Prirucnik Obrada Teksta Microsoft Word 2010

pokret
raunalnog
opismenjavanja
izgradnja
modernog
e-uenje
drutva
ITdesk.info projekt raunalne e-edukacije

sa slobodnim pristupom
- Prirunik za digitalnu pismenost
ljudska
prava
na edukaciju
i informacije
e-inkluzija
slobodan
pristup
Obrada teksta - Microsoft Word 2010

Autorica: Gorana elebi
ITdesk.info projekt raunalne e-edukacije sa slobodnim pristupom
Autorica:
Gorana elebi
Glavni naslov:
ITdesk.info projekt raunalne e-edukacije sa slobodnim pristupom - Prirunik za digitalnu
pismenost
Podnaslov:
Obrada teksta - Microsoft Word 2010, prirunik
Nakladnik:
Otvoreno drutvo za razmjenu ideja (ODRAZI), Zagreb
Struna recenzija:
Mario Vuki, dipl. ing.el., MCP, MCSA, MCTS, MCT /ISO 9001:2000 Auditor; Infokatedra, centar za
obrazovanje odraslih, Zagreb
Lektorica:
Ema ii
Naslovnica i dizajn:
Silvija Buni
ISBN:
978-953-56758-2-2
Mjesto i godina izdavanja:
Zagreb, 2011.
Agencija za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske odobrila je uporabu

ovog pomonog nastavnog sredstva u osnovnim kolama rjeenjem
klasa: 602-09/12-01/0082
urbroj: 561-03-03/10-13-3
Zagreb, svibanj 2013.
Autorsko pravo:
Slobodno kopirajte, tiskajte i dalje distribuirajte cijelu ili dio ove publikacije, ukljuujui i u svrhu
organiziranih kolovanja, bilo u javnim ili u privatnim edukacijskim organizacijama, ali iskljuivo u
nekomercijalne svrhe (dakle bez naplate krajnjim korisnicima/cama za koritenje publikacije) te uz
navoenje izvora (izvor: www.ITdesk.info - projekt raunalne e-edukacije sa slobodnim pristupom).
Izvedeni (derivirani) radovi nisu doputeni bez prethodnog odobrenja nositelja autorskih prava
(udruga Otvoreno drutvo za razmjenu ideja - ODRAZI).
Kontakt za traenje dozvole: info@ITdesk.info
ITdesk.info is licensed under a Creative Commons AttributionNoncommercial-No Derivative Works 3.0 Croatia License
Predgovor
Dananje drutvo obiljeeno je naglim rastom i razvojem informacijske tehnologije (IT), to

je rezultiralo velikom ovisnou drutva, u irem smislu, o znanju i kompetencijama osobe
u IT podruju. I premda ta ovisnost raste iz dana u dan, ljudsko pravo na obrazovanje i
informacije nije proireno i na IT podruje. Pojavili su se problemi koji utjeu na drutvo
u cjelini, koji stvaraju prepreke i udaljavaju ljude od glavnog razloga i motivacije za
napredak, od prilike. Biti raunalno nepismena osoba, danas znai biti osoba koja nije
u mogunosti sudjelovati u modernom drutvu, biti osoba bez prilike. Unato priznanju
Europske komisije, UNESCO-a, OECD-a i ostalih relevantnih institucija o neophodnosti i
korisnosti informatike pismenosti, jo uvijek postoje grupe ljudi s oteanim pristupom
osnovnoj raunalnoj naobrazbi (npr. osobe s invaliditetom, osobe s potekoama u
uenju, radnice/i migranti, nezaposlene osobe, osobe koje ive na udaljenim mjestima
gdje nemaju pristup raunalnoj edukaciji).
Ovaj prirunik, zajedno s ostalim materijalom objavljenim na stranici ITdesk.info,
predstavlja na doprinos realizaciji i promociji ljudskog prava na edukaciju i informacije
u IT podruju. Nadamo se da e Vam ova edukacija pomoi u savladavanju osnovnih
raunalnih vjetina i s tom nadom elimo Vam da nauite to vie i tako postanete
aktivni/a lan/ica modernog IT drutva.
Iskreno vai,
ITdesk.infoteam
Struna recenzija
Sadraj
1. Osnovne radnje s aplikacijom za obradu teksta
2. Oblikovanje sadraja tekstualnog dokumenta
17
Rad sa stilovima
22
Rad s tablicama
24
3. Rad s objektima
28
Umetanje slike iz datoteke
28
Umetanje grafikona
30
Umetanje Isjeaka crtea (ClipArt)
32
Umetanje SmartArt-a
32
4. Cirkularna (skupna) pisma
35
5. Postavke 37
6. Ispis dokumenta
45
OPI UVJETI KORITENJA
48
1. OSNOVNE RADNJE S APLIKACIJOM ZA OBRADU TEKSTA
Pokretanje aplikacije:
U izborniku Start kliknuti na Svi programi (All Programs) i u mapi Microsoft Office
odabrati Microsoft Word 2010.
Upotrebom funkcije Pretrai (Search) utipkati rije word i iz ponuenih rezultata
odabrati Microsoft Word 2010.
Dvostrukim klikom na preicu (shortcut) programa
povrini (desktop) raunala.
koja se obino nalazi na radnoj
Zatvaranje aplikacije:
Odabirom manipulacijskog gumba Zatvori (Close).
Preko izbornika Datoteka (File) i odabirom funkcije Izai (Exit).
Kombinacijom tipki Alt + F4.
Otvaranje postojeeg dokumenta:

U izborniku Datoteka (File) odabrati naredbu Otvori (Open).
Kombinacijom tipki Ctrl + O.
Zatvaranje dokumenta:
U izborniku Datoteka (File) odabrati naredbu Zatvori (Close).
Kombinacijom tipki Ctrl + W.
Otvaranje novog dokumenta

Iz izbornika Datoteka (File) potrebno je odabrati naredbu Nova (New). Ako elite izraditi novi prazan
dokument, odabirete predloak Prazan dokument (Blank Document) i potvrdite gumbom Kreiraj
(Create). Novi dokument moete izraditi i tako da pritisnete tipke Ctrl + N.
Otvaranje novog dokumenta temeljenog na predloku

Ako elite napisati faks, takoer iz izbornika Datoteka (File) odabirete naredbu Nova (New) te
odabirete neki od ponuenih predloaka iz mape Ogledni predloci (Sample Templates). Drugi
nain koritenja predloaka je pretraivanjem Microsoft Office Online kada se predloak preuzima
na raunalo.
Spremanje dokumenta - prvi put

Ako se radi o prvom spremanju, odabire se naredbu Spremi kao (Save As) iz izbornika Datoteka
(File). U dijalokom okviru koji se pojavi potrebno je odrediti lokaciju na kojoj e se datoteka spremiti
pomou polja Spremi u (Save in) i ime datoteke unijeti u polje Naziv datoteke (File name). Spremanje
se zavrava upotrebom gumba Spremi (Save).
Ponovno spremanje dokumenta

U sluaju da je datoteka ve spremana, odabire se naredbu Spremi (Save) u izborniku Datoteka
(File). Spremanje se moe obaviti i kombinacijom tipki Ctrl + S ili klikom na ikonu u obliku diskete koja
se nalazi u Alatnoj traci brzog pristupa (Quick Access Toolbar)
Spremanje dokumenta pod drugim imenom

Za spremanje dokumenta pod drugim imenom takoer se odabire Spremi kao (Save As) iz izbornika
Datoteka (File). U dijalokom okviru koji se pojavi unese se novo ime datoteke u polju Naziv datoteke
(File name). Nakon promjene imena datoteke na ovaj nain, za sve naknadno snimanje dovoljno je
upotrebljavati gumb Spremi (Save) na alatnoj traci ili tipkovnu preicu Ctrl+S.
Spremanje dokumenta pod drugom ekstenzijom

eli li se dokument spremiti kao drugi tip datoteke, iz izbornika Datoteka (File) odabire se naredbu
Spremi kao (Save As). U dijalokom okviru Spremi kao (Save As) potrebno je kliknuti na padajui
izbornik Spremi u obliku (Save As Type) i odabrati eljeni tip. Ako elite izraditi Predloak (Template),
odabrat ete Predloak programa Word (Word Template (*.dotx)). Za spremanje dokumenta u
obliku kompatibilnom za rad sa starijim verzijama aplikacije odabire se Word 97-2003 Document
(*.doc).
Rad s vie dokumenata odjednom:

Pozicioniranjem na ikonu aplikacije u Programskoj traci prikazuje se Pretpregled (Preview)
otvorenih dokumenata (sl. 1.). U drugi dokument prelazi se tako da se klikne na njega.
Na kartici Prikaz (View) grupa Prozor (Window) Promijeni prozor (Switch
Windows).
Sl. 1. Pretpregled (Preview)

otvorenih dokumenata
Osnovne postavke u aplikaciji, poput: korisnikog imena, primarne mape za

otvaranje i spremanje dokumenta itd.
Promjenu korisnikog imena obavlja se preko izbornika Datoteka (File) (sl. 2.). Potrebno je kliknuti
na Mogunosti (Options) pri emu se otvara kartica Openito (General) (sl. 3.). Na dnu kartice nalazi
se tekstualni okvir Korisniko ime (User name) u koji se unosi ime.
Sl. 2. Izbornik Datoteka

(File)
Sl. 3. Dijaloki okvir Mogunosti Worda

(Word Options)
eli li se promijeniti primarnu mapu za spremanje i otvaranje radnih knjiga, odabire se karticu
Spremi (Save). U tekstualni okviru Zadano mjesto datoteke (Default file location) upisuje se lokaciju
proizvoljne mape. Mapa koju se odabere bit e ponuena kod idueg spremanja (Save As).
Koritenje pomoi
Funkcija Pomo (Help) se nalazi u izborniku Datoteka (File). Podaci o verziji aplikacije koju se koristi
nalaze se s desne strane prozora. Odabirom kartice Microsoft Office Pomo (Microsoft Office Help)
otvara se prozor (sl. 4.) s dostupnim popisom tema pomoi. U tekstualni okvir Pretrai (Search)
upisuje se pojam koji se eli istraiti. Najbri nain pozivanja funkcije Help je upotreba funkcijske
tipke F1.
Sl. 4. Funkcija pomoi programa Word
Alat za kontrolu veliine pogleda (Zoom)

