Civilizacija starog vijeka i proseminar iz klasine mitologije

- 3 izostanka
Gustav Schwab: Najljepe prie klasine starine
- razumijeti prie kroz prizmu arheologije Grke i Rima
- za svaki sat proitati 30-ak stranica
- za prvi put proitati iz toma 1: od Prometeja do Hijakinta (70-ak strana), ispitivat e nas
- na posljednjem proseminaru test na temelju pitanja sa sata (prepoznaj bogove, u kojem
gradu je vladao Odisej i sl.)
1. MITOLOGIJA
- MITOLOGIJA = skup mitova
- MIT (muthos) = rije, drevna pria, legenda
- prvi osnovni element mita je da je narativan i da sadri niz pria koje su strukturirane u
odreenom slijedu
- drugi element mita je da sadri tradiciju,koja se prenosi s generacije na generaciju
oralno prenoenje (tek kasnije dolazi do sistematiziranja i zapisivanja mitova)
- trei element mita je da ima drutvenu mo i zauzima vano mjesto unutar drutva u
kojem se pripovijeda jer on nosi svijest cijele zajednice za koju je mjerodavan
- Gdje i kada mit nastaje?
- prvi antiki mitovi nastaju na prijelazu iz 8. u 7. st. pr. kr. - Homer i Heziod prvi
zapisani mitovi (koji su kolali u drutvu jo od davnina)
- o korijenima tih pria ima vie teorija
1. Minojsko-mikenska teorija: elementi koji su kasnije izgradili grki mit kakav je danas
poznat:
- korijeni tih mitova igrali su izrazito vanu ulogu u ranogrkoj mitologiji - utjcaj vidljiv
na Kreti niz mitolokih epizoda koje se veu uz Kretu: Minotaur i labirint, Dedal i Ikar,
bronani div Tal, pria o Tezeju i Arijadni i sl.
2. Indoueuropska teorija:
- u 19. st. uoene veze izmeu europskih jezika, sanskrta i latinskog prie tih naroda
vezane; najznaajniji predstavnik komparativne teorije Friedrich Mller (1823.-1900.)
3. Istonjaka teorija (Bliski istok i Zapadna Azija):
- niz civilizacija koje su u mitolokim konceptima sline grkoj (Asirija, Babilon, Hetiti,
drevni Izrael)
- glavni predstavnici Walter Burcked i Martin West slinosti u mitologijama Grka i istonih
civilizacija u bronanom dobu i kasnijem tzv. orijenzalizante periodu gr. umj. (8.-7. st. pr.
Kr.): prie o svrgavanju starije generacije bogova s vlasti najee putem kastracije, slinosti
u genealogiji bogova i kozmogoniji, priama o junacima koji putuju po svijetu i bore se protiv
nemani (npr. Heraklo-Gilgame)
4. Afrika teorija:
- zaetnik Martin Bernal: govori o utjecaju egipatske na grku mitologiju

- treba imati na umu da nijedna od navedenih komponenata (indoeur., egipatska, istonjaka)

nije prevladavajua u grkoj mitologiji
- na svim podrujima gdje su se Grci naselili prenijeli su svoju mitologiju: Afrika (Cyrenaica i
Egipat), Magna Graecija (Etruani), Mala Azija tako da je ona utjecala na ostale civilizacije
- Izvori:
- materijalni izvori (arheoloki):
- knjievni izvori: zapisani mitovi
1. Materijalni izvori:
- skulptura (Laokont i njegovi sinovi)
- freske (Hadova otmica Perzefone, Dioniz sa ivotinjama i tapom (tirs))
- vaze (prikaz Peleja kako donosi Ahileja na odgoj kentauru Hironu)
- novac (atenski novac s prikazom Sove i tumaen ATHE)
- ukrasni predmeti: bronana zrcala
- geme
- materijalni izvori potvruju termine ante quem nastanka mita i dijelove mitova koji moda
nisu zapisani (npr. o Jazonu i Argonautima ima prikaz na vazi u kojoj zmaj na kraju guta
Jazonavie verzija mita)
2. Knjievni (literarni) izvori:
a) epika: Homer: Ilijada i Odiseja
- homerske himne: nije ih napisao Homer nego su u rukopisnoj tradiciji poznate pod tim
imenom
- Heziod: Teogonija (udbenik o postanku bogova i svijeta), Poslovi i dani (didaktika poema
koja daje agrikulturalne upute, ali sadri razne mitoloke prie npr. o Pandori i kultiji zla,
Prometeju + podjela na zlatno, srebrno i bronano doba u mitologiji)
b) lirika: Pindar
c) drama: Eshil, Sofoklo i Europid (tragedije), Aristofan (komedije)
d) historiografija: Herodot (vjerno prenosi i vjeruje mitologiji), Pauzanija (putopisac iz 2. st.,
Vodi po Heladi u kojem je zapisao lokalne mitove), Strabon
- helenizam: novi pristup mitologiji
- Apolonije Roanin: Argonautika
- mitografija: mitoloki prirunik Pseudo Apolodora Biblioteka (kratki prirunik koji
donosi gr. mitologiji ab ovo), 2. st.?
- pisanje pria, zapisivanje mitova, u teoriji knjievnosti skupni naziv za velik broj djela
- Mitoloka kronologija:
- 1. mitovi porijekla ili postanka (-gonije: Teogonija, Kozmogonija), tzv. doba bogova
- 2. doba suivota bogova i smrtnika
- 3. doba heroja
- Heziod (Poslovi i dani 109-201) uvodi narataje ljudskog roda na
1. Zlatno doba
2. Srebrno doba

3. Bronano doba
4. Herojsko doba
5. eljezno doba
- tu podjelu od Hezioda preuzima kasnije i Ovidije
- iz Heziodove Teogonije moe se izvui genealogija bogova
1. Mitovi podrijetla i postanka
- prvi pjesnici poput Orfeja veu se uz mitologiju jer mitologija sadri neke elemente lirike:
Orfej je po mitu bio prvi pjesnik koji je pjevao teogonije, kozmogonije i sl.
-Hemo, koji je izumio liru prvi je zapjevao o teogoniji
- ova govori o injenici da su se mitovi najprije pjevali i, naravno, prenosili se oralno
- u to vrijeme nastaje grki panteon: Olimpski bogovi (12)= dodekatheon simbolika broja
12, vie varijacija bogova koji ulaze u ovu skupinu, ideja zapisana u kasnom 6. st. pr. Kr.
arhont Pizistrat (tiraninov unuk) dao podii na atenskoj agori tzv. Oltar 12-orice bogova
(simboliki centar grada Atene)
- sljedei bogovi: Zeus (Jupiter), Hera (Junona), Apolon (Apolon), Artemida (Dijana),
Ares (Mars), Atena (Minerva), Afrodita (Venera), Hefest (Vulkan), Hermo (Merkur),
Posejdon (Neptun), Demetra (Cerera), Hestija (Vesta) *boldani su stalni, ostali variraju po
gradovima
- bogovi se mogu podijeliti i po sferama kojima su vladali:
1. bogovi neba
2. bogovi voda
3. bogovi podzemnog svijeta i zemlje
- glavne karakteristike bogova:
- antropomorfizam (prikazivanje i karakteriziranje bogova na sliku ljudi)
- besmrtnost
- mo (odreena arobna svojstva koja ih izdiu iznad ljudi)
2. Doba bogova i smrtnika
- veina pria potjee od Ovidija (Metamorphosis)
- 2 glavne tematske grupe:
a) prie o ljubavi: zavoenje neke smrtnice od strane boga = heroj kao potomak (npr. Danaja i
Zeus u obliku zlatne kie = Perzej/Belerofont)
b) prie o kazni: smrtnik krade neto od boanstva = otkrie ili dobivanje novog vanog
artefakta (Tantal koji krade nektar, Prometej koji krade vatru, Macija koji je naao Apolonovu
frulu, napuio se i onda ga je ovaj ubio tako to mu je oderao kou)
3. Doba heroja
- Heraklo i heraklidi (prie o Heraklu, njegovim poslovima i niz pria o putovanjima i djelima
njegovim potomaka heraklida)
- Argonauti: najpoznatiji gtrki junaci koji su se okupili, zaplovili na lai Argo, tili u Kolhidu
kako bi donijeli nazad zlatno runo

