Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u

Slubeni glasnik BiH, broj 87/08

Temeljem lanka 17. stavak 2. i lanka 72. Zakona o hrani (Slubeni glasnik BiH, broj
50/04) i lanka 17. Zakona o Vijeu ministara Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik
BiH, br. 38/02, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07 i 24/08), Vijee ministara Bosne i
Hercegovine, na prijedlog Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine i u suradnji s
nadlenim tijelima entiteta i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, na 38. sjednici,
odranoj 31. 1. 2008. godine, d o n o s i

PRAVILNIK
O JAKIM ALKOHOLNIM PIIMA I ALKOHOLNIM PIIMA
DIO PRVI - OPE ODREDBE

lanak 1.
(Predmet)
Pravilnikom o jakim alkoholnim piima i alkoholnim piima (u daljnjem takstu:
Pravilnik) ureuju se opi zahtjevi u pogledu kakvoe za jaka alkoholna pia i alkoholna
pia (u daljnjem tekstu: proizvodi) koja se stavljaju na trite, a odnose se na:
a) kategorizaciju i naziv;
b) senzorska (organoleptika) svojstva i sastav;
c) vrstu i sadraj sirovina, dodataka i drugih tvari koje se rabe u proizvodnji i preradi;
d) tehnoloke postupke koji se primjenjuju u proizvodnji i preradi;
e) ope zahtjeve u pogledu deklariranja ili oznaavanja;
f) uvjete u pogledu sigurnosti i ouvanja kakvoe proizvoda.
lanak 2.
(Opseg primjene)
(1) Odredbe ovoga Pravilnika ne primjenjuju se na pivo, vino, vona vina i druge
proizvode od groa, vina i vonih vina i njihovih proizvoda koji su ureeni posebnim
propisima.
(2) Proizvodi iz stavka (1) ovoga lanka mogu se rabiti kao sastojci u proizvodnji jakih
alkoholnih pia i alkoholnih pia, uz uvjete i na nain propisan ovim Pravilnikom.

(3) Ovaj se Pravilnik ne primjenjuje ni na jestive niti dijetetske proizvode koji sadre
alkohol, na farmaceutske proizvode koji sadre alkohol i na voe u alkoholu, ija je
kakvoa odreena posebnim propisima.
lanak 3.
(Jaka alkoholna pia)
(1) Jaka alkoholna pia su, u smislu ovoga Pravilnika, sve vrste pia koje sadre
minimalno 15% vol. alkohola, ukoliko ovim Pravilnikom nije drukije propisano.
(2) Jaka alhoholna pia proizvode se:
a) izravno destilacijom prevrelih sirovina poljoprivrednog podrijetla koja sadre eer
ili su prethodno oeerene uz ili bez dodavanja arome i/ili maceracijom aromatskog bilja
i plodova i/ili dodavanjem aroma, eera i drugih sladila etilnom alkoholu
poljoprivrednog podrijetla i/ili proizvodima odreenim ovim Pravilnikom ili
b) mijeanjem jakog alkoholnog pia s:
1) jednim ili vie jakih alkoholnih pia,
2) etilnim alkoholom poljoprivrednog podrijetla, destilatom poljoprivrednog
podrijetla ili jakim alkoholnim piem,
3) jednim ili vie alkoholnih pia,
4) jednim ili vie pia.
lanak 4.
(Alkoholna pia)
Alkoholna pia su, u smislu ovoga Pravilnika, sve vrste pia koje sadre vie od 2%, a
najvie do 15% vol. alkohola, osim pia koja su odreena posebnim propisima.
lanak 5.
(Srodni proizvodi)
Na proizvode za koje ovim Pravilnikom nisu propisani uvjeti, kakvoa i drugi zahtjevi
primjenjuju se odredbe koje se odnose na skupinu srodnih proizvoda.

lanak 6.
(Definicije)
Pojmovi uporabljeni u ovome Pravilniku imaju sljedea znaenja:
a) etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla jest alkohol dobiven rafiniranjem prevrelih
sirovina poljoprivrednog podrijetla, a koji ispunjava temeljne zahtjeve u pogledu kakvoe
etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla, propisane Aneksom I. ovoga Pravilnika i
njegov je sastavni dio;
b) destilat poljoprivrednog podrijetla (voni destilat, itni destilat i dr.) jest alkoholna
tekuina proizvedena destilacijom na vie od 55% vol. alkohola od prevrelih
poljoprivrednih sirovina navedenih u ovome Pravilniku koje izvorno sadre eer ili su
prethodno oeerene, a koja zadrava miris i okus uporabljene sirovine. Kada je navedena
sirovina rabljena u proizvodnji, destilat mora biti proizveden samo od te sirovine;
c) voda za proizvodnju alkoholnih pia jest destilirana pitka voda koja ispunjava
zahtjeve utvrene posebnim propisom o zdravstvenoj ispravnosti pitke vode;
d) maceriranje jest tehnoloki postupak ekstrahiranja sastojaka aromatskog bilja, voa
ili plodova u destilatu ili etilnom alkoholu na sobnoj temperaturi;
e) aromatiziranje jest uporaba aroma u proizvodnji jakih alkoholnih pia i alkoholnih
pia, sukladno pravilniku kojim se propisuju prehrambeni aditivi koji se mogu nalaziti u
hrani;
f) bojanje jest uporaba boja u proizvodnji jakih alkoholnih i alkoholnih pia, sukladno
pravilniku kojim se propisuju prehrambeni aditivi koji se mogu nalaziti u hrani;
g) zaslaivanje jest uporaba jednog ili vie sljedeih proizvoda u spravljanju jakih
alkoholnih pia i alkoholnih pia: polubijelog eera, bijelog eera, rafiniranog bijelog
eera, dekstroze, fruktoze, glukoznog sirupa, tekueg eera, invertnog tekueg eera,
invertnog eernog sirupa, rektificiranog koncentriranog groanog mota,
koncentriranog groanog mota, svjeeg groanog mota, prenog eera, meda, sirupa
rogaa ili uporabom drugih prirodnih ugljikohidratnih tvari koje imaju jednak uinak kao
navedeni proizvodi;
h) preni eer jest proizvod dobiven iskljuivo kontroliranim grijanjem saharoze, bez
dodavanja baza, mineralnih soli, aditiva ili drugih tvari;
i) mijeanje jest spajanje dvaju ili vie jakih alkoholnih pia ili alkoholnih pia,
meusobno ili s drugim piima, radi dobivanja novoga pia;
j) dodavanje alkohola jest dodavanje etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla
alkoholnom piu i jakom alkoholnom piu;

k) slaganje (ili rezanje) jest spajanje dvaju ili vie jakih alkoholnih ili alkoholnih pia
koja pripadaju istoj kategoriji s manjim razlikama u sastavu zbog jednog ili vie sljedeih
imbenika:
1) naina na koji su pripremljena,
2) upotrebe destilacijskih kotlova,
3) razdoblja odleavanja i starenja,
4) zemljopisnog podruja proizvodnje;
(Jako alkoholno pie ili alkoholno pie proizvedeno na takav nain pripada istoj
kategoriji kao i izvorno jako alkoholno ili alkoholno pie prije slaganja.)
l) odleavanje ili dozrijevanje ili starenje je provoenje prirodnog procesa
oplemenjivanja u destilatu odnosno u jakom alkoholnom ili alkoholnom piu u
odgovarajuim posudama, u svrhu poboljanja senzorskih svojstava gotovoga proizvoda;
m) alkoholna jakost (ili sadraj alkohola izraen u % vol.) jest omjer obujma alkohola u
proizvodu i ukupnog obujma proizvoda pri 20 oC, izraen u postotcima;
n) sadraj hljapljivih tvari jest koliina svih hljapljivih tvari, osim etilnog i metilnog
alkohola, sadrana u alkoholnom piu i jakom alkoholnom piu dobivenom iskljuivo
destilacijom, kao rezultat iskljuivo destilacije i redestilacije uporabljenih sirovina;
o) vinski alkohol jest proizvod dobiven destilacijom vina ili drugih fermentiranih
proizvoda od groa, sa sadrajem alkohola manjim od 94,8% vol., u kojem se ne smije
osjetiti miris i okus drukiji od onoga koji potjee od uporabljenih sirovina. Vinski se
alkohol ne moe rabiti za proizvodnju rakije od voa i groa, osim za proizvodnju
brendija;
p) voni alkohol jest proizvod dobiven destilacijom prevrelog masulja ili vonog soka,
destiliran na manje od 94,8% vol. akohola, u kojem se ne smije osjetiti miris i okus
drukiji od onoga koji potjee od uporabljenih sirovina;
r) mjesto proizvodnje jest mjesto, podruje ili zemlja u kojoj je obavljena ona faza
proizvodnje koja jakom alkoholnom piu ili alkoholnom piu daje karakter i bitna
konana svojstva;
s) kategorije jakih alkoholnih i alkoholnih pia su sve vrste alkoholnih pia obuhvaenih
istom definicijom;
t) masulj jest svjee izgnjeeno voe ili groe, s peteljkom ili bez nje.

