2.11.

2011

UVOD U GRADITELJSTVO
5. PREDAVANJE

5. Uvod
Graevine u sebi sadre nosive strukture preko kojih
se suprotstavljaju vanjskim djelovanjima i koje im
omoguuju da zapravo postoje i traju.

NOSIVI ELEMENTI
GRAEVINA

Nosivi sustavi konstrukcije su srni zadatak

bavljenja graevinskih inenjera.
Postojana
graevine.

konstrukcija

je

preduvjet

postojanja

Konstrukcija se sastoji od skupa elemenata koji su

pretpostavljeni, projektirani i napravljeni takvi da
preuzmu nametnuta djelovanja na konstrukciju i
sigurno ih prenesu do temelja i dalje u tlo.

5.1 Osnovna stanja naprezanja u nosivim

elementima

5.1 Osnovna stanja naprezanja u nosivim

elementima

Kada na nosivi element nanesemo optereenje on

prua odgovor na nanesenu prisilu.

Pod optereenjem nosivi elementi mijenjaju i svoj oblik

- deformiraju se (izduuju, skrauju, savijaju, vitopere )

Takvo stanje unutar nosivog elementa nazivano

stanjem naprezanja.

Poveanjem nametnutog optereenja na nosive

elemente u pravilu se i poveava i njihovo
deformiranje sve dok stanje naprezanja u elementima
ne premai otpornost koju je nosivi element sposoban
pruiti.

Dva osnovna stanja naprezanja su vlak i tlak.

U nosivim elementima esto pojavljuju vrlo sloena
stanja naprezanja, a svako takovo sloeno stanje se u
pravilu moe razloiti na vlak i tlak.

Nakon toga slijedi gubitak ravnotee i stabilnosti

nosivog elementa i vrlo esto itavog nosivog sustava
kojeg je nosivi element bio dio.

2.11.2011

VLAK - stanje naprezanja u kojem estice materijala

od kojeg je sastavljen nosivi element tee da se
razdvoje jedna od druge.

TLAK - stanje naprezanja u kome dolazi do zbijanja

estica materijala od kojeg je sastavljen nosivi
element.

Deformacija karakteristina
za vlak je izduenje.

Deformacija
karakteristina za tlak je
skraenje.

Primjer nosivog elementa u

kojem je vlano stanje
naprezanja je elino ue
koje podie i sputa dizalo.

5.1 Osnovna stanja naprezanja u nosivim

elementima
Razvojem novih i vrih materijala
izmjere poprenih presjeka stupova su
se smanjile i stupovi su postajali sve
vitkiji.
Za vitke nosive elemente u kojima je
tlano stanje naprezanja postoji jo
jedan oblik deformacije koji moe
prouzrokovati gubitak ravnotee i
stabilnosti, a to je izvijanje.

Primjer nosivog elementa

u kojem je tlano stanje
naprezanja
je
stup
antikog hrama.

5.1 Osnovna stanja naprezanja u nosivim

elementima
POSMIK ili odrez - stanje naprezanja kod kojeg dolazi
do meusobnog klizanja estica materijala.
Deformacija karakteristina za posmik je smicanje
ravnih bridova i osi elemenata na mjestu odreza.
Primjer nosivog elementa u kojemu je posmino stanje
naprezanje je vijak u vijanom spoju.

Linija posmika

Vijak

elino
ue
dizala

tlak

5.1 Osnovna stanja naprezanja u nosivim

elementima

Vlak

5.1 Osnovna stanja naprezanja u nosivim

elementima

Sila

Sila

2.11.2011

5.1 Osnovna stanja naprezanja u nosivim

elementima

5.1 Osnovna stanja naprezanja u nosivim

elementima

SAVIJANJE - je prenoenje optereenja, okomitog ili

pod nekim kutom na os nosivog elementa, du osi
nosivog elementa na leajeve.
Deformacija karakteristina za savijanje je mijenjanje
zakrivljenosti uzdune osi nosivog elementa.

