjedovala prilikom svoje udaje 1863.g.

Svdb i svdbeni obiji

N prostoru Koprivne, kd cur ili momk dorstu z udju/enidbu obiej je d

se ke zcuril se, zmomio se ili cur z udju, momk z enidbu. A kd se
zcuri/zmomi poinje i ikovnje/zbvljnje dvoje mldih.

Nekd se to, br u poetku odvijlo krdom od roditelj, posebno kod

cur.Upoznvnje je poinjlo n prelim, igrnkem i nekim drugim skupovim.
Bilo je slujev d neko hvli curu ili momk i d se tko meu njim rodi
ljubv.
Odluujue je z sklpnje brk bilo d su porodice zdrve i imju ugled u selu.
Tko je nstl i ov izrek, Nek je od loze, p nek ne vrijedi ni koze.
Ali bilo je obij, istin u dost strij vremen, kd su roditelji izmeu sebe
dogovrli udju i enidbu, d se djec uopte nisu nikd vidjel, p k d ih
roditelji o tome nisu ni obvijestili.
Tkv sluj desio se b u noj Koprivni, zseoku Ml Rijek 1876.g. Otc
Dmjn, nepoznto prezime, doselio se iz Crne Gore ili Hercegovine.
Njegov i jo neke, bile su prve kue u Mloj Rijeci. Dmjn je imo sin Vuk,
p kd je dorsto z enidbu, otc Dmjn je odbro curu u Vrnjku po
imenu Jovn. Dmjn je s buduim prijteljem ugovorio dn svdbe, d o
tome budui suprunici uopte nit nisu znli. N dn svoje enidbe Vuk je
otio d npse goved.
Po povrtku kui sreo je svoju svdbu, i tko je szno d se eni. Dlje je sve
teklo po tdnjim obijim. Ov porodic je poznt po dobrim lm i
kominim scenm, p je i sm Vuk z sebe odmh sroio stihove, Nli mi curu
u Vrnjku, sreo svdbu u sokku i iznio rakije u bardaku (zemljana posuda u
obliku bokala).
Rniji period je ine vie poznt po nekim neobinim dogjim u odnosu n
dns. Bilo je slujev, d svti povedu djevojku, drugi momk s druinom
je otme i odvede sebi. Ztim d djevojk zke svdbu, i d pred dolzk
svdbe pobegne z drugog. Ili ko roditelji brne udju, cur odbegne. Ili ko
roditelji s obdvije strne ne dozvoljvju svdbu, cur i momk se krdom
sstju i bjee od kue. Nekd se tkvi slujevi zvrvju trgino. Jedn
tkv sluj je vezn i z Koprivnu.
Pedesetih godin 20. vijek bogt i poznt porodic Jnkovi iz Boljni kod
Doboj iml je prelijepu curu koj se zbvljl s jednim slubenikom sreskog
odbor u Doboju, po imenu oro, koji je bio iz neto siromnije porodice. U
meuvremenu Slvojk se upozn s Anelkom Lziem, momkom iz poznte i
ugledne porodice Koprivne. Pod pritiskom svojih roditelj devojk pristne d se
ud z Anelk.
Kd je to szno oro, nije imo snge d to preboli, te iz pitolj oduzme
Slvojki i sebi ivot.Ubrzo je spjevana prigodna izvorna pjesma:Kia pada bistru
vodu muti,ovu pjesmu treba svako uti,od jednoga ljubavnoga para i ljubavi sto
grobove stvara...
Pronj je deo obij koji se mor obviti. A to zni d roditelji od momk idu
kod roditelj od djevojke d je prose i dobiju sglsnost, odobrenje z udju.
U prosidbu ide otc od momk, i neki lnovi njue porodice. Broj prosc je od
3-7 lnov, moe i vie, li ne smije biti prn broj. U pronju se nosi plosk s
rkijom, zruk z djevojku i novc ili dukt, zvisno od imovnog stnj
porodice. Pri dolsku kod kue djevojke, ko domin prihvti plosku, ond je
dozvoljen ulzk u kuu.
Svdb je po dogovoru ve n prosidbi odreen, ko i dn svdbe. N tj dn
okupljju se pozvni svtovi kod obdviju porodic. U mldoenjinoj svdbi
glvne uloge imju stri svt, kum, djever i brjktr.
Neko poziv i ju. Z strog svt se uzim strij osob iz njblieg rod. Z
kum se uzim obino sin od oevog kum, ime se obnvlj stro kumstvo.

Djever je brt od mldoenje. Z brjktr se uzim osob iz sel, koj je

upoznt s obijim u svdbi. jo je tkoe osob koj se bvi tim poslovim
i koji izvodi rzne le i doskoice. Stri svt im ulogu domin i on komnduje
dognjim tokom svdbe.
U dvnim vremenim po mldu se ilo uvijek pjeice, neovisno n dljinu, neto
ksnije s konjskim kolim. N elu svtov io je brjktr, iz njeg djever, s
desne strne djever kum, s lijeve stri svt, ztim mldoelj, iz njeg
ostli svti. U putu svdbu prte pjevi, sviri i povremenim pucnjem iz
puk.
Svdbu doekuje mldin otc i bli rodbin. Poto se izmijene zdrvice i
dobrodolic, sjed se z pripremitu sofru/trpezu. U toku ruk vri se kitnj
svtov, koju obvljju mlde djevojke, rodice i prijteljice mlde. Glvni svti,
koji imju glvne uloge, bli rodbin, kite se dugkim pekirim, dok se ostli
svtovi kite grnicom ruzmrin ili nveenim mrmicm, koje se prikju
n lijevoj strni grudi. Kitnj se druje, pl.
Dok se ovo obvlj, mld je zkljun u sobi, rnije u nekoj uderi, gdje se
obli i priprem z izlzk pred svtove. Po zvretku ruk, n znk strog
svt, djever odlzi po mldu. N vrtim g ekju ene koje su opremle
mldu, i tre novc z otkup mlde. Ceremonij moe potrjti due vremen,
jer se jedn broj djevojk izvodi nizmjenino, lno predstvljene ko mld,
ponekd rdi vee le obue se i mukrc. U tim slujevim djever je dun
d prepozn prvu mldu. U ovim prilikm djever mor stlno povevti iznos
novc do izlsk prve mlde.
N krju djever izvodi prvu mlde, pri emu se rukm dre z pekir. Mld se
pozdrvlj s glvnim svtim, ljubei ih u ruke, dok ostli svti uz muziku
pjevju i igrju, uz pucnje iz puk. Mld je obuen u vjennicu ili s
ljerom.
N poziv strog svt mld se pozdrvlj s roditeljim koji suznih oiju i uz
blgoslov ele sretn put, ztim se pozdrvlj s ostlom rodbinom. Posle tog
svdb kree u crkvu n vjennje, ztim mldoenjinoj kui.
U nek drevn vremen, mld je stvljn n okienog konj, tu ulogu
obvljo je djever. Po mogunosti, obij je d se svdb ne vr istim putem.
Idui prem kui, brjktr e njprije doi d ugrbi mutuluk/dr i donese
rdosnu vijest d dovode mldu. Brjktru se sprem peeno pile i rkij i on
se ponovo vr prem svdbi. Svtovi e pile rstrgnuti, rkiju popiti.
Njpozntiji brjktr u Koprivni u prvoj polovini 20. vijek, koji je dugo godin
hro po svdbm bio je Spsoje Petrovi Lepir. Imo je esto obij d s
konjem ue u kuu.
Svdbu ispred dvorit, doekuje otc mldoenje s potenjem, rkijom. U
dvoritu je okupljen veliki broj komij, rodbine i prijtelj koji nisu putovli s
svdbom. Djever skid mldu s konj, ko je svdb bil u vrijeme tkvih
obij. Nkon tog mld se pozdrvlj s svekrom, uzim jbuku u koju je
nzbdn metlni novc. Svtovi i ostli gosti hvtju se u kolo, mld
zmhnjuje tri put i bc jbuku meu svte. Poto mld bci jbuku, nstje
trk ko e prije uhvtiti i doi do novc.
Nkon tog se pred vrtim kue mldi dje reeto s mlo it. Mld ito bc
po svtovim, reeto preko kue. D bi se uvelio ritul, pojedini pucju u
prvcu reet. Kd reeto pdne n zemlju pogze g nogm. Pre ulsk u
kuu, mldi se dje mlo dijete koje on tri put poljubi i druje rdi sree u
djeci. N vrtim ispred prg svekrv npit mldjence medom, d bi im ivot

