Dinamika konstrukcija i potresno inenjerstvo

Ivan Filipovi

1. Uvod
1.1. Konstrukcija
Promatra se okvirna armirano betonska konstrukcija tlocrtnih dimenzija 12mx18m.
Konstrukcija je simetrina katnosti P+1. ine je dvije armirano betonske ploe postavljene na 12
stupova dimenzija 50/50cm visine 3m tlocrtno rasporeenih na svakih 6m. Gornja ploa je
debljine 25 cm,a donja 15 cm.

1.2. Modeliranje
3D model je napravljen u programu SAP2000 v12.0.0. Za teinu ploa je pridodana masa po
povrini dok je ista kod stupova iskljuena jer je pretpostavka da su ploe apsolutno krute i da je
sva masa koncentrirana u njima. Ploe su podijeljene na 6 dijelova od kojih je svaki meshiran na
sto dijelova da bi dobili to preciznije rezultate. Dodatna krutost elemenata je osigurana
constraintsima koji onemoguavaju pomake bilo kojih dviju toaka istog elementa u bilo
kojem smjeru.
Prostorna konstrukcija je svedena na 2D model tako da su popreni presjeci 3D modela
zglobno povezani krutim tapovima u ravnini ploa. tapovima su poveani popreni presjek i
momenti tromosti oko osi 2 i 3, iskljueni su im masa i vlastita teina da to zornije simuliraju
apsolutnu krutost i ne utjeu na frekvenciju modela.
Ploe su zamijenjene gredama kojima su dodijeljena optereenja sukladno vlastitom
teinom ploe. Postavke stupova su iste kao i u 3D modelu.
Promatrat e se prvih est tonova odaziva konstrukcije. Vlastiti periodi i oblici osciliranja
usporediti e se sa runim proraunom.
Zadan je elastini spektar odziva za koji se promatra odziv konstrukcije. Provjeriti e se i
faktor doprinosa modalnih masa (Modal Participating Mass Ratios)

Dinamika konstrukcija i potresno inenjerstvo

Ivan Filipovi

Dinamika konstrukcija i potresno inenjerstvo

Ivan Filipovi

2. Analiza optereenja

Optereenje vlastitom teinom

Djelovanje vlastite teine elemenata definirano je propisima:

HRN ENV 191-2-1: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije.
Prostorne teine, vlastita teina i uporabna optereenja. Toka 5.

Granit (2 cm):
Cementni estrih (5 cm):
Polistiren EEPS (2 cm):
Podgled buka (2 cm):
Mogue su izmjene u vrstama slojeva pa je uzeto jednoliko optereenje po ploama.

Uporabno optereenje

Djelovanje uporabnog optereenja u zgradama definirano je propisima:

HRN ENV 191-2-1: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije.
Prostorne teine, vlastita teina i uporabna optereenja. Toka 6.
Uobiajene prostorije:

Dinamika konstrukcija i potresno inenjerstvo

Ivan Filipovi

Kombinacije optereenja

Izrazi kombinacija optereenja za krajnje granino stanje i za granino stanje uporabivosti

definirani su propisima:
HRN ENV 1991-1: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije.
Osnove prorauna. Toka 9.
Granina stanja nosivosti (GSN)
Za svaki kritian sluaj optereenja raunske vrijednosti utjecaja djelovanja moraju se
odrediti kombiniranjem vrijednosti djelovanja koja nastaju istovremeno.

trajne i prolazne proraunske situacije (KGS)

U sluaju konstrukcija zgrada dozvoljeno je primijeniti sljedee pojednostavljene izraze:

seizmike proraunske situacije (KGS)

Dinamika konstrukcija i potresno inenjerstvo

Ivan Filipovi

gdje je:
- karakteristina vrijednost stalnog djelovanja,
- karakteristina vrijednost prevladavajueg promjenjivog djelovanja
- karakteristina vrijednost ostalih promjenjivih djelovanja
- najnepovoljnija proraunska kombinacija za djelovanja seizmikih komponenti
- parcijalni koeficijent sigurnosti za stalno djelovanje
,
(HRN ENV 1992-1-1, tablica 2.2)
- parcijalni koeficijent sigurnosti za promjenjivo djelovanje
- prevladavajue sa svojom karakteristinom vrijednosti
- ostala sa svojim koeficijentima kombinacije
(HRN ENV 1992-1-1, tablica 2.2)
- koeficijent vanosti zgrade,
(HRN ENV 1998-1-2, NAD, tablica NAD.1)
- koeficijent kombinacije, za kategorije A (uobiajene prostorije, stubita) i B (uredi)