Savijanjem se u nosivom elementu javlja stanje

naprezanja koje rezultira da se vlakna na gornjoj
strani elementa zbijaju (u tlaku su), a donja vlakna se
razdvajaju (u vlaku su).

Primjer nosivog
elementa u kojemu je
savijanje je
horizontalni tap
oslonjen na dva kraja
optereen okomitom
silom u sredini.

Po visini tapa
postoji sloj vlakna
koja se niti ne zbijaju
i niti ne razdvajaju i
taj sloj nazivamo
neutralni sloj.

Sila

5.2 Linijski nosivi elementi

Linijske nosive elemente karakterizira znatno vea
dimenzija duljine u odnosu na dimenzije poprenog
presjeka.
Linijski nosivi
elementi mogu
posjedovati vlastitu
krutost poput tapnih
elemenata (greda,
stup) ili labavo visjeti
poput ueta.

Sila
Tlak

Vlak

5.2 Linijski nosivi elementi

tapni nosivi elementi su u pravilu elementi definirani
sa svojom osi bilo u ravnini bilo u prostoru.
Njihovo ponaanje pri nosivosti najvie ovise o:
krutosti pojedinog elementa
poprenom presjeku tapa
ustroju elemenata u strukturi
spojevima

meu elementima
strukture
uvjetima oslanjanja
stabilnosti strukture

2.11.2011

5.2 Linijski nosivi elementi

Oblik poprenog presjeka tapnog nosivog elementa
odreuje utroak materijala potrebnog za gradnju i sa
time ekonomske kvalitete nosivog elementa.
Oblici poprenog presjeka mogu biti:

5.2.1 Slobodna greda

Slobodna greda je u pravilu ravni linijski punostijeni
nosa, pravokutna ili sloena presjeka, koji je poduprt
na krajevima ili u vie toaka i koji prenosi optereenje
koje preteno djeluje okomito na njegovu os.

okrugli
kvadratni ili pravokutni
trokutasti
u obliku slova I, U, L

Mogu biti puni li uplji, a povrina

poprenog presjeka moe biti
raspodijeljena u oiti iroki pojas
(traku) ili u uski hrbat (letvu) ili
kombinacija ove dvije krajnosti.

5.2.1 Slobodna greda - postanak

5.2.1 Slobodna greda prijenos optereenja

Prvobitno komad drveta (deblo) kakvog ovjek nae u prirodi

Slobodna greda optereenje prenosi savijanjem na

svoje potpore.

Za vee prepreke ili deblja (via) greda ili se postavlja oslonac

Koliina gradiva da se prevlada neki raspon (razmak oslonaca)

raste s kvadratom duljine raspona pa se relativno brzo dolazi do
najveeg raspona pri kojem dolazi do otkazivanja nosivosti
konstrukcije pod vlastitom teinom.

2.11.2011

5.2.1 Slobodna greda prijenos optereenja

Za slobodnu gredu optereenu vertikalnom silom u
sredini raspona, najvea vlana naprezanja vlakana
se pojavljuju u sredini raspona na donjem rubu
nosaa.

5.2.1 Slobodna greda prelazak sa

jednog na vie raspona
grede se polau jedna do druge slobodno oslanjanje (niz
slobodnih greda)
grede se povezuju u kontinuitet stvaranje kontinuiranog
nosaa
kontinuirani nosa nad osloncem mijenja sloj vlaka i tlaka sa
manjom visinom nosaa prevladavaju se vei rasponi

slobodna greda
optereenje
tlak

niz slobodnih greda

vlak

5.2.1 Slobodna greda prelazak sa

jednog na vie raspona
varijacije grede kod
vie rasponskih sustava
mogue je umetanje zglobova
du raspona i poveavanje
visine (debljine) grede nad
leajem sve u svrhu
poveavanja raspona koji je
potrebno prijei

kontinuirani nosa

5.2.2 Kontinuirani gredni nosa

Kontinuirani nosa nad osloncem mijenja sloj vlaka i
tlaka, i na taj nain se smanjuje vlak unutar raspona
pa se sa manjom visinom nosaa prevladavaju vei
rasponi.

tlak

vlak
vlak

vlak

tlak

vlak
vlak

2.11.2011

5.2.2 Kontinuirani gredni nosa

Prednost u odnosu na slobodne grede nad jednakim
rasponima je u manjim deformacijama i ravnomjernijoj
raspodjeli naprezanja.
Nedostatci:
Izvedba kontinuiteta nad
osloncem koja je tea od
slobodnog oslanjanja.
Razliita slijeganja
oslonaca rezultiraju
dodatnim naprezanjima u
kontinuiranim nosaima.

