Naslov originala

Nagib Mahfuz TARTARA FAWQ AN-NIL

Preveo s njemakog Andrija Grosberger
Razgovori na Nilu o smislu i sumnji
Mada je bio napisao vie od trideset romana i veliki broj pripovijedaka, o egipatskom
Nobelovcu Nagibu Mahfuzu i nagraenom djelu Razgovori na Nilu se prije dodjeljivanja
Nobelove nagrade malo znalo. I prije objavljivanja ovog djela od Maroka do Iraka bio je
prihvaen kao prvi arapski pisac. Poznatiji i cjenjeniji od njega u nas su bili Egipani
Taha Husein (1889-1973) i Teufik al-Hakim (1898-1988).
U tumaenju nacrta za jedan pozorini komad koji izvode lica romana Mahfuz je naveo
temu: ozbiljnost i lakomislenost, gubitak smisla, gubitak vjere, vjere uope. ivjeti znai
ivotariti, a to je rastakanje i pasivnost, odvanost i lakrdija, kukaviluk i oportunizam,
pobonost i razuzdanost, lana vjera. Sve to je Mahfuz izveo na jednostavan i izvoran
nain. U romanu pie o grupi intelektualaca iz Kaira, izdvojenih na splavu, na kojem
prireuju sjedeljke uz hai i nargilu. U danu su obini itelji, rade kao i svi drugi ili
ostavljaju privid da rade. Mahfuz je odabrao lica vie zanimanja. Podijelio im je uloge iz
komada, to su iste kao u razgovorima na Nilu.
Ali as-Sejid je azharovac, inae treber, lakta, AhmedNasr je inovnik, Ragab al-Kadi
"lolina jedan od bogova koji umiru u estom desetljeu ivota, inae nevjernik kao
ostali", Enis Zeki je nesposoban inovnik, uvijek utljiv i duhovno odsutan, vrlo
obrazovan. U razgovorima sudjeluju Halid Azuz, Senija Kamil, Samara Behget i dr.
Posve je izdvojena linost ika Abduha kao kontrast svim licima. U sebi sjedinjuje dva
svojstva: vjernika i svodnika. Brine se o travi (haiu), pribavlja ga, sprema i opsluuje.
Nije jasno zato to radi. Da li samo zato to je plaen da bi ivio ili i on kriomice vue
nargilu s haiom?
Veliki mag pisane rijei Nagib Mahfuz je na preac osvojio publiku ne samo arapsku ve
i evropsku. Kritiari su ga izdvojili kao izuzetnu knjievnu linost, a neki su ga poredili s
Francuzom Albertom Camusom, Nijemcem Thomasom Mannom, Rusima Dostojevskim i
Tolstojem i jo nekim drugim. U knjievnom radu je proao vie etapa. Prve, krae
pripovijetke u drugoj i treoj deceniji dvadesetog stoljea objavljivao je u podliscima u
novinama (Al 'Ahram). Izdvajale su se izvornou, novim odnosom prema svijetu. Pisao
je o svakodnevnom ivotu ljudi mnogomilionskog Kaira. U pripovijetkama se oslanjao na
tradicuju prozne egipatske realistike knjievnosti i zastupao ideje prethodnika, u prvom
redu Muhameda Huseina Hejkala (1888-1956), te modernih klasika arapske proze:
Ibrahima al-Mazinija (1890-1949), Abasa Mahmuda al-Akada (1889-1964), te navedene
Taha Huseina i Teufika al-Hakima.
Roman Razgovori na Nilu vjerno odslikava likove na nonim sjedeljkama. U
prikazivanju svijeta nema nita tipino "arapsko". Egipatska su samo imena advokata i
filozofa, likovnog kritiara, prevodioca i dr. Pogledi na ivot nisu crpeni na izvoru i
nemaju mnogo dodirnih taaka sa
ivotom u gradu. ini se da su im misli iz filozofije, nauke, istorije - ali to je samo privid
vie u otkrivanju njihovih zabluda. Izvan stvarnosti i ivota u pravom smislu rijei
razgovori su plod halucinacija haiom opijenih ljudi i ena. Uzaludan je i neobian put
njihovog traganja za nekim smislom. Izlaganja im se ne izdvajaju ni intelektom ni
originalnou, a priaju dugo, sve dok se na njihove sanjive oi ne spusti mrak. Odlaze sa

splava da bi se sutradan navee ponovo pojavili, a u novim razgovorima nema nita

drugo do tlapnje i snatrenja. Uesnici seansi proli su dug ivotni put. Misle da su
spoznali svijet i pronali neki smisao. Pred njihovim oima je tama, a u narkomaniji
ivot. Oslobaaju se zabluda u trenucima, ali to su samo proplamsaji. Trae smisao
ljudskog postojanja, ali ga ne nalaze. Da bi prikazao i drugu stranu njihove linosti i
probudio i otkrio iluzione misli, Mahfuz je alegorijom i simbolima pronalazio i ono to o
sebi nisu govorili, a to proizilazi iz razgovora. Misao udaljena od ivota i stvarnosti
vodila je ka negaciji smisla i uzaludnosti traenja sree. Sve se na kraju svodi na
besmisao. Za sve je sinonim Nita. ivot je Nita, a Nita je i vaseljana. Mjesec je
omama, promatraju ga i smatraju ga sauesnikom u zasjedi spremnim da provali na vrata.
Od stvaranja svijeta, od odvajanja Zemlje od Mjeseca nita se nije promijenilo. Minule su
stotine i hiljade godina. Jedna za drugom iezavale su generacije, a tako e i njihova.
Kao i svako djelo, zasnovano na idejama ili tezama, i Mahfuzovo lebdi u prostoru ne
drei se veze sa ivotom. U Razgovorima na Nilu se zapravo nita ne dogaa. Sjedeljke,
nargile, odjeci iz prolosti i praiskona, njihovo ponavljanje istih misli. Halucinacije ih
potiu na promiljanje iiznalaenje odgovora. Egipatsko u ovoj knjizi je jedino
ponavljanje egipatske prolosti, najvie iz doba faraona. Ideje nisu samo plod
halucinacija, mada su to u pretenom dijelu, ve i nastojanja da na svoj nain najave
besmisao ivota. ive, a propovijedaju besmisao, ali u njemu uivaju i opijaju se. ta se
dogaa s ovjekom? Nemonom da se odupre destrukciji. Nastojanje da se dopre do
apsolutnog odvodi linosti u sferu iracionalnog i gubi se u toku radnje. Jedini od linosti,
stari Abduh nije sasvim objanjen. Njegova igra sa ivotom je specifina. Realan je i
postojan, sjedinjuje ono to je nespojivo, ali u ovom drutvu narkomana shatljivo.
Ponaanjem, utljivou, pokornou, spremnou da uini sve to se od njega trai kao
da je zalutao u ovo drutvo narkomana. Za sitne pare pronalazi djevojke na ulici i dovodi
ih na splav svojoj klijenteli, a kad doe vrijeme molitve predvodi vjernike s pravom
predanou Svevinjem. Samo se u narkomana moe javiti halucinantna vizija vremena
Adama i Eve i pitanje kad su se prvi put posvaali poslije odlaska iz raja. Izmeu
realnosti i njihovih vizija je konstantan nesklad, ali i smiljeno tumaenje dana i noi.
No je laljivica, jer je negativ dana. ivot narkomana je pravi, sve izvan njih je
pozorite. ivot im protie u polusvijesti. Kako odmie no, oni se utapaju u guu tamu.
ivot nisu sasvim odbacili, jer ih opijenost mami. ak je i ivot u zajednici s drutvom
poremeenih bolji od usamljenosti. To su rijetki trenuci zaborava i elja da se kakva takva
uhvati veza sa ivotom. etrdesetogodinjaci, izbaeni iz ivota imali su prolost: obitelj,
djecu, sada ih nemaju ili ne znaju za njih, da li postoje ili ne. Djevojke, uesnice seansi,
malo su po strani. ele da spoznaju i te uitke. Nisu otile daleko, jo su mlade, bez
iskustva i zato
ele i sanjaju o ljubavi. Jednima je ivot zatvor, oekuju kraj ma kakav bio, postali su
bolesnici bez lijeka a snatrenje im je put prema nitavilu.
Sudbine linosti Mahfuz je doveo do kraja, kao da nije postojao drugi nain odlaska iz
splava, a i iz ivota kako su ga provodili. Taj su put odabrali sami ili je bio sluaj da u
dubokoj noi na cesti pregaze ovjeka. Tada e se javiti misao ta initi. Jedni da se sve
prikriva i preda zaboravu. Jedini filozof Enis hoe ii do kraja. Odluan je da sluaj
prijavi policiji. Tako e zavriti u zatvoru, a splav na Nilu e se i dalje ljuljukati i ekati
ili ne doekati nove uivaoce droge.

Mahfuz se ne opredjeljuje, ne prigovara niti brani narkomane, on snagom velikog

umjetnika vjerno i istinitno prikazuje ovjeka kojem ivot namee egzistencijalne teme, o
smislu i besmislu, o apsolutnom i apsurdu, o dilemama i sumnji.
Dr. Muris Idrizovi
RAZGOVORI NA NILURAZGOVORI NA NILU
April je mjesec praine i lai. Uska soba sa niskom tavanicom lii na memljivu upu
ispunjenu dimom cigareta. Na policama, spisi poivaju u vjenom miru. Prava je milina
pogledati njegovo lice koje odie dubokom ozbiljnou dok obavlja beznaajne stvari.
Zavoenje u knjige, odlaganje u fascikle, prijem i otpremanje akata, mravi, bubavabe,
pauci i miris praine koji prodire kroz zatvorene prozore.
- Da li ste pripremili traeni izvjetaj - upita ga ef odjeljenja.
- Jesam, i odnio ga direktoru - odvrati on otealim jezikom. ef odjeljenja pogleda ga
prodornim pogledom koji je,
proputen kroz debela stakla naoari, poprimio odlike kristalnog zraka. Da li ga je i ovog
puta zatekao u takvom stanju da mu na usnama lebdi budalast, bezrazloan osmijeh? No,
takve ludosti trebalo bi da budu dozvoljene u aprilu, mjesecu praine i lai.
Nekakvo mekoljenje zahvati efa odjeljenja i taj pokret se prenese na njegove udove koji
su virili iznad pisaeg stola. Bjee to spor talasast trzaj, ali veoma odreenog uinka. On
poe da se nadima, polahko, od grudnog koa preko potiljka i
13RAZGOVORI NA NILU
lica sve do lobanje. Enis Zeki je ukoeno buljio u svoga efa. Nadimanje koje je zapoelo
u grudima, sve vie se irilo i pojaavalo, zahvativi vrat i glavu. Sefove crte lica se
rastoie, i na kraju to nadimanje pretvori ovjeka u zamaan balon od mesa. No, inilo
se kao da mu se teina na neshvatljiv nain smanjila, pa se lopta, iz poetka sporo, a onda
sve bre, kao pravi luft-balon, poela da die, sve dok se nije zakaila u uglu tavanice
ljuljajui se tamo-amo.
- Zato buljite u tavanicu, gospodine Enise? - upita ga ef odjeljenja.
Oh! Eto, ponovo ga je uhvatio u haluciniranju. Oi ostalih kolega posmatrale su ga
samilosno i podrugljivo. Njihove glave su klimale sauesniki, pozdaravljajui efovu
primjedbu, odobravajui mu. Zvijezde neka mu budu svjedoci. ak su se komari i abe
ophodili prijatelj skije s njim. Zmija-otrovnica uinila je egipatskoj kraljici jedinstvenu
uslugu, ali vi ste, drage kolege, sasvim beskorisni. Utjehu, ukoliko traite utjehu, nai
ete u izjavi onog prijatelja, koji kae: "Moete da stanujete u bivaku na vodi, ne morate
da plaate najamninu, imate samo da se starate da za nas sve bude pripremljeno."
Sa iznenadom odlunou on poe da zavodi gomilu pisama. Veoma cijenjeni gospodine,
pozivajui se na va dopis od 2. februara 1954, br. 1911, kao i priloeni spis broj 2008 od
28. marta 1964, ast mi je da vam saoptim... Zajedno s prainom koja je prodirala kroz
prozor, do njega doprijee i zvui jedne pjesme sa radija: "Oh, majko, Mjesec nam je
bahnuo pred vrata!" On prekide posao i promrmlja: - Allah!
- Blago vama kad ste tako bezbrini - ree mu kolega sa desne strane.
Poklonici napredovanja u slubenoj hijerarhiji! U oekivanju sna koji im se nee ispuniti,
oni uinie pritvorstvo
14
RAZGOVORI NA NILU
svojim pozivom. Meu njima ja predstavljam udo koje prolijee kosmosom bez
raketnog pogona. Ue posluitelj. Spopade ga neutaiva elja.

- Jednu goru! - zatrai on. Posluitelj stade pred njega i odgovori

- Nai ete je na svome stolu, kada se budete vratili od gospodina direktora.
Enis napusti odaju; krupna pojava snanih kostiju ali prilino mravog tijela. U
direktorovoj sobi on zastade pun potovanja. Direktorova elava glava ispitivaki se
bijae nagnula nad papirima. U Enisovim oima poprimao je oblije potonulog amca.
Posljednjim ostacima volje on odagna svaku pomisao koja bi mogla da ovlada njime i da
ga uvali u kritinu, kobnu situaciju. ovjek podie mravo, izborano lice i prodorno ga
pogleda. Kakve su se to greke mogle pojaviti u njegovom izvjetaju? Ta pripremao ga je
sa najveom briljivou!
- Traio sam od vas da mi pripremite detaljan izvjetaj o predmetima prispjelim u toku
prolog mjeseca.
- Da, cijenim gospodine, i taj sam izvjetaj cijenjenom gospodinu i podnio.
- Je li to taj izvjetaj?
On pogleda u akta, a zatim proita na koricama ono to je sopstvenom rukom bio
napisao: "Izvjetaj o prispjelim predmetima u mjesecu martu, podnijet gospodinu
glavnom arhivaru."
- To je to, gospodine.
- Pogledajte sami i itajte!
Ugleda itko ispisane redove iza kojih su slijedila bijela, neispisana mjesta. On zaueno
okretae stranicu tamo-amo, a zatim glupavo pogleda direktora u lice.
- Ta, itajte! - ree ovaj ljutito.
- Gospodine direktore... sve sam, rije po rije, zapisao...
15RAZGOVORI NA NILU
- Onda mi objasnite kuda su ti redovi nestali!
- Odista; to je zagonetka koju ne umijem da objasnim...
- Ali, ovdje se vide tragovi naliv-pera!
- Pera!
- Dajte mi vae arobno naliv-pero!
Grubim pokretom on uze prueno naliv-pero i poe da povlai crte po koricama. No, to
naliv-pero nije za sobom ostavljalo nikakav vidljiv trag.
- U njemu nema ni kapi mastila!
Na Enisovom irokom licu ogledala se beslovjesnost. Zajedljivo, direktor se izdera na
njega:
- Napisali ste ove redove, a kada je nestalo mastila, vi ste i dalje nastavili da piete...
Enis se ne usudi da mu odvrati ni rije.
- Vi ak niste ni primijetili da naliv-pero vie ne pie... On uini bespomoan pokret
rukom.
- Objasnite mi, gospodine Enise, kako je to moglo da se dogodi.
Odista, kako se to moglo dogoditi? Kako su se stvarali prvi zaeci ivota u algama,
duboko u stjenovitim peinama na morskom dnu?
- Mislim da nisam slijep, gospodine Enise. On maloduno zavrtje glavom.
- Ja u da odgovorim umjesto vas. Vi niste ni primjeivali hartiju, jer ste bili u
narkotinim zanosu.
- Uvaeni!

- To je prava istina, svima poznata istina. To znaju ak i kuriri i posluitelji. No, ja nisam
propovjedik, niti va staratelj. Moete da uinite sa sobom to vam je volja; meutim,
moje je pravo da zahtijevam od vas da bar u toku radnog vremena ostanete trijezni.
16
RAZGOVORI NA NILU
- Vi, srenie!
- Manite se sree i nesree! Trebalo bi samo da mi ispunite skromnu elju da se u toku
radnog vremena ne drogirate...
- Allah mi je svedok, ja sam bolestan!
- Vi ste vjeiti bolesnik.
- Zar mi ne vjerujete?
- Dovoljno je da vam ovjek pogleda u oi.
- U pitanju je bolest i nita drugo.
- Nikada nisam ugledao u vaim oima nita drugo do crvenilo, duboke sjenke i tromost.
- Nemojte da vjerujete govorkanjima ljudi.
- Vae su oi uprte ka vaoj unutranjosti, a ne prema vani kao to je to sluaj u drugih
stvorenja.
Njegove ruke pokrivene bijelim dlaicama podigoe se uvis, opominjuim pokretom.
- Moje strpljenje ima granica - ree on otro. - Nemojte da se prepustite potpunom
srozavanju. Vi ste ovjek u etrdesetim godinama. A to je doba razlonosti; prestanite sa
tim nepodoptinama.
Kada se Enis pokrenuo unazad dva koraka, u namjeri da ode, on dodade:
- Odbiu vam od plate samo dvodnevne prinadlenosti, ali vas upozoravam da se to ne bi
smjelo ponoviti.
- Dok se kretao prema vratima, zau kako direktor prezrivo ree:
- Kada e te nauiti da pravite razliku izmeu ureda i pilje za uivanje haia?
Kada se vratio u kancelariju, glave se ljubopitljivo podigoe njemu u susret. On na to ne
obrati panju, sjede i poe da pilji u svoju kahvu. Osjeti kako se jedan kolega saginje
prema njemu, da bi mu neto rekao. No, on ljutito promrmlja:
17RAZGOVORI NA NILU
- Ostavi me na miru!
Iz fioke izvadi boicu s mastilom i poe da puni naliv-pero. Sada je morao ponovo da
napie svoj izvjetaj, protok predmeta. U stvari, nikakvog protoka nije ni bilo, samo
kruenje oko jedne mrtve take, kretanja ukrug, pri emu se nita nije razrjeavalo. Taj
kruni protok zavravao se obmanom i prevarantstvom. U tom vrtlogu gubile su se sve
stvari od prave vrijednosti, medicina, nauka, pravo, zaboravljeni srodnici u pitomom selu,
ena i malo dijete pod pokrovom zemlje, vatrene rijei, sve pokopano pod ledenim
ruevinama. Na putu nije bilo nikoga. Vrata i prozori bjehu zatarabljeni. Kopita konja
podizala su prainu. Mameluci1 u svom pohodu isputali su pobjedonosne uzvike. im bi
u Marguu ili al-Gamaliji ugledali ljudsko bie oni ih pretvarahu u metu svojih puaka.
rtve su padale usred luakih pokreta Mameluka. Majka liena svog djeteta, vikae:
"Smilujte se, Mameluci!" Lovac, u taj dan uitka, ustremi se na nju.
Kahva se bila ohladila, poela je da gubi ukus, a Mameluk se smijao i dalje. Oni samo
putahu da im izrastu brade, podizahu prainu i radovahu se raskoi i muenju.
Vesela uurbanost zavlada u memljivoj sobi, bjee to znak koji oznaava kraj radnog
vremena.

1. Mameluci - ratni zarobljenici uglavnom turskog i kavkazskog porijekla, koje su

persijski i egipatski vladari uvrstili u svoju vojsku, odnosno tjelesnu gardu. Vladali
Egiptom od 1250 do 1798. 18
RAZGOVORI NA NILU
Na olovnim talasima Nila poivae kua na splavu njemu bliska kao neije lice, desno do
njega prazan prostor gdje je ranije itavu vjenost bio usidren drugi splav, sve dok ga
jednog dana vodotok nije odnio. S lijeve strane mala bogomolja, podignuta na irokom
rtu, okruena dinovskim zidom od ilovae. Na podu molitvene kolibe bjee prostrta
ofucana hasura. Enis Zeki proe kroz bijelo obojena vrata, sa ije se obje strane bilo
naetilo iblje jorgovana i jasmina. uvar na vratima, ika Abduh, doeka ga u stojeem
stavu, njegova dinovska spodoba nadvisivala je kolibu od ilovae, koja bjee pokrivena
sindrom i palminim liem. Enis proe poploanom stazom kroz vrt do prilaza splavu. S
njegove desne strane, na pola puta, lijeha vodenog kresa, sasvim lijevo, iza tronog
guava-drveta, bjee brljen. arki sunevi zraci prodirali su kroz kronju i granje
kamforovog drvea.
Enis se presvue i sjede u svojoj bijeloj galabiji na prag prema verandi koja se nadnosila
nad Nil. Blag povjetarac ga zapahnu i on uivae u tom njenom razhlaivanju. Njegov
pogled skliznu preko tihe vode koja je oticala sporo i bez sjaja. uli su se samo jasni
glasovi stanovnika splavova ispod drvea sa druge obale. On glasno uzdahnu, a ika
Abduh koji je
19RAZGOVORI NA NILU
prostirao mali sto s desne strane, otprilike dva metra udaljen od hladnjaka upita ga zato
uzdie pa dodade:
- Nadajmo se da je neto dobro po srijedi! Enis promrmlja okreui se ka njemu:
- Moj zanos bjee prekinut odvratnom i otrovnom atmosferom.
- Ali, na kraju krajeva, svi se uvijek vraate u svoj mir. Bio je primoran stalno da mu se
divi. Taj ovjek bjee
olienje neeg monog i pradrevnog. Prodornog pogleda koji izbija iz eline mree bora.
Moda su mu potovanje ulivale duboke bore na njegovom licu. Ili bujna gustina
njegovih bijelih malja koje su kao mahovina, prekrivale izrez njegove odjee. Njegova
galabija, izatkana od grubog pamuka, glatko mu se privijala uz tijelo kao odjea na
nekom kipu. Sazdan je samo od koe i kostiju, ali od kakvih kostiju! Dinovski kostur
kojii svojom glavom probija tavanicu kue na splavu. Iz njegovog lika zrai nezadriva
privlana snaga. Pravi simbol nesavladivog otpora prema smrti. Zbog toga on rado
razgovara s njim, iako su skupa tek mjesec dana.
On ustade, sjede na jednu stolicu kraj stola i poe da vae pare pohovanog mesa. Pri
tome je uperio oi ka drvenom, nebeskoplavom bojom ofarbanom zidu, pri emu je
pogledom pratio jednu malu gutericu. Ona se hitro uspuza po zidu i izgubi se iza
prekidaa za struju. Ta guterica ga podsjeti na efa odjeljenja. Ali kojim povodom?
Nametnu mu se iznenada, pitanje da li je Muiz Lidinilah al-Fatimiz moda imao potomke
koji e jednog dana zatraiti svoje pravo posjedovanje Kaira.
- Koliko ti je godina, ika Abduhu?
Starac stajae iza rogozine pred vratima, gledae u njega sa
2. Muiz Lidinilah al-Fatimi - (931-975). pod ovim halifom iz dinastije Fatamida ustolien
je 969. godine, novoosnovani i utvreni prijestoni grad Kairo (ar. al-Kahira) 20
RAZGOVORI NA NILU

visine, kao da je empres koji dosee do oblaka, i smijae se kao da njegovo pitanje ne
uzima ozbiljno:
- Koliko mi je godina?
Enis potvrdi svoje pitanje klimanjem glave i promekolji se.
- Otkud bih to mogao znati? - ree starac.
Ja nisam u stanju da procjenjujem koliko je neko star. No, bie da je on ve trkarao po
ovoj naoj planeti prije nego to je bilo zasaeno prvo drvo u aleji kraj Nila. Imajui u
vidu njegove godine, on je jo uvijek izvanredno snaan. On vodi rauna o ispravnosti
noseih buradi, zatee konope splava prema plimi i oseci, a splav mu se pokorava; on
zaliva cvijee i biljke, predvodi vjernike koji se okupljaju na molitvi i dobro kuha.
- Jesi li oduvijek stanovao sam u svojoj kolibi?
- Ona je jedva dovoljno prostrana za mene...
- Iz kojeg grada dolazi? -Oh!
- U Kairu nema nikakvih roaka?
- Nemam.
- Barem u tom pogledu smo jednaki. Kuha izvanredno.
- Hvala lijepo!
- Ti jede vie nego to je u tvojim godinama zdravo.
- Jedem samo ono to mogu da svarim.
Enis pogleda oglodanu kost i ree sebi da jednog dana ni od direktora ureda nee
preostati nita drugo do koske kao to je ova. Kako bi rado prisustvovao njegovom
polaganju rauna pred stranim sudom. On oljuti jednu bananu i nastavi sa
presliavanjam.
- Od kada slui na ovom splavu.
- Otkako je ovdje ukotvljen.
- Koliko je tome? -Oh!
21RAZGOVORI NA NILU
- Da li je jo uvijek u rukama istog vlasnika?
- Mnogi su se vlasnici u meuvremenu izmijenili.
- I, da li ti se dopada tvoj posao? On odvrati ponosito:
- Ja sam splav, kao to sam i burad i konopi. Ako bih prestao da se brinem o njemu makar
na tren, on bi potonuo, ili bi otplutao, otrgnut vodotocima.
Enis se nasmijao zbog naivnog pouzdanja starevog. Posmatrae ga jedno vrijeme pa ga
ponovo upita:
- ta je tebi najvanije na svijetu?
- Biti zdav i krepak.
Nejasna ar ovog odgovora natjera ga da se dugo smije.
- Kada si posljednji put vodio ljubav sa nekom enom? -Oh!
- Da li si poslije ljubavi sa enom naao neto drugo to ti priinjava radost?
- Svoj najvei uitak nalazim u klanjanju Allahu.
- Ima lijep glas kad poziva na molitvu. - I vedro dodade:
- Podjednako si lijep kada polazi da nabavi "travu" ili kada nestane, da bi se vratio
dovodei nam neku djevojku za zabavu.
On se ponovo nasmija, zabacujui pri tome unazad glavu pokrivenu bijelim keetom.
Nije mu odgovorio.
- Jesam li u pravu?

Tek tada mu starac odgovori, prelazei velikom akom preko lica:

- Trudim se da sluim gospodi.
Ne. On je odista bio olienje splava. Kao to je rekao, i burad i konopi, biljke, hrana, ene
i poziv na molitvu. Enis ustade s runikom u ruci; kroz bona vrata proe do umivaonika
da bi oprao ruke. Kad se vratio, ree sebi da su jedino orgijanja bila razlog to veina
halifa nije imala dug
22
RAZGOVORI NA NILU
ivot. Ugleda ika Abduha kako posprema; kao iskrivljena palma, nagnuta nad sto. alei
se on ga upita:
- Da li si ikada u ivotu vidio avet?
- Imao sam prilike sve da vidim. On zamiri na jedno oko:
- Da li je ikada neka potovanja dostojna porodica stanovala u ovoj kui na vodi?
-Oh!
- Ti, uvaru uitaka! Da nisi volio ovaj ivot, napustio bi ovu slubu ve prvog dana...
- Izgradio sam kolibicu za klanjanje sopstvenim rukama! Enis pogleda prema nizu knjiga
na policama, koje su bile
poredane lijevo od ulaza, kraj zida. Povijest od praistorije do atomskog doba - to bjee
carstvo njegove mate, obeana zemlja njegovih snova. Nasumice uze jednu knjigu od
K.K-a, o monasima u koptska vremena i itae je sat ili dva, kao to je uobiajio pred
popodnevni sanak. Kad je ika Abduh zavrio svoje poslove, prie Enisu da bi mu ovaj
saoptio svoje posljednje naloge, prije nego to e otii. Enis ga upita:
- ta se zbiva napolju, ika Abduhu?
- Kao obino, moj gospodaru.
- Zar nema nieg novog?
- A zato vi ne izlazite, gospodine?
- Pa idem svakoga dan u ured.
- Mislio sam na izlazak radi razonode... Enis se nasmija.
- Ja ivim svojim unutranjim ivotom, spoljnji svijet me ne zanima, kao to je to sluaj s
drugim Boijim robovima.
Zatim ga otpusti i naloi mu da ga probudi prije zalaska sunca, ukoliko bude zaspao.
23RAZGOVORI NA NILU
Sjedeljka bjee u potpunosti pripremljena. Jastuci za sjedenje bjehu poredani u polukrug,
pred verandom. U sreditu stajae velika sinija od bakra sa nargilama i ostalim
neophodnim priborom. Sunce je zalazilo iza drvea, nad vodom, vazduh je odisao
blagom smirenou. Jata bijelih golubova letjela su preko Nila ka svojim gnijezdima.
Enis je sjedio prekrtenih nogu iza posluavnika, pospanih oiju pratei sputanje sutona,
s uitkom udiui miris vode. Stvari u svojoj okolini jo uvijek je raspoznavao po
njihovim obrisima, ali kada bude poela da djeluje arobna mo pilule, rastopljene u
crnoj kahvi, one e poeti da se gube. Apstraktni, etverougaoni, nadrealistiki, divlji
oblici smjenjivae vrbe, kamforova drveta, bagremove i raskone kue na vodi a ovjek
se vraa u doba algi. Koji su to uzroci to su mnogobrojni Egipani postali monasi? Kako
ono glasi najnoviji vic o monahu i obuaru?
Ljuljanje izazvano koracima koji su prelazili preko mostia osjeti se na splavu. Enis se
pripremi da doeka pridolicu. Pojavi se djevojka vitka stasa, zlatasto plave kose. Ona
ue veselo ga pozdavi i poe ka verandi:

24
RAZGOVORI NA NILU
- Dobrodolica ministarstvu spoljnih poslova! - promrmlja on. Lejla Zejdan, njegova
prijateljica koju poznaje deset godina,
neudata, iako stara ve trideset i pet godina, kao to je priliilo emancipovanoj eni,
pionirki koja je raistila sa svojom konzervativnom prolou. Ako je ja i nisam dotakao,
sada ju je dodirnula starost. Ove sitne bore u uglovima oiju i usana, kao paperje, i
naznake krhte suhoe, podsjeale su na posudu koja nikad nije bila napunjena vodom.
No, njena koa jo uvijek zrai poeljnom ljepotom, uprkos prilino grubom vrku nosa i
znakova koji se stidljivo unjaju nagovjetavajui pustoenje. U Keopsovoj eri ona je
uvala ovce na Sinajskom poluostrvu, ali se netragom izgubila kada je ugrize i usmrti
oslijepljena zmija.
I ne okreui glavu prema njemu, ona ree, kao da se obraa Nilu:
- Bjee to naporan dan u ministarstvu, prevela sam punih dvadeset stranica...
- A ta se dogaa u spoljnoj poMtici?
- ta, zapravo, oekuje?
- Ne elim nita drugo, do zatitu i mir...
Ona krenu sa svog mjesta, sjede na jedan jastuk, sasvim desno, i ree:
- Uvijek ista slika. ika Abduh sjedi u vrtu kao kip, a ti ovdje priprema nargile!
- Pa, ovjek mora neto da radi!
On se podade jezi zanosa; vee se pojavilo pred njim kao ovjek sklon uzicama koji je
ivio milion godina. Poe da pravi aluzije o eni koja je strastveno predana ljubavi: im
je napusti jedan ljubavnik, ona se baci u naruje drugom. Tako ponaanje slino je slijedu
Mjeseevih mijena, od mladog do punog Mjeseca. Hladno, zajedljivo oponaajui
25RAZGOVORI NA NILU
njegov ton, ona ree:
- ena je stvorena da voli! - i mrmljajui dodade: - Pravi si prostak.
- On na njenom licu opazi predznake lahkog neraspoloenja, ali ne i tragove ljutnje. Tako
zakljui da se ona ni u kom sluaju ne moe uporediti sa enom kao to je Viktorija, koja
bjee kraljica u jednoj tradicionalnoj, konzervativnoj epohi.
- Zato me ne uini svojim intimnim prijateljem? - upita on gotovo neozbiljno.
Poto nije skidao pogled s nje, ona mu odgovori:
- Kada tebi padne na pamet da upotrijebi rije ljubav kao podmet u nekoj reenici,
zaboravlja uvijek na prirok.
On se prisjeti kako se isticao na asovima arapskog jezika, podjednako potkovan kao i
njegov ef koji je svoje znanje dokazivao time to mu je odbio od plate dvodnevnu
zaradu, jer je "ispisao" praznu strancu. Ona mu je neko rekla: "Ti nema srce!" Prijatelji
su bili otili; u kui na vodi zadrali su se samo Halid Azuz i Lejla Zejdan. Spontano ju je
zgrabio za ruku i rekao: "Ove noi pripada meni. Zato bi to morao uvijek da bude
Halid? Halid te je naslijedio, poto te je Ragib napustio. Danas e biti moja." Njegov
glas se podie ljutito pri prvim pozivima na jutarnju molitvu. ika Abduh je napolju
pozivao na klanjanje. A unutra, on je urlao kao neki luak. Preklinjui, Halid podie ruke:
Uvalie nas u nevolju. Lejla se u poetku smjekala, ali je na kraju briznula u pla.
Poee da raspravljaju o sutinskom filozofskom problemu. Reeno je da ona voli Halida,
pa da stoga ne moe da ispuni njegovu elju, uprkos njihovom prijateljstvu, inae bi je

mogli smatrati bludnicom. Te noi je vikao da je poziv na molitvu razumljiviji od ovih

zagonetnih razglabanja.
26
RAZGOVORI NA NILU
Lejla tada ree da bi odagnala napetost koja je zavladala meu njima:
- Pravo prijateljstvo je vrednije, jer ono je trajno.
- Ja ti elim dug ivot!
Da bi skratio vrijeme do dolaska ostalih, on pripremi jednu lulu haia za oboje. Ona je
udno uvlaila drogu i dugo se iskaljavala. On ree, kao to je to uvijek inio, da je prva
"lula", lula iskaljavanja, ali da potom slijedi blaenstvo. Ree sebi da nije ni malo udo
to su egipatskim faraonima iskazivane poasti koje dolikuju bogovima; zauuje,
meutim, injenica, to su faraoni sami sebe smatrali bogovima.
Splav se snano zaljulja, spolja se zaue mnogi glasovi. On pogleda u vrata zastrta
rogozinom i spazi prijatelje koji su ulazili jedan za drugim. Bijahu to Ahmed Naser,
Mustafa Raid, Ali as-Sejid i Halid Azuz... Dobro vee... Prijatno vam vee! Halid sjede
kraj Lejle, a Ali as-Sejid sa Enisove desne strane.
- Dodaj mi je! - uzviknu on.
Enis napuni lulu i stavi na nju uarene komadie drvenog uglja. Potom lula s haiom
poe da krui.
- Imali li ikakvih novosti o Ragibu? - upita Mustafa Raid.
- Nazvao je telefonom - odgovori Enis - on je u studiju i doi e im obavi posao.
Drveni ugalj u anku ario se pod dahom vjetria koji je dopirao sa verande. Enisov
zanos dostie.vrhunac. Niim ne okrnjena bezbrinost zahvati njegovo iroko lice i on
pomisli da onaj ko je povijest ovjeanstva pretvorio u raskono groblje, koje prekriva
police biblioteka, nee krtariti ni sa srenim, posveenim trenucima ovjeanstva.
- Ima li kakvih novosti u tampi? - htjede da sazna Halid Azuz od Alija as-Sejida.
27RAZGOVORI NA NILU
Ali pokaza bradom na Lejlu Zejdan:
- Obrati se ministarstvu spoljnih poslova.
- Ali uo sam veoma udne vijesti.
- Potedite nae glave! - prekide ga Enis ironino. - ta sve neemo uti, ali svijet i
nadalje ostaje kakav je i bio. Ne dogaa se apsolutno nita.
- Osim toga ba nas briga za svijet, kao to ni svijet nije briga za nas - povlaivao mu je
Mustafa Raid, i pri tome mu se Adamova jabuica pomjerala gore-dolje.
- Sve dok nargile budu kruile, ne bi trebalo nita drugo da nas brine - nastavi Enis.
Halid ga pogleda sav oaran:
- Posluajte mudre rijei koje izgovaraju usta drogiranog!
- Posluajte ta mi se danas dogodilo u kancelariji! Pria o njegovom naliv-peru izazva
buru smijeha.
- Takvim naliv-perima potpisuju se mirovni ugovori -odaziva se Ali as-Sejid.
Uarene nargile su kruile klokoui.
Oko neonske lampe zujalo je jato komaraca. Napolju se sputala tama, Nil je odraavao
pravilne i nepravilne geometrijske likove, izazvane odsjajem ulinih svjetiljki sa druge
obale i osvjetljenim prozorima kua na vodi. elava efova glava izgledala mu je kao
prevrnuti amac u raljama tame. Bi mu jasno da potie iz naroda Hiksa, pa je stoga morao
da se vrati u pustinju. Nita gore mu se nije moglo dogoditi, da se ova veernja sjedeljka

zavri kao to se zavrila prva mladost Lejle Zejdan, nalik na uarene bisere koji se
pretvaraju u pepeo. Ko bjee onaj ovjek koji je rekao da revolucije smiljaju prefrigane
glave, da ih sprovode hrabri, a da u njihovim plodovima uivaju kukavice?
ika Abduh ue, uze nargile da bi promijenio vodu, i
28
RAZGOVORI NA NILU
ponovo ih vrati bez ijedne rijei. Halid skide svoje naoari sa zlatnim okvirima, obrisa ih
i progovori o starcu s divljenjem. I Ahmed Naser prekide svoje uobiajeno utanje:
- On pripada rodu dinosaurusa!
- Trebalo bi da zahvalimo Bogu to je zaao u godine. Inae nam ne bi prepustio ni jednu
jedinu enu da se njome naslaujemo - odvrati Mustafa Raid.
Enis pomenu razgovor koji je popodne vodio sa starcem, na to Ali as-Sejid ree:
- Svijetu je potreban ovjek takvog formata kako bi politika ostala stabilna.
Nastade tiina, klokotanje nargila postade jae, spolja dopirae kreketanje aba, cvranje
cvraka. U sve guem obliku isparenja, primijeti Lejlinu ruku meu Halidovim akama.
Prijatelji za ivota, meusobni izvor utjehe. Nos Ahmeda Nasera mogao se po svojoj
duini i povijenosti porediti jedino s nosem Alija as-Sejida, iako je ovaj drugi uz to imao
ire i bljee lice.
Spoljanja tama aputala mu je da nema potrebe da brine ni o emu. Njen glas mu se
priunja noen zracima crvenkaste zvijezde, koje su razdaljinu od stotinu miliona
svjetlosnih godina premostili da bi doprli do njihove narkomanske jazbine, i savjetovae
ga da svoj ivot ne provode u jadikovanju. Odista, ak e i ef ureda jednog dana nestati
kao mastilo iz njegovog naliv-pera. Otkako je on najdrae to je nekad posjedovao
pokopao u praini, njegovo srce vie nisu muile nikakve brige. Ako poeli da uini neto
suludo, kako bi svu panju privukao na sebe, e, onda je dovoljno samo da skine svu
odjeu i da prpono proeta Trgom opere. Tamo bi ugledao Ibrahim-pau3 kako jae na
3. Ihrahim paa - (1789-1848). Sin Muhameda Alija, proslavljeni Egipatski vojskovaa.
29RAZGOVORI NA NILU
konju, pokazujui ispruenom rukom na hotel "Kontinental", kao jedinstvenu turistiku
reklamu u naoj zemlji.
- Hoemo li jednoga dana stvarno umrijeti?
- Saekaj dok prou vijesti na radiju!
- Gospodin Enis filozofira...
- Mora se priznati da je on postavio pitanje koje niko prije njega postavio nije.
Lejla poelje da uje najnoviji vic.
- Otkako je na ivot postao loa ala - odvati Mustafa Raid nema vie viceva.
Enis pogleda u tamu i ugleda ogromnog kita koji se bjee ustremio na splav. To ni u kom
sluaju nije bilo najudovinije to je ugledao u Nilu, otkako se bjee spustila no. Kit
razjapi eljusti kao da eli da proguta splav i kuu na njemu. Razgovor meu drogiranima
bezbrino se nastavi, pa stoga Enis odlui da saeka ta e se dogoditi. Tada se kit
zaustavi, zamiri na jedno oko i ree: "Ja sam kit koji je spasio Jonu." Zatim se povue i
nestade. U tom trenutku Enis se nasmija. Lejla Zejdan htjede da sazna zato se smije.
- Neka moja udnovata privianja - odvrati joj on.
- A zato mi ostali nemamo takvih halucinacija?
- Kao to govorae veliki ejh: Ko se osvre, ne stie - ree on, ne prekidajui pri tome
poslovanje oko nargila.

Protesti se odasvuda divlje sruie na njega:

- Mi ne poznajemo nikakvog ejha, bitango!
- Ni kvadratni metar zemlje nije bezbjedan od trusova.
- A uprkos tome ne prestaje ples i pjesma...
- Ako eli od srca da se nasmije, onda baci pogled odozgo na Zemlju.
- Blaeni su oni koji su dospjeli na nebo!
- Meutim, novim platnim razredima sve e strasti biti smirene.
30
RAZGOVORI NA NILU
- A hoe li se novi platni razredi odnositi i na ivotinje?
- Vodilo se rauna o tome da oni prvenstveno budu primjenjivani na ivotinjama.
- A Mjesec e saekivati iseljenike.
- Strah me je samo da smo dojadili Allahu.
- Kao to svako svakome jednom dojadi.
- Kao i Ragib svojim oboavateljkama.
- A rjeenje? Ima li kakvog rjeenja?
- Svakako, moramo da budemo meusobno solidarni, sve dok ne promijenimo lice
Zemlje.
- Ili emo da sauvamo ono to ve imamo. To je u svakom sluaju bolje i dugovjenije.
Splav se zaljulja pod novim koracima. Oni pomislie da je to Ragab, ali na pragu se
pojavi vesela, ivahna ena ije je jedro tijelo imalo samo jednu mahanu: gornji dio bjee
zamaniji od donjeg: Senija Kamil! Svojim sivim oima ona obuhvati okupljene i poljubi
svakog pojedinano. Ali as-Sejid je posadi kraj sebe.
- Nismo te vidjeli od posljednjeg Ramadana - ree on. Dva puta je poljubi u ruku a zatim
je upita:
- Samo letea posjeta?
Ona odgovori blago, grleno kotrljajui glas "R".
- Ovo je trajna posjeta.
- Dakle, znai da te je mu napustio!
- Ili da sam ja njega napustila - odvrati ona i dohvati nargile. Izbaci gust oblak dima, pa
nastavi, da bi zadovoljila svoju
blagoglagoljivost:
- Uhvatila sam ga kako flertuje sa novom susjetkom.
- Oh, kakva uasna vijest!
- Moj je glas grmio tako da me je uo i najudaljeniji komija.
- Bravo!
31RAZGOVORI NA NILU
- Napustila sam djecu i otila sestri u Maadi4.
- Zaista alostan dogaaj, ali neophodan da bi va brani ivot dobio novi polet.
- Prva stvar koja mi potom pade na pamet bjee da posjetim svoj splav.
- Pun pogodak. Oko za oko... Mustafa Raid klimnu Ali as-Sejidu.
- Sada je na potezu rezervni suprug.
- A zato ne bih sada ja bio na redu? - upita Enis Zeki ljutito.
- Ali ja sam ve odvajkada rezerva za Seniju Kamil -smirivao ga je Ali as-Sejid.
- A ja...

- Ti si na gospodar, naa kruna i na dobroinitelj. Kad bi se stvarno zanimao za ljubav,

imao bi sve to samo poeljeti moe, i vie od toga...
- Ti si laov...
On pokaza na nargile:
- Ti nema vremena za ljubav.
- Mangupi prostaki! Ispriau vam ta mi se dogodilo sa direktorom ureda.
- Ali to si nam ve potanko ispriao.
- Zar si to ve zaboravio, dobroinitelju? Bezobrazluk, znai da ivot prolazi prije nego
to shvatimo
ta nam se to deava.
Nargile su kruile, dajui prednost Seniji Kamil, kojoj od prolog Ramadana5 nije bio
pruen taj uitak. Enis govorae sebi da je ta smeokosa nervozna, i da se rado smije. Ne
zaboravlja na svoju djecu ni u zanosu ljubavi i opijenosti haiom. I na kraju se ipak
uvijek vraa svome muu. Ona ivi s njim godinu dana, a zatim ga na godinu dana
naputa,
4. Maadi - otmjeno, rezidencijalno predgrae Kaira.
5. Ramadan - ime devetog mjeseca u islamskom kalendaru (mjesec posta).
32
RAZGOVORI NA NILU
kunui se da je on svemu kriv. Prvi put ju je doveo Ragab, kao to je doao i u pratnji
Lejle Zejdan. On je enskaro, on snabdijeva na splav enama. Poznavao sam jednog od
njegovih pradjedova koji se potucao po umama, jo prije nego to je na Zemlji bila
sagraena i jedna kua. U zagrljaje ena sahranjivao je svoje strahove od ivotinja, od
tame, od nepoznatog i smrti. U njegovim oima bio je ugraen radarski ureaj, a u
njegovim uima radio-prijemnik. Njegova pesnica bjee bomba. On je odnosio udovine
pobjede prije nego to mu je doao kraj. Njegov unuk, meutim, Ragab...
Splav se zaljulja i spolja se zau glas Ragaba al-Kadija; razgovarao je sa nekom drugom
osobom:
- Pripazi, draga moja!
Oi svih prisutnih ispunie se ljubopitljivou.
- Moda je poveo sa sobom neku glumicu iz studija -promrmlja Halid.
Odgurnuvi rogozinu, pojavi se Ragab, ispunivi dovratak svojim vitkim stasom,
preplanule koe i finih crta lica. Pred njim koraae mlada djevojka, jedva bjea napunila
dvadesetu, njene linije njenog okruglog lica zraile su srdanou. Ragab mora da je
primijetio koliko njegovi prijatelji bjehu zaueni mladou djevojke. Smjekajui se on
ree njemu svojstvenim pjevajuim tonom:
- Gospoica Sena ar-Reidi, studentkinja filozofskog fakulteta.
33RAZGOVORI NA NILU
Sve oi bjehu uprte u novopridolu, no ona se ne zbuni i uzvrati im srdanim osmjehom.
Ragab je obgrli oko pasa, otprati je do svog mjesta, posadi je kraj sebe i ree:
- Udijeli mi, o dobroinitelju!
- Zar pred gospoicom - upita Ahmed.
- Pred iskrenom oboavateljkom nita se ne smije sakriti -branio se Ragab.
On duboko povue dim, tako da se ugljevlje zaari i pojavi mali plamiak. Blaeno
zatvori oi, ponovo ih otvori i okrenu se Seni:

- Dozvoli mi da ti predstavim svoje prijatelje, koje e, poev od ove noi, postati i tvoja
porodica.
Tek tada on primijeti Seniju Kamil, srdano joj stisnu ruku i upusti se u nagaanja o
povodu njene posjete. Ona saslua njegove opaske smijeei se. Potom je predstavi Seni:
- Sljedbenica Majke Boije, supruga i majka; u razdobljima porodinih zaevica, ona se
vraa svojim starim prijateljima. Iskusna ena, koja je svoju enstvenost doivjela kao
djevica, supruga i majka; ona je riznica iskustva za mlade djevojke na naem splavu.
34
RAZGOVORI NA NILU
Zau se glasan osmijeh, Sena se tada smjekala. Senija, meutim, svojim pogledom stavi
do znanja da odbija ova neumjesna zadirkivanja, ali nije pokazivala znake ljutnje. Ragab
pree na Lejlu Zejdan:
- Gospoica Lejla Zejdan, diplomirala na Amerikom univerzitetu, prevodilac u
ministarstvu spoljnih poslova. Pored toga to je lijepa i obrazovana, ona zauzima
istaknuto mjesto u povijesti emancipacije ena u naoj zemlji. Uzgred reeno, njena
zlatasta kosa nije ni lana ni obojena.
Zatim se obrati Enisu Zekiju, koji se u potpunosti bio prepustio poslovanju:
- Enis Zeki, inovnik u ministarstvu zdravlja, skrbnik nae kue na talasima, ministar
naih narkomanskih aktivnosti, obrazovan koliko i ti. Ovo je njegova biblioteka. On je
protrao fakultetima medicine, prirodnih nauka i prava, stekao je svoja znanja na tim
fakultetima bez diplome, ovjek koji ne pridaje znaaja spoljanjim stvarima. Potie iz
seljake porodice, ali ve odavno ivi usamljen u Kairu, kao graanin svijeta. Njegovo
utanje nemoj pogreno da shvati! Kada utone u utanje, znaj da se vinuo u vie sfere.
Doao je na red sljedei:
- Ahmed Nasr, rukovodilac u raunovodstvu ministarstva socijale, opasan inovnik,
strunjak za poslove u vezi sa kupovinom i prodajom, ekspert za razliite praktine i
korisne stvari. Ima kerku tvojih godina. Izuzetan suprug, vrijedan prouavanja. Ve
trideset godina je u braku; ni jedan jedini put nije prevario svoju enu i brana zajednica
mu nije dojadila. Naprotiv, njegova privrenost branom ivotu sve se vie poveava.
Zbog toga predlaem da ga podvrgnu ispitivanjima na sljedeem medicinskom kongresu.
Pokaza zatim na Mustafu Raida pa nastavi:
35RAZGOVORI NA NILU
- Gospodin Mustafa Raid, cijenjeni advokat, uspjean ovjek, uz to filozof, oenjen
inspektorkom u ministarstvu obrazovanja on je odista usmjeren ka apsolutnom i jedne
noi e ga i dostii. No, budi oprezna, jer tvrdi da svoj enski ideal jo nije pronaao...
On pogladi Ali as-Sejida po leima:
- Gospodin Ali as-Sejid poznati likovni kritiar. Svakako da si o njemu mnogo itala. U
povjerenju mogu da ti kaem da on esto sanjari o jednom utopijskom gradu vrlina. U
stvarnosti je oenjen dvjema enama, uz to je prijatelj Senije Kamil, ali ni to nije sve...
Konano on klimnu prema Halidu Azuzu:
- Gospodin Halid Azuz koji moe da se svrsta meu najistaknutije pisce kratkih pria.
Vlasnik je jedne kue za izdavanje, jedne vile, automobila i ima veoma velikog udjela u
pravcu l'art pour l'art osim toga je otac jednog djeaka'i jedne djevojice. On i dan-danas
jo ima svoju privatnu filozofiju, dodue ne znam kako bih je nazvao, ali jedna od njenih
karakteristinih odlika jeste razuzdanost...
On se nasmijei Seni, pri emu pokaza svoje lijepe i bijele zube:

- Od linosti vezanih za nau kuu na vodi, preostaje mi jo da ti predstavim ika

Abduha. Na svom putu kroz vrt ovamo protrali smo kraj njegove sjenke. Razumije se da
e i njega upoznati. Nema ovjeka u Nilskoj aveniji koji ga ne poznaje.
Enis pozva ika Abduha i naloi mu da promijeni vodu u nargilama. ika Abduh ih uze,
izgubi se s njima kroz bona vrata, zatim ih poslije izvjesnog vremena vrati i ponovo se
izgubi. Senine se oi razrogaie od uda zbog dinovskog rasta starevog. Ragab ree:
- Naa je srea to je uzor poslunosti jer, ako bi to elio, mogao bi sve da nas potopi.
36
RAZGOVORI NA NILU
Ne postoji nikakva opasnost da emo se utopiti, sve dok je kit u vodi. Ruka maloljetne
djevojice je malehna kao Napoleonova ruka, ali su njeni nokti debeli i iljati kao prova
amca za spaavanje. Njome e biti upotpunjen niz grjenih djela koja optereuju nau
kuu na talasima.
I tada tama poe da govori.
- Za koji predmet se gospoica specijalizovala na filozofskom fakultetu? - htjede da
dozna Mustafa Raid, i njegova Adamova jabuica ponovo poe da skakue gore-dolje.
- Povijest - odgovori ona posluno.
- Allah! - uzdahnu Enis. No Ragab se prodra na nj:
- Njena povijest nije tvoja krvava historija, ona je zainteresovana za lijepe stvari.
- Nema nieg lijepog u historiji!
- A ljubav izmeu Antonija i Kleopatre?
- To je krvava ljubav...
- Ona se ne svodi na otricu maa i zmiju otrovnicu. Sena se uznemiri.
- Zar se ne pribojavate policije? - upita ona, pogledajui na rogozinom prekrivana vrata.
Mustafa Raid se nasmija.
- Policijskog odreda za borbu protiv nemorala?
Kada smijeh ostalih utihnu, ona nastavi da postavlja pitanja:
- A tajna policija?
- Poto se mi plaimo policije, armije, Engleza, Amerikanaca, vidljivog i nevidljivog,
dogurali smo do toga da se vie nieg ne plaimo... - primijeti Ali as-Sejid nehatno.
- Ali vrata su otvorena.
- Pred njima je ika Abduh, on je dovoljno sran da odvrati svaki napad.
37RAZGOVORI NA NILU
- Ne treba uopte da brine, zjenico oka mog - utjei je Ragab smjekajui se. - Drava je
zauzeta izgradnjom, ima i previe drugih briga koje je spreavaju da se pozabavi nama.
Mustafa Raid joj prui lulu:
- Probaj malo ovaj vid odvanosti.
Ona se snebivajui izvini, a Ragab joj priskoi u pomo.
- Korak po korak, ovjek je zapoeo svoj uspon sluei se noktima, a zavrio izgradnjom
raketa. Savi jednu cigaretu za nju!
Cigareta za tren bjee pripremljena. Ona je dohvati oklijevajui, no ipak je stavi u usta.
Ahmed Nasr baci saaljiv pogled na nju, Enis shvati da se on uznemirio zbog sopstvene
kerke. A da je njegova ki iva, i ona bi bila Senina vrnjakinja.
Meutim, kakvog znaaja ima to hoe li ona ostati ili otii, hoe li biti dugovjena kao
kornjaa? Poto je povijesno vrijeme beznaajno u poreenju sa kosmikim, Sena je, u
stvari, Evina vrnjakinja. Jednoga dana vode Nila donijee nam neto novo, no uputnije

je da se to ne imenuje. Glas tame mu aputae: "Sjajno!" Nije iskljueno da e jednoga

dana ovaj isti glas prenijeti nareenje da uprilii neko udo kako bi oni koji ne vjeruju u
udesa bili zapanjeni. Nauka je svoja shvatanja o zvijezdama objelodanila, no u stvarnosti
one nisu nita drugo do dijelovi jednog svijeta koji daje prednost usamljenosti, pa su se
udaljile jedna od druge na hiljade svjetlosnih godina. A ti Neto, uini neto jer nas je
Nita zdrobilo.
- Ima li ti vremena za uenje? - upita je Ahmed Nasr prijateljski.
- Svakako - odvrati Ragab umjesto nje - ali ona voli i likovne umjetnosti!
Ona prijetei podie kaiprst:
- Nemoj od mene da stvori predmet zadirkivanja!
- Teko onome ko bi se usudio da tako neto i pomisli!
38
RAZGOVORI NA NILU
- Ti eli da postane glumica? - nastavi Ahmed Nasr sa ispitivanjem.
Ona se nasmijei ne poriui, a on produi. -Ali...
- uti, ti reakcionaru! - prekide ga Ragab.
- Najtea je opuba danas ako za nekog tvrdi da je reakcionar. Jednim prstom on je
dohvati za bradu, okrete njeno lice prema
sebi i ree, dok ju je paljivo posmatrao:
- Dozvoli mi da ti osmotrim lice! Ba lijepo, u tvom pogledu skriva se tajanstvena mo,
kao to je u slatkoj hurmi skrivena kotica. Ovo je pogled mladog djevojeta. Meutim,
ako se to lice smrai, zrai iskustvom zrele ene. Kakva bi tebi uloga odgovarala? Moda
uloga djevojke u scenariju "Zaganetka jezera".
Zainteresovana, ona se upusti u tu temu:
- A kakva joj je uloga namijenjena?
- Jedna djevojka, beduinka, zaljubljuje se u lukavog ribara, izrazitog enskaroa. U
poetku on tu vezu ne shvata ozbiljno, no vremenom ona zadobija mo nad njim i
odreuje mu sudbinu.
- Da li me zaista smatra pogodnom za tu ulogu?
- Govorim onako kako mi moj umjetniki instinkt nalae, a u njega vjeruju i producenti,
kao i reditelji. Samo na trenutak, molim te, skupi usta, pokai mi kako umije da se
ljubi. Ne stidi se, stid je neprijatelj glumake umjetnosti. Daj mi pravi poljubac pred
oima svih prisutnih, poljubac koji e da doprinese poboljanju muunarodne situacije...
On je obgrli svojim dugakim, snanim rukama. Njihove usne estoko se susretoe.
Nastupi tajac, ak i klokotanje nargila utia.
- Ovo je trenutak apsolutnog, takvom doivljaju se ve odavno nada - dreknu Mustafa.
- Moja gospodo, estitam - uzviknu Halid Azuz oduevljeno -valjalo bi da svi estitamo
jedni drugima. Trebalo bi da ovaj
39RAZGOVORI NA NILU
izvanredan kulturni trenutak svesrdno pozdravimo. Ovoga asa moemo rei da je
faizam u potpunosti dotuen, i da su Euklidovi aksijomi prestali da vae. Primi, Seno od sada bez formalnog obraanja - izraze mog divljenja!
Smjekajui se, Lejla Zejdan ga opomenu:
- Prepusti govorancije nekom drugom, meni za ljubav!
- Ljubomora nije instinkt kao to to neznalice misle, ve feudalno nasljee - progovori
on.

Ja nisam drolja. Prokletstvo! Oh, mirisi Nila ogrezli u isparenjima jedne naporne,
muljevite plovidbe!
Pokoje staro stablo ve bjee poraslo u Brazilu nad tlima zemljinim jo prije nego to su
bile sagraene piramide. Jesam li ja jedini meu ovim opijenima koji se sprda sa ovim
lahkomislenim talasom? Da li ja jedino ujem kako mi doaptava da etrdeset puta
kucnem u vrata, jer e tada za tebe da se ostvari ono to inae ne bi moglo da se ostvari?
Kada u da se poigram sa sunevim sistemom, kao sa nekom loptom?
Jednog sam dana bio upleten u krvav boj, kada sam pokuao da razdvojim dvojicu
zavaenih.
Napolju prohuja slijepi mi kao puani metak. On se udubi u graviru na bakrenoj siniji,
ornament je imao oblik meusobno isprepletenih krugova, iji su presjeci bili obloeni
sedefom; sada su bili prekriveni pepelom i ostacima duhana. On noas zadrijema na
svome jastuku. Kada je otvorio oi, Mustafa Raid i Ahmed Nasr ve bjehu otili. Vrata
sobe koja je gledala na vrt zatvorie se za Lejlom i Halidom, a srednje sobe za Senijom i
Ali as-Sejidom. Jo je samo njegova soba bila prazna, i najvjerovatnije da e se i ta vrata
ove noi zatvoriti pred njegovim nosem. Ljubavni par je aputao:
-Ne...
- Ne! To je nesavremen odgovor!
40
RAZGOVORI NA NILU
- Kod kue vjeruju,da uim kod jedne svoje drugarice.
- Neka se to uenje obavi s jednim prijateljem!
On isprui nogu i udari u nargile koje se prevrnue. Crni talog potee sve do praga
verande. Sve je bez znaaja. ak je i tiina beznaajna. Lakrdija, to je ono najstvarnije to
je ovjek stvorio.
Iznenada visoka spodoba ika Abduha zakloni svjetlo lampe oko koje su kruile muice.
- Je li sve gotovo? -Da!
ika Abduh poe ivahno da posprema pribor i otpatke, a zatim upitno pogleda prema
njemu:
- Kada e ti da se povue u svoju sobu?
- U njoj me eka nova nevjesta. -Oh!
- Zar ti se to ne dopada? On se nasmija.
- Djevojke iz Nilske avenije dopadljivije su i jeftinije. Enis se grohotom nasmija, tako da
njegov glas gromko
odjeknu preko Nila.
- Ti, neznalico, zar su one jednake ovima?
- A imaju li te vae vie udova?
- Ne, ali su to otmjene dame... -Oh!
- One se ne prodaju ve same sebe poklanjaju i uzimaju ono to im se prohtije, kao da su
mukarci.
-Oh!
- Oh...
- Zar e ti da spava na verandi, dok te rosa ne orosi?
- Kako je to divno kad nas rosa okupa... ika Abduh se oprosti i poe.
- Idem na jutarnju molitvu.
41RAZGOVORI NA NILU

On posmatrae zvijezde i poe da ih broji. To ga zamori. Tada ga zapahnu miriljav

povjetarac koji dopirae iz vrtova oko palate. Harun ar-Raid sjedi na divanu pod
kajsijinim drvetom, ropkinje se igraju pred njim, a ti mu sipa opojni napitak iz zlatnog
vra. "Gospodar pravovjernih" postaje blag, njeniji od daha zefira i obraa ti se:
- Reci to ti je na umu!
Ti, meutim, nema ta da kae. Valjalo bi rei samo da si izgubljen. No, jedna robinja
prebire po icama laute i pjeva:
"Kad se sjetim vatrenih asova, svijam se samo oko sebe, strepei da se ne rasplinu. Tebi
se ove noi zanosa nee vratiti, ali gorki izvoru u tvojim oima liju."
Harun ar-Raid je toliko oduevljen da rukama i nogama lupa od razdraganosti. Tada
govori sebi da je to tvoja ansa da se izbavi. Tiho se odunja, ali inovski uvar te
ugleda i juri ka tebi. Ti tri, a on juri za tobom, isukanog maa. Vie glasno, traei
pomo od roda Allahovog poslanika i Allaha. Tjelohranitelj se, meutim, zaklinje da e te
pred njihovim oima baciti u tamnicu...
42
RAZGOVORI NA NILU
On se prepusti zalasku sunca, njegovo tijelo bjee osvjeeno hladnom kupkom. Obuze ga
sanjivost i spokojstvo. Jata golubova u letu zabijelila su horizont nad Nilom. Kad bi bilo
mogue da pozove efa ureda u kuu na splavu, tada bi njegovu bronzanu pesnicu mogao
da lii otrih bodlji, a sebi obezbijedi spokojstvo veernjeg sutona.
On posrka posljednji gutljaj svoje gorke crne kafe u koju je bilo stavljeno arobno
sredstvo, i poliza posljednju kapljicu.
Dooe prijatelji, jedan za drugim, i Ragab i Sena. itavu sedmicu izdrali su skupa,
konano se i Sena privikla na nargile, pa Ahmed Nasr proaputa Ragabu na uho:
- Veli, mala djevojica!
Onaj drugi, meutim, takoe apui, odvrati mu, dok se oslanjao na Enisova koljena:
- Svakako da nisam prvi umjetnik u njenom ivotu. Lejla Zejdan ponovi nekoliko puta:
- Teko onom ko vrednuje ljubav u eri kada se ljubav ne cijeni. Ahmed Nasr ne nae
sluaoce za svoje konzervativne misli,
pa mu preostade jedino da se obrati dobrodunom Enisu. Prikloni se njegovom uhu i ree:
43RAZGOVORI NA NILU
- Ba lijepo to se jueranji pali aneo danas moe nazvati filozofom.
- Da, takva je, uopte uzev, sudbina filozofije - odgovori mu Enis. Ali as-Sejid zapucketa
prstima kako bi privukao panju na sebe:
- Uostalom, elio bih da vam prenesem jednu molbu prije nego to padnete u zanos - ree
on ozbiljno, pa kada mu se neki okrenue, jasnim glasom dodade:
- Samara Behget bi eljela da posjeti nau kuu na vodi.
Svi se pogledi sada znatieljno usmjerie na nj, ak i Enisov, iako nije prekidao svoje
poslovanje.
- Zar ona novinarka?
- Moja lijepa, inteligentna koleginica!
Nastade stanka, kao da su svi eljeli da shvate i svare ovu najavu. U njihovim oima
ogledala se sumnjiavost, a Ahmed Nasr upita:
- Ali zbog ega ona to eli da nas posjeti?
- Osjeam se krivim to sam nekim uzgrednim opaskama u naoj kui na talasima
pobudio njeno zanimanje.