bio sldk. Mld desnom nogom prelzi prg i s djeverom ulzi u kuu, ljubi i
druje ognjite.
U to vrijeme ene koje su spremle hrnu z svdbu, skidju svekrvi mrmu s
glve i cijepju, dju novu koj je rnije pripremit.
Po obvljenim obijim unutr kue, djever se s mldom vr sofri gdje su
ve svtovi posjedli. Sd djever s mldom dv put obilzi oko sofre i
svtov, sluei goste djeverovskom sltkom rkijom iz ploske, ztim mld
slui sltkom kfom z koje gosti plju.
Novc koji se dobije pripd mldi.

Stara narodna verovanja,

vraanja i druga praznoverja 1.Dio

ovjek i delovi tijela

- Ako se novoroene rodi sa kouljicom, vjeruje se da ga ne moe probiti
zrno iz puke.
- Ako se zagrize jabuka ili ta drugo, mora se u to prije huknuti, pa dati
drugom da jede, da ne bi dobio guu.
- Ne valja ulaziti u kuu skrtenih ruku.
- Ne valja muko udariti metlom, jer nee rasti.
- Ne valja ni za kim istiti, jer e mu zamesti sreu.
- Ako koga ensko udari nogom, nee imati napretka etrdeset dana.
- Kad se kome tuca, kae se neko ga spominje.
- Kad zvoni desno uvo, ue se dobar glas, ako zvoni lijevo ruan glas.
Ako ga upita druga osoba koje uvo zvoni, onda e taj glas otii na tu
ospbu.
- Ako ti svrbi lijevi dlan, dobie novac, a za desni davae novac.
- Kad koga svrbi nos, ljutie se, a ako igra oko plakae.
- Ako se zdrav ovjek osjea pospano, umorno, doi e do promjene
vremena.
- Bolovi na mjestima starih povreda tijela, znak je dolaska padavina.
- Ako ustane na lijevu nogu, cio dan ti nita nee polaziti za rukom.
- Ako se ugrize za jezik, neko te je slagao.
- Ako zaigra brada, doie ti neko drag.
Ljubavne ini
- Ako djevojka uhvati slijepog mia, pa obnese oko momka, on e tu
djevojku zavoljeti i obratno.
- Cura koja se prva udaje, treba da opori arapu, pa e se sve ostale cure
oporiti, poudati za njom.
- Ako cura ili momak prou izmeu dvoje zaljubljenih dok su skupa,
zavadie ih.
- Ako se za curom koja se udaje neko baci vratilom od stana, cura nee
opstati u braku, vratie se.

Snovi
Vjeruje se da svaki san ima i svoje znaenje, pa i tumaenje.
Graenje
- Ne valja graditi kuu na istom mjestu gdje je bila stara kua, radi djece.
Ne valja kuu graditi nanie ispod stare kue.
- U kuu se treba useliti za punog mjeseca, da kua bude uvijek puna.
Vatra, ognjite i prag
- Prvu vatru u kui treba loiti prije podne.
- Kad vatra gudi/pjeva u poretu bie padanja.
- Ako vatra slabo gori, dolaze kini dani.
- Ako dim ide prema zemlji, bie kie.
- Ne valja stojati na otvorenim kunim vratima kada grmi.
- Ne valja sjediti na kunom pragu.
- Ne valja sjediti ili stojati na ognjitu, jer se sa ognjita porodica hrani.
- Ne valja zvidati oko ognjita, doziva avole.
iva vatra
Pria se, ako je negdje zakopano blago da na tom mjestu nou uoi
Blagovijesti gori vatra.To mjesto treba upamtiti i posle kopajui pronai
zlato.
Ostale stvari u kui
- Ne valja smee ostavljati preko noi u kui.
- Ne valja stajati na mrve od hljeba, da se ne ograjie.
- Ne valja sinijom kucati o zemlju, radi groma.
- Kada se neto proda ili daje na zajam, ne daje se da iznosi stvar onaj
koji je doao po nju, to iznosi pred kuu domain ili kuno eljade.
- Ako ostane kaika pod sinijom, znak je da e neko doi.
- Ako nekom ispadne zalogaj iz usta, znak je, da mu je neko od roda
gladan.
- Kad se pogleda na sat, ako su kazaljke poklopljene, neko misli na tebe.
- Ne valja sjediti na oku/uglu stola.
- Ne valja hljeb na siniji drati poklopljen/naopako.
- Ne valja strugati zagorjelu erpu, jer e ti pokisnuti svatovi.
- Hljeb treba sjei ka sebi, a ne od sebe.
- Ako se dijete iznenada uplai, treba ga napojit vodom preko maa.
ivotinje
- Ne valja ubiti zmiju koja doe u kuu, jer moe umreti neko eljade.
- Ubijenu zmiju u polju, ne valja dizati iznad koljena, jer e te boljeti
noge.
- Ako se rano u proljee pojave zmije, slute lijepom vremenu.
- Ne smije se stati na dadevnjaka, jer ako on pisne ostae gluv.
- Lastavije gnijezdo u kui, donosi sreu.
- Ako svraka krei, neko e ti doi.
- Ako se sova javlja nou u blizini kue, rav je znak.
- Ako gavranovi preko dana nadlijeu kuu i graku, neko e umrijeti.
- Ne valja ako koko propjeva kao pijetao, treba je zaklati.
- Ako pjetlovi mnogo kukurii, bie promjena vremena.
- Ako se ovjeku nou prikae neka prikaza, nestae im pijetao zapjeva.