u) vinski talog jest ostatak koji se taloi u posudama koje sadre vino nakon vrenja za
vrijeme odleavanja i nakon doputenih postupaka, te ostatak dobiven nakon filtriranja ili
centrifugiranja vina;
1) Vinskim talogom smatra se i ostatak koji se taloi u posudama s groanim
motom za vrijeme skladitenja ili nakon doputenog postupka, te ostatak dobiven
filtriranjem ili centrifugiranjem toga proizvoda;
v) komina jest ostatak od preanja svjeega voa ili groa, neprevrela i prevrela;
z) proizvoaka specifikacija jest dokument koji sadri:
1) evidencijski broj i datum donoenja dokumentacije,
2) naziv proizvoda i njegovo trgovako ime, ukoliko ga proizvod ima, te seriju ili lot,
3) kategoriju proizvoda,
4) nazivnu koliinu punjenja,
5) udio alkohola izraen u % vol.,
6) podatke o koliini osnovnih sastojaka i dodanih aditiva (navesti skupinu
uporabljenih aditiva i E-brojeve ili nazive aditiva),
7) uvjete za uvanje, prema potrebi, odnosno ukoliko mogu utjecati na trajnost
proizvoda,
8) kratak opis tehnolokog postupka proizvodnje,
9) datum poetka proizvodnje prema proizvodnoj dokumentaciji,
10) izvjee i datum laboratorijske analize obavljene u ovlatenom laboratoriju.
lanak 7.
(Dodaci kojima se poboljava kakvoa)
(1) U proizvodnji jakih alkoholnih pia i alkoholnih pia, ukoliko ovim Pravilnikom nije
drukije odreeno, u svrhu poboljanja kakvoe proizvoda mogu se dodavati:
a) biljni ekstrakti na bazi prirodnih destilata za rakije;
b) biljni ekstrakti na bazi etilnog alkohola za alkoholna pia i likere, te eer i med;

c) u proizvodnji specijalnih vrsta rakija, uz biljne ekstrakte smiju se dodavati i macerati

dobiveni iz vonih plodova i dijelova voa koji sadre eer, te aromatske tvari iz tih
plodova.
(2) Biljni ekstrakti, osim eterinih ulja, mogu sadravati i druge njima svojstvene
sastojke, kao to su: biljne tvari, mineralne tvari i organske kiseline.
(3) Pod biljnim ekstraktima u proizvodima smatraju se i tvari ekstrahirane iz drvenih
posuda u kojima proizvodi odleavaju.
(4) Ukupan sadraj ekstrakta odnosno macerata ne smije premaivati granicu odreenu za
ekstrakt u odreenim jakim alkoholnim ili alkoholnim piima.
lanak 8.
(Nedoputena uporaba dodataka)
U proizvodnji jakih alkoholnih pia i alkoholnih pia, ukoliko ovim Pravilnikom nije
drukije odreeno, nije doputena uporaba:
a) sredstava za pojaavanje dojma o alkoholnoj jakosti proizvoda;
b) nerafiniranog alkohola;
c) denaturiranog alkohola i metilnog alkohola;
d) narkotika i psihotropnih tvari;
e) ionizirajuih i ultraljubiastih zraka.
lanak 9.
(Doputena uporaba aditiva i pomonih sredstava)
U proizvodnji jakih alkoholnih pia i alkoholnih pia, ukoliko ovim Pravilnikom nije
drukije odreeno, doputena je uporaba aditiva i pomonih sredstava sukladno
odredbama posebnih propisa o prehrambenim aditivima koji se mogu nalaziti u hrani.
lanak 10.
(Deklariranje ili oznaavanje)
(1) Deklariranje ili oznaavanje jest stavljanje slovnih oznaka, trgovakih oznaka,
zatitnog iga, naziva proizvoda i slikovnih simbola na ambalau, etiketu, obru ili
privjesnicu, a mora sadravati:
a) naziv proizvoda i njegovo trgovako ime, ukoliko ga proizvod ima;

b) kategoriju proizvoda;
c) nazivnu koliinu punjenja;
d) udio alkohola izraen u % vol.;
e) naziv i sjedite proizvoaa ili onoga koji je proizvod punio odnosno pakirao, a za
uvezeni proizvod zemlju podrijetla, naziv i sjedite proizvoaa, te naziv i adresu
uvoznika;
f) podatke o osnovnim sastojcima i dodanim aditivima (navesti skupinu uporabljenih
aditiva i E-brojeve ili naziv aditiva);
g) datum proizvodnje odnosno pakiranja, rok valjanosti za proizvode koji imaju
manje od 10 % vol. alkohola i kojima je ovim Pravilnikom propisan rok valjanosti.
Datum proizvodnje odnosno pakiranja oznaava se navoenjem mjeseca i godine,
tako to su mjesec i godina napisani dvoznamenkastim brojem, a rok valjanosti ili
tekst: upotrijebiti do takoer oznakom za rok (mjesec i godina) pisanom
dvoznamenkastim brojevima;
h) seriju (lot) proizvoda;
i) uvjete za uvanje, prema potrebi, odnosno ako mogu utjecati na trajnost proizvoda.
(2) Naziv proizvoda, nazivna koliina punjenja, rok valjanosti ili oznaka mjesta na kojem
je on utisnut i udio alkohola moraju biti oznaeni u istom vidnom polju.
(3) Nazivna koliina punjenja, oznaavanje nazivnih koliina i doputena odstupanja od
nazivnih koliina punjenja za proizvode propisane ovim Pravilnikom moraju odgovarati
posebnim propisima o mjernim jedinicama:
a) doputeno je odstupanje od nazivne koliine prozvoda deklarirane ovim stavkom
od () neto obujma pri temparaturi od 20 C, i to :
Nazivna koliina
2.000 ml
1.000 ml
500 ml
200 ml
100 ml
50 ml

Najvia doputena odstupanja

1,5%
2,0%
3,0%
4,0%
6,0%
8,0%

b) prosjek najmanje 10 pakiranja proizvoda mora odgovarati deklariranoj nazivnoj

koliini proizvoda;

c) za nazivnu koliinu proizvoda koja je izmeu dviju koliina naznaenih u alineji

a) doputeno je odstupanje koje odgovara prosjeku odstupanja predvienih za te dvije
koliine.
(4) U deklariranju alkohola doputeno je odstupanje do + 0,5 % vol. alkohola.
(5) Nazivi jakih alkoholnih pia i alkoholnih pia propisanih ovim Pravilnikom mogu se
rabiti samo za oznaavanje jakih alkoholnih pia i alkoholnih pia koja ispunjavaju uvjete
za tu kategoriju.
(6) Ukoliko jako alkoholno pie ne odgovara stavku (5) ovoga lanka, moe biti
oznaeno samo kao jako alkoholno pie, bez navoenja kategorije.
(7) Deklariranje ili oznaavanje jakih alkoholnih pia i alkoholnih pia mora ispunjavati
sljedee uvjete:
a) ako je proizvod bio podvrgnut mijeanju, naziv pod kojim se proizvod stavlja na
trite moe biti dopunjen oznakom mjeavina;
b) ako alkohol ne proistjee iz jakog alkoholnog pia navedenog na deklaraciji,
njegovo podrijetlo mora biti navedeno u istom vidnom polju kao i naziv jakog
alkoholnog pia, uz navoenje vrste alkohola poljoprivrednog podrijetla ili samo uz
navod: alkohol poljoprivrednog podrijetla, a u oba sluaja iza rijei: proizvedeno od
ili proizvedeno uporabom.
(8) Kada je na deklaraciji navedena sirovina iz koje je proizveden etilni alkohol
poljoprivrednog podrijetla, svaka pojedina vrsta uporabljenog alkohola mora biti
navedena redoslijedom uporabne koliine.
(9) Jaka alkoholna pia i alkoholna pia ne mogu biti oznaena izrazima kao to su:
poput, vrsta, proizvedeno, aroma ili drugim slinim izrazima.
(10) Kada rum, viski, itna rakija, vinska rakija i brendi, rakija od vone komine,
rakija od groica, vona rakija, osim jakog alkoholnog pia od bobiastog voa,
jabukovaa, brendi od jabukovae i krukovaa sadre dodani etilni alkohol
poljoprivrednog podrijetla, prilikom stavljanja na trite ne smiju biti oznaeni
navedenim nazivima.
(11) Nazivi jakih alkoholnih pia i alkoholnih pia mogu biti dopunjeni oznakama
zemljopisnog i kontroliranog podrijetla i kakvoe, sukladno posebnim propisima.
(12) Deklaracija mora biti lako uoljiva, itljiva i napisana jednim od pisama i na jednom
od jezika u slubenoj uporabi u Bosni i Hercegovini.
(13) Proizvod proizveden u Bosni i Hercegovini moe biti oznaen i na engleskom jeziku
(Product of Bosnia and Herzegovina).