Ragab al-Kadi uze rije:

- Ima nepouzdan jezik. No, da li tvoja poznanica uopte mari za kuom na vodi?
- Ne ba naroito, no ona poznaje ponekog iz naeg drutva, na primjer mene, svoga
prijatelja i kolegu, Halida Azuza, posredstvom njegovih kratkih pria, i tebe, po tvojim
filmovima...
- Ima li ona ikakvu predstavu o tome ta se ovdje odigrava?
- Otprilike, atmosfera koja ovdje vlada nije joj strana, to se moe objasniti njenom
djelatnou i ivotnim iskustvom.
- Ako bismo je ocjenjivali po tome kako pie, morala bi biti zastraujue ozbiljna osoba.
- Ona to jeste, ali u svakom ovjeku postoji neto to tei prisnijim ljudskim odnosima...
44
RAZGOVORI NA NILU
- A da li je poinila neke sline ispade? - upita s nelagodnou, Ahmed Nasr.
- Pretpostavljam da je veoma drutvena i da voli ljude...
- Ali, ona e da nam okrnji slobodu.
- Ne, ne! Nema razloga da se plai toga!
- Zar ona eli da nam se prikljui?
- Na izvjestan nain, mislim, u bezazlenim stvarima...
- Bezazlenim! Znai da emo postati predmetom novinarskog istraivanja.
No on ih je uvjeravao:
- Ona eli da doe jedino da bi nas upoznala.
Ne bi trebalo dalje da se bavi ovom stvari, inae nita u budue od puenja haia.
Pomisli na to kako su Persijanci primili prvu vijest o arapskoj invaziji. On se smjekao.
Na posluavniku ugleda itavu gomilu mrtvih muica i komaraca, pa mu pade na pamet
da upita:
- Kome rodu pripadaju komari?
Njegovo pitanje ih omete u razmiljanju. Ipak mu Mustafa Raid ironono odgovori:
- Rodu sisara!
Ali as-Sejid nastavi prekinuti razgovor.
- Poklisar vam samo prenosi poruku. Ukoliko ne elite da je pozovete...
Ragab mu meutim, upade u rije:
- Nismo jo uli miljenje pripadnica drugog pola.
Lejla Zejdan nije imala primjedbi, pa ak ni Senija Kamil, ali Sena jeste:
- Trebalo bi odluku da prepustimo Enisu, Ahmedu i Mustafi, jer su njima potrebne
prijateljice.
- Ne, ne - protestovao je Ali as-Sejid. - Nemojte, molim vas, ni pomiljati na to. Kunem
se ivotom svoje majke, ne
45RAZGOVORI NA NILU
dovodite me u iskuenje!
- A zbog ega ona, zapravo, eli da doe? - upita Sena, uklanjajui pri tom pramen kose s
oiju.
- Dovoljo sam vam rekao.
- Ako komari spadaju meu sisare - upita Enis - zbog ega onda istrajava u tome da
tvoja poznanica ne spada u tu sortu?
Ne dozvolivi da ga Enisovo pitanje pokoleba. Ali as-Sejid se obrati svima:

- Vaa slobada garantovana vam je u svakom pogledu. Na rijei i djelu, pri puenju i
razgovorima, nee biti ni ispitivanja ni istraivanja, nikakvih tome podobnih novinarskih
mahinacija! Budite u to vrsto uvjereni. Ali nema opravdanja da je smatrate
lahkomislenom enom.
- Lahkomislenom enom? - negodujui uzviknu Senija.
- Smatram da je ona estita gospoica, kao svaka od vas koja ne doputa da je smatraju
nemoralnom enom.
- Ja nita ne shvatam - ukljui se Ahmed Nasr u razgovor.
- Nita drugo od tebe nismo ni oekivali, ti si olienje devetnaestog vijeka, ali svi drugi to
shvataju bez tekoa...
Halid Azuz se takoe ukljui u razgovor:
- Moda je ona, uprkos svojim sedminim komentarima, prava pravcata burujka.
- Ona nema nieg burujskog u sebi, kao to ti to misli.
- Opisi nam je, ali tako da to svima bude razumljivo! - predloi Mustafa Raid.
- U redu. Ima 25 godina, sa nepunih dvadeset je diplomirala. Studirala je engleski jezik,
izvanredan je novinar, veoma je iskusna za svoje godine. Ima knjievnih ambicija i
oekuje da e ih jednog dana i ostvariti. Spada meu one koji ozbiljno shvataju ivot, ali
je veoma srdana u ophoenju. Govori se da je, uprkos malim prinadlenostima, odbila
primamljivu branu ponudu.
46
RAZGOVORI NA NILU
_ Zbog ega?
- Taj ovjek nema ni etrdeset godina, direktor je u jednoj fabrici, a uz to posjeduje i kuu
za iznajmljivanje, kao Halid Azuz. Osim toga on je po oevoj liniji s njom i u srodstvu.
No, mislim da ga ona ne voli.
- Sudei po njenom nainu pisanja - ree Halid - ona je radikalno nastrojena cura.
- Bolje reci da je napredna, a uz to je i iskrena.
- Da li je ve bila hapena?
- Nije! Ona je moja koleginica, otkako radim za asopis "Sve o svemu".
- Moda je bila hapena za vrijeme studija?
- U to ne vjerujem, jer bih to saznao tokom naih dugih razgovora. U svakom sluaju,
nita pouzdano o tome ne znam.
- ta vas navodi da ovako opasnu enu, koja nam uz to ne obezbjeuje nikakvu zabavu,
pozivate u goste? - htjede Sena da dozna.
- Ona mora da nam doe, potrebna nam je sveza krv -odvrati Lejla.
Ali as-Sejid nastavi:
- Odluite se. Ona je sada u klubu, ako elite, mogu telefonom da je pozovem.
Enis upita:
- Da li si joj rekao da je ono to nas ovdje okuplja i spaja, smrt? On mu ne odgovori, ve
predloi da se glasa. Enis se smijao
uivljenim sjeanjima iz daleke prolosti, i predloi da pozovu ika Abduha, kako bi on
uestvovao u glasanju. Ragab obavi ruku Seni oko bedara, a Ali as-Sejid ustade da bi
telefonirao.
47RAZGOVORI NA NILU
Pola sahata posije telefonskog poziva. Ali as-Sejid se podie sa svog mjesta da bi na
vratima saekao novog gosta. Splav ponovo uzdrama uobiajeni potres prouzrokovan

koracima na mostiu. Ahmed Nasr poelje da se nargile i ostali pribor sklone, sve dok ne
budu sigurni u namjere posjetiteljke, ali Ragab al-Kadi bezbrino doviknu Enisu:
- Nastrui, napuni i pripremi lulu za upotrebu!
Ona podie rogozinu i pojavi se nasmijana lica, zatim ue praena Ali as-Sejidom.
Poglede usmjerene u nju doeka prijateljski, ne zbunjujui se. Mukarci ustadoe, ak i
Enis u svojoj bijeloj galabiji6, podvrnutoj sve do iznad koljena. Ali as-Sejid se prihvati
uobiajenog predstavljanja. Ahmed Nasr htjede da joj primakne stolicu, no ona dade
prednost jednom jastuku. Ragab se na to spontano primae Seni i oslobodi joj mjesto kraj
sebe. Enis nastavi svoj posao, ali je kriomice piljio u njenom pravcu. Prema svemu onom
to je nauio, oekivao je da e ugledati neto neobino. Odista, ona bjee markantna
linost, a kao ena veoma privlana. Uprkos otealim onim kapcima, zapazi njenu
glatku, preplanulu kou, bez ikakve minke. Njene crte bjehu jasne, odjea jedostavna, ali
elegantna, no iz njenog 6. Galabija - ogrta nalik na dugu spavaicu, obino izraen od
pamuka. 48
RAZGOVORI NA NILU
pogleda izbijala je mudrost koja je onemoguavala da se prodre u dubinu njene due.
Uini mu se da ju je ve jednom vidio, ali u kojoj to prohujalo] epohi? Bjee li ona
kraljica ili je poticala iz naroda? Kada jo jedom kriom upravi pogled ka njoj, iskrsnu
mu druga slika. Pokua da je razazna, ali ta usredsredenost iziskivae isuvie veliki napor,
stoga se zagleda u no.
Poslije trke izazvane predstavljanjem i uobiajenih komplimenata, nastade tajac.
Klokotanje se stopi s pjesmom nonog zrikavca. Samara vjeto izbjee da svoj pogled,
koji bi mogao neto odati, usmjeri na nargile. Kada joj lula bi ponuena Enisovom
rukom, ona u znak dobrohotnosti stavi bambusovu cjevku meu usne, ali ne povue dim i
predade lulu Ragabu. Ovaj je uze i ree:
- Kako vam drago.
- Vidjela sam vas u vaem posljednjem filmu "Drvo bez ploda" i mogu da vas uvjerim da
ste sjajno odigrali svoju ulogu.
Iako se njegova skromnost nije stidjela nikakvih pohvala, on predostrono upita:
- Je li to vae miljenje ili kompliment?
- Miljenje, i to miljenje mnogih.
Kroz duhanski dim Enis pogleda u Senu i vidje je kako kroti svoj nestani pramen kose.
On se nasmijei. ak i nadlenost direktora ureda sa svim punomojima koja su mu data
ovlaenjima za rukovoenje finansijama i administacijom, ne prekorauje okvir prijema
i otpreme akata. Ima na hiljade meteora koji se sa zvjezdanih jata ustremljuju ka Zemlji,
da bi sagorjeli i ugasili, a da ne prou kroz registraturu, niti se evidentiraju u knjigama
prijema. Bol je, meutim, predodreen jedino njegovom srcu.
Iznenada, Samara se obrati Halidu Azazu:
- Posljednje to sam proitala je vaa kratka pria pod
49RAZGOVORI NA NILU
naslovom "Svira na fruli". Halid namjesti naoari.
- "Svira na fruli" - nastavi ona - ija se frula pretvara u zmiju...
- Otkako je objavio tu priu, s pravom zasluuje da ga nazivamo Halid-otrovnica - ukljui
se u razgovor Mustafa Raid.
- Neobina, ali zanimljiva pripovijest.

- Na prijatelj je istaknuti predstavnik l'art pour l'arta - ree Ali as-Sejid. - Ne bi ste smjeli
ni da oekujete da bi nekakva drugaija umjetnost mogla da se ispili na naem brodiu.
- Ubrzo e iz toga proizii poezija iracionalnog, poznata kao poezija apsurda - dopuni
Mustafa Raid.
Ragab uze rije:
- Apsurdno je dosta dugo prebivalo meu nama, jo prije nego to je postalo umjetnou.
Va kolega Ali as-Sejid poznat je po svojim apsurdnim snovima, a Mustafa Raid juri za
iracionalnim u ime apsolutnog, i ono predstavlja ivotni naboj staratelja nae kue na
vodi, otkako je prije dvadeset godina okrenuo svijetu lea.
Samara se nasmija napustivi prvobitnu uzdrljivost:
- Ja sam odista kao neka stara vraara, jer su mi moja predosjeanja nagovjetavala da u
meu vama doivjeti udesne, uzbudljive stvari!
- Bjee li to vae predosjanje, ili jezik Ali as-Sejida? - upita Ragab.
- On mi je o vama govorio samo dobro.
- Prema tome, naa kua na vodi nije u svojoj biti jedinstvena.
- Moda, no postoji mnovo ljudi, a samo je mali broj meu njima onih koji su dostojni
naeg prijateljstva.
- Ja sam mislio da e novinar biti meu posljednjima koji e tako neto da kae.
- Ljudi nam obino pokazuju svoje uljepano lice s naslovne strane.
- Mi vas, meutim, doekujemo s iskrenou, jednostavno i prirodno - odvarti Halid
Azuz.
50
RAZGOVORI NA NILU
- Kada ete vi da nam uzvratite istom mjerom?
- Smatrajte da je to ve uinjeno - nasmija se ona - ili mi dajte jo samo sasvim kratak rok
za to!
Enis ponese anak s ugljevljem na prag prema verandi, nakon to je dometnuo nekoliko
komadia uglja, i stavi ga na promahu. Parii uglja se zaarie, njihova crnina buknu
crvenom uarenou koja bjee lomna i mehka kao somot. Plamici zaigrae obojeni
crvenilom tek zalog sunca. Iz poetka pojedinano i raspreno, a zatim im se krila
preklopie, oblikujui kristalni talas okrunjen fantastinim plaviastim ipkama.
Zapucketa, i iz njedara ara rasprsnu se kia varnica. enski glasovi zaagorie, a Enis
vrati anak s ugljevljem na ranije mjesto. On priznade sam sebi da osjea bezgranino
divljenje prema vatri. Ona je ljepa od rua, ak i od sveg rastinja, ljepa od ljubiastog
jutarnjeg svitanja. Kako je bilo mogue da se u njegovim jedrima razvija vrhunska
razorna snaga? Kada jednom bude raspoloen, trebalo bi da ispria povijest o ovjeku
koji je otkrio vatru, o onom starom prijatelju iji je nos naslijedio Ali as-Sejid, koji
posjeduje privlanost Ragaba al-Kadija i dinovski stas ika Abduha. Kada se zagubila
udnovata ideja koju si elio da ubaci u razgovor dok si iznosio anak s ugljevljem na
terasu?
- Ja sam pravnik - ree Mustafa Raid - i samim tim sumnjiav. Mogu sebi da predstavim
kako sada razmiljate o nama.
- Ne onako kako vi zamiljate.
- Vai lanci odiu gorkom kritikom pasivnosti. Mi bismo u mnogim oima mogli da
izgledamo kao otjelovljenje pasivnosti.
- Ne... ne, ne bi trebalo suditi o ljudima na osnovu onoga to ine u dokolici.

- Tanije, rije je o ivotima koji i nisu nita drugo do isparaznost i dokolica - nasmija se
Ragab.
- Vi me podsjeate na to da sam stranac meu vama.
51RAZGOVORI NA NILU
- Ne bi valjalo da sami sebe pretvorimo u predmet ovog razgovora - primijeti Ahmed
Nasr. - Mnogo je vanije da saznamo ono to o vama ne znamo.
- Ja nisam nikakva zagonetka. Ali as-Sejid dodade:
- Ve sami tekstovi nekog spisatelja pruaju spoznaju o njemu. Tada Mustafa Raid upita:
- Da li to vai i za tvoje kritike napise?
Svi prsnue u smijeh, ak se i Ali as-Sejid dugo smijao. Smijue se, dodade:
- Ja sam jedan od vas, vi dekadentni modernisti, a od onog ko je nalik na svoje prijatelje
nema opasnosti. Ova djevojka je, na alost, iskrena.
- Svako pie o socijalizmu, ali mnogi mataju o bogaenju, o grabei i o ruiastim
noima u al-Mamuri - dodade Halid Azuz.
- Da li vi ee raspravljate na ovaj nain? - upita Samara.
- Ne, ali bivamo na to primorani kada neko zamjera naem nainu ivota.
Enis pozva ika Abduha. Dinovski starac ue, uze lulu, izae kroz bona vrata i ponovo
se s njom vrati, poto je promijenio vodu. Samarine oi se upiljie u njega. Kada ga
nestade, ona promrmlja:
- Kakav divan din!
Tada se Ali as-Sejid prisjeti da je ika Abduh jedini itelj kue na vodi kojeg nije jo
predstavio:
- On je pravi gorostas, ali jedva otvara usta, obavlja sve poslova, a rijetko govori. esto
nam se uini kao da je zauvijek utonuo u trenutak vlastite sadanjosti. No, ni to nije
sigurno. A najudnovatije je to da mu prilii svaki opis: on je krjepak i slab, prisutan i
odsutan, on je istovremeno imam oblinje bogomolje i svodnik.
- Moram priznati da sam ga smjesta zavoljela - nasmija se Samara. Spontano, Ragab
dometnu:
52
RAZGOVORI NA NILU
- Nadam se da emo i mi uivati!
Sena pogleda napolje u no, kao da tamo trai pribjeite. Umjesto izvinjenja on joj obavi
ruku oko pasa.
Sasvim druga pitanja vrzmala su se po Enisovoj glavi. Da li su prijatelji ve ranije, jo u
vrijeme Rima, bili ovako skupa kao veeras? Jesu li nosili drugu odjeu? Jesu li
prisustvovali paljevini Rima? Zbog ega se Mjesec otkinuo od Zemlje, ostavljajui za
sobom brda i planine? Ko je od voa francuske revolucije bio zadavljen u kadi, rukom
jedne lijepe ene? Koliko je njegovih savremenika umrlo od hroninog zatvora? Kada se
Adam po prvi put posvaao sa Evom - poslije progonstva iz raja? Da li je Eva propustila
da ga okrivi za nesreu koju je sama izazvala?
Lejla Zejdan upitno pogleda Samaru:
- Da li uvijek ovako uspijevate da sauvate punu trezvenost?
- Kahva i cigarete, to i nita drugo... Na to e Mustafa Raid:
- A mi emo jednoga dana moda biti obavijeteni o planu konanog iskorjenjivanja
narkotika, pa neemo znati ta nam jo preostaje.
- Zar je ve dotle dolo?

Ragab primijeti da imaju i viskija. Samara pristade na aicu, a on ustade i natoi joj. Ona
ih onda upita za tajnu njihove privrenosti nargilama. No, niko nije bio spreman da joj
prui odgovor, dok, konano. Ali as-Sejiid ne ree:
- One su stoer naih okupljanja, i samo nas ovdje oekuje prava srea.
Klimanjem glave Samara priznade da je drutvo odista sreno, meutim, Senija Kamil joj
prigovori:
- Nemojte da izvrdavate. O toj temi sigurno imate jo to ta da nam kaete!
- Uobiajena opta mjesta ne elim da ponovim, jer ne bih da
53RAZGOVORI NA NILU
doivim neuspjeh, kao angaovani komadi s tezom.
- Nas, meutim, zanimaju vai stavovi - ree Ahmed Nasr.
- Ja ih objavljujem svake sedmice u nastavcima, ali ta vi zapravo mislite? - upita ona,
poto je otpila gutljaj viskija.
- U prvoj polovini dana - odvrati joj Mustafa Raid - mi radimo da bismo zaradili za
ivot. Potom se okupljamo ovdje na splavu, koji nas odvodi u nebeske sfere.
- Zar vas se zaista nimalo ne tie ono to se oko vas zbiva?
- Ponekad, ukoliko nas to zabavlja.
Ona se sumnjiavo nasmija, a Mustafa Raid ree:
- Vi vjerovatno pretpostavljate da su u pitanju Egipani, Arapi, ljudi a povrh svega
obrazovani, koji bi morali da imaju gomilu briga. U stvarnosti, meutim, mi nismo ni
Egipani, ni Arapi, ni ljudi. Pripadamo samo ovom splavu.
Ona se nasmija kao da je u pitanju ala. Mustafa, meutim, nastvi:
- Sve dok su burad u dobrom stanju, uad i lanci vrsti, i sve dok ika Abduh bdi nad tim,
dok su nargile pripremljene, mi nemamo nikakvih briga...
- Niste me ba ubijedili!
- Zato ne?
Ona kratko razmisli, a zatim se odlui na povlaenje:
- Neu da upadnem u zamku - ne, neu sebi da dozvolim da budem tako nepodnoljiva
kao angaovani komad s tezom...
- Ne bi trebalo da Mustafu shvatite doslovno - umijea se u razgovor Ali as-Sejid. - Mi
nismo tako sebini kao to nas on predstavlja. No, sagledali smo da brod plovi svojim
pravcem, ne pitajui nas, i to bez nae pomoi. Filozofiranja o tome niemu ne vode.
Takva razmiljanja izazivaju samo zlovolju, a posljedica je visok pritisak...
Visok pritisak i lo hai. Student medicine razbolio se u prvom
54
RAZGOVORI NA NILU
semestru zbog uobraenja. Ni ef u uredu nije gori od sale za obdukcije. Prvi dan u sali za
obdukcije i prva iskustva o smrti najvoljenijeg ovjeka. A ova goa je zanimljiva jo
prije nego to otvori usta. Lijepa li je i mirisava. A no je laljivica, jer je negativ dana. A
u praskozorje, jezici uute. No, ta bjee ono ega sve vrijeme uzalud pokuava da se
sjeti? Ali Azuz se obrati Samari.
- Vi imate spisateljskog dara?
- Jo ga nisam provjerila.
- Svakako imate neki cilj pred oima.
- U svakom sluaju, veoma sam odana pozoritu.
- Zar samo pozoritu, a ne i bioskopskom platnu? - upita Ragab protestujui.

- Ne u tom pogledu nemam nikakvih ambicija.

- Pozorite se svodi samo na rijei.
- U tom pogledu nalik je naoj kui na vodi - primijeti Mustafa Raid smjekajui se.
No, ona je zduno protivrjeila:
- Upravo je suprotno tano. Pozorite znai usredsreenost, svaka rije mora da ima
sutastveni smisao.
- To jeste presudna razlika izmeu pozorita i naeg splava. Njene oi se susretoe sa
Enisovim, dok je on opsluivao
nargile, kao da ga je tek sada primijetila.
- Zato ste vi uutali?
Ona eli da te zavede, da bi ti u presudnom trenutku odbrusila da nije nikakva drolja. Ona
me podsjea na neto ega nikako ne mogu da se prisjetim. Uopte nije nemogue da je
ona Kleopatra, ili preprodavaica koja prodaje zaslaeni duhan u Ulici al-Gamamiz.
Roena je u znaku korpije. Zar ona ne zna da imam sastanak sa idejom seksualne
naravi?
Mustafa Raid se izvini mjesto njega:
55RAZGOVORI NA NILU
- Onaj ko radi, ne pria.
- A zbog ega je posluivanje nargila preputno samo njemu?
- To je njegova najdraa djelatnost, ne doputa nikome da mu u tome pomae.
- On je naelnik nae kue na talasima - dopunio Ragab al-Kadi - ponekad ga nazivamo i
naim starateljem. U poreenju sa njim svi smo mi poetnici i amateri, jer se on nikada ne
budi iz opijenosti...
- Ipak je trijezan kad se ujutru budi iz sna!
- Ali samo nakratko, zatim ve vie da mu se donese gorka kahva...
Ona ga sa zanimanjem upita:
- ta radite sada, u ovom trenutku? Ne podiui pogled, on odvrati:
- Pitam se zato zapravo ivim.
- Lijepo. I kako glasi va odgovor na to pitanje?
- Obino zapadam u trans, jo prije nego to dokuim odgovor. Smijali su se due nego
to je iziskivao povod, a on se smijao
zajedno s njima. Kroz oblake dima posmatrae ene. Ni u jednom oku nije uspio da
otkrije ni trunku simpatije prema goi. Veina lavova sami prodiru meso, a drugima
preputaju samo koske. Kosti nove posjetiteljke prepune su sri koja uliva strah. No, sve
dok se komari mogu smatrati sisarima, ne bi trebalo da se plaimo. I, da planete ne krue
oko sunca, mogli bismo da zapravo uivamo u vjenosti.
Ragab pogleda na svoj runi sahat a zatim ozbiljno ree:
- Vrijeme je da prestanemo s bulanjenjem. Ova no predstavlja prekretnicu u naem
ivotu. Po prvi put nas je jedna ozbiljna linost poastila svojom posjetom. Naa goa
posjeduje ono ime se ni jedan od nas ne moe podiiti. Ko zna, moda emo vremenom
dobiti odgovore na pitanja koja
56
RAZGOVORI NA NILU
su dosad ostajala bez odgovora... Ona ga pogleda obazrivo i upitno:
- Rugate mi se?
- Boe sauvaj, tavie, ja gajim izvjesne nade da ete nam se pridruiti.

- Ja imam istu elju, i, kad god mi vrijeme bude dozvoljavalo, neu propustiti priliku.
Drutvom prostruja talas porazne rezignacije, prisutni se spremahu na polazak. Bjee to
kao kletva koja svakoj stvari predodreuje kraj. Bjee li to ona misao koje se njegovo
pamenje tako dugo klonilo? U anku s ugljevljem ostao je samo pepeo. Oni odoe jedan
za drugim, a on ostade sam, preputen svojoj usamljenosti. Jo jedna no na umoru, a
tama ga spolja posmatra. I tada naie ika Abduh, da bi prostorije doveo u red.
- Jesi li vidio novog gosta?
- Ukoliko je jedan pogled dovoljan...
- Neki tvrde da sarauje s policijom. -Oh!
Kada se starac nakanio da poe, on ree:
- Potrai mi neku djevojku za ovu no!
- Ve je kasno, na ulicama nema nikaga.
- Kreni i pouri, dugaki kosturu!
- Ve sam obavio abdest7 za jutarnju molitvu.
- Zar polae nadu u vjenost koja bi bila vjenija od tvog trajanja? Mrdni, starino!
Iz njene pepeljare on ieprka opuak cigarete koju je puila. Od nje bjee preostao samo
narandast filter i mali, bijeli, izmrvljeni ostaci. Dugo posmatrae opuak a zatim ga baci
posred hrpe uginulih muica. Sa Nila se irio ustajali miris s primjesama enskog daha.
Pada mu na pamet da vrijeme prekrati
7. abdest (persijska rije) - pranje. (Ritualno umivanje lica, ruku do laktova i nogu do
lanaka ispiranje usta i nosa.
57RAZGOVORI NA NILU
prebrojavanjem zvijezda, al mu je nedostajalo upornosti. Ako na zvijezdama ne bi bilo
nikoga, ko bi se posvetio posmatranju nae planete i izuavanju udovinih prilika na njoj
- bili bismo izgubljeni. Ali, kako e taj posmatra sa zvijezda da vrednuje nae terevenke,
od poetka do kraja? Rei e da postoje tek djelimino zgusnute magme iz kojih se diu
isparenja, kakve nisu rijetke u atmosferi oko planeta, a iz tih grudvi uju se tihi zvui koji
su nerazumljivi, sve dok o njima ne steknemo odreena saznanja. Koliina ovih grudvi
poveava se s vremena na vrijeme, to ukazuje na to da se one, na odreen nain,
vlastitom ili tuom snagom umnoavaju. Iz toga se moe zakljuiti da nije iskljuena
mogunost da na tim planetama postoji neka vrsta primitivnog ivota. To bi bilo u
suprotnosti s miljenjem prema kojem izvan atmosfere ognja ne postoje uslovi za ivot.
udnovato je to ove grudve nestaju, da bi se opet iznova pojavile. Ovo stanje se
ponavlja na uvijek istovjetan nain, a da se pri tome ne moe razaznati neki jasan smisao
svega, to potkrepljuje miljenje da tamo i ne postoji ivot, bar ne u njegovom pravom
smislu. On podie krajeve galabije, razgoliti maljave noge i glasno se nasmija, da bi ga
posmatra sa zvijezde mogao vidjeti, da bi ga uli. Ree sebi: mi smo dodue ivi, ali u
svojim saznanjima smo do te mjere napredovali, da smo spoznali da je to bez znaaja;
stalno emo sebi da krimo nove puteve, i niko ne moe da predvidi ta e se potom
dogoditi. No, mi se neemo zapanjiti kao Julije Cezar, kada se iz smotanog tepiha
pojavila besmrtna ljepotica. Zapanjeni vojskovoa upita:
- Ko je ta djevojka?
Ona mu odvrati, u potpunosti svjesna svoje ljepote:
- Kleopatra, kraljica Egipta.
58
RAZGOVORI NA NILU

On se laktom osloni na ogradu verande i posmatrae tihi smiraj veeri. Daak vjetra
dodirnu njegove udove prodrijevi kroz izrez galabije. S mirisima Nila i bunja doprije
do njega glas Abduha, koji je predvodio vjernike okupljene na molitvu nedaleko od
splava. Jo uvijek je na jeziku osjeao okus nezaslaene kahve. Njegova uobrazilja jo
nije uspjela da se otarasi Ibn Tuluna8, u ija su ga vremena na asak prenijele misli prije
nego to se predao popodnevnom snu. U tom kratkom meuvremenu, koje je uklijeteno
iznad ispijanja kahve i poetka puteestvija, on je obino oekivao da e se neto zbiti; i
tada bi ga obuzela neodreena tuga, bez ikakvog pravog razloga.
Kada se splav lahko zaljulja, on se upita ko bi mogao biti rani posjetilac. Napusti verandu
i poe u sobu. Ugleda Samaru Behget kako se pojavljuje iza rogozine. Prilazila mu je
smjekajui se, a on je u nju upro zauen pogled. Pruie jedno drugom ruku. Kada se
ona zbog svog ranog dolaska poela izvinjavati, on joj poelje dobrodolicu, iskreno
obradovan, s osmijehom na licu. Ona poe na verandu i baci oduevljen pogled na Nil,
kao da ga sada prvi
8. Ibn Tulun, Ahmed (835-884). Osniva egipatske dinastije Tulunida (868-905),
porijeklom Turin, samo nominalno zavisan od Abasidskog halife u Bagdadu.
59RAZGOVORI NA NILU
put vidi. Ushienim pogledom obuhvati usnuli veernji suton i dugo posmatrae
bagremovo drvee, okieno crvenkasto-ljubiastim beharom. A onda se okrenu.
Pogledae se, ona ljubopitljivo, on pomalo zbunjen. Ponudi joj da sjedne. No, ona se prvo
uputi ka njegovoj biblioteci, lijevo od ulaza, baci paljiv pogled na police, a zatim se
okrenu i sjede na jastuk koji se nalazio u sredini polukruga. On ponovo izrazi svoju
radost zbog njene prijatne rane posjete, nakon to je sedam dana bila izostala. Zatim
uporedi svoju bijelu galabiju s njenom jedinstvenom odjeom; imala je na sebi bijelu
bluzu i sivu suknju. Izrez na bluzi nije otkrivao obrise njenih dojki, kako se esto moe
vidjeti kod drugih ena. Vjerovatno da je to bilo uslovljeno njenim pozivom ili njenim
shvatanjima.
- Da li ste odista bili oenjeni, i uz to otac? - upita ga ona. Jo prije nego to je uspio da
odgovori, ona se izvini zbog svoje
nasrtljivnosti; koliko se sjeala. Ali as-Sejid jednom je to uzgred bio napomenuo. On
klimnu glavom. Kada u njenim oima boje meda opazi Ijubopitljivost, on poe da
objanjava:
- Tada sam jo ivio sam, kao student koji je stigao iz provincije u Kairo. Majka i dijete
umrli su u istom mjesecu, od iste bolesti. - Zatim nastavi jednolino:
- Dogodilo se to prije dvadeset godina.
Prisjeti se prie o pauku i muhi. Ispunjen nelagodnou, pomisli na to da jo nije uspio da
krene na zanosno puteestvije. Pribojavao se rijei izgovorenih iz milosra, no ona je
outala s razumijevanjem. Zatim pogleda na police s knjigama:
- Rekoe mi da ste opsjednuti historijom i kulturom, no, koliko mi je poznato, vi sami ne
piete...
On podie svoje iroke, pravilno izvijene obrve i istovremeno podie veliko, blijedo lice
irokih obraza, koje je izgledalo nekako odbojno i podsmjeljivo. On se nasmija i upita:
60
RAZGOVORI NA NILU
- Zbog ega ste prekinuli studije?

- Nisam imao dovoljno uspjeha u uenju, a potom mi ponestade para; konano, dobih
mjesto u ministarstvu zdravlja, zahvaljujui posredovanju jednog od mojih tadanjih
profesora sa medicinskog fakulteta.
- Moda to nije pravi posao za vas.
- Ni zbog ega se ne kajem.
On pogleda na svoj runi asovnik, nasu malo piritusa na ugljevlje, zapali ga
palidrvcetom i odnese anak s ugljevljem na prag prema verandi. Ona pak produi s
ispitivanjem:
- Zar se ne osjeate usamljenim? Ili, zar ne bi moglo da bude...
- Za to nemam vremena - prekide je on smijui se.
- Ja se u svakom sluaju radujem - nasmijei se i ona - to sam vas ovog puta zatekla pri
punoj svijesti.
- Ne ba u potpunosti.
Slijedio je njen pogled koji je bio usmjeren ka ugljevlju koje se rasplamsavalo.
Nasmijeila se i pokazala na solju kahve u kojoj je bio zaostao jo samo trag smeeg
taloga. No, odmah pree preko toga i poe da hvali ivot na Nilu. On joj priznade da je
njegovo poznanstvo s ovim lijepim ivotom srazmjerno skoranjeg datuma.
- Stanovali smo u razliitim stanovima i nikad ne bjesmo poteeni maltretiranju od
strane susjeda.
Iznenada se zakikota, ali drugaije nego dotad. Ona ga upitno pogleda. On se ponovo
nasmija i pokaza na svoju glavu.
- Puteestvije je poelo. Vae su oi divne.
- Kakva veza postoji izmeu toga dvoga?
- Ne postoji nikakva veza izmeu jedne i druge stvari - naglasi on.
- ak ni izmeu metka i smrti nekog ovjeka?
- ak ni to. Metak je razuman pronalazak, ali ne i smrt!
- Da znate, namjerno sam dola rano da bih s vama mogla da ostanem nasamo, jer ste vi
jedini koji jedva progovara.
61RAZGOVORI NA NILU
On se branio podizanjem obrva, ali je ona i dalje istrajavala.
- ak i ako sve vrijeme razgovarate sami sa sobom. Nastade utanje i on se pogledom
utopi u sve guu i guu
tamu. Pade mu na pamet da ga je njen prerani dolazak sprijeio u posmataranju noi koja
se polahko sputala, ali ne bi mu ao. S polja se zau prisno kaljucanje.
- ika Abduh - promrmlja on. S puno radoznalosti ona govorae o starcu i postavljae
gomilu pitanja, ali joj on samo odgovori da se ovaj ovjek nikada ne razbolijeva, da je
otporan na sve vremenske prilike, kao i da on ne zna koliko mu je godina, a u svakom
sluaju, ini mu se kao da starac nikad nee umrijeti.
- Da li bi ste prihvatili moj poziv, ako bih vas pozvala u lokal "Semiramis"? - upita ona.
On odvrati uplaeno:
- Mislim da ne; zapravo to je ak i iskljueno.
On naglasi da naputa splav jedino kada odlazi u ured.
- ini mi se - ree ona - da vam se ne dopadam!
- Vi ste njeniji od rose - branio se on.
U meuvremenu se spustila no. Splav se zatrese pod brojnim koracima, s mostia je
dopirala buka. Samara se uplai kada se splav zaljuljao.

- Mi ivimo na vodi i podrhtavamo pod svaijim korakom -objasni on.

