You are on page 1of 4

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

10 000 Zagreb, Trg svetog Marka 4.

PRIJEDLOG ZA OCJENU USTAVNOSTI


Podnositelj prijedloga:
doc. dr. sc. Goran Vojkovi

Na temelju l. 38. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine"
broj 99/99., 29/02. i 49/02. - proieni tekst) se predlae pokretanje postupka za ocjenu
suglasnosti Steajnog zakona, Narodne novine br. 71/2015 i to cijelog Zakona, jer je u
protivnosti sa l. 83. st. 2. Ustava (Narodne novine 56/1990, 135/1997, 113/2000, 28/2001,
76/2010, 5/2014) koji istie:
Zakone (organski zakoni) kojima se razrauju Ustavom utvrena ljudska prava i temeljne
slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i nain rada dravnih tijela te ustrojstvo i
djelokrug lokalne i podrune (regionalne) samouprave Hrvatski sabor donosi veinom glasova
svih zastupnika.

Obrazloenje razloga za prijedlog za ocjenu ustavnosti

Trenutano je u Hrvatskom saboru aktivan 151 zastupniki mandat, a zakon je donesen


na 17. sjednici 12. lipnja 2015. (74 glasa "za", 12 "protiv", 6 "suzdranih"). S obzirom da je
Steajni zakon organski zakon jer se njime razrauju Ustavom utvrena ljudska prava i
temeljne slobode (pravo vlasnitva, pravo slobode poduzetnitva, kaznene odredbe i dr.), za
usvajanje zakona je bila potrebna veina glasova svih zastupnika, odnosno trenutno s obzirom
da Hrvatski sabor ima aktivan 151. zastupniki mandat 76 glasova za. Kako je Steajni zakon
donesen sa 74. gasa za nije ga usvojila potrebna veina svih zastupnika.
Steajni zakon je organski zakon jer razrauje Ustavom utvrena ljudska prava i
temeljne slobode s obzirom da:
steajni postupak se moe otvoriti i nad imovinom fizike osobe (Dunikom
pojedincem smatra se fizika osoba obveznik poreza na dohodak od samostalne
djelatnosti prema odredbama Zakona o porezu na dohodak i fizika osoba obveznik
poreza na dobit prema odredbama Zakona o porezu na dobit), dakle nad obrtnicima i
osobama koje obavljaju slobodno zanimanje; prema opim propisima, te osobe za
svoje obveze odgovaraju svom svojom imovinom, dakle o steajnom postupku moe
ovisiti da li e im biti prodana nekretnina u kojoj ive, te druga vana imovina, te doi

do velikih zadiranja u obiteljske odnose i ivot te osobe, to je zadiranje u temeljne


slobode, koje mora biti ureeno organskim zakonom;
steajni postupak se moe otvoriti i nad politikom strankom, stoga je zakon kojim se
ureuje pitanje prestanka politikih stranaka organski zakon; posebno jer ovim putem
do steaja moe doi i kao posljedica kazni koje propisuju upravna tijela (npr.
financijskih prekraji), gdje alba ne odgaa izvrenje, a donositelji takvih upravnih
rjeenja mogu biti pod politikim pritiskom;
steajni postupak utjee na pravo vlasnitva; tako dioniari otvaranjem steajnog
postupka nad dionikim drutvom gube upravljaka i druga lanska prava, a isto je i sa
imateljima poslovnih udjela u drutvima sa ogranienom odgovornou,
vjerovnici steajnog dunika mogu svoja prava ostvarivati samo u okviru steajnog
postupka;
Steajnim zakonom su odreene i pravne posljedice pokretanja kaznenog postupka
protiv steajnih upravitelja te pravne posljedice osude za kazneno djelo (l. 79. SZ);
a ve postojea praksa Ustavnog suda govori kako je kaznena materija ustavna
materija (Odluke Ustavnog suda RH broj U-I-2566/2003 i U-I-2892/2003. od 27.
studenog 2003. kojima je ukinuta izmjena i dopuna Kaznenog zakona, jer nije donesena
po postupku predvienom za organske zakone;
steajnim postupkom se utvruju prava vezana uz poduzetniku i trinu slobodu;
steajni postupak utjee na prava radnika i ugovore o radu jer je otvaranje steajnog
postupka poseban razlog za otkaz ugovora o radu te otvaranjem steajnoga postupka
prestaju prava radnika na suodluivanje; sporazumi sa radnikim vijeem ne obvezuju
steajnoga upravitelja; ovakav bitan utjecaj na sve radnike, a koji ima nastupanje
steaja, te na radnika prava, to se neminovno prelijeva i na njihove obitelji, utjee na
ustavnu kategoriju i prava na rad i zatite obitelji:
posebnu panju treba obratiti na slijedee lanke Ustava:
o