(14) Na deklariranje ili oznaavanje alkoholnih pia primjenjuju se i drugi propisi kojima
se ureuje ope deklariranje ili oznaavanje hrane.
(15) Ukoliko su jaka alkoholna pia i alkoholna pia obojana ili aromatizirana, moraju
sadravati navod da je proizvod obojan ili aromatiziran prirodnim ili umjetnim bojama ili
aromama, sukladno posebnim propisima kojima se ureuje ope deklariranje ili
oznaavanje hrane i prehrambeni aditivi koji se mogu nalaziti u hrani.
lanak 11.
(Obveze proizvoaa)
Proizvoa je duan sainiti proizvoaku specifikaciju za svaki pojedinani proizvod
koji proizvodi temeljem ovoga Pravilnika, kojom se ispunjavaju uvjeti za osiguranje i
ouvanje kakvoe i ureuju opi zahtjevi za jaka alkoholna pia i alkoholna pia koja se
stavljaju na trite.
lanak 12.
(Stavljanje u promet)
(1) Jaka alkoholna pia i alkoholna pia mogu biti stavljena u promet u maloprodaju i
u ugostiteljstvu samo u originalnom pakiranju.
(2) Ambalaa u kojoj se proizvodi stavljaju u promet mora biti opremljena zatvaraima
koji su dizajnirani tako da se izbjegava mogunost krivotvorenja ili oneienja.
(3) Jaka alkoholna pia i alkoholna pia mogu biti stavljena u promet u rinfuzi samo u
sluaju daljnje prerade.

DIO DRUGI - POSEBNE ODREDBE

POGLAVLJE I. JAKA ALKOHOLNA PIA

lanak 13.
(Razvrstavanje jakih alkoholnih pia)
Jaka alkoholna pia iz lanka 3. stavak (1) ovoga Pravilnika, ovisno o uvjetima
proizvodnje, tehnolokom postupku i vrsti sirovina, svrstavaju se u sljedee skupine:
a) rakije;
b) rakije dobivene po posebnim postupcima;
c) jaka alkoholna pia dobivena po posebnim postupcima;
d) likeri;

e) mijeana jaka alkoholna pia (kokteli).

Odjeljak A. Rakije
lanak 14.
(Definicija rakije)
(1) Rakije su proizvodi dobiveni destilacijom prevrelog soka, masulja ili komine groa
ili drugoga voa na manje od 86% vol. alkohola, ukoliko ovim Pravilnikom nije drukije
propisano.
(2) Rakije moraju imati senzorska svojstva karakteristina za pojedine vrste rakije, koja
potjeu od uporabljenih sirovina.
lanak 15.
(Ope znaajke)
(1) Sirovini za destilaciju ne smiju se dodavati arome niti etilni alkohol poljoprivrednog
podrijetla, eer i drugi ugljini hidrati u svrhu umnaanja.
(2) Rakije se ne smiju aromatizirati, osim specijalnih rakija, niti zaslaivati.
(3) Rakije se mogu podvrgnuti svrsishodnom odleavanju radi postizanja boljih
senzorskih svojstava.
(4) Doputeno je oznaavati pridjevom stara rakiju proizvedenu od destilata koji je
odleavao u drvenim spremnicima (bave ili kace) najmanje godinu dana, ukoliko ovim
Pravilnikom nije drukije propisano.
(5) Doputeno je ilustrirati voe od kojega je rakija proizvedena na etiketi, osim ukoliko
je rakija proizvedena od koma i/ili taloga voa i vina.
lanak 16.
(Vrste rakija)
Vrste rakija su:
a) rakije od groa;
b) vone rakije;
c) rakije od vone komine;
d) specijalne rakije.

10

lanak 17.
(Rakije od groa)
Rakije od groa su: vinjak, brendi, lozovaa (loza), komovaa, droenka, vinovica i
rakija od groica.
lanak 18.
(Vinski destilat)
(1) Vinski destilat je proizvod dobiven iskljuivo destilacijom vina koje nema vie od 2
g/l hljapljivih kiselina izraenih kao octena kiselina, s ili bez svoga taloga, ili vina
pojaanog destilacijom ili redestilacijom vinskog destilata na manje od 86% vol.
alkohola.
(2) Zabranjeno je vinskom destilatu dodavati etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla i
destilate drugoga podrijetla.
(3) Prilikom stavljanja na trite, vinski destilat mora ispuniti sljedee zahtjeve:
a) sadravati najmanje 125 g/hl hljapljivih tvari, preraunato na 100% vol. alkohola
(Aneks II);
b) sadravati najvie 200 g/hl metilnog alkohola, preraunato na 100% vol. alkohola.
lanak 19.
(Vinjak)
(1) Vinjak je proizvod dobiven od vinskog destilata ili redestilacijom vinskog destilata na
manje od 86% vol.
(2) Prilikom stavljanja na trite, vinjak mora ispuniti sljedee zahtjeve:
a) imati alkoholnu jakost gotovoga proizvoda najmanje 37,5% vol.;
b) sadravati najmanje 125 g/hl hljapljivih tvari, preraunato na 100% vol. alkohola
(Aneks II);
c) sadravati najvie 200 g/hl metilnog alkohola, preraunato na 100% vol. alkohola;
d) vinski destilat mora odleati najmanje godinu dana u hrastovim spremnicima ili
najmanje est mjeseci u hrastovim bavama obujma manjeg od 1.000 litara.

11

(3) Vinjak se moe oznaavati zvjezdicama, tako to svaka zvjezdica oznaava jednu
godinu odleavanja vinskog destilata, te oznakom: stari vinjak ako je destilat odleao
najmanje tri godine u hrastovim bavama.
lanak 20.
(Brendi)
(1) Brendi je proizvod dobiven od vinskog destilata destiliranog na manje od 86% vol.
alkohola, a moe biti mijean s vinskim alkoholom destiliranim na manje od 94,8% vol.
alkohola, pod uvjetom da vinski destilat ne premauje 50% od ukupnog sadraja alkohola
u gotovome proizvodu.
(2) Prilikom stavljanja na trite, brendi mora ispunjavati sljedee zahtjeve:
a) imati alkoholnu jakost gotovoga proizvoda najmanje 36% vol.;
b) sadraj najmanje 125 g/hl hljapljivih tvari, preraunato na 100% vol. alkohola
(sadraj mora proizlaziti iskljuivo iz destilacije ili redestilacije uporabljenih sirovina,
Aneks II);
c) sadravati najvie 200 g/hl metilnog alkohola, preraunato na 100% vol. alkohola;
d) vinski destilat mora odleati najmanje jednu godinu u hrastovim spremnicima ili
najmanje est mjeseci u hrastovim bavama obujma manjeg od 1.000 litara.
(3) Brendi se moe oznaavati zvjezdicama, tako to svaka zvjezdica oznaava jednu
godinu odleavanja vinskog destilata, te oznakom: stari brendi ako je destilat odleao
najmanje tri godine u hrastovim bavama.
lanak 21.
(Lozovaa - loza)
(1) Lozovaa (loza) je proizvod dobiven destilacijom prevrelog groanog masulja na
manje od 86% vol. alkohola.
(2) Prilikom stavljanja na trite, lozovaa (loza) mora ispunjavati sljedee zahtjeve:
a) imati alkoholnu jakost gotovoga proizvoda najmanje 37,5% vol.;
b) sadraj najmanje 140 g/hl hljapljivih tvari, preraunato na 100% vol. alkohola
(Aneks II);
c) sadravati najvie 400 g/hl metilnog alkohola, preraunato na 100% vol. alkohola.

12

lanak 22.
(Komovaa)
(1) Komovaa je proizvod dobiven iz fermentirane groane komine i destiliran
neposredno s vodenom parom ili destiliran nakon dodavanja vode groanoj komini.
(2) Komini se moe dodati vinski talog. Sadraj taloga koji se moe dodati komini za
proizvodnju komovae ne smije biti vei od 25 kg taloga po 100 kg uporabljenog
groanog koma. Sadraj alkohola koji potjee od taloga ne smije premaiti 35% od
ukupnog sadraja alkohola u gotovome proizvodu.
(3) Destilacija se izvodi uz prisutnost same groane komine na manje od 86% vol.
alkohola, a doputena je i redestilacija na jednaku alkoholnu jakost.
(4) Prilikom stavljanja na trite, komovaa mora ispunjavati sljedee zahtjeve:
a) imati alkoholnu jakost gotovoga proizvoda najmanje 37,5% vol.;
b) sadravati najmanje 140 g/hl hljapljivih tvari, preraunato na 100% vol. alkohola
(Aneks II);
c) sadravati najvie 1.000 g/hl metilnog alkohola, preraunato na 100% vol.
alkohola.
lanak 23.
(Droenka)
(1) Droenka je proizvod dobiven destilacijom vinskog taloga na manje od 86% vol.
alkohola. Doputena je redestilacija na jednaku alkoholnu jakost.
(2) Prilikom stavljanja na trite, droenka mora ispunjavati sljedee zahtjeve:
a) imati alkoholnu jakost gotovoga proizvoda najmanje 37,5% vol.;
b) sadravati najmanje 140 g/hl hljapljivih tvari, preraunato na 100% vol. alkohola
(Aneks II);
c) sadravati najvie 400 g/hl metilnog alkohola, preraunato na 100% vol. alkohola.
lanak 24.
(Vinovica)
(1) Vinovica je proizvod dobiven destilacijom vina s ili bez vinskog taloga ili vina s ili
bez taloga kojem je dodano 30% vina od komine na manje od 86% vol. alkohola.
Doputena je redestilacija na jednaku alkoholnu jakost.

