PRAVNI FAKUTET U ZAGREBU

Mio Ljubenko

UGOVORNA KAZNA
KOD
UGOVORA O GRAENJU

Poslijediplomski doktorski studij

Seminarski rad
Predmet
Trgovako pravo opi dio
Trgovaki ugovori
Doc. dr. sc. Hrvoje Markovinovi

Zagreb, listopad, 2012.

SADRAJ

1.

Uvod

2.

Nedostaci pri uobiajenom ugovaranju odredbe o

ugovornoj kazni

3.

Pitanje dispozitivnosti ugovaranja razloga ugovorne kazne

4.

Naelne dvojbe u tumaenju ugovorne kazne prema odredbama

Zakona o obveznim odnosima (dalje - ZOO) i Posebnih uzanci o
graenju (dalje PUG)

5.

Novine u primjeni ugovorne kazne prema ZOO 2005. zbog

prioritetne primjene Posebnih uzanci o graenju, lanci 51. do 57.
5.1 Neuredno ispunjenje umjesto zakanjenja za sluaj kad razlog
za ugovornu kaznu nije ugovorom odreen, lanak 51. PUG
5.2 Visina ugovorne kazne, lanak 52. PUG kao
razlog za smanjenje kazne po lanku 354. ZOO
5.3 Osnovica za obraun ugovorne kazne, lanak 53. PUG
5.4 Razliito ureenje lanaka 54., 55. PUG i 353.st.5. ZOO
rok za podnoenje zahtjeva za ugovornu kaznu
5.5
Razliito ureenje lanka 56. PUG i 355.st.2. ZOO pravo na
naknadu tete povrh ugovorne kazne
5.6 Razliito ureenje lanka 57. PUG i 352.st.2. ZOO
- osloboenje izvoaa od plaanja ugovorne kazne

6.

Zakljuak

Ad.

1.

Uvod

Mnogi instituti obveznog prava izazivaju pozornost kroz mogunost

viestrukog tumaenja. To svakako predstavlja povod strunoj analizi,
te daljnjem razmatranju kvalitete zakonskih normi koje odreuju
pojedini institut.
Institut ugovorne kazne kod ugovora o graenju sadri dvije
karakteristike koje ga ine posebno zanimljivim za strunu analizu.
Prva, to ve kao sama zakonska norma otvara mnoga pitanja
tumaenja, a to je sada naglaeno od stupanja na snagu novog Zakona
o obveznim odnosima, imajui u vidu prioritetnu primjenu odredaba
Posebnih uzanci o graenju meu trgovcima (lanak 12.), ako iste nisu
izrijekom ugovorom iskljuene, za razliku od dotadanjeg ureenja
kojim su uzance izrijekom morale biti ugovorene., a time i razlike
izmeu normi zakona i uzanci.
Drugo, stoga to je taj institut gotovo nezaobilazan u svim ili gotovo
svim ugovorima o graenju koji se odnose na vanije investicije.
Svaki obvezno-pravni odnos naelno sadri obvezu na injenje, trpljenje
ili proputanje makar jedne ugovorne strane. Takva obveza moe biti
dodatno pojaana ugovorenim posljedicama kroz odredbe o ugovornoj
kazni.
Sve to, kako bi se dobila logina ugovorna ravnotea prema obvezi
druge strane koja ima najee novanu obvezu i koja obveza je ve
nuno pojaana zakonskim zateznim kamatama.
To ukazuje da e u svakom ugovornom odnosu koji ima za cilj urediti
neki vaniji odnos biti sloenije i strunije reguliran upravo institut
ugovorne kazne.
Stoga je iroka primjenjivost na vane odnose s jedne strane, te
mogunost vrlo kreativnog ureenja s druge strane, logian povod
obradi ovog obvezno-pravnog instituta.

Ad. 2.
Nedostaci pri ugovaranju standardne ugovorne odredbe o ugovornoj kazni
Ugovorna kazna unutar ugovora o graenju ima karakteristiku da se ureuje
na vrlo standardizirani nain, dakle, gotovo istovjetno u svom sadraju u
najveem broju ugovora.
Tipian primjer na taj nain ugovorene ugovorne kazne je nii primjer iz
Ugovora o graenju koji primjenjuje Agencija za pravni promet i
posredovanje nekretninama, preuzeto sa stranice www.apn.hr (1)
Osnovni problem na taj nain ugovorenih kazni je upravo u tome to se uz
njih ne definiraju ugovorom nikakve okolnosti koje e biti temelj za primjenu.
Definiranje najvanijih relevantnih okolnosti koje e se predmnijevati kao
osnova za primjenu ugovorne kazne znatnim dijelom bi preveniralo mogue
neusklaene stavove izmeu naruitelja i izvoaa.
injenica je da e veliki broj izvoaa pristati na zahtjev, a zatim i na prijeboj
svog potraivanja sa obraunom ugovorne kazne, ne stoga jer je ista
nedvojbeno osnovana, ve stoga to se ista iskazuje od strane naruitelja pri
okonanom obraunu, kada se analiziraju obostrani zahtjevi.
Tada se usklauju sve otvorene stavke, te se time prihvaanje krivnje
izvoaa provodi u vezanom odnosu sa svim drugim otvorenim stavkama
koje idu i na teret naruitelja, kao to su priznanje tzv. izvan trokovnikih
radova, trokova gradilita i drugo.
Time se u pravilu prihvaa obraun ugovorne kazne prema nekritikom
matematikom kriteriju, bez pokuaja obrazloenja pa i definiranja bilo
kakvih kriterija koji e sluiti za utvrenje osnovanosti razloga uzrokovanih
moguom krivnjom izvoaa.