- Ako su pilii jednomjeseii, nee moi ivjeti.

- Ako volovi u polju u toku rada polijeu, potopie Bosna.
- Kada se pomuze krava, treba zamoiti prst u mlijeko i pomazati po kravi,
radi uroka.
- Kada tua maka ili pas pridou kui, donose sreu.
- Kada maka leti da lei kod bolesnika, ozdravie bolesnik.
- Kada maka pase travu, bie kie.
- Kada se pas valja po travi, bie kie.
- Ne valja ubiti pauka, jer donosi sreu.
- Grehota je ubiti pelu.
- Ako su pele ljute, nastupa promjena vremena.
- Ako kokoi rano lijeu, bie rodna godina.
- Ako baja smrda dolazi u kuu dobie novaca.
- Ako se ptice kupaju u baricama, bie promjena vremena.
- Ako laste nisko lete, padae kia.
- Kada gliste izlaze iz zemlje padae kia.
- Ako abe nou mnogo krekeu, bie kie.
- Ako una klike, bie kie.
- Ako se maka umiva ili lie, nadajmo se gostima.
Biljke
- Ako nijesi kalemio prije enidbe, ne smije ni posle enidbe.
- Ne valja se neoenjenom sjei voke, kaleme, nee imati djece.
- Ne valja da ila od drveta ode pod kuu, moe neko umrijeti,
- Ne valja bor saditi blizu kue, kad bor naraste debljine domaina,
umrijee domain, a neki kau ostaje kua pusta.
- Ne valja rukama upati travu, jer e padati kia.
- Ako nae djetelinu sa etiri lista, bie srean.
- Ne valja saditi i kalemiti voe prestupne godine, jer e raati svake
druge godine.
Poljski poslovi
- Prije nego to se pone bilo koji poljski posao, poziva se Boija pomo
Pomozi boe.
- Kada se anje, jedno drugom ne daje srp iz ruke u ruku, nego se spusti
na zemlju, da ga drugi uzme sa zemlje.
- Ne valja kositi etvrtkom, nee marva napredovati.
- Ne valja sijati mladog meseca, trunie plod, ili e ih pojesti crv.
- Ne valja sijati na veliki etvrtak, niti raditi u polju ili bati, obie led.
Voda
- Bunar treba kopati meugospe, jer je tada najvea sua.
- Ne valja prati odjeu blizu bunara, Moe voda pobjei.
- Vjeruje se da oko jezera ili vjerova po potocima ima vila.
- Bunar se kopa tamo gdje raste zova.
- Ne valja se kupati u vodi u toku kresova.
Nebeska tijela
- Kad pocrveni sunce,znak je da e biti rata,
- Kad se ufati, pomrai sunce, nee valjati za Srbe, a ako se pomrai
mjesec nee valjati za Turke.

- Posle zalaska sunca ne valja donositi vodu sa izvora.

- Mena mjeseca predskazuje promjenu vremena.
- Nedelja posle mene, naziva se mlada nedelja i potuje se vie nego
obina.
- Vjeruje se da svaki ovjek ima svoju zvijezdu. Ako je u ivotu srean
kae se rodio se pod srenom zvijezdom.
- Ako se oko sunca vidi bjeliasti krug, bie nevremena.
- Ako oko mjeseca ima crveni krug, padae kia ili snijeg.
- Ako proe ispod duge, promijenit e pol.
Dani i doba dana
- U Koprivni se utorak i petak razlikuju od ostalih dana.
- Ne valja se raditi velikim utorkom, u velikoj sedmici pred Uskrs i devetim
utorkom po Boiu, - radi tete u marvi.
- Petkom, kao i uoi petka i nedelje, ne valja se raditi enski rad. Posebno
se petkom ne valja bosti iglom.
- Ne valja presti dok mukarci jedu, jer im zapreda sreu.
- Ne valja se prodavati marva, u dan kada je praznik Usekovanja.
- Prije podne treba poinjati vanije poslove, radi napretka.
- Na asne poklade treba se namazati bijelim lukom, tabane, dlanove,
ispod pazuha i koljena, radi vjetica i tmore.
- Na Tucin dan treba vezati krpu za nogu od stolice, da bi itavu godinu
eljad bila na okupu.
- Posle Jevdokija, poinju se kalemiti voke.
- Postoje zavjetni dani, njih osobe koje su zavjetne ne smiju raditi
odreene poslove, jer im moe nakoditi u zdravlju, a ostale osobe koje
nisu zavjetne mogu raditi sve.
Brojevi
- Broj 13 u narodu se smatra nesrenim brojem.
- Ne smije biti paran broj osoba kod koledarica, mirdija kod udaje i
enidbe, prosaca kod djevojke, u pohodima meu prijateljima kod enidbe i udaje.

Desno i lijevo
- Desna strana ima prvenstvo u svim radnjama.
- Gata se da treba prvo obuvati desnu nogu.
- Prije e se opiti ko dri sud u lijevoj ruci.
- Sve radnje treba raditi desnom rukom, s desna u lijevo kako se penica
sije.
- Krsni kola se okree s desna na lijevo. Parastos/koljivo slui se s desna
na lijevo.
- Pozdravljanje u drutvu takoe sa desne na lijevu stranu. Prvo se sijee
desna pleka kod peenice.
- Izuzetak od desna na lijevo su obiaji vezani za umrle, kada je sve
obrnuto. Kod sahrana svi vjerski obredi poinju se sa lijeve na desnu
stranu. Svetenici ovo ne tumae vjerskim zakonima, ali ne ele da se
mijeaju i ometaju stare obiaje.