Koritenje alata za uveanje (Zoom)
Dijaloki okvir Zumiranje (Zoom) (sl. 5.)
otvara se u kartici Prikaz (View). Mogue
je odabrati izmeu predloenih vrijednosti
uveanja ili unijeti vlastitu vrijednost koja
mora biti cijeli broj u rasponu od 10 do
500.
Ostali naini zumiranja su: upotrebom
Klizaa za zumiranje (Zoom Slider)
ili gumba Zumiraj
(Zoom) u desnom kutu Statusne trake,
kao i tipku Ctrl i kotai mia.
Sl. 5. Dijaloki okvir Zumiranje (Zoom)
Prilagoavanje vrpce
Vrpcu (Ribbon) se podeava u izborniku Datoteka (File). Klikne se na Mogunosti (Options) i odabere
karticu Prilagodi vrpcu (Customize Ribbon) (sl. 6.). Ako neki od zadanih izbornika ne elite prikazivati,
jednostavno uklonite kvaicu pokraj njega. Ponuena je i mogunost kreiranja vlastitog izbornika
koji je mogue
podesiti
tako
da u potpunosti
odgovara vaim
potrebama. Na
lijevoj
strani
dijalokog okvira
odaberete eljeni
alat i klikom na
gumb
Dodaj
(Add) ga dodate
u izbornik. Ako
alat elite ukloniti
iz
izbornika,
oznaite ga i
kliknete na gumb
Ukloni (Remove).
Sl. 6. Podeavanje
Vrpce (Ribbon)
10
Prilagoavanje Alatne trake brzog pristupa

Alatnu traku brzog pristupa (Quick Access Toolbar) se koristi za brzi pristup najee koritenim
alatima. U izborniku Datoteka (File) potrebno je kliknuti na Mogunosti (Options) i odabrati karticu
Alatna traka brzog pristupa (Quick Access Toolbar) (sl. 7.). Prema potrebama mogu se dodati eljene
i ukloniti nepotrebne alate.
Sl. 7. Podeavanje Alatne trake brzog izbornika
Odabir vrste pogleda na dokument

Na kartici Prikaz (View) odabire se izmeu vie vrsta pogleda na dokument. Ponueni su nam: Print
Layout, Full Screen Reading, Web Layout, Outline i Draft (sl. 8.).
Izgled ispisa (Print Layout) prikazuje dokument onako kako e se vidjeti na ispisanoj stranici. Uz tekst
se prikazuju svi umetnuti objekti (slike, tablice). Ovaj pogled se najee upotrebljava.
itanje preko cijelog zaslona (Full Screen Reading) koristi se prilikom itanja obimnijih dokumenata
(ili knjiga). Na zaslonu se istovremeno prikazuju po dvije stranice dokumenta u itkom i jasno
vidljivom fontu.
Web-izgled (Web Layout) prikazuje dokument u obliku u

kakvom e biti vidljiv na web stranici.
Struktura (Outline) je pogled na strukturu dokumenta.
Koristi se za reorganizaciju teksta povlaenjem naslova.
Moe se proiriti tako da budu vidljivi svi naslovi i
pripadajui im tekst ili saeti tako da budu vidljivi samo
glavni naslovi. U ovom pogledu nisu vidljive slike i ostali
objekti u dokumentu, zaglavlja i podnoja te granice
stranica.
Sl.8 Vrste pogleda na dokument
Nacrt (Draft) prikazuje dokument kao nacrt. Nisu vidljive slike i ostali objekti, kao ni zaglavlje ni
podnoje.
UNOS TEKSTA U DOKUMENT

Kretanje unutar dokumenta:

toka umetanja teksta mjesto gdje treperi kursor

tipka Home postavlja kursor na poetak reda
tipka End postavlja kursor na kraj reda
tipke PageUp/PageDown jedna stranica dokumenta gore/dolje
tipke sa strelicama pomie se za jedan redak gore ili dolje, odnosno za jedan znak
desno ili lijevo
miem pritisne se lijevu tipku mia unutar teksta
tipka Enter postavlja kursor na poetak novog reda
tipka Space razmak
tipka Shift velika slova
Postoji nekoliko pravila kojih bi se trebalo pridravati pri upisu teksta u dokument, radi bolje
preglednosti:

nakon interpunkcijskih znakova . , : ; ! ? stavljati razmak

razmak koristiti prije i poslije zagrada (), navodnika i povlake
ne koristiti vie razmaka uzastopno
tipkom Enter prelaziti u novi odlomak
ako se reenicu poinje u novom redu istog odlomka koristiti kombinaciju tipki Shift +
Enter
za prelazak na novu stranicu (ako trenutna nije popunjena) koristiti kombinaciju tipki Ctrl
+ Enter
11
12
Umetanje simbola tj. posebnih znakova

Simbole u tekst umee se odabirom alata Simbol (Symbol) na kartici Umetanje (Insert). Ako na
padajuem izborniku (sl. 9.) meu ponuenim simbolima ne vidite onaj koji vam je potreban,
odabirete opciju Vie simbola (More Symbols) kojom se otvara dijaloki okvir sa velikim izborom
raznih simbola (sl. 10.).
Sl. 9. Gumb Simbol (Symbol)
Sl. 10. Dijaloki okvir

Simbol (Symbol)
Ureivanje teksta
Prilikom ureivanja teksta na ekranu su vidljive razliite oznake koje se ne ispisuju, a olakavaju
kontrolu nad ureivanjem teksta koji se upisuje. Prikazuju se ili skrivaju preko poetne kartice
(Home) odabirom alata
Neke od oznaka koje se ne prikazuju su:

razmak
odlomak
tabulator
prijelom stranice
Oznaavanje znaka:
Pritisne se i zadri lijevu tipku mia ispred znaka kojeg se eli oznaiti i pokaziva mia se
povlai dok se ne oznai eljeno te se otpusti tipku mia.
Pozicionira se kursorom pokraj znaka kojeg se eli oznaiti, pritisne se i zadri tipku Shift i
strelicama na tipkovnici oznaava znak desno ili lijevo te se otpusti Shift.
Oznaavanje proizvoljnog teksta:

pokaziva mia se postavi na poetak teksta koji se eli oznaiti, pritisne se i zadri lijevu
tipku mia, odvue pokaziva mia do kraja teksta koji se eli oznaiti te otpusti lijevu tipku
mia, ili
pokaziva mia se postavi na poetak teksta koji se eli oznaiti, pritisne se i zadri tipku
Shift, zatim postavi pokaziva mia na kraj teksta koji se eli oznaiti te otpusti tipku
Shift.
Da bi se nad tekstom u dokumentu moglo obavljati bilo kakve izmjene (izrezivanje, kopiranje,
lijepljenje, oblikovanje...) potrebno ga je prvo oznaiti.
Oznaavanje rijei:
dvostruki pritisak lijeve tipke mia unutar rijei;
Ctrl + Shift + lijeva ili desna strelica na tipkovnici.
Oznaavanje retka:
potrebno je pomaknuti pokaziva mia lijevo od teksta sve dok se ne promijeni u desnu
strelicu te pritisnuti lijevu tipku mia;
pritisnuti tipku Home, zatim Shift + End.
Oznaavanje reenice:
drati pritisnutu tipku Ctrl i kliknuti bilo gdje unutar reenice koju se eli oznaiti
Oznaavanje odlomka:
strelicu i dva puta kliknuti;
pozicionirati se na poetak odlomka i pritisnuti tipke Ctrl + Shift + strelica dolje.
Oznaavanje cijelog dokumenta:

strelicu i tri puta kliknuti;
pritisnuti tipke Ctrl + A.
13
14
Mod rada - nain upisivanja teksta u dokument

Word normalno radi u Insert (umetni) modu, tj. tekst se dodaje u dokument uz ve uneseni tekst.
Drugi nain unoenja teksta je Overtype (pii preko) kada se tekst koji se upisuje unosi preko
postojeeg teksta. Prelazak iz insert u overtype nain, i obratno, vri se pritiskom na naredbu Insert/
Overtype na Statusnoj traci.
Ako naredbe nisu vidljive u Statusnoj traci, ukljuuje ih se tako da se pozicionira na Statusnu traku,
pritisne desnu tipku mia i u oknu Prilagodi Statusnu traku (Customize Status Bar) odabere Pii
preko (Overtype).
Pretraivanje sadraja dokumenta - teksta

Funkcije Pronai (Find) i Zamijeni (Replace) koriste se kada se
eli pronai i zamijeniti male koliine podataka (odreenu rije
ili frazu). Funkcije se nalaze pod karticom Polazno (Home) u
grupi Ureivanje (Editing).
Pronai (Find)
Ikona funkcije Pronai (Find)
nalazi se grupi
Ureivanje (Editing), pod karticom Polazno (Home). Klikom
na ikonu otvara se navigacijski prozor (Navigation) (sl. 11.) u
iji se tekstualni okvir unosi rije ili frazu koju se eli pronai u
dokumentu, a rezultati se odmah ispod izlistaju. Funkciju Find
moe se pokrenuti i preko kombinacije tipki Ctrl + F.
Sl. 11. Navigacijsko okno
Napredno traenje (Advanced Find)