Jedan za drugim pojavljivahu se prijatelji iza rogozine. Zacudie se kada vidjee Samaru,
ali je srdano pozdravie. Senija Kamil protumai njeno prisustvo na osoben nain, i
srdano estita Enisu. Ubrzo njegove ruke poee ubrzano da posluju, a nargile da krue.
Ragab al-Kadi nasu Samari aicu viskija. Enis primijeti prikriveni Senin pogled koji je
ova izmeu pramenova se uPutila Samari, pa se nasmijei. Veselio se zbog |
rasplamsavanja ugljevlja. On prui Samari nargile, ali ona
62
RAZGOVORI NA NILU
ustuknu; on podbode ostale protiv nje, ali uzalud. Nasta tajac, jedino se ulo klokotanje
nargila. Bjehu naete razne teme. Ameriko vazduhoplovstvo napalo je Sjeverni
Vijetnam. Situacija je slina onoj za vrijeme kubanske krize, sjeate li se? ire se
mnogobrojne glasine.
Otvori se ponor na ijoj je ivici lebdio svijet. Meso i sindikalne podrunice. Ima li iega
novog to bi se ticalo radnika i seljaka? Podmiivanja i vrsta valuta. Socijalizam i
zaguenja u saobraaju izazvana upotrebom privatnih automobila. Enis ree u sebi da sve
to proizilazi iz utrobe nargila i da se pretvara u dim. Slino muluhiji koju je skuhao ika
Abduh. Naa stara deviza: kada ne bi postojao, poelio bih da postojim. Kada se na nebu
rasplamsa svjetlost, kao u anku s ugljevljem, u opservatoriji tvrde da je sagorjela
zvijezda, da je itava grupa njenih planeta eksplodirala i da se sve pretvorilo u pepeo.
Jedno praina popade po Zemlji, i tada se zae ivot. A ipak mi govore da e mi odbiti
dvodnevnu zaradu od plate, ili pak, nismo drolje. Al-Maari9 je to saeo u jedan jedini
stih, kojeg ne mogu da se sjetim, a do kojeg mi nije ni stalo. Bjee slijep, zbog toga nije
mogao da vidi Samaru, koja bjee njegov sagovornik.
- Moj mu bi htio da se pomirimo.
- Boe sauvaj!
... slijep, zbog toga nije bio u stanju da savlada svijet. Nit se prekinula, radost je isparila.
Vano je da budemo na oprezu... A nata da obratimo pozornost? Sutra u
koncentracionom logoru ureda, predstoji naporan dan zbog inventure. Pravi muzej
insekata. A komari su sisari.
Samara ree:
9. Al-Maari Abulala (973-1057). Slavni arapski pjesnik, slijep od roenja. Pisac uvenog
dijela Risalat al-Gufrana ("Poslanica o oprotenju"). Njegova prodorna misao odlikuje se
filozofskim skepticizmom i kritikom vjerskog formalizma.
63RAZGOVORI NA NILU
- Vi ste, u punom smislu te rijei prava ljepotica!
Halid uze rije. Bjee jasno da je imao na umu Lejlu Zejdan:
- Njen vlastiti problem zapravo zaokuplja cijelu naciju. Ona je, naime, moderna ena, a
brak je malograantina.
On pogleda napolje u no i ugleda uline svjetiljke na drugoj obali kao da lebde u rijeci,
nalik na svjetlosne stubove.
Njeni povjetarac donosio je sa nekog udaljenog splava odjeke pjesme. Vjerovatno to
bjee neka svadbena sveanost, kao to je Muhamed al-Arabi svojevremeno pjevao u
njegovoj svadbenoj noi: "Gle uda neviena, zavoljeli seljanku..." Dajda mi je rekao.
Bog neka te uva, i neka obdari tvoj dom blagoslovom potomstva! Ali pripazi preostala
su ti jo samo dva fedana10 zemlje! Kako je prelijepo selo kada u vrtovima zamiruu

behari pomorandinog drveta, miris koji podsjea na parfem to se iri sa uhceta otmjenih
gospoa.
- Kakav prijedlog!
- Nudim vam iskreno prijateljstvno bez pritvorstva - ree Samara ustro.
- Ali to podrazumjevate pod tim prijedlogom?
- Podrazumijevam osnovnu stvar, glavnu brigu koja svakog zaokuplja.
- Da li je u pitanju neko novinarsko istraivanje?
- Ako posumnjate u mene, morau odmah da odem.
- Ponimo, onda od vas - ree Ahmed Nasr obazrivo. - Objasnite nam svoj cilj u ivotu!
Ona se, izgleda, ne iznenadi i ree, sa iskrenou koja je budila povjerenje:
- Trenutno me, prije svega zaokuplja misao da se okuam o pisanju drame.
- Pozorini komad se ne pie bez povoda - primijeti iH^HE^noMustafa Raid.
an - mjera za povrinu, zahvata otprilike 4200m2 64
RAZGOVORI NA NILU
Ona polahko udahnu dim cigarete i zamiljno, oklijevajui stisnu kapke.
Ali as-Sejid se smjekao sauesniki i ohrabrujui ree:
- Jasno je da atmosfera koja vlada u naoj kui na vodi ne izaziva drugo do podsmijeh i
sprdnju. No, vi ste samosvjesna mlada ena, moraete da se suoite s takvom
atmosferom...
Ona spusti oi, kao da posmatra anak s ugljevljem.
- E, pa, dobro. Da kaem istinu: ja sam zagovornik ozbiljnosti. Pitanja su pljutala: Kakve
to ozbiljnosti? U odnosu na ta? Zar
ne postoji i takva mogunost da ozbiljno vjerujemo u apsurdno? Ozbiljnost pretpostavlja
da se ivotu pridaje odreen smisao. Ali kakav smisao? Ragab uzviknu:
- Pred sobom vidite arobnicu koja svojim perom eli da preobrazi lakrdiju u komad s
tezom. No, da li vi stvarno vjerujete u to?
- eljela bih...
- Govorite otvoreno, recite mi kako mislite to da uinite? Mi emo svakako takvo udo
srdano pozdraviti.
Podsjetie se visokih ideala na kojima se nekad zaeo smisao ivota, priznajui da su ti
ideali nepovratno izgubljeni. Na kakvim bi se to novim temeljima taj smisao mogao
ponovo zasnovati?
- Na volji da se ivi - ree ona kratko.
Oni se zamislie. Ta volja za ivotom bjee neto bezbjedno i trajno, ali je to moglo da se
preobrati i u besmisao. Odista, ta spreava takav obrt? Da li je volja za ivotom dovoljna
da bude stvoren junak? Ta upravo heroj predstavlja linost koja tu volju rtvuje za neto
uzvienije od ivota. Kako bi taj jedinstveni smisao mogao da bude pronaen?
- Smatram da bismo u toj potrazi volje za ivotom morali da imamo u vidu kao stvar za
sebe, a ne da tragamo za nekim drugim korijenima u koje bi se teko dalo povjerovati. Ta
volja utie na to da se grevito hvatamo za ivot, ak i kada svojim
65RAZGOVORI NA NILU
razumom pribjegavamo samoubojstvu. To je ta nepokolebljiva osnova koja nam je
neposredno data. Zahvaljujui njoj, mogli bismo da nadrastemo sami sebe...
- Znai da bi se vaa filozofija mogla saeti ovako - ree Mustafa Raid - Ona izvre
parolu: "Odozgo na dolje" u slogan "Odozdo na gore".
- Nema tu nikakve filozofije, ali meni je upravo to najvanije. Sada ste vi na redu.

Neka ste prokleti. Nita u toj mjeri ne ometa zanos kao razmiljanje. Popueno je
dvadeset lula, i to potpuno uzaludno. I izgleda da nita nije dublje ukorijenjeno od
hurmine palme. Upornost muica izaziva nae divljenje. Ako bolne tualjke Omera
Hajama11 izgube svoju mo, onda je svreno s vjeitim spokojstvom. Ovdje okupljeni
sarkastian su tvorevine sainjene od atoma. Sada e svaki od njih da se pretvori u
ogranien broj atoma, pa e da izgube oblik i boju. Oni e nestati u potpunosti. Nita od
njih nije preostalo to bi se golim okom moglo raspoznati. uju se jo samo glasovi.
Ragabov glas:
- Za mene je najvanija umjetnost. Mustafin glas:
- U stvari, njegovo interesovanje usmjereno je na ljubav, tanije reeno na ene.
Sumnjiav Samarin glas:
- Da li je to stvarno vaa glavna preokupacija?
- Nita vie i nita manje od toga. Njen glas podstaknu glas Ali as-Sejida:
- Meni je najvanija likovna kritika. Zajedljivi glas Mustafe Raida:
- Besmislica! Njegova prava preokupacija jeste san, san sam
11. Omer Hajam -(7-1122). Veliki persijski pjesnik, autor besmrtnih rubaija (katarene).
Danas jedan od najveih kairskih hotela nosi njegovo ime. 66
RAZGOVORI NA NILU
po sebi, nezavisno od sadraja. On pie kritike jedino da bi polaskao nekom prijatelju, da
bi napao neprijatelja, ili da bi doao do novca.
- Ali, kako on misli da ostvari svoj san?
- Zato ga nije briga. Ukoliko mu nargile podare zanos, on se eka po ogromnom nosu i
kae: Prisjetite se dalekog puta koji je ovjek preao od peine do vasione! Vi, kukini
sinovi, i meu zvijezdama ete da se odajete uicima kao bogovi!
Presliavanju je sada bio podvrgnut Ahmed Nasr; oklijevajui, on podie glas:
- Ja elim samo mir i spokojstvo. Mustafin glas, nametljivo:
- Ovaj ovjek predstavlja neto osobeno. On je, na primjer, musliman, moli se i posti, a
uz to je i primjeran suprug. Prema enama iz naeg drutva na splavu, odnosi se kao
Egipani prema omladini. No, njegova osnovna briga je, vjerovatno kako da uda kerku.
Glas Halida Azuza.
- On je jedini meu nama koji e ivjeti i poslije svoje smrti. Buna usamljenost postade
Enisu nepodnoljiva; on stoga
pozva ika Abduha da promijeni vodu u nargilama. Kada ovaj ue, on ga doivje kao
jedino stvarno postojee bie unutar beumnog vakuuma. Jedan glas ree da je njegov
osnovni problem da se sjeti, a drugi da je njegov pravi problem zapravo da zaboravi. Enis
se upita zbog ega su se Tatari zaustavili na granici.
- Ja nemam nikakvih problema! - zau se gugutav Lejlin glas. Halid Azuz odvrati
- Tanije reeno, ja sam njen osnovni problem. Zau se Senijin glas:
- elja mi je da me moj mu odbaci i da se Ali as-Sejid odrekne obiju svojih ena...
67RAZGOVORI NA NILU
RAZGOVORI NA NILU
Samara pokua da izmami neku rije od Sene, no ona je i dalje utala. Na to se zau
Ragabov glas:
- Smatrajte mene glavnim predmetom njenog interesovanja!
- Ne! - uzviknu Sena.
Potom se zau nejasan, zatomljen um njenog poljupca. Javi se Halidov glas.

- Moje je interesovanje usmjereno ka anarhizmu.

Prolomi se smijeh. Zatim zavlada utanje, pa uslijedi stanka i zacari praznina.
ika Abduh uleti i saopti:
- Jedna se ena sunovratila sa osmog sprata najamne zgrade as-Suba.
Enis, iako omamljen, prepoznade ga i upita:
- Kako si to saznao?
- Potrao sam onamo otkud se ula galama i ugledah stravinu scenu.
Glas Alija as-Sejida:
- Na sreu, mi nemamo veze s spoljnim svijetom, pa ne moemo nita da ujemo.
- Da li je izvrila samoubistvo ili je ubijena?
- Sam Bog zna - odvrati starac, a zatim urno nestade. Ali as-Sejid predloi da i oni izau,
kako bi se raspitali o ovom udesu, no njegov prijedlog bi jednostavno odbijen. ok koji je
prouzrokovala ova vijest vrati atome na njihove prvobitne putanje, a sjedeljka ponovo
poprimi uobiajeni tok. Enis se obradovao to je uspio da savlada svoju zamornu
usamljenost. ivot u zajednici sa duevno poremeenima u svakom sluaju je bolji od
usamljenosti, pomisli on. Doao je red na Mustafu Raida, no. Ali as-Sejid htjede da mu
se osveti pa ree:
- On je advokat kome su konfiskovana imanja, pa tako danas ivi na raun grenika, na
raun grenih sinova naeg naroda.
68
Njegova glavna briga, poslije ubiranja predujma honorara, usrnjerena je na apsolutno.
No, to je teak poduhvat, tei ak i od utjerivanja dogovorenog ostatka honorara.
- Vi ste, dakle, poboni? - upita Samara.
- Boe me sauvaj!
- A ta je za vas onda apsurdno?
- Ponekad - odvrati Ali as-Sejid - on pogleduje u nebo, ponekad se posveuje
unutranjem Ja, a treom prilikom nas uvjerava da mu se sasvim pribliavamo, ali glas
apsolutnog ostaje nijem. Halid mu je stoga savjetovao da svoj sluaj povjeri nekom
specijalisti za bolesti lijezda s unutranjim luenjem.
- U svakom sluaju, njega moemo da ubrojimo u stranku ozbiljnih.
- Ne, njegov apsolut je apsurdan.
- Moemo li da ga smatramo filozofom?
- U modernom smislu filozofije, ako ba hoete. To je filozofija koja izmiruje krau,
tamnicu i seksualnu izvitoperenost a la ene12.
On se prisjeti svog posljednjeg susreta s Neronom. Ne, on nije bio nikakva zvijer, kakvim
ga smatraju. Kada postadoh carem, govorio je on, ubio sam svoju majku, kada postadoh
bogom zapalio sam Rim, a prije toga dok sam jo bio obian ovjek, svoju sam ljubav
poklanjao umjetnosti. I on dodade: na osnovu svega onog to sam poinio, sada uivam u
vjeitom raju.
Enis se glasno nasmija, a zatim primijeti kako se pogledi sviju usmjerie na njega.
Samara upita:
- Sada ste vi na redu, staratelju. ta je vaa glavna briga? On odvrati bez okolienja:
- Da vas uzmem za enu! Prolomi se smijeh.
12. Zan ene, fr. knjievnik, skeptik, homoseksualac, delinkvent.
69RAZGOVORI NA NILU

- Ali... - brzo mu upade u rije Ragab, ali se smjesta predomisli i uuta. Smijeh postade
jo ei. Iako pomalo zbunjena. Samara istraja u svom sasluavanju. Ahmed Nasr
odgovori umjesto njega.
- Da ubije direktora ureda. Ona se nasmija.
- Konano jedna ozbiljna osoba.
- No, on na to pomilja samo u onim malobrojnim trenucima kada je pri svijesti.
-Ipak!
ika Abduh se vrati i stade kraj rogozine na vratima:
- Ona ena je izvrila samoubistvo zbog svae sa svojim ljubavnikom.
Uslijedi dugotrajno utanje, a onda Halid Azuz najzad progovori:
- To je najbolje to je mogla da uini. ika Abduhu promijeni vodu!
- Ipak na svijetu jo postoji ljubav - promrmlja Samara.
- Ona je sebi prekratila ivot - ree Halid. - Vrlo je vjerovatno da je bila ozbiljna osoba.
Ali mi nemamo nita slino na umu.
Ahmed Nasr je smatrao da je svaki ivi stvor ozbiljan i da svoj ivot doivljava na
ozbiljan nain. Ono to je apsurdno ogranieno je, uglavnom, na ljudsku glavu. U nekom
romanu, kao to je, na primjer, Kamijev "Stranac", moe da se naie na ubicu i bez
motiva, ali u stvarnom ivotu Beket je svakako prvi koji e smjeti da pokrene sudski spor
protiv svog izdavaa, ukoliko bi se ovaj ogrijeio makar i o jednu reenicu obuhvaenu u
ugovorima o njegovim apsurdnim knjigama. Samara, meutim, odbi da prihvati ovakve
nazore. Smatrala je da ono to se nalazi u glavi mora, na ovaj ili ona nain, da utie na
ponaanje, ili bar na naa uvstva. Kao dokaz ona navede pasivnost, a moralnost i
duhovno samoubistvo. Da bi sauvao svoju ljudskost, ovjek mora da se pobuni, makar
samo jednom godinje.
70
RAZGOVORI NA NILU
Ragab joj predloi da ostane do svitanja, kako bi mogla da posmatra raanje dana, ali se
ona izvini i izjavi da oko ponoi mora da poe. Sa zahvalnou odbi ponudu da je odvezu
do kue. Kada bjee otila, zavlada tiina, kao prilikom oputanja poslije zamornog rada.
Zahvati ih neka vrsta obamrlosti. Enis se spremao da ispria svoj doivljaj s atomima.
No, zbog lijenosti, ubrzo zabatali tu misao. Ahmed Nasr postavi pitanje:
- ta se krije u ovoj stranoj, draesnoj eni?
Velike oi Ali as-Sejida sada bjehu crvene, a njegov krupni nos tuno se objesio. On
odvrati:
- Ona bi eljela da dozna sve o nama i da se sprijatelji sa svakim koji je dostojan njenog
prijateljstva.
Da li bi joj jednog dana moglo pasti na um da nas podstakne na neku ozbiljnu djelatnost upita Mustafa Raid.
- U tom sluaju morali bi da je smjestimo u jednu od nae tri sobe...
- Taj bi zadatak pripao Ragabu!
Sena preblijedje, ali stanje opijenosti u kome su se nalazili inilo je svaku primjedbu
beskorisnom. Halid ree:
- Moraemo da se dogovorimo o tome ko e naslijediti Senu. Sena uperi otar pogled na
Ragaba. No, on ree, umirujue:
- Drogiranima je sve dozvoljeno. Halid je, meutim, nastavio da govori:
- Moe li neko ko je lahkomislen kao mi da se zaljubi u ozbiljnu enu?

Nargile su kruile, a oi postadoe sanjive.

Ti si ponio anak s ugljevljem na verandu i oduhao si pepeo. Ugalj se ponovo zaario,
ugljevlje je pucketalo, iskre su varniile. Enis se priblii verandi da bi udahnuo svje
povjetarac noi.
Pun divljenja gledae u vatru, sav predan toj osobenoj aroliji. Govorae sebi da nikako
nije upuen u tajnu snage kao Delta.
71RAZGOVORI NA NILU
Guterice po zidovima, mievi, komari i vode rijeke, svi su oni moji saputnici, ali niko
ne poznaje tajnu snage bolje od Delte. Vaskoliki sjever je udesan svijet prekriven
umama koje znaju za dan samo u vidu kratkotrajnog, prolaznog odsjaja svjetlosti koja
prodire kroz mreu kronji i grana. Jednog dana oblaci se urno udaljie i jedan dosadni
gost razderane koe i golog obraza pristie, bos, a ime mu bjee - sua. ta nam je initi
da bismo se odbranili od smrti koja se prikrada? Zelenila je nestalo, ptice su odletjele,
ivotinje stradale, ti ree, eto nailazi smrt i svojom rukom nastoji da nas dohvati. Moji
praoci odoe na jug u potrazi za lagodnim ivotom i za zrelim plodovima, pa makar to
bilo i u najudaljenijim kutku Zemlje. Moja porodica, pak, poe ka barutinama koje je
Nil ostavio za sobom i onda ne naoe drugog oruja osim svoje volje i nijednog drugog
svjedoka svoje sulude avanture osim Delte. Trnovito rastinje, gmizavci i zvijeri, muhe i
komari ekali su je ujedinjenim snagama. Ne uvena gozba propadanja, a ni jednog
drugog svjedoka sem Delte. Oni rekoe da nemamo drugog izbora no da se stopu po
stopu probijamo naprijed i meusobno svaamo prolijevajui znoj i krv. Krvave ruke,
ukoene oi, ui koje oslukuju, nego samo su se mogli uti ujednaeni koraci smrti.
Duhovi su tumarali naokolo, orluine kruile u visinama da se obrue na rtvu. Nikakvog
predaha, samo mukotrpna borba, nikakve stanke neophodne da bi se pokupili mrtvi. Tu
ne bjee nikoga ko bi upitao kuda to oni kreu. Deavala su se udesa, udesno sjeme
bjee posijano, a samo je Delta bila svjedokom.
72
RAZGOVORI NA NILU
Svaki put kada zapoinje veernja sjedeljka, zgunjava se osjeaj stvarnosti. ivot se
zaustavlja, gubi se predstava o neminovnom kraju, prua se jedinstvena prilika da se
doivi uvstvo ljudske vjenosti. Pato bjee no obasjana mjeseinom, on iskljui
neonsko osvjetljenje i zadovolji se slabom svjetlou jedne plave lampe kraj ulaznih
vrata. Oblija prijatelja bjehu blijeda. Mjesec je preko skupa koji se smjestio u polukrug,
razastro srebrni tepih pravilnog oblika paralelograma.
- Svakako ste proitali Samarin lanak o novom filmu?
- to ne kae da je zapravo posveen Ragabu al-Kadiju? Ne, on nije itao ni novine ni
asopise. I, kao Luj XVI, nije imao
pojma o tome ta se napolju zbiva.
Ne obazirui se na Senu, Lejla Zejdan ree:
- Ozbiljnost! Dakako, to me se nije naroito dojmilo. Odmah mi bjee jasno da je ona
dola ovamo sa odreenim ciljem, i to sasvim druge vrste.
Sena se obrati Ragabu.
- Ustani, hajde da zapleemo! S ledenim mirom, on odgovori:
- Nemamo muziku pratnju.
- Koliko smo puta plesali bez muzike?
73RAZGOVORI NA NILU

- Strpi se, draga moja, u protivnom lula ne bi mogla da krui... On pomisli da je sredite
vaseljene i da nargile krue samo
njega radi. Ustvari, lula krui jer se sve vrti u krug. Kad bi se planete kretale
pravolinijski, onda bi se u ovoj jazbini haia moralo drugaije postupati. Prole noi
bijah u potpunosti ubijeen u postojanje vjenosti, ali sam zaboravio prave razloge kad
sam otiao u ured. Halid Azuz ree zajedljivo:
- ini mi se da se taj lanak moe smatrati angaovanom literaturom. Ragabu, ta ti
misli?
Ragab mu odgovori kao da kraj njega nije sjedila Sena:
- Smatram ga prvim korakom i nekom vrstom pozdrava s njene strane.
- To moe da se potkrijepi time to ona ve nekoliko dana izostaje s naih sjediljki.
Prva, za njega nevidljiva Mjeseeva etvrt, davala je noi zanosan sjaj, nalik na pospane
oi ljubiica. Sjea li se kako je umorno izgledao pun Mjesec u noima vazdunih
napada? A junak se pripremao za novi ratni pohod. I, kao svi osvajai on se oboruao
izvanrednom vrstinom, kao nekim titom. Ragab, sa jo manje obzira prema svojoj
prijateljici nego ranije, ree:
- Ja joj zahvalih telefonom i rekoh da bih je rado posjetio, ali se pribojavam da bih je time
doveo u nepriliku. No, ona mi odvrati zaueno: "U kakvu to nepriliku?"
- To se neosporno moe smatrati pozivom.
- Samo koji trenutak kasnije, ili, kako bi moda rekli gramatiari, poslije nekoliko
trenutaka, ve sam kucao ne njena vrata, ali u njenoj izbi ve je sjedio neki duh, na
prijatelj Ali as-Sejid...
Svi zasue Ali as-Sejida pogrdama...
- Ja se zahvalih, popih svoju kahvu, uz vjerovanje da je njen lanak odista u stanju da me
u potpunosti preobrazi.
- Licemjeru, sinu dvolinjaka, potome nacije u kojoj je
74
RAZGOVORI NA NILU
pritvorstvo od davnina ukorijenjeno.
- Ja uloih sav svoj arm, pa njen glas u toku razgovora poprimi njene tonove, kakve
cenzure proputa samo nakon dugotrajnih "angaovanih" pregovora.
- Kakva drska uobraenost! - ree Ali as-Sejid. - Razgovor bjee obian, a njen glas
potpuno normalan.
- Ali ti si se bio potpuno udubio u razgovor s jednim filmskim producentom i uporno si se
s njim cjenjkao...
Ali as-Sejid se grohotom nasmija.
- Cijela ta pria vrtjela se samo oko jednog sanduka viskija, koji e biti popijen na naem
prokletom splavu.
- Da li se cijela zgoda svela samo na njene tonove? - upita Mustafa Raid.
- A ta drugo oekujete od jednog, rekao bih zvaninog susreta? A ipak se ta angaovana
profesorka skrila iza prozirnog vela i
podsjeala na leptira koji lepra meu laticama cvijea,
upranjavajui onu istu djelatnost kao ika Abduh u aleji kraj Nila.
Piskavo i disharmonino, kao pogreno dodirnuta struna, ree Sena:
- Kakav si ti arobnjak!

On joj se mlako osmjehnu, a u plaviasto blijedom svjetlu njegov je osmijeh liio na

cerenje:
- Draga moja malena! Ona ga otro prekide:
- Ja nisam nikakva malena, molim te.
- Mala po godinama, ali velika kad je ljudsko dostojanstvo u pitanju!
- Ostavi se kalupa koji su odbaeni jo od vremena Mameluka!
- A gdje smo danas, u poreenju s vremenom Mameluka - uzdahnu Ali as-Sejid - ukoliko
pretpostavimo da pripadamo Mamelucima!
Oito uvrijeena ona ree:
- Kako se brzo ljudi sa splava pretvaraju u zvijeri bez srca. Zvijeri imaju srce. Zvijeri su
zvijeri prema neprijateljima.
75RAZGOVORI NA NILU
RAZGOVORI NA NILU
Nikada neu zaboraviti kita koji se povukao pred naom kuom na vodi, govorei:
- Ja sam onaj kit koji je spasio Jonu.
Koliko je miliona, na stotine milona oiju pogledalo u ovu no koja je poivala u
Mjeseevoj svjetolosti. Nita ne svjedoi bolje o ; Samarinoj iskrenosti od leta ptica
selica. to se, pak, jadne Sene i tie, ona je, uprkos svojoj mladosti, zaboravila na
obitavanje u i peinama. On povika:
- Ovaj zaslaeni duhan ima ukus katrana, prija koliko i j izgorjela hartija.
Zatim poe da gnjei duhan u nekoj krpi i da ga protiskuje. U isto vrijeme uestvovao je
u jednoj utrci i u dizanju tegova na i olimpijskim igrama u Japanu, i postizao nove
rekorde. Zazvoni) telefon, Ragab podie slualicu, kao da je upravo na to ekao. Od ;
razgovora su se mogli uti samo odlomci, razumijem... svakako... s mjesta. On spusti
slualicu i okrenu se prisutnima:
- Molim vas da mi oprostite!
On pogleda ka Seni:
- Moda u se vratiti kasnije, u toku noi...
Zatim poe. Splav se zaljulja pod njegovim vrstim koracima. Nervozan trzaj zahvati
Senu i uini im se da je veoma blizu tome da brine u pla. No, svi ostadoe nijemi. U
njenim se oima pojavi pitanje, no Ali as-Sejid ga odbaci vrtei glavom. Konano se
Mustafa Raid prijateljski obrati Seni:
- Ne... ne... romantina epoha je prola, ak je i realistika na umoru.
Pokuavajui da prikrije zajedljiv smjeak, Lejla Zejdan ree:
- U ovoj naoj kui na talasima bezuslovno vai princip da nita nije vrijedno aljenja.
- Nema ni govora o romantici ili aljenju... - odvrati Sena otro.
- Uvjeravam te - ree Ali as-Sejid - da je otiao da se nae
nekim producentom. Ipak, ne bi trebalo da smetne s uma Ha si se sprijateljila s
ovjekom koji je profesionalni enskaro. Ahmed Nasr ustade i ree umirujui: _
Donijeu ti aicu viskija, ali molim te, priberi se malo! Senija Kamil ree, kao da se to
podrazumijeva:
- Ako bi se dogodilo ono neeljno, tada jo uvijek moe da rauna na Mustafu i
Ahmeda.
Enis se prodra divljaki:
- Zbog ega me ovi mangupi izostavljaju iz igre?
Grubo dodade, naglaavajui pri tome posebno naroito posljednje slogove:

- Degenerisani, drogirani mangupi! Odjeknu smijeh.

- Da li je on stvarno otiao - upita Mustafa Raid - da bi se sreo sa Samarom?
- Ne - odgovori mu Ali as-Sejid.
- Nema u tome nieg neobinog ako i zavede jednu enu.
- Za ime Boga - ree Lejla Zejdan - ta recite mi zbog ega je ona, ako ne zbog njega,
uopte dolazila ovamo?
- Sve je mogue - odvrati Ali as-Sejid.
- Ali, ona nije naivna i teko je povjerovati da bi se mogla zadovoljiti samo ulogom
prolazne oboavateljke.
Mustafa Raid nabaci pitanje:
- ta li to nekim mukarcima daje tako privlanu mo? Na to mu Ali as-Sejid odgovori:
- Zvijezdi kao to je on, upravo i pripada takva privilegija.
- Nije u pitanju jedino slava filmske zvijezde, ak ni njegova pojava, i ljepota, ve
zagonetni seksipil. Trebalo bi da nas ene u to upute...
- ene vole, ne odajui tajnu zbog ega.
- Zamolimo titnu ljezdu za objanjenje...
76
77RAZGOVORI NA NILU
RAZGOVORI NA NILU
Sena uze jedan jastuk, izae na verandu i sjede tamo, usamljena. Ali as-Sejid upita
Raida, pogledajui pri tome] kriomice ka Seni:
- Da li ona moda otjelovljuje onaj enski ideal za kojim traga? Mustafa Raid kratko
odvrati:
-Ne.
- Lahkomislenost... lahkomislenost je pravi lijek za sve.
- Vi, mangupi - ree Enis iznenada - vi ste krivi za propast] rimske kulture.
Oni se glasno nasmijae, a Nasr mu ree:
- Ti si veeras nervozan, ne ponaa se kao obino.
- Ovaj duhan ima ukus katrana.
- Al on esto ima takav ukus.
- A i Mjesec! Njegove mijene me podsjeaju na lakrdiju.
- Lakrdiju?
- Lakrdiju nad lakrdijama!
Lula s haiem kruila je sada neprekidno. Oni su uutali da bi i se okupili duhovi koji su
ih okruivali. Ova sjedeljka bjee krunisana jednim velikim Nita, koje je progutalo
prolost i'. budunost. On ree sebi da je pravcata nula, ni manje ni vie, ali upravo nula i
jeste najvee udo. U Mjeseevoj svjetlosti skrivalo se nepoznato. Spolja se zau glas
ika Abduha, ali rijei se nisu mogle razumjeti. Neki su se smijali. Neko ree da vrijeme
protie neoekivanom brzinom. Zau se pljuskanje talasa koji su se odbijali od buradi na
kojima je poivao splav. Svakako, Mjeseeve mijene. Bik s povezanim oima. Jednoga
dana ejh me je upozorio: "Vi ste skloni nasilju, ali Bog ne voli nasilnike."
Pri tome mi je krv curila iz nosa. Vjerovatno da je ejh to isto rekao i drugima. Moda je
krv drugima curila i iz nosa. Kako se to uopte moe vjerovati u neto poslije toga!
Ponovo se zau onaj glas: "Vrijeme je prohujalo neoekivanom brzinom."
_ Vrijeme je - uzdahnu Ahmed Nasr.