Bog i sveci
- Svi vjernici smatraju da je od boga sve to je na zemlji stvoreno. Bog
sve vidi i sve zna. Ko ini dobra djela na zemlji, kad umre dua mu ide u
raj, a ko ini neasna djela ide u pakao. Takoe se veruje, da je najvei
dogaaj koji e se odigrati jednoga dana na zemlji strani sud, toga dana
nestae svijeta na zemlji. Kada ljudi na zemlji postanu toliko grijeni, da
im Bog to vie ne moe oprostiti, doi e strani sud. Posle toga, opet e iz
dua nicati novi bezgreni ljudi kao gljive.
- Bog ne kanjava istog dana, a nekada ni samog poinioca zla, nego
kazna moe stii ak i praunuke.
- I sveci u narodnim vjerovanjima imaju svoje posebne osobine. Po
narodnom vjerovanju i obiajima postoji ustav, - sve se zna ta se smije i
ta ne, ta valja ili ne valja, i kako se ovjek mora vladati i ponaati.
Grobovi
Grobovi srodnika i predaka, ali i svaki drugi grob ima kod naroda posebno
potovanje. Ali i sami grobovi nisu poteeni nekih praznovjerja.
- Skoro kod svih ljudi postoji strah prolaziti u nonim satima pored
groblja.
- Vjeruje se ako se u toku noi vidi neka svjetlost na grobu, da je tu
sahranjen pravednik.
- Ako se posle sahrane na humci groba pojavi udubljenje, slijeganje
zemlje, ne sluti dobro za porodicu, oekuje se smrt sledeeg lana
porodice.
- Ne valja se gaziti nogama po grobovima.
Tokom II sv. rata ustae su unitavale pored srpskih sela i srpska groblja.
Ovaj obiaj je nastavljen i ratovima pri raspadu Jugoslavije.
Vjerovanja u mitska bia
Opta su i vrlo rairena vjerovanja u razna mitska bia koja se kod nas
zovu jednim imenom prikaze. Ona se najee pojavljuju nou, oko
groblja, u umama, na raskrima, pustim kuama. Ako neko naie na ta
mjesta gdje se okupljaju prikaze, doivjee velike neprilike, - moe
poluditi, pretrpjeti veliki strah, oboljeti od teke bolesti. Za takvu osobu
kae se nagazio - nagrajiso, a isto se kae, ako naie i na baene ini.
Nagrajisali se lijee na razne naine, molitvama, bajanjem, zapisima kod
hoda, kod gatara, izljevanjem strava.
Gluvo ili nevremeno doba To su kasni noni sati, kada se nita ne uje, ne
pjevaju pjetlovi, ne laje painje, ne uju se ptice. U gluvo doba pojavljuju
se sve prikaze, zato nije preporuljivo hodati u to vrijeme. Ako u gluvo
doba zapjeva pijetao, svaka prikaza istog momenta nestaje.
Vile su mitska bia koja su obuena u bijele koulje, sa dugakom kosom.
Ona su dobronamjerna za ljude, mogu donijeti sreu, pomoi u ljubavi ili

izlijeiti od bolesti. Javljaju se u nonim satima, oko jezera, rijeka,

bunareva. Pria se da na mjestima uz rijeke se kupaju ili igraju kolo. esto
se moe uti, i to nije dobro, naiao na vilino kolo.
- Ako je u konja ispletena griva, kau isplele vile.
- Ako vile zadoje dijete, bie veliki junak.
- Ako neko izgubi oni vid, vila ga moe izlijeiti.
- Ako bi momak uspio ukrasti odijelo od vile prilikom kupanja, vila bi se
udala za njega.
Vampir - lampir je ovjek koji ustaje posle smrti i javlja se nekom od
rodbine. Najee se pria da se mu u snu javi eni i sa njom obavlja
neke razgovore. Povampirie se onaj koji je za ivota inio neke tee
greke, preorao tue mee, govorio loe o djevojci pri udaji.
Vukodlak Neki u narodu tumae da je vukodlak isto to i vampir, a neki da
je to opet druga prikaza. Vukodlaci su mrtvi ljudi koji ustaju iz groba
Povukodlae se. Smatra se da se vukodlak nalazi u grobu na kome ima
rupa. Javljaju se nou, i mnogi se plae nonog susreta. O vukodlacima se
ispredaju obino neke strane prie.
Tmora/mora u narodu morom se smatra ensko eljade, obino djevojka
koje ne moe da uda, pa se neka pretvori u moru. Mora ovjeku sie krv,
ili ga gnjavi/tare, pa bude kao satrven. Mora veinom napada djecu. Kod
djece nateknu sise. Da bi se djeca sauvala od more, treba mu pokraj
kolijevke/beike staviti bijelog luka. U narodu postoji vie pria o mori i
odbrane od nj.
Vjetice su zle, stare rune ene. Jaljaju se u obliku velikog leptira, pria
se da piju ljudsku krv, nou u snu pritiskaju ljude i umaraju. Po vjerovanju
lete na metli, drei se za drku. Protiv vjetica svijet se bori sa bijelim
lukom, ne vole krst i bjee od njega.
Aneli su dobra, umiljata nebeska lica, oblika ljudi sa krilima.Oni na
svakom koraku uvaju ovjeka, odstranjuju ga od zla, i vode u lijep ivot.
Nai ljudi u Koprivni priaju, da u svakog ovjeka na desnom ramenu sjedi
aneo uvar.
avoli - avo se u narodu zove i ejtan, sotona, budibogsnami. Oni su
suprotni anelima, runi, naopaki i donose zlo ljudima. Na slikama lie na
crnog jarca sa velikim rozima i bradom. Vjeruje se da ovjek moe da
udari na avolsko kolo, pa se avo uvue u njega. ovjek tada radi sve
rune stvari po volji avola. avola iz ovjeka moe isterati/izlijeiti
molitvama popa, ili zapisima hode. Kad neko radi loe stvari, kae se uo
avo u njega, i u kletvi dabogda te avo odnio. Ne valja po noi zvidati, a
u kui nikada, jer se zvidanjem doziva avo. Pria se da avo u ovjeka
sjedi na lijevom ramenu i nagovara ili vodi u zlo.
Adaja lii na velikog gutera zmijolikog oblika, i ovjeku nanosi zlo i
neprilike. U narodu krue prie, da kada zmija navri sto godina, pretvara
se u adaju. Legenda kae da adaja na glavi ima tit oblika peke/saa pa
je moe ubiti samo sv. ore.
Zmaj je udnovato bie koje lii na velikog gutera sa krilima. On leti