(HRN ENV 1991-1, tablica 9.3)

Kombinacije opterenja:
(SEIZMIKA1)

(SEIZMIKA2)

Dinamika konstrukcija i potresno inenjerstvo

Ivan Filipovi

3. Proraun vlastitih perioda i oblika osciliranja

3.1.
kxx,stupa

Translacija u x smjeru
kxx,stupa

kxx,stupa

kxx,stupa

kxx,stupa

kxx,stupa

Y
kxx,stupa

kxx,stupa
X

u0,x

kxx,stupa

kxx,stupa

1,0

kxx,stupa

kxx,stupa

STUPNJEVI SLOBODE x1 I x2 SVEDENI NA RAVNINSKI SUSTAV:

x1

x2
x1
x2

Dinamika konstrukcija i potresno inenjerstvo

Karakteristike materiala i presjeka

Matrica krutosti

Matrica masa

Ivan Filipovi

Dinamika konstrukcija i potresno inenjerstvo

Ivan Filipovi

Slobodne nepriguene oscilacije diskretnog sustava s proizvoljnim brojem stupnjeva slobode

dana je jednadbom:
Rjeenje jednadbe se trai u obliku harmonijske funkcije,

je vlastita kruna frekvencija sustava u bilo kojem od njegovih vlastitih oblika. Sreivanjem
gore navedene diferencijalne jednadbe proizlazi:

Ako to primjenimo na na zadatak dobivamo sljedee:

Uvodimo supstitucuju
Rjeenja kvadratne jednabe glase

a vlastite krune frekvencije:

Dinamika konstrukcija i potresno inenjerstvo

Vlastiti oblik oscilacija za

Ivan Filipovi

, primjenjujemo uvjet ortogonalnosti

Normiranje vlastitih vektora. Vektore normiramo na jedinicu.

Pretpostavka

Vlastiti oblik oscilacija za

Pretpostavka

Dobiveni su sljedee frekvencije i pripadni oblici osciliranja:

Dinamika konstrukcija i potresno inenjerstvo

Ivan Filipovi

3.1.1. Vlastiti periodi i oblici osciliranja SAP (2D model)

Model

Oblik osciliranja

Oblik osciliranja

Izlazni rezultati vlastitih frekvencija:

TABLE: Modal Periods And Frequencies

OutputCase Step Period Frequency CircFreq Eigenvalue
Text
Sec
Cyc/sec
rad/sec
rad2/sec2
MODAL
1 0,158376
6,3141
39,673
1573,9
MODAL
2 0,056059
17,838
112,08
12562

10

Dinamika konstrukcija i potresno inenjerstvo

Normiranje vlastitih vektora

Izlazni rezultati vlastitih vektora:

Ivan Filipovi

TABLE: Joint Displacements

Joint OutputCase Step
U1
U2
Text
Text
m
m
8
MODAL
1
-0,0357 0
8
MODAL
2 0,070018 0

U3
m
9,55E-11
1,465E-10

9
9

1,224E-10
2,594E-10

MODAL
MODAL

1 -0,060484
2 -0,030838

0
0

Iz priloenog je vidljivo da odstupanja uope ne postoje.

11

Dinamika konstrukcija i potresno inenjerstvo

3.2.

Ivan Filipovi

Translacija u y smjeru

SIMETRINI DVOETANI OBJEKT OPTEREEN JEDININIM TRANSLATORNIM POMAKOM u 0,x = 1,0 U

SMJERU OSI Y - ANALIZA KRUTOSTI STUPOVA
u0,y

kyy,stupa

1,0

kyy,stupa

kyy,stupa

kyy,stupa

kyy,stupa

kyy,stupa

kyy,stupa

kyy,stupa

kyy,stupa

kyy,stupa

kyy,stupa

kyy,stupa

STUPNJEVI SLOBODE x1 I x2 SVEDENI NA RAVNINSKI SUSTAV:

x3

x4
x3
x4

12

Dinamika konstrukcija i potresno inenjerstvo

Ivan Filipovi

Konstrukcija je u potpunosti simetrina. Dimenzje stupova b i h su jednake to znai da su

mementi tromosti poprenog presjeka u x i y smjeru jednaki. Iz toga proizlazi da su i krutosti
jednake u oba smjera.
Lako se da zakljuiti e vlastite krune frekvencije i vlastiti vektori za x i y smjer biti
jednaki.