5
(1)
Primjer ugovorne odredbe iz Ugovora o graenju koji primjenjuje APN
preuzeto sa web stranice www.apn.hr

UGOVORNA KAZNA

lanak 11.

U sluaju prekoraenja roka za dovrenje izgradnje i primopredaju graevine

iz ovog Ugovora Naruitelju, Izvoditelj se obvezuje platiti Naruitelju
ugovornu kaznu u visini 2 (dva promila) od ukupne vrijednosti ugovorenih
poslova za svaki kalendarski dan prekoraenja roka iz lanka 4. stavka 1.
ovog Ugovora.
Ukupni iznos ugovorne kazne iznosi ___% (najmanje 5%), sveukupno
ugovorene vrijednosti graenja iz lanka 3. ovog Ugovora.

6
Ad 3.
Pitanje dispozitivnosti ugovaranja razloga ugovorne kazne
Poseban je sluaj ugovaranja ugovorne kazne za sluaj raskida ili za sluaj
kanjenja kupca sa isplatom nekog obroka cijene. Prema ureenju Zakona o
obveznim odnosima iz 2005. godine, takva je odredba nitetna.
Takvo ugovaranje ugovorne kazne je sud prema tumaenju odredbi ugovorne
kazne smatrao nitetnim i prije ureenja istog u zakonu 2005. godine.
Kako je vidljivo iz odluke Vrhovnog suda RH br. Rev-224/09 (2), gdje se
Vrhovni sud poziva da su razlozi za ugovornu kaznu propisani odredbom o
ugovornoj kazni, te time tumai da se ne moe ugovoriti ugovorna kazna
temeljem nekog drugog razloga, koji nije kao takav predvien samim
zakonskim odredbama o ugovornoj kazni.
Zakljuuje se da time stranke nemaju dispozitivno pravo, unato lanku 12.
ZOO, same ugovorom predvidjeti nove razloge za ugovornu kaznu izvan
ranija dva, a sada tri, ve zakonom izrijekom predviena razloga.
To bi znailo da su odredbe lanka 350.st.1. ZOO koje ureuju razloge za
ugovornu kaznu kongentne naravi, za razliku od odredbi lanka 351.st.1 ZOO
koje ureuju visinu ugovorne kazne.

(2)
VSRH Rev-224/09 Prema odredbi lanka 132.st.1. ZOO raskidom ugovora su
obje strane osloboene svojih obveza, izuzev obveze na naknadu eventualne
tete. Dakle, prije svega ugovaranje ugovorne kazne za sluaj raskida
ugovora nije mogue, ve samo za sluaj neispunjenja, odnosno zakanjenja u
ispunjenju ugovora, odnosno obveze, a to ovdje nije sluaj.

7
Ad. 4.
Naelne dvojbe u tumaenju ugovorne kazne prema odredbama Zakona o
obveznim odnosima (dalje ZOO) i Posebnih uzanci o graenju (dalje
PUG)
Kako je uvodno naglaeno, lankom 12. ZOO iz 2005. godine predviena je
primjena uzanci, ako iste nisu izrijekom ugovorom iskljuene, a za razliku od
dotadanjeg ureenja kojim su uzance izrijekom morale biti ugovorene kako
bi se mogle primijeniti.
Takvo ureenje opravdava pristup analizi samih odredbi PUG u odnosu na
ZOO, ovdje u dijelu odredbi o ugovornoj kazni.
Meutim, prije usporedbe razlika izmeu ta dva ureenja, korisno je
istaknuti i to je sam ZOO izmijenio tj. dopunio u odredbama o ugovornoj
kazni u odnosu na ranije ureenje ZOO.
Promjene su bile opsegom vrlo malene, ali su sadrajno smatram vrlo
zahtjevne.
Zakonodavac je u temeljnoj odredbi o ugovornoj kazni, lanak 350.stavak 1.
dodao trei razlog za ugovornu kaznu neuredno ispunjenje.
Pod tokom 5.1 ovog rada e se obraditi to pitanje s aspekta lanka 51. PUG
koji upravo neuredno ispunjenje predvia kao - onaj razlog koji se ima
smatrati ugovorenim - ako s nije ugovorom odredio razlog za ugovornu
kaznu.
Upravo je taj sada trei razlog za ugovornu kaznu najtee ocijeniti, a time i
primijeniti. Za primjenu tog razloga gotovo nuno moraju biti ve ugovorom
predviene okolnosti koje e se smatrati neurednim ispunjenjem.
Ovdje je vano naglasiti da neuredno ispunjenje, ve po jezinoj logici, nije
zakanjenje ili neispunjenje. To stoga to su to posebni ravnopravni razlozi, te
bi stoga trebalo ovaj trei razlog shvaati kao novi razlog koji nije obuhvaen
ve postojeim razlozima.
Ukoliko ne postoji ugovorna regulacija to e se smatrati neurednim
ispunjenjem, to je znatno realnije za oekivati nego suprotno, vrlo je teko
prema pravilima npr. graevinske struke ocijeniti to bi se u ugovoru o
graenju smatralo neurednim ispunjenjem.
Moe li se primjerice, neurednim ispunjenjem smatrati primopredaja radova
unutar roka sa odreenim nedostacima gdje naruitelj i izvoa obavljaju
primopredaju uz obvezu izvoaa da u odreenom roku otkloni nedostatke?