- Atrejevii i tebanski ciklus: Edip, Antigona, Sedmorica protiv Tebe

- Trojanski rat: pria o osvajanju i padu Troje, povratak junaka kui
- Odnos prema mitovima:
- mitovi su Grcima bili dio povijesti i njihova nacionalnog identiteta
- dio religije
- Homer = uitelj Grke
- od roenja Grk je bio izloen mitovima Platon se u jednom dijelu buni protiv toga da se
grka djeca plae nasilnim priama o sukobima meu bogovima i sl.
- kada bi otiao u kolu, Grk je morao uiti napamet memorizira velike tekstove, prije svega
Homera (uitelj bi ujutro doao i ispitivao aka stihove koje je morao nauiti ili je itao
stihove koje su klinci ponavljali)prosjean grki mukarac (jer su se samo oni kolovali)
poznavao je veliku koliinu mitoloke grae
- na gozbama gdje se pilo takoer se veliao kult bogova
- prema tome, mitologija je prisutna u svakom periodu i aspektu ivota Grka
10.3.2014.
- amfore
- motiv vrlo iljastih trokuta naziva se ''vuji zubi''- karakteristian za rani orijentalizante
period (rano 10. st.)
- Kasni geom. stil I (760.-720. pr. Kr.)odlikuje se precizno izvedenim geom. ukrasima, od
kojih je najei meandar koji se pojavljuje krajem srednjegeom. stila (kraj 9. i po. 8. st. pr.
kr.)
- vrsta posude: piksida (pyxis) kutija za enski nakit, ali i dr. dragocjene predmete; plitka,
iroki otvor
- primjer amfore s rukama na trbuhu: motivi koncentrinih krugova (karakteristini za
protogeometrijsko razdoblje), meandri (srednjegeom. raz.), metope 2. pol 9. st., prijelazno
razdoblje
- 8. st.: amfora s rukama na trbuhu (Nacionalni muzej u Ateni, inventarni broj 804), naena u
Dipilonu visina 1,9 m, vrhunac kasnogeom. dipilonskog stila iz oko 750. g., vezana za 2
dipilonske radionice
- tipini prikaz prothesis prikaz izlaganja pokojnika na odru prije pokopa i narikaa
- krater iz Dipilona s dorski krater, jonski kreter: posude za mijeanje vode i vina, stalak,
velike dimenzije (deseci litara)
- drugi tipini prikaz ekphora prikaz izvoenja pokojnika na pogreb na kolima uz
pratnju prijatelja vojnika i sl.
- i amfora 804 i krater sluili su kao nadgrobni spomenici tj. sema (gr. = znak, oznaka), dok
je pepeo pokojnika bio u urni unutar groba velike dimenzije su signal materijalnog
bogatstva pokojnika, a ruke na trbuhu amfore signaliziraju da je pokojnik ena, dok krater
govori da je mukarac
- tronoac u dijelovima s postoljem (holmos ili hypokraterion) na dnu; na vrhu posuda tipa
oinohoe (enohoa) posuda iz koje se lijeva vino, najprije ravan, kasnije listolik izljev, u njoj
se vino donosilo na stol

- enohoa iz Dipilona: prevelika za noenje (vjv. za ukras), meu geometrijskim likovima

javljaju se jeleni, barske ptice, konji, ljudi
Kasnogeomatrijsko II razdoblje
-Slikar lavova: raspad preciznosti ukrasa, dekadencija u dekoraciji, ali kvaliteta jo uvijek
vrhunskaglavni fokus ovog majstora je pria koje su prikazane (nesuglasice u
prepoznavanju pria)
- prikaz lavova koji gutaju ovjeka i svuraa pokraj lavova ne znamo ime majstora, ali je
najznamenitiji predstavnik kasnogeom. stila poslije 730. g.
- riton sveana posuda u obliku ivotinjske glave
- primjer: riton u obliku realistine javlje glave
- skyfos (skif) u klasinom periodu visina mora biti vea od irine, 2 horizontalno poloene
ruke
- skyfos se u arhajskom periodu naziva kotile
- skyfos kojemu je irina vea od visine naziva se kylix
- ovo razdoblje najavljuje idui, orijentalizirajui period
- poinje se crtati u obrisima
- hydria posuda za noenje vode; oblik: visoki vrat, 2 paralelnie drke na trbuhu i treu
okomitu na vratu
- skulptura geom. razdoblja nije monumentalna, veinom mali votivni predmeti od bronce i
bjelokosti, ali i keramike pronaeni u panhelenskim svetitima u Olimpiji (Elida), Delfima,
Herin hram na Samu, Herin hram u Argu dragocjena mjesta jer od 1. pol 8. st. (u Olimpiji
jo od 9. st.) poinje tradicija ostavljanja zavjetnih darova
- bronana skulptura iz Olimpije iz 8. st. pr. Kr.s prikazom Ahileja i Hirona
- bronana figurica s Krete (danas u Heraklionu) koja prikazuje pjevaa Grci se u ovom
razdoblju poinju asocirati ne samo s polisom, ve sa irim helenskim podrujem
- 8. st. pr. Kr. velika kolonizacija, Grci putuju preko mora, pojava alfabetskog pisma
(helenska renesansa)
- najstariji kameni natpis s fenikim alfabetom je sarkofag Ahirama, kralja Biblosa iz 10.
st. pr. Kr.
- gr, epigrafkinja Margerita Guarducci govori kako se grki alfabet nije razvijao
periodiki, ve je nastao na jednom mestu i u jednom trenutku Almina na uu Oronta (sj.
Sirija, dan. Turska), najprometnija luka na ist. Sredozemlju u 10. i 9. st. izmjena robe, ali i
kulturnih utjecaja, u njoj su prisutni Grci s Eubeje koji su prvi mogli od lokalnih Feniana
pokupiti pismo datacija po 8. st., ubikacija mogue grad Atena jer jedan od najstarijih
natpisa pronaen u Dipilonu u Ateni ili Eubeja jer su Eubejci odravali trgovinske i druge
veze izmeu tadanje kranje toke istoka Almine i krajnjom tokom zapada, otoiem
Pitekusa u Napuljskom zaljevu, prvom grkom kolonijom na zapadu (i Alminu i Pitekusu
osnovali su Eubejci s Eretrije)
- nalazi pokazuju da se ve oko 750. pisalo na Eubeji (kratki natpisi potpisi pojedinaca
na zidovima, oznaavanje posjednitva, kletve, traevi)
- natpis sa Grotana na Naksu (Kikladi), oko 770. pr. Kr., nije sigurno je li ba alfabet
- jedan od nastarijih natpisa je na tzv. Nestorovom peharu pronaen na Pitekusi u grobu
djeaka, po obliku skifos, po obliku proizvodnja s Rodosa, kasnogeom. raz. (830/820. pr. Kr.),
na njemu urezan grafit 3 stiha koji kau ''Ja sam Nestorov pehar iz kojega se lijepo pije. I tko