Izlazni rezultati vlastitih frekvencija:

TABLE: Modal Periods And Frequencies

OutputCase Step Period Frequency CircFreq Eigenvalue
Text
Sec
Cyc/sec
rad/sec
rad2/sec2
MODAL
1 0,158376
6,3141
39,673
1573,9
MODAL
2 0,056059
17,838
112,08
12562

13

Dinamika konstrukcija i potresno inenjerstvo

3.3.

Ivan Filipovi

Torzija

SIMETRINI DVOETANI OBJEKT OPTEREEN JEDININIM KUTEM ZAOKRETA ? 0,z

U SMJERU OSI Z - ANALIZA KRUTOSTI STUPOVA

kyy,stupa
kxx,stupa

kyy,stupa
kxx,stupa

kxx,stupa

kxx,stupa

kyy,stupa

1,0

kyy,stupa

1,0

Y
kxx,stupa

kyy,stupa

kxx,stupa

kyy,stupa

kxx,stupa

kxx,stupa

X
kyy,stupa

kxx,stupa

kyy,stupa

kxx,stupa

kyy,stupa

kyy,stupa

kxx,stupa

kxx,stupa

kyy,stupa

kyy,stupa

TORZIJA DONJEG KATA x6:

x6

TORZIJA GORNJEG KATA x5:

x6

14

Dinamika konstrukcija i potresno inenjerstvo

Matrica krutosti

Matrica masa

Ivan Filipovi

Moment tromosti

Uvodimo supstitucuju

15

Dinamika konstrukcija i potresno inenjerstvo

Ivan Filipovi

Rjeenja kvadratne jednabe glase

a vlastite krune frekvencije:

Vlastiti oblik oscilacija za

, primjenjujemo uvjet ortogonalnosti

Vektore normiramo na jedinicu.

Pretpostavka

Vlastiti oblik oscilacija za

Pretpostavka

16

Dinamika konstrukcija i potresno inenjerstvo

Ivan Filipovi

Dobiveni su sljedee frekvencije i pripadni tonovi osciliranja:

Normiranje vlastitih vektora

Izlazni rezultati vlastitih vektora:

TABLE: Joint Displacements

Joint OutputCase Step
U1
Text
Text
m
10
MODAL
1 -0,060157
10
MODAL
2
0,006365
10
MODAL
3
0
10
MODAL
4 -0,030475
10
MODAL
5 -0,004751
10
MODAL
6
0
11
11
11
11
11
11

MODAL
MODAL
MODAL
MODAL
MODAL
MODAL

1
2
3
4
5
6

-0,035507
0,003757
0
0,069193
0,010787
0

U2
m
-0,006365
-0,060157
0
-0,004751
0,030475
0

R3
Radians
0
0
0,009672
0
0
-0,004931

-0,003757
-0,035507
0
0,010787
-0,069193
0

0
0
0,005709
0
0
0,011196

Iz priloenog je vidljivo da su odstupanja minimalna.

17

Dinamika konstrukcija i potresno inenjerstvo

3.4.

Ivan Filipovi

Vlastiti periodi i oblici osciliranja SAP (3D model)

Model

Oblici osciliranja
1. ton

18

Dinamika konstrukcija i potresno inenjerstvo

Ivan Filipovi

2. ton

3. ton

19

Dinamika konstrukcija i potresno inenjerstvo

Ivan Filipovi

4. ton

5. ton

20

Dinamika konstrukcija i potresno inenjerstvo

Ivan Filipovi

6. ton

Izlazni rezultati vlastitih frekvencija:

TABLE: Modal Periods And Frequencies

OutputCase Step Period Frequency CircFreq Eigenvalue
Text
Sec
Cyc/sec
rad/sec
rad2/sec2
MODAL
1 0,158356
6,3149
39,678
1574,3
MODAL
2 0,158352
6,315
39,679
1574,4
MODAL
3 0,118779
8,419
52,898
2798,2
MODAL
4 0,056051
17,841
112,1
12566
MODAL
5 0,056051
17,841
112,1
12566
MODAL
6 0,042044
23,785
149,44
22334

21

Dinamika konstrukcija i potresno inenjerstvo

Ivan Filipovi

4. Spektralna analiza
4.1.

Proraunsko ubrzanje tla

(HRN ENV 1998-1-1, NAD, tablica NAD.1)

Prema Eurocode-u 8 svaka zemlja u kojoj se on primjenjuje mora biti podijeljena na

seizmike zone ovisno o tektonskim svojstvima. Zbog toga svaka drava mora za odreeno
podruje primjene propisa Eurocode-a propisati svoje specifinosti donoenjem posebnih
dokumenata (engl. National Application Document NAD).
Ovisno o seizmikoj zoni, u NAD-u je definirana vrijednost maksimalnog ubrzanja ag u
stjenovitom ili zbijenom tlu, koje je idealno za temeljenje graevina u seizmikim podrujima.
Seizmika karta za Republiku Hrvatsku je prikazana na slici 7.1

Slika 4.1. Seizmika karta Republike Hrvatske

22

Dinamika konstrukcija i potresno inenjerstvo

Ivan Filipovi

Potresno djelovanje odreuje se preko proraunskog ubrzanja tla ag, koje odgovara povratnom

periodu potresa od 500 godina. Proraunsko ubrzanja tla ag za razliita potresna podruja dano je
tablicom 7.1.
Podruje intenziteta
potresa u stupnjevima
MKS-64
6
7
8
9

Proraunsko ubrzanje tla

Proraunsko ubrzanje tla

0,05g
0,1g
0,2g
0,3g

0,5 m/s2
1,0 m/s2
2,0 m/s2
3,0 m/s2

Tablica 4.1. - Proraunsko ubrzanja tla ag za razliita potresna podruja

Za grad Zabok iz karte 4.1. oitano je da je intenzitet potresa 8, a tablice 4.1. za taj intenzitet
oitano je proraunsko ubrzanje:
,

4.2.

Faktori vanosti zgrade

(HRN ENV 1998-1-2, NAD, tablica NAD.1)

Prema namjeni, zgrada pripada u klasu III. Zgrada je namijenjena za stambeno-poslovne

prostore.
Faktor vanosti zgrade:

4.3.

Razred tla

(HRN ENV 1998-1-1, toka 3)

Tlo je svrstano u razred B.

Razred B predstavlja duboke naslage srednje gustog pijeska, ljukna i srednje krutih glina,
debljine od nekoliko desetaka do nekoliko stotina metra, s brzinom irenja poprenih valova
na dubini od 10 m do
na dubini od 50m.

23

Dinamika konstrukcija i potresno inenjerstvo

4.4.

Razred duktilnosti

Ivan Filipovi

(HRN ENV 1998-1-3, toka 2.1.3)

Graevina je smjetena u razred duktilnosti M (DC M).

Taj se razred odnosi na graevine koje su proraunate, dimenzionirane i oblikovane u skladu
s posebnim odredbama o potresnoj nosivosti omogueno je konstrukciji da pri ponovljenom
izmjeninom optereenju ue u neelastino podruje bez pojave krhkih slomova.

4.5.

Provjera pravilnosti graevine

(HRN ENV 1998-1-2, toka 2.2)

Kriteriji pravilnosti u tlocrtu:

Konstrukcija nije simetrina.

Tlocrtni oblik nije razveden, ali ukupne izmjere istaka su vee od 25% ukupnih vanjskih
tlocrtnih izmjera zgrade za smjer Y.
Pri raspodjeli seizmikih sila u bilo kojem katu, najvei pomak u smjeru potresnih sila ne
premauje prosjeni katni pomak za vie od 20%.

ZAKLJUAK: Graevina je tlocrtno pravilna.

Kriteriji pravilnosti po visini:

Svi nosivi sustavi koji prenose horizontalne sile, zidovi su neprekinuti od temelja do vrha
zgrade,
Horizontalna krutost i mase pojedinih katova su priblino konstantne od temelja pa do
vrha,
Suenja i istaci konstrukcije su u razmjerima doputenih.