Ako se pretragu eli preciznije odrediti i zadati joj neke parametre koristi se proirenu pretragu.
Potrebno je kliknuti na strelicu pokraj ikone Pronai (Find) i iz padajueg izbornika odabrati naredbu
Napredno traenje (Advanced Find). Otvorit e se dijaloki okvir (sl. 12.) u kojem je potrebno
upisati podatak koji se eli pronai. Klikom na gumb Pronai sljedee (Find Next) prelazi se na idui
pronaeni rezultat.
Sl. 12. Dijaloki okvir Traenje i zamjena (Find and Replace) funkcija Pronai (Find)
Odabirom gumba Prikai vie (More) nudi se proireni prikaz (sl. 13.) s vie opcija za pretragu. Ako
npr. elite pronai rije pazei pritom na velika i mala slova, kvaicom ete oznaiti opciju Pazi na
VELIKA/mala slova (Match case). elite li primjerice nai podatak pisan u fontu Arial, kliknut ete
na gumb Format i iz padajueg izbornika odabrati Font. Otvara se dijaloki okvir Find Font u kojem
odabirete font Arial.
Sl. 13. Dijaloki okvir Traenje i zamjena (Find and Replace) proireni prikaz
Pretraivanje s upotrebom funkcije Zamijeni

Ikona funkcije Zamijeni (Replace)
nalazi se u grupi Ureivanje (Editing), pod karticom
Polazno (Home). Otvorit e se dijaloki okvir (sl. 14.) u kojem je potrebno u okvir Trai ovo (Find
What) upisuje se izraz koji se eli zamijeniti, a u okvir Zamijeni ovim (Replace with) izraz kojim ga
se eli zamijeniti. Potrebno je kliknuti na gumb Trai sljedee (Find Next), a zatim na gumb Zamijeni
(Replace) ako se eli zamijeniti samo taj izraz. Za zamjenu svih pronaenih izraza, potrebno je kliknuti
na Zamijeni sve (Replace All).
Sl. 14. Dijaloki okvir Traenje i zamjena (Find and Replace)

funkcija Zamijeni (Replace)
15
16
Koritenje funkcija Kopiraj, Izrei i Zalijepi

Da bi neki tekst ili objekt u dokumentu premjestili ili kopirali na drugo mjesto (u istom ili nekom
drugom dokumentu), potrebno ga je prvo oznaiti. Nakon to ga se oznai, pritisne se desnu tipku
mia i u brzom izborniku potrai naredbu Izrei (Cut) (ako ga se eli izrezati) ili Kopiraj (Copy) (ako ga
se eli kopirati) te oznai mjesto u dokumentu na koje se eli premjestiti ili kopirati tekst. Pritiskom na
desnu tipku mia, ponovo se otvara brzi izbornik u kojem se odabire naredbu Zalijepi (Paste).
Naredbe Izrei (Cut), Kopiraj (Copy) i Zalijepi (Paste) pokreu se i kombinacijama tipki:
Ctrl + X
Ctrl + C
Ctrl + V
- Izrei (Cut)
- Kopiraj (Copy)
- Zalijepi (Paste)
Kopiranje metodom uhvati-povuci-pusti (drag and drop):

1. oznai se tekst ili objekt koji se eli kopirati;
2. na oznaenom sadraju potrebno je pritisnuti i zadrati lijevu tipku mia te pritisnuti i
zadrati tipku Ctrl;
3. potrebno je vui pokaziva mia;
4. otpustiti tipku mia i potom tipku Ctrl. Kopija je zalijepljena na novu poziciju.
Premjetanje metodom uhvati-povuci-pusti radi se na isti nain kao i kopiranje, ali se pritom ne
koristi tipku Ctrl.
Brisanje teksta
Tipkom Delete brie se znak desno od kursora, a tipkom Backspace znak lijevo od kursora. Tekst se
moe izbrisati i tako da ga se prvo oznai i zatim pritisne tipku Delete ili ga se izree pomou naredbe
Izrei (Cut).
Funkcije Poniti (Undo) i Ponovi (Redo)

Funkciju Poniti (Undo)
se koristi kad se elite vratiti korak unazad, odnosno niste zadovoljni
rezultatom i elite ponititi svoju zadnju radnju. Ako ste npr. sluajno obrisali neki tekst ili napravili
neku izmjenu koja vam ne odgovara, pomou funkcije Poniti (Undo) dokument vraate u prethodno
stanje. Radi se o praktinoj i esto koritenoj funkciji. Nalazi se u Alatnoj traci brzog pristupa (Quick
Access Toolbar), a moete je pokrenuti i kombinacijom tipki Ctrl + Z.
Funkcijom Ponovi (Redo) ponitava se rezultat funkcije Poniti (Undo). Moe se koristiti onoliko
puta koliko se koristi funkciju Poniti (Undo). Pokree se s Alatne trake brzog pristupa (Quick Access
Toolbar) ili kombinacijom tipki Ctrl + Y.
2. OBLIKOVANJE SADRAJA TEKSTUALNOG DOKUMENTA
Prilikom oblikovanja teksta ili odlomka, uvijek je potrebno prvo oznaiti dio teksta na koji se eli
primijeniti oblikovanje, a zatim odabrati eljeni alat za oblikovanje.
Vrstu i veliinu slova mijenja se u grupi Font pod karticom Polazno (Home). Pritiskom na strelicu u
okviru Font
otvara se padajui izbornik u kojem se odabire jedan od ponuenih fontova,
a u okviru Font Size
mijenja se njegovu veliinu.
Tekst se moe prikazati: podebljano (Bold), u kurzivu (Italic) ili podcrtano (Underline). Navedene
promjene oblikovanja rade se u grupi Font kartice Polazno (Home) odabirom sljedeih ikona:
- oznaeni tekst se prikazuje podebljano (tipkovna preica: Ctrl + B)

- oznaeni tekst se prikazuje u kurzivu (tipkovna preica: Ctrl + I)
- oznaeni tekst se prikazuje podcrtano (tipkovna preica: Ctrl + U)
Indeksi se najee koriste pri upisu formula (npr. H2O). Potrebno je odabrati ikonu
u grupi
Font koja se nalazi na kartici Polazno (Home) ili pritisnuti desnu tipku mia, odabrati Font iz brzog
izbornika. Otvara se dijaloki okvir Font (sl. 15.) s potvrdnim okvirom efekta Subscript.
Sl. 15. Dijaloki okvir Font efekt Superscript
Sl. 16. Dijaloki okvir Font - promjena boje teksta

(Font Color)
17
18
Eksponenti se koriste pri oznaavanju fusnota ili npr. pri upisu mjernih jedinica (npr. 5m2). Potrebno
je odabrati ikonu u grupi Font na kartici Polazno (Home) ili pritisnuti desnu tipku mia, odabrati
Font iz brzog izbornika i u dijalokom okviru kvaicom oznaiti potvrdni okvir efekta Superscript.
Odabir se potvruje gumbom U redu (OK).
Boju teksta mijenja se odabirom ikone
u grupi Font na kartici Polazno (Home) ili pritiskom
desne tipke mia, iz brzog izbornika potrebno je odabrati naredbu Font i u dijalokom se okviru (sl.
16.) odluiti za odgovarajuu boju teksta (Font Color). Odabir se potvruje gumbom U redu (OK).
Promjena velikih u mala slova i obratno

Vrstu slova moe se mijenjati odabirom ikone
u grupi Font na kartici Polazno (Home). Ako tekst
elite prikazati velikim slovima odabrat ete naredbu Velika slova (UPPERCASE), a ako ga elite
prikazati malim slovima naredbu Mala slova (lowercase).
Ureivanje odlomaka
Odlomak ete kreirati tako da toku umetanja postavite na eljenu poziciju i pritisnete tipku Enter.
Ako ukljuite prikaz nevidljivih znakova (Show/Hide), vidjet ete oznaku poetka odlomka .
Odlomke se spaja tako da se obrie oznaku odlomka . Pritom je potrebno ukljuiti prikaz nevidljivih
znakova (Show/Hide), postaviti toku umetanja nakon oznake za odlomak i pritisnuti tipku Backspace
(ili tipku Delete ako toku umetanja postavite prije oznake za odlomak).
Sl. 17. Dijaloki okvir Odlomak (Paragraph)
Oznaku za kraj reda
umee se putem kombinacije tipki Shift + Enter.
Oznaku za kraj reda brie se tako da se prvo ukljui prikaz nevidljivih znakova (Show/Hide), toku
umetanja se postavi nakon oznake za kraj reda i pritisne tipku Backspace (ili tipku Delete ako se
toku umetanja postavi prije oznake za kraj reda).
Za poravnanje teksta koristi se alate u grupi Odlomak (Paragraph) na kartici Polazno (Home).
Align Text Left poravnava tekst lijevo
Center poravnava tekst centralno
Align Text Right poravnava tekst desno
Justify poravnava tekst obostrano
Klikom na ikonu Smanji uvlaku (Decrease Indent)
Poveaj uvlaku (Increase Indent)
se uveava.
smanjuje se uvlaku odlomka, a klikom na
Klikom na
u grupi Odlomak (Paragraph) na kartici Polazno (Home), otvara se dijaloki okvir
Odlomak (Paragraph) (sl. 17.). U njemu se vre sva oblikovanja odlomka. Odabir se potvruje
gumbom U redu (OK).
Automatsko rastavljanje rijei

Za rastavljanje rijei koristi se funkciju Hyphenation. Da bi Word automatski umetao spojnice gdje
su potrebne, potrebno je pritisnuti na ikonu
i iz padajueg izbornika odabrati naredbu
Automatski (Automatic). Funkcija Hyphenation se nalazi u grupi Postavljanje stranice (Page Setup),
na kartici Izgled stranice (Page Layout).
Postavljanje, brisanje i koritenje tabulatora: lijevi, centralni, desni, decimalni

Tabulatorima se definira toku umetanja, a koriste se za izradu jednostavnijih tablinih prikaza kao
to su cjenici, popisi i sl.