se iz mene napije njega e smjesta obuzeti elja za Afroditom slijepim vijencem'' poalica i
aluzija na Ilijadu, dakle autor je poznavao Ilijadu datiranje groba i posude razliito (grob
urazdoblje 770-750. pr. Kr., posuda cca 730., natpis ne znamo jer ovisi o datiranju Ilijade u
odreeni dio 8. st.) Pavlovika brije da se pehar treba datirat u 730./720. pr. Kr.
- skifos je sam po sebi skroman, pa te stihove treba shvatiti kao zajebanciju takve
parodine pjesme nazivaju se skolioni i oni su se stvarali na gozbi tako da je jedan lik nabacio
smijeni stih, drugi ga je morao nastavit, pa trei itd. na ovom skifosu se oito nalazi odvala
veeri koju je zapisao prvi od sudionika gozbe koji se opismenio
- najraniji zapisi su heksametri i to savreno oblikovani teorija da je alfabet u Grku
donesen i da su mu dodani vokali s ciljem da zapie Homerove stihove jer prvo zapisivanje
poinje s epikom, nema ekonomskih zapisa ni brojeva i dr
Orijentalizante period (7. st. pr. Kr.)
- intenzivno irenje Grk po Sredozemlju
- tijekom 7. st. zaokruili Crno more
- revolucija ekonomskih, politikih, drutvenih i umjetnikih struktura
- nova misao iz Jonije
- po 7. st. dolazi do pojave novca estoka klasna borba u matinoj dravi jer omoguava
stvaranje nove elite; stara elita je presti bazirala na krvnoj liniji te posjedovanju zemlje i
stoke; nova elita je plovei i trgujui zaradila novac
- gotovo u svim velikim gradovima na vlast dolazi jedan ovjek tiranida (gr tyrannis);
tiranin (tyrannos=kralj), znai iskljuivo vlast jednoga ovjeka, nikakvu strahovladu, npr.
Gelon u Sirakuzi, Kipsel u Korintu (prognao dinastiju Nakhijada koji su otili u junu Italiju),
Polikrat na Samu, Pizistrat u Ateni
- tiranide su potrajale kroz cijelo 7. i 6. st. kada ih smjenjuju demokracije
- orijentalizante = presudan utjecaj istoka na samu Grku
- istonosredozemnu obalu krajem 8. st. zauzima asirski kralj Sargon II., a zatim Tiglatpilesar
III. poinje pritisak na zapad okupira palestinsku obalu, a 741. kralj Hiram iz fenikog Tira
plaa mu danak, 723. almanesar V. je unitio idovsku dravu, Sargon II.720. izlazi na obalu
Sredozemlja i 717. osvaja Karkemi u sj. Siriji (vano trgovako sredite), do 711. pod
Sargonovom upravom cijela srednja i sredinja Sirija, cijla Palestina (osim par filistejskih
gradova)
- 677. u vrijeme asirskog kralja Esarhadona izbija poduna u fenikom Sidonu grad
sravnjen sa zemljom
- uskoro pregaen i Tir
- nakon sredine 7. st. pritisak Asiraca poputa jer su 663. protjerani iz Egipta
- ove godine asirskih prodora objanjavaju gomile izbjeglica prema zapadu koji su donijele
ogromne koliine istonih materijala, umjetnosti i obrazaca ivota orijentalizante stil je
posljedica takvih kretanja
- istovremeno u 8. st. na Crno more dolaze divlji Kimerani koji rue sve pred sobom i 741.
unitavaju kraljevstvo Urartu, osvajaju Frigiju i glavni grad Gordion (ubijen kralj Mida),
izmeu 667. i 664. napadaju Lidiju izmeu Efeza i Mileta osvajajui glavni grad Sard (ubijen
kralj Gig) hrpa izbjeglica pred Kimeranima bjee u grke gradove na obali
11.03.2014. Proseminar

Kozmogonija i teogonija
Najvaniji izvori:
- Hesiodova Teogonija
- Homer
- orfiki misteriji
Nekoliko starijih mitova o nasjtarijim parovima iz kojih je nastavo svijet:
1. Okean i Tetija
- Homer kae da je Okean poetak svih bogova
- Okean=bog rijeka i krajnje rijeke koja okruuje ekumenu, granica izmeu ivota i smrti,
dijeli znani svijet od beskonanog
- Okean se spaja s Tetijom (velika morska boica) potomstvo sve rijeke na zemlji
- Okean se najee prikazuje s rogom bika na glavi i zmijolokim repom umjesto nogu; esto
mu se dodaju riba i zmija kao atributi
- u helenizmu Okean postaje bog svih mora, bog oceana i prikazuje se iskljuivo kao morsko
boanstvo (s rakovima nogma na glavi), esto sa suprgom Tetijom koja ima oblake iznad
glave jer donosi kiu
- u rimskoj mitologiji Okean postaje bog mora, na prikazima kao tipino morsko boanstvo
2. Niks, jaje i Eros
- Izvor: Homer
- Niks=moica noi, spojila se s bogom vjetra i izrodila jaje iz kojeg se stvorio Eros, ljubav
kao stvaralaka sila
- orfika misterija je sauvala ovu priu u kjoj Eros kao stvaralaka ljubav postaje zaetnik
cijeog svijeta orfici ga nazivaju protogonos i fanes
- u raznim misticima simboliki se prikazuje jaje s bogom Erosom u unutranjosti i
obavijenom zmijom oko sebe kao simbolom svetosti
3. Kaos, Gea i Eros
- izvor: Teogonija
- u poetku je postojao kaos, neogranieni prazan prostor, iz kojega se iznenada stvorila Gea
(zemlja) i Eros (ljubav kao stvaralaka snaga) te Tartar (bezdan, taman ponor pod zemljom)
- postoji pria da je uk kasnijoj fazi nastala i no (Niks) te se ona spojila s tmniom (Ereb) i
stvorili su dan i eter (zrak)
- Gea prvo sama stvorila od sebe nebo (Uran) i spojila se s njime stvorivi more (Pont), brda i
12 titana, 3 kiklopa i 3 hekatonhira (storuki divovi)
- 6 mukih i 6 enskih titana (titante), od kojih se etvero meusobno spojilo: najprije Okean i
Tetija (=sve rijeke na zemlji), zatim Hyperion i Tea (=Helije ili sunce, Selena ili mjesec i Eos
ili zora), Kej i Feba (=Leta, koja sa zeusom raa boanske blizance Apolona i Atenu, a njnea
sestra je Hekata), i naposljetku Kron i Rea (=olimpski bogovi Hestija, Demetra, Zeus, Hera,
Atena, Posejdon, Had)

- od titana koji se nisu odmah poenili Temida sa Zeusom dobila boginju mira Dike,
Mnemozina, Temida i dr.
- Teogonija je izrazito sistematina najstarija sistematizacija gr. mitologije
- zapoinje tako da u proemiju dolazi invokacija muza, zatim pria o postanku svijeta, a nakon
toga pria kako su pojedine generacije bogova dolazile na vlast, a prva je pria o titanima
Prie o titanima:
1. pria o Uranu, Gei i Kronu
-Kron je doao na vlast jer m uje pomogla majka Gea
- Uran se bojao vlastite djece da ga ne svrgnu i zatvarao ih je
- Gea nagovara Krona da srpom napadne Urana i oduzme mu vlastsrpom mu odsjekao
kurac od sjemena i kapljica krvi nastale su Erinije (boice srdbe i bijesa) i giganti
- Kron tako dolazi na vlast i zatvara svoju brau i kiklope, a hekatonhire alje u tartar
- Kron nastoji ljuboomrno uvati svoju vlast
- Gea se prikazuje tako da joj je jedna polovcia tijela ispod zemlje jer treba dobiti dojam da
izlazi iz zemlje ili kao boica plodnosti s bogatim urodom voa i sl.
- Kron se poistovjeuje s vremenom i predstavlja zodijak
2. Pria o Kronu, Rei i Zeusu
- kada su se Kronu raala djeca, on ih je po uzoru na svog oca u strahu prodirao
- Rea je Kronu podmetnula kamen zamotan u pelenu i on ga je progutao, a dijete koje je tako
spasila bio je Zeus (est prikaz na mat. izvorima)
- Rea Zeusa skriva na Kretu i tu ga je porodila, on tu odrasta gdje ga doji koza Amaltea
- kasnije kad je odrastaopoeo je kovati urotu protiv oca pa je dao Kronu aroban napitak
zbog kojeg je ovaj povratio svu proderanu djecu ujedinjavanje
3. Titanomahija
- borba mladih bogova protiv titana
- Zeus pomou munje svrgnuo titane
- olimpijci su tako 3. generacija bogova
- Zeus svoje prethodnike baca u tartar, gdje ih uvaju hekatonhiri, a kiklope smjeta pod Etnu
jer su mu pomogli napraviti munje
4. Pria o Zeusu i divu Tifonu (Tifej)
- posljednji Rein pokuaj da svrgne Zeusarodila Tifona koji je Zeusa progonio, ali gaj e Zeus
na kraju ubio
- Tifon se prikazuje kao zmijoliko udovite s krilima
-ovaj mit se nalazi na arhajskim vazama pa moemo pretpostaviti da je mit kolao od davnina
5. Gigantomahija
- esto prikazana na vazama
- giganti prema nekim mitovima stvoreni u prvoj gen. bogova uz Erinije kad se spajaju Uran i

