31

4.ICE ZA MIG/MAG POSTUPAK ZAVARIVANJA

Pri zavarivanju varijantama MIG i MAG metalna iana elektroda istovremeno
slui za uspostavljanje elektrinog luka i kao dodatni metal za popunjavanje
lijeba, odnosno za navarivanje. iana elektroda predstavlja jedan od
najutjecajnijih faktora za postizanje kvalitetnog zavarenog spoja. Hemijski
sastav iane elektrode, u kombinaciji sa zatitnim gasom, utie na konaan
sastav metala ava i odreuje hemijske i mehanike osobine zavarenog spoja.
Glavni faktori o kojima treba voditi rauna pri izboru ianih elektroda su:
-Hemijski sastav osnovnog metala koji se zavaruje;
-mehanike osobine osnovnog metala;
-stanje i istoa osnovnog metala;
-eksploatacione osobine i nain ostvarenja istih;
-poloaj zavarivanja i
-oblik prenosa dodatnog metala pri zavarivanju (prijenos u mlazu, kratkospojeni,
krupnokapljiasti i pulsirajui).
Postoji jo faktora o kojima treba voditi rauna, naroito kada se radi o
zavarenim spojevima u odgovornim konstrukcijama i , uz to, sa posebnim
zahtjevima u pogledu uslova eksploatacije. Za izbor ianih elektroda potrebno
je da tehnolog zavarivanja raspolae odgovarajuim znanjem i iskustvom. .
iane elektrode za zavarivanje varijantama MIG i MAG po sastavu su sline ili
identine sa onima koje se upotrebljavaju pri zavarivanju ostalim postupcima
zavarivanja golom ianom elektrodom. Tako, na pr., eline iane elektrode
za zavarivanje u zatiti gasa sadre gornje granine vrijednosti silicijuma i
mangana, naroito pri zavarivanju u zatiti CO 2 gasa, gdje dotini elementi jae
sagorijevaju nego pri zavarivanju u zatiti argona ili gasnih mjeavina argona i
aktivnih gasova. Po pravilu, sastavi iane elektrode i osnovnog metala su
slini, u mjeri u kojoj je to praktino mogue ostvariti. U odreenim sluajevima
su potrebna mala odstupanja sastava iane elektrode u odnosu na sastav
osnovnog metala, a postoje i sluajevi kada se, za postizanje kvalitetnog ava,
zahtijeva potpuno razliit sastav iane elektrode od sastava osnovnog metala.
Bilo kakve modifikacije da se urade u sastavu ianih elektroda, dezoksidanti i
drugi legirajui elementi su skoro uvijek potrebni u njima. To je neophodno zbog
toga da se poroznost u avu svede na minimum i da se osiguraju potrebne
osobine metala ava pomou reakcije na bazi kiseonika, azota ili vodika, koji
mogu da se nau u zatitnom gasu ili dospijevaju u rastop iz spoljanje
atmosfere. Dodavanje dezoksidanata u potrebnoj koliini najbitnije je za iane
elektrode koje se koriste u kombinaciji sa aktivnim gasom, a to je poeljno i
uveini drugih sluajeva. Kao dezoksidanti koji se najee koriste u elinim
ianim elektrodama su mangan, silicijum i aluminijum. U legurama nikla se
koriste titan i silicijum, dok legure bakra kao dezoksidanti mogu sadrati titan,
silicijum ili fosfor, zavisno od vrste osnovnog metala i eljenih krajnjih rezultata.
iane elektrode za zavarivanje varijantama MIG i MAG u poreenju sa onim za
ostale postupke zavarivanja, relativno su malog prenika. Najee se koriste
prenici od 1,0 do 1,6 mm, dok se prenici ispod 0,8 i iznad 3,2 mm koriste
rjee. Zahvaljujui velikim gustinama struje zavarivanja, pri zavarivanju
metalnom ianom elektrodom u zatiti gasa brzine topljenja ianih elektroda

32

su vrlo velike. Brzine se kreu u rasponu od 40 do 340 mm/sec , dok za

magnezujum dostiu do 590 mm/sec.
S obzirom na ovako velike brzine topljenja, iane elektrode moraju biti uvijek
dovoljno dugake da bi se proces zavarivanja mogao odvijati nesmetano
pomou njenog skladnog dovoenja. One su namotane na kalemove
odgovarajuih dimenzija. Kalemovi su uglavnom u upotrebi zbog tendencije
krivljenja pri malim prenicima, ukoliko se iana elektroda ne pridrava
odgovarajuim nosaima. Zbog relativno malih prenika, iana elektroda ima
veliki odnos povrine prema zapremini, pa sastojci koji se koriste za
ravnomjernije dovoenje iane elektrode (ulja, masti i dr.), ili bilo koji drugi
dodatak koji dospije na njenu povrinu mogu biti u relativno veem sadraju u
metalu ava. To moe da prouzrokuje greke u avu, kao to su poroznost i
pukotine. Potrebno je, dakle, da iane elektrode budu iste, osloboene od tih
primjesa na povrini. Pri primjeni varijanti MIG i MAG za navarivanje, kada
navareni sloj treba da posjeduje posebne osobine (otpornost na koroziju,
otpornost na habanje itd.), potrebno je struna obrada i tehnoloka razrada istih
u cilju dobijanja potrebnih rezultata. Mijeanje dodatnog metala sa osnovnim
uslovljeno je karakterom elektrikog luka i primijenjenom tehnologijom
izvoenja. Pri navarivanju se obino zahtijeva vieslojno nanoenje, da bi se
dobila odgovarajua istoa, odnosno odgovarajui hemijski sastav posljednog
sloja. Velika debljina navarenog sloja najbolje se postie automatskim
postupkom, pri emu se kontrolie mijeanje dodatnog i osnovnog metala,
odgovarajua irina, debljina preklapanje navarenih slojeva. Pri takastom
zavarivanju metalnom elektrodom u zatiti gasa, izbor iane elektrode se
zasniva na metalurkim i mehanikim prouavanjima. Mijeanje izmeu
osnovnog i dodatnog metala moe biti kompleksno i zato se takasto
zavarivanje mora izvoditi vrlo paljivo uz odgovarajue probe. Uskladitenje
ianih elektroda treba vriti tako da su one za vrijeme uskladitenja zatiene
od vlage, oksidacije i raznih drugih neistoa. Dokumentom Meunarodnog
instituta za zavarivanje (IIS/IIW) broj XII-611-75 date su odgovarajue
preporuke za oznaavanje ianih elektroda, ukljuujui i punjene iane
elektrode. Cilj dotinih preporuka je da se omogui, prije svega, korisnicima i
proizvoaima da brzo identifikuju proizvode u pogledu njihovog izbora,
uporeenja i procjene. Svaki tip iane elektrode oznaen je minimalnim brojem
oznaka koje omoguavaju da se ista identifikuje na logian nain.
4.1.Prenici, dozvoljena odstupanja i nain isporuke ica za MIG/MAG
postupak zavarivanja
Za metalne iane elektrode preporuuje se koritenje odgovarajuih DIN normi
koje su vrlo prikladne u pogledu definiranja prenika, dozvoljenih odstupanja i
naina isporuke ianih elektroda. Tehniki uslovi i oblici isporuke definisani su
u DIN 8559, a prenici (sa odstupanjima) u DIN 8556. U tabeli 4.1. dati su
podaci o prenicima po DIN 8556. Uz napomenu da navedene vrijednosti
prenika istovremeno vae i za mehanizovani postupak zavarivanja.
iane elektrode prenika do 1,2 mm nalaze primjenu u zavarivanju
kratkospojenim prenosom dodatnog metala.