Time je bio oznaen kraj sjedeljke. Svi su se lijeno protezali. pfotned i Mustafa odoe, a
za njima Halid i Lejla. Ali i Senija, nak, povukoe se u sobu koja je gledala prema vrtu.
Ue ika /^bduh da bi pospremio. Enis mu se poali zbog loeg duhana; na to mu je
starac odvratio da je na tritu sada sve slabog kvaliteta. Sa verande se zau kaljucanje,
pa se Enis s mjesta prisjeti Sene. Na sve etiri poe da baulja. Osloni se leima na
dovratak, stupi nogama na verandu i promrmlja:
- Lijepo vee.
Ona je sjedila u tami. Mjesec se bio udaljio i povukao iza splava prema ulici, njegov
odsjaj se izgubio sa povrine vode.
- Misli li ti da e se on tebi vratiti? -Ko?
- Ragab.
- Nesrean je upitani koji nije u stanju da da odgovor.
- On je rekao da e, moda, kasnije veeras da se vrati.
- Moda.
- Da li ti smetam?
- Boe sauvaj. Misli li da bi trebalo da ga ekam? On se tiho nasmija:
- itav jedan narod eka ve hiljadama godina.
- Da li mi se ti podsmijava kao i ostali?
- Niko te nije zadirkivao, to je samo njihov nain obraanja.
- U svakom sluaju, ti si najsimpatiniji od svih.
- Zar ja?
- Iz tvojih usta ne izlaze nikakve pakosti.
- Zbog toga to sam gluh.
- Imamo neeg zajednikog.
- A ta je to?
- Usamljenost.
78
79RAZGOVORI NA NILU
- Opijeni ne zna za usamljenost.
- Zato mi se ne udvara?
- Jer su oni koji su stvarno u zanosu dovoljni sami sebi.
- ta ti misli o jednoj vonji jedrilicom?
- Noge me jedva dre. Ona uzdahnu.
- Moram, dakle, da poem. Nema nikoga ko bi n otpratio do Trga13.
- ika Abduh ispraa one koji nemaju pratioca.
Blagi povjetarac donosio je svjei dah noi. Kroz zatvorer vrata uo se priguen smijeh.
Nebo bjee prozirno i jasno,] bljetalo je hiljadu zvijezda. Usred nebeskog svoda on
primijet nasmijano oblije nejasnih crta. Bi proet neuporedivir uvstvom koje je ranije
doivljavao jedino prilikom olimpijski! igara, odnosno, kada je postavio svoj novi rekord.
Poto je vrijeme isticalo zapanjujuom brzinom, pred njegovim oii tragedija na bojitu
bi oivljena u sljedeem vidu.
Kambiz sjedite na tribini, a iza njega bjee postrojer njegova pobjedonosna armija u
besprijekornom poretku, desne strane proslavljene vojskovoe, s lijeve sjedae pogrbljeni
faraon. Zarobljeni egipatski vojnici stupali umorno pred osvajaem. Iznenada, faraon se
zaplaka, a pitanje Kambizesovo zato plae on pokaza na jednog ovjek meu
zarobljenicima, koji stupae sagnute glave, i ree:

- Ovaj ovjek!... Kako sam ga esto viao na vrhuncu slave; J bolno me potreslo to ga
sada vidim u lancima!
13. Trg - rije je o centralnom kairskom Trgu osloboenja (Midan at-tahrir) j 80
RAZGOVORI NA NILU.
Sjedeljka bjee veoma briljivo pripremljena. ika Abduh poziva vjernike na veernju
molitvu, meutim, ovo ekanje se pretvara u pravo iskuenje; ekanje na djelovanje olje
s arobnim napitkom. ekanje izaziva uznemirujue uvstvo protiv kojeg je jedini lijek
balzam vjenosti. Sada ga ne mogu utjeiti ni Nil ni jata bijelih golubova. Zabrinutog
pogleda on predvia ishod sjediljke, podjednako kao to iekuje svaki drugi kraj. Mjesec
koji ija iznad bagrenja samo poveava ta strahovanja, nikako ih ne smiruje. Sve dok traje
to stanje, ak se i poslije besprijekornog djela javlja kajanje; svaka se mudrost
omalovaava, osim one koja oprovrgava sve mudrosti. Ove muke bi trebalo konano da
ustupe mjesto arolijama. Kada se budemo iskrcali na Mjesec, bitemo prvi iseljenici koji
iz nitavila bjee u nitavilo. teta za pauinu i za pauka koji se jedne noi u naem selu
oglasio zajedno sa abama. Prije svog popodnevnog sanka uo je Napoleona kako
okrivljuje Engleze da su ga polahko, ali postojano trovali. Trkarao je izmeu verande i
rogozine na vratima tamo-amo, upalio je lampu s plavom sijalicom. Pri tome se osjeao
kako prsti samilosti nijemo miluju njegovu duu.
81RAZGOVORI NA NILU
Splav se zanjiha; zaue se glasovi koji su nagovjetavali ivot.
Drutvo se okupilo u punom sastavu, a nargile su kruile pod zracima izlazeeg Mjeseca.
Sena po prvi put izosta sa sjediljke. Ahmed Nasr je to uoio, pa otpoe svaa o tome.
- Stvar je u tome - ree Senija Kamil - to ste vi mukarci prevrtljivi i nepostojani.
Ragab izgledae bezbrino, hvalio je kvalitet "trave".
- Bio si previe grub prema njoj i izgubio iz vida da je ona jo mlada - ree Ahemd Nasr.
- Ja ne mogu istovremeno da budem ljubavnik i vaspita.
- Pa ona je jo tako mlada!
- Ja nisam prvi umjetnik u njenom ivotu.
Na Ahmedovu pretpostavku da ga je ona moda stvarno voljela, on odvrati:
- Ljubav koja u naem raketnom dobu traje itav mjesec, smatra se ve vrlo starom.
On se prisjeti kako je ona pokuala da ga zavede i kako se on, kao Jusuf u Egiptu, tome
usprotivio. Mjeseevi zraci obasjavali su njihova lica, ali on e ubrzo da zae. Dok je
paljivo posmatrao njihova oblija, ukazae mu se u novom vidu, kao da su mu ti ljudi
strani. On ih je obino podjednako uoavao sluhom kroz oblake dima, i svojim
unutranjim okom. No, kada bi svoj pogled upro neposredno u njih, osjeao se kao
stranac meu strancima. On ugleda prolaznost u sitnim borama oko oiju Lejle Zejdan i
postade svjestan ledene rijeenosti Ragabove, sluajui njegov podrugljivi smijeh. Svijet
mu se injae stranim i nije bio u stanju da procijeni gdje se on nalazi u matici vremena.
Moda uopte nije postojalo nikakvo vrijeme.
Njegova panja se izotri kada je u vie navrata zauo
82
RAZGOVORI NA NILU
pominjanje Samarinog imena. Ubrzo potom on zau njen glas kako se napolju ali sa ika
Abduhom. Kada se splav zaljulja, njega podie neka jeza. Samara se pojavi odjevena u
bijeli kostim. Pozdravi ih pokretom ruke i sjede na prazan jastuk, na Senin jastuk. Ona

mirno zapali cigaretu, no niko nije mogao na njoj da zapazi ita to bi moglo da objasni
Ragabov sinonji tajanstveni nestanak.
- Gdje je Sena? - upita ona neusiljeno.
- U kolibi ika Abduha - odgovori Mustafa Raid
Kada ona nato nije reagovala, Mustafa dodade da ona tamo traga za apsolutnim. Ona mu,
meutim, odgovori da bi Sena bolje postupila ako bi apsolutno potraila u druenju s
njim.
On nastavi podrugljivo:
- Istina se krije u tome to je ona Ragabovu ljubav spoznala kao neto prolazno, i od tada
traga za neim neprolaznim.
- U kolibi ika Abduha - saaljivo e ona - odista postoji neto nepromjenljivo, naime,
praznina.
Da, taj ovjek posjeduje samo svoju galabiju i spava bez pokrivaa na starom divanu.
Tako ga je on zatekao kada se uselio u kuu na vodi; prije zime morao bi da mu nabavi
pokriva. Mustafa je nagovarao Samaru da se okua s nargilama a Ragab mu se pridrui:
- Zato vi to tako uporno odbijate?
- A zato vi to tako uporno volite? - upita ona smjekajui se. - To je pravo pitanje!
- Samoodricanje, zahtijeva prije da bude objanjeno. Svima postade jasno da je ona
nastojala da otkrije uzroke
ove zavisnosti. Da, zbog ega ljudi udno eznu za oslobaajuim zanosom nargila?
Zato u toj mjeri prieljkuju to stanje opijenosti.
83RAZGOVORI NA NILU
- Potraite odrednicu "zavisnost od droge" u Enciklopediji Britanci! - ree Halid Azuz.
- Pozor, samo nikakvih uoptavanja, moja gospo - ree Mustafa Raid, ustro. A kada se
ona usteui se, nasmijei, on dodade:
- Izbjegavajte ponavljanje smijenih rijei kao to su bjekstvo i sline!
- eljela bih da to spoznam - ree ona.
- Neko novo istraivanje.
- Ne pristajem da budem meta vaih optubi.
- Opta mjesta nemaju znaaja - ree Mustafa Raid izazovno. - Mi smo svi radni ljudi,
jedan knjigovoa, jedan likovni kritiar, jedan glumac, jedan knjievnik, jedan pravnik i
jedan inovnik. Pruamo drutvu ono to se od nas oekuje, i vie od toga. Od ega bi to
trebalo da bjeimo?
Ona ozbiljno prigovori:
- Vi mi pripisujete odreena shvatanja i pokuavate da ih opovrgnete. Ja vas samo pitam
ta za vas predstavlja ova lula.
Na to joj Ali as-Sejid odvrati:
- Ona nam prua ono to, izraeno rijeima pjesnika, glasi otprilike ovako:
"Neke oi bdiju, a neke, pak, spiju zbog stvari to e biti ili nee da budu. Kako god zna
i umije ti rastjeraj tugu jer ludost je samo znati za tu pustu brigu!"
- Dakle, u pitanju su brige - ree ona maltene pobjedonosno. Mustafa Raid, meutim,
ostade uporan:
84
- Sa svojim svakodnevnim brigama suoavamo se ulaui svu energiju. Mi nismo
nikakve lijenitne, ve oevi porodica i preduzetnici.

Svijet izgleda udan i postaje jo udniji im otpone kruenje ideja. Brige, lijentine i
opta mjesta. Drogirani raspravljaju zacrvenjelih oiju. Mjesec vie nije bio na vidiku, ali
su se njegovi biseri spajali na povrini vode kao neko nepoznato blaenstvo.
ta eli ova ena, a ta ovi drogirani? Oni to smatraju svojom razonodom, a ona
ovisnou. udno da se splav pod teinom ovih rasprava ne potresa kao pod koracima na
mostiu.
ika Abduh ue, uze nargile da bi promijenio vodu u njima, ponovo ih vrati i udalji se.
Enis je posmatrao svjetlosne bisere u vodi i smjekao se. On zau Samarin glas koji mu
se obraao i pogleda u nju, ali nije prestajao sa svojim poslovanjem.
- eljala bih da ujem vae miljenje.
- Udajte se, gospoice - odgovori joj on jednostavno.
Svi se nasmijae. Ona sebi pripisuje ulogu propovjednika, smatrae Ragab. No, mlada
ena nije dozvoljavala da je izbace iz kolosijeka. Svojim pogledima ohrabrivala je Enisa
da joj odgovori. No, on joj okrenu lea i udubi se u svoju rabotu. Zbog ega su jedan i
jedan dva?
Kakva uasna ena, ona suastvene stvari dovodi u pitanje. ta ona eli? Kako moemo
pri ovome neprestanom proganjanju da dosegnemo zanos? Konano ona izgubi nadu da
e od njega dobiti odgovor, pa se obrati Mustafi:
- Pretpostavimo da se vi sa svakodnevim brigama suoavate ulaui odgovarajuu
energiju, no, ta je s javnim ivotom?
- Mislite li na unutranju politiku?
- I na spoljnu politiku!
- Na svjetsku politiku, zato ne? - podrugljivo e Halid.
85RAZGOVORI NA NILU
- I na nju - smjekala se ona.
- Ne gubei iz vida svemirsku politiku... - dobaci Mustafa.
- Vidite da su brige vee nego to ste pomiljali.
- Sada poinjemo da razumijevamo. Vama je ao to mi svoje vrijeme traimo na
veernjim skupovima i mislite da se klonimo svojih stvarnih zadataka, i da bismo bez tog
zastranjivanja bili u stanju da razrijeimo probleme arapske nacije, svijeta i univerzuma.
Oni se ponovo nasmijae, prebacujui Enisu da je on pravi razlog za svjetske muke i za
nerazjanjena pitanja vaseljene. Mustafa predloi da se nargile bace u Nil, a da se potom
izvri podjela rada meu njima. Halid Azuz bi trebao da se posveti unutranjoj politici,
Ali as-Sejid svjetskoj politici, a Mustafa razrjeavanju vaseljene. Stadoe se pitati kako
da sa time otponu, kako da se organizuju i kako da ostvare ideje socijalizma na
demokratskoj osnovi, bez licemjerja i prinude. Kako bi mogli da se rijee svjetski
problemi, kao to su rat i ratna diskriminacija? Da li bi Mustafa morao s mjesta da pone
sa odgonetanjem zagonetki univerzuma? Traba li u tu svrhu da prione na izuavanje
prirodnih nauka i filozofije, ili da se zadovolji time da se udubi u sebe i iekuje zrak
prosvjetljenja?
Razmiljali su o tome kakve im tvrdokorne prepreke predstoje i da im prijete opasnosti
kao to su otkaz, hapenje i smrt. ula se alopojka zbog protoka vremena. Mjesec je
nestao, a od bljeteeg tepiha preostala je samo uska traka. Lula je ponovo kruila a
Samara nije prestajala da se smije.

U njegovoj glavi vrtjele su se svakojake misli, islamska osvajanja i krstaki ratovi,

inkvizicije, smrtonosne sudbine zaljubljenih i filozofa, krvavi susreti izmeu katolika i
protestanata, vrijeme muenika i iseljavanje u Ameriku, smrt
86
RAZGOVORI NA NILU
Adile i Henije, njegove ene i kerke i cjenjkanje sa djevojkom u Nilskoj aleji, kit koji je
spasio Jonu, ika Abduhova djelatnost izmeu molitve i svodnitva, neopisiva tiina
kasnih nonih sati, fosforescentne misli koje bi sinule na asak, a zatim nestajale
zauvijek. Samarin glas ga probudi. On upita:
- Kakvi ste bili u ranoj mladosti?
Prolomi se smijeh. Zbog ega se smiju? Zar u njihovome ivotu nije bilo rane mladosti?
Daleka sjeanja koja sada ve pripadaju kamenom dobu. Selo, jedina stambena prostorija
i opstojavanje. Opstojavanje u selu i onoj jedinoj prostoriji. Mjesec je tada izlazio i
zalazio i nije ukazivao na pribliavanje bilo kakvog kraja.
Halid ree:
- U danima moje mladosti ni jedno pitanje nije ostalo bez odgovora. Zemlja se nije
obrtala, nada se kretala brzinom od stotinu miliona svjetlosnih godina ka budunosti.
- Upitah se jednog dana zbog ega strah od smrti stoji na putu ka vjeitoj srei objanjavao je Ali as-Sejid. A Mustafa Raid ree:
- U toku jedne protestne demonstracije, Enis i ja zamalo nismo poginuli.
Ta djevojka se, meutim, niemu nije udila. Govorila je o tome da bi se nekadanji
zanos, u novim oblicima, mogao ponovo stei. No, oni ukazae na izdaju ene, koja im je
oduzela povjerenje u njih. Mustafi koji je najglasnije osporavao njene ideje ona ree:
- Vi bjeite od odgovornosti u apsolutno. On joj lakonski odgovori:
- Za mnoge je odgovornost nain da se pobjegne od apsolutnog.
Jaje i kokoka. to se mene tie, ja ljutim hai, punim,
87RAZGOVORI NA NILU
RAZGOVORI NA NILU
palim vatru, zagrijavam i stavljam nargile u promet, a potom pretvaram sebe u smetljite
za istovar otpadaka njihovih prepirki. ene se smiju i sanjare o ljubavi. A vrijeme protie
zbujujuom brzinom. Uvijek kada bi profesorica eljela da poe, arobnjak je insistirao
da ostane. Uskoro e sjedeljka biti upropaena. Hajam, koji je neko predstavaljao
kolu, prekono postade zaloga dobrog glasa za jedan luksuzni hotel. U toku naeg
posljednjeg skupa, Hajam mi je izjavio da bi se ulanio u neki sportski klub, da ivi u
nae vrijeme.
- Vrijeme je.
Svi prijatelji odoe, ostade samo Ragab i Samara. Nema sumnje, oni i ne slute da nas je
Nil osudio na ovo sadanje stanje. Od svih naih drevnih kultura preostao nam je samo
kul ibisa. Istinska bolest je strah od ivota, a ne strah od smrti. A sada oslunimo, kao
obino, uobiajeni dijalog.
- Zar ne bi bilo pametnije, draga moja, da uivamo u ljubavi?
- Dobra ideja.
- Hajdemo, dakle...
- Rekla sam vam da sam ja ozbiljna ena.
- To je malograanski moral!
- Ozbiljna... o... z... b... i... lj... n... a... - rekla je naglaavajui svako slovo.

- Tako vam Boga, pod kojim okolnostima biste mi se predali?

Poto mu ona ne odgovri, on nastavi:
- Moda kada bih vas oenio.
- Recite, iz ljubavi...
- Hoe te li, dakle, doi?
- Zar vi to ozbiljo?
- Ja se nikad ne alim.
88
- A Sena? Vi izgleda nita ne znate o psihologiji pobenavelih tinejderki.
- Znam dosta o tome.
- Da li biste mi se dali, ako vam obeam da u se prikloniti ozbiljnosti?
- Vi me odista uveseljavate.
Tada on priblii svoje lice njenom. Stara scena se ponovila. On joj poljubi usne. Ona se
nije branila ali mu nije vratila poljubac, ve ga je posmatrala hladno i podrugljivo. Vitez
je pobijeen i povlai se. Na taj nain je propala persijska drava.
On ree, smjekajui se:
- Proetajmo se po parkiu!
- Ali, ve je veoma kasno.
- Na naem splavu ne postoji vrijeme.
Soba ostade prazna. Ne, jo ne bjee prazna, ostadoe tragovi sjedeljke, biblioteka,
rogozina na vratima, hladnjak, telefon, neonsko osvjetljenje, plava lampa, dvije stolice,
jedan svjetloplavi tepih iaran ruama, i skelet jednog ovjeka iz atomskog doba. Oni,
meutim, poee da etaju po parku. Vlana trava ohladie njihovu vatrenost. Njihov
apat spustie se na lie jasmina i ljubiica. ak nije bilo iskljueno da e i zaplesati uz
zvuke nonih zrikavaca.
ika Abduh ue da bi obavio zavrne poslove. Enis ga dugo posmatrae, a potom mu
ree:
- Kad bi pronaao neku djevojku... -Oh!
- Prije molitvenog pranja ili potom, inae teko tebi.
- Jedan ovjek, pravednik, koji je redovno dolazio na jutarnju molitvu, umro je.
- Tebi elim dug ivot; ini mi se da e nas ti sve nadivjeti.
89RAZGOVORI NA NILU
Starac se nevino nasmija, odnosei siniju. Enisov pogled pade na bijelu torbicu koja
leae na jastuku na kojem je sjedila Samara. Uini mu se da ta torbica ima svoju
samosvojnost i da ga nekako lukavo privlai. Spopade ga snana potreba da uini neto
neuobiajeno. On isprui ruku i otvori torbicu. Ugleda uobiajene predmete, ali mu se oni
uinie izvanredno osobenim. Zapuhnu ga prijatan miris. Jedna maramica, jedna
tamnoplava boica, ealj sa srebrnom drkom, novanik i mala biljenica. On otvori
novanik i nae u njemu nekoliko novanica. Pomisli da uzme pola funte, da bi taj novac
dao djevojci koju e mu dovesti ika Abduh. Tome se veoma obradova. Bio je vrsto
ubijeen da je time doao na genijalnu zamisao koja e mu pruiti izuzetno zadovoljstvo.
On uze biljenicu i stavi je u dep. Zatvori runu torbicu i poe gromoglasno da se smije.
Neuspjeli pokuaj obdukcije da e biti obnovljen, sasjei e jedno zatvoreno srce. Ono e
se podmladiti i osvjeie uspomene na dane bezbrinih zadovoljstava. A djevojka e da
pomisli sve mogue i nemogue. Upitae se da li je protoplazma od pamtivijeka bila
predodreena da sadri sva ova udesa. Pitae me kada sam ja to bio vulkan, prije nego

to postadoh beivotni sediment. Na to ne znam odgovor, ali ga moda zna ti, ti koga se
povijest sjea s potovanjem. On sjedae preda mnom kao neki kip.
- Jesi li ti Tutmos III?
- Da - odgovori on glasom koji me podsjeae na Mustafu Raida.
- ta to radi?
- Dijelim prijesto sa svojom sestrom Haepsut.
- A mnogi pitaju zbog ega si tako mlitav u sjenci njene moi?
90
RAZGOVORI NA NILU
- Ona je kraljica.
- Ali ti si kralj.
- Ona je jaka i astoljubiva.
- No, ti si vrhovni vojskovoa Egipta i najvei meu njegovim vladarima.
- Ja jo nisam vidio nijedan rat i nisam se prihvatio vladavine.
- Ja ti govorim o tome ta e postati, zar to ne shvata?
- Kako si to saznao?
- Zahvaljujui povijesti, svi to znaju.
On se nasmija i pogleda u mene kao da pred sobom vidi duevnog bolesnika, ali ja sam i
dalje ustrajavo.
- To je povijest, vjeruj mi!
- Ali ti govori o nepoznatoj budunosti!
Veoma zbunjen, ja sam ponavljao kao da me pritiska neka teka mora:
- To je povijest, vjeruj mi.
91RAZGOVORI NA NILU
Nacrt za jedan pozorini komad.
Tema: U pitanju je ozbiljnost nasuprot lahkomislenosti. Lahkomislenost znai ispraznost,
gubitak smisla, gubljenje vjere, vjere uopte uzev. Znai ivotarenje, povinovanje
nametnutoj spoljnjoj prinudi, bez ubjeenja i bez prave nade. To se u karakterima
odraava kao rastakanje i pasivnost, a odvanost se pretvara u lakrdiju. Prestaju da vae
razlike izmee dobra i zla. A ukoliko se neto ini, ini li se bilo ta, onda se to ini iz
samoivosti, kukaviluka i oportunizma. Vrijednosti odumiru, kultura propada. Pored
ostalog, u ovoj fazi rada, na komadu valjalo bi istraiti problem razularenih vjernika. Ne
nedostaje im pobonosti, ali u praktinom ivotu oni se kreu putevima razuzdanosti.
Kako to valja razumjeti? Da li je u pitanju lana vjera, samo rutina bez korijena, pod
ijom zatitom nie oportunizam najgore vrste i sklapaju se najpodliji poslovi? Valja
istraiti da li bi ovaj fenomen mogao da bude od koristi za komad, ili bi ga trebalo
iskoristiti u nekoj drugoj prilici. Ozbiljnost, s druge strane, podrazumijeva i pobonost,
vjerovanje, ali u ta? Ni saznanje u ta treba da vjerujemo nije dovoljno. Najhitnije jeste,
prije svega, da naa
92
RAZGOVORI NA NILU
pobonost ima istinitost religioznog vjerovanja i da posjeduje udotvornu snagu koja
vodi odvanosti. U protivnom, to bi zapravo bila druga vrsta lahkomislenosti, samo sa
prividom ozbiljnosti. Sve to mora da bude predoeno mjestom radnje i samom radnjom.
Da li se pri tome vjeruje u ovjeka ili u nauku, ili u oboje, svejedno je. Da bih
pojednostavila stvari, velim da je ovjek svojevremeno posredstvom praznine dosegao do

vjere. Danas se nalazi u istoj situaciji. Kako moe da stekne pobonost? Nita ne bi
trebalo oekivati od pokuaja da se na ovjeka utie nekim drugim jezikom, a ne
njegovim sopstvenim. Pronali smo novi jezik, jezik kulture i samo njime moemo da
potvrdimo male i velike mudrosti. To su istine koje je religija formulisala drevnim
jezikom ovjeka. Nuno je da u tom istrajemo i da to potvrdimo, ali uz pomo novog
jezika.
Uzmimo za primjer i uzor naunike; ini se kao da oni nikad ne podlijeu beznau. Zbog
ega? Moda stoga to za to nemaju vremena. Moda zbog toga to su u stalnom doticaju
sa istinom, oni se uzdaju u svoje srene, metodine principe. Stoga oni nisu sumnjiavi
prema istini i ne padaju u oaj. Jedan naunik moe da posveti dvadeset godina ivota
rjeavajui neke jednaine; ta jednaina moe iznova da podstakne nae interesovanje i u
stanju je ponovo da odreuje ljudske sudbine. Time se ine vrsti koraci na putu ka istini.
Naunici ive u atmosferi napretka i uspjeha. Ne pada im na pamet da pitaju za smisao
ivota, za ono Otkud Kamo i emu ivot. Prava nauka stvara novi moral u eri nemorala.
Ona je pravi uzor za ljubav prema istini, za nepristrasnost zakljuaka, za odanost prema
poslu i za prirodnu spremnost prihvatanja ljudskih sveobuhvatnih nazora. Da li bi bilo
mogue i na lokalnim nivoima postii da nauna etika istisne oportunizam iz srdaca
mlade generacije?
93 NA NILU
kako bilo, ne bi trebalo da sada razbijam glavu o idejarna komada. Vratiu se tome kada
budem prikupila to ^e neophodnih elemenata za ovaj rad.
ini mi se da bi radnja mogla da se odvija na sljedei nain, jedna djevojka dospijeva u
kliku mukaraca, s namjerom da ih izmijeni. Morala bi pri tome nekim dobro smiljnim
nainom da uspije, inae bi komad izgubio svoj znaaj. Jedna ozbiljna ena i
lahkomisleni mukarci. Valjalo bi to zainiti i nekom ljubavnom zgodom i bilo bi odista
zanimljivo kada bi svi bili zanijeti ljubavlju prema njoj. No, ona treba da odabere samo
jednoga, ili ona da se zaljubi, a da nije ni svjesna toga, u jednoga, ime se prua
mogunost za sukob izmeu ozbiljnosti ljubavi i lahkomislenosti. Ta situacija mora da se
zaotri, kako komad ne bi postao dosadan. No, da li e da se odvija kao ljubavna pria u
okviru jedne duhovne raspre? Ili e komad da se svede na diskusije i ljubavne zanose?
Kako i kada e doi do obrta na jedan umjetniki ubjedljiv nain? Da li e do ove poente
doi na intelektualnoj ili emotivnoj osnovi? Nedostaje mi neto bitno. No, ta je to? Na
koji nain lahkomisleni ljudi mogu da budu privedeni pobonosti? I do koje e mjere ta
vjera biti ukorijenjena? Da li e to biti dovoljno da se osmisli socijalni stav. Mislim, hoe
li ta religioznost biti dovoljna da podstakne na herojstvo?
U svakom sluaju, sada mi je jasna osnovna zamisao, ali moram da je preciziram i
pojasnim, da bih od tih ideja stvorila pokretaku snagu komada. Bilo bi upitno da svoja
osnovna saznanja i misli o glavnim linostima - za sada pod njihovim pravim imenima pribiljeim. Moda u na taj nain pronai izlaz 12 nejasnoa, jer je vjerovatno da e
radnja da se razvija prirodnim tokom, ako osnovna obiljeja karaktera budu jasno
ocrtana.
Linosti u ovom komadu:
94
RAZGOVORI NA NILU
Ahmed Nasr: vrijedan inovnik, tako kau, sa izvanrednim iskustvima u praktinom i
svakodnevnom ivotu. ivi u srenom braku i ima kerku iparicu. Poboan je, ali iz

navike, tako mi se ini. Sve u svemu obian tip, i nije mi jasno koju bi ulogu u komadu
trebao da odigra. Jo jedno vanije pitanje: zbog ega je toliko odan uivanju haia?
Ostavimo po strani ono to se obino govori o seksualnim porivima. Postoji li neto od
ega pokuava da pobjegne? U svakom sluaju, morala bih ga nanovo uobliiti, i to kao
ovjeka koji se iz dubine due opire tome da ga poziv i porodica do kraja apsorbuju. On
nekako osjea da bi trebalo da bude odgovoran za ono to se oko njega deava. Poto je
poboan, on je od sviju najuravnoteeniji, ali ipak, ili moda upravo zbog toga, rastuen
je injenicom da je zapravo nula. Mogli bismo njegovu zaokupljenost malim brigama,
kao i njegovu ovisnost, smatrati za pokuaj bjekstva od sjeanja koje ga progoni, naime,
da je sasvim beznaajan. U komadu on e tu svoju zapretenu nesreu podnositi
nesvjesno. Spolja, on ostaje uravnoteen, poboan, stabilan ovjek, sve dok mu glavna
junakinja ne razotkrije njegovo pravo Ja, moda u kontekstu ljubavi koju gaji prema njoj.
Mustafa Raid: advokat. Ne bi trebalo prigovoriti tome to on i u komadu zadrava taj
svoj poziv; to je opravdano zbog njegovog govornikog dara. On je zajedljiv i duhovit,
oenjen enom koju ne voli; moda se njome ak i oenio zbog njenog bogatstva. Tvrdi
da jo uvijek nije naao svoj enski ideal. No, ovjek sa ovog splava - to valja raci - koji
ne udi za ljubavlju, morao bi da bude pravi osobenjak. On neosporno skriva neku
duboku tajnu. Moda je to ovisnost od droge. U potpunosti je svjestan svoje ispraznosti i
nalazi pribjeite u luli sa haiom i u apsolutnom. Oigledno nije svjestan da vara samog
sebe.
95RAZGOVORI NA NILU
Naime, on traga za apsolutnim, ali neplanski i bez pravoj naprezanja, pouzdaje se samo u
halucinacije u stanju transa Potraga za apsolutnim izgleda nije nita drugo do pus traganje
za narkomanstvom. No, to mu daje uzvieni osjeajj uprkos njegovoj duevnoj praznini.
Nalik je na mnoge drug^ koje sreem na raznim skupovima, ima privlanu spoljanostj
ali njegovo unutranje bie zaudara na trule.
Ali as-Sejid: prvobitno je bio vjersko lice, azharovacuJ kasnije se upisao na filozofski
fakultet. Uio je engleski u] Berlicovoj koli i nauio ga savreno. On je treber, lakta, i
I svjestan je ciljeva koje eli da postigne. Ima dvije ene, staru] sa sela i novu iz Kaira.
No, i ona je domaica, obina ena koja j zadovoljava njegovu potrebu za
patrijahalnou. On se hvalie] svojom velikodunou to nije otjerao svoju prvu enu,
ali je prava svinja o emu svjedoi njegov udni odnos prema Seniji Kamil. Kao likovni
kritiar velika je hulja jer svoja estetska mjerila usklauje prema materijalnoj koristi.
Svoje pravo miljenje iskazuje jedino onda kada ga srea iznevjeri. Tada se, i meutim,
pretvara u nemilosrdnog statiara. Kada gaj spopadne osjeaj nitavnosti ili izdaje,
odnosno kada podlegne i lahkomislenosti, odaje se uivanju droge i nejasnim snovima o,'
nekoj novoj humanosti koja se raa pred njegovim zamuenim oima u isparenjima
haia. Nalikuje mnogim svojim savremenicima koji samo tavore bez ikakvog ubjeenja i
morala. Ne libi se ni jednog gnusnog djela kada smatra da ga kazna ne moe sustii.
Halid Azuz: naslijedio je kuu za izdavanje koja mu, uprkos oiglednoj nesposobnosti,
obezbjeuje lagodan ivot. Naao je utoite u luli sa haiom, u seksulnosti i
razvodnjenoj umjetnosti koja ukazuje na njegovo srozavanje i
Azharovac - student ili apsolvent najuvenijeg islamskog univerziteta Al-Azhar, u
Kairu 96
RAZGOVORI NA NILU

ggkalaenost. Teko je rei da li nedostatak vjere izaziva, ;egovo propadanje, ili njegovo
srozavanje ima za posljedicu gubitak vjere. Zbog toga ne smatram iskljuenim da e se
on jednog dana vratiti u okrilje tradicionalne vjere. Za razliku od ostalih, on je
nezaposlen. Uzima da pri tome nita ne daje, izizev pria nalik na onu o svirau na fruli,
iji se instrument pretvara u zmiju koja se uvija. Ne smatram nemoguim da e on
jednoga dana sa visina iracionalnog da pogleda na nas.
Ragab al-Kadi: on je uzdanica ovog komada. Ukoliko se ne bi razvijao, komad bi propao.
Njegov je otac, prema prianju Alija as- Sejida, berberin. Uprkos sjajnom usponu svoga
sina, on jo uvijek upranjava svoj zanat u Kum Hamadi15, bilo iz samopotovanja, ili
zbog toga to ga sinovljeva nezahvalnost na to primorava. Ragab je prava lolina, jedan
od bogova koji umiru u estom stoljuu ivota, i kao to su to svi oboavani bogovi,
veoma je tvrd, samo ga ljubav navodi da se malo raznjei. Kao i ostali, i on je nevjernik i
bez principa, ali ga manje mue nervoza i krize. On je lijep, privlaan, proslavljen zbog
svoje preplanulosti i neograniene dominacije. Pribjeite nalazi u seksualnosti, lula sa
haiem malo ga zanima. Mogunosti koje on prua u ovom komadu su jasne.
Enis Zeki: nesposoban inovnik, nekadanji suprug i otac, utljiv i duhom odsutan, i
danju i nou. Veoma obrazovan kako se govorka; od svih bogatstava ovog svijeta
posjeduje samo dobru biblioteku. A nekad mi se ini da je upola lud, upola mrtav. Uspjelo
mu je da u potpunosti zaboravi od ega pokuava da utekne, ak zaboravlja i samog sebe.
Njegov dinovski stas nagovjetava veliku snagu koju je moda nekada posjedovao.
Mogle bi mu se pripisati svakojake osobine, a u isto vrijeme izgleda kao da je uopte bez
ikakvih osobina. Njegova tajna skrivena je u njegovoj glavi. Moete da 15. Kum Hamada
- gradi u Gornjem Egiptu
97RAZGOVORI NA NILU
mu se povjerite podjednako kao i nekoj praznoj stolici. Bio bi upotrebljiv u nekoj
komediji, ali ne i u ovom komadu.
Bilo bi ponajbolje da se broj enskih linosti svede na dvije: na glavnu junakinju, zbog
znaaja njene uloge, i na Senu, kako bi se zaotrio emocionalni sukob u drami. Osim
toga, ona je savremena djevojka koja bi komadu mogla da udahne neto privlanosti i
pounosti. Pobjeda glavne junakinje nad njom simbolizovala bi trijumf ozbiljnosti nad
lahkomislenou. Jer, sve dok ozbiljnost ne bude krasila enu, majku budunosti ona e
ostati bez znaaja.
Senija Kamil koja poligamiju upraanjava na osoben nain, suvina je, podjednako kao i
plavua - usjedjelica, prevodilac, 'koja sebe smatra hrabrom pionirkom, dok je u
stvarnosti samo od droge zavisna, dekadentna i pohlepna osoba.
Tako su se zavravale biljeke. Postojao je jo jedan naslov, po sredini jednoga reda:
"Vane napomene", ali nita nije stajalo ispod toga. On prelista ostale stranice, ali nigdje
ni jedne rijei. Zatim stavi biljenicu u dep i promrmlja: "Kakva pritvornost." Ponovo
izvadi biljenicu, iznova proita zabiljke, a potom ponovo stavi u dep. Nasmija se.
Zaviri u praznu solju i ree sebi: "Uzalud." Morae jo dugo da eka. Moda e do
poetka sjedeljke ostati i trijezan. Iz pravca male bogomolje dopirao je glas ika Abduha,
pozivajui vjernike na veernju molitvu. On ponovo promrmlja: "Ta lukavica."
Splav se zaljulja, nagovjetavajui dolazak nekog posjetioca. On se okrenu prema
vratima i upita se ko to stie tako rano. Iz rogozine se pojavi Samara Behget.
98
RAZGOVORI NA NILU

Ona ue i pozdravi ga izvjetaenim osmjehom. Bila je neim zaokupljena, to se jasno

vidjelo.
- Ne ponaate se kao obino!
Ona stade da se vrti po sobi pretraujui je.
- ta vam nedostaje?
- Izgubila sam neke vane stvari.
- Zar ovdje?
- Na sinonoj sjedeljci imala sam ih uza se.
- O emu se radi?
- U pitanju je jedna biljenica i beznaajna suma novca.
- Jeste li sigurni da ste to ovdje izgubili?
- Nisam sasvim sigurna.
- ika Abduh svako vee pospremi ovu prostoriju, a otpatke svakog jutra odveze
ubretari.
Ona sjede na jednu stolicu.
- Da su te stvari ukradene, onda bi se valjalo upitati zato kradljivac nije ukrao cijelu
torbicu, zbog ega je uzeo samo biljenicu, a novanik ostavio nedirnut.
- Moda su vam te stvari ispale?
- Sve je mogue.
99RAZGOVORI NA NILU
- Da li za vas to predstavlja veliki gubitak?
Jo prije nego to je ona uspjela da mu odgovori, splav se zatrese i zaue se glasovi. Ona
ga hitro zamoli da zaboravi tu temu i da ne troi rijei uzalud. Ree to dok se premjetala
na jedan jastuk. Prijatelji ulaahu jedan za drugim dok svi ne bjehu na okupu. Enis
posveti panju nargilama, s puno energije i uitka. Bjee jo neobino trijezan, stoga se u
njemu javi neka avolska obijest. Usudi se da svoj pogled usmjeri na Samaru.
- Sada je dokazano da dolazite ovamo tako rano da biste Enisa zatekli samog! - obrati joj
se Mustafa.
- Zar ne vidite da je on moj momak iz snova?
- Mi jesmo momci, ali u etrdesetim - ree Ahmed Nasr. Iako ga nisu pozvali, ika Abduh
se pojavi iza rogozine i obavijesti ih:
- U Embabi je potonuo jedan splav. Nezainteresovano, neke se glave okrenue u
njegovom
pravcu.
- Da li se neko utopio? - upita Ahmed Nasr.
- Ne, ali potonulo je sve to je bilo na splavu.
- Nedostaju nam stvari a ne ljudi. Stigle su spasilake jedinice policije.
- Trebalo je da doe i odred za borbu protiv nemorala.
- Iz kojih razloga moe da potone neki splav? - upita Lejla.
- Uglavnom je nehat uvara tome kriv - odgovori starac.
- Ne, ve bijes Milostivog na ukuane plovila - ree Halid Azuz. Oni potvrdie njegov
zakljuak i ponovo posvetie panju nargilama. Kada se ika Abduh povukao. Ali asSejid ispria:
- Sanjao sam jedne noi da sam postao tako visok i irok kao ika Abduh.
Enis prekide svoje uobiajeno utanje:
- To je stoga to ti bjei u snove i narkomaniju.