ZAKLJUAK: Graevina je pravilna po visini.

24

Dinamika konstrukcija i potresno inenjerstvo

4.6.

Faktori ponaanja

Ivan Filipovi

(HRN ENV 1998-1-3, toka 2.3.2)

Horizontalna potresna djelovanja

Faktor ponaanja q odraava duktilnost konstrukcije, odnosno njenu sposobnost da prihvaa
reducirane seizmike sile bez krhkih lomova u postelastinom podruju deformiranja. Sadri u
sebi podatak o vrsti elementa, vrsti gradiva i duktilnosti.
Dan je izrazom:

gdje je:
- osnovna vrijednost faktora ponaanja (tablica 4.2.)
za zidni sustav s povezanim zidovima
Vrsta konstrukcije
Okvirni sustav
Dvojni sustav
Zidni sustav

Istovrijedan okvirnom
Istovrijedan zidom s povezanim zidovima
Istovrijedan zidom s nepovezanim zidovima
s povezanim zidovima
s nepovezanim zidovima

Sustav s jezgrom
Sustav obrnutog njihala

5,0
5,0
5,0
4,5
5,0
4,0
3,5
2,0

Tablica 4.2. Osnovne vrijednosti faktora ponaanja

- faktor koji odraava razred duktilnosti
za srednju klasu duktilnosti DC M,
- faktor koji odraava pravilnost konstrokcije po visini
za pravilne konstrukcije po visini
- faktor koji odraava prevladavajui oblik sloma konstrukcijskog sustava zidova.
Za zidne sustave, za dvojne sustave istovrijedne zidnim i sustave s jezgrom je definiran
kao:

25

Dinamika konstrukcija i potresno inenjerstvo

gdje je:

Ivan Filipovi

- prevladavajui koeficijent oblika

- visina zida i
- duljina presjeka zida i

Faktor ponaanja q:

Vertikalna potresna djelovanja

Za vertikalnu komponentu potresnog djelovanja faktor ponaanja q openito je 1,0 za sve
konstrukcijske sustave.

4.7.

Elastini spektar odaziva

Elastini spektar odziva

formulama.

(HRN ENV 1998-1-1, toka 4.2.2, tablica 4.1)

za referentni povratni period definiran je sljedeim

26

Dinamika konstrukcija i potresno inenjerstvo

Ivan Filipovi

Gdje je:
- ordinata spektra odgovora u jedinici ubrzanja
- osnovno raunsko ubrzanje tla
S- modificirani faktor tla
T- osnovni period osciliranja linearnog sustava
- granice intervala konstantnoga spektralnog ubrzanja
- granica koja definira poetak podruja spektra s konstantnim pomacima
- faktor spektralnog ubrzanja
- eksponenti koji utjeu na oblik spektra odgovora
- korekcijski faktor priguenja

- vrijednost viskoznog priguenja dana u postotcima koja je obino pretpostavljena s 5%

Parametri za definiranje elastinog spektra titranja

Razred
tla
A
B
C

dani su tablicom 4.3.

S
1,0
1,0
0,9

2,5
2,5
2,5

1,0
1,0
1,0

2,0
2,0
2,0

0,10
0,15
0,20

0,4
0,6
0,8

3,0
3,0
3,0

Tablica 4.3. Vrijednosti parametara koje opisuju elastini spektar titranja

27

Dinamika konstrukcija i potresno inenjerstvo

Ivan Filipovi

Za na model:
Elastini spektar odziva
0,60
0,50

Elastini spektar odziva

0,447

S(T)e

0,40
0,30

0,282

0,20

0,200

0,10
0,00
0

0,5

1,5

2,5
T

3,5

4,5

28

Dinamika konstrukcija i potresno inenjerstvo

4.8.