5.2.4 Stup
Vertikalni ili malo nakoen nosivi element koji slui za
prijenos optereenja sa horizontalnih nosivih
elemenata na nie razine i u konanici na temelje i
dalje u tlo.
Visina im je znatno vea od drugih izmjera.

5.2.3 Konzola
Konzola je linijski nosivi element kome je jedan kraj
privren u krutu konstrukciju.
Zbog oslanjanja na samo jednom mjestu taj nosivi elementi i
njegov spoj na tom mjestu moraju posjedovati dovoljnu krutost
na savijanje.
Konzola optereena vertikalnom
silom
ima
najvea
vlana
naprezanja na mjestu upetosti u
potporu na gornjem rubu nosaa.
vlak

tlak

5.2.4 Stup
Oblik i dimenzije stupa ovise o:
strukturi, dimenzijama (popreno i uzduno) i tipu konstrukcije koju nose
nainu njena oslanjanja
gradivu od kojeg su sagraeni
osobinama tla i nainu temeljenja
visini
postojanju i osobinama vodotoka odnosu horizontalnih i vertikalnih optereenja
planiranom nainu graenja
oblikovanju, itd.

2.11.2011

5.2.4 Stup

5.2.4 Stup

Varijacije presjeka po visini:

zadebljanja odozdo prema gore

konstantan presjek

u poprenom
smjeru
u uzdunom
smjeru
prostorno

Stupovi su openito izloeni silama du svoje osi,

najee tlanim, i momentima savijanja od
horizontalnih djelovanja.
Za osiguranje nosivosti takovih stupova je potrebna
zadovoljavajua razina tlane otpornosti i otpornosti
na savijanje.
Ostala djelovanja na stupove
su horizontalna.
tlak

zadebljanja odozgo prema dolje

5.2.4 Stup
Ako se stup nalazi u vodotoku mora biti prilagoen
tekuoj vodi

Potjeu od
potresa.

vode,

vjetra

5.2.4 Stup

osim prenoenja sila koje na njega stavimo, stup mora nositi

i vlastitu teinu
vlastita teina stupa se sumira du njegove visine na putu do
temelja
ako su stupovi visoki utjecaj vlastite teine moe biti i vei od
utjecaja sile koju prenosimo stupom iz tog razloga radimo
olakane (uplje ili sa tednim otvorima) stupove kako bi ih
olakali a istodobno zadrali nosivost

2.11.2011

5.2.4 Stup

5.2.5 Okvir

Kod vitkih stupova

kod kojih je odnos
visine i debljine (h/d)
stupa vei od 10
njihova sposobnost
noenja ne ovisi
samo o ve
navedenim
otpornostima (tlana
i savojna) ve je
ograniena sa
mogunou
otkazivanja
stabilnosti stupa.

Okvir je nosivi sustav sastavljen od stupova i greda

sklopljenih u cjelinu.

Okviri su raireni u gradnji drvenih, elinih i betonskih

konstrukcija.

5.2.5 Okvir

5.2.5 Okvir

Okvir moe biti ravninska ili prostorna struktura, a

najea podjela okvira je na:
trozglobni okvir
dvozglobni okvir
upeti okvir
kontinuirani okvir

Okviri su vie puta statiki neodreeni sustavi to

garantira manje deformiranje i vee rezerve nosivosti.
tlak
vlak

trozglobni okvir

dvozglobni okvir

upeti okvir

kontinuirani okvir

Tok unutarnjih sila, deformiranje, stabilnost i ponaanje okvira

ovisi o sljedeim faktorima:
stupovima
spojevima izmeu pojedinih tapova - vorovima
odnosima glavne geometrije
odnosima geometrije poprenih presjeka

2.11.2011

5.2.6 Reetka

5.2.6 Reetka

Reetka je nosivi element ija je osnova trokutasta

struktura.