13

(2) Prilikom stavljanja na trite, vinovica mora ispunjavati sljedee zahtjeve:

a) imati alkoholnu jakost gotovoga proizvoda najmanje 37,5% vol.;
b) sadravati najmanje 140 g/hl hljapljivih tvari, preraunato na 100% vol. alkohola
(Aneks II);
c) sadravati najvie 400 g/hl metilnog alkohola, preraunato na 100% vol. alkohola.
lanak 25.
(Rakija od groica)
Rakija od groica je proizvod dobiven fermentacijom i destilacijom vodom
maceriranog i ekstrahiranog suhog groa na manje od 86% vol. alkohola i ima senzorska
svojstva uporabljene sirovine. Doputeni sadraj metilnog alkohola iznosi najvie 400
g/hl, preraunato na 100% vol. alkohola.
lanak 26.
(Vone rakije)
(1) Vona rakija je proizvod dobiven iskljuivo destilacijom prevrelog masulja voa (s
ili bez kotica) ili mota od voa ili vonog soka, destiliranog na manje od 86% vol.
alkohola tako da ima miris i okus destiliranog voa i:
a) sadri najmanje 200 g/hl hljapljivih tvari, preraunato na 100% vol. alkohola (Aneks
III);
b) sadri najvie 1.500 g/hl metilnog alkohola, preraunato na 100% vol. alkohola,
osim u sluaju rakija dobivenih od ljiva, mirabela, treanja, jabuka i kruaka (izuzimajui sortu viljamovka Pyrus communis Williams) koje mogu sadravati najvie 1.200 g/hl
metilnog alkohola, preraunato na 100% vol. alkohola;
c) u sluaju kotuniavog voa, moe imati najvie 10 g/hl cijanovodine kiseline,
preraunato na 100% vol. alkohola;
d) ima alkoholnu jakost gotovoga proizvoda najmanje 37,5% vol., izuzimajui rakiju
ljivovicu koja moe sadravati najmanje 25% vol. alkohola (tradicionalna bosanska
meka ljivovica).
(2) Vona rakija moe sadravati i plod voa od kojeg je proizvedena (npr. kruka sorte
Williams u rakiji viljamovki).

14

lanak 27.
(Sirovine za proizvodnju vone rakije)
Vone rakije proizvode se od:
a) kotuniavog voa ljiva (Prunus domestica), trenja (Prunus avium), vinja
(Prunus ceracus), trnina (Prunus spinosus), lii (Litchi chinensis), drenjina (Cornus mas),
marelica (Prunus armeniaca), breskva (Prunus persica), roga (Ceratonia siliqua) i dr.;
b) jezgriavog voa jabuka (Malus domestica), dunja (Cydonia oblonga), kruka
(Pyrus communis), oskorua (Sorbus domestica), mumula (Mespilus germanica),
jarebika (Sorbus aucuparia), nar (Punica granatum), gloginja (Crataegus oxyacantha),
smokva (Ficus carica) i dr.;
c) bobiastog voa borovnica (Vaccinium myrtillus), ogrozd (Ribes grossularia),
ribiz (Ribes spp.), jagoda (Fragaria spp.), kupina (Rubus fruticosus), ostruica (Rubus
caesius), malina (Rubus idaeus), dud (Morus spp.), brusnica (Vaccinium vitis-idaea),
planika (Arbutus unedo), bazga (Sambucus nigra) i dr.
lanak 28.
(Vone rakije od mijeanog voa)
(1) Ako se vone rakije proizvode od vie vrsta voa, oznaavaju se kao vone rakije od
mijeanog voa.
(2) Naziv proizvoda mora biti dopunjen imenima upotrijebljenih vrsta voa danih
padajuim redom sadraja.
lanak 29.
(Oznaavanje vone rakije)
(1) Proizvodi iz lanka 27. ovoga Pravilnika moraju biti oznaeni tako da uz rije
rakija stoji ime voa od kojega je proizvedena, npr.:
a) trenjeva rakija ili trenjevaa;
b) ljivova rakija ili ljivovica;
c) krukova rakija ili krukovaa i sl.
(2) Vona rakija moe biti nazvana po sorti voa, pod uvjetom da udio te sorte iznosi
najmanje 70%, osim rakije viljamovke koja mora biti iskljuivo od sorte kruke Williams.

15

lanak 30.
(Rakije od vone komine)
(1) Rakija od vone komine je proizvod dobiven fermentacijom i destilacijom vone
komine, osim groane komine, na manje od 86% vol. alkohola.
(2) Doputena je redestilacija na jednaku alkoholnu jakost.
lanak 31.
(Naziv rakije)
Prilikom stavljanja na trite, rakija od vone komine mora u nazivu nositi oznaku:
Rakija od komine npr. ljive.
lanak 32.
(Zahtjevi za stavljanjanje na trite)
Prilikom stavljanja na trite, rakije od vone komine moraju ispunjavati sljedee
zahtjeve:
a) imati alkoholnu jakost gotovoga proizvoda najmanje 37,5% vol.;
b) sadravati najmanje 200 g/hl hljapljivih tvari, preraunato na 100% vol. alkohola
(Aneks III);
c) sadravati najvie 1.500 g/hl metilnog alkohola, preraunato na 100% vol. alkohola;
d) u sluaju vone komine od kotuniavog voa, mogu sadravati najvie 10 g/hl
cijanovodine kiseline, preraunato na 100% vol. alkohola.
lanak 33.
(Specijalne rakije)
(1) Specijalne rakije su proizvodi dobiveni aromatiziranjem vinskog destilata i rakija
raznim plodovima, voem, aromatskim biljem, njihovim maceratima i eterinim uljima
(npr. travarica, orahovaa, klekovaa i dr.)
(2) Specijalne rakije mogu se proizvoditi i na nain kojim se vonom ili groanom
masulju ili soku prije fermentacije dodaju izgnjeeni svjei plodovi ili mljeveno
aromatsko bilje.
(3) Proizvodi iz stavka (1) ovoga lanka mogu sadravati dijelove biljaka od kojih
spravljeni.

16

lanak 34.
(Osnova specijalne rakije)
Na deklaraciji specijalne rakije mora biti navedena rakija koja je uzeta za osnovu,
ukoliko to nije vidljivo iz naziva rakije. Ako se za osnovu uzima mijeana rakija, moraju
biti poadajuim redom navedene sve upotrijebljene vrste rakije.
lanak 35.
(Stavljanje na trite)
(1) Prilikom stavljanja na trite kao gotovoga proizvoda, specijalna rakija mora imati
alkoholnu jakost najmanje 37,5% vol.
(2) Ukupan saraj ekstrakta ne smije biti vei od 50g/l.
(3) Sva ostala svojstva moraju ispunjavati zahtjeve za rakiju koja je uzeta za osnovu.

Odjeljak B. Rakije dobivene po posebnim postupcima

lanak 36.
(Sirovine za destilaciju)
Rakije dobivene po posebnim postupcima su proizvodi dobiveni destilacijom:
a) prevrele itne komine;
b) prevrelih proizvoda eerne trske;
c) prevrelih sirovina siromanih eerom, s ili bez dodatka etilnog alkohola;
d) macerata neprevrelih sirovina u etilnom alkoholu.
lanak 37.
(Podjela rakija dobivenih po posebnim postupcima)
Rakije dobivene po posebnim postupcima su:
a) viski;
b) itna rakija;

17

c) rum;
d) din;
e) rakije od aromatskog bilja;
f) rakije od vonih macerata;
g) tekila.
lanak 38.
(Viski)
(1) Viski je proizvod dobiven destilacijom itne komine oeerene diastazom iz slada, s
ili bez drugih prirodnih enzima, prevrele uz dodatak kvasca, destiliran na manje od 94,8%
vol. alkohola, tako da destilat zadrava miris i okus po uporabljenoj sirovini i pod
uvjetom da je odleao najmanje tri godine u drvenim bavama koje ne premauju obujam
od 700 litara.
(2) Viski se moe proizvoditi mijeanjem viskija od jemenog slada i itnog alkohola
destiliranog na manje od 94,8% vol. alkohola, tako da zadrava miris i okus koji proizlazi
iz uporabljene sirovine.
(3) Udio viskija od jemenog slada u proizvodu mora iznosti najmanje 30% od ukupne
koliine alkohola u gotovome proizvodu.
(4) Alkoholna jakost viskija koji se stavlja na trite kao gotovi proizvod iznosi najmanje
40% vol.
lanak 39.
(itna rakija)
(1) itna rakija je proizvod dobiven destilacijom fermentirane itne komine koji
zadrava senzorska svojstva uporabljene sirovine.
(2) Zabranjeno je aromatizirati, bojati i zaslaivati itne rakije.
(3) itna rakija moe biti oznaena kao itni brendi, ukoliko je destilirana na manje od
95% vol. alkohola iz fermentirane itne komine sa senzorskim svojstvima iz uporabljene
sirovine.
(4) Alkoholna jakost itnih rakija koje se stavljaju na trite kao gotovi proizvodi iznosi
najmanje 35% vol.