lijevi tabulator - odreuje poetnu poziciju od koje e tekst ii desno

tabulator centriranja - odreuje poziciju na kojoj e se tekst centrirati
desni tabulator - odreuje krajnju poziciju od koje se tekst pomie prema lijevo
decimalni tabulator - odreuje mjesto na kojem e se brojevi poravnavati oko decimalne
toke
Pomou tipke Tab (sl. 18.) pomie se na sljedei

graninik tabulatora. Zadana vrijednost graninika je
1,25 cm.
Tabulatore se postavlja pomou vodoravnog ravnala
(sl. 19.) tako da se u lijevom kutu klikne na gumb
tabulatora i na ravnalu oznai njegovu poziciju.
Uklanja ih se tako da se pozicionira na tabulator, dri
pritisnutu lijevu tipku mia i povue prema dolje.
Sl. 18. Tipka Tab
19
20
Moe ih se postaviti i u dijalokom okviru Tabulatori (Tabs) (sl. 20.) do kojeg se dolazi: Polazno
(Home) Odlomak (Paragraph) Uvlake i razmaci (Indents and Spacing) Tabulatori (Tabs).
Sl. 19. Vodoravno ravnalo
Ako, primjerice, lijevi tabulator elite postaviti na poziciju 6 cm:

pod graninik tabulatora (Tab
stop position) upisujete 6 cm,
birate lijevo poravnanje,
kliknete na Postavi (Set).
Ako elite ukloniti pojedini tabulator,
oznaite ga i pritisnite Oisti (Clear), za
brisanje svih tabulatora koristite naredbu
Oisti sve (Clear All).
Razmak meu odlomcima

Za razmak meu odlomcima ne koristi
se tipku Enter (prazan odlomak). U
dijalokom okviru Paragraph, koristite
opciju Spacing i odredite razmak prije
(Before) i poslije (After) odlomka.
Sl. 20. Dijaloki okvir Tabulatori (Tabs)
Proredi
Prored je veliina izmeu redova i odreuje se klikom na ikonu Prored (Line and Paragraph Spacing)
.
Tipke preaca za prored:
jednostruki prored Crtl + 1
prored 1,5 retka Crtl + 5
dvostruki prored Crtl + 2
Klikom na
u grupi Odlomak (Paragraph) na kartici Polazno (Home) otvara se dijaloki okvir
Odlomak (Paragraph). U njemu se vre sva oblikovanja odlomka, ukljuujui i razmak ispred i iza
odlomaka.
Liste s numeriranim ili grafikim oznakama

Liste se koriste prilikom kreiranja raznih popisa i nabrajanja u dokumentu. Oznake kojima se pritom
slui su: brojevi, slova, razne grafike oznake ili slike.
Za izradu liste s grafikom oznakom koristi se ikonu
koja se nalazi u grupi Odlomak (Paragraph)
na kartici Polazno (Home). Za odabir druge grafike oznake potrebno je kliknuti na strelicu koja se
nalazi uz ikonu i na padajuem izborniku (sl. 21.) odabrati neku od ponuenih oznaka.
Ako izraujete listu s numerikim oznakama upotrijebit ete ikonu
. Prilikom dodavanja ili brisanja
stavke unutar numerirane liste, sve stavke nakon promijenjene e se automatski prilagoditi tonom
poretku. Za odabir drugog naina prikaza, potrebno je pritisnuti strelicu pokraj ikone i na padajuem
izborniku (sl. 22.) odabrati neki od ponuenih formata.
Prelaskom u novi red (pritiskom tipke Enter), Microsoft Word aplikacija e automatski nastaviti s
izradom liste, bilo grafike, bilo numerirane. Listu se zatvara dvostrukim pritiskom na tipku Enter.
Tekst je u listu mogue pretvoriti i naknadno, kao i prebaciti listu iz grafike u numeriranu i obratno:
dovoljno je oznaiti tekst i primijeniti alat.
Listu se moe izraditi i pritiskom na desnu tipku mia unutar povrine za unos teksta. Otvorit e se
brzi izbornik iz kojeg je potrebno odabrati odgovarajuu vrstu oznake.
Sl. 21. Izbornik s ponuenim grafikim oznakama

Sl. 22. Izbornik s ponuenim
numerikim oznakama
Obrub i sjenanje odlomka

Mijenjanje pozadine odlomaka obavlja se klikom na ikonu Sjenanje (Shading)
u grupi Odlomak
(Paragraph) na kartici Polazno (Home). Pritiskom na strelicu pokraj ikone, nudi se paleta boja, a
prelaskom preko ponuenih boja prikazuje se pretpregled odlomka (ako je ukljuena opcija Enable
Live Preview).
21
22
Odlomke ili dio teksta mogue je izdvojiti od ostatka dokumenta upotrebom obruba. Pritiskom na
ikonu Obrubi i sjenanje (Borders and Shading)
odlomku se stavlja donji obrub, a klikom na
strelicu pokraj ikone nudi se vie opcija oblikovanja na padajuem izbprniku (sl. 23.). Odabirom
naredbe Obrubi i sjenanje (Borders and Shading) otvara se dijaloki okvir u ijoj se kartici Rubovi
(Borders) (sl. 24.) moe mijenjati vrstu i stil linije obruba, debljinu linije te razne efekte (Shadow,
3-D).
Sl. 24 Dijaloki okvir Borders and Shading

Sl. 23 Padajui izbornik
naredba Borders and
Shading
R A D SA ST I LOV I M A
Primjena postojeeg stila na oznaeni tekst

Stilovi su paketi gotovih oblikovanja pomou kojih se tekstu odjednom mijenja vie karakteristika
izgleda. Umjesto da ga se oblikuje jednu po jednu stavku i posebno mu se mijenja vrstu, veliinu,
boju fonta, dodaje mu se efekte ili primjenjuje poravnanje koriste se stilovi. Stilu se odjednom
zadaje sve te naine oblikovanja i tako tedi vrijeme i olakava posao.
Primjena postojeeg stila na jedan ili vie odlomaka

U grupi Stilovi (Styles) pod karticom Polazno (Home) moe se odabrati neki od stilova iz Galerije brzih
stilova (Quick Style Gallery). Ako elite vidjeti kako bi tekst izgledao (pretpregled) kad bi na njega
primijenili neki od ponuenih stilova iz galerija dovoljno je kliknuti unutar teksta i pokazivaem
prijei preko njih. Kad se odluite za stil koji elite upotrijebiti, jednostavno kliknite na njega i on se
primjenjuje na oznaeni tekst.
Kreiranje novog stila

Novi stil se kreira klikom na strelicu u donjem desnom kutu grupe Stilovi (Styles) (sl. 25.). Otvara
se okno Stilovi (Styles Pane) (sl. 26.) u kojem je potrebno kliknuti na gumb Novi stil (New Style)
. Novom stilu je potrebno odrediti naziv, tip (stil znaka, odlomka...), odrediti stil na kojem e se
temeljiti i odabrati oblikovanja (vrstu, veliinu i boju fonta, efekte, uvlake...). Odabir se potvruje
gumbom U redu (OK).
Sl. 25. Galerija brzih stilova (Quick Style Gallery)
Ureivanje stilova
Da bi uredili postojei stil, potrebno je pozicionirati se na njega
pokazivaem, pritisnuti desnu tipku mia i iz brzog izbornika
(sl. 27.) odabrati naredbu Izmijeni (Modify). U otvorenom
dijalokom okviru Izmijeni stilove (Modify Styles) vrite
promjene karakteristika stila koje vam ne odgovaraju.
Prenositelj oblikovanja (Format Painter)

Za prijenos oblikovanja nekog teksta, koristi se alat Prenositelj
oblikovanja (Format Painter). Njegova ikona se nalazi u grupi
Meuspremnik (Clipboard) pod karticom Polazno (Home).
Potrebno je oznaiti tekst ije se oblikovanje eli prenijeti,
odabrati alat Prenositelj oblikovanja (Format Painter) i oznaiti
tekst na koji se prenosi oblikovanje.
Sl. 27. Naredba Modify brzi izbornik
Sl. 26. Prozor (ili okno) Stilovi (Styles)
23
24
R A D S TA B L I C A M A
Umetanje tablica
Tablice se umee odabirom ikone
(Insert).
na kartici Umetanje
U otvorenom oknu Umetanje tablice (Insert Table) (sl. 28.)

povlaenjem pokazivaa odabire se eljeni broj redaka i stupaca.
Ako tablici elite odrediti dimenzije, prije samog umetanja
odabirete naredbu Umetni tablicu (Insert Table). Otvara se
istoimeni dijaloki okvir (sl. 29.) u ija polja upisujete broj redaka
i stupaca i podeavate opcije Funkcije automatske prilagodbe
(Autofit behavior).
Sl. 28, Izbornik Umetanje tablice

(Insert Table)
Ako elite kreirati sloeniju tablicu, nakon

odabira ikone
pokreete alat Nacrtaj tablicu
(Draw Table) te joj pomou mia odredite crte.
Unos i ureivanje podataka u tablici

Sadraj u tablicu unosi se tako da se toku
umetanja postavi u eliju tablice i unese se
tekst. Premjetanje toke umetanja u tablici
moe se napraviti na tri naina:
Sl. 29 Dijaloki okvir Umetanje tablice (Insert Table)
pritiskom na lijevu tipku mia,

tipkom TAB na tipkovnici,
tipkama sa strelicama na tipkovnici.
Oznaavanje tablica
Redak se oznaava tako da se pokazivaem pozicionira lijevo uz redak koji se eli oznaiti (sl. 30.) i
pritisne lijevu tipku mia.
Oznaavanje vie redaka u nizu vri se pomou tipke Shift (prvo se oznai redak, pritisne i zadri tipku
Shift, oznai zadnji redak u nizu koji se eli oznaiti te otpusti tipku Shift). Oznaavanje vie redaka
koji nisu u nizu vri se pomou tipke Ctrl (prvo se oznai redak, pritisne i zadri tipku Ctrl dok se ne
oznai ostale retke te otpusti tipku Ctrl).
Stupac u tablici oznaava se

tako da se pozicionira iznad
stupca koji se eli oznaiti i
kada se pokaziva promijeni
u crnu strelicu s vrhom prema
dolje (sl. 31.), pritisne se lijevu
tipku mia.
Oznaavanje vie stupaca u
nizu takoer se vri pomou
tipke Shift a oznaavanje vie
stupaca koji nisu u nizu vri
se pomou tipke Ctrl, kao kod
oznaavanja vie stupaca.
Sl. 30. Oznaavanje retka
Sl. 31. Oznaavanje stupca
itavu tablicu oznaava se

pritiskom na oznaku (sl. 32.)
u gornjem lijevom kutu tablice.
Sl. 32. Oznaavanje tablice
Rad s redcima i stupcima