Vri se zamjena elemenata naprezanih savijanjem sa onima

koji su naprezani iskljuivo na vlak ili tlak.
Puni nosa tako moemo rastaviti na vlane i tlane elemente
izbacivanjem sredinjeg dijela koji ne sudjeluje mnogo u
nosivosti ve samo pridonosi poveanju teine.
GREDA (SAVIJANJE)

REETKA (VLAK I TLAK)

TLANI POJAS

TLANA
ZONA

Graevinska forma u obliku trokuta moe podnijeti

znaajna djelovanja uz mali utroak gradiva, a to je
rezultat toga to se sila prenosi iskljuivo putem istog
tlaka i vlaka, a ne savijanjem nosivih elemenata.

5.2.6 Reetka

VLANA
ZONA
VLANI POJAS

rubna vlakanca najvie sudjeluju u nosivosti

dok prema sredini naprezanja opadaju

5.3.1 Ue

Odreivanje da li je tap reetke tlani ili vlani

tlak
(crveno i uto)

Ue je zakrivljeni vlani linijski nosivi element

vlak
(plavo i zeleno)

Ako tapovi formiraju i prate liniju luka tada su to tlani

tapovi dok su ostali vlani , a ako tapovi formiraju i
prate liniju lananice tada su to vlani tapovi dok su
ostali tlani.

Postavi li se na jedno idealno ue bez mase jedan veliki broj

jednakih po teini kugli, one predstavljaju teinu ueta,
uspostaviti e se stanje ravnotee kod kojega e svaka kugla
zauzeti najnii mogui poloaj. Oblik pri kojemu kugle vise se
zove lananica.

2.11.2011

5.3.1 Ue
Nosivi sustav ueta je da na svoje oslonce uz
vertikalne sile predaje i horizontalne sile.
Horizontalna sila je manja to je ue vie prognuto.

5.3.1 Ue
Poveavanjem vlane sile u uetu, ue se sve vie
izravnava, smanjuje mu se progib, i prelazi u ravni
vlani nosivi element koji zovemo zatega.

Zbog nedostatka krutosti ueta momenti savijanja se u

njemu ne mogu pojaviti.

5.3.1 Ue
Uad se danas u pravilu izvodi od visoko vrijednih
elika sa velikom vlanim vrstoom.

Visokovrijedna
uad
se
upotrebljava i za prednapinjanje
grednih sustava.

5.3.2 Luk
Luk je zakrivljeni tlani linijski nosivi element.
Ako zarotiramo lananicu za 180o dobiti emo takoer jedan
praktian oblik koji nazivamo tlana linija, a ona predstavlja
idealnu os luka.

etiri temeljne linije

luka ili svoda:
- intrados
- ekstrados
- os svoda
- tlana linija

10

2.11.2011

5.3.2 Luk

5.3.2 Luk

Pribliavanje obliku luka:

na dva nasuprotna oslonca postavljene dvije kamene
ploe u obliku trokuta
natkrivanje otvor postepenim konzolnim preputanjem
krajeva kamenih ploa
kamenje rasporeeno u formu luka

Vitkost luka predstavlja odnos debljine luka i raspona

Sila koja se pojavljuje u luku je uglavnom tlana, dok
su momenti savijanja sporedna pojava.
Sav materijal se koristi za
preuzimanje visokih tlanih
naprezanja.
Lukovi se mogu sloiti i od
kamenja
ili
graevinskih
elemenata poput opeke ili
predgotovljenih
betonskih
elemenata.