o
o
o

l. 3. nepovredivost vlasnitva otvaranjem steajnog postupka imatelji poslovnih


udjela i dioniari gube pravo na upravljanje svojim vlasnitvom te se cjelokupna
imovina dunika oduzima i slui za namirenje vjerovnika;
l. 6. steajni postupak se moe provesti i nad imovinom politike stranke ime se
dolazi do prestanka djelovanja iste;
l. 7. postoje posebna pravila o otvaranju steajnog postupka nad pravnom osobom
koja proizvodi naoruanja za potrebe obrane;
l. 18. pravo na albu protiv pojedinanih akata u Steajnom zakonu se u brojnim
sluajevima iskljuuje pravo na albu, stoga je rije o organskom zakonu; uz to je
odreeno da postojanje nepravomone presude predstavlja presumpciju vjerojatnosti
postojanja trabine predlagatelja osiguranja ime je institut albe u parninom
postupku izgubio smisao;
l. 30. pravne posljedice kaznene osude u Steajnom zakonu se ureuju pravne
posljedice kaznene osude za steajne upravitelje i to neovisno o tome za koje je djelo
steajni upravitelj osuen;
l. 37. zatita osobnih podataka propisivanjem da se svaki prijedlog za otvaranje
steajnog postupka (bio osnovan ili ne) javno objavljuje dovodi do povrede osobnih
podataka osobe protiv koje je prijedlog podnesen, naroito kada je isti bio neosnovan;
l. 38. sloboda tiska steajni postupak se moe provesti i nad nakladnikom, to trai
posebnu osjetljivost postupka, posebno jer nakladnik moe doi u probleme i
odlukama upravnih tijela koje su izvrne i bez sudske odluke;

o
o

l. 43. steajni postupak se moe otvoriti nad udrugom i sindikatom (posebno je


osjetljivo pokretanje steajnog postupka nad sindikatom, koji moe biti doveden do
steaja poreznim i srodnim upravnim rjeenjima, na koje alba ne odgaa izvrenje);
l. 48. jamenje prava vlasnitva otvaranje steajnog postupka oduzima vlasnitvo;
l. 49. prava steena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti drugim
pravnim aktom iznimno otvaranje steajnog postupka dovodi do prestanka prava
steenih ulaganjem;
l. 56. pravo na rad i kolektivne ugovore - lanak 192. Steajnog zakona odreuje:
Otvaranjem steajnoga postupka prestaju prava radnika na suodluivanje. Sporazumi
s radnikim vijeem ne obvezuju steajnoga upravitelja. dakle svako suodluivanje
radnika (to je ustavna kategorija) je prestalo otvaranjem steaja.

Nadalje, polazei od izraenog stava Naslova iz odluke U-I/2566/2003, a da su organski zakoni oni u
kojima su predmet ureenja pojedino ili pojedina Ustavom utvrena osobna i politika prava i
slobode ovjeka odnosno prava utvrena u glavi III., odjeljku 2. Ustava, pod nazivom "Osobne i
politike slobode i prava", dodatno se istie kako su u Steajnom zakonu ureena slijedea prava:

lanak 22. Ustava temeljem l. 178. Steajnog zakona moe se odrediti dovoenje i
novana kazna;
lanak 28. Ustava temeljem l. 81. Steajnog zakona je odreeno da se osoba brie sa
liste steajnih upravitelja ako je protiv nje pokrenut kazneni postupak;
lanak 30. Ustava - temeljem l. 81. Steajnog zakona je odreeno da se osoba brie sa
liste steajnih upravitelja ako je osuena zbog kaznenoga djela za koje se postupak
pokree po slubenoj dunosti (to je i protivno sa l. 30. Ustava);
lanak 35. Ustava pravo na zatitu dostojanstva, ugleda i asti. temeljem l.16. st. 3.
je odreeno da e se prijedlog za otvaranje steajnog postupka javno objaviti u roku tri
dana od dana primitka, neovisno o tome da li je isti prijedlog osnovan ili nije, ime se
zadire u pravo na zatitu dostojanstva ugleda i asti;
lanak 37. Ustava Steajni zakon je u potpunosti ukinuo pravo na zatitu tajnosti
podataka svih osoba koje su na bilo koji nain ukljuene u steajni postupak (vjerovnici i
dr.) jer su sve objave javne putem e-oglasne ploe;
lanak 38. Ustava - sloboda tiska i drugih sredstava priopavanja nepravomonim
rjeenjem porezne uprave se blokira raun nakladnika nekog medija te se nakon 120 dana
blokade rauna provede steaj i time uutka nepoeljan portal ili neeljene novine;
lanak 41. Ustava sloboda vjerskih zajednica - nepravomonim rjeenjem porezne
uprave se blokira raun vjerske zajednice te se nakon 120 dana blokade rauna provede
steaj i time ukine sloboda vjerskih zajednica;
lanak 43. Ustava sloboda udruivanja kroz osnivanje udruga i sindikata nepravomonim rjeenjem porezne uprave se blokira raun udruge ili sindikata te se
nakon 120 dana blokade rauna provede steaj;
Kazneni zakon ureuje slijedea dijela povezana uz steaj: Prouzroenje steaja u l. 249.,
Pogodovanje vjerovnika u l. 250. i Primanje i davanje mita u postupku steaja u l. 251.

Ukratko, Steajnim zakonom bitno se zadire u osobna prava, u prava radnika, u prava organiziranja
u politike, vjerske i druge zajednice, a i injenica proglaenja steaja bitni je element odreenih
kaznenih djela (bie kaznenog djela) to sve navodi na zakljuak kako je Steajni zakon organski
zakon te se mora donijeti veinom svih zastupnika.

Slijedom prethodno navedenog se predlae da naslov donese sljedee odluke:


Pokree se postupak za ocjenu suglasnosti Steajnog zakona Narodne novine 71
/2015 sa l. 83. st. 2. Ustava Republike Hrvatske, te se zakon ukida u cijelosti.

U Zagrebu, 9. srpnja 2015.

_____________________________