8
Takva situacija, za primjenu tog razloga, se sama po sebi namee kao
najloginija.
Meutim ona je ipak vrlo teko primjenjiva. Prije svega stoga to bi izvoa
pri takvom shvaanju ugovorne kazne inzistirao na odreenju to se smatra
neurednim, a mogue zatraio i primjenu lanka 354. ZOO radi smanjenja
te kazne.
Mogue je da bi u odreenim sluajevima izvoa radije odgodio
primopredaju, makar kasnio odreeni broj dana, nego da zbog toga prihvati
obvezu plaanja cjelokupne kazne zbog brzo otklonjivog nedostatka.
Zakljuuje se da e upravo novi razlog neuredno ispunjenje bez ugovornog
odreenja to bi se pod time smatralo, voditi u pravilu naruitelja i izvoaa
u neusklaen odnos.
Druga izmjena zakona je u nazivu lanka 352. ZOO sada pravna sudbina
sporazuma, a ranije akcesornost.
Trea i posljednja izmjena je u lanku 354. zamjenom rijei predmet rijeju
objekt.
Smatram da druga i trea intervencija zakonodavca nemaju praktian
sadrajni uinak, dok e prva intervencija gdje se dodao razlog neurednog
ispunjenja uz prioritetnu primjenu odredbi PUG znaajno utjecati na daljnju
primjenu ugovorne kazne.

9
Ad 5.
Novine u primjeni ugovorne kazne prema ZOO 2005. zbog prioritetne
primjene Posebnih uzanci o graenju, lanci 51. do 57.

5.1
Neuredno ispunjenje umjesto zakanjenja za sluaj kad razlog za
ugovornu kaznu nije ugovorom odreen, lanak 51. PUG
Neuredno ispunjenje do ZOO iz 2005. godine nije postojalo kao zakonski
razlog ugovorne kazne. Da bi taj razlog bio primijenjen trebao se dogoditi
sluaj da se ugovorom predvidi primjena Posebnih uzanci o graenju, ugovori
se ugovorna kazna, a ne predvidi se niti jedan razlog za ugovornu kaznu.
To je situacija u kojoj bi tada dolo do primjene tog razloga, bez dodatno
ugovornog odreenja. Prema prirodi stvari ugovori koji su ili za time da
dodanu ureuju primjenu posebnih uzancu o graenju vjerojatno nisu
proputali ureenje makar razloga za ugovornu kaznu (najee
zakanjenje).
Sada je situacija bitno drukija, upravo oni ugovori koji e ii za to
jednostavnijim ureenjem, bez naznake o razlozima za ugovornu kaznu i
primjenu Posebnih uzanci o graenju, sada e morati primjenjivati lanak 51.
PUG, ako nisu izrijekom ugovorom definirali razlog za ugovornu kaznu.
Upravo je taj, sada i trei zakonski razlog za ugovornu kaznu najtee ocijeniti,
a time i primijeniti. Za primjenu tog razloga gotovo nuno moraju biti ve
ugovorom predviene okolnosti koje e se smatrati neurednim ispunjenjem.
Ovdje je vano naglasiti da neuredno ispunjenje, ve po jezinoj logici, nije
zakanjenje ili neispunjenje. To stoga to su to posebni ravnopravni razlozi, te
bi stoga trebalo ovaj trei razlog shvaati kao novi razlog koji nije obuhvaen
ve postojeim razlozima.
Ukoliko ne postoji ugovorna regulacija to e se smatrati neurednim
ispunjenjem, to je znatno realnije za oekivati nego suprotno, vrlo je teko
prema pravilima npr. graevinske struke ocijeniti to bi se u ugovoru o
graenju smatralo neurednim ispunjenjem.
Moe li se primjerice, neurednim ispunjenjem smatrati primopredaja radova
unutar roka sa odreenim nedostacima gdje naruitelj i izvoa obavljaju
primopredaju uz obvezu izvoaa da u odreenom roku otkloni nedostatke?