5.3.2 Luk

5.3.2 Luk

U pravilu luk mora posjedovati krutost na savijanje

samo zato da bi preuzeo momente od neravnomjerno
rasporeenog optereenja.
Horizontalna sila na oslonce je vea to je luk plii.

Statiki optimalan oblik luka kao onaj kod kojeg se os

luka najbolje poklapa s tlanom linijom za pretena
djelovanja. Tako dugo dok tlana linija lei unutar
jezgre poprenog presjeka luka, u luku prevladava
tlano naprezanje
Traenje

Potisak na oslonce
kod luka moe biti
preuzet i s pomou
zatega tada itav
sustav prema van
djeluje kao prosta
greda.

najpogodnijeg
raspona lunog
mosta u zadanoj
uvali iznalaenje
najpogodnijeg
odnosa raspona i
strelice za
najmanje sile u
luku.

11

2.11.2011

5.3.2 Luk veliki jadranski lukovi

5.3.2 Luk veliki jadranski lukovi

IBENSKI MOST PREKO RIJEKE KRKE, 246m, sagraen 1964.-1966.g.

MASLENIKI MOST PREKO NOVSKOGA DRILA, 200m,sagraen 1993.-1997.g

PAKI MOST PREKO LJUBAKIH VRATA, 193m, sagraen 1967.-1968.g.

KRKI MOST, 244m i 390m, sagraen 1976.-1980.g.

5.4 Rotilj sastavljen od linijskih elemenata

Ako je raspoloiv vei broj oslonaca logino je
iskoristiti tu mogunost oslanjanja nosivog sustava.
Ako se nosivi elementi poloe unakrsno, a ne samo
paralelno, tada se postie mogunost boljeg
oslanjanja nosivog sustava i bolja sposobnost
noenja.
Da bi se postigla optimalna nosivost ovakvog sustava,
moraju nosai u tokama krianja biti spojeni spojem
krutim na savijanje.
AB rotilj u
konstrukciji
poslovne zgrade

STARI MASLENIKI MOST, 155m,

sagraen 1958.-1960.g.

MOST KRKA, 204m,

sagraen 2005.g.

5.4 Rotilj sastavljen od linijskih elemenata

Koncentrirana sila koja djeluje na jedan tapni
element raspodijeliti e se na susjedne elemente, dok
e istovremeno ti susjedni tapni elementi smetati
deformiranju prvotno optereenog tapnog elementa.

Rotiljno djelovanje unakrsno postavljenih greda

12

2.11.2011

5.5.1 Ploa
Ploa je ploni nosivi element koji prenosi optereenje
okomito na svoju ravninu.

5.5.1 Ploa
Ploe se dosta koriste u visokogradnji i uglavnom se
izvode od armiranog betona.

Vitkost ploe se definira odnosom raspona i debljine ploe

(L/d).
Osnovna razlika u odnosu na linijske nosive elemente u
preuzimanju optereenja lei u tome da je popreno izduenje
sprijeeno (umanjeno) to vodi ukruenju cjelokupnog nosivog
sustava.
Nosivost ploe znatno ovisi o njezinim uvjetima oslanjanja.

est nain temeljenja je na temeljnoj ploi.

Rebraste ploe ujedinjuju prednosti ponaanja pri
nosivosti kontinuirane ploe i grede ija je visina
jednaka visini rebra.

5.5.2 Zid
Zid je ploni nosivi element koji prenosi optereenje u
svojoj ravnini.
Uz prijenos vertikalnih djelovanja preuzimaju na sebe i
horizontalna djelovanja.

5.5.2 Zid
Razlika u prijenosu vertikalnog optereenja izmeu zidova i greda
oslonjenih na dva oslonca:
Kod zidova ija je visina vea od polovice razmaka oslonaca u
njima ima prostora za formiranje tlanog luka,
Kod zidova ija je visina manja od polovice raspona
optereenje prenosi na nain kao i kod greda - svijanjem.

U njima se javlja ravninsko stanje naprezanja - debljina zida u

odnosu na njegovu duljinu i visinu znatno manja dimenzija.
Nosivi zidovi u visokogradnji se openito izvode od AB., za
razliku od pregradnih zidova koji se izvode od opeke.