ispod nebesa, a iz usta mu suklja vatra. Mogu biti i zli i dobri prema
ovjeku.
Aveti su straila u ljudskom obliku ispijena, suva, mrava, koji ljudima
donose nesreu. Kada je neko toliko bolestan i sav iscrpljen, u Koprivni e
za njega rei, kakav, je ko avet.
Zrikavac ili drekavac je vrsta ivotinje, koji ima veoma jaki glas drekanje
pa povjek moe ostati bez sluha. Javljanje nou izaziva strah kod ljudi.
Kae se da je drekavac ko vratilo i moe se pretvarati u razne oblike. Ako
se neka osoba naruga drekavcu, oponaajui njegov glas, onda on uzjai
toga ovjeka i nosi ga itavu no, dok pijetao ne zapjeva.
Kuga - Po selima postoje kuna groblja, koja su ostatak iz dalje prolosti
kada je kuga morila. U Bosni pa i po Balkanu, kugu su donosili hodoasnici
muslimani sa hada, zatim trgovci. Naroito su u 14. vijeku u itavoj
Evropi velikim epidemijama kuge pustoeni gradovi i itave oblasti.
Poslednje epidemije su iz 1817. godine u naim krajevima.
Kolera - Poev od 19. veka i u naim krajevima javljaju se epidemije
stomane bolesti zvane kolera. Njihovo poreklo je na Istoku.
Kao i kuga i kolera je zamiljana u narodu kao ena u bijelom ruhu koja je
ila od sela do sela i morila sve ivo u jednoj kui, ak i mia u duvaru.
Bauk - Baucima roditelji plae neposlunu djecu. Kau da su to veliki crni
insekti/bajuke, koje ive u mraku. Po predanju neposlunu djecu nosi od
roditelja.
Baba roga je runa, strana, velika i opasna baba, koja plai ili otima
neposlunu djecu. Ona e doi iz mraka na poziv roditelja. Poslunu i
dobru djecu ona ne dira.
Gatare i gatari su seoski ljudi i ene, koji mogu da vre razne osvete
pojedinim osobama ili porodicama sa kojima nisu u dobrim odnosima. Oni
su kobajagi prirodno nadareni da znaju napraviti i bacati ine, te ostvariti
eljeni cilj. Tako oni mogu napraviti da neko oboli, da rastave mua i enu,
da zavade ljubavnike, da u kui ide sve naopake i da nema napretka, da
krava nema mlijeka.
Druga grupa gatara je ta, koja ogleda u dlan, karte, pasulj, kavu. One
proriu sudbinu, otkrivaju lica koja su pravila i podmetala ine, na kojim
mjestima, i usput prave lijekove i ogovaraju vodu, kojom se treba kupati
ili umivati, piti, itaju neke spasonosne molitve, da bi se na taj nai
nagraisala osoba ili porodica oslobodila od ina.
Baena sijer - Pria se da ciganke/gatare mogu da bace sijer, onome kome
gataju tako da one ovladaju osobom i on gubi kontrolu i zdrav razum. Na
taj nain on otkrije sve svoje vane tajne, a u tom stanju daje novaca
koliko gatara trai. Da bi se odbranio od sijera, treba se pomoliti Bogu.

Gatanje u pasulj
Za gatanje u pasulj uzme se 41 zrno pasulja i podijeli u tri gomile priblino
istog broja zrna. Te gomilice se jo nekoliko puta odvajaju odreenim

nainom dok se na kraju ne dobije odreen broj gomilica. Prema broju

zrna u gomilicama i rasporedu, itaju se dobri ili loi znaci onome kome se
baca pasulj.
Gatanje u olju
Posle ispijene kafe, oljice se poklope, tako da se talog kafe razlije po
zidovima olje i stvara razne slike. Svaka slika predstavlja neke znakove,
koje gatara ita i kazuje ta koja znai i prorie. Na kraju se usred dna
olje pritisne kaiprstom i malo uvrne, i zaeli se odreena elja. Gatara
e odgonetnuti da li se elja puni ili ne puni. Ovo je esta pojava kod ena
uz pijenje kafe po kuama,
Nemuti jezik - To je jezik sa kojima se sporazumijevaju ivotinje. Ako ga
neko naui, nema mo da drugom prenese tajnu, ali zato moe imati
koristi, jer mu ivotinje mogu otkriti sve to drugi ljudi ne mogu doznati.
Obiaji prinoenja rtve
Klanje ovce ili ovna na temelju nove kue, i na krovnoj gredi spada u
obiaj prinoenja rtve. Po vjerovanju i klanje peenice za Boi, slui za
zdravlje i sreu ukuana. Klanje ovaca za zadunice je za spas due
pokojnika.
Vraanje i bajanje se vri u prilikama, kada se eli da dozna sudbina, da
se otkrije kradljivac, da li e se uspjeti u nekom poslu, da li e neko
ozdraviti, gdje se nalazi i da li je iva neka izgubljena osoba.
Tako se lijee bolesti kao strah, uroci, kada neko nagraie putem izljevanja
strava, zagaivanjem vode, molitvama, zapisima.
Oko vraanja i bajanja ima mnogo pria, koje su istinite, odnosno
ispriane od takvih aktera, kojima se moe vjerovati.
U okrilju ovih zbivanja, evo i prie. - estdesetih godina, u mojoj kui bili
su na sijelu Mii Ljubo- ia sa suprugom Dankom. Po povratku kui, oko
pola noi na raskru puta uz M. Rijeku i grobarskog puta, ugledali su
prikazu, u liku ene dosta vie od obinog ovjeka, sva u bjelini, a pozadi
se vuklo neto kao koulja u vidu lajera. No je bila vidna mjeseina.
Kada su se oni pribliili na desetak metara, ona je po njihovoj prii
pobjegla putem prema groblju, i u tom momentu neto je zautalo kao
kad vjetar gre lie, i toga momenta prikaza je nestala. Obadvoje su
tvrdili, da su to zaista vidjeli svojim oima, i da im se to nije priinilo
- Poetkom estdesetih godina putovali smo sa igranke iz Kouha Todor
Kostadinovi, Radomir Vidovi i ja. No je bila topla sa mjeseinom, i
duvao je lagani povjetarac. Bio je to mjesec oktobar. Kada smo bili na
brdu Milovanovaa/Kaiarevia brdo, oko tri sata posle pola noi, zaula se
muzika u umi. uma udaljena od nas oko 30 metara. Muzika vrlo lijepa
sa vie tonova, i dosta ujna. Sva trojica stojimo, sluamo par minuta i
sva trojica vrlo dobro ujemo. Konstatujemo da je to vilino kolo ali evo
prvi puta ujemo da vile, igraju uz muziku. Ali u zadnji momenat dosjetim

se, Ja sam drao violinu u rukama, i vjetar je preko ica violine stvarao
zvuke koji su se odjekom odbijali od grana ume i dopirali do nas.
Okrenemo violinu u drugi poloaj, ne uje se muzika. Vratimo je ponovo u
isti poloaj, ponovo ista muzika. Da nismo otkrili tajnu, niko nas ne bi
ubijedio, da to nije bila u istinu muzika u umi, ali bi to razliito tumaili,
vilino kolo ili ta drugo.

PREDVIANJA VJEROVANJA U KOPRIVNI

Predvianje vremena po prirodnim pojavama

Od starine se veruje da prirodne pojave predskazuju vreme njegove promene, a
sve je smatrano Bojim davanjem. U temeljima ovakvih verovanja i njihovog
tumaenja stoji vekovno iskustvo, prenoeno sa kolena na koleno.
Kiu najavljuje
- Ako je mjesec blijed, dolazi kia, a ist mjesec nagovjetava lijepo vrijeme.
- Ako se slabo vide zvijezde, dolazi kia.
- Grmljevina u vedrom danu.
- Juni vjetar, nagovjetava kiu vie dana.
- Iznenadni vihor.
- Muve dosadne i peckaju.
- Kad se ovjek znoji.
- Kad so i brano vlai.
- Ukrteno oblaci na nebu.
- Pjetlovi u nevrijeme kukurii.
- Mnoge gliste iz zemlje izlaze.
- Dim zemlji savija.
- Vatra se na ognjitu teko pali i nee da gori.
- Kad mnoge abe po polju skau.
- Sunce pri zalasku crveno izgleda.
- Kad rode svoje mlade u gnijezdu pokrivaju.
Predstoji nepogoda
- Goveda u vis glave diu, nogama zemlju kopaju, sa uzdignutim repom bez
razloga tre.
- Uvee posle omorine munje sijevaju.
- Kad pele naglo bjee u konicu.
Bie lijepo vreme
- Kumova slama se svijetli i jasno vidi
- Duga posle kie
- Dosta rose u jutro.
Imena za kiu
- Bunjak je ljetna jaa kratkotrajna kia.
- Pljusak je jaa kia.(Nekada se zvalo bljuzak)
- Prolom oblaka je vrlo jaka, kratkotrajna kia, kau spustilo se nebo, kia lije ko
iz kabla.
- Evtenjaa je viednevna kia, - Nee prestati dok Bosna ne izlije.
- Rosulja kia koja sipi.

