OPTERECENJE, NAPON I DEFORMACIJA

OPTERECENJE

Kada inzenjeri projektuju masinuili konstrukciju, oni trebaju znati koja ce se sila izvrsiti(djelovati). U
gradjevinarstvu, sile se nazivaju opterecenjem. Obicno, nekoliko razlicitih opterecenja djeluje-prenosi
silu- na komponente masine, ili na djelove konstrukcije. Komponente konstrukcije koje se projektuju da
nose opterecenje nazivaju se nosive komponente ili djelovi.

Da bi predvidjeli sta ce se desiti kada su komponente opterecene, inzenjeri racunaju intenzitet svakog
opterecenja i takodje odredjuju smjer opterecenja, na primjer, vertikalno na dole. Opterecenje je stoga
vektorska velicina, tj. mjera koja ima intenzitet i smjer. To je razlicito od sklalarne velicine koja ima samo
intenzitet.

NAPON I DEFORMACIJA

Na testu, debeli kabl je koristen za podizanje teskih predmeta. Kabl se razvukao malo ali je podigao
tezinu. Na drugom testu se koristio tanji kabal, sa duplo manjim poprecnim presjekom od debljeg kabla.
Ovaj put, kabl se razvukao i zatim pukao.

Zasto je tanji kabl pukao? Ne zbog veceg opterecenja, jer je opterecenje bilo isto. Puknuce kabla je
nastalo zbog napona. Napon je sila po jednici povrsine i mjeri se njutn po metru kvadratnom ili Paskal.
Tanji kabl je stoga napregnut duplo vise nego deblji kabl, isto opterecenje je koncentrisano u poprecnom
presjeku koji je 50% manji.

Zasto se deblji kabl razvukao ali nije pukao? Kada je predmet napregnut, on se deformise- tj. mjenja
velicinu. U testu, kabal se izduzio, povecao duzinu. Izduzenje se moze izmjeriti kao promjena duzine
predmeta uporedjena sa pocetnom duzinom prije nego sto je napon djelovao. Ova mjera se naziva
deformacija. Prema zakonu koji se naziva Jungov modul elasticnosti, napon je proporcionalan
deformaciji. Drugim rijecima, procentualni porast napona ce izazvati isto procentualno povecanje
deformacija. Kako god, ova tacka se naziva granica proporcionalnosi. Ako je materijal prednapregnut
preko(iznad) ove granice, on ce se poceti deformisati sa vecom proporcijom.Naponi i devormacije ce biti
neproporcijalne.
Sila, deformacija i otkaz konstrukcije
TIPOVI SILA I DEFOMACIJA

Nestrucne rijeci Strucne rijaci Pridjevi uz imenice, Inicijalna deformacija

napon opterecenje i sila
Rastegnuti Zatezanje Napon zatezanja Produzice se
Zgnjeciti Pritisak Napon pritiska Skratice se
Savijanje Savijanje Napon pri savijanju Savice se- takodje
mozemo reci da ce se
izviti ili uviti. Grede se
obivno ugibaju izvija se
na dole. U nekim
slucajevima izvijanje ili
uvijanje moze biti na
gore-ugib na gore
Opsjecanje Smicanje Napon smicanja Deformisace se veoma
malo, i odjednom
otkazati
Uvrtanje Torzija Napon torzije Uvice se

Savijanje sadrzi dva suprotna napona: zatezanja i pritiska. Ovo je prikazanao na dijagramu proste grede.
Kao rezultat djelovanja sile savijanja, donja polovina grede je zategnuta, a gornja polovina je pritisnuta.
Ovi suprotni naponi dostizu svoj maksimum na gornjoj i donjoj ivici grede i progresivno opada do nule u
neutralnoj osi- zamisljena linija po duzini kroz sredinu grede gdje nema napona.

TIPOVI OTKAZIVANJA KONSTRUKCIJA

Otkaz elemenata ili konstruktivnih dijelova zavisi od tipa sile:

 U zatezanju - puci ce
 U pritisku - ako je debelo, zgnjecice se(zdrobice se). Ako je vitko, izvice se, savijenog oblika.
 U savijanju - puci se na onoj strani koja je zategnuta, ili na onoj strani koja je pritisnuta ili ce doci
do kombinovanog loma.
 Usljed smicanja - smaknuce se
 Usljed torzije - pucice ili ce se smaknuti

Kada vertikalne grede ne mogu da se odupru opterecenju ili se zdrobe ili se izviju.
TEHNICKA MEHANIKA
STATICKI ODREDJENE KONSTRUKCIJE

Kada konstruktivni dio je opterecena u centru, opterecenje ce izazvati reakciju. To znaci da neka druga
sila, jednaka opterecenju, ce djelovati u suprotnom smjeru. Reakcija ce se oduprijeti opterecenju i
zaustaviti da se konst. dio ne pomjera. Kada su opterecenje i reakcija djeluju jednako , kazemo da su u
ravnotezi. Strukture koje su projektovane da se ne pomjeraju-u ravnotezi- kazemo da su staticki
odredjene strukture.