33

Prenici od 1,2 do 2,4 mm najee se koriste pri prenosa dodatnog metala u

mlazu i pulsirajuem prenosu.
Za krupnokaoljiasti prijenos dodatnog metala primjenjuju se iane elektrode
prenjika do 1,2 mm.

NAZIVNA
MJERA(mm)
0,6
0,8
1,0
1,2
1,6
2,0
2,4
2,5
3,0
3,2
4
5

DOZVOLJENO
ODSTUPANJE
+0,01
-0,02
+0,01
-0,03
+0,01
-0,04
+0,01
-0,05
+0,01
-0,06
+0,01
-0,08
-

Tabela 4.1.Prenici metalnih ianih

elektroda (prema DIN 8556)
Spoljanje povrine iane elektrode moraju biti iste, sa njih moraju biti
odstranjena ulja, masti, boje i ostale neistoe. Takoer, na spoljanjoj povrini
ne smije biti grubih ogrebotina, ona mora biti glatko vuena ili nagriena
odgovarajuim sredstvom za nagrizanje. iana elektroda ne smije biti ovalna,
mora biti, uz to, prava (bez talasasti oblika i otrih prelaza), kako bi bilo to
pravilnije dovoenje. Isporuuje se namotana na odgovarajuim kalemovima,
koji mogu biti razliitih veliina, kako prikazuje i slika 4.1.

Slika:4.1.Kalemovi sa icama za MIG/MAG postupak zavarivanja

34

Tijela kalemova su standardizovana prema DIN 8559. Primjenjuju se kalemovi i

do 200 kg iane elektrode, ali su oni specijalno izvedeni na odgovarajuim
viehodnim draima kako prikazuje slika 4.2.
Prema navedenom DIN standardu na tijelu kalema treba biti postavljena tipska
tablica (etiketa) na kojoj su upisani slijedei podaci:
-oznaka trgovake kue,
-broj DIN norme,
-proizvoa,
-fabrikacioni broj
-prenik i
-masa.

Slika 4.2.Viehodni dra kalema ice

4.2.Podjela ianih elektroda za MIG/MAG postupak zavarivanja
Prema tehnolokom postupku za koji se koristi i nainu proizvodnje, dodatne
ice se mogu podijeliti u tri grupacije:
Puna dodatna elektrodna ica,
Punjene dodatne elektrodne ice,
Dvostruko punjene samo-zatitne elektrodne ice.
4.2.1.Pune dodatne elektrodne ice
Pune ice imaju daleko veliku primjenu i najjednostavniju proizvodnju, odnosno
proizvode se tehnolokim postupkom izvlaenja. Prednost postupka je to se sa
jednom kvalitetom ice moe zavarivati vie kvaliteta osnovnih metala, ali im je
svima zajednika osobina da sadre dovoljnu koliinu dezoksidacionih
materijala (Mn, Si) u cilju spreavanja poroznosti ava. Sadraj ugljika im je
ogranien do 0,13% da bi se izbjeglo zakaljivanje ava i prskanje ice, a
izuzetak su ice za navarivanje. ice su pobakrene radi zatite od korozije i to
boljeg elektrinog kontakta sa diznom, a isporuuju se na plastinim ili metalnim
kolutovima raznih teina, a najee je to oko 15 kg ice. Po DIN standardu

35

ice se namotavaju na kolutove prenika 100, 200 i 300 mm tj. teine 0,5 ,5 i
15 kg.
Sve vrste punih ica za MAG zavarivanje mogu se svrstati prema tipu legiranja
u nekoliko grupacija, kako prikazuje tabela 4.2.

TIP
LEGIRAN
JA

Mn-Si
Mn-Si-Ti
Mn-Ni-Mo-V
Mn-Cu-Ni
Mn-Ni
Mn-Mo
Mn-Cr-Mo

PODRUJE PRIMJENE

Nelegirani i niskolegirani elici do Rv=470 N/m2

Mikrolegirani elici tipa St.52.3. i St 45/60
Sitnozrnasti elici sa Rv=500-700 N/m2
Sitnozrnasti elici otporni na atmosferije
Sitnozrnasti elici ilavi na niskim temperaturama
Toplootporni elici tipa 15 Mo 3
Toplootporni elici tipa 13 CrMo 44