Kada je kursor pozicioniran unutar tablice, na Vrpci (Ribbon) se pojavljuje dodatni odjeljak Alati
tablice (Table Tools). Alati za umetanje redaka i stupca nalaze se u novotvorenom odjeljku Alati
tablice (Table Tools), u kartici Izgled (Layout) pod grupom Redci i stupci (Rows & Columns) (sl. 33.).
Drugi nain umetanja retka ili stupca je putem
brzog izbornika. Na mjestu predvienom za
umetanje potrebno je pritisnuti desnu tipku
mia i u brzom izborniku (sl. 34.) odabrati
naredbu Umetni (Insert).
Sl. 33. Grupa Redci i stupci

alati za umetanje
Sl. 34. Brzi izbornik

naredba Umetni (Insert)
25
26
Brisanje tablice
Tablicu se brie pritiskom na naredbu Obrii (Delete)
u odjeljku Alati
tablice (Table Tools), pod karticom Izgled (Layout) u grupi Redci i stupci
(Rows & Columns). itavu tablicu brie se naredbom Obrii tablicu (Delete
Table) na padajuem izborniku (sl. 35.) ili pritiskom na tipku Backspace.
Sl. 35. Izbornik naredbe
Obrii (Delete)
Prilagoavanje visine retka i irine stupca

Pomou mia (metodom uhvati-povuci-pusti; drag-and-drop):
Potrebno je pozicionirati se na graninu liniju izmeu dva stupca i kada se pokaziva promijeni u
znak , pritisnuti lijevu tipku mia, drati je i vui dok stupac ne poprimi eljenu veliinu. Ako elite
promijeniti veliinu retka, pozicionirat ete se na graninu liniju izmeu dva retka i kada se pokaziva
promijeni u znak
ponoviti gore opisan postupak.
Drugi nain je oznaavanjem retka ili stupca kojem mijenjate dimenzije
i u odjeljku Alati tablice (Table Tools), u kartici Izgled (Layout) pod
grupom Veliina elije (Cell Size) (sl. 36.) pronaete okvire Visina
(Height) i irina (Width) u koje upisujete dimenzije. Unos potvrujete
tipkom Enter.
Sl. 36. Visina (Height) i

irina (Width)
Obrubi i sjenanje tablice

Pritiskom na ikonu Obrubi i sjenanje (Borders and Shading)
oznaenoj tablici stavlja se donji obrub, a klikom na strelicu pokraj
ikone nudi se vie opcija oblikovanja (sl. 37.). Odabirom naredbe
Obrubi i sjenanje (Borders and Shading) otvara se istoimeni
dijaloki okvir (sl. 38.) u ijoj se kartici Rubovi (Borders) moe
mijenjati vrstu i stil linije obruba, debljinu i boju linije. Odabir se
potvruje gumbom U redu (OK).
Mijenjanje pozadine elije obavlja se klikom na ikonu Sjenanje
(Shading)
u odjeljku Alati tablice (Table Tools) pod karticom
Dizajn (Design) u grupi Stilovi tablice (Table Styles). Pritiskom
na strelicu pokraj ikone nudi se paleta boja, a prelaskom preko
ponuenih boja prikazuje se pretpregled oblikovanja tablice (ako
je ukljuena opcija Enable Live Preview).
AD S OBJEKTIMA
Sl. 37. Padajui izbornik
naredba Borders and Shading
Sl. 38. Dijaloki okvir Obrubi i sjenanje (Borders and Shading)
27
28
3. RAD S OBJEKTIMA
Umetanje slike u datoteku

U grupi Ilustracije (Illustrations) pod karticom Umetanje (Insert), potrebno je kliknuti na ikonu
Slika (Picture)
. Otvara se dijaloki okvir u kojem se odabire sliku koju se eli umetnuti. Nakon
odabira slike, potrebno je dva puta brzo kliknuti na nju ili potvrditi odabir pritiskom na gumb Umetni
(Insert).
Umetanje slike s webstranice

Ako elite umetnuti sliku s webstranice jednostavno je kopirate i zalijepite u dokument:
1. pritisnete desnu tipku mia na sliku koju elite kopirati s webstranice;
2. otvara se brzi izbornik u kojem odabirete naredbu Kopiraj sliku (Copy Image);
3. pozicionirate se u dokument i zalijepite sliku.
Umetanje Screenshot-a
Ova praktina opcija nudi umetanje slika svih trenutno otvorenih prozora ili njihovih dijelova direktno
iz aplikacije. U grupi Ilustracije (Illustrations) pod karticom Umetanje (Insert), potrebno je kliknuti na
ikonu Snimka zaslona (Screenshot). Prikazuju se slike (screenshotovi) svih raspoloivih (otvorenih)
prozora (sl. 39.). Ako je potrebna slika cijelog zaslona, odabrat ete jednu od ponuenih opcija, a
ako vam treba samo odreeni dio slike, posluit ete se alatom Zaslonski isjeak (Screen Clipping).
Klikom na taj alat, izrezuje se dio slike koji je potreban i on se automatski umee u dokument.
Sl. 39. Screenshot - Dostupni prozori
Promjena veliine slike

Da bi promijenili veliinu slike potrebno ju je prvo oznaiti. U
Vrpci (Ribbon) se prikazuje odjeljak Alati za slike (Picture Tools)
pod ijom karticom Oblikovanje (Format) u grupi Veliina (Size)
(sl. 40.) se mijenja Visinu (Heght) i irinu (Width) slike, a alatom
Obrei (Crop) uklanja (izrezuje) nepotrebne dijelove slike.
Pritiskom na gumb
u kartici Veliina (Size) otvara se dijaloki
okvir Izgled (Layout). Ako je ukljuena opcija Zakljuaj razmjer
proporcija (Lock aspect ratio) (tj. ima kvaicu u potvrdnom okviru)
mijenjanjem jedne dimenzije (visine ili irine) automatski se,
radi ouvanja proporcionalnosti, mijenja i druga dimenzija. Da bi
postigli tono odreene dimenzije slike, potrebno je iskljuiti tu
opciju.
Sl. 40. Grupa Veliina (Size) na

kartici Alati slike (Picture Tools)
Poloaj slike na stranici

Da bi promijenili poziciju slike potrebno je odabrati ikonu Poloaj
(Position)
u grupi Rasporedi (Arrange) pod karticom Oblik
(Format) u odjeljku Alati za slike (Picture Tools). Inicijalni poloaj
umetnute slike je U ravnini s tekstom (In Line with Text), a moe
ga se promijeniti u neki od ponuenih poloaja (npr. Top - Left)
na padajuem izborniku (sl. 41.), pri emu se tekst automatski
omotava oko nje.
Sl. 41. Izbor poloaja slike (Position)
Rubovi slike
Odabirom alata Rubovi slike (Picture Border) odabire se vrstu,
debljinu i boju rubova na padajuem izborniku (sl. 42.).
Efekti
Da biste na sliku primijenili neki efekt, potrebno je kliknuti na alat
Efekti slike (Picture Effects) koji se nalazi na dodatnom odjeljku
Alati za slike (Picture Tools) na kartici Oblikovanje (Format).
Ponueni su sljedei efekti na padajuem izborniku (sl. 43.):

Zadana postava (Preset),

Sjena (Shadow),
Odraz (Reflection),
Sjaj (Glow),
Sl. 42. Alat Rubovi slike

(Picture Borders)
29
30
Mekani rubovi (Soft

Edges),
Kosina (Bevel),
3-D zakretanje (3-D
Rotation).
Boja
Izborom alata Boja (Color) u grupi
Prilagodi (Adjust) odjeljka Alati
za slike (Picture Tools), pojavljuje
se padajui izbornik (sl. 44.) preko
kojeg se slici mijenja zasienost ili
ton boje, moe je se ponovno obojiti
ili nekoj boji promijeniti prozirnost.
Sl. 43. Efekti (Picture

Effects)
Sl. 44. Gumb Boja (Color)
UMETANJE GRAFIKONA
Grafikone se umee pritiskom na ikonu Charts
u grupi Ilustracije (Illustrations) pod karticom
Umetanje (Insert). Otvara se dijaloki okvir Umetni grafikon (Insert Chart) (sl. 45.) u kojem se
bira tip i izgled grafikona koji se eli umetnuti. Nakon potvrde odabira, Microsoft Excel se otvara
u podijeljenom prozoru, a uzorak podataka se prikazuje u radnom listu. Podaci uneseni u tablicu u
radnom listu se automatski prikazuju u grafikonu dokumenta Microsoft Word aplikacije.
Sl. 45. Dijaloki okvir Umetni grafikon (Insert Chart)
Promjena izgleda i stila grafikona

Na grafikon se moe primijeniti unaprijed zadani izgled i stil.
Potrebno je oznaiti grafikon i nakon to se u Vrpci pojave
Alati grafikona (Chart Tools) odabrati karticu Dizajn (Design).
Za promjenu izgleda grafikona odabire se jedno od ponuenih
rjeenja iz grupe Izgled grafikona (Chart Layout) (sl. 46.).
Sl. 46. Grupa Izgledi grafikona

(Chart Layout)
Za promjenu stila grafikona potrebno je odabrati jednu od

ponuenih opcije iz grupe Stilovi grafikona (Chart Styles) (sl. 47.).
Sl. 47. Grupa Stilovi grafikona (Chart Styles)
Oblikovanje grafikona
Svaki dio grafikona moe se zasebno
oblikovati (podruje grafikona, podruje
crtanja, osi, legendu, skupove podataka...).
Da bi se pojedini dio mogao ureivati,
potrebno ga je prvo oznaiti (selektirati).
Ako npr. elite oblikovati Podruja grafikona
(Chart Area):
kliknut ete uz unutarnje rubove
grafikona (da biste oznaili
Podruje grafikona);
pritisnut ete desnu tipku mia
za otvaranje brzog izbornika;
odabrat ete naredbu Oblikuj
podruje grafikona (Format
Chart Area);
u dijalokom okviru Oblikuj
podruje grafikona (Format
Chart Area) (sl. 48.) odabrat ete
boju ispuna, boju i stil rubova,
efekte (Sjena, Sjaj, Meki rubovi).
Sl. 48. Dijaloki okvir Oblikuj podruje grafikona