10
Takva situacija, za primjenu tog razloga, se sama po sebi namee kao
najloginija.
Meutim ona je ipak vrlo teko primjenjiva. Prije svega stoga to bi izvoa
pri takvom shvaanju ugovorne kazne inzistirao na odreenju to se smatra
neurednim, a mogue zatraio i primjenu lanka 354. ZOO radi smanjenja
te kazne.
Mogue je da bi u odreenim sluajevima izvoa radije odgodio
primopredaju, makar kasnio odreeni broj dana, nego da zbog toga prihvati
obvezu plaanja cjelokupne kazne zbog brzo otklonjivog nedostatka.
Posebno pitanje se otvara na jednoj uobiajenoj klauzuli ugovora koja glasi:
ako izvoa svojom krivnjom ne izvri radove u ugovorenom roku. (3)
Takvo odreenje je esto i dovodi do dvojbe koji je zapravo razlog za
ugovornu kaznu time ugovoren. Ako je naglasak te klauzule na dijelu ne
izvri radove zakljuilo bi se da je rije o razlogu neispunjenje.
Ako je naglasak te klauzule na u ugovorenom roku tada je rije o razlogu
zakanjenje.
Daljnjim tumaenjem ne treba niti iskljuiti novi trei razlog neuredno
ispunjenje. Pitanje odreenja razloga za ugovornu kaznu svakako je vano, jer
o prethodnom pitanju koji je razlog za ugovornu kaznu, ovisi i ocjena jeli
zahtjev vjerovnika (naruitelja) osnovan.
Zakljuuje se, da e upravo novi razlog neuredno ispunjenje bez ugovornog
odreenja to bi se pod time smatralo, voditi u pravilu naruitelja i izvoaa
u neusklaen odnos.
(3) Primjer Ugovor o izvoenju javnih radova izvanrednog odravanja
upanijske ceste C 6223, dionica Blato-Priba, objavljen na web stranici
www.blato.hr
5.2 Visina ugovorne kazne, lanak 52. PUG kao razlog za smanjenje kazne
po lanku 354. ZOO
Nastavno na pitanje bezrazlone uniformiranosti ureenja odredbe ugovorne
kazne u ugovorima, moe se istaknuti da se razlike unutar ugovornih
ureenja pokazuju se iskljuivo u vidu visine ugovorne kazne.
Sutinski to ne predstavlja nikakvu sadrajnu razliitost pri usporedbi odredbi
ugovorne kazne.

11
U tom smislu, varijacije meu ugovorima se oituju kroz oznaku visine
najee promila po danu zakanjenja, te kroz oznaku ukupnog postotka
visine kazne u odnosu na vrijednost ugovornih radova.
Visina ugovorne kazne po osnovi obraunske jedinice po danu kanjenja
ureuje se najee od 0,5 promila do 2 promila, a visina ukupne ugovorne
kazne na najee do 10 posto od ukupne vrijednosti.
Pri ugovaranju npr. 2 promila dnevno, a ukupno 5% faktino s ugovorila
mogunost obrauna ugovorne kazne do 25. dana zakanjenja.
Prema tome, naznaene uobiajene varijacije idu za time da se ugovorna
kazna ograniava mogunost obrauna do 10 dana (npr. 5 promila i 5 posto)
ili najvie do 200 dana (0,5 promila i 10 posto).
Ovo su naelno najnii i najvii limiti prema kriteriju uobiajenih vrijednosti, a
ne prema prisilnoj zakonskoj normi.
Prisilna zakonska norma u tom smislu ureuje dakle samo gornji limit
ugovorne kazne.
Kriterij donje vrijednosti ukupne ugovorne kazne (5%) nije niim limitiran i
doista predstavlja slobodnu dispoziciju stranaka.
Ovdje je nuno naglasiti da je sada uz presumiranu primjenu Posebnih uzanca
o graenju ovdje nuno ocijeniti odredbu lanka 52. koja nosi naziv visina
ugovorne kazne.
Tom odredbom je limitirana visina ugovorne kazne na 1 promil dnevno, a
ukupno do 5% i to samo za sluaj kanjenja.
Smatram da se to ogranienje ima primijeniti ako je ugovorom predviena
ugovorna kazna, a nije ugovorena njezina visina.
Odnosno, ukoliko je njezina visina ugovorena iznad ogranienja propisanih
Posebnim uzancama o graenju tada e ista biti doputena, budui je ta
odredba dispozitivnog karaktera, ukoliko nije u suprotnosti sa nie
obrazloenom odredbom ZOO.
Dakle, u takvom sluaju naruitelj radova mora biti svjestan da po proteku
roka iznad 50 dana, nema pravo obraunavati daljnju ugovornu kaznu, ve da
tada mora dokazivati stvarnu tetu koja bi premaivala iznos ugovorne kazne,
a to je prema pravilima dokazivanja naknade tete izuzetno teko dokazati.
Meutim, kriterij gornje vrijednosti ugovorne kazne je limitiran odredbom
ZOO l. 354. koja ureuje mogunost duniku ugovorne kazne da zahtjeva od
suda smanjenje ugovorne kazne ukoliko je ista suvie visoka.