Tabela:4.2. Vrste i namjena punih ica za MAG zavarivanje

Pune elektrodne ice se proizvode u prenicima od 0,6-3,2 mm a kod nas su do
sada koritene prenika 0,8-1,6 mm proizvoaa S. eljezare Jasenice-FI
FROM, koje nose oznake:
-VAC 60-0,1% C; 0,9% Si; 1,5% Mn,
-VAC 65-0,12% C; 1,1% Si; 1,7% Mn.
4.2.2.Punjene dodatne elektrodne ice
U novije vrijeme sve vei znaaj dobijaju punjene iane elektrode, odnosno
prakom punjene iane elektrode, koje se koriste kod MIG/MAG postupka
zavarivanja.
Zavarivanje prakom punjenim icama je proces u kojem se toplina za
zavarivanje prenosi posredstvom djelovanja elektrinog luka izmeu cjevaste
elektrodne ice i radnog komada sa zatitnim gasom koji se razvija taljenjem
praka unutar elektrode ili pomou vanjske gasne zatite. Prakom punjene
ice se koriste kod MAG/MIG postupka zavarivanja opekonstrukcijskih,
legiranih i visokolegiranih elika.
Prakom punjene ice izrauju se u promjerima od 1,0 mm, 1,2 mm, 1,4 mm,
1,6 mm, 2.0 mm, 2,4 mm i 3,2 mm. Dok se pune ice mogu usporediti po svojoj
zavarljivosti, svojstva punjenih ica mijenjaju se ovisno od vrste punjenja i
recepture praka. Punjene ice u jezgri sadre elemente koji utiu na
karakteristike zavarivanja, koliinu rastaljene ice, zavarljivost s obzirom na
poloaj zavarivanja te na mehanika svojstva zavarenog spoja.
Karakteristika postupka je relativno dugi slobodni kraj ice koji se kree od 19 25 mm. Poveavajui duinu slobodnog kraja ice, poveava se i otpor
zagrijane elektrode to ujedno predgrijava elektrodu i smanjuje napon
elektrinog luka, a to dalje ima za posljedicu smanjenje struje zavarivanja. S
druge strane, vea je gustoa jakosti struje kod prakom punjenih ica u

36

odnosu na pune ice, jer je manja povrina metala koja se mora istaliti kod
prakom punjene ice u odnosu icu punog presjeka. Posljedica toga je daleko
vea koliina depozita koji se istali kod zavarivanja prakom punjenim icama u
jedinici vremena kod istih vrijednosti jakosti struje zavarivanja, odnosno topline
potrebne za taljenje osnovnog materijala. Upravo tu vrlo bitnu injenicu
kvalitativno prikazuje dijagram na slici 4.3.

Kolicina
rastaljene
zice (kg/h)
9

punjena zica
puna zica

8
7
6

5,7

4,7

4
3
2
1
100

200

300

400

500

I (A)

Slika 4.3.Usporedba koliine rastaljene pune i punjene ice za istu jakost

struje i normalni razmak kontaktne vodilice i osnovnog metala.
Za debljine osnovnog metala 1,5 do 13 mm moe se primjeniti zavarivanje u
jednom prolazu bez pripreme ivica za zavarivanje, za debljine 3 do 19 mm
primjenjuje se zavarivanje iz jednog prolaza s pripremom ivica za zavarivanje, a
za debljine od 10 mm na vie primjenjuje se vieslojno zavarivanje. Oblik spoja
za zavarivanje u odnosu na REL postupak je povoljniji, jer je kut pripreme manji
od 35 50 %. Najvie se primjenjuje kao poluautomatsko zavarivanje, iako je
lako mogua primjena automatskog zavarivanja i moe se primjeniti za
zavarivanje u svim poloajima
Prednosti zavarivanja prakom punjenim icama u odnosu na ostale postupke
ogleda se u slijedeem:
visoka kvaliteta zavara
odlina penetracija i lijep izgled zavara (glatkoa i uniformnost)
izvanredan oblik kutnih zavara izvedenih u zidnom poloaju

37

primjena za razliite vrste elika i iroko podruje debljina

iroke mogunosti mehanizacije i automatizacije
velika produktivnost mogu je rad s velikim strujama
nizak sadraj difuzijskog vodika
manja opasnost od naljepljivanja i bolja sigurnost s obzirom na poroznost
manje prskanja zbog ireg podruja odabira parametara za prijenos
trcajuim lukom
niska cijena kod primjene ugljinog dioksida
relativno visoka iskoristivost elektrode
relativno visoka brzina zavarivanja
ekonomini oblici spojeva za zavarivanje
vidljiv luk - laka primjena
manja potreba za prethodnim ienjem spoja nego
manje deformacije nego kod REL postupka

Nedostatci zavarivanja prakom punjenim icama u odnosu na ostale postupke

ogleda se u slijedeem:
vea cijena opreme nego kod REL postupka
vea cijena prakom punjene ice u odnosu na punu icu
velika koliina plinova (potrebna specijalna usisna oprema)
ogranienje rada na veom udaljenostima od dotura ice
potrebno ienje ljake
Oblogu prakom punjenih ica ini plat cjevastog ili drukijeg sloenijeg oblika.
Plat se izrauje od hladno valjanje meko arene trake kvaliteta osnovnog
materijala za kojeg je namijenjena. U sredini se nalazi metalni, mineralni ili
mineralnoorganski praak. Odnos mase praka i mase obloge elektrode je 15
do 40 %. Prednost je; dodavajui u praak to nam treba dobijemo icu irokog
asortimana a jednostavne proizvodnje. Putem praka vri se legiranje,
dezoksidacija i rafinacija.
Za poluautomatsko zavarivanje se obino koriste promjeri od 2,4 do 3,2 mm,
za automatsko 4 i 5 mm, a za montana gradilita 1,2 do 2,0 mm.
U cilju vee produktivnosti postupak se moe primjeniti sa dvije ice (tandem
postupak) sa meusobnim razmakom ica 50 mm. Na slici 4.4. prikazani su
razliiti oblici i presjeci prakom punjenih ica, koje gledajui na tehnologiju
izrade mogu biti sa avom(avne) i bez ava(beavne) ice.
Tehnologija izrade beavnih ica zasniva se na elinoj cijevi koja se puni
prakom i provlaenjem se dovodi na odreeni promjer. Osnova ovih ica je da
im je nizak stupanj punjenja, 12-14 to rezultira niom produktivnou.
Relativno debele stjenke ice, beavnu icu ine krutom i vrstom to im je
prednost prilikom transporta.
U proizvodnji avnih ica postoji vie tehnologija, a svima je zajedniko da se
metalna traka provlai kroz valjke za oblikovanje i oblikuje u U-presjek zatim se
napuni prakom, zatvori se i na kraju se dovodi na eljeni promjer provlaenjem
ili valjanjem.

38

Kod provlaenja ice na eljeni promjer koriste se sredstva za podmazivanje.