(Format Chart Area)
Brisanje grafikona
Grafikon se brie tako da ga se oznai i pritisne tipku Delete.
31
32
UMETANJE ISJEAKA CRTEA (CLIPART)

Alat za umetanje Isjeka crtea (ClipArt)
nalazi se pod
karticom Umetanje (Insert) u grupi Ilustracije (Illustrations).
Odabirom ikone Isjeka crtea (ClipArt), s desne strane
radne povrine otvara se prozor Isjeak crtea (ClipArt)
(sl. 49.). U okvir za pretragu potrebno je upisati pojam koji
opisuje crteni isjeak koji se eli umetnuti (ili ime datoteke
u kojoj se nalazi), a u padajuem izborniku pod (Results
should be:) odrediti tip datoteke koju se trai (ilustracija,
fotografija, film, zvuk). Npr. ako utipkate pojam auto,
kao rezultat pretrage se vraaju svi isjeci koji su vezani
uz pojam auto. Neki crteni isjeci dolaze zajedno sa
sustavom Office 2010, a nalaze se u mapi Zbirke sustava
Office.
Brisanje Isjeaka crtea (ClipArt)

Isjeak crtea brie se tako da ga se oznai i pritisne tipku
Delete.
UMETANJE SMARTART-A
SmartArt grafiku koristi se kako bi se vizualno prikazalo
informacije ili ideje koje je na taj nain lake pamtiti.
Odabirom ikone SmartArt, otvara se dijaloki okvir Odaberi
SmartArt grafiku (Choose a SmartArt Graphic) (sl. 50.) i
umee se grafiku koja najbolje odgovara informaciji koju se
eli prezentirati.
Sl. 49. Prozor ClipArt
Sl. 50. Dijaloki okvir Odaberi SmartArt grafiku
Umetanje objekata
Grupa Ilustracije (Illustrations) (sl. 51.) na kartici
Umetanje (Insert) sadri alate za umetanje Slika
(Picture), Isjeaka crtea (Clip Art), Oblika (Shapes),
SmartArt grafike i Screenshot-a (sliku zaslona
Sl. 51. Grupa Ilustracije (Illustrations)
uhvaenu tipkom Print Screen).
Umetanje Oblika (Shapes)

Alat za umetanje Oblika (Shapes)
nalazi se na
kartici Umetanje (Insert) pod grupom Ilustracije
(Illustrations).
Prilikom izrade kompleksnijih crtea koji sadre
vei broj oblika, preporua se umetanje Podloge
za crtanje (New Drawing Canvas) koja ih dri sve
na okupu. Nakon to se kreira podlogu, odabere se
jedan od ponuenih oblika (sl. 52.), klikne na mjesto
gdje ga se eli staviti i vue dok ne postigne planiranu
veliinu. Nakon umetanja oblika (npr. pravokutnika)
na Vrpci (Ribbon) se prikazuje novi odjeljak, Alati
za crtanje (Drawing Tools), u kojem se nude razliiti
naini oblikovanja.
Dodavanje teksta obliku

Potrebno je dva puta brzo kliknuti na oblik kojem se
eli dodati tekst i u odjeljku Alati za crtanje (Drawing
Tools) pod grupom Umetni oblike (Insert Shapes),
pronai alat
Dodaj tekst (Add Text)
ili
oznaiti oblik, pritisnuti desnu tipku mia i iz brzog
izbornika odabrati naredbu Dodaj tekst (Add Text).
Sl. 52. Oblici ponueni za umetanje
Dodavanje brzog stila obliku

U grupi Stilovi oblika (Shape Styles), odjeljka Alati za crtanje (Drawing Tools), ponuena je galerija
brzih stilova oblika (sl. 53.). Ako prelazite pokazivaem preko minijatura, vidjet ete kako bi oblik
izgledao da se na njega primijeni taj stil (pretpregled ako je ukljuena opcija Enable Live Preview).
Klikom na jednu od minijatura, na oblik, primjenjujete taj stil.
33
34
Brisanje Oblika iz dokumenta

Oblik se brie tako da ga se oznai i pritisne
tipku Delete.
Oznaavanje objekta
Sve objekte (slike, crtee, oblike, grafikone,
SmartArt itd.) se oznaava (oznaiti/select)
tako da se na njih pritisne lijevu tipku mia.
Time postaju vidljive kontrolne toke objekta.
Rad s objektima unutar dokumenta i

izmeu otvorenih dokumenata.
Svi objekti (slike, crtei, oblici, grafikoni,
SmartArt itd.) kopiraju se ili premjetaju na isti
nain kao i tekst:
Sl. 53. Galerija brzih stilova oblika
1. oznaavanjem objekta (tj. pritiskom

lijeve tipke mia na objektu),
2. odabirom naredbe Kopiraj (Copy) ako se eli kopirati objekt ili Izrei (Cut) ako se eli
premjestiti objekt (tipkovna preica za naredbu Kopiraj: Ctrl + C; tipkovna preica za
naredbu Izrei: Ctrl + X),
3. postavljanjem pokazivaa mia na mjesto gdje se eli zalijepiti objekt, bilo u istom
dokumentu ili u nekom drugom,
4. odabirom naredbe Zalijepi (Paste) preko brzog izbornika (pojavljuje se pritiskom na desnu
tipku mia) ili alatne trake; tipkovna preica za naredbu Zalijepi: Ctrl + V.
Promjena veliine objekta

Nakon to se oznai objekt, pokazivaem se pozicionira na rub objekta, dri pritisnutu lijevu tipku
mia i vue pokaziva mia dok ne postigne eljenu veliinu (metodom uhvati-povuci-pusti; drag
and drop).
Objekt se brie tako da ga se oznai i pritisne tipku Delete.
4. CIRKULARNA (SKUPNA) PISMA
Cirkularno ili skupno pismo koristi se za kreiranje niza dokumenata koji su u naelu isti, ali svaki
dokument sadri neke jedinstvene elemente. Npr. elite obavijestiti kupce o novom proizvodu
pritom su podaci o tvrtki i sadraj (obavijest o novom proizvodu) isti u svim dokumentima, a mijenjaju
se podaci o primateljima (ime, prezime, adresa, pozdravna poruka...). Cirkularno pismo se sastoji od
glavnog dokumenta i izvora podataka.
Pripreme za primjenu cirkularnih pisama

U glavnom dokumentu se nalazi tekst koji je jednak u svim
pismima i odgovarajua polja koja sadre promjenjive
podatke. Nakon to se kreira glavni dokument (standardni
dokument aplikacije MS Word) odabire se alat
u kartici
Pota (Maillings) pod grupom Pokretanje cirkularnih
pisama (Start Mail Merge). Iz padajueg izbornika (sl. 54.)
potrebno je odabrati naredbu Pisma (Letters). Na sl. 55. je
prikazan primjer cirkularnog pisma.
Tvrtka
Adresa
Grad
Tel. - Fax. - OIB
Sl. 54. Alat Pokretanje cirkularnih pisama

(Start Mail Merge)
PROMJENJIVI PODACI
"ime_ prezime"
"adresa"
"mjesto"
"email"
PODACI O
TVRTKI
Potovani "ime i prezime",

ovim putem Vas obavjetavamo o
S potovanjem ...
Sl. 55. Primjer cirkularnog pisma
35
36
Odabir karakteristinih podataka

U kartici Pota (Maillings) pod grupom Pokretanje cirkularnih pisama (Start Mail Merge) potrebno
je odabrati Odaberi primatelje (Select Recipients) te iz padajueg izbornika izabrati:
Type New List ako se eli kreirati novu listu primatelja pomou dijalokog okvira
prikazanog na sl. 56.;
Use Existing List ako se eli iskoristiti postojeu listu (npr. podaci iz radnog lista Microsoft
Excel-a);
Select from Outlook Contacts lista kontakata programa Outlook.
Sl.56. Dijaloki okvir Novi popis adresa (New Adress List)
Umetanje polja za prikaz karakteristinih podataka

Kad se glavni dokument povee s listom primatelja (podatkovnom datotekom) u njega se umeu
polja s podacima koji su jedinstveni za svaki dokument. Pozicionira se na mjesto u dokumentu na
koje se eli umetnuti polje i u kartici Pota (Maillings) pod grupom Polja za unos i umetanje (Write &
Insert Fields) pritisne gumb Umetni spojna polja (Insert Merge Field). U dijalokom okviru Umetni
spojna polja (Insert Merge Field) oznai se odgovarajue polje i pritisne gumb Umetni (Insert).
Zavrni koraci
U kartici Pota (Maillings) pod grupom Zavri (Finish) potrebno je pritisnuti strelicu gumba Zavri
spajanje (Finish&Merge) i odabrati naredbu Ispis dokumenata (Print Documents).
5. POSTAV K E
Promjena orijentacije dokumenta: portret, pejza

U grupi Postavljanje stranice (Page Setup), na kartici Izgled stranice (Page Layout) potrebno je
odabrati gumb Orijentacija (Orientation), gdje se nudi odabir vertikalne (Portrait) ili horizontalne
(Landscape) orijentacije (sl. 57.). Orijentaciju dokumenta moe se promijeniti i preko dijalokog
okvira Postavljanje stranice (Page Setup) na kartici Stranica (Page) (sl. 58).
Sl. 57. Orijentacija dokumenta
Sl. 58. Dijaloki okvir Postavljanje stranice (Page

Setup) - kartica Stranica (Page)
Rad s marginama
Postavke margina mijenjaju se pritiskom na alat
Margine (Margins) u grupi Postavljanje stranice
(Page Setup), na kartici Izgled stranice (Page
Layout). Ako vam ponuene postavke margina
(Normal, Wide...) (sl. 59.) ne odgovaraju, odabrat
ete opciju Prilagoene margine (Custom Margins).
Sl. 59. Podeavaje margina (Margins)
37
38
Sl.60. Dijaloki okvir Postavljanje stranice (Page Setup) kartica