REZULATANTE I TEZISTE

Cesto, konst. Dio trebace da nosi razlicita opterecenja, razlicitih intenziteta i smjerova. Da bi izracunali
rezltat ovih razlicitih komponentnih sila, inzenjer moze da izracuna rezultantu sila (rezultanta). Ovo je
sila sa intenzitetom i smjerom koji je jednak svim komponentnim silama zajedno. Jedna od glavnih sila
koje djeluju na konstrukciju je gravitacija. Ona djeluje vertikalno na dole. Gravitacija djeluje na svaki dio
objekta. Kako god, da pojednostavimo proracun, inzenjeri sumiraju gravitaciju da djeluje u jednu
imaginarnu tacku koju nazivamo teziste. u zavisnosti od oblika predmeta, ova tacka moze biti unutar
poprecnog presjeka predmeta ili izvan.

RAMOVI I RESETKE

Ram je sastavljen od relativno tankih djelova. Primjer je ram bicikla i konstrukcije od celicnih ramova.
Dijelovi ramova mogu da formiraju kompleksni oblik, cesto sa mnogo trouglova, naziva se trouglasti
oblik resetke. Prednost trouglova je da su u spregu- oni se jeko opiru deformaciji. Trouglasta montaza se
stoga moze koristiti da se spregne konstrukcija. U dijagramu dva konstrukcija se deformise zato sto veza
izmedju tankih dijelova je slaba i moze se lako saviti. Veze koja se savijaju- zato sto su slabe ili zato sto su
projektovane tako- nazivamo cvorovi. Resetke trouglastog oblika koje su potpuno sastavljene od
cvorova i koja stoga treba popreci dio da se spregne, nazivamo resetkom. Resetka se sastoji dva dijela
razlicitigo tipa. Dio koji se opire zatezanju naziva se zatega, a dio koji se opire pritisku naziva se pritisnuti
stapovi. Veza koja nije fleksibilna se naziva kruta veza. Kruta veza je cesto debela i bezbjedna- koa npr.
var.
OPTERECENJE U KONSTRUKCIJAMA
OPTERECENJA

Konstrukcije su projektovane da nose korisno opterecenje, koje se obicno naziva pokretno opterecenje,
kao dodatak tezini ili nepokretnom opterecenju od same konstrukcije. Sva opterecenja osim
nepokretnog opterecenja se nazivaju pokretna opterecenja. Pokretna opterecenja mogu biti mirno ili
promjenljiva; mogu biti pokretna ili u kretanju; mogu se nanositi lagano i odjednom; moraju se uzeti u
obzir promjenljivost intenziteta. Pokretna opterecenja koja se moraju uzeti u obzir su:

1. Tezinu ljudi, namjestaja, masina i oprema u zgradi

2. Tezina saobracaja na mostovima
3. Tezina snijega, ako je nakupljanje snijega moguce ili vjerovatno
4. Dinamicke sile usljed pokretnog tereta
5. Sile kao rezultat djelovanja vjetra
6. Pritisci od tecnosti u cilindricnim rezervoarima
7. Sile usljed temperaturnih promjena, ako su sprjecena ekspanzija ili kontrakcija
8. Pritisci zemlje na potporne zidove i temeljne stope