Najvie se koriste sapuni, a da bi se smanjili visoki udijeli vodika u metalu
zavara i poroznost ostaci sapuna nakon zavretka operacije provlaenja moraju
ukloniti.
Zbog otvorenog ava ne smiju se koristiti tekui agensi ve se uklanjanje
sapuna i masnoa sa ice vri toplinskom obradom. Zbog toplinske obrade
vanjska povrina ice ima karakteristian crno-plavi oksidni sloj.
Novija tehnologija za svoenje ice na eljeni promjer je tehnologija valjanja.
ica prolazi kroz vie valjaka do konane redukcije na eljeni promjer.
Prednosti tako valjanih ica su:
- sjajna povrina bez oksidnog sloja
- nema ostatka sapuna
- bolji prijelaz struje u kontaktnoj vodilici i velika stabilnost luka
- nizak udio difuzijskog vodika u metalu zavara (<5 cm 3/ 100 g)
- mogunost visokog stupnja punjenja i do 45 %

Slika:4.4.Razliiti oblici i presjeci ica punjenih prakom

Punjene ice sastoje se od omotaa (stjenke) i jezgre (punjenja). Omota daje
ici stabilnost forme i prilikom zavarivanja preuzima na sebe prijenos struje.
Punjenje je u obliku praka koje moe biti od mineralnih ili od metalnih
komponenata. Punjene ice utiu na svojstva zavarivanja, koliinu rashladnog
materijala, mehanika i tehnoloka svojstva te na zavarljivost u odreenom
poloaju zavarivanja. Kod samozatitnih punjenih ica zatita je ostvarena
plinovima u procesu zavarivanja iz punjenja.

39

Stupanj punjenja ice predstavlja omjer izmeu mase punjenja i ukupne mase
punjene ice:
Kp

mp
m p mt

100%

gdje je:
Kp stupanj punjenja
mp masa punjenja, (kg)
mt masa obloge, (kg)
Stupanj punjenja moe biti nizak (manji od 15 % ), srednji (15-20 % ) i visok
(vei od 25 % ). Razliiti stupnjevi punjenja daju razliite uinke taljenja.
Za istu struju zavarivanja primjenom punjene ice poveava se produktivnost u
odnosima punu icu. Daljnje poveanje produktivnosti moe se ostvariti s
poveanjem stupnja punjenja, to naroito dolazi do izraaja kod zavarivanja
veim jakostima struje.
Punjene se ice mogu dijeliti po razliitim kriterijima. Na tritu je mogue nai
cijeli
niz razliitih ica koje izrauju razni proizvoai. Postoji vie sustava podjele
prakom
punjenih ica koje su izradile zavarivake udruge razliitih drava. Ovdje je
navedena jedna
od moguih podjela prakom punjenih ica.
Prakom punjene ice mogue je podijeliti prema:
a) Nainu izrade:
- ice izraene u obliku potpuno zatvorene cjevice,
- ice izraene u obliku profilirane cjevice koja nije potpuno zatvorena.
b) Vanjskoj zatiti u procesu zavarivanja:
- punjene ice kod kojih se koristi dodatna vanjska zatita,
- samo-zatitne punjene ice.
d) Namjeni:
- za zavarivanje niskolegiranih elika,
- za zavarivanje elika postojanih pri radu na povienim temperaturama,
- za zavarivanje elika postojanih pri radu na niim temperaturama,
- za zavarivanje nehrajuih elika,
- za zavarivanje aluminija (Al) i legura aluminija,
- za zavarivanje bakra (Cu) i legura bakra,
- za zavarivanje visokolegiranih nehrajuih elika,
- za zavarivanje sivog lijeva.
e) Poloaju zavarivanja:
- za zavarivanje sueonih i kutnih spojeva u vodoravnom poloaju,
- za zavarivanje u svim drugim poloajima.
f ) Obliku:
- ice od 0.8 do 4.5 mm,
- punjene trake za navarivanje.
g) Vanjskom izgledu:
- s pobakrenom povrinom,

40

- s tamnom (oksidiranom) ili svijetlom povrinom.

c) Sastavu punjenja:
-punjenje sastavljeno iskljuivo ili preteito od mineralnih tvari,
-rutilnim prakom punjene ice
-bazinim prakom punjene ice
-punjenje sastavljeno iskljuivo ili preteito od metalnog praka.
Svi pristupi podjeli prakom punjenih ica se svode na tri osnovna tipa, a to su:
ice punjene rutilnim mineralnim prakom
ice punjene bazinim mineralnim prakom
ice punjene metalnim prakom
Komponente ice punjene rutilnim mineralnim prakom koje tvore trosku
sastavljene su od rutila, aluminosilikata, kalcijevog oksida i fluorida, ruda i
potrebnih dezoksidanata (najee se koriste FeMn, Al, Ti). Jezgra rutilnih
punjenih ica sadri vie od 50 rutila (TiO 2), koji je vrlo dobar ionizator i
stabilizator elektrinog luka. Kod rutilnih punjenih ica koje se primjenjuju za
zavarivanje u vodoravnom poloaju, sadraj TiO 2 dosee i do 65 . Mehanika
svojstva zavarenih spojeva izvedenih icom punjenom rutilnim mineralnim
prakom vrlo su dobra.Ugljik-manganovi elici zavarivani takvom icom imaju
zadovoljavajuu ilavost i pritemperaturi od 20 oC.
ice punjene rutilnim mineralnim prakom primjenjuju se za elike sa vlanom
vrstoom do 650 N/mm2 i zadovoljavajui ilavost do 50 oC. Vii nivo vrstoe
moe se postii na raun smanjenja ilavosti te uz poveanje vjerojatnosti
pojave hladnih pukotina. Kod zavarivanja legiranih elika nuno je uporabiti icu
punjenu rutilnim mineralnim prakom legiranu sa 2,5 nikla (Ni), da bi zavar imao
zadovoljavajuu ilavost i pri
temperaturi od 50 oC.
Najee koritene ice punjene rutilnim mineralnim prakom su promjera od
1,2 do
2,4 mm i njihovom uporabom se postie uinak od 10 do 12 kg/h.
Osnovne karakteristike pri zavarivanju icom punjenom rutilnim mineralnim
prakom su:
-vrlo lako namjetanje parametara zavarivanja (iroko podruje odabira)
-brzo se skruuje ljaka koja se lako skida te je pogodna za zavarivanje u
prinudnom poloaju
-prijenos metala s finim do srednjim kapljicama (trcajuim lukom) uz vrlo malo
prskanje
-lijepa i glatka povrina zavara
-blago njiui, stabilan i miran luk
-kvalitetno provlaenje korijena bez primjene podloge
Zatitni gasovi koji se koriste kod ica punjenim rutilnim mineralnim prakom su
gasovi iz grupe M21 (mjeavina Ar + 0-5 % CO2) i isti CO2.
Komponente jezgre ice punjene bazinim mineralnim prakom su najee
TiO2, CaO, CaF2.