Ivan Filipovi

Proraunski spektar odaziva

Da bi se izbjegla opsena nelinearna analiza sustava, uzima se u obzir mogunost disperzije

energije konstrukcije preko duktilnosti njezinih elemenata.
Proraunski spektar odziva
dobiva se iz elastinog njegovom redukcijom uz pomo
faktora ponaanja q u kombinaciji s modificiranim eksponentima koji su dani tablicom 4.4.
Razred tla
A
B
C

2/3
2/3
2/3

5/3
5/3
5/3

Tablica 4.4. Vrijednosti parametara

Proraunski spektar je normaliziran u odnosu na ubrzanje gravitacije i definiran je sljedeim

formulama:

,
,
gdje je:

- proraunsko ubrzanje tla

T
- osnovni period vibracija linearnog sustava s jednim stupnjem slobode,
S
- parametar tla,
- faktor poveanja spektralnog ubrzanja pri viskoznom priguenje 5 %,
kd1, kd2 - modificirani eksponenti koji utjeu na oblik spektra odgovora za ,

, odnosno

- granice podruja stalne vrijednosti spektralnog odaziva,

- granica stalnog spektralnog ubrzanja.
- ordinata proraunskog spektra

29

Dinamika konstrukcija i potresno inenjerstvo

Ivan Filipovi

Ordinata projektnog spektra jednaka je omjeru seizmike poprene sile i teine zgrade.
Oznaava se esto sa B.S. (engl. Base Shear).

Proraunski spektar odziva

0,25

0,20

0,200
0,182

0,15

Proraunski spektar

S(T)d

0,145

0,10

0,05

0,00
0

0,5

1,5

2,5
T

3,5

4,5

Usporedba elastinog i proraunskog spektara odziva

0,60
0,50

Elastini spektar odziva

0,40
S(T)e

Proraunski spektar odziva

0,30
0,20
0,10
0,00
0

0,5

1,5

2,5
T

3,5

4,5

30

Dinamika konstrukcija i potresno inenjerstvo

4.9.

Ivan Filipovi

Spektralni proraun za x i y smjer

Ukupni odgovor:

Generalizirane mase

Vrijednosti

oitane su iz spektra:

31

Dinamika konstrukcija i potresno inenjerstvo

Ivan Filipovi

Ukupni odgovor:

Izlazni rezultati pomaka karakteristinih toaka:

TABLE: Joint Displacements

Joint OutputCase CaseType StepType
U1
U2
U3
Text
Text
Text
Text
m
m
m
8
spektar
LinRespSpec Max
0,00062 0 1,656E-12
9
spektar
LinRespSpec Max
0,001047 0 2,126E-12

32

Dinamika konstrukcija i potresno inenjerstvo

Ivan Filipovi

4.9.1. Faktor doprinosa modalnih masa- Modal Participating Mass Ratios

Omjer reakcije od optereenja inercijalnim silama za jedinino ubrzanje konstrukcije u
zadanom smjeru i ukupne pripadajue mase konstrukcije. Zbroj omjera pojedinih masa mora biti
vei od 90% mase ukupne konstrukcije, ako ne prelazi onda se mora u razmatranje uzeti vie
stupnjeva slobode.

Izlazni rezultati faktora doprinosa modalnih masa:

TABLE: Modal Participating Mass Ratios

OutputCase StepType Step Period
UX
UY UZ SumUX
Text
Text
Sec
Unitless
MODAL
Mode
1 0,158376 0,94305 0 0 0,94305
MODAL
Mode
2 0,056059 0,05695 0 0
1

Izlazni rezultati faktora doprinosa optereenja:

TABLE: Modal Load Participation Ratios

OutputCase ItemType
Item
Static Dynamic
Text
Text
Text
Percent Percent
MODAL
Acceleration UX
100
100
MODAL
Acceleration UY
100
100
MODAL
Acceleration UZ
0
0

33

Dinamika konstrukcija i potresno inenjerstvo

5.

Ivan Filipovi

Komentar provedene analize

5.1.

Rekapitulacija

Runi
proraun
2d model x
smjer
2d model y
smjer
3d model

5.2.