Margine (Margins)
Sl. 61. Podeavanje veliine papira
Otvara se dijaloki okvir Postavljanje stranice (Page Setup) u ijoj kartici Margine (Margins) (sl. 60.)
unosite eljene vrijednosti za gornju (Top), donju (Bottom), lijevu (Left) ili desnu (Right) marginu.
U grupi Postavljanje stranice (Page Setup), na kartici Izgled stranice (Page Layout) odabirete Veliina
(Size) i sa padajueg izbornika (sl. 61.) birate odgovarajuu veliinu papira.
Kako i kada koristiti prijelom stranice

Nakon to se stranica popuni tekstom, Microsoft Word aplikacija automatski prelazi na novu stranicu.
Ako stranica nije popunjena, umjesto uzastopnog pritiskanja tipke Enter, valja umetnuti prijelom
stranice.
Prijelom stranice (Page Break) umee se upotrebom ikone
u grupi Stranice (Pages) na kartici
Umetanje (Insert) ili kombinacijom tipki Ctrl + Enter. Da biste uklonili prijelom stranice, na polaznoj
kartici (Home) odabirete alat za prikazivanje skrivenih oznaka
stranice
i pritisnete tipku Delete.
. Oznaite oznaku za prijelom
Rad sa zaglavljima i podnojima

Zaglavlje (Header) se nalazi u podruju gornje margine stranice, a
Podnoje (Footer) u podruju donje margine dokumenta. Oni sadre
podatke koji se tiu cijelog dokumenta i ponavljaju se na svakoj stranici
(ako se ne odredi drugaije). Mogue im je dodati tekst (npr. naziv
dokumenta, ime autora...), brojeve stranica ili slike (npr. logo firme). U
dokument ih se umee preko kartice Umetanje (Insert) tako da se klikne
u grupi Zaglavlje i podnoje (Header&Footer) (sl. 62.) na ikonu Header
ili Footer. Moe se odabrati neko od zadanih oblikovanja zaglavlja ili ga
se moe kreirati sam (u tom sluaju odabire se Blank).
Sl. 62. Grupa Zaglavlje i

podnoje (Header&Footer)
na kartici Umetni (Insert)
Ureivanje zaglavlja i podnoja

Zaglavlje (ili Podnoje) ureuje se tako da se dva puta brzo klikne unutar njega ili na kartici Umetanje
(Insert), klikne se na ikonu Header (ili Footer) i odabere naredbu Edit Header (ili Edit Footer).
Uklanjanje zaglavlja i podnoja s prve

stranice
Da bi se uklonilo zaglavlje i podnoje prve stranice
potrebno je ukljuiti opciju Razliita prva stranica
(Different First Page) i potom obrisati njihov
sadraj.
Otvorite dijaloki okvir Postavljanje stranice (Page
Setup) (kliknite na strelicu u donjem desnom
kutu grupe Page Setup) i karticu Izgled stranice
(Page Layout). Na kartici Izgled (Layout) (sl. 63.)
kvaicom oznaite opciju Razliita prva stranica
(Different First Page).
Drugi nain uklanjanja zaglavlja i podnoja s
prve stranice je da dva puta brzo kliknete unutar
zaglavlja ili podnoja i u odjeljku Alati zaglavlja i
podnoja (Header&Footer Tools) (sl. 64.) kvaicom
oznaite potvrdni okvir opcije Different First Page.
Sl. 63. Dijaloki okvir Page Setup
Sl. 64. Odjeljak Alati zaglavlja i podnoja (Header&Footer Tools)
39
40
Uklanjanje zaglavlja i podnoja

Uklanja ih se tako da se pozicionira u njih i jednostavno izbrie njihov sadraj tipkom Delete
ili
na kartici Umetni (Insert) klikne na Header ili Footer i iz padajueg izbornika odabere naredbu Ukloni
zaglavlje (Remove Header) ili Ukloni podnoje (Remove Footer).
Umetanje polja: datum, informacije o broju stranica, ime datoteke

Zaglavlje ili podnoje dokumenta se ureuje dvostrukim klikom na njih. U kartici Dizajn (Design)
novootvorenog odjeljka Alati zaglavlja i podnoja (Header & Footer Tools) nalaze se alati za umetanje
broja stranica, datuma i vremena.
Broj stranica - odabirom ovog alata, u zaglavlje ili podnoje umee se broj stranica. Mogue je
odabrati poloaj i oblik u kojem ih se eli prikazivati.
Datum i vrijeme - odabirom ovog alata, u zaglavlje ili podnoje umee se datum i vrijeme.
Pritom su ponueni razliiti formati.
Brzi dijelovi (Quick Parts) ovim alatom umeu se razliita polja, svojstva dokumenta (kategorije
poput naziva dokumenta, autora...), automatski tekst.
Automatsko numeriranje stranica u dokumentu

Stranice se numeriraju putem kartice Umetanje (Insert). Potrebno je kliknuti na ikonu Broj stranice
(Page Numbers) te sa padajueg izbornika (sl. 68.) odabiremo poloaj, poravnanje i oblik u kojem
se eli prikazivati broj stranice. Broj stranica moe se prikazati na vrhu ili dnu stranice, na njenim
marginama, moe biti poravnat lijevo, desno ili centralno. Oblikovanje se podeava naredbom
Oblikovanje brojeva stranica (Format Page Numbers) koja otvara istoimeni dijaloki okvir (sl. 69.).
Sl. 68. Umetanje broja stranica
Sl. 69. Dijaloki okvir Oblikovanje broja stranice

(Page Number Format)
Funkcija Samoispravak
Funkciju Samoispravak (AutoCorrect) se koristi za ispravak sluajnih greaka nastalih pri upisu ili za
automatsku zamjenu teksta nekim drugim tekstom. Moe je se pozvati i tipkom F7.
Postavke funkcije Samoispravak (AutoCorrect) mijenjaju se preko izbornika Datoteka (File)
Mogunosti (Options) Lektura (Proofing) Mogunosti samoispravka (AutoCorrect Options).
Neke od opcija Samoispravka (sl. 70.) su:
Prikai gumb Mogunosti samoispravka (Show AutoCorrect Options buttons) prikazuje
gumb Mogunosti samoispravka ;
Prvo slovo reenice veliko (Capitalize first letter of sentences) ako je ukljuena ova
opcija, automatski se ispravljaju reenice zapoete malim slovom (tekst se ispravlja nakon
upotrebe znaka interpunkcije);
Prvo slovo u elijama tablice veliko (Capitalize first letter of table cells) automatski
ispravlja rijei u elijama koje su zapoete malim slovom;
41
42
Ispravi nenamjerno koritenje tipke cAPS LOCK (Correct accidental asage of cAPS LOCK
key) automatski se ispravljaju greke unutar rijei, prouzroene sluajnom upotrebom
tipke Caps Lock;
Zamijeni tekst prilikom upisa (Replace text as you type) koristi se za automatsku
zamjenu teksta novim upisom, npr. zamjenjuje :) simbolom .
Funkciji je mogue odrediti iznimke.
Ako se unutar reenice koriste kratice
(a ukljuena je opcija Capitalize
first letter of sentences), Word e
zakljuiti da se radi o kraju reenice i
nakon toke e zapoeti tekst velikim
slovom. U tom sluaju moe se kao
Iznimke (Exceptions) odrediti kratice
koje se najee koristi.
Sl. 71. Mogunosti samoispravka opcije
Sl. 72. Grupa Lektura (Proofing)
Sl. 70. Dijaloki okvir AutoCorrect
U sluaju da se ne eli prihvatiti automatski unos funkcije Samoispravak, potrebno je kliknuti na

gumb Mogunosti samoispravka (AutoCorrect Options)
i sa padajueg izbornika (sl. 71.) oda
brati opciju Ne ispravljaj (Stop Automatically Correcting).
Provjeru gramatikih i pravopisnih greaka moe se obavljati tokom upisa ili nakon to se zavri s
izradom dokumenta.
Provjeru nakon upisa obavlja se alatom Pravopis i gramatika (Spelling & Grammar)
Lektura (Proofing) (sl. 72.), kartice Pregled (Review).
u grupi
Provjeru gramatike i pravopisa moe se vriti i tokom upisa, ukoliko je u dijalokom okviru Mogunosti
Worda (Word Options) pod karticom Lektura (Proofing) (sl. 73.) oznaena opcija Provjeri gramatiku
s pravopisom (Check grammar with spelling).
*Dijaloki okvir Mogunosti Worda (Word Options) otvara se klikom na karticu Datoteka (File) u
kojoj se odabire naredbu Mogunosti (Options).
Pravopisne greke se podcrtavaju valovitom crvenom linijom, a gramatike zelenom valovitom
linijom.
Ako nemate instaliran alat za provjeru pravopisa na hrvatskom jeziku (*Croatian spell checker),
prilikom pokuaja provjere javit e vam se dijaloki okvir s tim upozorenjem (sl. 74.).
Sl. 73. Dijaloki okvir Mogunosti Worda (Word Options)
Sl. 74. Dijaloki okvir koji nas obavjetava da nije instaliran alat
za provjeru pravopisa na hrvatskom jeziku
43
44
Rad s rjenikom
Klikom na alat Spelling and Grammar

otvara se dijaloki okvir s opcijama:
ignoriraj jednom (Ignore once),

ignoriraj sve (Ignore all),
promijeni (Change),
promijeni sve (Change all).
Ako se neka rije ne nalazi u rjeniku moete je unijeti u rjenik oznaivi je > desni klik > Dodaj u
rjenik (Add to dictionary) - upisivanje te rijei Microsoft Word aplikacija vie je ne prikazuje kao
pogrenu.
6. ISPIS DOKUMENTA
Pretpregled ispisa (Print Preview