41

Troska koja nastaje zavarivanjem icama punjenim bazinim mineralnim

prakom je iz sastava:
CaO - CaF2 - TiO2
CaO - CaF2 - SiO2
CaO - CaF2 - Al2O3
MgO - CaF2 - SiO2
Prisustvo bazinih oksida u troski djeluje na smanjenje udjela sumpora i fosfora
u metalu zavara. Pri zavarivanju icama punjenim bazinim mineralnim
prakom se postie bolja kvaliteta zavarenog spoja nego pri zavarivanju icama
punjenim rutilnim mineralnim prakom. Najvei doprinos kvaliteti daje bazina
troska koja nastaje u procesu zavarivanja iz rastaljenog materijala i odstranjuje
neistoe i komponente koje tvore dostatnu koliinu gasova koji tite kupku
zavara od utjecaja atmosfere, te na taj nain sprjeavaju nastanak poroznosti.
Osnovne karakteristike pri zavarivanju icama punjenim bazinim mineralnim
prakom su:
- potrebno je tono namjetanje parametara zavarivanja (usko podruje
odabira)
- vrlo dobra mehanika svojstva zavara (ilavost i otpornost na krhki lom pri
niskim
temperaturama)
- mala mogunost pucanja i mala sklonost poroznosti
- stabilan luk
- prenos metala krupnim kapljicama
Metal se u elektrinom luku pri zavarivanju icama punjenim bazinim
mineralnim
prakom prenosi krupnim kapljicama, to uzrokuje rasprskavanje metala koje je
vee nego kod zavarivanja icama punjenim rutilnim mineralnim prakom.
Rasprskavanje materijala najvee je kod zavarivanja uz zatitu ugljinog
dioksida (CO2), ali je znatno manje uz zatitu mjeavine argona (Ar) i ugljinog
dioksida (CO2), najee u omjeru 82 Ar i 12 CO2.
Zatitni gasovi koji se koriste kod zavarivanja icama punjenim bazinim
mineralnim prakom su gasovi iz grupe M21 i mjeavine s O2.
Pri izradi ica punjenih metalnim prakom mogue je djelovati na njihov
hemijski
sastav, koji je uglavnom isti kao kod osnovnog metala za ije se zavarivanje i
primjenjuju.
Te se ice preteno upotrabljuju za zavarivanje visokolegiranih elika koji na
niskim
temperaturama imaju visoku vrstou i ilavost.
Osnovne karakteristike pri zavarivanju icom punjenom metalnim prakom su:
- mogunost ekonominog utjecaja na sastav jezgre pomou udjela
komponenata
punjenja,
- mala koliina troske koju nije potrebno odstranjivati nakon svakog prolaza,
- priblino 20 % vei uinak taljenja nego pri zavarivanju ostalim punjenim
icama,
- vea dubina provarivanja zbog vee jakosti struje zavarivanja,

42

- visok koeficijent iskoritenja (od 85 % do 95 %),

- irok i stabilan elektrini luk,
- prijenos metala finim kapljicama (trcajui luk) je mogu i kod niih struja
zavarivanja,
- fino ocrtan i jednakomjeran zavar,
- primjenjivost pri automatskim postupcima zavarivanja i mogunost zavarivanja
u
prisilnim poloajima,
- dobro premoivanje razmaka u grlu (zazoru) lijeba.
- velika produktivnost kod zavarivanja kutnih spojeva u horizontalnom poloaju
- pogodne za prisilne poloaje zavarivanja i za automatske poloaje
zavarivanja.
4.2.2.1. Oznaavanje i standardizacija prakom punjenih ica
Punjene ice standardizirane su nacionalnim i meunarodnim standardima koji
odgovarajuim oznakama oznaavaju njihova svojstva. Oznake punjenih ica
prema tim standardima prikazane su u katalozima proizvoaa. Klasifikacija
oznaka je brojano-slovna, a prema standardu EN 499-1995 , sastoji se od
sljedeih simbola:
E XX (1) X (2) XX (3) X (4) X (5) X (6) XX (7),

gdje je:

E-oznaka za icu u obliku cijevi-zavarivanje punjenom icom

(1)-oznaka za mehanika svojstva zavara (tabela 4.3)
SIMBOL

Re
(N/mm2)
355
380
420
460
500

35
38
42
46
50

Re
(N/mm2)
440-570
470-600
500-640
530-680
560-720

Tablela 4.3.Mehanika svojstva zavara

(2)-oznaka za ilavost (tabela 4.4)
SIMBOL
Z
A
0
2
3
4
5
6

Radnja loma temp.oC za 47 Jmin

BEZ ZAHTJEVA
+20
0
-20
-30
-40
-50
-60

Tabela 4.4.ilavost zavara

43

(3)-oznaka za hemijski sastav zavara (tabela 4.5.)

SIMBOL
Bez oznake
Mo
Mn Mo
1Ni
2 Ni
3Ni
Mn1Ni
1Ni Mo

Hemijski sastav
Mn
Mo
Ni
2,0
1,4
0,3-0,6
1,4-2,0
0,3-0,6
1,4
0,6-1,2
1,4
1,6-2,6
1,4
2,6-3,8
1,4-2,0
0,6-1,2
1,4
0,3-0,6
0,6-1,2

Tabela 4.5.Hemijski sastav zavara

(4)-oznaka za svojstva punjene ice(tabela 4.6.)