100
RAZGOVORI NA NILU
Smijui se oni pozdravie njegov komentar.
- A od ega bjeim ja, staratelju? - upita Ali.
- Od praznine.
Kada se smijeh utia, on dodade:
- Svi ste vi moderni mangupi koji nalaze pribjeite u drogi i varljivim snovienjima.
Izbjegavao je da pogleda u Samaru. Njegov demon smijae se grohotom.
Poee da padaju primjedbe:
- Konano je otvorio usta.
- Ovo je trenutak raanja jednog filozofa. On dospje u sredite panje.
Mustafa upita:
- ta misli o meni?
- Ti si jedan od onih koji nalazi utoite u narkomaniji i apsolutnom, a progoni te osjeaj
ispraznosti.
On prepoznade Samarin smijeh u sveoptem kikotu ali se klonio da je pogleda. Predstavi
sebi njen potajni nemir, pred njim iskrsnu slika njenog lica i njene utrobe, i on nastavi:
- Svi smo mi hulje bez morala, koje progoni uasna sablast, a njeno ime je odgovornost.
Ragab nastavi da odmotava nit razgovora:
- U ovoj noi poinje da se pie hronika nae kue na vodi. Mustafa Raid ree:
- Kladim se da je "trava" u kojoj uuvamo ove noi prokrijumarena iz Moskve.
- Enisu, filozofe - upita Halid - ta ti misli o meni i Lejli?
- Ti si degenerisani boem jer si izgubio vjeru u Boga, moda ak ne vjeruje ni u ta, jer
si boem. Lejla je pak, nabijeena pionirka, dekadentna i odana drogi, a nije nikakva rtva
kao to ona uobraava.
101OGOVORI NA NILU
- Jezik pregrizao - povika Lejla. On pokaza na Seniju Kamil:
_ a ti, ti si se odala poligamiji, ti, narkomanko! _ Luak!
- Ne ja sam samo polulud i polumrtav.
_ Kako se samo usuuje da govori takve bezobrazluke?
Ali as-Sejid pokua da ih smiri.
_ Zar si se stvarno naljutila, Senija? Ta on je na staratelj.
- Ne trpim nikakve uvrede pred strancima.
Sveopte neraspoloenje prijetilo je da zatruje dobru tmosferu, no Ragab ree s posebnim
naglaskom:
- Meu nama nema stranaca, i Samara je jedna od naih. Lejla ga prekide.
- Odista je ona jedna od naih, ali ona pripada samo tebi.
- Ne - odvrati Enis - ona nije odana ovjeku koji zbog svoje jpraznosti trai pribjeite u
haiu i seksualnosti.
Ragab veselo uzviknu:
- Ba lijepa no, prijatelju!
- Ko bi povjerovao da si ti onaj utljivi Enis?
- Taj, vjerovatno, upravo sada ita knjigu o propasti civilizacije. U mome elucu
smjetena je bomba koju uvam za svog
flavnog efa. Uzavreli smijeh u meni neka se stia, da bih nogao da sagledam stvari. Da li
su se prekinuli lanci kojima je la splav vezan za obalu? Pun Mjesec je u zasjedi i

priprema ;e da provali truhla balkonska vrata. A to se muica tie, one iu konano

shvatile tajnu svoje pogubne strasti prema ;vjetlosti lampe.
Ragab se obrati Samari:
- Vi ba niste najbolje raspoloeni!
Ona odgovori pokunjeno, pogledajui kriomice u Seniju:
- To je raspoloenje u kome se nalazi jedan stranac meu vama.
102
RAZGOVORI NA NILU
- Ne, Senija je dobroduna ena, brina mati i puna ljubavi.
- Mnogo ti hvala, ti na najbolji nain umije da u moje ime zatrai oprotaj od nae
drage Samare - ree Senija pomirljivo.
Halid Azuz primijeti:
- Nemojte da pretjerujete sa mirotvorstvom, inae e da nas spopadne dosada.
ulo se samo klokotanje vode. umovi su se gubili u Mjeseevom sjaju.
Njegovi uzburkani damari govorili su mu da e teko moi da zaspi ove uskomeane
noi, da e ostati budan kao strastan zaljubljenik, ali bez ljubavi. Trudio se da prizove u
sjeanje nekoliko stihova genijalnih luaka. Prisutni su iiljeli iz njegove svijesti, i on
ostade sam u svjetleoj noi. Ugleda nekog viteza na konju kako galopira po vazduhu,
neposredno iznad povrine vode. Upita ga ko je, i dobi odgovor da je to Hajam, i da mu
je konano uspjelo da se se izbavi od smrti. Enis se probudi i pogled mu pade na nogu
koja je bila opruena kraj bakarne sinije, duga i koata noga sablasno bijele boje pod
plaviastom svjetlou, dlakava noga krupnih prstiju i iskrivljenih noktiju koji odavno
nisu bili podsjeeni. Malo je trebalo pa da pomisli pa da uopte nije njegova. Kako mu se
ovi udovi uinie stranim? Njegova panja se usmjeri na Mustafu Raida kada ovaj upita:
- Jesmo li mi stvarno onakvi kakvim nas predstavi na staratelj? Halid Azuz odvrati:
- Nije u pitanju nikakvo bjekstvo ili neto drugo, mi shvatamo nau stvarnost onako kako
bi valjalo da je shvatimo.
Ali as-Sejid dodade:
- Na splav predstavlja posljednje pribjeite ljudske mudrosti.
- Da li je nalaenje spasa u snovima, vrata bjekstva?
- Nai dananji snovi su stvarsnost sutranjice.
103RAZGOVORI NA NILU
- Da li nada u postizanje apsolutnog predstavlja bjekstvo? -I... da li nam preostaje bilo ta
drugo?
- Da li su seksualni prohtjevi bjekstvo?
- Fuj! To je istinski in stvaranja.
- Da li uivanje haia predstavlja bjekstvo?
- Bjekstvo zl policije, ako diiie piavo.
- Da li ti to predstavlja bjekstvo od ivota?
- To je sam ivot.
- Zbog ega nas je na staratelj napao?
- Ve deset ljeta nije dao sebi oduka, sad mu se pruila prilika da to, iznimno, uini.
- Ba lijepa no, drugari! - uzviknu Ragab ponovo. Ahmed Nasr im preporui da malo
uute kako uspjeh
postignut ove noi ne bi bio okrnjen.
Lula s haiem krenu na svoje posljednje, intenzivno kruenje.

Mjesec se popeo tako visoko da se iz sobe vie nije mogao sagledati; jedino je on u
Samarinom pogledu proitao znake alosnog poraza. Lica prisutnih izgedala su blijedo,
pospano i, uprkos njihovoj volji, ozbiljno. Mustafa paljivo pogleda u Samaru i upita je
za njeno miljnje o tome to je upravo bila ula. Ovi kasni noni sati nisu stvoreni za
diskusije, odvraao ih je Ragab.
Za ta je no bila stvorena? Svi pooe osim Ali as-Sejida i Senije Kamil. Ubrzo on
potom ostade sam u prostoriji. ika Abduh ue kao obino, obavi svoj posao ne
progovorivi ni rijei, a zatim ponovo izae. Enis otpuza do verande i ponovo ugleda
Mjesec kako ija usred ukraenog nebeskog svoda. On mu se apatom obrati: Nita nije
ravno naoj kui na talasima. Ljubav je prevaziena, otrcana igra, ali u naoj kui ona je
sport. Porok je na drugom mjestu porok, no, ovdje, na naem
104
RAZGOVORI NA NILU
splavu, to je sloboda. U ostalim kuama ene su tradicionalne relikvije, ali u naoj kui
na vodi one su ispunjene mladalakom erotikom i zaslaujue lijepe. Mjesec je beivotna
planeta koja se obre, ali ovdje u nas, ona je prava poezija. Ludilo svuda predstavlja
bolest, no u nas ono je filozofija. Svaki predmet ima svoju vrijednost, bez obzira otkud
poticao, ali u naoj kui na vodi, ono je veliko Nita. Ti, mudrace stari, Ipu-uru, ui
zajedno sa svojom epohom u kojoj je sve osim pjesnitva u raspadanju, i pjevaj nam.
Reci mi ta si ono ispriao faraonu. Mudri Ipu-ur16 doe i zapjeva:
"Vai su vas savremenici slagali Ovo su godine rata i propasti."
Kazuj mi jo neto, mudrace! - progovorili ja a on nastavi da pjeva:
"ta je ono to se zbilo u Egiptu?
Nil jo uvijek prijeti poplavama.
Oni koji neko nita nisu posjedovali, sada su imuni.
Bar da sam u ono vrijeme podigao svoj glas!"
-1 o emu si jo pjevao, mudrace Ipu-ure? I on nastavi da kazuje:
"Vi posjedujete mudrost, obzirnost i pravdoljubivost, a ipak dozvoljavate da trule rastoi
Zemlju. Sagledajte kako se vaa nareenje ne potuju, zar treba da naredite da doe onaj,
koji e vam ukazati na istinu."
16. Ipu-ur - staroegipatski mudrac s kraja treeg milenijuma prije nae ere. Pripisuju mu
se pesimistike pouke o stanju u zemlji.
105RAZGOVORI NA NILU
Probudi ga glas koji proaputa njegovo ime. Leao je na leima na verandi, i kada otvori
oi, ugleda sjajan oblak na nebu, koji mu je govorio da Mjesec ija, iako nije bio u stanju
da ga vidi.
Na kojem se to mjestu nalazio i u kom dobu?
- Gospodine Enisu!
On se okrenu na bok i ugleda Samaru na pragu verande. Osloni se na ruke, pridie se i
pogleda gore u nju pospanim oima.
- ao mi je to sam se vratila u ovaj neprilian sat.
- Da li je to jo uvijek ona ista no?
- Napustili smo vas tek prije jednog sahata. Molim vas da mi oprostite.
On otetura do ograde verande, da bi naao oslonac za svoja lea, i pokua da se prisjeti:
- Ja se vraam sa trga at-Tahrir, Ragab me je odvezao do tamo.
- Dobro mi dola, moja soba vam je na raspolaganju, ukoliko elite da mi ukaete tu ast.

- Ja se nisam vratila - odvrati ona uplaeno - da bih ovdje odspavala. Toga ste i te kako
svjesni.
Zatim smireno dodade, sputajui pri tome pogled:
106
RAZGOVORI NA NILU
- eljela bih da mi vratite moju biljenicu.
- Vau biljenicu? - ponovi on zaueno.
- Molim vas!
U njemu se probudi elja da izvede neku ludoriju. Stoga ree:
- Znai vi me optuujete za krau?
- Ne, ne za krau, ali mora da ste na neki nain doli do nje.
- Hoete da kaete da sam je, ipak, ukrao?
- Za ime Boga vratite mi je, nije sada vrijeme za raspravu.
- Vi se varate.
- Ja se ne varam.
- Ne elim ponovo da ujem vau optubu.
- Ja vas ne optuujem, ali vas molim da mi vratite izgubljenu biljenicu.
- Ne znam gdje ste je izgubili.
- Ali ula sam vlastitim uima kako navodite ono to je u njoj pisalo.
- Ja vas ne razumijem.
- Razumijete vi mene veoma dobro, zaista nema nikakvog razoga da me muite.
- Ja se ne bavim muenjem.
- No se blii kraju.
- Zar vas vaa mamica kori, ukoliko zakasnite? - upita on s podsmijehom.
- Budite makar na tren ozbiljni!
- Nama je ozbiljnost strana.
- Da li ste naumili da odate moju tajnu? - upita ona uznemireno.
- Kako bih to mogao, kada mi o tome nita nije poznato?
- Budite ljubazni kao obino.
- Ja nisam ljubazan, ja sam upola lud, upola mrtav.
Ono to pie u biljenici ne predstavlja moje miljenje o
107RAZGOVORI NA NILU
vama, to su samo misli koje mogu da poslue za pisanje pozorinog komada.
- Ponovo mi govorite o zagonetkama, okrivljujui me.
- Ja se i dalje uzdam u vau irokogrudnost.
- ta vam daje povoda za ovakve misli?
- Vi ste doslovice navodili moje reenice.
- Smatrate li iskljuenim da bismo mogli imati iste ideje?
- Ja sam vrsto uvjerena da biste mi vratili moju biljenicu.
- Vi, dakle, uobraavate da ste u stanju za ovo kratko vrijeme da shvatite ono to ja
godinama uzaludno pokuavam da shvatim.
Njegov smijeh raspara tiinu nad Nilom, a zatim on progovori izmijenjenim tonom:
- Vae su misli uplje, vjerujte mi!
- Znai da konano priznajete! - uzviknu ona s olakanjem.
- Vratiu vam je, ali sve to ne vrijedi ni piljiva boba.
- To je tek prvi nacrt.

- Vi ste podmukli.
- Bog nek vam oprosti za ovo!
- Vi ste doli samo da nas uhodite, a ne iz prijateljstva.
- Nemojte da me sumnjiite - branila se ona - meni ste odista dragi i elim da steknem
vae prijateljstvo. Osim toga, vrsto vjerujem u to da se u svakom ovjeku skriva
potencijalni heroj. Mene je manje zanimala vaa stvarnost od mogunosti da iz ovih
posjeta izvuem neto korisno za svoj komad.
- Nemojte se truditi da izmiljate isprike; mene se to nimalo ne tie.
On joj prui biljenicu:
- Sto se tie onih pedeset pijastera, drago mi je to mogu da ostanem va dunik.
Ona se zabezekunu:
108
RAZGOVORI NA NILU
- Ali kako... ja mislim...
- Kako sam se odvaio da ih ukradem? Veoma jednostavno, mi u ovoj kui na vodi sve
smatramo zajednokom imovinom.
- Tako vam Boga, dajte mi neko objanjenje koje e da me umiri!
- Bjee to neodoljivo iskuenje - nasmija se on.
- Da li vam je taj novac bio potreban?
- Dao sam ga jednoj drolji koju mi je ika Abduh doveo.
- Bio vam je, dakle, potreban?
- Ne, nisam ba toliko siromaan.
- Zato ste ga onda uzeli?
- Nain na koji sam potroio novac pruio mi je osjeaj da sam vam se malo intimnije
pribliio.
- To ne shvatam.
- Ni ja.
- Poinjem da sumnjam u sva svoja osnovna naela.
- Bolje bi bilo da ih i nemate. Ona se nasmija.
- Ipak, vrijedno je truda ono to vas moe odvesti eljenom ovjeku.
Kada se ponovo nasmija, on ree:
- Ja vas razumijem onako kako vas i drugi razumiju.
Ona se ve bila okrenula s namjerom da poe, no tada se ljubopitljivo zaustavi.
- Poastili ste nas svojim prisustvom samo radi Ragaba. Ona se ravnoduno nasmija, a on
pokaza na zakljuanu
sobu i ree:
- Tiho, nemojte da probudite zaljubljene!
- Ja nisam onakva kakvom me smatrate, ja sam ena... On je prekide:
- Ako ste zaista ena, onda poite sa mnom u moju sobu da
109RAZGOVORI NA NILU
biste to i dokazali!
- Vi ste zgodni, no ja vam se ne bih dopala.
- Zato ne?
- Jer je to uasno kada je djevojka ozbiljna.
- No, ja k sebi pozivam samo ozbiljne djevojke.
- Odista?

- Sve su drolje ozbiljne.

- Neka vam Bog za ovo oprosti.
- Vi ne znate za alu, radite do kasno u no, ali ne radi sopstvenog zadovoljstva i uitka,
ve za neki napredni cilj, naime, za jedan bolji ivot.
- Mana ove kue na vodi je u tome to u njoj nema razgranienja izmeu zbilje i ale.
- To su dva imena za jednu te istu stvar.
Ona uzdahnu i najavi time da je razgovor zavren. Ipak je oklijevala jo trenutak pa ga
upita:
- Da li ste naumili da odate tu tajnu moje biljenice?
- Da sam imao tu namjeru, ja bih to do sad ve uinio.
- Preklinjem vas svim onim to vam je najdrae da mi kaete istinu.
- To sam i uinio.
- Radije bih sama otila nego da budem otjerana.
- Ja ne bih elio da uinite ni jedno ni drugo. Ona mu protrese ruku i oprosti se srdano:
- Hvala vam!
Zatim se brzo udalji, ispraena glasom ika Abduha koji je pozivao na jutarnju molitvu.
lio
RAZGOVORI NA NILU
Ljuljanje splava nagovijesti dolazak nekog posjetioca, iako je cijelo drutvo ve bilo na
okupu. Oni se upitae ko bi to mogao da bude. Uznemireni i napeti, okrenue se prema
vratima i Ahmed Nasr ustade da bi pridolicu presreo kod vrata. Meutim, zvui prisnog
smijeha doprijee do uiju, i oni prepoznadoe Senin glas, kako uzvikuje "helou"! Ona
ue vukui za sobom elegantnog, mladog mukarca. Ragab se die da bi ga pozdravio:
- Dobro doao, Reufe!
On ima predstavu njenog pratioca:
- Ovo je poznati glumac. - Oni ponovo sjedoe, nakon to su ga ravnoduno - zvanino
pozdravili.
- Jedva sam ga nagovorila da doe ovamo - objasni Sena sa neuobiajenom otvorenou.
- On je smatrao da ne bismo smjeli da uznemiravamo ljude koji ive povueno. Meutim,
on je moj vjerenik, a ova kua na vodi je moja porodica.
Bjehu joj upuene estitke sa svih jastuka. Ona ponovo progovori, a njen je dah mirisao
na alkohol.
- On pripada istoj porodici kao i vi - i pri tome ona smijui se pokaza na nargile.
111Enis nije vodio rauna o optoj zbunjenosti, i stavi lulu u
opticaj_ Ovo je srean skup, Reufe - ree Sena. - Ovo ovdje je
veliki likovni kritiar Ali as-Sejid, a ono poznata novinarka Samara Behget. A kada hai
spaja ljude, ne razdvajaju ih ni
nazori ni ukusi.
_ Na alost. Samara ne opti s nargilama - alostivo e Ragab. _ pa zbog ega onda
posjeuje va splav? - podsmijavala
se ona.
Reuf joj proapta na uho neto, to niko nije razumio, ali
se ona objesno nasmija.
ika Abduh ue da bi zamijenio vodu u nargilama. Kada je otiao, Sena upita svog
pratioca:

- Moe li da povjeruje da je itava ova grdosija samo jedan jedini ovjek?

Jedino se ona nasmija svojoj duhovitosti. Napeto utanje potraja otprilike etvrt asa.
Tada joj Reuf dade do znanja da je vrijeme da pou. Ona se podie i uze je pod ruku.
- Oprostite mi, ali moram da poem da bih stigao na jedan vaan sastanak. Bilo mi je
drago...
Ragab ih otprati do vrata, a zatim se vrati na svoje mjesto. Drutvo kao da je bilo
potiteno, iako je lula s haiem i dalje kruila. Ragab se pomirljivo nasmijei Samari, no
ona mu pokaza glavom na nargile:
- Sto god vi rekli, niko mi nee povjerovati.
- U svakom sluaju, ovo vam nee okrnjiti ugled - dobaci Lejla Zejdan.
- Osim u krugu mojih neprijatelja.
- Vi nemate neprijatelje, osim ostatka vaeg malograanskog vaspitanja - primijeti
Ragab.
Ona im, meutim, saopti glasine koje su o njoj kruile u
112
RAZGOVORI NA NILU
novinarskim krugovima, i da su njeni kasni dolasci kui, u njenom starom prebivalitu u
al-Manjalu17, izazvali ogovaranje mudu susjedima.
- Kada im je moja mati objasnila da me moj posao u redakciji primorava na to, oni su joj
odvratili: a ko me je to natjerao da radim?
- Ali sada stanujete u Ulici Kasr al-Ajni primijeti Ragab. Mustafa pokua da podbode
Enisa, kako bi ponovio svoje
sinonje estoke ispade, da bi rasprio potiteno utanje, no on se nije dao natjerati da
napusti svoju ljuturu. Razmiljao je o besmislenom praznom hodu svoje svakodnevnice,
o izlascima i zalascima Sunca, pojavi Mjeseca i njegovom nestanku, o dolaenju i
odlaenju iz ureda, o poetku i kraju njihovih sjedeljki, o buenju i snu. Ovakvo
proticanje vremena ukazivalo je na pribliavanje kraja, i pretvaralo je svako Neto u
veliko Nita. Njegovi oci i praoci kruili se njegovom svijeu. Zemlja je, meutim,
smireno ekala kako bi nae nade i radosti pretvorila u ubrivo za svoje tle. Kako to prija
kada se nae enje estoko probude miomirisnim povesmima zabranjenih arolija.
to se pak Lejle tie, ona se muila zbog svoje besplodne ljubavi i bjee zavitlana u
veseljenju kao neki svemirski brod koji je skrenuo sa svoje putanje. Bog ljubavi isprui
svoju nogu, tako da se njegova bijela obua pojavi kraj anka s ugljevljem, i on kriomice
pogleda svojim crnim, zavodnikim oima prema uznemiravajue lijepoj djevojci. Dugo
su brbljali o Seni i njenom vjereniku, ali Ragab se uzdravao. Kada i njegovi prijatelji
opazie njegovu brigu za Samaru, Mustafa Raid ree:
- Osjeamo se srenim to moemo da uestvujemo u doivljavanju jedne velike ljubavne
prie. 17. al-Manjal - stambena zona na Kairskom ostrvcetu Roda.
113RAZGOVORI NA NILU
- Zato ih ne bismo nazvali imenom? - ree Halid Azuz.
- Tako ti Boga, ne rui nam snove! - obrecnu se Ahmed Nasr.
A Lejla Zejdan dodade:
- Novina pri tome jeste jedino to je jedna od dvije strane ovoga puta ozbiljna osoba.
- Kako se jedna ozbiljna ena odnosi prema lahkomislenom ljubavniku? - upita Halid
Azuz.

- Ona ga oslobaa njegove lahkomislenosti - odvrati Ragab.

- ak i u sluaju kada ta lahkomislenost predstavlja njegovu nepromjenljivu bit!
Ipak na kraju ljubav neizbjeno pobjeuje. Samara se ironino nasmija. Halid ree:
- Rado bih vidio neku ozbiljnu djevojku zaljubljenu, jer smjesnije je kada se oklizne vezir
nego kada se to dogodi kakvom akrobati.
- U ljubavi ne postoji razlika izmeu ozbiljne i raskalaene djevojke. Ozbiljnost zahtijeva
isto zauzimanje za javne kao i za line probleme.
Halid trepui pogleda ka Samari:
- Kakvim je pitanjima sada zaokupljena?
Prolomi se smijeh. No, Halid tvrdokorno nastavi da zapitkuje:
- Postoji li ikakva nada da nas zainteresuje za drutvene probleme?
- Ona svoje nade polae u mlade generacije. Halid zakilji prema Ragabu:
- Izgleda da je generacija etrdesetogodinjaka podesna jo samo za ljubav.
- Kad bi bar bila za to sposobna!
114
RAZGOVORI NA NILU
- Nove generacije - tuno e Ahmed Nasr - bolje su od nas. Na to e Mustafa Raid:
- Zar nema nikakve nade da bismo se mogli izmijeniti?
- Promjene su mogue samo u pozorinim predstavama i filmovima, a upravo u tome se
ogleda njihova slabost -odvrati Halid.
Ali as-Sejid nastavi:
- U tome se krije razlog uspjeha satirinih komedija koje vjerno odslikavaju nau
stvarnost.
- A zato ti to ne priznaje u svojim lancima?
- Jer sam licemjer. Svojom posljednjom opaskom imao sam na umu komedije na Zapadu.
Nae ovdanje komedije, nasuprot njima zavravaju iznenadnim preobraajem kominih
likova, u duhu otrcane ivotne mudrosti. Zbog toga je trei in obino najslabiji, i u
stvari, on se i pie specijalno za cenzuru.
Halid se obrati Samari:
- Ako biste jedog dana doli na pomisao da napiete pozorini komad o nama slinima,
tada vam kao kolega savjetujem da piete komediju, ali odaberite oblik lakrdije ili
pozorite apsurda, to je jedno te isto.
Ona mu odgovori, ne obraajui panju na Ragabov pogled:
- Ovo je ideja vrijedna razmiljanja.
- Izbjegavajte pozitivne junake koji se nikad ne smijee i stalno priaju samo o uzvienim
idealima i pozivaju ljude da uine ovo ili ono. Oni istinski ljube, rtvuju se i nikako ne
prestaju da ponavljaju svoje parole. A na kraju, svojim nepodnoljivim ponaanjem, na
smrt izmue gledaoce.
Posluau va savjet i pisau o onima koji ubijaju svojom frivolnou.
115RAZGOVORI NA NILU
- Ali, takvi stvaraju i umjetnike probleme, jer ive bez vjere, provode vrijeme inei loa
djela, ne bi li zaboravili da e se uskoro pretvoriti u pepeo, kosti, gvoe, azot i vodu. Oni
su optereeni time to im svakodnevnica namee pretjerane, besmislene oblike ozbiljnog
djelovanja, ali luaci iz njihove okoline svakog trena im prijete unitenjem. Takvi likovi
nisu djelatni i ne razvijaju se. ta biste poeli sa njima u jednom komadu u kojem
oekujete izvjestan uspjeh?

- U tome i jeste nevolja!

- Postoji jo jedna tekoa: svi likovi u takvom dramskom obliku lie jedni na druge, ni
jedan meu njima ne predstavlja odreenu osobu, svaki se, kao neka ruevina, sastoji od
djelia koji se raspadaju. Moemo da uoimo razliku izmeu dvije zgrade, ali nikada
izmeu dvije hrpe kamenja, drva, stakla, betona, maltera, zemlje i boje. To vam je kao sa
slikama moderne umjetnosti, jedna lii na drugu; kako biste onda mogli da opravdate
radnju u kojoj na pozornici uestvuje vie lica?
- Vi ste blizu toga da me odvratite od svakog bavljenja knjievnou.
- Ne, ali vam velim, kao to dobro pripada dobrima, a zlo zlima, teatar apsurda je za
apsurdne linosti. Na brat Ali as-Sejid ne bi vam prigovorio to u vaem komadu ne
postoje ni radnja, ni likovi, ni dijalozi i niko vas nee dovesti u nedoumicu pitanjima o
znaenju ovoga ili onoga. Poto ne postoje mjerila za vrednovanje, nee vas potresti ako
vas neko urnie: svakako e se nai neko ko e vas ovjenati hvalospjevima, ali i takvi
koji e s razlogom rei da ste jednom haotinom dramom doarali svijet ija je bitna
znaajka: haos.
- Meutim, ne ivim u svijetu ija je bitna odlika haos.
116
RAZGOVORI NA NILU
A on uzdahnu:
- U tome i jeste razlika meu nama dvoma, a sada moete da se pridruite gleditima
naeg brata Ragaba.
Ovdje se nije stvarno odigravalo nita to bi on u potpunosti shvatao, izuzev uivanja u
haiu. Uskoro e se san spustiti iz svoje tajanstvene domaje meu zvjezdama i umrtviti
mu jezik. Bilo je veoma vjerovatno da e nova ljubav u ovim posljednjim satima noi
iznjedriti poljubac pod guava-drvetom. Milioni, mnogo miliona godina je prolo otkako
se Zemlja okree, da bi konano na vodama Nila bio omoguen ovaj skup. Mjesec nestaje
iz njegovog vidokruga, i on nad vratima koja su vodila na verandu ugleda jednu gutericu
koja protra, zaustavi se i ponovo pojuri kao da neto trai. On upita:
- Zato postoji kretanje?
Oni se okrenue ka njemu, oekujui nekakvo iznenaenje, a Mustafa ga upita:
- Na kakvo to kretanje pomilja, staratelju? On promrmlja, nastavljajui da posluje:
- Kakvo to kretanje...
117RAZGOVORI NA NILU
Praznik povodom Hidre18 Enis je proveo izmeu verande i sobe u potpunoj otuenosti.
ika Abduh doe da bi obavio pripreme za sjedeljku, i poelje, po trei ili etvrti put,
srean praznik, mislei pri tome stalno da to inio prvi put. Na Enisovo pitanje ta mu je
poznato o povodu za ovaj praznik, starac odvrati da je to dan kada se poslanik odrekao
nevjernika i odselio u Medinu. A zatim je prokleo nevjernike.
- Upravo e oni uskoro doi na sjedeljku koju ti priprema - ree Enis.
Starac se nasmija nepovjerljivo. Enis nastavi da se ali:
- ika Abduhu ti nalazi pribjeite u vjeri.
- To nije nikakvo bjeanje! Jednog dana sam stigao ovamo na krovu vagona.
- Iz kojeg kraja? -Oh!
- Poslije kakvog zloina? -Oh!
On je i dalje nastojao da zaboravi. Moda je on doao ovamo bjeei poslije nekog
zloina; moda ga je talas

18. Hidra - odlazak poslanika Muhammeda a.s. iz Meke u Medinu, godine

622.Oznaava poetak muslimanske ere.
118
revolucije 1919. godine nanio ovamo. On to nije znao, niko to nikad nee doznati. alei
se, Enis nastavi da ga ispituje:
- Jesi li ti ozbiljan ovjek ika Abduhu? -Oh!
- Zna li da je Samara na novi prorok?
- Svemoni Allah neka mi oprosti!
- Ona nas je regrutovala u armiju koja bi trebalo da se bori protiv nitavila, a zatim da
nastavi napredovanje.
- Kuda? - upita Abduh naivno.
- U zatvor ili u bolnicu za duevne bolesnike.
Starac, meutim, ree, spreman da poe na veernju molitvu:
- Tragam za makom koja bi unitila mnogobrojne mieve u bogomolji na rtu.
A tada poee da pristiu prijatelji, ranije nego obino, da bi proslavili praznik. Enis se
dade na posao, i oni poee da razgovaraju o porodinim prilikama. Ragab obznani svoju
namjeru da zatrai poveanje honorara za svaku ulogu na pet hiljada funti. Halid Azuz
mu estita na ovom potezu, jer time dokazuje svoju odanost arapskom socijalizmu. Ragab
se nasmija ali ne udostoji svoga drugara odgovorom, ve progovori o Seni i o tome kako
se u drutvu i u studiju izdaje za Reufovu vjerenicu. Meutim, on je uvjeren da se ove
zaruke nee zavriti brakom.
- Dokle e ovaj jastuk ozbiljnosti jo da ostane prazan? -upita Lejla Zejdan.
Ali as-Sejid odgovori da se delegacija novinara prethodnog dana vratila iz posjete
industijskim postrojenjima, i da e Samara ove veeri siguno doi.
Halid Azuz zatrai od Ragaba da se otvoreno izjasni o svom odnosu prema njoj, ali se on
samo smjekao.
119RAZGOVORI NA NILU
- Postoji li moda neki stan koji je iznajmljen bez naeg znanja?
- Ne, morate da mi vjerujete, pred stanovnicima ove kue na vodi nemam nikakvih tajni.
- Prisiljen si, dakle, da prizna prvi poraz u svome ivotu.
- Ne, nisam jo poao u pravi juri da bih probudio sjeanje na platonsku ljubav - ree
Ragab.
- Postoji, dakle, ljubav?
- Razumije se.
- I sa tvoje strane?
On povue dug dim, ispusti ga polahko i ree:
- Ni ja nisam imun na ljubav.
- Na ljubav a la Ragab? - upita Senija Kamil.
- Ovo je novi model.
- Drugim rijeima, nita sutinski novo.
- Saekajmo, uskoro emo se uvjeriti.
- Ona je zaista zgodna - ree Ahmed Nasr.
- I ima vrst karakter - dodade Ali as-Sejid.
- Te dvije stvari kod ena obino ne idu zajedno - primijeti Senija Kamil, a zatim hitro
dodade, poto ju je Lejla prekorno pogledala - osim u izuzetnim sluajevima...
- Prema jaini bedema mjeri se veliina osvajaa. Lejla Zejdan, meutim, primijeti:

- No, nuklearna bomba uinila je utvrenja bezvrijednim, i o zaslugama osvajaa ne

moe vie da se govori.
- Ona je odbila jednu sjajnu branu ponudu - ree Ahmed Nasr - a to je ponaanje koje
samo po sebi zasluuju nae divljenje.
- Nemoj da sudi prije nego to provjeri injenice -odvrati Senija Kamil, a potom se
obrati Ragabu: - Zar ti nije pominjala mogunost braka?
120
RAZGOVORI NA NILU
- enidba ponekad naie kao i smrt, bez prethodne najave.
- Reci mi otvoreno da li bi mogao ozbiljno da pomisli na brak? On je malo oklijevao
prije nego to je odreno odgovorio.
Njegovo oklijevanje je ostavilo dubok utisak na prisutne.
- Zato ne bih iznio anak s ugljevljem na verandu da uivam u svetkovini vatre? Njen
ar je neprolazan, a ne kao sjaj krivotvorenih zvijezda. ena je, meutim, nalik na
probranu "travu"; ne moe da se prepozna po miomirisu, ve tek onda kada izgori i sa
udisajima dospije duboko u plua. Tajna Kleopatrinog srca ostala je, uprkos njenim
mnogobrojnim ljubavima, na kraju ipak nepoznata. Ljubav ena lii na umjetnost sa
tezom, iji vii cilj ne podlijee nikakvoj sumnji, ija je iskrenost, meutim, okruena
sumnjama. Ni jedno drugo bie ne izvlai veu korist iz ovog splava od mieva,
bubavaba i guterica. Nita se ne moe uporediti s tugom koja te i nepozvana iznenadi u
tvom pribjeitu. Jue, u zoru, jutarnje svitanje mi ree da on, u stvari, i nema imena.
Postade svjestan ostalih kada oni poee da diskutuju o domaem mesu, ruskoj ribi,
vrstoj valuti i visokom obarunskom kursu, pri emu su se buno smijali. Splav se
zatrese, nagovjetavajui novog posjetioca. Nasta muk.
- Evo nevjeste! - promrmlja Senija Kamil.
Samara ue vesela i krepka, srdano se rukova sa njima i poelje im srean praznik.
Raspitivali su se o putovanju, i ona ree da je bilo divno i da bi valjalo ee preduzimati
takva putovanja, jer je poslije njih ovjek kao nanovo stvoren. Halid baci pogled na sve
redom i upita:
- Odista, moe li se biti na novo stvoren?
Oni se meusobno pogledae, a zatim prasnue u smijeh. Mustafa Raid joj ree:
121RAZGOVORI NA NILU
- Vi ste sami za to krivi, jer nam niste otkrili tajnu svoje ozbiljnosti i usrdnosti.
- Ne elim da upadnem u zamku nevjernitva.
- Jasno je da vi, kao i mi, ispovijedate drevnu vjeru i da vi pripadate istom drutvenom
sloju koji se kree prema ponoru. Kako ste ipak uspjeli da naete neki smisao? Recite
nam, barem, koji je to smisao.
Ona dugo oklijevae, a zatim ree:
- To je ivot, a ne smisao.
- Mi osjeamo snagu njegovih damara u naima nagonima; i u tim okvirima mi se
radujemo ivotu i upranjavamo ga.
-Ne...
- Mi smo ranije rekli... Ona ga prekide:
- Neki nai nagoni, kao to znate, potajno prieljkuju smrt.
- A u emu je rjeenje?
- U naputanju ljuture.