Dinamicke sile izazvane potresima se trebaju uzimati u obzir ako je objekat smjesten u regionu gdje
postoji mogucnost pojave zemljotresa. Naucnici koji se bave atomskim i hidrogenim bombama su se
fokusirali na problem pruzanja otpora eksplozivnom opterecenju.Primarni efekti gravitaionog
opterecenja na konstrukciju je proracunat iz nejgove sopstvene tezine tj. Uzima se u obzir staticko
opterecenje. Kako god,pokretna opterecenja u pokretu mogu proizvesti sile su znacajno vise nego te
rezultujuce sile od istog opterecenja koje miruje. Zbog malih nepravilnosti sina, ne balansiranih tockova
i njihanja, voz u pokretu moze vrsiti mnogo vece sile od onog koji miruje. U drugu ruku, opterecena koja
nastaju usljed nasumicnog kretanja grupe ljudi ne razlikuju se znacajno od grupe ljudi koja miruje.
Dinamicka sila koja je izazvana u pokretu naziva se udar, ako je djelovanje jednako pocetnom
gravitacinom opterecenju i poprecnim i poduznim silama kad je rezultat jednak horizontalnom
opterecenju u ravni. Poprecne sile mogu rezultovati usljed kretanja u krivini ili usljed njihanja voza na
ravnim inama. Poduze sile su izazvane usljed ubrzanja i usporenja auta.Opterecenja i sile za koje se
projektuje most se klasifikuju kao nepokretna, pokretna opterecenja, djelovanje udara, opterecenje
vjetrom, poduznje sile usljed klizanja i trenja, centrifugalna sila, temperaturna sila, pritisak zemlje, sila
potiska, sila skupljanja, smanjenje kruznog luka,led sila pritiska od strujanja, snijeg, zemljotres i druge
poprecne sile.

Odredjivanje tezine strukture je sukcesivana proces. Prvi element za projektovanje je onaj koji ne nosi
nikakvo opterecenje. Tezina prvog elementa mora biti procjenjena prije nego sto je proracun gotov i
procjeniti ispravljenu vrijednost da zadovolji krajnji proracun. Kako je svaki element progresivno
proracunat, dio nepokretnog opterecenja na slijedecem dijelu postaje vise izvjestan. Pokretna
opterecenja zavise od tipa konstrukcije koji se uzima u obzir. Ova opterecenja ne moraju biti nuzno
slicna stvarnim opterecenjima koja djeluju na konstrukciju, ali ona pruzaju pojednostavljen kriterjum
proracuna koji odgovara istoj konstrukciji.
OTKAZ KONSTRUKCIJE I LOM KONSTRUKCIJE

Otkaz konstrukcije je stanje u kojem konstrukcija prestaje ispunjavati svoju svrhu.Otkaz sipke u
zatezanju ili pritisku ima znacenje koje zavisi od funkcije sipke i konstrukcije ciji je dio. Otkaz moze znaciti
lom, stvarno razdvajanje sipke na dva ili vise dijelova. Lom moze biti duktilnog tipa, koja prethodi usljed
znacajne plasticne deformacije i moze biti krt, sa malim ili nikakvim plasticnim deformacijama. Mnogi
korisni materijali otkazuju u krtim uslovima u zatezanju pri normalnim uslovima sredine i sporom
nanosenju opterecenja. Staklo, keramika, stijene, obicni beton i obicno liveno gvozdje su primjeri vrste
krtog materijala.

Oni otkazuju krto usljed pritiska,ali na sasvim drugaciji nacin. Obrnuto opterecenje od zatezanja do
pritiska ili ponovnog nanosenja i oslobadjanja opterecenja moze takodje izazvati da duktilni metal
pukne.Milioni ciklusa ovog opterecenja ce izazvati zamorni lom, unutar onoga sto se smatra elasticnom
granicom. Relativno nekoliko ciklusa obrnutog opterecenja je potrebno u plasticnoj granici. Lom usljed
zamora nastaje ponovnim nanosenjem napona tako da konstrukcija otkazuje na mnogo nizem naponu
nego sto moze izdrzati staticko opterec enje.

Rijec otkaz ne treba predstavljati lom. Sipka koja se izvija pri pritisku moze napraviti stetu kao ona koja
ce puci pri zatezanju.Sipka koja se izduzi ili skrati previse pod opterecenjem, njeno potrebno odupiranje
je izgubljeno ili druge kriticne dimenzije nisu sacuvane, sigurno je otkazala. Ne mora biti bitno
prekoraceno deformisanje plasticno, elasticno i ono moje se moze potpuno povratiti.