18

lanak 40.
(Rum)
(1) Rum je proizvod dobiven iskljuivo alkoholnom fermentacijom i destilacijom soka
eerne trske, melase, sirupa i drugih nusproizvoda u preradi eerne trske na manje od
96% vol. alkohola, tako da destilat zadrava posebna senzorska svojstva ruma.
(2) Alkoholna jakost ruma koji se stavlja na trite kao gotovi proizvod iznosi najmanje
37,5% vol.
lanak 41.
(Din)
(1) Din je proizvod dobiven mijeanjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla i
destilata macerata borovice (Juniperus communis) i drugog aromatskog bilja, uz dodatak
drugih aroma, iskljuujui ulje borovice, pod uvjetom da prevladava okus borovice.
(2) Ukoliko se din proizvodi redestilacijom etilnog alkohola poljoprivrednog
podrijetla, s poetnim sadrajem alkohola od najmanje 96% vol., u kotlovima koji se
tradicionalno koriste za din i uz prisutnost ploda borovice i drugog aromatskog bilja,
moe biti nazvan destilirani din.
(3) Destiliranim dinom moe se nazvati i mjeavina proizvoda takve destilacije i
etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla s jednaknim sastavom, istoom i jakou.
(4) Destiliranom dinu smiju se dodavati arome, iskljuujui ulje borovice koje se ne
smije dodavati.
(5) Alkoholna jakost dina koji se stavlja na trite kao gotovi proizvod iznosi najmanje
37,5% vol.
lanak 42.
(Rakije od aromatskog bilja)
(1) Rakije od aromatskog bilja su:
a) rakija od encijana (lincura);
b) kimova rakija (akvavit);
c) rakija od anisa (anisonka, aniseta);
d) rakija od borovice (brinjevac).
(2) Alkoholna jakost rakija od aromatskog bilja koje se stavljaju na trite kao gotovi
proizvod iznosi najmanje 37,5% vol.

19

lanak 43.
(Rakija od encijana)
Rakija od encijana je proizvod dobiven od destilata encijana nastalog fermentacijom
korijena encijana, s ili bez dodatka etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla.
lanak 44.
(Kimova rakija)
(1) Kimova rakija je proizvod dobiven od etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla
aromatiziranog kimom (Carum carvi) ili drugim prirodnim ili prirodno-istovjetnim
aromatskim tvarima ili aromatskim pripravcima, pod uvjetom da prevladava okus kima.
(2) Sadraj ekstrakta ne smije biti vei od 1,5 g/100 ml.
(3) Kimova rakija moe biti oznaena kao akvavit ili aquavit ako je aromatizirana
destilatom bilja ili zaina, pod uvjetom da okus prije svega proizlazi iz destilata sjemenki
kima i/ili kopra (Anethum graveolens), pri emu je zabranjena uporaba eterinih ulja.
lanak 45.
(Rakija od anisa)
(1) Rakija od anisa je proizvod dobiven od etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla
aromatiziranog prirodnim ekstraktima zvjezdolikog anisa (Illicium verum), anisa
(Pimpinella anisum), komoraa (Foeniculum vulgare) ili drugog bilja koje sadri jednake
glavne aromatine sastojke, primjenom jednog od sljedeih postupaka:
a) maceracijom ili destilacijom;
b) redestilacijom alkohola uz prisutnost sjemenki ili drugih biljnih dijelova biljaka iz
ovoga stavka;
c) dodavanjem prirodnih destiliranih ekstrakata biljaka s aromom anisa;
d) kombiniranjem navedenih postupaka.
(2) Doputena je uporaba i drugih prirodnih biljnih ekstrakata ili aromatinih sjemenki,
pod uvjetom da prevladava okus anisa.
(3) Rakija od anisa na deklaraciji moe biti oznaena kao anis ako njezina
karakteristina aroma proizlazi iskljuivo iz anisa (Pimpinella anisum), zvjezdolikog
anisa (Illicium verum) odnosno komoraa (Foeniculum vulgare).

20

(4) Rakija od anisa moe biti oznaena i kao destilirani anis ako sadri alkohol
destiliran u prisutnosti sjemenki anisa (Pimpinella anisum), zvjezdolikog anisa (Illicium
verum) odnosno komoraa (Foeniculum vulgare), pod uvjetom da taj alkohol ini
najmanje 20% od sadraja alkohola u jakom alkoholnom piu.
lanak 46.
(Rakija od borovice)
(1) Rakija od borovice je proizvod dobiven od etilnog alkohola poljoprivrednog
podrijetla i/ili itne rakije i/ili itnog destilata aromatiziranog bobicama borovice
(Juniperus communis).
(2) U proizvodnji rakije od borovice mogu se rabiti i prirodne aromatske tvari,
aromatski pripravci i/ili aromatino bilje ili dijelovi aromatinog bilja, pod uvjetom da
ostanu prepoznatljiva senzorska svojstva borovice.
lanak 47.
(Rakija od vonog macerata)
(1) Rakija od vonog macerata je proizvod dobiven maceracijom voa s najmanjim
udjelom od 100 kg voa na 20 litara apsolutnog alkohola djelomino prevrelog ili
neprevrelog u etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla i/ili jakom alkoholnom piu
i/ili u destilatu, nakon ega je obvezna destilacija.
(2) Alkoholna jakost rakije od vonog macerata koja se stavlja na trite kao gotovi
proizvod iznosi najmanje 37,5% vol.
lanak 48.
(Deklariranje ili oznaavanje rakije od vonih macerata)
Rakija od vonog macerata moe biti oznaena rijeju rakija iza koje slijedi ime
voa, ukoliko deklaracija sadri i rijei proizvedeno maceracijom i destilacijom, i to za
alkoholna pia dobivena od sljedeih plodova: kupina (Rubus fruticosus), jagoda
(Fragaria ssp.), borovnica (Vaccinium myrtillus), malina (Rubus idaeus), crveni ribiz
(Ribes vulgare), trnina (Prunus spinosa), oskorua (Sorbus domestica), jarebika (Sorbus
aucuparia), boikovina (Ilex cassine), brekinja (Sorbus turminalis), bazga (Sambucus
nigra), ipak (Rosa canina) i crni ribiz (Ribes nigrum).
lanak 49.
(Tekila)
Tekila je proizvod dobiven od destilata nekoliko vrsta kaktusa agava po posebnom
tehnolokom postupku, s dodatkom aroma i karamela te mora imati najmanje 37,5% vol.
alkohola.

21

Odjeljak C. Jaka alkoholna pia dobivena po posebnom postupku

lanak 50.
(Klasifikacija jakih alkoholnih pia)
(1) Jaka alkoholna pia dobivena po posebnom postupku su proizvodi koji se spravljaju
razblaivanjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla, destilata ili njihovih smjesa i
mogu se aromatizirati ili samo proiavati posebnim postupcima.
(2) Jaka alkoholna pia su:
a) votka;
b) domai brendi;
c) domai rum;
d) jaka alkoholna pia od voa.
lanak 51.
(Votka)
(1) Votka je proizvod dobiven bilo rektifikacijom etilnog alkohola poljoprivrednog
podrijetla ili njegovim filtriranjem kroz aktivni ugljen, nakon ega moe slijediti
destilacija ili odgovarajua obrada, tako da su senzorska svojstva uporabljenih sirovina
selektivno smanjena.
(2) Votki mogu biti dodane arome za dobivanje posebnih senzorskih svojstava (npr.
okus limuna). Naziv arome mora biti istaknut u imenu votke (npr. Limun votka).
(3) Da bi se votka mogla deklarirati kao itna votka mora biti proizvedena iskljuivo
iz etilnog alkohola dobivenog od itarica.
(4) Prilikom stavljanja na trite kao gotovoga proizvoda, votka mora imati najmanje
37,5% vol. alkohola.
lanak 52.
(Domai brendi)
(1) Domai brendi je proizvod koji se dobiva mijeanjem etilnog alkohola
poljoprivrednog podrijetla i vinskog destilata, s time da udio alkohola iz vinskog destilata
ini najmanje 30% od ukupne koliine alkohola u gotovome proizvodu.