- Lijepe rijei, ali nas one ne vode ni naprijed ni nazad.

- ivot je iznad svake logike.
- Budite oprezni - opomenu je Ragab - upali ste u zamku. ika Abduh ue da bi
promijeno vodu, a Ali as-Sejid
pohvali kvalitet "trave". Potom starac ree:
- Jue mi je preprodava savjetovao da kupim cjelomjesenu zalihu, jer ga policija dri
pod prismotrom.
- To je smicalica kako bi od nas izmamio novac. Nemoj mu vjerovati.
Samara upita starca:
- ika Abduhu, zar se ne plai policijskih uhoda?
- On je zaao u godine kada se ovjek nalazi iznad zakona - odvrati Mustafa Raid
umjesto njega.
Na horizontu zasija jedna zvijezda kao neki djevianski
122
RAZGOVORI NA NILU
osmijeh. On ga upita o uhodama, i da li odista preprodavca dre pod prismotrom. Uslijedi
odgovor da oni dre pod prismotrom trijezne, a ne omamljene. Da zvijezde zasijaju kada
se priblie Zemlji i naoigled blijede kada dospiju u vasionu. Da mnoge svjetlosti koje
krase nebeski svod potiu od zvijezda, koje su se ve odavno pretvorile ni u ta, da je no
koja te primorava da oboava to Nita mnogo jae od one koja te vezuje uz sluenje
stvarima. Iznenada se strmoglavi jedna zvijezda - padalica, i Enis pomisli da se sruila iza
splava, na ljubiice. On se obrati skupu:
- Osim mene, svi su ostali inovnici u uredu dobili premije.
Ahmed Nasr prokle efa, a Enis nastavi:
- Ja se u uredu bijesno podigoh da bih glasno protestovao, ali me spopade estok smijeh.
Oni se nasmijae, ali on samo slee ramenima. Ali as-Sejid ih upozori na to da obino
proslavljahu Hidru izletom do brana na Nilu u al-Kanatiru19. Ragab na to dodade:
- Najbolji nain da se poslanikova seoba proslavi jeste da se i sami selimo.
Njegovo lice se ozari, izgledalo je da je doao na novu pomisao:
- ta velite o jednom izletu automobilom u prirodu?
- Ali, mi jo nismo pali u zanos.
- Izvezimo se poslije ponoi.
Samara pozdravi ovaj prijedlog, a Ahmed Nasr ree da je svaki pokret dobrodoao. Osim
Enisa niko drugi nije protivrjeio.
- Ne - promrmlja on.
Da li da drutvo krene u dvoja kola? Ne, samo u jednima, inae bi ta vonja bila
besmislena, zar ne? Njih je devetoro, a 19. al-Kanatir - izletite sjeverno od Kaira
123RAZGOVORI NA NILU
u kolima ima mjesta samo za sedmoro. Lejla neka sjedne u Halidovo krilo, a Senija u
Alijevo. Oduevljenje zbog nepredviene vonje se udvostrui. Enis, meutim, ostade
bezvoljan: -Ne.
Oni, meutim, navaljivahu da i on poe s njim; bez njihovog staratelja ne moe se poi u
takvu avanturu. No, on ne htjede da se okrene, i odbi da se presvue. Oni, meutim,
istrajae na tome da ga povedu, pa makar ostao u svojoj galabiji. Krenue oko ponoi, a
Enis se protiv volje povinova. Kada oni, ranije nego obino, napustie splav, podie se
ika Abduh pred svojom kolibom, uspravan kao palma, i upita:

- Da li da pospremim?
- Ostavi sve kako jeste, dok se ne vratimo! - odgovori mu Enis.
124
RAZGOVORI NA NILU
Kola krenue. Na prednjem sjeditu sjedili su Ragab, Samara i Ahmed Nasr, dok su ostali
na zadnjem sjeditu bili stijenjeni u jedno petoglavo tijelo. Kola su se uputila u pravcu
Avenije piramida, kroz maltene prazne, naputene ulice. Ragab kao cilj puta predloi
drum prema Sakari. Njegov prijedlog naie na odobravanje i meu onima koji su
poznavali taj drum, kao i meu oninia koji ga nisu poznavali. Enis, pritijenjen uz desni
bok automobila, utke se skupio u svojoj galabiji. Prooe Avenijom piramida za
nekoliko minuta, a zatim skrenue na drum prema Sakari. Potom su kola velikom
brzinom jurila tamnim, opustjelim putem. Kolovoz bjee samo slabo osvijetljen
automobilskim farovima. Drum se kroz tamu pruao u nedogled. S obje strane oivien
gorostasnim listopadnim drveem, ije su kronje bile meusobno isprepletene. Okrui ih
tiho prostranstvo prirode, a uz lijevu stranu druma protezao se kanal. Njegova vodena
povrina izdvajala se od okoline svojim olovnim crnilom pod slabom svjetlou zvijezda.
Kola su se sada kretala jo bre. Suh, osjeavajui vazduh ispunjen miomirisom bilja,
ulazio je u kola. Senija Kamil opomenu Ragaba:
- Vozi sporije!
125RAZGOVORI NA NILU
- Nemoj da vozi bre nego to to odgovara stanju drogiranih - dodade Halid Azuz.
Samara ga upita:
- Volite li zanos velikih brzina?
On se nasmija, malo uspori i odvrati:
- Idemo u posjetu jednom starom groblju faraona, gdje emo prouiti Fatihu20, molei se
za njihove due.
Kada kola ponovo pojurie, Halid predloi da se na kratko zaustave, kako bi u tami malo
protegnuli noge. Svi se sloie, kola usporie, zatim malo skrenue izmeu dva drveta i
zaustavie se na jednom pranjavom mjestu. Otvorie irom vrata, Ahmed, Halid, Senija,
Lejla, Mustafa i Ali izaoe. Enis se odmae od vrata i sad je sjedio udobnije. On otrese
svoju galabiju i jednom nogom poe da opipava pod, tragajui za papuom koja mu je u
guvi bila spala. Ostali ga pozvae da ih slijedi, ali on kratko odgovori:
-Ne.
I Samara htjede da izae, ali je Ragab uhvati za ruku:
- Ne smijemo svog staratelja da ostavimo samog.
- Drutvo krenu prema obali kanala, uz smijeh i brbljanje. U sjaju zvijezda ti ljudi u
pokretu pretvorie se u sjenu. Ubrzo nestadoe s vidika, a iz njihovog pravca uli su se
jo samo glasovi.
- emu ova vonja? - upita Enis lijen.
- Bitna je samo vonja, a ne razlog - odgovori mu Ragab u ali. Samara se pobuni tiho
zbog ove aluzije, no Enis se poali:
- Ova tama tjera na spavanje...
- Uivaj u njoj, staratelju - ree Ragab ivahno, a zatim se obrati Samari:
- Valjalo bi otvoreno da razgovaramo o naem odnosu, iskreno kao to to odgovara
prirodi koja nas okruuje.
20. al-Fatiha - prva sura (poglavlje) u Kur'anu. 126 ,

RAZGOVORI NA NILU
San teko dolazi na oi onome ko prisustvuje ljubavnoj komediji. Ova otvorenost ima
ukus ponoi, na ovom drumu prema Sakari. Jedna ruka poe da se unja po naslonu
sjedita. Na ovom drumu, eto, moe sve da se desi.
- Odista, progovarajmo o naoj ljubavi.
- Naoj?
- Naoj, da, naoj ljubavi, upravo sam to mislio.
- Teko mi pada da se upustim u odnos s jednim bogom.
- A meni teko pada to to se nae usne jo nisu srele. Ona okrenu glavu prema poljima,
kao da eli da oslukuje
javljanje zrikavaca i aba. Proaputa kako su lijepe zvijezde nad poljima. Kakve li je
nove misli unijela u svoju biljenicu? Hoemo li jedne veeri doivjeti tu sreu da sebe
ugledamo na pozornici i da se gromoglasno smijemo zajedno sa ostalim gledaocima?
- Znam to hoete da kaete. -Kako?
- Vi niste kao ostale.
- To kaete vi. -Ali, ljubav...
- Ali, ljubav?
- Vi mi ne vjerujete.
Gdje ostade iskrenost u tami? ta nai glasovi znae insektima? Ti si u etrdesetim, i
mora u narednim filmovima da se prihvati drugih uloga. Zar ti nije poznato da se moni
Kazanova povukao u kneevu biblioteku?
- Samo mi nemojte rei da su to ostaci malograantine.
- Kako da razumijem va strah?
- Nije me strah.
- Onda je u pitanju nedostatak samopouzdanja.
- ula sam kako te rijei izgovarate u jednom filmu.
127RAZGOVORI NA NILU
- Moda jo uvijek nisam povjerovao u ozbiljnost, ali vjerujem u vas.
- To je kompleks Don uana.
Sablasti na poljima i u glavi. Selo iz proteklih dana: enidba, oinstvo, vjernost i smrt.
Zvijezde imaju bilione godina iza sebe, no o zvijezdama na Zemlji jo niste nita uli.
Nisu to nikakve sablasti, to su samo divlja, zaputena drveta nasred polja.
- Mogu da saekam dok se ne vjenamo.
- Vjenamo?
- Ali, u meni je skriven demon koji se protivi svemu
ustaljenom.
- Ustaljenom?
- Razumijete vi sve, ali ja vas ne shvatam.
Gdje je bila veranda i zapljuskivanje talasa, nargile, miris vode i ika Abduh? I misli koje
su kao munje sijevale kroz glavu, odbijale su se od sjenki listopadnog drvea, a zatim se
gasile. Gdje su?
- Zbog ega ste odbili da se udate za tog uglednog ovjeka?
- Nije bio u stanju da me ubijedi.
- Vi ga, dakle, niste voljeli?
- Ako tako hoete...
- Je li i on, kao i ja, u etrdesetim?

- Ne, nije u tome stvar.

- Ubijeenost je vana kod slobodnog izbora, ali ne i u ljubavi.
- To mi je poznato.
- A seks?
- To je nevana stvar.
Enis viknu glasom koji raspara nonu tiinu:
- Kakva su to umovanja i razglabanja o godinama, ljubavi i
RAZGOVORI NA NILU
seksu, vi, potomci starih gramatiara!
Oni se uplaeno okrenue, a zatim nasmijae:
- Mislio sam da spava - ree Ragab.
- Koliko emo jo ostati u ovom zatvoru?
- Ali ovdje smo tek koji as.
- Zato nismo izvrili samoubistvo?
- Mi smo pokuali putem ljubavi.
Iz tame doprijee glasovi povratnika, vidjele su se pojedinane sjenke. Oni prioe
kolima i okupie se pred njima. Da, dragi moji, mogli su nas lahko ubiti u ovoj osami.
Kakva teta, proli su dani vitezova-pljakaa i skitnica. Da nije bilo stidljivosti
nabijeene pionirke, rekao je Halid, on bi poinio izvorni grijeh.
- U mraku smo odluili da stavimo na probu svoju naprednost - ree Mustafa Raid - a
zapravo smo se utrkivali u ispovijedanju grijehova.
Ragab smatrae da je to bila orginalna zamisao, a Mustafa se nadoveza:
- Svak je ispovijedio svoje grijehove.
- Zar grijehove?
- Mislim, ono to se obino pod tim podrazumijeva.
- I kakav je bio ishod?
- udesan.
- Koliko ima zloina?
- Na desetine njih.
- A koliko je prekraja meu njima?
- Na stotine.
- Zar niko od vas nije izvrio neko dobro djelo?
- Jedino Ahmed Nasr.
- Mislite li pri tome na njegovu vjernost supruzi?
- Vjernost finansijskim propisima, i propisima o
128
129RAZGOVORI NA NILU
uskladitenju i kupovinama.
- A kako ocijeniste sami sebe?
- Sloili smo se da smo neukaljani prirodni ljudi. Moral, prema kome smo greni,
prevazien je, on pripada proloj epohi. Mi smo pioniri jednog novog, iskrenog morala,
koji zakonodavstvo jo nije stiglo da uoblii.
- Bravo, bravo...
On se udubi u posmatranje drvea koje je oiviavalo drum u estetski neuporedivo
savrenom poretku. Da su njihova mjesta du puta bila zamijenjena, tada bi nauka i naa

saznanja otila unepovrat. Bjee tu neka zmija koja se uvijala oko jedne grane i koja mu
htjede neto rei. Da, reci neto to bi bilo vrijedno da se uje, ali, neka je proklet ovaj
ablji kreket.
- Pustite me da ujem!
Oni se nasmijae njegovom uzviku.
- ta bi elio da uje? - upita Mustafa.
Oni se ugurae u kola, a on se ponovo pribi uz vrata, dok zmija posve nestade.
- Sada e da vas vozi jedan moderan voza - ree Ragab. Kola krenue, motor zaurla kao
burevjesnik. Postojano je
poveavao brzinu sve do luake jurnjave. Prolomi se histerian smijeh. Zaee se
otkinuti dronjci rijei. uli su se uzvici negodovanja i pozivi u pomo. Kraj njih je
promicalo letee drvee. Divlje uvstvo zahvati tijela, kao da se sunovrauju u neki
ponor, ispuni ih zastraujui osjeaj da e se sunovratiti u bezdan.
- Ludost, ovo je pravo bezumlje!
- On nas bez milosti eli odvesti u smrt.
- Stani! Moramo da povratimo dah.
- Ne... ne... i ludilo ima svoje granice.
No, Ragab podie glavu u zastraujuem zanosu, dade pun
130
RAZGOVORI NA NILU
gas, urlajui pri tome kao Indijanac. Samara mu dodirnu ruku i proaputa:
- Molim te...
- Lejla se rasplakala - ree nervozno Halid - urazumi se! Oh, odlijeu fantazije, a u glavi
ostaje samo visok pritisak.
Srce prestaje da bije kao u najgorim krizama opijenosti. Zatvori oi da ne bi ugledao
smrt.
Odjednom se zau uasan krik. Pun jeze, on otvori oi i ugleda kako jedna crna sjenka
prolijee vazduhom. Kola poee snano da se zanose tamo-amo i zamalo se ne
prevrnue. Iznenadno koenje srui ih na gomilu, snano se povie prema sjeditima i
vratima. Stenjali su i cviljeli prignjeeni.
- Raznijeli smo ovjeka.
- Usmrtili smo ga desetostruko!
- Tako je ovo moralo da se zavri!
- Oh, kakva nesrena no!
- Saberite se! - povika Ragab grubim glasom.
On se malo pridie sa sjedita da bi pogledao unazad, pa ponvo sjede i nastavi vonju.
Ahmed Nasr se nage naprijed, u namjeri da ga neto upita, meutm, Ragab ree odluno:
- Moramo da pobjegnemo.
Zahvati ih smrtni muk, a on produi da govori:
- Jedino nam to preostaje.
Niko mu ne prigovori, samo Samara proapta:
- Moda mu je potrebna pomo.
- Svreno je s njim. Malo glasnije ona ree:
- To se ne moe rei sa sigurnou.
- U svakom sluaju, mi nismo ljekari. Ona svoje pitanje uputi svima:
131RAZGOVORI NA NILU

- ta vi kaete na ovo?
Poto niko ne izusti ni glasa, ona proaputa:
- Ja mislim...
On ljutitio ukoi kola i zaustavi automobil nasred druma. Zatim se obrati ostalima:
- Da sutra ne biste rekli da sam se ja svojevoljno odluio na bjekstvo. Stojim vam na
raspolaganju; ta vi mislite? Odgovorite! Obeavam da u se prikloniti vaoj odluci povika on ljutei se zbog njihovog utanja.
- Moramo da pobjegnemo odavde, to je jedino rjeenje -odvrati Halid.
A Ahmed Nasr ree:
- Odvezi nas s puta kako bismo na bezbjednom mjestu mogli da porazmislimo o tome ta
nam valja initi.
- Nemamo vremena sad mnogo da razglabamo. elio bih da kaete jasno i glasno ta
mislite...
Na to e Ali as-Sejid odluno:
- Vozi, moramo da pobjegnemo! Onaj ko drugaije misli neka se sada javi.
Mustafa ree uplaeno:
- Pouri, inae emo proerdati svoju ansu!
Lejla zaplaka i zarazi i Seniju. Tada se Ragab okrete Samari:
- Vidi i sama odluila je veina.
Poto je ona i dalje utala on nastavi da vozi, govorei pri
tome:
- Mi smo na Zemlji, nema pozornice.
Kola su se kretala umjerenom brzinom, voza ostade hladnokrvan. Samrtnika tiina
pritiskala je sve. Enis sklopi oi, ali ipak vidje kako ona crna sjenka prolijee kroz
vazduh. Kako? Zar on jo uvijek pati? Zar nije saznao zbog ega i kako je bio ubijen? Ili
zbog ega je uopte ivio? Da li je s njim bilo svreno?
132
RAZGOVORI NA NILU
Hoe li ivot da tee i dalje, kao da se nita nije dogodilo?
Vonja se nastavi i kola se zaustavie tek pred njihovim splavom. Oni se iskrcae utei.
Ragab zastade, kao bi osmotrio kola s prednje strane. ika Abduh ih doeka stojei, ali
niko ne obrati panju na njega. U svjetlosti lampe raspoznavala su se njihova blijeda
utuena lica. Ubrzo stie i Ragab sleenih crta, s izrazom koji je bjee uobiajen u njega.
utanje postade tako nepodnoljivo da Ali as-Sejid prozbori:
- Nije u potpunosti iskljueno da je to bila samo neka ivotinja.
Ahmed Nasr, meutim, ree:
- Bjee to ljudski krik.
- Mislite li da e nam ui u trag?
- Ovim mudrovanjima zaradiemo samo nesanicu.
- Mi to nismo eljeli - proapta Ragab.
- Ali bjekstvo predstavlja zloin - odvrati Samara.
- To se nije moglo izbjei, svi su se sloili - odvrati on otro, koraajui nervozno izmeu
rogozine na vratima i verande, pa dodade:
- Silno mi je ao, ali je najbolje da cijelu tu stvar zaboravimo.
- Ako budemo mogli da je zaboravimo.

- Moraemo da je zaboravimo, svako drugaije ponaanje unitilo bi dobar glas triju

dama, ostale bi dovelo u nepriliku, a mene izruili sudu.
Ue ika Abduh. Oni ga nevoljno pogledae, ali on samo upita, ne primjeujui nita:
- elite li neto?
Ragab odmahnu rukom, on poe i ree:
- Idem do bogomolje...
Poto je starac otiao, Ragab upita da li je on mogao neto
133RAZGOVORI NA NILU
da posumnja.
- On nita ne shvata - odvrati Enis.
- Bolje je da poemo - ree Ragab uzbueno.
- Uskoro e da svane - pridrui mu se Halid.
Pooe, prvo Halid, pa Ali, Lejla, Senija, Mustafa i Ahmed.
- ao mi je - ree Ragab Samari - to sam razorio vae spokojstvo. Ali, doite, odveu
vas do kue.
Zgaeno, ona zatrese glavom:
- Ne, ovim kolima...
- Zar vjerujete u duhove?
- Ne, kao da sam sama pregaena.
- Nemojte da pretjerujete!
- Odista, sva sam smrvljena.
- U svakom sluaju, neu vas ostaviti ovdje. Ii emo zajedno, dok ne pronaemo neko
prevozno sredstvo.
Stajao je pred njom, sve dok i ona ne ustade.
134
RAZGOVORI NA NILU
Glas ika Abduha, koji je pozivao vjernike na jutarnju molitvu, odjekivao je iz daljine.
Osjeao se usamljenim, bilo bi najbolje da nekog pozove da mu pravi drutvo, ili da se
nekome pridrui. On zalomata rukama u polumraku, govorei sebi da je tajanstvena
arolija isparila i da je opijenosti nestalo. Nasmija se nad svojim udnovatim stanjem, ali
bio je odista otrijenjen, otrijenjen. Svitanje govorae neujno, a od kita ni traga ni
glasa. Gdje li je samo ostatak haia? Da nije i njega pregazio automobil? Al-Hakim
Biemrilah21, vladar po milosti Boijoj, neko je ubijao bez grize savjesti. Kada je bio
uobrazio da je sam Bog, zabranio je narodu da jede muluhiju, varivo od zelja. Zato si bio
popustljiv i pristao da se izveze s njima? Eto, sada si postao ubica. Ta sumanuta brzina,
ubistvo i bjekstvo, zatim ona bezvezna diskusija, odluivanje u okrilju krvave
demokratije. ena i dijete ponovo vaskrsnue a zatim nanovo
21. Al-Hakim Biemrilah - ('vlastodrac po zapovijesti Boijoj'). Halifa iz roda Fatimida u
Egiptu (vladao od 966. do 1021), ekscentrian vladar, koji je sebe smatrao za boanstvo.
Da bi uzdigao moral, zabranio je upotrebu izvjesnih jela i pia, a ogreenja o tu zabranu
kanjavao je smrtnom kaznom. Njegov tajanstven nestanak godine 1021. ostao je
nerazjanjen.
22. Muluhija - varivo od tamno zelenih, sitno isjeckanih ili samljevenih listova mlade
jute. Omiljeno jelo Egipana.
135RAZGOVORI NA NILU

umrijee. Ove noi samo e mrtvi poivati. Ta dreka se ruga vasioni. Jedan neznanac iz
nepoznate zemlje, koji je krenuo neznano kud. Kada e mozak da se smiluje sebi i
prepusti snu... Oni su usmrtili jednog neznanca i time ubili i san.
Njegov unezvijereni pogled zadra se na gornjoj ivici hladnjaka. Prvi put on uoi slinost
izmeu tog oboda ela Alija as-Sejida; imao je mirkave, nasmijane oi kao Ali as-Sejid.
Pria se da je "vladar po milosti Boijoj" bio ubijen. Ali ne, neko kao on nije mogao biti
ubijen, mogao je jedino da se ubije. On jednom pogleda sa brda dolje prema Kairu, i
naredi brdu da smrska Kairo. Meutim, kada ga brdo nije poslualo, shvati da su sva
njegova nastojanja bila uzaludna. Zbog toga izvri samoubistvo. Stoga ja tvrdim da je on
jo iv, i nije iskljueno da se on javlja onima koji su u transu, u svetoj "noi odluke"22.
Iz vrta se zau glas ika Abduha. On ga pozva.
Starac doe i ree:
- Jo niste poinuli? Enis ga nestrpljivo upita:
- Jesi li ti pokupio ostatke haia? -Ne.
- Svuda sam ga traio, ali ne znam gdje se mogao zaturiti.
- Zato niste legli da se ispavate?
- Moj zanos je iilio u toku te nesrene vonje.
- Morate poi u krevet, morate da se ispavate? Kada se starac nakanio da poe, on ga
upita:
- ika Abduhu, da li si ikada u ivotu nekoga ubio?
- Oh, ne!
On kriknu bijesno:
-Idi!
Koraao je gore-dolje dok se nije zamorio. Zatim poe na
23. No odluke -(ar. Lajlat al-kadr). vjerski praznik oprosta grijehova. Obino u noi 27.
Ramadana.
136
RAZGOVORI NA NILU
verandu i spusti se na leaj, ali izotrenost njegove probuene svijesti ne dozvoli mu da
pomisli na san. injenica da na splavu nije bilo haia jo vie je pojaavala njegov nemir
i njegova strahovanja. Govorae sebi da e morati da se oborua strpljivou zvijezda.
Uline svjetiljke zgasnue, priroda poe da poprima dnevne boje. Prvi odsjaj svitanja
dopre do njegovih oiju, obojivi obzor tamnoljubiastom bojom. Jutarnja izmaglica
uspuza se uz stabla bagrema i nilskih akacija. Smrknut i obeznaen, on ustade i dugo
drae glavu pod mlazom esme. Uze bocu mlijeka iz hladnjaka, bezvoljno je ispi do dna,
a zatim skuha sebi kahvu. Osjeao je tjeskobu, pa se stoga odjenu i napusti svoju ploveu
nastambu ve u tim ranim asovima, da bi do poetka radnog vremena gluvario ulicama.
Desilo se prvi put da je kroio na ulicu otrijenjen, lien zanosa, halucinacija i smijeha.
Ulica se pruala unedogled pred njim, oiviena uspravnim drveem ije su kronje u
visini izgledale kao da su meusobno isprepletene. Prvi put on ugleda jednostavne i
pozlaene kuice na splavovima sa ponekom baticom.
Svaka od tih kua na vodi imala je neki samosvojan izgled, jedinstvenu boju, svoju
mladost i starost. Svaka od tih ploveih kue imala je i svoje osobeno lice koje se
pomaljalo iza prozora. Posebno mu upade u oi jedna palma naikana utim hurmama.
Nije dosad uopte mogao ni zamisliti da kraj obale raste i neka palma. Bilo je tu i drugog

drvea raliite veliine i oblika, raznolikih cvjetova, ija su mu imena i osobine bili
nepoznati.
Jedan karavan deva proe kraj njega, predvoen kamilarom. Upita se odakle dolaze i
kamo smjeraju. Spopade ga jasno osjeanje, ubijeenost da se taj karavan vukao
mukotrpno, nekako prenapregnuto i bolno. Proita nad ulazom jedne kue na vodi natpis:
Namjeten stan za iznajmljivanje. Tu
137RAZGOVORI NA NILU
je , dakle, postojao prazan stan i tu je bila jedna ena koja ga je posmatrala sa gornjeg
sprata. Njene godine i izgled nisu bili za potcjenjivanje. Ni mata nije mogla doarati
kakvi sve izgledi ovdje oekuju novog, neoenjenog samca. Kako li je mogao da mine
dan trezvenog ovjeka? Jedno drvo mu je poprijeilo put. Pred tim dinovskim stablom
golemog obima, on zastade. Podie oi ka razgranatim granama koje mu se uinie nalik
na ogromnu lebdeu krunu meu prozirnim jutarnjim oblacima.
Zatim spusti pogled ka prastarom deblu ije se ogoljelo korijenje zabadalo u tlo nalik
noktima koji se u bolnom, bijesnom gru zarivaju u zemlju. Na jednom mjestu kora je
bila zguljena; blijedouta sr koja je liila na visoku gorsku arkadu, mamila ga je da ue.
Ve sama duboka starost ovog drveta, pomisli, mora da bude dovoljna da ubijedi sve
sumnjiave u nerazumnost biljaka. Iao je svojim putem, osvrui se paljivo po okolini,
pitajui se zaueno da li je boja bitisanja crvena ili uta i da li je kora tog drveta slina
koi umrlih. No, kada je on to vidio kou nekog mrtvaca? Imao je osjeaj da ga neto
tvrdokorno izaziva i da ga bolno ometa u hodu. Iznenada se sjeti da se nije obrijao, a da
to nikada u svom transu nije zaboravljao i da e mu ova okolnost jo vie oteati poloaj.
Neki glas ga upita koliko je sati, ali se on na to nije obazirao. Hodao je tromo. Jedan
prodava novina mahnu mu jutarnjim izdanjem, ali on ravnoduno proe kraj njega.
Od pamtivijeka nije proitao nikakve novine, o zbivanjima je znao samo onoliko koliko
su puai haia u svom transu priali, podsticani halucinacijama. Ko su bili vladajui
ministri, ta se to zbivalo u politici i kakvo je stanje? Budi uvjeren, gospodine, sve dok
uri gotovo pustim ulicama, a da te niko ne opljaka, sve dok ti ika Abduh svako vee
donosi hai, dok ima dovoljno mlijeka u hladnjaku, dotle zasiguno sve ide
138
RAZGOVORI NA NILU
kako valja. Meutim, on jo uvijek nije bio svjestan kome bi trebalo da se pripiu bolovi
otrijenjenosti, ko je kriv za saobraajne udese i za tajanstvene glasove u noi.
U kancelariju stie prerano. im se sputio na svoju drvenu stolicu, spopade ga neodoljiva
potreba za snom. Spusti glavu na pisai sto i vrsto zaspa. Kolege zapodjenue s njim
diskusiju o disciplinskoj komisiji, ali im je on uzvratio da bi ustanove bilo najbolje
reformisati u skladu sa deset Boijih zapovijesti, u prvom redu imajui u vidu zabranu
lopovluka i razvrata. Zatim napusti kancelariju i poe u selo. Drugovi iz mladosti
okruie ga i poee gaati grumenima zemlje. On se ustremi na njih, s kamenom u
podiguntoj ruci, ali Adila ga zgrabi za miicu i ree:
"Ja sam tvoja supruga, nemoj da me bijes."
On je upita o njenom djetetu, a ona mu odvrati da je ono isprednjailo pred njom u raj i
da pravednike poji svjeom vodom. Tome se veoma obradova i ree da je prohujao jedan
dugi ivot, dok se on uzaludno trudio da se prisjeti prolosti. Staze koje su vodile u raj
bile su obrubljene visokim listopadnim drveem, nou je bilo teko hodati po njima, ali
su kola za nekoliko uasavajuih sekundi prevalila taj put. Jedan je ovjek urlao, ali

njegov glas zamre u grlu i niko ga ne u. Neto proletje kroz vazduh i zakai se o jednu
granu. Zaueno, on prozbori: "Dakle, to si ti." Ona odgovori: "Kako si mogao da me ne
prepozna." To je zbog noi iz koje kaplju tmine, odvrati on, nije u stanju nita da vidi pa
puno pria, ali uzalud. Ona govorae: "Reci ta eli!" On odgovori: "Traih ga posvuda,
a sada nailazi kao crn oblak; uskoro e da se stuti kratak pljusak s neba, ali e to biti
dovoljno da okvasi usne mueniku."
On isprui ruke ka njoj, ali ugleda ika Abduha koji se pribliavao puteljkom; on
ispunjavae cio prostor oko sebe.
139RAZGOVORI NA NILU
Spopade ga bezrazloan strah, pa se brzo oprosti od nje i pobjee, koliko su ga noge
nosile, ne zadravajui se i ne osvrui se. No, osjeti da ga starac slijedi i kao da ve
prua ruku da ga uhvati. On stie do svog ploveeg bivaka, stuti se preko mostia i
zalupi za sobom vrata. Na svoje iznenaenje zatee drutvo u punom sastavu. Njegovi
drugovi su se egaili kao obino, on ih zagrli, ali ne mogae da doe k sebi. Na
Ragabovo pitanje o emu je to sanjao, odgovori da je vidio drutvo okupljeno u jednom
automobilu, kojim je Ragab luaki upravljao. Pregazili su nekog ovjeka koji je proletio
kroz vazduh. Na to su se drugovi dugo smijali a Mustafa ga posavjetova da se dobro
pokrije kada zaspi. On uzdahnu i zamoli da mu dodaju nargile, a Samara, koja je
opsluivala nargile, prui mu ih. Dugo i duboko je uvlaio dim dok mu glavu ne zahvati
vrtoglavica. Poe da se smije i ree da su joj to ionako bili predskazali. Tada ona odloi
nargile, ustade, zaveza al oko bedara i zaigra trbuni ples. Enis htjede da podstakne
ostale da joj pljeu, ali iznenada ostade sam sa njom. U kui na talasima ostali su samo
njih dvoje. On odobravajui zapljeska, zagrli je i ree joj da ju je posvuda traio, ak se i
kod ika Abduha raspitivao o njoj. Iznenada neko glasno zalupa na vrata i zau se glas
ika Abduha. Vikao je "Otvori!" On je dograbi za ruku i povue za sobom, sakrie se u
hladnjak i zatvorie za sobom vrata. Lupanje postade tako estoko da je sve podrhtavalo.
Podrhtavanje potraja, on otvori oi i ugleda svog kolegu koji ga je drmusao:
- Nazdravlje ti spavanje! On protrlja oi.
- Otiite kod efa - ree mu kolega. - Naredio vam je da poete k njemu.
Pogleda na asovnik, ve je bilo prolo deset. Teturajui ustade, osjeao se jadno. Poe
do toaleta, umi se i poe u
140
RAZGOVORI NA NILU
efovu kancelariju. Skrueno je stajao pred njim. Ovaj ga hladno osmotri:
- Jeste li lijepo sanjali?
utao je oprhvan bolom i bijesom. ef ree:
- Sopstvenim oima sam vidio kako duboko spavate kada sam svratio u vau kancelariju.
- Ja sam bolestan.
- Trebalo je da zatraite bolovanje.
- Bolest me je snala tek kad sam ve bio na radnom mjestu.
- U stvari, vi ste vjeiti bolesnik, a takvima nema lijeka. Obuze ga iznenadni napad
bijesa. On grubo izusti: - Ne...
- Kakvim mi se to tonom obraate?
- Rekoh vam da sam bolestan. Nemojte da mi se posmijavate!
- Vi ste bez sumnje poludjeli. Gromovitim glasom on uzviknu: -Ne...
- Sili ste s uma, to su posljedice uivanja droge.