KORISNO OPTERECENJE I KONCEPT FAKTORA SIGURNOSTI

Konstrukcija mora biti projektovana tako da funkcionise ispravno za ponovljeno nanosenje pokretnog
opterecenja, najveceg ocekivanog opterecenja u normalnim uslovima. Cak i na prostim primjerima
pretpostavljanje pokretnog opterecenja nije trivijalnog karaktera. Pretpostavljeno 10tonska kranska
dizaliza za generalnu upotrebu koja je jasno nazvana sa velikim brojem 10 i kojom ce upravljati samo
iskusni radnici.Korisno opterecenje je onda 10 tona. Da li je? Ako se cuvaju zapisi o stvarnim teretima
podignutim nakon sto je kran pusten u pogon, vrlo je vjerovatno da ce u rijetkim slucajeva opterecenje
prelaziti 4 tone. Opterecenje od 10 tona skoro nikad nece biti dostignuto; ali jednom svake godine se
moze se desiti 13 ili cak 15 tona.Kako god, kran je projektovan sa faktorom sigurnosti protiv ovakvog
prekoracenja opterecenja i on ce moci nositi 15 tona. Faktor sigurnosti je omjer najveceg opterecenja
koje moze biti stavljeno na kostrukciju i najveceg opterecenja koje moze nositi bez otkaza
konstukcije.Sta je korisno opterecenje? Da li je to 10 tona ili 4 tone koje se rijetko prekoracuju ili 15 koje
ce se mozda desiti jednom u 5 godina ili 12 koje ukljucuju dinamicke efekte sa 10 tonskim
opterecenjem? Sve brojke su vazne. Opterecenje od 4 tone je mozda najodgovarajuci izbor za proracun
konopca i precnika kotura, pod uslovom da povremeno moze dici 10 ili 15 tona bez otkazivanja. Izbor
proracuna za glavnu konstrukciju krana je proizvoljan. Faktor sigurnosti mora pokriti varijacije u tacke
tecenja materijala ispod minimuma koji je naznacen, varijacije u dimenzijama iz proracuna, korozija,
mogucih podrhtavanja zemlje i ne znanje.
DINAMIKA KOSNSTRUKCIJA

Opterecenja se mogu klasifikovati kao statiska ili dinamicka i razlika karakteristika je odnos nanosenja
opterec enja. Ako se opterecenje nanosi lagano moze se smatrati kao staticko.Posto dinamicka
opterecenja mogu proizvesti napone i deformacije znatno vece od ovih izazvanim statickim
opterecenjem istog inteziteta, vazno je razumjeti sta znaci polako.

Korisna definicija moze biti dobijena iz termina prirodni period vibracije strukure ili dijela na koje je
opterecenje nanijeto, ako je vrijeme u kojem opterecenje raste od 0 do njegove makimalne vrijednosti
veca duplo nego prirodni period, opterecenje tretiramo kao staticko. Opterecenja koja nanosimo brze su
dinamicka. Strukurne analize i proracuni za ovakva opterecenja su veoma razliclta i puno vise
komplikovana od onih od statickih opterecenja. Generalno dinamicka analiza je moguca samo za
relativno proste strukutre i samo onda kada obe varijacije opterecenja i otpora u vremenu imaju
odgovaracuje matematicke funkcije. Stoga u praksi usvajamo priblizne metode koje omogucuju brz
analiticki i racunski proracun koji je pozeljan.Obicno, zbog neizvjesnosti u opterecenju i konstruktivnoj
otpornosti, racunanje mora biti poduprijeto sa nekoliko znacajnih brojki, da bude sastavljeno sa
poznatim uslovima.

OSOBINE MATERIJALA PRI DINAMICKOM OPTERECENJU

Generalno, mehanicka svojstva konst. Materijala se poboljsavaju povecanjem odnosa nanijetog

opterecenja. Za nisko karbonski celik, npr, cvrstoca tecenja, cvrstoca loma i duktilnost rastu sa
povecanjem povecanje odnosa deformacija. Modul elasticnosti u elasticnoj granici, kako god, je ne
promijenjen . Za beton , dinamicka cvrstoca na lom u pritisku je mnogo visa od staticke cvrstoce.

Poboljsanje zavisi od materijala i odnosa deformacija, vrijednost koristimo dinamickim analizama i

proracun treba biti odredjena testom aproksimacije ocekivanih uslova opterecenja.

Usljed mnoogih ponavljanja opterecenja, iako, dio koji je povezan izmedju dijelova moze otkazati zbog
zamora usljed napona manjih od tacke tecenja u materijalu.Generalno, to su ocigledno male deformacije
na pocetku otkaza usljed zamora. Pukotina se formira u tacki gdje je koncentirsan visok napon.
Ponavljanjem napona pukotina se polako siri sve dok dio pukne bez mjerodavnog tecenja. Iako mterijali
mogu biti duktilni, lom izgleda krto.