SIMBOL
R
P
B
M
V
W
Y
S

Svojstvo troske
rutilno-bazina
rutilno-bazina
bazina
metalni praak
rutil ili bazini praak
bazini fluorid
bazini fluorid
ostali tipovi

Slojnost
S-1 sloj
M-2 sloj
SiM
SiM
SiM
SiM
S
SiM
SiM
-

Zatitni gas:
C CO2
M mjeavina
CiM
CiM
CiM
CiM
bez
bez
bez
-

Tabela 4.6.Svojstva punjene ice

(5)-oznaka za zatitni gas(tabela 4.7)
SIMBOL
GRUP
BROJ
A
1
M1
2
3
4
1
M2
2
3
M3
1
2
3
C
1

CO2
0-5
0-5
0-5
0-5
0-5
25-50
5-50
100

Udio pojedinog gasa %

O2
Ar
0-3
0-3
3-10
0-8
10-15
8-15
-

ostalo
ostalo
ostalo
ostalo
ostalo
ostalo
ostalo
ostalo
ostalo
ostalo
-

H2
0-5
-

44

ostalo

0-30

Tabela 4.7.Vrsta zatitnog gasa

(6)-oznaka poloaja zavarivanja (tabela 4.8)
SIMBOL
1
2
3
4
5

Poloaj zavarivanja
svi poloaji
svi poloaji osim odozgo i dolje
sueljeni i ugaoni spoj, poloaj u korito,
horizontalni i vertikalni
sueljeni i ugaoni spoj poloaj u korito
kao pod 3 , preporuka odozgo i dolje
Tabela 4.8. Poloaji zavarivanja

(7)-oznaka za sadraj difuzijskog vodika (tabela 4.9.)

SIMBOL
Tabela 4.9. Sadraj

H5
H10
H15

4.2.3.Dvostruko
zatitne elektrodne

Sadraj vodika
(ml/100 )g
5
10
15

vodika u zavaru
punjene
ice

samo-

Posebno poglavlje u obitelji prakom punjenih ica predstavljaju ice koje ne

trebaju
dodatnu vanjsku zatitu u procesu zavarivanja. Veina samo-zatitnih punjenih
ica ima jezgru bazinog tipa, to znai da su glavni sastojci kalcijev karbonat i
fluorid. Tehnologija izrade i sastav jezgre samo-zatitnih punjenih ica posebno
su sloen problem koji dobro poznaju samo pojedini proizvoai. Jezgra
samozatitnih punjenih ica mora vriti slijedee funkcije:
-ionizacija i stabilizacija elektrinog luka,
-zatitu rastaljenih metalnih kapi i kupke zavara od utjecaja atmosfere,
-stvaranje troske za dezoksidaciju i zatitu rastaljenih kapi metala,
-legiranje kupke u procesu zavarivanja, kao i obloga elektrode kod REL
postupka
zavarivanja i dr.
Jezgra samo-zatitnih prakom punjenih ica sadri mineralne komponente
(TiO2, CaO,
CaF2, itd.) i neke elementarne tvari (Al, Li, itd.). Najvanija komponenta koja
proizvodi plin i trosku je kalcijev karbonat (CaCO 3), koji se tijekom zavarivanja
raspada prema slijedeoj jednadbi:
CaCO3 + C
aO

CO2

Nastali plin, ugljini dioksid (CO2), titi elektrini luk i rastaljeni metal zavara od
nepovoljnog utjecaja atmosfere. Troska (CaO) vee neistoe iz rastaljenog
metala zavara, to vrlo povoljno utjee na mehanika svojstva zavara.

45

Koeficijent iskoritenja samo-zatitnih punjenih ica nii je nego kod svih drugih
punjenih ica i kree se u granicama od 75 % do 85 %, a izraunava se prema
sljedeem izrazu:
z

mn
100, %
m pz

gdje je: mn- masa navara mpz- masa pretaljene ice

4.3. Ekonominost primjene prakom punjenih ica
Kvaliteta zavarenog spoja i produktivnost su dva osnovna pokazatelja koji
karakteriziraju odreenu zavarivaku proizvodnju. Kvalitetu je potrebno drati
na zahtjevanoj razini, dok je kod produktivnosti izraena stalna tenja ka
poveanju. Produktivnost se moe poveati na vie naina pa tako npr.
investiranjem u novu opremu ili u nove postupke zavarivanja, ali se isto tako
poveanje produktivnosti moe ostvariti i primjenom novih dodatnih materijala,
konkretno primjenom prakom punjenih ica umjesto uobiajenih punih ica.Da
bi se uoile razlike u primjeni prakom punjenih ica i punih ica potrebno je
usporediti rezultate zavarivanja jednom i drugom icom.Usporedbu zavarivanja
mogue je napraviti sa stajalita produktivnosti i ekonominosti primjene.
4.3.1. Usporedba trokova i produktivnosti kod zavarivanja punom i punjenom
icom
20
Trokovi dodatnog metala
5,5%
<3,3%
TR:
Investicijski trokovi
(KM/m)
Trokovi radne snage
15
13,1%
18%

10

91,2%

icom
83,6%

78,9%

puna ica
jrftina puna ica
punjena ica
Slika 4.5. Usporedba trokova zavarivanja punom I punjenom icom

46

(m/h)
8
7
6,05

6,6

6
5

4,31

4
3
2
1

puna ica

jeftina puna ica

punjena ica

Slika 4.6.Usporedba produktivnosti zavarivanja punom i punjenom icom

4.3.2. Usporedba sa stajalita produktivnosti

li

S obzirom da se produktivnost izraava kroz koliinu istaljenog metala (kg/h)

potrebno je izraunati istu. U tu svrhu izvreno je probno zavarivanje koje je
provedeno na limenoj ploi dimenzija 600x200x12 mm, kvalitete 15Mo3
prethodno oienoj od ostataka neistoa i hre.
Zavarivanje je izvodio isti kvalificirani zavariva, polaganjem jedne gusjenice s
pet razliitih ica od kojih je prva bila puna, a ostale etiri punjene ice. Izgled
probne ploe s duinama izvlaenja gusjenica je na slici 4.7.

li=315 (mm)
li=475 (mm)
li=320 (mm)
li=480 (mm)
li=425 (mm)
Makro struktura
(polozaj ispitanih
uzoraka)

Slika 4.7. Izgled probne ploe s duinama izvlaenja gusjenica

47

Zavarivanje je trajalo 1 minutu i izvedeno je na ureaju LAH 500 tvrtke ESAB s

dodavaem A 10-MED 44. U tabeli 4.10.su dane koritene ice u eksperimentu.
Broj
uzorka

Oznaka
ice prema
standardu

Promjer
ice (A )
mm

Trgovaka
oznaka

Proizvoa

1.