12
To pravo se prvenstveno ogleda u obraunu ukupne visine ugovorne kazne.
Moe se pretpostaviti da bi ugovorne kazne iznad 10% vrijednosti ugovora
bile rizine kod tumaenja jesu li suvie visoko ugovorene, dok bi bilo
razumno zakljuiti da bi ugovorne kazne iznad 20% bile oito suvie visoko
ugovorene.
Za procjenu ovog posebnog prava dunika relevantan je pojedinani ugovorni
odnos i sve okolnosti tog odnosa, te nikako ne bi bilo dobro voditi se samo
postotkom visine ukupno ugovorene kazne kao temeljem te ocjene.
Druga odrednica visine ugovorne kazne prema obraunskoj jedinici po danu
kanjenja takoer moe biti primijenjena pri ocjeni jeli takva kazna suvie
visoko ugovorena.
Mogua bi bila situacija da je ugovorena ukupna kazna predviena u
primjerenoj ukupnoj visini od 10 posto, ali uz obraun neprimjerenih npr. 50
promila dnevno. To znai da bi tada izvoa mogao biti kanjen sa 10 posto
vrijednosti radova zbog kanjenja od 2 dana.
Stoga, zakonska ogranienja u pogledu suvie visoke kazne mogu biti
primijenjena i u dijelu koji se direktno ne odnosi samo na ukupna visina
kazne, nego i nain obrauna te kazne.
Posebne uzance o graenju mogu biti i odreeni orijentir pri ocjeni zahtjeva
za smanjenje visine, s time da to ne znai nuno da iste ne mogu biti
smanjene i ispod vrijednosti koje su predviene tim uzancama, sukladno
odluci Visokog trgovakog suda br. P-236/86. (4)
Odnos visine ugovorne kazne zbog zakanjenja, kroz izraun dana
zakanjenja, bilo bi primjereno ocjenjivati u odnosu na ugovoreni rok
gradnje.
Naime svaka ugovorna kazna sukladno gornjim ogranienjIma kroz promile
po danu i postotak od vrijednosti radova kree se faktino u okviru od
priblino 10 do 100 dana mogueg zakanjenja.
Svakako je od utjecaja jesu li predmetni radovi ugovoreni u trajanju od 30
dana ili npr. 365 dana. Naravno da je dulji rok gradnje temelj za vei broj
dana ugovorne kazne, to znai da bi ugovaranje ugovorne kazne suprotno
tom principu moglo biti posebna osnova za zahtjev za smanjenje kazne.
Iznimka od takvog pristupa moe biti situacija gdje ugovoreni rok radova ovisi
o konkretnoj injenici koja se nadovezuje na ugovoreni rok.
Tako npr., bitno je razliito za ocjenu roka da li naruitelj radova povodom
tog roka ima ugovorene odnose sa treim stranama ili ne.

13
Primjer roka koji ima svakako i konkretnu vanost obzirom na ugovorene
odnose sa treim stranama je rok za npr. dovretak adaptacije hotelskih
objekata do poetka hotelske sezone obzirom da od tog roka ovisi ispunjenje
obveza naruitelja odnosno osoba kojima je povjerio obavljanje djelatnosti s
poetkom sezone (npr. ugovori o alotmanu), a odmah po isteku ugovornog
roka graenja (adaptacije).
Oprena situacija moe biti izgradnja stanova koji nisu prodani tijekom
gradnje ve e ugovori o prodaji biti sklopljeni nakon izgradnje.
U prvom sluaju naruitelj trpi konkretnu tetu svakim danom zakanjenja te
se moe primjerenim smatrati i ugovorna klauzula koja e na dugi rok
ugovorenih radova predvidjeti vrlo kratak rok za zakanjenje uz obraun
ugovorne kazne visoke vrijednosti po danu (npr. 5 promila dnevno, a
maksimalno 10% od vrijednosti radova).
Pitanje prava na naknadu tete povrh ugovorne kazne time ne bi nuno
trebalo biti relevantno za ocjenu je li kazna suvie visoka.
Ipak, protivno pravu dunika da zahtjeva smanjenje ugovorne kazne postavlja
se od naelo ZOO-a da se stranke moraju pridravati ugovornih obveza (pacta
sund servanda).
Smatram da su objektivno vrlo rijetke situacije gdje bi dunik opravdano
mogao istaknuti da je, ne samo ugovorna kazna visoka ve i da okolnosti koje
tu kaznu ine potencijalnom previsokom nisu duniku bile poznate u asu
sklapanja ugovora.
(4) Presuda Visokog trgovakog suda br. P-236/86 Ako

stranke nisu ugovorile

primjenu Posebnih uzanci u graenju, ili ako iz okolnosti ne proizlazi da su njihovu primjenu
htjele (l. 21. st. 2. ZOO-a), onda se ugovorna kazna moe smanjiti ako su ispunjene pretpostavke
iz lana 274. ZOO-a, ali njena visina nije ograniena na 5 % od vrijednosti izvedenih radova.

5.3

Osnovica za obraun ugovorne kazne, lanak 53. PUG

Pitanje visine ugovorne kazne se moe dvojako tumaiti i kroz pitanje

osnovice za obraun. Jedan pristup u tumaenju te osnovice jest ugovorena
vrijednost radova. Takva sloenica se najee pojavljuje u ugovorima o
graenju.
Meutim, sada primjenom Posebnih uzanci o graenju i kada uzance nisu
izrijekom ugovorom ugovorene, postoji mogunost za primjenu lanka 53.
koji nosi naziv Osnovica za obraunavanje ugovorne kazne.

14
Tim lankom se ureuje da osnovica za obraunavanje ugovorne kazne nije
kako se najee ugovora vrijednosti ugovorenih radova. Tim lankom se
odreuje da u ukupnu ugovorenu cijenu radove ne ulazi vrijednost prije
zavrenog i predanog dijela objekta koji ini samostalnu ekonomsku cjelinu i
koji se moe samostalno koristiti.
Takvim ureenjem vrlo jednostavno obraunavanje osnovice po osnovi
ugovorene vrijednosti radova moe svakako biti znatno sloenije i to
upravo u ugovorima o graenju visokih vrijednosti, gdje se radovi ugovaraju
po fazama sa vie objekata i sl.
Ponovno se moe zakljuiti da i u ovom sluaju prednost ima dispozitivno
ureenje osnovice samim ugovorom stranaka.
Meutim, kako se pitanje osnovice za ugovornu kaznu nerijetko ugovora
nejasno ili nikako, zbog ve istaknute neopravdane uniformnosti i turosti
kod ureenja te klauzule, mogue je da doe do primjene lanka 53.
Posebnih uzanci o graenju, a time i sloenog utvrenja to je uope
osnovica za obraun ugovorne kazne, prije pitanja uzroka, odgovornosti,
visine i dr.