- Soica je kia koja pada sa sitnim gradom, ledom.

- Susnjeica je kia koja pada sa snijegom.
Vjetar
- Vihor je jak kruni vjetar, avoli se igraju, a moe se zaustaviti ako se u njegov
centar baci no da se zabode u zemlju.
- Razvigorac je blag proletni vjetar, po vjerovanju duva u vrijeme otvaranja
pupova voaka u proljee.
- Ciklon, oluja je vjetar velike brzine i snage, koji rui sve pred sobom.
- Jugo je juni topli vjetar, topi snijeg, omoguava bre listanje i cvjetanje
drvea.
- Ustoka, sjeverac donosi zimi snijeg, ljeti kiu.
- Istonjak, bie lijepo vrijeme.
Bie blaga zima
- Kad voe u jesen po drugi puta cvjeta.
- Kad u jesen mnogo bukova ira i mieva ima.
- Kad oko Aranelovdana mnogo kie pada.
Bie jaka zima
- Kad mnogo rodi ir i kotiavo voe.
- Kad se se lie u duboku jesen dugo zadri na drveu.
- Kad ptice trae hranu oko sela i u selu.
Nazivi za sneg i zimu
- Cia zima, jaka zima sa niskim temperaturama, noas e zec potraiti majku.
- Ledenica, komad leda koji visi ispod strehe na krovu.
- Odjuilo, kada se snijeg topi.
- Skliza, ledena povrina, po kojoj se djeca kliu.
- Prtina je progaena staza u snijegu.
- Cjelac je neprogaeni snijeg.
- Smet, nanos snijega koga pravi jak vjetar.
- Saonik, sanik je sankama ugaeni snijeg na putu.
- Pokorica, smrznuta povrina snijega, pri promoeni vremena toplo-hladno.
- Ljapavica, nastaje kad naglo odjui i donese topljenje snijega.
Babine uke su od polovine este do polovine devete sedmice po Boiu. Traju dva
do tri dana. Obiljeava ih hladno i vjetrovito vrijeme, sa vrlo estim, ali kratkim
pojavama, - as kratkotrajni jaki snijeg, as period sunanog vremena. Za babine
uke se kae da je zima na izdisaju.
Odreivanje vremena u toku dana i noi
- Rasvitak, svanue, je kad poinje da svanjiva, kae se dijeli se dan i no.
- Odjutrilo, potpuno svanulo.
- Podne je polovina dana, sjena sunca pada okomito na glavu ovjeka.
- indija, iindija dan oko 16 sati. Tada se nosi uina radnicima na njivi. Mala
indija je oko 18 sati.
- Sumrak, mraak, jo se nazire danjska svjetlost.
- Duboka no, vrijeme prije pola noi.
- Gluvo doba, vrijeme oko pola noi,
- Prvi, drugi, trei pijetlovi pjevaju oko 24, 3 i 5 sati noi.
- Osvitak zore, svianje zore, najavljuju trei pjetlovi, Zvijezda Danica koja se
pojavljuje na istoku jedan do dva sata prije zore. Pojava Vlaia takoe
najavljuje zoru.Tada se kae pjevali su trei pjetlovi, visoko su otskoili i Vlaii i

Danica, prikuuje zora, vrijeme je ustajati.

Ove pojave sluile su ljudima za orjentaciju umjesto sata, kojih je u selu sve do
druge polovine 20. vijeka, bilo vrlo malo.
Sedam dana u sedmici zove se evta ili nedeilja dana.
Mjeseeve mijene
Mlad mjesec se rauna pojavom mlaaka na nebu i traje do punog mjeseca. Taj
period naziva se mladina. U tom mjesecu sve raste. Pojavom mlaaka kae se
poinje mijena mjeseca pa se u to vrijeme mogu mijenjati i vremenske prilike.
Posle dve sedmice nastupa pun mjesec i taj period zove se utap. Od punog
mjeseca do zadnje etvrti je star mjesec i u tom periodu treba sve sijati i sjei
grau.Gata se:ako su mladijaku vrhovi okrenuti na gore bie kian mjesec,i
obratno bie suv mjesec.
Kumova slama izgleda kao prosute zvijezde po nebu. Ova pojava na nebu
opominje ljude da se ne moe nita sakriti, i postoji pria da je kum od kuma
ukrao slame, i nosei putem gubio slamke, i tako ostavljao trag.
Odreivanje datuma svetaca
Osnovni datum je Boi, zbog toga to je on kod Srba prije primanja hrianstva
bio poetak nove, dolazee godine.
- Mali Boi je sedam dana poslije Boia.
- Sveti Savo je tri nedelje po Boiu.
- Spasovdan je esti etvrtak posle velikog etvrtka.
- Duhovi su osmu nedelju po Uskrsu.
- Ivanjdan je na pola godine posle Boia.
- Od Petrova do Iline su tri nedelje.
- Od Iline do Velike Gospe je 27 dana.
- Od Velike do Male Gospe su tri nedelje.
- Od Male Gospe do Miholjdana su tri nedelje.
- Od Miholjdana do Luindana su tri nedelje.
Male ale ili desie se nikad
- Trideseti dan u februaru je sveti nikad. Zato se kae za nemogue desie se o
svetom nikad.
- Desie se na kukovo ljeto.
- Desie se kada na vrbi rodi groe.
Gatanje ta ne valja
- Razbijeno ogledalo drati u kui, jer donosi nesreu.
- Kad krene na put, ne valja se povratiti, U povratku nema sree.
- Ribara pitati, gdje e, jer taj dan nee imati sree u lovu.
- Da maka presijee put, moe se desiti neka nesrea.Tada treba baciti
kameni preko puta.

Da izbjegne nesreu
- Kad se neto runo pominje, bolest, treba se pomai sa mjesta.
- Kad se neto hvali, treba rei Da ne bude uroka.
- Kad se pria o neemu dobrom, treba prstom kuiti u drvo.
- Kada pada jai led, grad, treba iznijeti pred kuu siniju, no i sadak.
- Ako ti neko kae neto runo, treba rei Dabogda jezik pregrizo.