GRANICA IZDRYLJIVOSTI

Neki materijali imaju nesto sto je poznato kao granica izdrzljivosti. To je makismalna jedinica napona
koja moze biti ponovljena kroz odrednjen domet, neodredjeni broj puta bez izazivanja konstruktivne
stete. Generalno, kada granica nije odredjena, granica izdrzljivosti,namjenjena ciklusu u kojem napon
varira izmedju zatezanja i pritiska jednakih vrijednosti.

Omjer napona moze biti predstavljen u dve komponente, stalni ili glavni napon i nazimjenicni napon.
Graniza izdrzljivosti odredjena maksimalnim vrijednostima naizmjenicnog napona koji moze djelovati na
stalni napon neodredjeni visok broj puta bez izazivanja loma.
POBOLJASNJE CVRSTOCE NA ZAMOR

Projektovanje dijelova koji se odupiru ponavljajucem opterecenju ne moze biti izvrseno sa sigurnoscu sa
kojim dijelovima moze biti projektovano da se odupre statickom opterecenju. Koncentrisani napon
mogu biti predstavljeni za sire varijacije i razloge , i nije moguce da se izdracuna njegovi inteziteti. Ali
ponekad je moguce da se poboljsa cvrstoca na zamor materijala ili da se redukuje intezitet
koncentrisanog napona ispod minimalne vrijednosti koja ce uzrokovati lom pri zamoru.

Generalno, izbjegavajte projektovanje detalja koji uzrokuju teske napone koncentracije ili slabije
napone.Obezbijediti postepene promjene u presjeku. Eliminisati ostre uglove i zasjeke. Ne koristiti
detalje koji prave visoke lokalna ogranicenja. Locirati neizbjezne napone na tacki gdje su uslovi zamora
najtezi. Obezbijediti kontrukciji vise putanja opterecenja ili suvisnih dijelova, tako da pukotina pri
zamoru bilo kojem od nekoliko primarnih dijelova ima malu vjerovatnocu da uzrokuje kolaps cijele
konstrukcije.

Cvrstoca na zamor materijala moze biti poboljsana hladjenjem materijala u regijama gdje napon
koncentrisan, sa termickim procesom ili sa prednaprezanje unutra na takav nacin da se uvedu povoljni
unutrasnji naponi. Gdje su naponi na zamor neobicno veliki, specijalni materijali mogu biti selektovani sa
visokom energijom apsorpcije i izrazitom zilavoscu.

MOSTOVI

Mostov je konstrukcija koja obezbjedjuje prelaz preko vode, do linije puta ili druge rupe ili barijere, bez
zatvaranja prolaza puta ispod.

Mostovi su klasifikovani njegovom funkcijom, kao akvadukt, vijadukt, drumski, zeljeznicki ili pjesacki
most, od njegovog materijala kao drveni,zidanog materijala, gvozdja, celika, aluminijuma ili armiranog
betona, njegovog oblika ili tipa, kao greda, resetka, luk ili viseci most, njegovog odnosa raspona, konzola
ili gerberov nosac, od relativne pozicije kolovoza mosta, kao most sa kolovozom na gornjem pojasu,
most sa kolovozom na donjem pojasu, most sa poluspustenim kolovozom ili viseci, kao metodu
pridruzivanja clanova ili dijelova, zakovani, zakovani(razlika u nacinu zakivanja) ili zavareni, kao metod za
obezbjedjenje vidika za navigaciju, fiksirani, pokretni ili transportni mostovi.

Priroda je oblikovala prve mostove, drvo koje padne, prirodni luk formiran erozijom, biljke koje vise od
drveta do drveta preko vode gdje su prototipi greda, luk i viseci mostovi.

Projektovanje i konstrukcija mosta ukljucuje kombinaciju nauke, prakticnog znanja u mjeri koja ne
zahtjeva mozda bilo koji drugi inzenjerski posao.

Mostovi se sastoje od nadkonstrukcije i podkonstrukcije. Tezina nadkonstrukcije i opterecenja koja su

nametnuta na njega su preuzeta nosacima mostova i prenesena na temelje; tako svaka sila koja djeluje
na nadkonstrukciju tako na kraju dostigne temelje. Za projektovanje temelja i izvodjenje su neophodna
geotehnicka ispitivanja, neophodno je da se zna ne samo velicina sile koja se prenese na temlje ali i
takodje nacin na koji je sila prenesena. Od ove tacke gledista postoje tri kategorije mostova; 1)
vertikalna opterecenja koja djeluju na nadkostrukciju su prenesna vertikalno do temelja, 2) osim
vertikalnih sila prenesenih preko oslonaca do temelja, horiznontalni potisak gura oslonce napolje 3)
vertiklane sile su prenesene do temelja vertikalno , ali zbog stabilnosti nadkonstrukcije mora da bude
pricvrsceno za stijenu ili vecu bestonsku masu, i to su sile koje teze da izvuku sidro.