5.4
Razliito ureenje lanaka 54., 55. PUG i 353.st.5. ZOO
rok za podnoenje zahtjeva za ugovornu kaznu
Rok u kojem vjerovnik moe podnijeti zahtjev za ugovornu kaznu je vrlo
vano pitanje za vjerovnika jer se radi o prekluzivnom roku.
U tom smjeru je stav zauzela sudska praksa, budui da se u dokaznim
postupcima utvruje jeli zahtjev podnesen u roku, npr. primjer G-824/09 ,
S Koprivnica (6) , te Vrhovni sud RH u odluci br. Revt-91/09 (5)
Iako su odredbe ZOO lankom 11. ureene kao dispozitivne, ipak ve se tim
lankom ureuje i iznimka od tog pravila na nain ako iz pojedine odredbe
ovog zakona ili iz njezinog smisla ne proizlazi to drugo.
Bilo bi razumno zakljuiti da je rok iz lanka 353.stavak 5. ZOO takva
situacija, te da ne bi bilo doputeno naruitelj ugovoriti drugaiji rok za
podnoenje zahtjeva za ugovornu kaznu.
Meutim, prioritetnom primjenom Posebnih uzanci o graenju kod ugovora
o graenju e se dakle primjenjivati odredbe lanaka 54. i 55. PUG.
Odredba lanka 55. PUG taj rok ureuje, u pravilu ali ne nuno produljuje,
do zavretka konanog obrauna.

15
Meutim, odredba lanka 54. PUG ureuje i dodatno pitanje do kada se
obraunava ugovorna kazna, te ureuje do primopredaje, odnosno do
poetka koritenja, ako je isto bilo prije.
Ureenje iz Posebnih uzanci o graenju je neusporedivo vie u duhu
graevinskih odnosa, jer je zakon uvjetovao naruitelju da najkasnije na
primopredaji izjavi da zadrava pravo na ugovornu kaznu.
Primopredaja kao vaan in u provedbi ugovora o graenju naelno nema taj
cilj, ve je za bilo kakve zahtjeve financijske prirode za to predvien konani
obraun kako se naziva u PUG ili okonani obraun kako se naziva u veini
ugovora o graenju.
U tom smislu, novi je ZOO kroz prioritetnu primjenu PUG otklonio jednu
svoju zakonsku nespretnost koja se istina vezala samo na ugovore o
graenju, a to je davalo neoekivano pravo izvoau da s vjerojatnim
uspjehom istie prigovor prekluzije naruitelju.

(5)
Odluka Vrhovnog uda RH br
Revt-91/09 .Pravilno je pravno stajalite
niestupanjskih sudova da tuenik neosnovano zadrava dio ugovorene cijene
pozivom na odredbu ugovora o ugovornoj kazni. Primopredaja radova je izvrena
bez ikakve primjedbe, a tuenik tijekom postupka nije dokazao da je izjavio
tuitelju da zadrava svoje pravo na ugovornu kaznu. Zato opseni revizijski
navodi o zakanjenju tuitelja sa izvoenjem radova nisu od znaaja za donoenje
zakonite odluke u ovom predmetu, jer je tuenik izgubio pravo na isplatu
ugovorne kazne, budui da nije bez odgaanja saopio tuitelju da to pravo
zadrava, a to je pretpostavka ostvarenja prava na isplatu ugovorne kazne (l.
273. st. 5. ZOO).

5.5. Razliito ureenje lanka 56. PUG i 355.st.2. ZOO

pravo na naknadu tete povrh ugovorne kazne
lanak 56. PUG za razliku od lanka 355.st.2. ZOO ureuje da vjerovnik moe
zahtijevati naknadu tete povrh ugovorne kazne samo ako je do tete dolo
zbog neurednog ispunjenja, a ne kako to ZOO ostavlja otvorenim, a time i
doputenim iz svih predvienih razloga za ugovornu kaznu.
to vie u drugoj reenici lanka 56. PUG ureuje se da vjerovnik ne moe
zahtijevati naknadu tete, ukoliko je ista iznad ugovorene kazne ako ista nije
ugovorena.

16

Ova odredba PUG u svom formalnom tumaenju moe biti vrlo nepovoljna za
naruitelje jer bi se dalo zakljuiti da je njihovo pravo na naknadu tete preko
visine ugovorne kazne moralo biti ugovoreno i tada je ogranieno samo na
razlog neuredno ispunjenje (a ne npr. zakanjenje), koji razlog je kako je
gore opisano bez ugovorne regulacije faktino neprimjenjiv.
Jedini mogui pristup oteenog naruitelja u toj situaciji bi bio tumaenje da
je ova odredba PUG nezakonita, jer je suprotna lanku 355.st.2. ZOO i
odredbama ZOO o naknadi tete, pa i samim naelima ZOO.
Moe se zakljuiti da je odredba lanka 56.PUG nespretno formulirana, ali
gramatiko tumaenje iste je nesumnjivo kako je gore navedeno.
Budui se sada Posebne uzance o graenju primjenjuju i kada nisu
ugovorene, mogue da bi ovakve odredbe, zatim vei broj arhainih ureenja
tih uzanci, kao i naelno usklaenje istih mogue i sa odredbama FIDIC-a dalo povoda za novo ureenje samih Posebnih uzanci o graenju.
to vie, sukladno lanku 12. st.3. ZOO odredbe PUG imaju prednost pred
dispozitivnim odredbama ZOO, a ZOO je uredio da su njegove odredbe
naelno dipozitivne.