Gea
- Gea ih je poslala na Olimpljane
- na vazama se najee prikazuju scene iz gigantomahije tako dase jedan Olimpijac bori
protiv jednog giganta (Posejdon-Polibot, Zeus-Porfirion)
- giganti se na vazama prikazuu kao klasini hopliti, kasnije se prikazuju kao udovita s
kamenjem u ruci, zmijolikim nogama (npr. takav prikaz je Zeusov oltar u Pergamu, najvei
rtvenik, 2. st. pr. Kr., na trijku prikazana gigantomahija)
- giganti nakon grko-perz. ratova simboliziraju Perzijance, a bogovi Grke pa se na nizu vaza
i rtvenika prikazuje gigantomahija
- Teogonija prati redoslijed triju boanstava koji vladaju svijetom: Urana, Krona i Zeusa
- smjena vlasti uvijek je nasilna
- Heziod ne smilja nita novo,ve samo na nov nain sistematizira gradivo
- utjecaj istoka:
a) hetitski mitovi: ''Mit o kraljevstvu na nebu'' (4 boasntva, Alalu, Anu, Kumarbi i bog oluje
Teub, koji se sukcesivno naslijeuju, a smjene vlasti su isto uvijek nasilneAnu (koji je u
sumeru nebo) zbaen s prijestolja na isti nain kao to je Uran (nebo) kastriran od strane
krona) ''Pjesma o Ullikummiju'' (odgovara mitu o Zeusu i Tifonu, Ullikummi je osvetnik koji
je doao kazniti novu generaciju bogova jer je svrgnula staru)
b) tekstovi iz Ras amre (Ugarit)
c) Enuma Eli (Babilon)
- u svim ovim mitovima vlast je uvijek nasljedna i nasilno preuzeta
- isti koncept razdvajanja neba i zemlje
- 3 slijeda boanstava
- boanstva su antropomorfna, ali i fizike pojave
- TEMA Teogonije: teogonijska evolucija do Zeusa, sistematizacija, genealoka shema (uveo
Heziod)
Antropogonija
- prie o nastanku ovjeka
- Heziod pria o naratajima ljudskog roda
- mit o Pandori (u prikazima kao kip ili s kutijom) nala pythos a ne kutiju sa svim zlima, a
na dnu nada; 2. verzija kae da su u pythosu bila sva dobra koja su potom pobjegla i ovjek ih
vie nije uhvatio
- idui put priitat od ''Meleagar i lov na Kalidonskog vepra'' do ''Keik i Halkion''
17.03.2014.
: 15 minuta proputeno:
- orijantalizante stil
- Arheolki muzej u Firenci francois vaza iz cca 580. pr. Kr. s prikazom mojra majstor
slikar Klitija i lonar Ergotin potpisani na vazi); Klitija prikazao odjevnu modu svoga

vremena koja je dola s istoka

- kraj 7. st.: slikana metopa iz Apolonovog hrama u Termonu u Etoliji prikaz raskono
dekoriranih odora s cvjetovima, laticama i rozetama po istonjakom obrascu
Novi oblici posuda:
1. male posudice od 4-5 cm visine aryballos (ovoidni ili jajasti aribal te piriformni ili
krukoliki aribal, trei okrugli ili globularni aribal, imaju ravan izljevak, ruka se sputa s
izljevka na trup i esto ima trakasti uzorak) i alabastron (ravan izljev, vreasto se iri prema
dnu, zaobljeno dno pa nemre stajati, nema trakastu nego tunelastu drku ispod vrata, oblik
podrijetlom iz Egipta) male ampulice koje slue kao kontejneri za parfeme i mirisna ulja,
demonstrirani primjerci iz 7. st. pr. Kr. iz Korinta s crnim rozetama Korint u to vrijeme
glavni centar keramike (korintska keramika) i najvei proizvoa parfema na svijetu; prodaje
se parfem, a ne ampulice, izvoze se na zapad u Etruriju i dr.
2. olpa - ravan izljev, krukoliki izgled, irenje prema dolje, ruka od izljevka do trbuha, dva
diska na vrhu ruke, ne brkati s oinohoama (one imaju najveu irinu u gornjoj pol.)
- orijentalizante period openito uvodi u modu parfeme i kozmetiku (preko Naukratisa u
Egiptu ova roba ide na Zapad bogati nalazi aribala i alabastrona u Egitpu)
-orijentalizante doveo nove kultove animalistiki kultovi
- grifoni, sfinge, sirene i gorgone (apotropejski efekt) pegazi, esto prikazani na keramici
- prikaz 3 gorgone: Steina, Eurijala i Medusa (prikazana bez glave ), Slikar Gorgona (ime
napoznato), uva se u Louvreu
- prikaz sirene na globularnom aryballosu
- krajem 7. st. tiranin Kipsel zbacio dinastiju Bakhijada i uspostavio dinastiju Kipselida;
Bakhijad imenom Demarat bjei pred Kipselom, skupio obitelj, prijatelje i brdo majstora koji
su izraivali keramiku za njih te se naselio u gradu Tarkviniji u Etruriji djeci po prii dao
etruanska imena, jedan od njih bio Lukumon iz Tarkvinije doao u Rim i preuzeo vlast
kao Takrvinije Prisko kao peti i prvi etruanski rimski kralj; on je donio pismo
Etruanimaperiod orijentalizante u Etruriji naziva se Demaratovo doba, ali danas znamo da
su Etruani alfabet dobili iz eubejske kolonije Kume
- razdoblje razvijene trgovine istok zapad:s istoka dolaze skupi materijali
Protoatiki stil u Ateni (crno-bijeli stil)
- to je razdoblje opadanja Atene zatvorena sama u sebe, ne sudjeluje u kolonizaciji, razlozi
tog opadanja nepoznati, mnogo teorija
- duboka podjela na sve moniju aristokraciju (obitelji Alkmeonida i Medontida) i puane
seljaci masovno upadaju u duniko ropstvo, zakoni i pravo usmjereni ouvanju statusa
quoaristokracija nije zainteresirana za vanjsku politiku
- 632. pr. Kr. Kilon pokuao uspostaviti tiranidu (izvor: Herodot i Tukidid) Kilonovi
pristalice se sklonili u hramu, ali svejedno ubijeni najvee svetogre i Alkmeonidi prokleti
pozvan Kreanin Epimenid koji je po zanimanju bio goes (aman) da ritualno oisti grad od
grijeha
- 621. pr. Kr. Drakon kodificirao obiajno pravo prvi pisani zakon u Ateni, ali u praksi se
nita posebno nije promijenilo
- 594. pr. Kr. zakonodavac (monothetes) Solon izabran za suca u raspravama i nakon

implementacije njegovih demokratskih zakona sredinom 6. st. Atenjani izlaze na vanjsko

trite
- likovi nisu ispunjeni tamnom bojom kao u geom. stilu nego kombinirani crno-bijelo
- protoatika oinohoa, kraj 7. st., izvrsno oblikovana keramika, ali likovi skromno dekorirani
- analathos vaza amfora ili lutroforon (isto kao amfora, ali ima izduene vrat, tijelo i ruke,
slui ua vodu za oienje grobova i sl., esto kao nadgrobni spomenik mladim djevojkama)
- za razliku od Atene u 8. st. Eubeja je bila najbogatiji dio grke sve do Lelantskog rata (vjv.
730.-715. pr. Kr.) izmeu Eretrije i Halkide oko velikog plodnog polja na Eubeji obje
znatno oslabile, a od tada do kraja 7. st. dominaciju preuzima Korint
amfora Eleuzina muzej u eleuzini, amfora, oslijepljenje Polifema a polifem u ruci dri
skifos

IDEJSKA FAZA protoatike keramike jer su u peini u Idi na Kreti naeni bronani titiovi
koju pokazuju stilske karak kao i ova keramika
njena druga faza dedalska faza protoatike keramike po Dedalu NETTOS AMFORA jer
prikazuje herakla i kentaura Nesa
atiki jezik tamo di drugi stavljaju dva s u Atici stavljaju dva t
crni figuralni stil, moda najraniji primjrt, 1,40 dimenzije, na trbuhu Perzej i Gorgone
Solon vodio restriktivnu ekonomsku politiku uoio se i s ekolokim problemima ogoljavanja
tla u Atici (ne samo drutveni i politiki) te zabranio izviz svih poljoprivrednih proizvoda
osim maslina iz Atike u maslinama vidi izvor prihoda na breuljke iskljuivo masline i
vionogradi, atiko vino i nije bilo neko ali maslinovo ulje je bilo vrhunsko
- prvi poeo uvoziti obrtnike majstore u Atenu poetak jonskog stila
- podjela drutva na 4 klase po prihodima
1. pentekosiomedimnoi vie od 500 medimni godinje
2. hippies (vlasnici konja) konj je bio luksuz
3. zeugitai (zygos, zeugma=jaram) mogli su si priutiti par (jaram)volova da vuku plug
4. thetes (nadniari) ljudi koji rade manualni rad za dnevnicu kod nekoga i nemaju stalno
boravite, gori poloaj od robova koji imaju svoj oikos (kuu i familiju u kojoj borave),
ponekad bez graanstva
- arhonti se biraju meu pentakosiomedimna, ali Solon proirio tu mogunost na hipije, nie
slube omoguene zeugitima, ali najvanije je da je cijeli atenski narod dobio pravo glasa,
naroito pri izglasavanju zakona u ekleziji
- nakon zakona Solon otiao u dobrovoljno izgnanstvo da nitko te zakone ne modificira
- dao sagraditi prytaneion, zgradu eklezije u kojoj su pohranjeni primjeri njegovih zakona,
stajao na obroncima akropole, tu drava daje ruak graanima, uvaju se gradski spisi i tu je
Hestijino ognjite s vjenom vatrom ali ne znamo gdje tono