22

(2) U proizvodnji domaeg brendija, u svrhu poboljanja senzorskih svojstava i

tipizacije proizvoda, doputena je uporaba biljnih ekstrakata, a za njihovu se pripremu
moe rabiti i etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla.
(3) Deklaracija za domai brendi mora sadravati i podatke o postotnoj zastupljenosti
etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla i alkohola iz vinskog destilata.
(4) Prilikom stavljanja na trite, domai brendi mora ispunjavati sljedee zahtjeve:
a) imati alkoholnu jakost gotovoga proizvoda najmanje 35% vol.;
b) sadravati najvie 20 g/l ukupnog ekstrakta;
c) ostali sastojci moraju biti najmanje proporcionalni udjelu vinskog destilata u
proizvodu.
lanak 53.
(Domai rum)
(1) Domai rum je proizvod koji se dobiva aromatiziranjem etilnog alkohola
poljoprivrednog podrijetla.
(2) Domai rum moe se bojati prirodnim i umjetnim bojama.
(3) Prilikom stavljanja na trite kao gotovoga proizvoda, domai rum mora imati
alkoholnu jakost proizvoda najmanje 35% vol.
lanak 54.
(Jaka alkoholna pia od voa)
(1) Jaka alkoholna pia od voa su proizvodi koji se dobivaju maceriranjem voa u
etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla ili u destilatu poljoprivrednog podrijetla ili u
jakom alkoholnom piu koji sadri najmanje 5 kg voa u 20 litara apsolutnog alkohola.
(2) U proizvodnji jakih alkoholnih pia od voa mogu biti dodane aromatske tvari i/ili
aromatski pripravci koji ne proistjeu iz uporabljenog voa, meutim karakteristian okus
i boja pia moraju biti iskljuivo od uporabljenog voa.
(3) Jaka alkoholna pia od voa oznaavaju se tako to se iza rijei: jako alkoholno
pie dodaje ime voa od kojega su proizvedena (npr. jako alkoholno pie od breskve).

23

lanak 55.
(Deklariranje jakih alkoholnih pia)
Deklaracija jakih alkoholnih pia od voa mora sadravati i podatke o postotnoj
zastupljenosti etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla i alkohola iz destilata voa.
lanak 56.
(Zahtjevi za stavljanje na trite)
Prilikom stavljanja na trite, jaka alkoholna pia od voa moraju ispuniti sljedee
zahtjeve:
a) imati alkoholnu jakost gotovoga proizvoda najmanje 25% vol.;
b) ostali sastojci moraju biti najmanje proporcionalni udjelu destilata voa u
proizvodu;
c) sadravati najvie 1500 g/hl metilnog alkohola, preraunato na 100% vol. alkohola.

Odjeljak D. Likeri
lanak 57.
(Nain proizvodnje likera)
(1) Likeri su proizvodi dobiveni aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog
podrijetla ili destilata poljoprivrednog podrijetla ili jednog ili vie jakih alkoholnih pia
ili njihove mjeavine i:
a) zaslaeni su;
b) mogu im biti dodani proizvodi poljoprivrednog podrijetla, npr. vrhnje, mlijeko i
drugi mlijeni proizvodi, voe, vone preraevine, vino i aromatizirano vino, vono vino,
biljni macerati, biljni ekstrakti, jaja, kakao, okolada, kava, aj, prehrambene kiseline i
drugo.
(2) Liker mora sadravati najmanje 100 g/l eera, izraenog kao invertni eer, osim u
sluaju:
a) likera od encijana, koji mora sadravati najmanje 80 g/l eera, izraenog kao
invertni eer;
b) likera od treanja, koji mora sadravati najmanje 70 g/l eera, izraenog kao
invertni eer.

24

lanak 58.
(Doputeni aditivi u proizvodnji likera)
(1) U proizvodnji likera doputeno je:
a) aromatiziranje prirodnim, prirodno-istovjetnim i umjetnim aromama i aromatskim
pripravcima, sukladno posebnim propisima o prehrambenim aditivima koji se mogu
nalaziti u hrani, ukoliko za pojedinu skupinu proizvoda nije drukije propisano;
b) zaslaivanje, ukoliko za pojedine proizvode ovim Pravilnikom nije drukije
propisano;
c) bojanje prirodnim i umjetnim bojama, sukladno posebnom propisu o
prehrambenim aditivima koji se mogu nalaziti u hrani, ukoliko za pojedine proizvode
ovim Pravilnikom nije drukije propisano.
lanak 59.
(Alkoholna jakost likera)
Prilikom stavljanja na trite kao gotovih proizvoda, likeri moraju imati alkoholnu
jakost od najmanje 15% vol., ukoliko za pojedine proizvode ovim Pravilnikom nije
drukije propisano.
lanak 60.
(Stavljanje na trite)
Likeri se, ovisno o tehnolokom postupku i vrsti sirovine, stavljaju na trite kao:
a) likeri od vonog soka;
b) voni likeri;
c) likeri od rakija;
d) biljni likeri;
e) likeri od kave, aja, kakaa, okolade i cole;
f) emulzijski likeri;
g) likeri s vinom;
h) aromatizirani likeri;
i) ostali likeri.

25

lanak 61.
(Likeri od vonog soka)
(1) Likeri od vonog soka su proizvodi dobiveni mijeanjem etilnog alkohola
poljoprivrednog podrijetla s jednim ili vie vonih sokova.
(2) Likeri od vonog soka u jednoj litri sadre najmanje 200 ml matinog vonog soka
po kojemu je liker nazvan ili ekvivalentni sadraj koncentrata toga vonog soka.
(3) U proizvodnji likera od vonog soka doputena je uporaba prirodnih aroma, izuzev
arome voa po kojem je proizvod nazvan.
(4) Nije doputeno bojanje likera od vonog soka.
lanak 62.
(Voni likeri)
(1) Voni likeri su proizvodi dobiveni aromatiziranjem etilnog alkohola
poljoprivrednog podrijetla s maceratima voa ili vonih dijelova (kore, granice, voke) u
etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla i/ili iz njih dobivenim destilatima.
(2) Voni likeri u jednoj litri sadre najmanje 200 ml macerata voa, odnosno udio
destilata je najmanje 33%.
(3) U proizvodnji vonih likera doputena je uporaba prirodnih aroma, izuzev arome
voa po kojem je proizvod nazvan.
(4) Vone likere doputeno je bojati prirodnim bojama.
(5) Vonim likerima doputeno je dodavati vanilin.
lanak 63.
(Oznaavanje likera)
Likeri od vonog soka i voni likeri mogu se oznaiti kao brendi, tako to se uz rije
navodi ime voa. Samo se sljedee navedene sloenice mogu rabiti u predstavljanju
likera:
a) ljivin brendi;
b) naranin brendi;
c) breskvin brendi;

26

d) trenjin brendi.
lanak 64.
(Likeri od rakija)
(1) Likeri od rakija su proizvodi dobiveni zaslaivanjem rakija.
(2) U proizvodnji likera od rakija doputena je uporaba prirodnih aroma, izuzev arome
voa po kojem je proizvod nazvan.
(3) Likere od rakija doputeno je bojati prirodnim bojama.
(4) Prilikom stavljanja na trite, likeri od rakija moraju ispunjavati sljedee zahtjeve:
a) imati alkoholnu jakost gotovoga proizvoda najmanje 15% vol.;
b) sadravati najmanje 100 g/l eera, izraenog kao invertni eer;
c) ostali sastojci moraju ispunjavati zahtjeve ovoga Pravilnika za uporabljenu rakiju.
lanak 65.
(Biljni likeri)
(1) Biljni likeri su proizvodi dobiveni aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog
podrijetla maceratima aromatskog bilja i/ili plodova u etilnom alkoholu poljoprivrednog
podrijetla i/ili iz njih dobivenim destilatima.
(2) U proizvodnji biljnih likera doputena je uporaba drugih prirodnih aroma.
(3) Biljne likere doputeno je bojati prirodnim i umjetnim bojama.
(4) Biljni likeri mogu biti nazvani gorki biljni liker ili biter liker ukoliko po svojim
senzorskim svojstvima imaju neznatno gorak do gorak okus.
(5) Biljni likeri nazvani gorki biljni liker ili biter liker mogu sadravati manje od
100 g/l eera.
lanak 66.
(Likeri od kave, aja, kakaa, okolade i cole)
(1) Likeri od kave, aja, kakaa, okolade i cole su proizvodi dobiveni mijeanjem
destilata i/ili ekstrakata onih sirovina po kojima su nazvani s etilnim alkoholom
poljoprivrednog podrijetla.