- Ako ti neko poeli dobro kae se Ti rije, Bog milost.

- Ako ti neko ini skopost, osvetu, kae se Kako radio tako ti Bog dao.
- Ako neko zaobilazi pravu stvar, kae se Ne laje pas radi sela nego radi sebe.

Pokustvo

U njstrijem vremenu vtr se loil smo n ognjitu kue, neto ksnije i u

furunm u sobi. I ognjite je bilo centr kunog ivot.
Verige su bile sstvni deo opreme z ognjite. Visile su o verinji i sluile z
vjenje kotli u kome se kuvl hrn.
Pek je bil oblik polulopte, prenik 40-50cm n vrhu s drkom, prvljen od
posebnog mterijl, tu. Sluil je z peenj n ognjitu, tko to su ispod
nje stvljne tepsije u kojim se kuvl hrn.
Sdk je od metlnih in, n tri noge, i sluio je ko dr sudovim s
hrnom pri kuvnju ili peenju n ognjitu.
Me su od dve metlne tnje ipke n jednom krju spojene i sluile su z
hvtnje prenos ige re n ognjitu.
Tronoci i skemlije n niim ili viim nogm slue z sjedenje.
Lopr je drven dsk, obino krun s krom ili neto duom drkom. Sluio
je z postvljnje umeenog hleb n ognjite.
Nve su ko omnje korito i slue z pripremnje test. U donjem delu izmeu
nogr je prostor z usprem brn, posu i slino.
Stup je od stbl drvet, u njoj se ko u metlnom vnu drvenim tukom
sitnil osuen pprik, pice - sjemenke bundeve, k i pren kf.
i je izren od lim oblik vljk s izreznim otvorom i klizeim poklopcom.
Tijelo i privreno n duu metlnu ipku i slui z prenje kfe n vtri.
Mlin z kfu je u obliku metlnog vljk, s ruicom z okretnje, unutr vljk
je drobilic prene kfe.
Furun je zemljn pe u sobi, slui z spremnje hrne i zgrejvnje
prostorije. Prvili su ih mjstori zvni furundije.
Sinij je sto od dske prenik 100-130cm s nogm visine 20-30cm okruglog
obilka.
Reeto - sito, kopren je krun ploic i mresto dno. Slui z prosijvnje
brn. Kopren je isto to i reeto, smo je dno kopren gue od sit. Brno
koje ostne u situ posle isijvnj je hrn z stoku.

Kdnj je okruglog oblik, s unutrnoom upljinom prenik oko 40 cm i visine

oko 80cm s dnom podpoenim dskom. Slin je buretu. Slui z uvnje
brn, itric, psulj i slino.
Astl, sto je rnije mlo koj porodic iml. A kd se pojvio sluio je z
servirnje hrne umjesto sinije, li smo u svenim prilikm. Z sjedenje oko
stol sluile su klupe ili stolice rune izrde.
Klup je drveno sedlo, nprvljen od tri dske, dvije mnje koje su usprvne,
tre horizontln, zkovn z njih.
Tronoc je prvljen od jedne dske polukrunog oblik s tri rupe u koje su
postvljene drvene noge. Kupovo se kod Krvls.
Skemlij je iste izrde ko i klup, smo to je mnj.
Vljug je etvrtsti odrezak od etvrtastog drveta (grede) i sluil z sjedenje,a
esto i za spavanje umjesto jastuka.Tako se esto moglo uti u narodu Valjugu
pod glavu pa spavaj.
Snduk z rublje s sobom je donosil djevojk pri udji to je predstvljlo i dio
seksne. Bio je duine oko 80 cm irine oko 40cm i dubine oko 60cm, s drvenim
poklopcem i brvicom z zkljuvnje. Poklopc je bio ukren s likom
grnice i cvijetom. Zmjenjivo je sdnje ormre. Ovj nmenski snduk
moj mjk 1898 - 1986 koristil je do krj svog ivot.
Beik ili kolijevk bil je sstvni dio stvri u kui, i zuziml je svoje mjesto
sve dok su se djec rl, ko i dok dijete ne prohod. Nekd su pojedin
djec u nekim slujevim spvl u beici i kd prohodju, jer je bilo toplije.
Posue zvno je i sue. Bilo je rznovrsno, bkrno , limeno, zemljno, drveno.
Od bkr su bile rzne tepsije, tve, se, erpe, lvori, ibrici - posude z vodu,
dezve z kfu, kotlovi. Limenog posu bilo je mlo.To su bile neke knte z
svinjsku mst, knte z vodu, kotlii z svinjsko melo i drugo. Zemljno posue
se mnogo koristilo, rdi tog to je bilo jeftinije. To su zemljni lonci u kojim se
kuvlo n ognjitu. Lonci su se pokrivli rvnim kmenim plom nenim u
potocim. Bilo je i nekih posud z mlijeko, brdci z vodu ili rkiju, upovi, gde
su se uvl sjemen, kdionice, solnici i slino. Drveno posue se koristilo z
rzn potrebe u kum, jer je otporno n lupnje. Kupovlo se kod Krvlh.
Posue od drvet sinjvli su drveni nci z mlijene proizvode, korit z
tucnje vo, krlice z mijenje tijest, dijem z muu krv, nve,
zstrug, mli drveni sud s poklopcem, kov - posud z vodu, kii z sir,
drvene kike s kojim se jedino nekd u kum sluilo, kike vrje z
mijenje pure, solnici, e z vodu, ukrsne ploske z rkiju, ko i neki
predmeti od pru, korpe i mnje korpice. Od drvet je bilo i z vodu.
Tikv vrg kod ns se poznje pod imenom voden tikv. I dns se moe ni.
Koristil se z drnje vode prilikom rd n njivi, jer je lk z noenje. Ov

tikv je slin nekim dnnjim stklenim servisim, s irokim okruglim donjim

dijelom - rezervrom, i tnjim izduenim dijelom grljkom. Kd se donji dio
prepolovi - preree dobije se posud slin kutli koj se zove rg, i obino je rg
bio n izvorim - bunriim i sluio je z zhvtnje vode.
Buljk posebn vrst mle tikvice, veliine jjet s tnjim izduenim vrhom.
Kd se gornji dio presijee i oiste sjemenke dobije se prostor koji je sluio z
noenje soli n njivi ili obnim.