- natpis iz Atene iz 5. st. navodi sve koji su imali pravo na dravni ruak: svenici eleuzinskih
boanstava (Demetra, Perzefona, kasnije Ijak tj. Dioniz te Had), pobjednici na panhelenskim
igrama, kasnije generali IG I3 131 (IG= inscriptiones Graecae, I = prvi tom, 3=tree
izdanje, 131=redni broj natpisa)
- im se Solon povukao iz Atene, prognani Alkmeonidi se vraaju i 586. sruena ustavna
vlada, 580. izabrano 10 arhonata (5 od strane plemstva i seljaka iz ravnice, 3 od strane seljaka
iz brda i 2 od strane obrtnika) bogati hoe svoje privilegije, seljaci bolju podjelu zemlje,
obrtnici podravaju Solonove ustave i ele gra. prava pa su krajnje sumnjivi drugim dvjema
kategorijama jer se individualni rad smatra neim nastranim, ali oni su istodobno ila
kucavica atenske ekonomijenovi sukobi i potencijali gra. rat
- 566. pr. Kr. ustanovljene Panatenejske igre kao najvanija javna prigoda u Ateni, a
istovremeno osnovane Eleuzinske misterije te Eleuzina postupno postaje glavno grko
svetite
- 561. pr. Kr. na vlast dolazi Pizistrat
- stekao veliki ugled u ratu protiv Megare
- seljacima obeavao ponitenje dugova i preraspodjelu zemlje koja je zavrila u rukama
aritokracije
- obeavao zemlju onima koji su Solonovim zakonima dobili gra. pravo
- zauzeo akropolu, ali je 550. morao pobjei u Pangej u Trakiji (rudnici srebra) i tu sprema
pu kovao novac za uzdravanje plaenika za povratak u Atenu obogatio se toliko da je
mogao graditi brodove ujesen 546. iskrcao se u Maratonu, prodruuju mu se pristae iz
grada, pobjeuje atensku vojsku, zauzeo akropolu, razoruao narod (i pristae i protivnike),
sve poticao da se to prije vrate kui na imanja i nastave obraivati zemlju za taoce uzeo
sinove najbogatijih atenskih obitelji kau da je svoju vlast temeljio na novcu, plaenicima i
savezima s drugim tiranima, vladao do smrti 528./7. g.
- kasnije se njegova vladavina naziva zlatnim dobom i on se poistovjeuje s Kronom
- Pizistratova vanjska politika: otvaranje drugim polisima, jaanje trgovine, porast atenske
proizvodnje, veze s inim vlastodrcima
- vrhunac crnofiguralnog stila
- sredinom 6. st u Ateni poinje jonski stil
Pizistratovo doba (u. 528./27.)
- procvat atenske keramike
- Atena ima odbre odnose s Korintom: preko Korinta i Egine atenska keramika stie skroz do
panjolske
- Pizistrat daje gra. pravo svim stranim trgovcima i obrtnicima te zemlju seljacima, cehovima
oni stvaraju bogatstvo polisa, smanjuje nezadovoljstvo i potencijalne pobune svojevrsni
new deal, daje dr. novce za ureenje akropole: prvi veliki arhitektonski zahvati na akropoli
- veliki radovi na svetitu u Eleuzini
- poetak gradnje Zeusa Olimpijskog pod akropolom, dovrio tek Hadrijan
- napravio cisterne i esme za opskrbu vodom, najslavnija esma Klepsidra
- doseljeni Jonjani donijeli jaki jonski utjecaj u umjetnost skulptura, odijevanje (nabrani

hitoni), dravni kult: panateneje, dionizije, eluzinije, najvaniji datum velike dionizije iz 534.
pr. Kr. prva izvedba tragedije tragiar Tespis iz kora izdvojio glumca nasuprot kora i
stvara dijalog (ne znamo provenijenciju te prakse dodue)
- Pizistrat zbog procvata Atene poistovjeivan s Kronom
Pizistratovi sinovi Hipija i Hiparh
- Hiparh je bio pjesnik i uvodi recitiranje Homerovih pjesama u sklopu Panateneja: recitirale
se cjelokupne pjesme zahvaljujuu njemu sauvane cijela Ilijada i Odiseja
- Hiparh angairao strunjake (filologe) za kritiko izdanje Homerovih epova koje su
bibliotekari Aleksandrije (glasoviti Aristarh, najvei homerolog) uredili
- period gr. umjetnosti koji se poklapa s vremenom vladavine Pizistrata i njegovih inova je
arhaika
- arhajski = star period od cca 600. 400. pr. Kr.
- vrijeme definiranja prikaza ljudskog lika, arhitektonske izvedbe, centri umjetnosti dobivaju
finalni karakter
Sredita umjetnosti:
a) Kreta kipovi iz Drelosa koji se nazivaju sphyrelata (singular: sphyrelaton), uvaju se u
Nac. muzeju u Heraklionu: bronani uplji kipovi, mehaniki oblikovani (ne lijevanjem) na
drvetu ili rastaljenom olovu, 3 kipa Apolon, Artemida i Leta
b) drugi centar proizvodnje na Kreti je Prinijas, hram A: skulptura Here iz Prinijasa s
dreadovima, ispod reljef s Hadovim konjanicima
- procvat sredita na Peloponezu:
- majstori iz Korinta: gradnja hrama Artemide na Krfu (korintska kolonija Korkyra)
zabatni trokut s gorgonom u sredini i dvije pantere sastrane; gorgona s jedne strane ispod ruke
ima krilatog Pegaza, a s druge Hrisaora; sinovi Meduze i Posejdona koji su iskoili iz njezina
vrata kada joj je Perzej odsjekao glavu
- reljefi iz riznice u Sikionu u Delfima: prikaz ratnika s dugim frizurama
- Herina glava iz Olimpije, jedan od najranijih boanskih portreta; frizura u valovima
naelu kraj 7. st.
c) Magna Graecia:
- radionice u Silarisu (dan. Foce del Sele) kraj Paestuma u Lukaniji tu je veliko Herino
svetite s glasovitim ranoarhajskim metopama prikazi Heraklovih djela
- Sicilija: slavna radionica iz Selinunta (na novcu ima list selena tj. celera po kojem je
dobio ime), tu je dolina hramova s neimenovanim boanstvima, najznatniji hram C, arhajski
dorski hram (na Siciliji su svi dorski osim jednog jer su je Dorani kolonizirali), kraj 7. st.
triglifi i metope s reljefnim prikazima Herakla, Perzeja i Meduze, kvadriga (etveropreg) u
viskom reljefu s kojima en face
d) Jonija
- uz financijsku pomo kralja Kreza u Efezu se gradi Artemizij (jedno od 7 uda staroga
svijeta) sredinom 6. st. reljefi iznad baze hrama
- jonski majstori rade riznicu Kniana u Delfima prve karijatide (enski likovi koji
umjesto stupova dre nadvratnik); karijatida s visokim cilindrinim eirom koji nazivamo
polos (ima ga svaki mali xoanon) ukraen mitolokim scenama