13

2.11.2011

5.6.1 Prostorne reetke

Prostorna nosiva struktura
Ravne prostorne reetke ponaaju se kao debele
ploe od nekog spuvastog materijala kod kojih je
materijal ploe kao i njena naprezanja koncentriran u
tapovima reetke.

Upotrebljavaju se za natkrivanje velikih povrina kao

ravna krovita velikih raspona.
Najee se izvode od elika.

5.6.2 Ljuske
Ljuske su oblikom nosive strukture.
Debljina im je znatno manja u odnosu na ostale izmjere.
Ljuske su dovoljno tanke da u njima ne mogu nastati bitnija
naprezanja od savijanja, ali su dovoljno debele da mogu
preuzeti optereenja ne samo putem vlanih i posminih nego i
putem tlanih naprezanja.

5.6.1 Prostorne reetke

Mogu podupirati i krovita ije su plohe krovita esto
razvijene u mnogo kompleksnije oblike.
Reetkaste kupole lako moemo zamisliti kao pune
sferne kupole kod kojih smo sav materijal sfere i
pripadna mu naprezanja sveli u vlane i tapove.

tapovi u reetkastoj kupoli mogu biti u formi trokuta,

peterokuta i esterokuta a takve strukture nazivamo
geodetskim kupolama.

5.6.2 Ljuske
Primjer rotacijske ljuske
je kupola.
Sferini
oblik
kupole
nastaje rotacijom luka
oko vertikalne osi.

Primjer
translacijske
ljuske je bavasti svod.
Cilindrina ploha svoda
nastaje translacijom luka
du pravca ili obrnuto.

Oblici ljuski:
rotacijske ljuske
translacijske ljuske
pravaste ljuske
sloene ljuske

14

2.11.2011

5.6.2 Ljuske
Primjer pravaste ljuske
je hiperbolini paraboloid
poznatiji kao hipar.
Nastaje klizanjem pravca
du
dvije
nezavisna
mimosmjerna pravca.

5.6.3 Membranske strukture

Primjer sloene ljuske je
krini svod.
Nastaje kada se bavasti
svod presjee drugim
bavastim svodom pod
pravim kutom.

5.6.3 Membranske strukture

ator kao primjer membranske strukture se upotrebljavao ga je
nomadski ovjek .
Tada je ator bio membrana iji je raspon mogao dosei
nekoliko metara, ako je njen plat bio propisno oslonjen na
tlane potpornje i stabiliziran zategnutim uadima.
Za membrane dananjih atora velikih raspona se
upotrebljavaju posebni tehniki tekstili visoke vlane vrstoe i
uad od visokovrijednih elika.

Membrana - njezina debljina je neznatna u odnosu na

ostale izmjere.
U praktinoj primjeni prenijeti samo vlana
naprezanja.
Ne moe podnijeti tlana naprezanja a da se ne
izboi.
Nosivost membrane iskljuivo ovisi o njenoj vlanoj
vrstoi.
Primjer membrane je tekstilni materijal ili gumena
folija.
Osnovne membranske strukture su atori i
pneumatske membranske strukture.

5.6.3 Membranske strukture

Pneumatske membranske strukture - ako membrana u
potpunosti zatvara jedan volumen ili vei broj odvojenih
volumena, mogue ju je prednapregnuti samo unutarnjim
pritiskom.
Ako itavo krovite izvedemo od jedne zatvorene membranu
koju iznutra napuemo zranim pritiskom na taj nain dobijemo
pneumatski krov ili balonski krov.
Napuhani jastuci od sintetskih polimernih materijala primjenjuju
se za krovita ili obloge sajamskih prostora ili staklenika.