5.6 Razliito ureenje lanka 57. PUG i 352.st.2. ZOO

- osloboenje izvoaa od plaanja ugovorne kazne
lankom 57. PUG ureeno je da se dunik oslobaa plaanja ugovorne kazne,
ako je do neurednog ispunjenja ili do neispunjenja dolo zbog uzroka za koji
nije odgovoran.
Ovo ureenje nije istovjetno ureenju lanka 352. st.2. ZOO, a mogue je isto
ak i proturjeno tom zakonskom lanku.
PUG oito isputa jedan zakonski razlog za ugovornu kaznu i to upravo onaj
koji se u pravilu najee predvia ugovorom zakanjenje.
Moe li se tumaiti da je kod ugovora o graenju prioritet u primjeni PUG, a
kako on iskljuuje u sluaju zakanjenja kao ugovornog razloga osloboenje
dunika od plaanja da je time dunik (izvoa) uvijek odgovoran za
ugovornu kaznu ako je do isto dolo zbog razloga zakanjenje koji je kao
takav ugovoren.
Pitanje odgovornosti za ugovornu kaznu je najivotnije pitanje i najprije e se
pojaviti kao otvoreno-sporno pitanje.

17
Gornje tumaenje odredbe lanka 57. PUG bi bilo gramatiko tono, ali
protivno lanku 352.st.2. ZOO.
Ponovno se postavlja pitanje moe li se ovdje PUG primijeniti jer ima prioritet
kod primjene ili se nee primijeniti jer je suprotan zakonskoj odredbi.
Pitanje ocjene odgovornosti izvoaa za kanjenje je svakako vrlo sloeno, jer
sama injenica (izraun) koji je rok ugovoren i kada su radovi predani u
pravilu ne bi trebala dati odgovor na pitanje jeli izvoa radova - odgovoran
za kanjenje.
Izvoa radova moe naelno istaknuti znatan broj razloga koji otklanjaju
njegovu odgovornost za injenicu kanjenja.
Prije svega to su razlozi koji se tiu samog naruitelja, kao npr. da li je
omoguio izvoau, u tehnikom i pravnom smislu, u svakoj fazi gradnje
poev od uvoenja u posao do predaje radova, nesmetano izvoenje radova.
Primjera radi, u veini sluajeva tijekom izvoenja radova pojavi se potreba
naruitelja za tzv. izvantrokovnikim radovima. Takvi radovi se u pravilu
posebnim ugovorima ne ugovaraju, a najee utjeu na rok ugovorenih
radova.
Nadalje, tijekom izvoenja radova radovi jednog izvoaa ovise o radovima
drugih izvoaa.
Pitanje istodobnog ispunjavanja obveze naruitelja u vidu plaanja radova,
moe takoer biti neovisni razlog za otklanjanje odgovornosti izvoaa za
kanjenje.
Utvrenje veeg broja razliitih relevantnih okolnosti koje su u zbiru dovele
do injenice zakanjenja predaje radova, zahtjeva svakako analizu i ocjenu i
po kriteriju osnovanosti i po vremenskom znaaju, primjer presuda
upanijskog suda u Koprivnici br. G-824/09 (6).
Za tu svrhu je vrlo vano i pravno praenje izvoenja radova, te pravodobno i
pravilno podnoenje zahtjeva za produljenje rokova (neovisno hoe li isti biti
prihvaeni), kao i evidentiranje svih relevantnih dogaaja kroz graevinski
dnevnik i neposrednu pisanu korespondenciju izmeu izvoaa i naruitelja.
Pitanje prekoraenja rokova izvoenja radova nerijetko ugovorom predvia
mogunost nemogunost daljnjeg financiranja investitora, a to za njega nije
povoljno rjeenje radi ega on kao naruitelj formalno prihvaa produljenje
roka. Time ujedno sebi naelno uskrauje mogunost za postavljanje zahtjeva
za ugovornu kaznu, budui je ispunjenje u produljenom roku, ispunjenje u
roku.
Sva pravila naravno jednako vrijede u cijelom lancu izvoenja radova, kako
od investitora kao naruitelja prema glavnom izvoau, tako od njega dalje
prema podizvoditeljima, gdje glavni izvoa u bitnom preuzima ulogu
naruitelja.