- grad Siphnos takoer radi svoju riznicu u Delfima: karijatida s po. 6. st., reljefni prikaz
gigantomahije
- kip Here Samijske u njezinu hramu na Samu: potpuno okrugao kao balvan, dotesan da
nalikuje na enu; takav drveni kip naziva se xoanon i bio je najsvetiji dio hrama divovski
jonski hram iz vremena tiranina Polikrata, dvojica arhitekata Roik i Teodor; kad su ga zavrili
Teodor odlazi u Efez i jedan je od artiketata Artemizija
- spomenik harpija u gradu Ksantu u Likiji (dan. j. Turska): dokaz da se domai Likijci
okreu gr. nainu izravanja
d) Najvei umjetniki pomak u Ateni:
- Hekatonpedon: hram od 100 stopa duine (cca 31,5 m), 100 je tada bio kultni broj
- svetite boice Atene iz cca 585.-560., skulptura Hidre u fragmentima
- reljefni prikaz Herakla na kolima
- u zabatu se prostor razrjeava tako da se likovi smanjuju kako se prostor suava prema
rubovima, svi zabati bili su arko obojani
- drugi hekatonpedon
- zabat s prikazom nekog lika, neki kau Tifon, vjv morski bog Nerej (zbog prie o Ateni i
Posejdonu te osnutku grada Atene pri emu Posejdona prate minorna mor. boanstva Glauko,
Triton, Nerej)
- prikaz tiranoubojica: Harmodije i Aristogiton 510. pr. Kr. Hiparh ubijen, Hipija
pobjegao Atenjani pozvali kipara Antenora da napravo skulpturu tiranoubojicama kad su
Perzijanci i Hipija zauzeli akropolu 480. pr. Kr. i sve spalili i razorili zaplijenili su skulpture i
odnijeli u Perzepol, po prii vraene u Atenu tek kada je Aleksandar Veliki osvojio Perzepol,
one izgubljene, ali kasnije Atenjeni od kipara Kritije i Nesionta naruili nove od kojih su
sauvane rimske kopije Antenorova jedna od najslavnijih skulptura kasnoarhajskog
vremena
- u arhajsko vrijeme svi likovi na vazam iz profila, oko en face (tek se u crvenofiguralnom
stilu prikazuje iz profila)
- Polimedovi kipovi brae: ranoarhajsku skulpturu 7. st. ili ranog 6. st. karakterizira dorska
teina, karakteristine pletenice, koljena, laktovi (urezani krugovi) i uha
- kuros iz kerameikosa u Ateni iz cca 550. pr. Kr. estoka crtna na koljenu nestala,
pokuava se izvesti anatomsko koljeno, ali ne ba uspjeno, pletenice ne idu naprijed kao
dedalske nego ih je puno i zabaena su na lea
- kod ena su karakteristini kipovi kore - karakteristian dugi nabrani hiton; mnoge kore
s atenske akropole, ne znamo koga prikazuju minival frizura, lanena kapica sakos; redovito
se koristi mramor jer je idealna podloga za boju; zanimanje slikar kipova bilo je vano
(poznat je Panan koji je radio za Fidiju)
- najslavniji arhajski kip moshofor, nosa teleta, uva se u arh. muzeju u Ateni:
karakteristini iskorak kontrapost, odijeven u tuniku, malo manji od prirodne veliine
- slikaju se metope, ali i tzv. pinakes (sg. pinax): keramike ploe (najranije otkrivene u
Peini nimfi na lokalitetu Pici kraj Korinta), prikazuju faze peenja keramike
- krajem 6. st. cvatu atenske radionice koje ele anatomski i realistino prikazivati ljudsko
tijelo tendencija se vidi na crvenofiguralnim vazama toga vremena npr. amfora slikara
Fintije

Klistenovo doba
- Klisten je pripadnik Alkmeonida, Herodot pripovijeda da je dobio narod za sebe jer je
obeao udio u svemu pa tako i vladanju, zapravo htio sauvati privilegije Alkmeonida
- njegove reforme ipak stvorile temelje demokracije: priznao postojanje malih lokalnih
zajednica dema i njihovu neovisnost o lok. aristokraciji: svaka dema bira naelnika, vijee i
vodi vlastite poslove deme grupirane u 10 fila od kojih svaka ima udio u zemlji uz obalu,
ravnice i brda na filama se temelji vojska, administracija i Solonovo vijee kojemu svaka
fila daje 50 lanova (ukupno 500) tako stvoren osjeaj pripadnosti zajednici i izbjegnuti
sukobi
- 546. pr. Kr. Perzijanci osvajaju veinu Bliskog Istoka i Male Azije, dolaze u zalee jonskih
gradova Grci trae pomo Kreza od Lidije (560.-546.) u zamjenu za lojalnost, nastradao u
bitki s Perzijancima Perzijanci osvajaju obalu te postavljaju i smjenjuju tirane u gradovima
hrpa izbjeglice bjei u Atenu
- 525. pr. Kr. Kambiz osvaja Egipat
- 515.-510. pr. Kr. Darije kree u uzaludan pothvat u Europu na Skite pod kraljem Idantirsom,
ruska stepa odnijela Dariju puno vojske, ali mu je ostalo uporite u Trakiji i Makedoniji
- na zap. Sredozemlju javlja se Kartaga koja se uzdie u 6. st. na prijelazu i 6. u 5. st.
napada gradove u Velikoj Grkoj
- Perzijanci takoer financiraju grke izdajnike
- prve nevolje zapoinju u Miletu gdje vlada tiranin Histija: u dobrim odnosima s Perzijom,
otiao na perz. dvor, a kao tiranin ga zamijenjuje Aristagora on se sukobio sa perz. vlastima
jer eli vladati neovisno 499. pokree ustanak protiv Perzije i pridruuju mu se neki dorski
i jonski gradovi, na sve naine nastoji dobiti pomo Grka, mnogi ga odbijaju, ali Atena
pristaje pomoi; iz toga vremena sauvala se glasovita skulptura lava iz Mileta
- 494. Jonjani poraeni i 493. Perzijanci planiraju kaznenu ekspediciju na Atenu
-490. bitka na Maratonu usprkos znatno nadmonijioj perz. vojsci grki hopliti pod
vodstvom Miltijada pobijeuju pokazana snaga grkih hoplita i podignuta hrabrost
- u Olimpiji sauvana kaciga s natpisom MILTIADES (ne znamo pripada li Miltijadu)
- vaza Chigi iz 7. st. (tip:protokorintska olpe): na platu jedini prikaz grkih hoplita koji se
reproducira posvuda mogua rekonstrukcija hoplitske opreme: na glavi kaiga koja dolazi u
nekoliko varijanti (korintska, grko-ilirska i sl.), okrugli tit, na potkoljenicama nazuvci
(knemide)
- Darije umire 486., nasljeuje ga Kserkso koji prije pohoda eli osigurati neutralnost Magne
Graecije, pridobiti Tesaliju na sj. Grke za saveznika te Kartaane koji su neprijatelji Grka na
Siciliji
- 482. atenski voa Temistoklo urgira da se od skovani novac potroi na izgradnju 200 trijera
to naposljtku spaava Atenu
- 481. Atenjani sabor u Sparti, 480. u Korintu Sparta e voditi rat na kopnu, Atena na
moru Sparta daje 40 000 hoplita
- Perzijanci su imali oko 1200 brodova problem je logistika istodobno kopnom prodiru sa
Sjevera i dolaze do Termopilskog klanca u Tesaliji 480. tu im se suprotstavlja spartanski
kralj Leonida kojemu se pridruuju malobrojni Tespijanci i Tebanci odupiru se 2 dana koja
su slavna po nekoliko izreka (npr. kada Kserkso kae da e strijelama pokriti sunce Leonida