1 (rad/s)

2 (rad/s)

3 (rad/s)

4 (rad/s)

5 (rad/s)

6 (rad/s)

39,6788

112,098

39,6788

112,098

52,7778

149,105

39,673

112,08

39,673

112,08

39,678

112,10

39,679

112,10

52,898

149,44

Osvrt na rezultate analize

U ovom radu proveden je spektralni proraun armiranobetonske konstrukcije. Nije

obuhvaen torzijski proraun sa propisanih 5% ekcentriciteta je SAP2000 nema mogunost
zadavanja spektra na takav nain.
Proraun konstrukcije je proveden prema Europskim normama, koje su vaee u Republici
Hrvatskoj. Postupak i redoslijed prorauna je prethodno detaljno opisan, uz objanjenje bitnih
koeficijenata i odrednica iz kojih proizlaze dinamika svojstva zgrade.
Prvom vlastitom obliku pripada dominantna translacija u smjeru osi Y. Za drugi vlastiti oblik
je dominantna translacija u smjeru osi X. Trei vlastiti oblik ima znaajan utjecaj rotacije oko osi
Z. Taj torzijski efekt trebalo bi izbjegavati u prvim tonovima. Ovdje je dominantan u treem
tonu, to je dobro.

34

Dinamika konstrukcija i potresno inenjerstvo

Ivan Filipovi

TABLE: Modal Participation Factors

Step
Period
UX
UY
UZ
RX
RY
RZ
Sec
KN-s2 KN-s2 KN-s2 KN-m-s2 KN-m-s2 KN-m-s2
1 0,15836 18,7937 1,98842
0 -10,107 95,523 -0,0008
2 0,15835 -1,9884 18,7937
0 -95,523 -10,107 0,00075
3 0,11878 -0,0001 0,00011
0 -0,0005 -0,0007
-118,2
4 0,05605 -4,5887 -0,7153
0 -0,9452 6,06287 2,3E-05
5 0,05605 -0,7153 4,58863
0 6,06298 0,94515 0,00011
6 0,04204 -1E-06 -1E-05
0 4,5E-05 1,2E-05 -29,047
Tablica 9.1. Faktor doprinosa oblika osciliranja (engl. Modal Participation Factors)

Prvom vlastitom obliku pripada dominantna translacija u smjeru osi Y. Za drugi vlastiti oblik
Nije pogodno i to to su prva dva oblika osciliranja istih perioda. Zna se da svakom obliku
osciliranja pripada vektor u ijem smjeru se giba konstrukcija pri pobudi. Njegov smjer i iznos se
moe odrediti iz izlaznih rezultata modalne analize. Takoer je poznato da svaki oblik oscilacija
aktivira odreeni dio ukupne mase konstrukcije pri osciliranju. To znai, ukoliko su oblici
osciliranja dovoljno bliski, postoji mogunost osciliranja konstrukcije linearno, ili nekom
drugom kombinacijom tih vektora. Time bi se poveale sile na konstrukciju i dovela bi se u
pitanje provedena dinamika analiza. Takve pojave se teorijski ne mogu dogaati. Meutim,
utjecaj geometrijske i materijalne nelinearnosti konstrukcije i potresno djelovanje, koje u sebi
moe imati velik raspon frekvencija, moe prouzroiti tu pojavu. U linearnom sluaju takva
oscilacija nije mogua, jer su vlastiti vektori ortogonalni. Bitno je spomenuti da pri potresnom
optereenju konstrukcija dolazi u jedno posebno stanje koje je teko predvidjeti i obuhvatiti
propisima. Javljaju se pukotine i plastina podruja, konstrukcija trpi deformacije i lokalna
oteenja. Do izraaja dolazi njezina sposobnost da apsorbira energiju osloboenu potresom.
Zbog toga je od izrazitog znaaja da konstrukcija bude duktilna i da se armiranje provodi prema
propisima za objekte na podrujima velikog potresnog rizika.

35

Dinamika konstrukcija i potresno inenjerstvo

6.

Ivan Filipovi

Literatura

[1] Eurocode 1: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije,

Hrvatski zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, prvo izdanje, listopad 2005.
[2] Eurocode 2: Projektiranje betonskih konstrukcija,
Hrvatski zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, prvo izdanje, prosinac 2005.
[3] Eurocode 8: Projektiranje konstrukcija otpornih na potres,
Hrvatski zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, prvo izdanje, veljaca 2005.
[4] I. Tomii: Betonske konstrukcije,
Drutvo hrvatskih graevinskih konstruktora, Zagreb, 1996.
[5] J. Radi i suradnici: Betonske konstrukcije, prirunik,
SECON HDGK d.o.o, Zagreb, 2006.

36