18
Jedan neovisni razlog za osloboenje dunika od plaanja ugovorne kazne
moe biti i temeljena na injenici je li zahtjev od zadranju prava na ugovornu
kaznu podnijela ovlatena osoba vjerovnika.
Kod ugovora o graenju naelno postoje dva nivoa komunikacije pa time i
pravnog znaaja izjava koji meusobno izmjenjuju naruitelj i izvoa.
Jedan nivo takve komunikacije odvija se izmeu zakonskih zastupnika ili
osoba koje su dobile njihovo ovlatenje po punomoi te se odnosi na
sklapanje ugovora o graenju, dodataka tom ugovoru, ugovaranje naknadnih
radova, te naelno daljnja pitanja koja imaju neposredno financijski znaaj u
ime naruitelja ili izvoaa.
Drugi nivo te komunikacije odvija se izmeu nadzornog inenjera u ime
naruitelja te voditelja gradnje u ime izvoaa. Opseg njihovih ovlatenja
sastoji se naelno u pregledu radi odobravanja izvedenih radova, obraunu i
evidencije tih radova, te svih graevinsko-tehnikih relevantnih dogaaja
tijekom gradnje.
Izjava o zadravanju prava na ugovornu kaznu prema odredbama ZOO-a
trebala se dati do primitka ispunjenja (naelno primopredaje) odnosno
prema odredbama PUG-a do konanog obrauna.
Ova dva dogaaja u procesu ispunjenja ugovora o graenju se naelno
provode putem nadzornog tijela i voditelja gradnje, a rjee putem samih
zakonskih zastupnika. Meutim pitanje izjave o zadranju prava na obraun
ugovorne kazne je svakako i financijsko pitanje i shodno tome postoji osnova
da kao tako bude u ovlasti zakonskih zastupnika.
Ova dvojba moe dovesti i do konanog gubitka prava na ugovornu kaznu
ukoliko je takav zahtjev izjavljen od strane neovlatene osobe.
Sadanje ureenje koje daje prioritet odredbama PUG-a gdje se vremenski
limitira sa konanim obraunom prekluzija na isticanje zahtjeva na zadranje
prava na ugovornu kaznu moe uzrokovati i pitanje kojim to daljnjim
ispravama naruitelj doista obraunava ugovornu kaznu obzirom da nakon
konanog obrauna ne postoji daljnji obraun.
Shodno tome bilo bi primjerenije tumaiti da bi tada naruitelj trebao ne
samo zadrati pravo ve i izjaviti svoj zahtjev sa izraunom ugovorne kazne, a
sve kako bi izvoa imao mogunost tada u primjereno vrijeme i unutar
isprave koja upravo i tome slui dati svoje oitovanje te se oko istoga
usuglasiti ili transparentno naznaiti razloge zbog kojih nije suglasan
prihvatiti takav zahtjev.

19
Odredba l 55 PUG-a svakako nije jasna jer zahtjev za ostvarivanje prava
nije dovoljno jasno odreenje je li to zahtjev za zadraj prava bez izrauna
financijskog dijela zahtjeva ili je to doista zahtjev sa financijskim izraunom
kao konani novani zahtjev.
(6)

Odluka upanijskog suda Koprivnica br. G-824/09 ..Kako je tuitelj do tog roka
izvrio radove na izgradnji graevine on uope nije doao u zakanjenje, zbog
ega tuenik nema pravo na naplatu ugovorne kazne koja je ugovorom predviena
u sluaju zakanjenja s izvoenjem radova. Isto tako, kada bi se i prihvatila
tvrdnja tuenika da su radovi izvedeni sa zakanjenjem , i po ocjeni ovog suda,
pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da su razlozi u zakanjenju ili na strani
tuenika, ili su objektivne prirode koji su i predvieni ugovorom i da na tuitelju ne
lei krivnja za zakanjenje u izvoenju radova, pa niti po tom osnovu tuenik ne bi
imao pravo na naplatu ugovorne kazne.

20

Ad 6.
Zakljuak
Imajui u vidu gornje pravne dvojbe, te zavrno pitanje odgovornosti za
razloge ugovore kazne jasno se zakljuuje da je institut ugovorne kazne kod
ugovora o graenju vrlo dinamian i sloen za primjenu.
Primjena odredaba ugovora o ugovornoj kazni objektivno dolazi tek pri kraju
samog ugovornog odnosa, jer je nuno vezana na rok ispunjenja.
Meutim, nije nuno da tek tada pri kraju ugovornog odnosa poinje interes
stranaka za utvrenje relevantnih okolnosti za ocjenu ugovorne kazne.
Svakako da se mnoge okolnosti mogu predvidjeti i preventivno, bez povoda i
konkretnih interesa, te ugovorom unaprijed i urediti.
Sadanje pojaano ureenje ovog instituta kroz presumiranu primjenu
odredaba Posebnih uzanci o graenju ne moe zamijeniti konkretnu
ugovornu regulaciju, koja treba biti prilagoena pojedinanom projektu i
odnosu.
Intencija stranaka u ugovorima o graenju je najee urediti samo pitanje
zakanjenja, to se ureuje kako je gore analizirano sa nerijetko turim i
nejasnim odredbama. Uobiajene vrijednosti ugovorne kazne ugovaraju se
najee do visine od 5 ili 10% vrijednosti radova.
Upravo ovi isti postoci tj. vrijednosti, predstavljaju ukupnu operativnu dobit
izvoaa, osobito ako se radi o glavnom izvoau koji ugovara, a faktino sam
ne izvodi radove, a to je pravilo kod mnogih vrednijih ugovora o graenju.
injenica zakanjenja izvoaa u odnosu na ugovoreni rok u ugovorima o
graenju, svakako je vie pravilo nego iznimka.
Moe se stoga zakljuiti, da time pitanje ocjene ugovorne kazne moe biti
pitanje koje odluuje - o cjelokupnoj dobiti izvoaa po pojedinom ugovoru.
U tom smislu, financijska vanost i pravna sloenost ugovorne kazne trebale
bi biti osnova za paljivo i razraeno ugovaranje ugovorne kazne kod ugovora
o graenje, a to je jo uvijek rijedak sluaj.

Mio Ljubenko