odgovara ''Onda emo se boriti u hladu'' ili kada mu Kserkso kae da preda oruje, Leondida
kae ''Doi i uzmi''primjeri lakonskih odgovora) 3. dana Pizistratov Hipija navodno
proveo Perzijance tajnim putem Grcima iza lea i ubijaju sve Grke, jedino se Tebanci predaju
Kserksu otvoren put u Atiku Atenjani evakuiraju stanovnitvo na otoke Eginu i Salaminu
i dalje Perzijanci pljakaju i pale Atenu
- porazbijane kurosi i kore koji su bili zavjetni darovi bogovima Grci bi bacali u svete jame
koje se nazivaju favisse- u klasinom periodu ova praksa izostaje pa nemamo sauvanih
grkih kipova, veinom rimske replike
- 480.Temistoklo sada vidi pomorsku bitku kao prijeku potrebu treba namamiti perzijsku
flotu u Salaminski tjesnac izmeu otoka Salamine i kopna (prolaz je uzak, a more nije
preduboko pa veina perz. flote ne moe doi do izraaja) perzijanci od pijuna dobivaju
poruku iz nepoznatog izvora da e se Grci sakriti u salaminski tjesnac (nepoznati izvor je
Temistoklov rob) Temistokla su ipak prognali iz Atene, ali on sa svojim kompanjonima
dolazi na brdo preko puta Salamine da upravlja bitkom Perzijanci uplovljavaju u tjesnac i
bore se za ivot veliki poraz, ostatak perz. flote bjei, u Ateni dvostruko slavlje legenda
kae da su istog dana Grci porazili Kartaane koji su namjerili osvojiti Siciliju u bitki kod
Himere
- Perzijanci konano poraeni u kopnenoj bitki kod Plateje 479. i u konanoj morskoj bitki
kod rta Mikale u Joniji
- legenda kae da su sva 3 velika grka tragiara (Eshil, Sofoklo i Euripid) sudjelovali na svoj
nain u bitko kod Salamine: Eshil kao vojnik, Sofoklo pjevao naveer u zbogu koji je slavio
pobjedu, a Euripid se toga dana rodio znamo da je Eshil napisao dramu Perzijanci u kojem
Kserkso razgovara s pokojnim ocem Darijem nakon poraza kod Salamine
- 476. Atenjani osnovali pomorski imperij Delski savez koji postaje predvodnik grkog
svijeta 470-ih i 460-ih godina mo Atene se nezaustavljivo iti po Egejskom moru, vrhunac
u ranim 460-ih kada zapovjednik Kimon pobjeuje Perzijance u bitki kod rijeke Eurimedonta
u Maloj Aziji
- 460. Atenjani krvavo uguili neku pobunu na otoku Tasu na sj. egejskog mora uz obalu
egejske Makedonije odakle su stizale sirovine (vosak, konoplja za uak, lan za jedra, katran za
premazivanje brodova, zlato i srebro iz Pangeja) samo Atenjani imaju pristup sirovinama na
egejskom moru i to se ne svia Spartancima i njihovim saveznicima na Peloponezu te
napetosti iji je korijen u 460-im i 450-ih godinama korijen su kasnijeg Peloponeskog rata
- treba imati na umu da je golem uspon Atene nakon perz. ratova ostvaren na raun svih
ostalih u Delskom savezu njihovim tributom u savezu financiranje su atenske
gradnje,svetkovine itd. (npr. jedno od prvih djela Perikla kao mladog politiara bilo je
financiranje Eshilove trilogije)
- taj period nakon 480. godine moemo ujedno datirati kao poetak klasini period grke
umjetnosti
Klasini period grke umjetnosti (480. 323.g. pr. Kr. kada umire Aleksandar, a moe i
330. kada propada Perzijsko Carstvo)
- perzijski ratovi ,pogoranje situacije u Joniji u Atenu dovode izbjeglice iz Male Azije
mnogi veliki umjetnoci, meu njima i slavni arhitekt i urbanist Hipodam iz Mileta: koncept
pravokutnog sijecanja ulica s agorom u sredini naziva se hipodamski tlocrt Hipodam

organizira obnovu Pireja

- meu izbjeglicama i filozof Anaksagora, Periklov prijatelj
- klasini stil dijeli se na 3 faze
1. Strogi stil (480.-460.)
- nazvan tako zbog uzviene smrtne ozbiljnosti, nedostatka emocija na kipovima i arhajske
ukoenosti
- umjetnost posveena herojima i bogovima, nadljudskim konceptima
- veina umjetnikih djela sauvana kao rimske kopije: mramorne kopije bronanih originala
- veliki naglasak na vjetini majstora, a ne rok izrade perfekcionizam
- 460-e i 50-e: velika obnova grada Atene stvorila goleme spomenike:
- Hefesteion u Ateni - na niskom breuljku Kolonosu iznad agore, primjereno mjesto za
boga Hefesta jer se izdie iznat etvrti kerameikos; u srednjem vijeku pretvoren u crkvu pa se
sauvao, hram bio obojan arkim bojama (iste boje: crna, crvena, uta i bijela, ima i palve
- hram iz Segeste na Siciliji prepoznatljiv po golim stupovima bez kanelira, jedan fali to
je tomu tako jer hram nije zavrenidealan za istraivanje naina gradnje
- bronana skulptura Aurige iz Delfa iz 474. (on je bio prvi tiranoubojica): vidi se da se
ranoklasina umjetnost i dalje dosta poziva na arhaiku, ali prevladavaju novi elementi
- originali zabata Zeusovog hrama u Olimpiji (460-450. pr. Kr.), majstori nepoznati, danas
u Muzeju Olimpije na istonom zabatu prikazana priprema za utrku izmeu Pelopa i
Enomaja koju nadzire Zeus, na zapadnom prikazana kentauromahija koju nadzire Apolon u
sredini koji je jedan od najljepih Apolonovih kipova ikad (zapamtit!) raen od parskog
mramora koji je lagano proziran i svjetli na suncu
- rekonstrukcije partenonskih zabata: istoni zabat Partenona: prikaz roenja Atene;
zapadni zabat: prikaz natjecanja Atene i Posejdona za vlast nad gradom
- proces izrade ovih zabata je najae bio takav da su kipari radili obrazac na kartonu, a
zatim su vrhunski klesari to opklesavali u mramoru
- Mauzolej u Halikarnasu: jedno od 7 uda starog vijeka
- ukrasili ga 4 najvea majstora: Skopas, Leohar, Timotej i Brijaksid koje se moe
razlikavati po materijalima
- sauvala se replika Skopasove amazonomahije iz mauzoleja
- kip Athene Parthenos, najuvjerljivija rimska kopija zvana Varvakion: visoka oko 12m,
napravljena Fidijinim rukama od hriselefantine (obrada zlata i bjelokosti na kosturu od
drveta), ali za Fidiju su radili brojni drugi umjetnici (npr. slikar Panem oslikavao kip, zlatar i
draguljar Kolot radio zltne predmete, a nacrt i ideja su naravno Fidijini)
- u Tennesseu u Ontariju sagraena replika Partenona s rekonstrukcijom Athene
Parthenos
- rije kojom Grci oznaavaju obrnika je banausos, a obrt banausia, inae te rijei znae
prostak i prostaina=raditi manualno je jadno, a kako su Grci umjetnost smatrali profinjenim i
iskusnim obrtom, nisu imali rije za nju, ve samo tehne
- u klasinom razdoblju nastaje teatar, trijem i zatvorena kua tj.
- vijenica ili bouleuterion: kruno sjedalite za rasprave
O grkom hramu openito:
- hram je inae bio boja kua sagraena u svrhu da zatiti kip boanstva od lementarnih

nepogoda
- svaki hram ima svetite (cela) na kojem se nalazi rtvenik i ono je uvijek na istonoj strani
hrama; lijepo obzidani oltar naziva se bomos
Svetite u Olimpiji
- Zeusov hram sagraen sredinom 5. st. pr. Kr.
- ovaj hram ima ograen sveti boanski prostor oko hrama (temenos) i takva konstrukcija se
naziva altis
- pokraj Zeusova hrama nalazi se i Herin hram te Metron, hram majke bogova koji su unutar
temenosa
- unutar temenosa nalazi se i Pelopion, oltar na otvorenom posveen Pelopu koji je najsvetiji
dio kompleksa
- nakon 391. i Teodozijevih zakona i dolaska Gota svetite je uniteno, a istraivanja poinju u
19. st., ali, naravno, oteena gradnjom privatnih kua
Privatne kue u klasinom periodu
- izvana samo goli zid i ulazna vrata, nema prozora
- cijela kua orijentirana prema sredinjem dvoritu u kojem se odvija ivot
- najbolje istraene privatne kue u Olintu i na Delu, novi nalazi u Efezu
- u sredini oltar Zeusa Xeniosa (xenos=stranac, pa Zeus Ksenij=zatitnik gosta i
pridolica)gostoprimstvo obvezno
- bogatiji stanovnici imali su market u sklopu kue i posebnu tendu: na Delu se trgovalo
robovima
-kue na Delu: u sreditu kue nalazi se peristil okruen stupovima: reprezentativan, ponekad
ima mozaike, lijepe mramorne stupove i zrcalo je bogatstva vlasnika
- prostorije oko peristila nisu posebno ureivane jer su Grci vie bili okrenuti javnom nego
privatnom ivotu
- arhitektonski su se dotjerivale eventualno kuhinje i kupaonice
- glavna prostorija kue je andron: muka prostorija u kojoj se obavlja jelo, primaju gosti i
ostale vane stvari, nalazi se u prizemlju
- ginekei, enska prostorija, nalazila se na prvom katu
- kalathos cilindrina enska koara u koje se stavljaju eljevi, cvijee i druge enske
stvari; navodno je kalimah izmislio kapitel korintskog stupa kada je etao grobljem i ugledao
kako je kalathos ostavljen na grobu mlade djevojke obrastao akantovim liem
Herin Hram iz Pestuma
- dorski hram, u principu 6 stupova u proelju, a na bokovima 2n+1, dakle 13 stupova, ali
Grci se u princip ne pridravaju principa
- konstrukcija kapitela dorskih stupova gdje je ehinus jako izraen i obao sugerira 6. st.,
meutim problem ugaone metope rjeen tako to je arhitrav postavljen na polovici posljednjeg
stupa kraj 6. i po. 5. st.
Hram Konkordije u Akragasu