27

(2) U proizvodnji likera od kave, aja, kakaa, okolade i cole doputena je uporaba
drugih prirodnih aroma, ukljuujui vanilin, izuzev aroma po kojima je proizvod nazvan.
(3) Doputeno je boju proizvoda pojaati prirodnim bojama.
lanak 67.
(Emulzijski likeri)
(1) Emulzijski likeri su proizvodi koji se dobivaju mijeanjem etilnog alkohola
poljoprivrednog podrijetla sa sirovinama kao to su: jaja, kava, kakao, okolada, ljenjak,
vone kreme koje su prethodno emulgirane s vodom, mlijekom ili vrhnjem.
(2) U proizvodnji emulzijskih likera doputena je uporaba prirodnih aroma.
(3) U proizvodnji emulzijskih likera doputeno je dodavati vanilin, rum i domai rum.
(4) U proizvodnji emulzijskih likera nije doputena uporaba zamjena za jaja, eer i
mlijeko.
(5) Zabranjeno je bojati emulzijske likere.
lanak 68.
(Liker od jaja)
Liker od jaja proizvodi se od umanjaka kokojeg jaja, svjeih ili konzerviranih etilnim
alkoholom ili smrzavanjem, i u jednoj litri likera od jaja mora biti sadrano najmanje
140 g umanjka.
lanak 69.
(Krem-liker)
Ukoliko se emulzijski liker oznaava kao krem-liker (creme, cream), u jednoj litri mora
sadravati najmanje 400 ml punomasnog mlijeka ili 40 g mlijene masti iz vrhnja
lanak 70.
(uvanje i rok valjanosti)
(1) Emulzijski likeri se tijekom duljeg uvanja u bocama mogu razdvajati, ali se moraju
kraim mukanjem ponovno vratiti u emulziju.
(2) Rok valjanosti za emulzijske likere ne smije biti dulji od jedne godine od dana
proizvodnje te mora biti oznaen na deklaraciji, sukladno lanku 10. ovoga Pravilnika.

28

lanak 71.
(Aromatizirani emulzijski liker)
Ukoliko se u proizvodnji emulzijskih likera rabe prirodno-istovjetne i umjetne arome,
izuzev vanilina i domaeg ruma, proizvod na deklaraciji mora biti oznaen kao
aromatizirani emulzijski liker.
lanak 72.
(Zahtjevi za stavljanje na trite)
(1) Prilikom stavljanja na trite, emulzijski likeri moraju ispunjavati sljedee zahtjeve:
a) imati alkoholnu jakost gotovoga proizvoda najmanje 15% vol., izuzev likera od
jaja u kojem iznosi najmanje 14% vol. alkohola;
b) sadravati najmanje 150 g/l eera, izraenog kao invertni eer.
(2) Krem-likeri moraju sadravati najmanje 250 g/l eera izraenog kao ukupni
invertni eer.
lanak 73.
(Likeri s vinom)
(1) Likeri s vinom su proizvodi dobiveni mijeanjem etilnog alkohola poljoprivrednog
podrijetla s vinom.
(2) Likeri s vinom u jednoj litri moraju sadravati najmanje 200 ml vina.
(3) Doputeno je u liker s vinom dodati vinski destilat i/ili vinjak.
(4) U proizvodnji likera s vinom doputeno je rabiti prirodne arome.
lanak 74.
(Kordijalni liker)
(1) Naziv kordijalni liker nose proizvodi u kojima je udio destilata ili vinjaka 20%, a
vina 10%, te uz to sadre vone i/ili biljne macerate.
(2) Alkoholna jakost kordijalnih likera kao gotovih proizvoda iznosi najmanje 35% vol.

29

lanak 75.
(Aromatizirani likeri)
Aromatizirani likeri su proizvodi koji se dobivaju aromatiziranjem etilnog alkohola
poljoprivrednog podrijetla s aromama, doputenim posebnim propisima o aditivima koji
se mogu nalaziti u namirnicama.
lanak 76.
(Ostali likeri)
Ostali likeri su pun te likeri od meda i drugih prirodnih sirovina pogodnih za
proizvodnju likera.
lanak 77.
(Liker od meda)
(1) Liker od meda u jednoj litri sadri najmanje 250 g prirodnog meda.
(2) U proizvodnji likera od meda mogu se rabiti prirodne arome i prirodne boje, osim
aroma koje pojaavaju okus meda.
lanak 78.
(Pun)
Pun je liker koji se dobiva aromatiziranjem mjeavine etilnog alkohola
poljoprivrednog podrijetla i ruma ili domaeg ruma s destilatima i/ili maceratima plodova
citrusa ili njihovih dijelova, s njihovim eterinim uljima i drugim aromama svojstvenim
ovoj vrsti likera.
Odjeljak E. Mijeana jaka alkoholna pia (kokteli)
lanak 79.
(Kokteli)
(1) Mijeana jaka alkoholna pia (koktel, cocktail) su meusobne mjeavine dvaju ili
vie jakih alkoholnih pia, utvrenih ovim Pravilnikom, ili jaka alkoholna pia s etilnim
alkoholom poljoprivrednog podrijetla i/ili vonim sokom i/ili drugim sokom i/ili aromom
i/ili vinom i dr., s ili bez dodatka eera.
(2) Alkoholna jakost koktela (cocktaila) kao gotovoga proizvoda iznosi najmanje 15%
vol.

30

(3) Deklaracija proizvoda iz stavka (1) ovoga lanka mora sadravati podatak o vrstama
pia koja su uporabljena za proizvodnju mijeanoga jakog alkoholnog pia i listu
sastojaka.

POGLAVLJE II. ALKOHOLNA PIA

lanak 80.
(Klasifikacija alkoholnih pia)
Alkoholna pia iz lanka 4. ovoga Pravilnika, ovisno o uvjetima proizvodnje,
tehnolokom postupku i vrsti sirovina, stavljaju se na trite kao:
a) gazirana likerska pia;
b) desertna likerska pia;
c) mijeana alkoholna pia;
d) alkoholna pia od meda;
e) aromatizirana pia na bazi vina;
f) aromatizirani kokteli na bazi vina.
lanak 81.
(Gazirana likerska pia)
(1) Gazirana likerska pia su proizvodi dobiveni mijeanjem likera sa soda-vodom, s
tim to ne sadre manje od 5% vol. ni vie od 15% vol. alkohola.
(2) Gazirana likerska pia sadre najmanje 2 g ugljinog dioksida u jednoj litri pia.
lanak 82.
(Desertna likerska pia)
(1) Desertna likerska pia su proizvodi dobiveni mijeanjem etilnog alkohola
poljoprivrednog podrijetla i eera s fermentiranim ili alkoholiziranim matinim sokom
voa, groa ili povra uz dodatak macerata aromatskog bilja ili njihovih destilata.
(2) Desertna likerska pia moraju u jednoj litri sadravati najmanje 400 ml matinog
soka voa, groa ili povra.

31

(3) Prilikom stavljanja na trite, desertna likerska pia moraju imati najvie 250 g/l
ukupnog ekstrakta.
lanak 83.
(Mijeana alkoholna pia)
(1) Mijeana alkoholna pia su proizvodi dobiveni mijeanjem vina i/ili piva i/ili vonih
sokova i/ili osvjeavajuih pia i/ili mineralnih voda i/ili voda i dr. s etilnim alkoholom
poljoprivrednog podrijetla i/ili jakim alkoholnim piima i/ili alkoholnim piima
definiranim ovim Pravilnikom.
(2) Doputeno je zaslaivati te dodavati boje i arome u mijeana alkoholna pia,
sukladno posebnim propisima.
(3) Doputeno je dodavati ugljini dioksid u mijeana alkoholna pia.
(4) Alkoholna jakost mijeanih alkoholnih pia iznosi 2% - 10% vol.
lanak 84.
(Alkoholna pia od meda)
(1) Alkoholna pia od meda su proizvodi dobiveni alkoholnom fermentacijom otopine
prirodnog meda.
(2) Za poticanje alkoholne fermentacije doputeno je dodavati mineralne soli.
(3) Prilikom stavljanja na trite, alkoholna pia od meda moraju ispunjavati sljedee
zahtjeve:
a) imati alkoholnu jakost gotovoga proizvoda od 9% do 15% vol.;
b) sadravati najvie 3 g/l ukupnih kiselina, preraunato na vinsku kiselinu;
c) sadravati najvie 1,2 g/l hljapljivih kiselina, preraunato na octenu kiselinu;
d) sadravati najmanje 15 g/l ekstrakta bez eera;
e) sadravati najvie 200 mg/l ukupnog sumpornog dioksida;
f) sadravati najvie 30 mg/l slobodnog sumpornog dioksida.
(4) U alkoholna pia od meda doputeno je dodavati prirodne ekstrakte i prirodne
aromatske tvari.