SG 2; DIN
8559

1.2

VAC 60

El. Jesenice

SG R1- M2
(C); DIN
8559

1.2

Ti52 FD

Bohler

SG Mo;
DIN 8575

1.2

DMo Kb
FD

Bohler

SG
R1CY4643;
DIN 855984

1.2

DW 50

Elga

E71- T1;
AWS: SFA
5.29

1.6

Fitlub 3R

El. Jesenice

2.
3.

4.

5.

Tabela 4.10. ice koritene u probnom zavarivanju

Broj
uzorka
1.

Struja
zavarivanja
I (A)
160

Napon Brzina
luka U ice v
(V)
(m/min)
23
4

2.

230

28

3.

200

4.
5.

Polaritet
(+/- pol)
+

Zatitni
plin/protok
(l/min)
Krysal/13

11.5

CO2/13

28

8.5

Krysal/13

235

28

10.5

CO2/13

280

27

Krysal/15

Tabela 4.11.Parametri zavarivanja probnih uzoraka

Iz ploe su izrezani uzorci koji su metalografski pripremljeni (bruenje,
nagrizanje s 3%- nim nitalom). Na tako pripremljenim uzorcima izmjerene su
odreene veliine (a,b,c) potrebne da se izrauna koliina istaljenog metala.

48

Idealiziran izgled poprenog presjeka navara sa svim potrebnim veliinama je

na slici 4.8.

Slika 4.8. Popreni presjek zavara sa svim potrebnim veliinama za

izraunavanje koliine istaljenog metala
Veliine a, b, c i l ( slika 4.8.) su izmjerene na uzorcima, a ostale veliine se
izraunavaju iz slijedeih jednadbi;
r

a2 4 c2
mm
8c

sin

a r c
,
r2

r1

arcsin , rad
90
2

a2 4 b2
mm
8b

sin 1

gdje je;
a-irina navara (mm),
b-dubina navara (mm),
c-nadvienje navara (mm),
r,r1-poluprenici zakrivljenosti (mm)
, 1 -sredinji ugao ( 0 ili rad).
l-duljina izvlaenja navara (mm)

a r b
r1

arcsin 1 , rad
90
2

49

Povrina poprenog presjeka navara rauna se iz jednadbe:

2

r
r2
A sin 1 1 sin 1 , (mm2)
2
2
Volumen navara;
V Al ,

(mm3)

Uz pretpostavku =7850 kg/m3, koliina nataljenog metala rauna se po

jednadbi;
m V ,

(kg)

Za uzorak br. 1 slijedi;

Poznate veliine:

a= 8.5 mm, b= 2.4 mm, c= 2.8 mm, l= 315 mm/min

a 2 4 c 2 8,5 2 4 2,8 2

4,625 (mm),
8c
8 2,8

r1

a 2 4 b 2 8,5 2 4 2,4 2

4,963 (mm),
8b
8 2,4

sin

sin 1

sin

a r c 8,5 4,625 2,8

0,7252
r2
4,625 2

a r b
r1

8,5 4,963 2,4

0,8845
4,963 2

a
8,5

0,919
2 2 r 2 4,625

sin

arcsin
arcsin 0,919 2,331 (rad)
90
2 90

1
a
8,5

0,85634
2
2 r1 2 4,963

arcsin 1
arcsin 0,85634 2,056 (rad)
90
2 90
2

r
r2
4,625 2
A sin 1 1 sin 1
2,331 0,725
2
2
2

50

4,963 2
2,0563 0,8845 31,6 (mm2)
2

V A l 31,6 315 9954

(mm3)

V 7850 9954 10 9 0,078 (kg/min).

m

Analogno se dobiju i koliine nataljenog metala za ostale uzorke. Shodno tomu

u tabeli 4.12. su dane vrijednosti izmjerenih veliina i izraunate vrijednosti
koliina nataljenog metala za sve uzete uzorke.
Broj
uzorka
1
2
3
4
5

a
(mm)
8.5
12
12.2
11.7
10

b
(mm)
2.4
2.1
1.4
2.4
3.0

c
(mm)
2.8
2.7
3.3
2.7
2.8

m
l
(mm/min) (kg/min)
315
0.078
475
0.148
320
0.100
480
0.156
425
0.131

kt ,
(kg/h)
4.68
8.88
6.00
9.36
7.86

Tabela 4.12. Vrijednosti izmjerenih veliina i izraunata koliina nataljenog

metala
Kvalitativni prikaz izraunatog rastaljenog metala prikazan je na dijagramu slike
4.9.

(kg/min)

m
0,145
0,105
0,070
0,035

br. uzorka

Slika 4.9. Koliina izraunatog nataljenog metala

4.3.3. Usporedba sa stajalita ekonominosti

51

Da bi se usporedila ekonominost primjene punjene i pune ice potrebno je

izvriti kalkulaciju trokova zavarivanja. Ukupni trokovi zavarivanja su zbroj
parcijalnih trokova koje ine trokovi ice za zavarivanje, trokovi elektrine
energije, trokovi zatitnog plina, trokovi radne snage i trokovi stroja. Na
primjeru iz eksperimenta napravljena je jedna takva kalkulacija.
Trokovi zavarivanja za uzorak br.1 ;
TROKOVI ICE ZA ZAVARIVANJE:

Tz Cjz k z 2,5 1,1 2,75 (KM/kg depozita)

gdje je;
Cj=2,5 (KM/kg ice)- jedinina cijena pune ice,
Cj= 6.0 (KM/kg ice)-jedinina cijena punjene ice,
k= 1.1 (kg ice/kg depozita)- koeficijent topljenja ice.
TROKOVI ELEKTRINE ENERGIJE:

U I
1
No 1
1000

k
s
t

Tee Cjee

1
23 160

0,7 0,7 1 0,7

0,099 (KM/kg depozita),
1000 0,8
4,688 0,7

Tee 0,095

gdje su;
U=23 (V), I=160 (A) vrijednosti iz tablice 4.11 ,
s 0,8 - vrijednost za ispravlja,
0,8 - vrijednost za MAG postupak zavarivanja,
k t - vrijednost iz tablice 4.11.,
N0=0,8 (kW)- vrijednost za ispravlja,
Cee=0,095 (KM/kWh)-jedinina cijena el. energije.
TROKOVI ZATITNOG GASA:

m C

TGASA

i 1

GASA

60
k , (KM7kg depozita) ,
t

m V 10 3 (kg/min),

ri i (kg/m3).
i 1

52

Zatitni gas za prvi uzorak je Krysal koji je mjeavina argona i ugljendioksida

volumenskih udjela 82% Ar i 18% CO2.
ARGONA 1,7834 (kg/m3),

ARGONA 1,9768 (kg/m3),

n

odnosno; ri i 0,82 1,7834 0,18 1,9768 1,818 (kg/m3),

i 1

m V 10 3 1,818 13 10 3 0,0236 (kg/min),

i konano;

m C

TGASA

i 1

GASA

60
60
k 0,0236 5 4,68 0,8 2,16 (KM/kg depozita).
t

Jedinine cijene zatitnog gasa dane su u tabeli 4.13.

Vrsta zatitnog gasa

CO2
Argon
Krysal (82% Ar + 18% CO2)

Cijena gasa
(DEM/kg gasa)
1
8
5

Tabela 4.13. Jedinine cijene zatitnog gasa

TROKOVI RADNE SNAGE:
TRS

ODI
35

10,67 (KM/kg depozita),

k t 4,686 0,7

gdje je ODI=35 (KM/h) osobni dohodak izrade.

TROKOVI STROJA:

53

C N amortizacija osiguranje odrzavanje kamate

TS
broj sati rada godinje

, (KM/kg depozita)

Gdje je; CN=5000 (KM)-nabavna cijena stroja, a broj sati godinje je 2064 (sata).
Pa je troak stroja (iskoriteni) na uzorku br. 1 :
TIS TS

1
5000
1

0,74 (KM/kg depozita).

k t 2064 4,684 0,7

Sada, kad imamo sve parcijalne trokove za uzorak br. 1 , moemo i izraunati i
ukupni troak koji je jednak sumi prethodno izraunatih;
5

TUK= Ti Tz Tee TGASA TRS TIS 2,75 0,099 2,16 10,67 0,74
1

TUK =16,42 (KM/kg depozita).

Analogno se trokovi raunaju i za ostale uzorke, tako da dobijemo ukupne
trokove za sve uzorke koji su predoeni u tabeli 4.14.

BROJ UZORKA

Troak ice za zavarivanje,

KM/kg depozita

2.75

6.6

6.6

6.6

6.6

Troak elektrine energije,

KM/kg depozita

0.099

0.09

0.115

0.087

0.12

Troak zatitnog plina,

KM/kg depozita

2.16

0.25

1.684

0.24

1.49

Troak radne snage,

KM/kg depozita

10.67

5.64

8.325

5.36

6.385

Troak stroja,
KM/kg depozita

0.74

0.39

0.576

0.371

0.442

16.42

12.97

17.3

12.66

UKUPNO, KM/kg depozita

Tabela 4.14.Trokovi zavarivanja

Trokovi zatitnog gasa, el. energije i stroja

Trokovi ice
Trokovi radne snage

15.04

54

TR
20
16
12
8
4

br. uzorka

Slika 4.10. Prikaz trokova zavarivanja

4.4.Trend razvoja punjenih ica
Posljednjih 20 godina primjena punjenih ica za MAG postupak zavarivanja je u
porastu. Na taj porast primjene u prvom su redu utjecale njene prednosti u
odnosu na pune ice, a koje se najvie oituju kroz produktivnost i
ekonominost primjene, kvalitetu zavarenog spoja (manja sklonost grekama,
bolja mehanika svojstva zavara, estetski bolji zavar), zavarivanje veim
brzinama i u svim poloajima i proirenje primjene.
Trend razvoja primjene punjenih ica ide u smjeru daljnjeg poveanja tih
prednosti, a posebno s aspekta produktivnosti i ekonominosti. Poveanje
produktivnosti povezano je sa smanjenjem vremena zavarivanja to znai da se
za istu koliinu rastaljenog materijala utroi manje vremena. U tablici 4.15. je
dana usporedba produktivnosti zavarivanja punjenim i punim icama na
primjeru iz prakse, konkretno se radi o robotiziranom MAG zavarivanju
kultivatora u tvornici poljoprivrednih strojeva i tekih graevinskih strojeva u
Portugalu.
Vidi se da se primjenom punjene ice utedi 13 minuta na zavarivanju, a ak 62
minute po jedinici gotovog proizvoda to je znaajna uteda vremena, a
indirektno i znatno poveanje produktivnosti. S ekonomske strane trend razvoja
punjenih ica ide u smjeru smanjenja trokova kako samog zavarivanja tako i
trokova pripreme i trokova naknadne obrade (ienja). S tim u svezi tei se
proizvodnji ica manjeg promjera, a posebna panja posveuje se nainu
pakiranja i transporta punjenih ica.
Kvalitetno zapakovana i na odgovarajui nain transportirana ica zadrava
svoja proizvodna svojstva.

55

Puna ica
1.2 mm

Metalnim prahom punjena

ica Tubrod O1.2 mm

Struja zavarivanja, A
Uin taljenja, kg/h

260
4.75

290
5.9

Ukupno vrijeme zavarivanja, min

120.0

107.0

Vrijeme ienja, min

59.0

10.0

Ukupno vrijeme izrade, min

179.0

117.0

Uteda na vremenu, min

Uteda vremena po jedinici
proizvoda, min

13.0

62.0

Vrsta ice:

Tabela 4.15. Usporedba produktivnosti pune i punjene ice kroz utedu

vremena zavarivanja
Svako oteenje ice pri upotrebi moe dovesti do poveanog troenja
elemenata sustava za dovod ice to poveava trokove odravanja, a time
ukupne trokove.
S ekoloke strane tei se proizvodnji ica koje e dati manju emisiju dimnih
plinova.
Nastoji se proiriti primjena punjene ice i kod zavarivanja visokolegiranih
elika. Najvea primjena punjenih ica je u podruju brodogradnje , kotlogradnje
i mostogradnje. U nekim brodogradilitima u Finskoj i Danskoj zavarivanje
punjenom icom ini ak 70-80% od ukupnog zavarivanja.