- Bilo bi bolje da pripazite na svoje rijei! ef poskoi, preblijede i viknu:

- Bezobraznie, zlikovce, narkomane!
Enis bijesno dograbi masivni upija i baci ga na efa. Pogodi ga u grudi iznad vora
kravate.
Drhtei cijelim tijelom, ef pritusnu zvonce i Enis povika:
- Jo samo jednu rije i ubiu vas!
U kancelariji ga doeka potmulo utanje, on vie nikog nije zapaao. Sjedio je utonuo u
sebe, potpuno odsutan. Nije osjeao vie ak ni bol. Neposredno pred kraj radnog
vremena, njegov kolega mu prie i proaputa saaljivo:
- ao mi je to moram da ti saoptim da je stigao ukaz da si suspendovan s posla.
Morae da odgovara za svoj ispad pred disciplinskom komisijom.
141RAZGOVORI NA NILU
On se prepusti sudbini, govorei sebi da je i najvee zlo samo komedija. Za vrijeme
ruka, ika Abduh mu saopti da nije uspio od preprodavca da nabavi drogu. Poinili su
greku odbacivi njegove savjete. I ta sad? Pokuae sreu s nekim drugim, ali nije
siguran da li e to da urodi plodom. Nevolje su se gomilale kao olujni oblaci. On se baci
na krevet i poe da ita poglavlje o vremenu muenika, ali san mu ne doe na oi. Nije
vie imao volje da ostane u krevetu. Podie se i da bi nekako ispunio vrijeme, poe da
obavlja pripreme za sjedeljku.
Kada se katastrofe nagomilaju, one se meusobno potiru. Tada te zahvati suluda srea
neobinog ukusa, pa si u stanju da se smije punim srcem koje vie ne zna za strah. Osim
toga, oekuje me prijatna etnja po paragrafima disciplinskog pravilnika. Kako se zovete:
Enis Zeki, sin Adama i Eve. Starost: roen milijardu godina poslije stvaranja svijeta.
Zanimanje: drogirani prometej. Prihodi: iznos koji odgovara koliini od 25 kg domae
govedine. Preprodava je po svaku cijenu morao da bude pronaen. On stupi na verandu.
Tamo ga zapljusnu glas ika Abduha, koji je pozivao vjernike na veernju molitvu. Starac
je bio na elu kao neki din, ostali su se svrstali u redove
142
RAZGOVORI NA NILU
iza njega kao patuljci: seljaci, sluge i uvari amaca. Jedrenjaci natovareni kamenim
blokovima promicali su niz rijeku. Tamnozeleni valovi jednolino su udarali u splav. Na
obali su se uzdizali bagremovi kao jezerca iz nekog drugog svijeta.
Poslije obavljene molitve ue ika Abduh, ali vidje da su sve pripreme za sjedeljku ve
obavljene. Enis se vrati u sobu i ree mu u ali:
- Da li me ti to progoni, stari? -Ne!
- U snu sam te ugledao kako me uporno slijedi.
- Nadajmo se da je to dobar znak.
- ta bi radio ako bih te ja izbacio odavde? On se nasmija.
- Svi vole ika Abduha.
- Voli li ti ovaj svijet, starce?
- Volim ono to je Milostivi stvorio.
- Ali ponekad zasluuje i nau mrnju, zar ne?
- Ovaj svijet je lijep. Bog vam podario dug ivot!
- Teko tebi ako se vrati praznih ruku!
- Ima Boga!

Uobiajeno ljuljanje zahvati splav, pa Enis usmjeri svoj pogled prema vratima, da bi
vidio ko to ve nailazi tako rano. ika Abduh se izgubi i Samara se pojavi, utuena i
blijeda, u njenim oima ogledao se nemir i zabrinutost, a sjaj mladosti izgubio se sa
njenog lica. Mehaniki mu stisnu ruku. Zatim sjedoe, daleko jedno od drugog.
Zaueno, ona otkri da je sve ve pripremljeno za njihovu sjedeljku, pa promrmlja:
- Moe li na ivot i dalje da se odvija kao do sad?
- Nita ne ostaje kao to je bilo. Ona sklopi oi.
- Noas nisam usnula ni za tren.
143- Nisam ni ja... Ona uzdahnu.
Dio mene je neopozivo umro.
- Iskreno govorei, od jue nam je smrt za petama.
- Ona prui ka njemu ruku u kojoj je drala veernje
novine i ree:
- Le jednog ovjeka, starog oko pedeset godina, maltene go, sa slomljenom kimom,
nogama i lobanjom. Pregaen automobilom, vinovnici u bjekstvu. Nisu uspjeli da ga
identifikuju i obavijeste njegove najblie.
On proita lanak i odbaci novine:
- Ponovo smo se nali u paklu.
- Zapravo, nismo ni izlazili iz njega.
- U stvari, mi smo ubice. - Zatim dodade, usmjerivi pogled prema Nilu: - A pored toga,
sada e jo da me izbace na ulicu.
Zatim joj ispria svoju dogodovtinu sa efom. Pogledae se bezizraajno i, saalijevajui
ga, ona upita:
- Imate li jo kakvih prihoda?
On se nasmija tako da svaki drugi odgovor postao izlian,
pa ree:
- Kiriju za ovu kuu na vodi i sve ostale trokove naih
veernjih skupova plaaju ostali.
- Rijetko se dogaa da nekog kanjavaju otkazom.
- On e svima rei da sam propali narkoman.
- Boe, kako se nesrea zgomilala!
Oboje se zavukoe u svoje ljuture. Splav ponovo uzdrhta. Zatim se pojavie drugovi, svi
sa zbunjenim izrazom lica. Pribojavaju se da e im Samara prirediti neugodnosti, ree u
sebi Enis. Ragab pokaza na nargile i upita zato ne dejsvtvuje. On odgovori: - Kakvih li
katastrofa!
- Moramo s mjesta da se ratosiljamo lule za hai i
144
RAZGOVORI NA NILU
cjelokupnog pribora - ree Ahmed Nasr turobno. Izvan sebe, prisutni ga pogledae, ali on
nastavi:
- Ne smatram nemoguim da e Enisov ef nastojati da dovede posjetioce splava u
nepriliku.
On se podie odluno i baci nargile skupa sa priborom i duhanom u Nil. Zatim se spusti
na jastue na podu...
- Smatrajte splav opasnom zonom sve dok se situacije ne
raisti.

Utueni i bez traka nade, oni se meusobno pogledae.

- Sa rajem je svreno - promrmlja Enis. Poto su svi muali, on ponovo progovori:
- Bjee to kobna vonja. Zato ste rijeili da nekud iziemo? Ragab proskita:
- Moraemo da zaboravimo na prolost.
Da, pokuajmo da zaboravimo, ali va izraz lica ukazuje da niste u stanju da zaboravite.
Samara s mukom progovori:
- Kako moemo da zaboravimo kada nam ubistvo kao breme pritiska plea!
- Upravo stoga moramo pokuati da zaboravimo - ree
on sporo.
- Ali to prevazilazi nae snage.
On baci dug pogled na nju. Niko nije nasluivao ta je pomislio, i niko nije znao da se,
ovdje i sada, jedna ljubav stavlja na probu. to, zar e se stvari jo vie pogorati, postati
gore no to su bile? Ragab je pozorno posmatrao lica prisutnih:
- Znao sam ta e se ovdje dogoditi jo prije nego to sam ovamo doao. Sada imamo
izvjesno odstojanje prema proteklim zbivanjima. To nam omoguuje da o svemu mirno
razmislimo. Moramo sada da otvoreno porazgovaramo.
Na to e Ali as-Sejid nevoljno:
- Zar ne bi bilo najbolje da sve smatramo svrenim inom?
145RAZGOVORI NA NILU
- Izgleda da Samara ima o tome drugaije miljenje.
- Nemojte ponovo da zapoinjete razgovor o tome. Ja sam potpuno van sebe - ree Senija
uznemireno.
- Provela sam paklenu no, a pred nama su grdne muke. To nam je dovoljno - dodade
Lejla.
- Izgleda, meutim, da Samara, kako ve rekoh, ima o tome drugaije miljenje.
Ali as-Sejid se okrenu ka njoj i ree pribrano, ali brino:
- Samara, reci nam ta zapravo hoe! Svi smo tuni i utueni. Niko od nas nije ni oka
sklopio. Nema ni jednog meu nama koji bi zagovarao ubistvo, ili koji bi mogao sebi
tako neto uopte da predstavi. Svi dijelimo tvoja osjeanja. Ova vijest nas je duboko
potresla. Jadan ovjek, moda je doao sa sela, neznanac bez ikog svoga, a mi nismo u
mogunosti da ita uinimo da bismo to popravili. Ima li nekog izlaza? Ukoliko se pojavi
neko od njegovih blinjih, nai emo put i sredstva da im pomognemo. Ali ta nam valja
sada initi?
Ona ostade nijema i ne pogleda u njega. On nastavi:
- Moda smatra da je vie nego jasno ta nam je bila dunost. Teoretski, ti si u pravu.
Trebalo je da stanemo, umjesto to smo pobjegli sa mjesta udesa. Da smo utvrdili
njegovu smrt, valjalo nam je smjesta poi u policiju i priznati svoju krivicu. Tada bismo
bili izvedeni pred sud, bila bi nam izreena kazna, zar ne?
- Bio bih kanjen zatvorom, bez sumnje - ree Ragab.
- Bio bi to sraman skandal za sve nas, ukljuujui i tebe.
- Taj ovjek time ne bi bio vraen meu ive - ree Mustafa - i on naom rtvom ne bi
nita dobio.
Ali as-Sejid ponovo uze rije:
- Ja te poznajem bolje od drugih. Ti si idealista u pravom smislu te rijei. Meutim,
potrebna je izvjesna elastinost da
146

RAZGOVORI NA NILU
bi ovjek mogao da se nosi sa ivotnim nevoljama. U ovom alosnom sluaju nije na
kocki dostojanstvo nacije niti je to neko principijelno pitanje. Sutina je, zapravo, u
sljedeem: jedan neznanac je usmren iz nehata. Neosporno da tu postoji neija
odgovornost, koja se ne moe porei. Jedna ne tako rijetka glupost, na alost. No, zar ti
nije nimalo stalo do nas? eli li odista da ni zata, ni zbog ega, rtvuje nau sreu i na
ugled, da ne kaem svoju sreu i svoj ugled?
- Poslije ovoga neu vie biti sposobna ni za ta - promuca ona.
- To si samo uobrazila. Na hiljade njih bivaju dnevno bezrazlono ubijeni, a svijet ostaje
kakav je i bio. Imae uvijek mogunosti da se dokae. Tvoja uviavnost prema nama
nee da nakodi uspjehu tvog novinarskog rada niti tvom usrdnom drutvenom
angaovanju. Moda e ak i da te podstakne da udvostrui napore.
- Kao to ponekad i osjeaj krivice podstie stvaralaki in!
- U svakom sluaju, to nije tvoja greka. Nama bi, meutim, ovo mogao da bude novi
podsticaj da o svemu iznova promislimo. A to se tie Ragaba, on se, zahvaljujui tebi,
mnogo izmijenio, u najmanju ruku u pogledu shvatanja o enama i ljubavi. Razmisli o
tome velikoduno!
- Ovim prokletstvom osuena sam na smrt.
- Svi idemo u susret smrti - odvrati Halid Azuz.
- Jednoj uasnoj smrti, smatram.
- Nema nieg groznijeg od smrti.
- Postoji, meutim, i takva smrt koja te zgrabi usred ivota.
- Ne, ne, ta neemo se valjda prepustiti igri rijei? U bijesnom uzbuenju Ragab spontano
uzviknu:
- Zar nisi zabrinuta zbog toga to e novine objaviti da si u kasnim nonim satima bila u
drutvu osoba na loem glasu koje su lunjale unaokolo i ubile jednog ovjeka?
147RAZGOVORI NA NILU
Otrina njegove primjedbe je naljuti:
- Ne, nije me briga za to!
On se jo vie razbjesne i zaurla:
- Igra ulogu heroine, a sigurna si i mirna zbog naeg neslaganja.
- To je la!
- Onda poi sa mnom u policijsku stanicu. Mustafa Raid povika izvan sebe:
- Sve to smo mukotrpno stvorili, razorie svojom glupou u jednom jedinom trenu!
Senija ustade, poe k njemu, pomilova mu, tetoei ga, ruku i poljubi ga u sljepoonicu,
tako da se on smiri. Zatim se postavi pred Samaru i blago upita:
- Zar odista hoe da rtvuje sebe i nas? Ona je i dalje istrajavala:
-Da!
- Pa neka ti bude. Uini s nama to ti je volja!
Jo prije nego to Samara uspije da joj odgovori, ue ika Abduh i oni uutae. On
predade Enisu mali smotuljak i ree:
- S mnogo muke i truda uspio sam ovo da nabavim.
- Smjesta baci tu stvar! - naredi mu Ahmed Nasr. -Ne!
- Dovoljno puta sam vas opominjao.
- Nita lake no da se baci u vodu, ako to bude neophodno.
- ta se dogodilo? - upita ika Abduh.

Enis vrati starcu smotuljak i zamoli ga da mu pripremi solju kahve. ika Abduh ode.
Njegova pojava donekle je izmijenila atmosferu. Zavlada tiina, sve dok Mustafa Raid
samosaaljivo ne prozbori:
- Zaarao nas je urokljiv pogled.
- Zavijmo sebi po cigaretu - predloi Halid Azuz. - Onda
148
RAZGOVORI NA NILU
emo da vidimo ta emo dalje.
Lice Alija as-Sejida odjednom se ozari nadom.
- Kladim se da Ragab eli da ima djecu.
Enis se na to nasmija, smijao se uprkos prenapetim ivcima, i ree:
- Vi ste od muhe napravili slona. Poto se niko ne odazva, on nastavi:
- Samara je djevojka vrstih nazora, ali ujedno i ena koja ima srce.
Oni ga pogledae prijetei i zamjerajui mu, ali on uporno nastavi:
- Mi smo dunici ljubavi...
Nekoliko glasova ga moljae da uuti, ali on dodade:
- Ljubav nas je spasila diktata principa.
Samara je nervozno disala, a zatim brinu u estok pla, kao da se na nju sruio neki
vihor. Ali as-Sejid prie joj potresen i pokua da je smiri. Ragab se, meutim, okomi na
Enisa uzviknuvi:
- Ti! Ti! - i snano ga udari po licu.
149RAZGOVORI NA NILU
Ahmed Nasr ga zgrabi za ruku i zadra viui:
- Jesi li poludio! Kakvo je ovo bezumlje!
Samara prestade da plae, zabezeknuta od iznenaenja. Svi zanijemie, zavlada samrtni
muk. Enis je primio udarac ne mrdnuvi; bez i jedne i rijei, samo je dugo piljio u
Ragaba. Mustafa htjede da ga utjei, ali on odgurnu njegovu ruku:
- Molim te!
Ovo bjee zaista neumjesno ponaanje! Bijes je, meutim, zaslijepio jednog odanog
prijatelja. Enis na to viknu: -Ne... ika Abduh ue, kao da ga je neko pozvao, i ree:
- Kahva je pristavljena.
On mu rukom dade znak da se povue, i starac ode. Enis ustade, hodao je prostorijom
gore-dolje i neprestano priao sam sa sobom. Iznenada se baci na Ragaba i objema
rukama poe da ga davi. Ragab brzo zgrabi njegove ruke i oslobodi se. Enis glavom
protivnika pogodi u nos. Nastade estoka tua pesnicama i nogama. Ostali se bacie
meu njih, ne bi li ih rastavili. Enis se, meutim, zatetura i pade na pod. ika Abduh
150
RAZGOVORI NA NILU
se pojavi na vratima, zbunjeno se obazre oko sebe i promrmlja:
- Ne, ne...
Ahmed Nasr mu zapovjedi da izae, ali je on i dalje mrmljao:
- Ne, ne. - Pod pritiskom njihovih pogleda konano se ipak povue, vrtei zabrinuto
glavom. Mustafa Raid i Ali as-Sejid pomogoe Enisu da sjedne na stolicu, ostali se
okupie oko Ragaba, koji je brisao krv to mu je ila na nos. Enis apatino poloi ruke na
naslon stolice, nae glavu unazad i upola sklopi oi. Lejla i Senija mu pomogoe,
donesoe vodu i vatu i obrisae krv sa njegove donje usne i s obrve. Zatim mu rashladie

obraze i vrat vodom. Samara bolno namrti lice, mrmljajui rijei koje niko nije mogao
da razabere. Ahmed Nasr zamlatara rukama:
- Ko bi ovako neto mogao da pomisli! Ali as-Sejid dodade:
- Kakva nesrea!
- Sotona nas je zajaila. Vie nismo ono to smo bili. Senijine oi se ispunie suzama:
- Ko bi ikad pomislio da ovako neto moe da se dogodi na naem splavu!
Samara ponovo zaplaka, ali neujno. Enis otvori oi, ali ne pogleda ni u koga. Ali asSejid se nae nad njim:
- Kako se osjea? - raspitivao se. On mu, meutim, ne odgovori. Ali as-Sejid produi:
- Ako mi dozvoli, pozvao bih Ijekara.
- Nije potrebno - branio se Enis.
- Vjeruj nam, duboko smo oaloeni. Ragab bi, takoe, elio da se izmiri s tobom.
Zauujue mirno, on ree:
- Sve bih mogao da mu oprostim, izuzev... - on proguta
151RAZGOVORI NA NILU
pljuvaku - izuzev onog ubistva.
Izgledalo je kao da niko nije shvatio njegove rijei. Enis se ispravi na stolici:
- Osjea li se sada bolje? - htjede da sazna Ali as-Sejid.
- Sve moe da bude oproteno, izuzev ubistva.
- ta time misli da kae?
- Smatram da pravda mora da bude zadovoljena.
- Ragab je spreman...
Enis mu, meutim, upade u rije.
- Mislim na zloin nad onim neznancem. Zgledae se zaueno, a Ali as-Sejid slee
ramenima:
- Najvanije je da se ti ponovo osvijesti.
- Ve sam se oporavio, hvala! Potpuno sam se osvijestio, ja govorim o onome to nam
sada valja initi.
- Ali ja ne shvatam ta zapravo misli, dragi moj.
- Moje rijei nisu nerazumljive. Mislim na onu nepoznatu rtvu i kaem da bi pravda
morala da bude zadovoljena.
Ali as-Sejid se smjekao glupo i zbunjeno.
- Vidi i sam kako smo svi nesreni zbog toga. Ovo e nas zasigurno unititi.
- Pravda mora na kraju da pobijedi.
- Govor te, bez sumnje, iscrpljuje.
- Moraemo s mjesta da prijavimo zloin.
- Ne misli valjda ozbiljno to to kae?
- Upravo to mislim.
- Ne mogu da povjerujem!
- Vjeruj mi, to e se odista dogoditi.
- Ali itava ta dogodovtina nije te do sad nimalo zaokupljala.
- Ali sada me jedino ona zaokuplja...
Ahmed mu donese au viskija, ali Enis to ljubazno odbi; ovaj htjede da mu zavije
cigaretu dok ne stigne kahva, ali Enis
152
RAZGOVORI NA NILU

ponovo odbi. Uinie to sam kada mu bude po volji.

- Za ime Boga, nemoj jo vie da nas unesrei! - zamoli ga Lejla.
- To je neizbjeno.
- Ta mi smo ve sve sredili, i sama Samara nam se smilovala.
- Rekao sam ta sam imao.
- Ljudi - nervozno uzviknu Halid - bolje da poemo! Uhvatilo nas je ludilo i ono e nas
sve vie obuzimati dok
budemo na okupu.
- Sam u otii da se prijavim policiji, samo da znate.
Sve oi ga unezvijerno pogledae. Ragab okrenu lice prema Nilu, kako bi dao oduka
svome bijesu.
- Ti si siao s uma! - ree Ahmed Nasr.
- Naprotiv, jo uvijek mi je glava potpuno bistra.
- A da li si svjestan posljedica?
- Neka svak iskusi zasluenu kaznu.
- On je oajan jer je otputen, i ba ga briga to e se hram sruiti na one koji su u njemu!
- povika Ragab.
- Ti uti - prodra se na njega Ali as-Sejid. - Ti snosi najveu krivicu za sve to se
dogodilo. Samo ti uti!
Zatim se pomirljivo obrati Enisu:
- Da li si stvarno pomislio da emo te u tvojoj nesrei ostaviti na cjedilu? Jo nije sigurno
da e stvarno biti otputen. A ako se to ipak dogodi, svi emo se zduno zauzeti da sebi
pronae drugi posao.
- Hvala ti, ali ne postoji nikakva meuzavisnost izmeu te dvije stvari.
- Za ime boije, budi pametan, ne postoji ni jedan razlog da opravda ovakvo svoje
dranje. I Samaru smo uspjeli da ubijedimo. Ja te zaista ne shvatam.
153RAZGOVORI NA NILU
- Zar ga stvarno ne shvata! - zareza Ragab.
- Uuti!
- Zar ne shvata da mu je stalo do osvete?
- Uuti?
On je siao s uma i beznadeno je raspravljati s luakom.
- Rekosmo ti da uuti.
- Prije e se nebo sruiti na zemlju no to u dozvoliti jednom suludom narkomanu da mi
razori budunost.
Samara pokua neto da kae, ali joj on zaprijeti pesnicom:
- ta hoe ti, uzronice svih naih nedaa?
Ona ustuknu zaplaeno. Ragab se, meutim, ponaao kao divlja zvijer spreman da nekog
rastrgne. On zaurla:
- Ako e odista biti podignuta optunica za ubistvo, neka onda i doe do ubistva.
Mukarci ga odluno opkolie, a Ahmed Nasr bespomono ponavljae:
- Prava katastrofa... katastrofa koja e da nas uniti. ika Abduh se ponovo pojavi i ree:
- Pomislite na Svemogueg i Jedinog!
- Gubi se napolje! - povika na njega Ahmed Nasr
- Nosi se to dalje odavde i teko tebi ako se vrati! Kada se starac izgubio, on ree
Enisu:

- Enise, vidi i sam ta se zbiva. U ime naeg prijateljstva, izjavi da ne misli ono to
kae!
- Nikada od toga neu odustati - tvrdokorno e Enis.
- Proklet da si i ti i svi tvoji!
Ahmed Nasr se okrenu Samari; uplaenog pogleda moljae je da posreduje. Svi usmjerie
oi na nju, pokazujui time oevidno da Samaru smatraju krivcem i da oekuju od nje da
neto kae. Spopadoe je silna tuga i nelagodnost ali ipak pogleda Enisa, proguta knedlu,
htjede neto da kae, ali je on preduhitri:
154
RAZGOVORI NA NILU
- Ostajem pri svojoj odluci, kunem vam se!
Iznenada Ragab pokua da probije ivi obru i da se baci na protivnika, ali oni stegoe
prsten oko njega i vrsto ga drahu za ruke oko pasa. Uzalud je pokuavao da se
izmigolji. Enis se podie, poe do kuhinje, izgubi se na trenutak, a zatim se ponovo
pojavi s kuhinjskim noem u ruci. Sada je stajao izmeu vrata i hladnjaka, spreman da se
bori na ivot i smrt. ene su vritale, a Senija je prijetila da e pozvati policiju im neto
pone da se deava. No jo vie razljuti Ragaba; on obasu Enisa kletvama i psovkama i
ponovo pokua da se baci na njega.
- Moramo smjesta da poemo - izusti Halid Azuz.
- Ubiu ga, prije no to on mene uniti.
Oni ga dogurae do vrata, iako se estoko branio. Njihovo natezanje graniilo se sa
tuom. Prijetio im je da e ih, ako ga ne puste, izudarati, a ni oni mu nisu ostajali duni.
Enis zaueno posmatrae zbivanje. Oni se meusobno hrvu, betija pokuava da ubije,
ali to nije u stanju, jer ga ogoreno spreavaju.
Odjednom se Ragab primiri, stajae sad nepomino, dahui isprekidano, ustreptao od
bijesa. U njegovim oima ogledalo se ludilo.
- Uobraavate da sam ja jedini krivac! - povika on.
- Pusti sada govorancije, razgovaraemo kada napustimo ovaj splav!
- Svi ste vi pobjegli!
- Porazgovarajmo o svemu na miru, napolju!
- Ne, vi bitange, ja u sam da se prijavim policiji, sam u zvati propast, smrt i zle duhove.
On jurnu napolje, a ostali za njim. Slijedili su ih i Senija i Lejla. Splav je podrhtavao i
ljuljao se pod tekim, ljutitim koracima. Enis spusti kuhinjski no na ormar, prie
najbliem jastuku
155RAZGOVORI NA NILU
i sjede nedaleko od Samare. Oboje su buljili u tamu, predajui se tiini i usamljenosti.
Nisu izmjenjivali ni poglede ni rijei. Zemlja se potresla i samo to se nije rasprsla,
govorae on sebi. Zatim osjeti kako se pribliavaju koraci koji mu nekako bjehu prisni.
No, on se ne osvrnu, sve dok starac ne stade iza samih njegovih lea:
- Odoe?
On mu ne odgovori.
- Sotona se s vama poigrala do mile volje - dodade. Enis je i dalje utao.
- Donio sam vam kahvu. On opipavae svoju vilicu.
- Stavi je ovdje, ispred mene!
- Popijte je odmah, u kahvi je blagoslov, smirie vam bolove.
Starac uporno drae solju pred njim, pa Enis konano prihvati kahvu i posrkuta je.

- Neka ovoga puta bude za ozdravljenje! - ree mu starac. Zatim napusti prostoriju, stie
do vrata, meutim, zaustavi se pokraj rogozine i ree:
- Presjekao bih konope da vas je jo jednom udario.
- Ali tada bih se zajedno s ostalima udavio - ree Enis zaprepaeno.
- Gospod je to, u svakom sluaju, sprijeio! I potom izae.
Enis se tiho zakikota i upita Samaru:
- Jesi li ula ta je starac rekao?
- Zar ne bi ipak bilo umjesno da pozovemo ljekara? -uzvrati mu ona.
- Ne, nema nikakve potrebe za tim.
To to je ona ponovo skrenula na tu temu, opet izaziva u
156
njemu bol, ali neosjetan bol, jer je kahva ve poela da djeluje.
- Hoe li on odista poi u policiju? - upita ona.
- Ne znam ta se napolju zbiva. Ona oklijevae asak.
- ta te je to... - pa prekide reenicu, no on shvati ta je namjerila, ali joj ne odgovori.
- Da li bijes? - upita ona.
- Moda! - Zatim se osmjehnu.
- Pokuao sam da kaem ono to je moralo da bude reeno. Ona kratko razmiljae.
- Zbog ega?
- Nisam siguran. Moda bih provjerio kakvo e to dejstvo da izazove.
- I kakve bjehu posljedice?
- Kao to si i sama imala da vidi.
- Hoe li ga prijaviti, ukoliko on to ne bude sam uinio?
- Pa ti to ne eli?
- To je prevazilazilo moje snage, stoga bijah pobijeena.
- Zar ovaj opit nije potvrdio da se moe istrajati?
- Ipak mi se ini da ti nee dokraja istjerati ovu stvar.
- Ja za to nemam razloge koje ima ti.
- Opet me ubija... On dugo utae.
- Ti ga voli, zar ne? On izabra utanje.
- Da li ti se uino drugaiji od uspjenog ovjeka koga si svojevremeno odbila?
- Borbeni duh te jo nije napustio - sa aljenjem e ona.
- Ne bi trebalo da se zbog toga stidi. I Ragab je izvanredan ovjek.
- No, on je nenormalan.
157RAZGOVORI NA NILU
- Morala ve odavno nema, ak ni kod Ahmeda Nasra.
- Voljela bih da mogu rei da si pesimista, ali na to nemam pravo.
- A moralnost e ih sauvati od toga da poine neku moralnu glupost, a Ragabova ljubav
pripae tebi.
- Mui me koliko ti drago, znam, zasluila sam. On se nasmija tako da ga zaboljee
vilice:
- A sada u da ti priznam da je i ljubomora bila jedan od uzroka mog udovinog
ponaanja.
Ona ga iznenaeno pogleda. Smjekao se.

- Ne elim, naime, da te obmanem. Moda bi uobrazila da se jedno od lica tvog

pozorinog komada pretvorilo u tvoju suprotnost, bilo pod uticajem "slova", ili pak, zbog
estine iskuenja. Time bi kraj drame postao izvjetaen.
Ona je i dalje upirala oi u njega.
- Mogao bi da se zamisli i drugi kraj, koji ne bi bio manje smijean: recimo, da mi ti
uzvrati ljubav.
Ona spusti pogled.
- A kao ti sagledava kraj?
- Upravo je to na problem, a ne samo problem drame.
- Ali, ti si govorio o onome to je moralo da bude reeno.
- Ima pravo, ne bjee to samo erupcija bijesa i ljubomore; palo mi je kasnije na pamet da
kaem ono to je moralo da bude izgovoreno. Da konano postanem ozbiljan i provjerim
kakvo e to djejstvo imati. No, dolo je do pravog trusa ije posljedice ne moemo da
sagledamo. A i ti sama si poraena.
- Ti se poigrava ak i mojim lesom.
- Ne, ja te volim.
Duboka tuga zatamni joj oi:
- Priznajem ti da nastojim da budem ozbiljnija no to stvarno jesam.
158
RAZGOVORI NA NILU
- Reci to ima da kae, jer e kahva ubrzo poeti da djeluje.
- U dokolici me spopadne elja da dozvolim da me ivot ponese. To me spopadne kao
zubobolja.
- To su simptomi.
- No ja se voljom i razumom borim protiv toga.
- Nije iskljueno - primijeti on ironino - da e neophodnu dinamiku za svoj pozorini
komad nai u negativnom razvoju glavne junakinje.
- Ne, ne vrsto sam odluila - naljuti se ona. On uuta iz samilosti prema njoj.
- A ipak sam ubijeena da nije u pitanju samo stvar koja bi bila zavisna od razuma ili
volje - dodade ona.
- A u emu je onda stvar?
- Jesi li ikada vidio dinovski toak u luna-parku? -Ne.
- Okree se sa putnicima koje nosi odozdo nagore i odozgo nadolje...
-I?
- Kada te vozi na gore, ima osjeaj da se penje, a kada se sputa, i tebi se ini da se
kree nadolje, a u oba sluaja u tome ni uestvuju ni tvoja volja ni razum.
- Objasni mi to potanko i ne zaboravi na kahvu.
- Spadamo meu one koji se kreu nadolje.
- I ta nam valja initi?
- Nemamo nita drugo osim razuma i volje.
- A poraz?
- Ne - obrecnu se ona otro na nj.
- Smatra li sebe olienjem pobjede?
- Meu onima koji su na silaznoj putanji ima i takvih koji su nadrasli sami sebe, a ima i
takvih koji su sami sebe unitili.
159RAZGOVORI NA NILU

Ona govorae i dalje o nadi, dok je on i dalje upirao pogled u tamu. No se razmahala
svojim krilima, a tajne su bljetale kao zvijezde. Njene rijei su na njega djelovale kao
apat koji se penjao iz dubina nekog sna. Neto mu govorae da povrina tamne vode tek
to se nije rastvorila, a iz nje nije izronila glava kita.
Ona mu govorae:
- Ti vie nisi svjestan mog prisustva? A on govorae samom sebi:
- Uzrok svih tekoa valja traiti u vjetni majmuna.
- Nije trebalo da popije tu kahvu.
- On je nauio da hoda na dvjema nogama, i tako mu je uspjelo da oslobodi ruke.
- Znai li to da ja sada moram da poem?
- On se iz raja u kronjama drvea spustio na umsko tlo.
- Evo i posljednjeg pitanja prije nego to poem. Ima li neke planove u pogledu
budunosti, ako stvari krenu nagore?
- Oni mu govorahu: vrati se u kronje, inae e da te rastrgnu divlje zvijeri.
- Da li e da dobija pristojnu penziju, ukoliko bi, ne daj Boe, bio otputen?
- On jednom rukom zgrabi granu, drugom dohvati kamen i oprezno stupi naprijed,
upirui pogled du beskrajnog puta pred sobom.
160
SADRAJ
Muris Idrizovi: Razgovori na Nilu o smislu i sumnji Nagib Mahfuz: Razgovori na
Nilu.......
. 5 .13Nagib Mahfuz Razgovori na Nilu
Izdava BH Most
Za izdavaa Muharem oli
Lektor i korektor Muris Idrizovi
Tehnika obrada Mustafa oli
tampa Kaligraf, Sarajevo
tampano u 1000 primjeraka 1999 ISBN 9958-9482-6-5