32

lanak 85.
(Aromatizirana pia na bazi vina)
(1) Aromatizirana pia na bazi vina su alkoholna pia dobivena od vina, izuzev vina
koja su proizvedena s dodatkom alkohola, kao i vina dobivenih fermentacijom groica,
te im je mogue dodati groani mot i/ili djelomino fermentirani groani mot.
(2) Proizvodi iz stavka (1) ovoga lanka aromatizirani su prirodnim aromatskim
tvarima i/ili prirodnim aromatskim pripravcima i/ili tvarima ili pripravcima utvrenima
posebnim propisom.
(3) U proizvodnji aromatiziranih pia na bazi vina doputena je uporaba aroma,
sukladno posebnim propisima o uporabi aroma u hrani.
(4) U aromatizirana pia na bazi vina mogu biti dodani aromatino bilje i/ili zaini.
(5) Aromatizirana pia na bazi vina mogu biti zaslaena, ali im se ne smije dodavati
alkohol.
(6) Aromatizirana pia na bazi vina imaju alkoholnu jakost najmanje 7% vol. i najvie
14,5% vol.
(7) Vina rabljena u proizvodnji aromatiziranih pia na bazi vina moraju biti prisutna u
gotovome proizvodu s udjelom ne manjim od 50%.
lanak 86.
(Aromatizirani kokteli na bazi vina)
(1) Aromatizirani kokteli na bazi vina su alkoholna pia dobivena od vina i/ili
groanog mota.
(2) Proizvodi iz stavka (1) ovoga lanka aromatizirani su prirodnim aromatskim
tvarima i/ili prirodnim aromatskim pripravcima i/ili tvarima ili pripravcima utvrenim
posebnim propisom.
(3) U proizvodnji aromatiziranih koktela doputena je uporaba aroma, sukladno
posebnim propisima o uporabi aroma u hrani.
(4) U aromatizirane koktele na bazi vina mogu biti dodani aromatino bilje i/ili zaini.
(5) Aromatizirani kokteli na bazi vina mogu biti zaslaeni i obojani, ali im se ne smije
dodavati alkohol.
(6) Prilikom stavljanja na trite, alkoholna jakost aromatiziranih koktela na bazi vina
iznosi 7% vol.

33

(7) Vina ili groani mot rabljeni u proizvodnji aromatiziranih koktela na bazi moraju
biti prisutni u gotovome proizvodu s udjelom ne manjim od 50%.
lanak 87.
(Kokteli na bazi vina)
(1) Kokteli na bazi vina su aromatizirana alkoholna pia u kojima sadraj
koncentriranog groanog mota ne premauje 10% od ukupnog obujma gotovoga
proizvoda.
(2) Kokteli na bazi vina sadre manje od 80 g/l eera, izraenog kao invertni eer.
lanak 88.
(Aromatizirani pjenuavi kokteli na bazi groa)
(1) Aromatizirani pjenuavi kokteli na bazi groa su alkoholna pia proizvedena
iskljuivo od groanog mota ija je alkoholna jakost manja od 4% vol.
(2) Proizvodi iz stavka (1) ovoga lanka sadre ugljini dioksid koji iskljuivo potjee
iz fermentacije upotrijebljenih proizvoda.
DIO TREI - PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lanak 89.
(Slubene kontrole i inspekcijski nadzor)
(1) Slubene kontrole i inspekcijski nadzor bit e provoeni na nain utvren valjanim
zakonskim propisima.
(2) Za utvrivanje usklaenosti proizvoda s propisanim opim zahtjevima za kakvou u
svrhu slubene kontrole i inspekcijskog nadzora, bit e koritene metode propisane
Pravilnikom o uzimanju uzoraka i obavljanju kemijskih i fizikih analiza alkoholnih pia
(Sl. list SFRJ, broj: 70/87), te druge validirane i meunarodno priznate metode.
(3) Zahtjevi u pogledu kakvoe za sastojke i koliine hljapljivih spojeva i ekstrakata za
destilat i rakije od groa, kao i rakije od voa, dani su u aneksma II. i III. koji su
sastavnim dijelom ovoga Pravilnika.

34

lanak 90.
(Primjena Pravilnika)
(1) Jaka alkoholna pia i alkoholna pia moraju biti proizvedena i oznaena sukladno
odredbama ovoga Pravilnika najkasnije do dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga
Pravilnika.
(2) Doputeno je stavljanje u promet jakih alkoholnih pia i alkoholnih pia koja su
proizvedena i oznaena prije isteka roka za usklaivanje iz stavka (1) ovoga lanka, do
isteka zaliha ili do isteka roka valjanosti.
lanak 91.
(Oznaavanje kontrolnim markicama)
Proizvodi iz l. 3.i 4. ovoga Pravilnika koji se stavljaju na trite Bosne i Hercegovine
moraju biti oznaeni kontrolnim markicama Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i
Hercegovine, na nain i pod uvjetima utvrenim propisom kojim se ureuje poseban
porez na alkohol.
lanak 92.
(Prestanak primjene)
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje primjena Pravilnika o kvaliteti
alkoholnih pia (Slubeni list SFRJ, broj 16/88).
lanak 93.
(Stupanje na snagu)
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Slubenom glasniku
BiH.

Predsjedatelj
Vijea ministara BiH
Dr. Nikola piri
VM, broj 05-07-215-21/08
Sarajevo,04.02.2008.

35

ANEKS I.
ETILNI ALKOHOL
Etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla koji se rebi u proizvodnji alkoholnih pia
definiranih ovim Pravilnikom mora biti proizveden iskljuivo od sirovina
poljoprivrednog podrijetla i mora zadovoljavati ove temeljne zahtjeve:
1. organoleptika (senzorska) svojstva: ne smije se osjetiti miris i okus drugaiji od
onoga koji potjee od uporabljenih sirovina,
2. minimalna alkoholna jakost 96 % vol.,
3. maksimalni zaostali sadraj hlapljivih sastojaka:
a) ukupna kiselost (preraunata na octenu kiselinu): 1,5 g/hl, preraunato na 100 %
vol. alkohola,
b) esteri (preraunati na etil acetat): 1,3 g/hl, preraunato na 100 % vol. alkohola,
c) aldehidi (preraunati na acetaldehid): 0,5 g/hl, preraunato na 100 % vol. alkohola,
d) vii alkoholi (preraunati na metil-2-propanol-1): 0,5 g/hl, preraunato na 100 %
vol. alkohola,
e) metanol: 50 g/hl, preraunato na 100 % vol. alkohola,
f) hlapljive baze koje sadre azot: 0,1 g/hl, preraunato na 100 % vol. alkohola,
g) suhi ekstrakt: 1,5 g/hl, preraunato na 100 % vol. alkohola,
h) furfurol: ne smije sadravati.

ANEKS II Zahtjevi kakvoe u sastavu i sadraju hlapljivih spojeva i ekstrakta za destilat i rakije od groa

Sadraj
hlapljivih
kemijskih
spojeva

Vinski
destilat

Vinjak

Brendi

LozovaaLoza

Komovaa

Droenkasteljovaa

Vinovica

Rakija od
groica-suho
groe

Etanol %vol,
najmanje

25

37,5

36

37,5

37,5

37,5

37,5

37,5

Ukupne kiseline
(kao octena) mg/L
a.a., najvie

2500

1500

1500

1500

1500

1500

1500

1500

Aldehidi (kao
acetaldehid)
mg/La.a.,najmanje

50

40

40

40

40

50

50

50

Estri (kao
etilacetat)
mg/La.a.,najmanje

300

300

300

300

300

400

300

300

Vii alkoholi mg/L

a.a.,najmanje

800

800

800

800

800

800

800

800

Furfurol mg/L
a.a., najvie

35

35

20

40

40

35

35

45

Ukupni ekstrakt
g/L, najvie

10

20

30

10

10

10

10

10

Ukupni SO2
(mg/L)najvie

40

25

35

25

25

25

25

Za slubenu upotrebu koristiti tekst propisa objavljenog u

Slubeni glasnik BiH, broj 87/08
ANEKS III Zahtjevi kakvoe u sastavu i koliini hlapljivih spojeva i ekstrakta za destilate i rakije od voa
Sadraj

hlapljivih
kemijskih
spojeva
Etanol %vol,
najmanje
Ukupne kiseline
(kao octena)
mg/L a.a.,
najvie

ljivovica

Jabukovaa

Krukovaa

Kajsijevaa,
breskovaa

Trenjevaa,
vinjevaa

Dunjevaa

Vone rakije od
mjeanog voa

Voni
destilati

25

37,5

37,5

37,5

37,5

37,5

37,5

14

1800

1800

1800

1800

1800

1800

1800

4500

Aldehidi (kao
acetaldehid)
mg/L
a.a.,najmanje

40

40

40

40

40

40

40

40

Estri (kao
etilacetat) mg/L
a.a.,najmanje

400

400

400

400

400

400

400

400

Vii alkoholi
mg/L
a.a.,najmanje

1000

1200

1000

1000

1200

1000

1000

1000

50

40

80

80

30

40

80

80

Benzaldehid
mg/L a.a.,
najvie

100

130

130

80

130

Ukupni
ekstrakt g/L,
najvie

Furfurol mg/L
a.a., najvie