15

2.11.2011

5.7 Sklapanje nosivih elemenata u

strukturu
Nosivi sustav konstrukcije je najee (gotovo uvijek)
je sastavljen od vie nosivih elemenata.
Moe ga se promatrati na barem na dvije razine
globalnoj i lokalnoj razine.
Globalno se odnosi na itavu graevinu, objekt ili vei
skup njezinih dijelova koji djeluju kao jedna cjelina.
Kada tu cjelinu ralanjujemo na manje jedinice
sputamo se na lokalne razine, svaki puta na sve niu,
dok konano ne doemo do najelementarnijih dijelova.

5.7 Sklapanje nosivih elemenata u

strukturu
strukture
koje
nose
savijanjem

mali
rasponi

RAZVOJNI NIZ PREMA SVE LAKIM STRUKTURAMA:

reetkaste
strukture

ljuske i
kupole

izbaen materijal
koji nosi na
savijanje, ostaju
tlani i vlani elementi

vlano
napregnute
strukture

pneumatske
struktute

5.7 Sklapanje nosivih elemenata u

strukturu
Ploe, grede, stupovi, zidovi i temelji - oni svi zajedno
omoguuju nosivoj konstrukciji da sva unutarnja i
vanjska djelovanja na nju sigurno prenesu do temelja i
dalje u tlo.
Optereenjesa
Toan nain prijenosa
krovanagrede
Optereenjesa
optereenja je
gredanastupove
Optereenjesa
kompleksan.
ploenagrede
Optereenjesa
Osnovni koncept je da
gredanastupove
se optereenje prenosi
Optereenjesa
sa jednog elementa
stupanatemelj
preko njegovih reakcija
na druge elemente.
Slijed prijenosa optereenja

5.7 Analiza i sinteza nosive strukture

U graditeljskoj praksi su mogue dvije sljedee situacije:
susret s ve izvedenom graevinom
priprema nove graevine
Te dvije situacije uvjetuju:
analizu izvedene graevine
sintezu nove graevine

tlano naprezani
elementi

kombinacije: reetkaste
ljuske i kupole

16

2.11.2011

5.8 Analiza i sinteza nosive strukture

Analiza izvedene graevine s aspekta funkcije
nosivost zahtjeva sposobnost odreivanja i ocjene
nosive konstrukcije iz izgleda graevine.
Sinteza graevine, odnosno njene nosive strukture,
zahtjeva sposobnost da se iz zadatka i time definiranih
djelovanja, ovisno o osobnim i drutvenim iskustvima i
znanjima te poznavanju raznolikosti, kvalitete i
prikladnosti nosivih sustava odredi optimalno rjeenje.

5.8 Analiza i sinteza nosive strukture

Kod planiranja, dakle kod sinteze graevine, svjesno ili nesvjesno
se izmeu ostalog vezano iz nosive strukture daju odgovori na
sljedea pitanja:
postoji li neki prisilni odnos izmeu djelovanja na graevinu,
odnosno funkcija koje oekujemo od nove graevine i nosive
strukture?
postoji li u prolosti i sadanjosti mogunost izbora nosivih
konstrukcija kako bi se odabrala nosiva struktura za specifinu
zadau nove graevine?
koji uvjeti posebice utjeu na odabir nosive strukture?
postoji li razumna mogunost raspoznavanja velikog broja
imbenika i kvantificiranja njihovog uinka na postupak
planiranja postoji li metoda za planiranje, odnosno stvaranje,
nosive strukture?

5.8 Analiza i sinteza nosive strukture

Kod susreta s izvedenom graevinom procesom analize nosive
strukture postavljaju se sljedea pitanja:
da li se nosiva konstrukcija moe neposredno odrediti iz
graevine?
da li se nosiva struktura moe neposredno odrediti iz nosive
konstrukcije?
da li se nosiva struktura iz nosive konstrukcije moe odrediti
samo s velikom idealizacijom?
da li se nosiva struktura iz nosive konstrukcije moe odrediti
jednoznano?
da li odabrana nosiva struktura najprikladnije ostvaruje nosivu
funkciju graevine?
da li je izvedba nosive konstrukcije ovisno o nosivoj strukturi bila
prikladna odabranom nainu i tehnologiji izvedbe?
da li izraajnost nosive konstrukcije odreuje estetski dojam
graevine?