Najvaznije opterecenja i sile ba koje je most opterecen; njegova sopstvena tezina; tezina saobracaja i
njegovih dinamickih efekata; prirodnih sila nastalih vjetrom, promjenom u temperaturi, snijegom,
zemljotresima itd.

TIPOVI MOSTOVSKIH KONSTRUKCIJA

U osnovi postoje samo 4 tipa konstrukcije koja se moze koristiti da se premoste tokovi ili duge prepreke;
kruta greda, konzola, lukovi i objeseni sistemi.

Kruta greda. Najjednostavniji nacin-i vjerovatno prvi koristeni- je da se polozi kruta greda preko vode
tako da se dva kraja nalaze na suprotnim obalama. KKruta greda u ovom tipu mostova moze biti
oblikovana drvena greda, nosaci celika ili betona, ili cak kompleksna resetka. Raspon tipa krute grede
mosta moze biti povecan gradjenjem medjustubova i premoscavanjem razmaka izmedju stubova sa
nekoliko greda. Materijali koristeni za krute grede moraju biti sposobni da izdrze i pritisak i zatezanje.
Dvostruki zahtjevi poticu od cinjenice da kada je opterecenje postavljeno na krutu gredu, ona se savija-
bez obzira na njeno ime. Kao rezultat savijanja, gornji dio grede je pritisnut i donji dio je rastegnut. Ako
je cvrstoca na pritisak veoma mala, ona ce se izviti; ako je cvrstoca na zatezanje mala ona ce puci.

KONZOLA.

Cesto nije izvodljivo da se konstruisu mostovi velikih raspona, sa medjustubovima. U dubokim, brzim
rijekama ili u mekim dubljim slojevima zemlje, npr, moze biti tesko da se konstruisu stubovi ili ih
postaviti dovoljno duboko da dostignu cvrstei stijenski temelj. U takvim slucajevima raspod konstrukcije
krute grede, moze biti produzen jednostavno koristeci dvije grede-po jedna koja se nastavlja sa svake
obale- sa jednim krajem svake grede cvrsto pricvrscenjim za njegove temelje, radije nego jednostavno
postaviti na njega kao u obicnoj konstrukciji krute grede.Svaka od pricvrscenih grede u ovoj vrsi
konstrukcije se naziva konzola. Mozda najjednostavniji poznati primjer jednostruke konzole je pozata
skakaonica. U obicnom konzolnom mostu razmak izmedju krajeva konzola je zatvoren, obezjedjujuci
nastavak kolovoza za put, ali ako most presjecemo na dva na tacki zatvaranja svaka konzola ce stajati
sama. Cesto raspon izmedju konzola je zatvoren krutom gredom, stoga se produzuje raspon konzole.

VISECI MOSTOVI

Viseci mostovi mogu da imaju raspon na vecim udaljenostima bez medjustubova nego sto imaju
konzolni mostovi. Dijelovi koji podupiru visece mostove su kontinualni fleksibilni kablovi, sa svakim
kablom usidrenim sa oba njegova kraja. U modernim visecim mostovima, nivelisani kolovoz su
obezbjedjeni postavljanjem kablova iznad nas na visokim tornjevima i spustanjem odvojenog kolovoza
ispod.
LUK

Luk je u smislu suprotno od objesenih kablova. Kada objeseni kablovi vise slobodno sa tornja, luk se krivi
kruto na gore sa njegovih obala stubova. Zbog ove razlike u obliku, viseci kablovi teze da povuku kablove
zajedno, dok luk tezi za razdvoji obalne stubove. Zbog ovog razloga veseci kablovi moraju biti sposobni
da izdrze rastezanje, dok lukovi moraju da budu napravljeni od materijala koji moze da izdrzi pritisak.
Zato sto cvrstoca na zatezanje nije neophodno zahtjevana za lucne konstrukcije, lucni mostovi mogu biti
napravljeni od cigli ili kamenih blokova koji se drze zajedno silama pritiska karakteristicnom za lukove.
Takvi materijali nisu neophodni za druge obicne konstrukcije mosta. Kako zakrivljenost luka ne pruza
pogodan put za putni i zeljeznicki saobracaj, kolovoz je ili spusten ispod luka na vertikalnim kablovima ili
je pridrzan iznad nas stubovima.