U izborniku Datoteka (File) potrebno je odabrati naredbu Ispis (Print) te s desne strane prozora
pregledati dokument koji je odabran za ispisivanje.
Postavke dokumenta
Postavke margina mijenjaju se pritiskom na ikonu
Margine (Margins) pod karticom Izgled stranice
(Page Layout). Ako dokumentu umjesto zadanih
postavki margina (Normal, Narrow, Moderate,
Wide...) ponuenih na padajuem izborniku (sl. 75.)
elite sami odrediti postavke margina - odabirete
opciju Prilagoene margine (Custom Margins).
Sl. 75. Izbornik s ponuenim marginama
Otvara se dijaloki okvir Postavljanje stranice

(Page Setup) u ijoj kartici Margine (Margins)
(sl. 76.) unosite eljene vrijednosti za gornju
(Top), donju (Bottom), lijevu (Left) ili desnu
(Right) marginu i odreujete orijentaciju
dokumenta (Portrait, Landscape).
Sl. 76. Dijaloki okvir Postavljanje stranice (Page
Setup) kartica Margine (Margins)
45
46
Pritiskom na ikonu Veliina (Size) odreuje se veliinu papira (A4, A3,

Letter...) (sl. 77.).
Postavke ispisa i ispis

Dokument se ispisuje pozivanjem naredbe Ispis (Print) (sl. 78.):
preko kartice Datoteka (File), tako da se odabere
naredbu Ispis (Print);
kombinacijom tipki Ctrl + P.
Sl. 77. Veliina papira
Sl. 78. Postavke Ispisa (Print)
Broj primjeraka
Ako dokument elite ispisati u nekoliko primjeraka, u polju Kopije (Copies)
broj primjeraka.
odreujete
Opseg ispisa
Osim ispisa svih stranica dokumenta, moemo i tono definirati stranice unutar dokumenta koje
elimo ispisati. Mogunosti kojima definiramo opseg ispisa su prikazane na sl. 79.:
Ispii sve stranice (Print All Pages) ovu opciju se upotrebljava za ispis itavog dokumenta.
Ispii oznaeno (Print Selection) ispisuje samo oznaeni dio dokumenta.
Ispii tekuu stranicu (Print Current Page) ispisuje samo stranicu na kojoj ste trenutano
pozicionirani (na kojoj treperi kursor).
Ispii zadani raspon (Print Custom Range) ispisuje zadani raspon stranica.
Pretpregled dokumenta - s desne strane zaslona vidi se dokument u obliku kakvom e
izgledati nakon ispisa.
Sl. 79. Padajui izbornik - opseg ispisa
Ispis
Dokument (nakon to ste ga pripremili i podesili sve postavke) ispisujete pritiskom na gumb Ispis
(Print)
47
48
5. OPI UVJETI KORITENJA
Webstranicu www.ITdesk.info je pokrenula udruga Otvoreno drutvo za razmjenu ideja ODRAZI u sklopu aktivnog promoviranja ljudskog prava na slobodan pristup informacijama
te ljudskog prava na edukaciju.
Slobodno kopirajte i distribuirajte ovaj dokument, uz uvjet da ne mijenjate nita u njemu!
Nad svim programima i uslugama navedenim na webstranici ITdesk Home na web adresi ITdesk.info
iskljuivo pravo posjeduju njihovi autori/ce. Microsoft, Windows i Office su registrirani zatitni znakovi tvrtke
Microsoft Corporation. Ostali zatitni znaci koriteni na ITdesk Home Web stranicama su iskljuivo vlasnitvo
njihovih vlasnika/ca. Ukoliko imate pitanja vezana uz uporabu ili redistribuciju bilo kojeg programa, molimo
kontaktirajte autore/ice dotinog programa. Sva dodatna pitanja poaljite na info@itdesk.info.
Ove webstranice sadravaju linkove na ostale webstranice ili izvore. ITdesk.info tim NIJE odgovoran
za tekstualni i/ili reklamni sadraj, odnosno za proizvode koji su na tim webstranicama /izvorima ponueni,
kao sto NIJE odgovoran niti za sadraj koji je putem njih dostupan; mogunost koritenja ili tonost sadraja.
Linkove koristite na vlastitu odgovornost. Takoer, ITdesk.info tim ne garantira:

da je sadraj na ovim webstranicama osloboen od pogreaka ili pogodan za svaku svrhu,
da e ove webstranice ili web usluge funkcionirati bez pogreaka ili prekida,
da e biti odgovarajui za vae potrebe,
da implementacija takvog sadraja nee naruavati patente, autorska prava, zatitni znak ili
ostala prava neke tree strane.
Ako se ne slaete s ovim opim uvjetima koritenja ili ako niste zadovoljni webstranicama koje
pruamo, prekinite s koritenjem ovih webstranica i web usluga. ITdesk.info tim nije odgovoran vama, niti
treim osobama za bilo koju nastalu tetu, bila ona direktna, indirektna, sluajna ili posljedina, povezana
s ili proizlazei iz vae uporabe, pogrene uporabe ovih webstranica ili web usluga. Iako vae potraivanje
moe biti bazirano na garanciji, ugovoru, prekraju ili nekom drugom pravnom uporitu, neovisno o naoj
obavijetenosti o mogunosti nastanka takve tete, oslobaamo se svake odgovornosti. Prihvaanje
ogranienja nae odgovornosti nuan je preduvjet koritenja ovih webstranica i web usluga.
Svi softveri navedeni u ovom ili drugim dokumentima objavljenim na stranici ITdesk.info su navedeni
samo za edukativne svrhe ili kao primjer te mi, na bilo koji nain, ne preferiramo navedeni softver u odnosu na
neki drugi softver. Bilo koju izjavuda neki navedeni softver preferiramo vie u odnosu na drugi, koji se spominje
ili ne spominje u materijalima, smatrat e se kao lani iskaz.Nau izravnu i bezrezervnu podrku imaju jedino
softveri otvorenog koda (open source) koji omoguuju korisnicima/cama da bez prepreka postanu digitalno
pismeni, koriste raunalo i sudjeluju u modernom informatikom drutvu.
projekt raunalne e-edukacije sa

slobodnim pristupom
Nakladnik:
Otvoreno drutvo za razmjenu ideja

(ODRAZI), Zagreb
ISBN: 978-953-56758-2-2

Prirucnik Obrada Teksta Microsoft Word 2010

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prirucnik Obrada Teksta Microsoft Word 2010

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

pokret

ITdesk.info projekt raunalne e-edukacije

Obrada teksta - Microsoft Word 2010

ITdesk.info projekt raunalne e-edukacije sa slobodnim pristupom

Agencija za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske odobrila je uporabu

ITdesk.info projekt raunalne e-edukacije sa slobodnim pristupom

Dananje drutvo obiljeeno je naglim rastom i razvojem informacijske tehnologije (IT), to

ITdesk.info projekt raunalne e-edukacije sa slobodnim pristupom

1. Osnovne radnje s aplikacijom za obradu teksta

2. Oblikovanje sadraja tekstualnog dokumenta

Umetanje slike iz datoteke

Umetanje Isjeaka crtea (ClipArt)

4. Cirkularna (skupna) pisma

OPI UVJETI KORITENJA

ITdesk.info projekt raunalne e-edukacije sa slobodnim pristupom

1. OSNOVNE RADNJE S APLIKACIJOM ZA OBRADU TEKSTA

koja se obino nalazi na radnoj

Otvaranje postojeeg dokumenta:

Otvaranje novog dokumenta

ITdesk.info projekt raunalne e-edukacije sa slobodnim pristupom

Otvaranje novog dokumenta temeljenog na predloku

Spremanje dokumenta - prvi put

Ponovno spremanje dokumenta

Spremanje dokumenta pod drugim imenom

Spremanje dokumenta pod drugom ekstenzijom

Rad s vie dokumenata odjednom:

ITdesk.info projekt raunalne e-edukacije sa slobodnim pristupom

Sl. 1. Pretpregled (Preview)

Osnovne postavke u aplikaciji, poput: korisnikog imena, primarne mape za

Sl. 2. Izbornik Datoteka

Sl. 3. Dijaloki okvir Mogunosti Worda

ITdesk.info projekt raunalne e-edukacije sa slobodnim pristupom

Sl. 4. Funkcija pomoi programa Word

ITdesk.info projekt raunalne e-edukacije sa slobodnim pristupom

Alat za kontrolu veliine pogleda (Zoom)

Sl. 5. Dijaloki okvir Zumiranje (Zoom)

ITdesk.info projekt raunalne e-edukacije sa slobodnim pristupom

Prilagoavanje Alatne trake brzog pristupa

Sl. 7. Podeavanje Alatne trake brzog izbornika

Odabir vrste pogleda na dokument

ITdesk.info projekt raunalne e-edukacije sa slobodnim pristupom

Web-izgled (Web Layout) prikazuje dokument u obliku u

Sl.8 Vrste pogleda na dokument

UNOS TEKSTA U DOKUMENT

toka umetanja teksta mjesto gdje treperi kursor

nakon interpunkcijskih znakova . , : ; ! ? stavljati razmak

ITdesk.info projekt raunalne e-edukacije sa slobodnim pristupom

Umetanje simbola tj. posebnih znakova

Sl. 9. Gumb Simbol (Symbol)

Sl. 10. Dijaloki okvir

Neke od oznaka koje se ne prikazuju su:

ITdesk.info projekt raunalne e-edukacije sa slobodnim pristupom

Oznaavanje proizvoljnog teksta:

Oznaavanje cijelog dokumenta:

ITdesk.info projekt raunalne e-edukacije sa slobodnim pristupom

Mod rada - nain upisivanja teksta u dokument

Pretraivanje sadraja dokumenta - teksta

Sl. 11. Navigacijsko okno

Napredno traenje (Advanced Find)

ITdesk.info projekt raunalne e-edukacije sa slobodnim pristupom

Pretraivanje s upotrebom funkcije Zamijeni

Sl. 14. Dijaloki okvir Traenje i zamjena (Find and Replace)

ITdesk.info projekt raunalne e-edukacije sa slobodnim pristupom

Koritenje funkcija Kopiraj, Izrei i Zalijepi