5.9 Dimenzioniranje nosivih elemenata

Da bi se nosiva konstrukcija ispravno dimenzionirala
prije svega je potrebno ispravno pretpostaviti i
usporediti djelovanja na nosivu konstrukciju i otpornost
koju konstrukcija moe suprotstaviti tim djelovanjima.
Postupak odabiranja gradiva i dimenzija elementa
konstrukcije kojim se dokazuje da je raunsko
djelovanje manje (ili jednako) od raunske otpornosti
zove se dimenzioniranje.

17

2.11.2011

5.9 Dimenzioniranje nosivih elemenata

Prilikom dimenzioniranja je uvijek potrebno zadovoljiti
sljedei uvjet:

DJELOVANJA (S) < OTPORNOST (R)

Ukoliko nije zadovoljen navedeni uvjet konstrukcija
nije sigurna.

5.9 Dimenzioniranje nosivih elemenata

Primjeri djelovanja (ili
optereenja) na graevine
prema promjenjivosti
tijekom vremena:
STALNA (G)
PROMJENJIVA (Q)
IZVANREDNA (A)

Iz navedenog uvjeta proizlazi koeficijent sigurnosti:

KOEFICIJENT SIGURNOSTI () = OTPORNOST (R) / DJELOVANJA (S)

Postupak dimenzioniranja moe se provesti na razini

poprenog presjeka, nosivog elementa konstrukcije i itavog
nosivog sustava.

5.10 Planiranje nosive strukture

Planiranje nosive strukture dio je procesa projektiranja.
Rezultat projektiranja su za izvedbu graevine
potrebni nacrti i napomene dopunjeni statikim i
ekonomskim dokazima i provjerama.

Planiranje

Koraci planiranja nosive strukture

Korak

Zadatak

Preciziranje zadatka

Definiranje nosive strukture za ostvarenje

zahtjeva estetike, uporabe i tehnologije
slobodno planiranje

ogranieno planiranje
skica
proraun

U ovom koraku teko da e se moi zaobii ovjek i

njegova stvaralaka sposobnost i mogunost
kombiniranja ne egzaktno kvantificiranih informacija.
Na podruja projektiranja s jednoznano definiranim
zadacima i ciljevima mogu primijeniti sistematizacija,
racionalizacija i automatiziranje.

raspored ukruta sustava

definiranje gradiva i tehnologije izvedbe
ocjena
3

Konkretno rjeavanje puta od nosive strukture do konstrukcije

Ocjena nosive strukture prema kriterijima

estetike, uporabe, tehnologije, izvedbe i ekonomije

Usporedba varijantnih rjeenja definiranje optimalnog rjeenja

nosive strukture

18

2.11.2011

5.11 Pomagala za planiranje

5.11 Pomagala za planiranje

Kako bi se tijekom planiranja i projektiranja kvalitetno

pripremile i donijele odluke potrebno je vladati
konkretnim znanjima.

Znanje o nosivim strukturama znai:

poznavanje raznih vrsta nosivih struktura i
poznavanje kvalitete nosivosti nosivih struktura.

To znanje obuhvaa iroki spektar pretpostavki,

kriterija i utjecajnih veliina koje se odraavaju na
planiranje nosive strukture kao i iroki spektar
moguih nosivih struktura.

Pomagala za planiranje i projektiranje ine:

pregledi nosivih struktura, sloeni prema funkcionalnim
zahtjevima ili karakteristikama materijala i geometrije
opis ponaanja nosivosti po nosivim strukturama i opisi
promjene nosivosti ovisno o vrsti optereenja i
parametara materijala i geometrije.

5.11 Pomagala za planiranje

Konfrontacija s nosivom strukturom provodi se kroz
sljedee korake:
Susret s graevinom
Konfrontacija s principijelnim vrstama nosivih struktura
Konfrontacija s konkretnom nosivom strukturom

Hvala na panji !

Predodba o pomagalima za analizu i sintezu nosivih

struktura

19