Sveci i osvetice koji su obiljeeni vjerskim zakonima, obiajima i sujeverjem

U toku godine u selu ima praznovanja svetaca i osvetica koji su vezai za neke
strae obiaje i sujeverja, pored verskih zakonom utvrenih svetaca.
Sveta tri Jerarha 12.februara.
U selu se kae i Ararci. Prvi je seoski crkveni zbor, posveen izgradnji crkve.
Sveti Velikomuenik Trifun/Trifunjdan 14.februar.
Za ovaj praznik ima vie gatki. Ako uoi Trifunjdana bude oblano, rodie godina.
Bolje vidjeti vuka u toru, nego sunce na nebu.
Simeundan 16.februar.
U narodu se kae sveti Simeun Sredozimac, - to znai da je ovo sreda zime.
Deveti utorak 28.februar.
Po Boiu, gata se da ne valja nita raditi, radi tete u stoci.
Sretenje 15.februara.
Po narodnom vjerovanju susreu se leto i zima pa koje pobijedi.
Mladenci 22.marta.
Od ovog ovog dana treba poeti sijati rasadnike.
Lazareva subota - Lazarice 15.aprila.
to su uz boini post Koledarice, to su uz uskrnji post Lazarice i traju sve do
Uskrsa. Lazarice sainjavaju djevojke karavlake koje u nonji idu po grupama po
seoskim kuama, igraju i pjevaju, Okreni se Lazare, domainu za zdravlje,ova
kua bogata puna zlatnih dukata.
urevdan 06.maja.
Za ovaj dan je kod Srba vezano moda najvie prastarih obiaja. - Momci daruju
djevojkama cvijee, sa kojim se inae kite i kuna vrata i prozori. Ima i neslanih
ala, tako je 1958. Radomir Vidovi Vruac sa grupom deaka gdje sam i ja
uestvovao digao volujska kola na krov upe Damjanovi Ostoje. - Uoi
urevdana seku se neke trave i stavljaju na vrata od tale da krava ima vie
mlijeka. - Postoji i jedno staro verovanje da neke ene mogu bacanjem posebnih
trava na tale uiniti da krave izgube mlijeko. - Priaju da su nekada djevojke
izlazile u urevdansko jutro prije sunca na vodu i kupale se, da bi bile u braku
plodne. Zna se i za urevdanski uranak kada se izlazilo na brda, pa se

zajedniki uz muziku ekala zora. Najvie okupljanja je bilo na brdu Pivnica, koje
je najee organizovao Novak Trivi/Mio. - Kod zemljoradnika se veruje da je
najbolja setva kukruza sedmica prije i sedmica poslije urevdana.urevdanakhajduki sastanak.Na ovaj dan po narodnom predanju i pjesmi harambae su
okupljale svoje hajduke druine.
Markovdan 08.maja.
Obavezno je obilaziti grobove svojih umrlih.
Vaznesenje Gospodnje/Spasovdan
Uvek je etrdeseti dan po Uskrsu, kada se Hristos vazneo na nebesa. Taj dan je
crkveni i narodni zbor u selu posveen izgradnji prve crkve.
Duhovi/Trojice
Veliki srpski svetac koji se slavi tri dana.
Vidovdan 28.juna.
Pored istorijskog datuma Kosovske bitke 1389. godine, za ovaj dan vezeni su
brojni prastari narodni obiaji. Tako djevojke zamotaju cvee vidovnjak crvene
boje, sjekiru i no, te sve stave pod glavu i kau tri puta Moj Vide vieni, moj
dragi sueni, doi mi na sanak, ako si preko gore, evo ti sjekira, pa sijeci, iako si
preko vode evo ti uprija (no) pa prijei. Koji se momak usni, taj e biti njen
( zapisano po kazivanju Mare Jakovljevi iz Osoja).
Ivandan 07.jula.
Po narodnom verovanju Veliki svetac koji se slavi sa strahopotovanjem, jer toga
dana sunce tri puta stane, to je oito prethriansko verovanje.
Petrovdan 12.jula.
U Koprivni i okolnim selima poznat je po obiajima paljenja lila. Prave se od
trenjeve kore, vezuju za tap, i ostave da se sui. Uoi Petrovdana mlaarija ih
pali, nosi po putevima i povienim bregovima, odakle se plamen nadaleko vidi.
Uvee se okupljaju momci i djevojke, uz muziku se odrava igranka, to je prvo
prelo u toj godini.
Zbor na eliji
Odrava se prve nedelje po Petrovdanu na visiji elija na Dugoj Njivi. Postoji
predanje da je ovde bila najstarija crkva na Trebavi. Predanje kae da je ona
izbjegla preko Save, to prevedeno na istorijske injenice znai da su je Turci
unitili.
Sveti Sisoje 19.jula.
Dri se kao enski praznik, kada one ne rade runi rad. Mnoge se zavjetuju i
poste po sedam dana radi djece. Mukarci ne rade nita na zemlji.
Sveti Prokopije
Veliki svetac iz starog Zaveta, na spomen kada su nekad mnoga djeca umirala.
Praznuju ga i muslimani.
Sabor Arhangela Gavrila 26.jula.

Ne radi se radi volova, jer taj dan volovi otkupljuju svoje grehe radei sirotinji.
Ognjena Marija
Osvetica kada se ne radi zbog vatre i poara.
Sveti Ilija - Ilina 02.avgusta.
Veruje se da se ovaj prorok iv uzneo na nebo na vatrenim koijama, koje vuku
ognjeni konji. Zove se jo i Ilija Gromovnik, a ne radi se u strahu od groma.
Preobraenje 19.avgusta.
Dan kada se preobraava voda i priroda. To je zadnji dan za kupanje u rijekama.
Usjeenje 11.septembra.
Dan kada se vadio med. To je posni dan i ne smije se jesti nita crveno.
Krstovdan 27. septembra.
To je posni dan. Od Krstova dana mogu se poeti brati jabuke.
Zadunice 07.oktobra.
Od prve subote oktobra, pa sve do prve subote novembra, stavljaju se zadunice
za svoje umrle.
Miholjdan
Ako su oko Miholjdana topliji dani, zvani su Miholjsko ljeto.
Prepodobna mati Paraskeva
To je uglavnom enski praznik, i ene taj dan poste.
Sveti Luka/Luindan 31.oktobra.
Smatra se prvim nagovjetajem promene klime i zimskih zahlaenja zato se u
narodu kae:Od sv.Luke turi u njedra ruke.
Mitrovdan 08.novembra.
Na ovaj dan su hajduci zavravali svoje ljetnje druenje, Mitrov danak, hajduki
rastanak.
Varindan 17.decembra.
Po starim obiajima, taj dan se kuva varica. Kae se Varvarica vari, a Savica
hladi, Nikolica kusi, da se ne omrsi. Sveti Nikola/Nikoljdan,On je svetac kome se
ljudi mole da ih sauva od vode.
Aranelovdan/Aranelovica 21.novembra.
Oko Aranelovice su veinom klati ranjenici, debeljaci, jer kroz pet dana poinje
Veliki post.
Kresovi
To su posebna obeleja narodnih obiaja. Imaju dvoji kresovi i to kresovi o
Duhovima i kresovi o Ilinoj. I jedni i drugi traju est dana, tri dana prije i tri dana
posle. Uz kresove ne smije se tkati, navijati natra, prati rublje.