- dorski hram s klasinim ritmom

- ham sa 6 stupova u proelj naziva se heksastil i ovaj hram je takav (8 stupova oktostil, 4
tetrastil itd.); u klasinom periodu broj stupova u proelju paran
- niz uresa ispod kapitela (anui) ureuju se metalima
Kip Afrodite Knidske
- sauvana u rimskoj kopiji, original Praksitelov
- primjer grke kalokagathije, tj. savrenstva duha i tijela
- Praksitel navodno modelirao kip prema tijelu ljbavnice Frinepozvan na sud jer je
oblikovao boicu po tijelu smrtnice i to ga je moglo kotati glave da Frina nije dola na
suenje i skinula se to je odmah oslobodilo Praksitela
Delski pomorski savez
- Atena preuzima dominaciju u Grkoj, privid mira
- izmeu 460. i 446. traje tzv. 1. Peloponeski rat: rat izmeu Atene i Peloponeskog saveza
- Atena pripojila Megaru, to je razljutilo Korint, kojemu pomae Sparta i 446. upadaju u
Atiku koju postue ishod: priznanje Atenskog pomorskog saveza, Atenjani naputaju neke
dijelove kopna, ali priznato postojanje saveza zapravo znai atensku pobjedu
- tijekom rata Atena podrala i pobunu protiv Perzijanaca u Egiptu, katastrofalan pohod
konaan mir s Perzijancima sklopljen 449. Kalijin mir Atenjani se odrekli plovidbe po
Crnom moru
- najvaniji doseg atenske politike 437. kada osniva grad Amfipol na sj. grke (Egejska
Makedonija) blizu dan. Soluna strateke sirovine za gradnju brodova, srebro i zlato iz
Pangejanajvanija toka za atenske sirovine
- nakon Amfipola Atena osniva cijeli niz saveza koji imaju dvojaku svrhu: jo sirovina za
Atenu i oduzimanje izvora Sparti
- zbog toga opet dolazi do svae s Korintom i izbija veliki Peloponeski rat (432.-404. pr. Kr.)
- u to vrijeme traje kasnofiguralni, rascvjetani ili Fidijin stil
U ovom razdoblju nastaju najznamenitije gradnje grkog svijeta, izvan Atene imamo:
Stoa poikile
- ''areni trijem'' u stoi slike Maratonske bitke i Amazonomahije
Riznica Atene u Delfima
- skladna dorska gradnja prostilnog hrama, 2 stupa na proelju
- skulpture kipara Kalamida koje spadaju u ranoklasini ili strogi period gr. skulpture (500.480.)
- portret pjesnika Pindara
- Zeus s rta Artemizija navodno ima Kalamidov bronani original
- kip Apolona Aleksikakosa (''onaj koji odvraa zlo''), rimska kopija iz Delfa
- kip Afrodite Sosandre (''Afrodita koja spaava ljude''), najslavniji Kalamidov kip; ogrta
ju cijelu pokriva

Hram Afaje na Egini

- vrhunac dorskog stila
Zeusov hram u Olimpiji
Herin hram u Pestumu
Posejdonov hram u Pestumu (zapravo Herin)
Tzv. Demetrin hram u Pestumu (zapravo Atenin)
Zeusov hram u Akragantu
- nakon pobjede kod Himere 480. g. istog dana sirakuki tiranin Hijeron i njego nasljednik
Gelon zakleli su se Zeusu Olimpijskom da e mu sagraditi hram
- najvei hram u gr. svijetu, ovjek je bio visine baze stupa, ali hram nikada dovren
- pseudoperipter hram iji stupovi ne stoje u trijemu ispred hrama, nego su to polustupovi
na zidu hrama (stubovi)
- zbog veliine hrama izmeu stupova arhitrav su nosili i kameni muki likovi, tzv. Telamoni
- jedini dorski stupovi s bazom
U Atenu od druge pol 5. st. vlada Periklo koji pokree golem program obnove Atene:
- radna snaga mijeana: Atenjani i stranci, bilo je robova, ali veinom plaeni slobodnjaci;
plaa za svaku vrstu rada identina bez obzira na drutvenu kategoriju, a isplauje ju blagajna
Delskog saveza
- mramor iz kamenoloma u Penteliku vadio se za atenske gradnje
- Periklova bista, sauvana kopija, Plinije kae da je original radio Krezip
437. arhitekt Mneziklo gradi Propileje:
- kroz propileje prolazila je panatenejska procesija
435. podignut Nikin hram iznad Propileja:
- tetrastilni (4 stupa s prednje i stranje strane)
- amfiprostil (ima okolni trijem od stupovapteron)
- unutar pterona cela koja je podijeljena na 3 dijela: pronaos (predvorje), naos (cela) i
opistodom (riznica ili spremite koja ne komunicira s prethodne 2 prostorije
- templum in antis: ima dva stupa u pronaosu (ako hram ima 2 stupa u opistodomu, onda se
naziva dvostruki templum in antis)
- ako su ispred cele 4 stupa koji nose trijem, hram se naziva prostil, ako ima jo 4 stupa
ispred opistodoma, hram se naziva amfiprostil: prema tome Nikin hram je jonski tetrastilni
amfiprostil
- graditelj nepoznat, pripisuje se Kalikratu

Hefestion, sagraen iznad Agore blizu Kerameika

- friz sa reljefom koji prikazuje djela Tezeja s unutarnje strane arhitrava; dorski hramovi inae
nemaju reljefe, ve je to jonski element na dorskom stilu
Apolonov hram u Basama
-graditelj Iktin
Posejdonov hram na rtu Sunionu
- stilski gotovo identian Partenonu i Hefestionu, mogue isti arhitekti
Erehtejon
- graen izmeu 421.-406. g. kada Atena propada
- matematiki najtonija graevina na akropoli
- glasovite karijatide koje danas stoje u muzeju, dok su na hramu kopije
- jonski hram
- u vrtu se nalazi sveta Atenina maslina
- glavni ulaz sa sjeverne strane
Partenon
- glavni ulaz na istonoj strani
Grka skuptura ima 5. st. ima 5 razdoblja
1. Strogi ili ranoklasini stil (500.-480. pr. Kr.)
- formiranje 3 bitna sredita: Atena, Velika Grka i Sicilija te Peloponez
Zabati hrama Afaje u Egini
- vrhunac rane klasine skulpture u Grkoj
- uvaju se u gliptoteci u Mnchenu
- prikazuju ratnike sa titom, oni na rubovima na samrti, u sredini Atena; na oba zabata nalazi
se Heraklo, a na jednom i Telamon, otac Ajantov (obojica povezani s Eginom) mogue
prikaz 2 Trojanska rata
Prijestolje Ludovisi
- pripada klasinom horizontu Velike Grke kola iz Lokrija u Tarentskom zaljevu
- prikaz Afroditina roenja iz pjene, na bonoj strani reljef sviraice frule, na drugom boku
dama s nekom kremom u ruci, na stranjoj strani reljef s prikazom (uva se u Bostonu)
- aktivan kipar Pitagora sa Sama (pobjegao iz domovine pred Perzijancima)
- kola iz Lokrija u Tarentskom zaljevu
Venera s Eskvilina
- kola iz Lokrija
- vjv. 4. st. pr. Kr.
- nema glavu, noge i potkoljenice
Selinunt: Hram E
- 5. st. pr. Kr.
- metopa s prikazom vjv. borbe Herakla i Anteja

- metopa s prikazom Zeusa na prijestolju i Here koja stoji

- metopa s prikazom Artemide i Akteona s jelenjim rogovima kojeg trgaju vlastiti psi
Apolon iz Olimpije
- pripada 3. centru klasike: Peloponezu
- zapadni zabat Zeusova hrama u Olimpiji
- prikazuje Apolona kako upravlja borbom Lapita i Kentaura, uoljivo ovalno lice i frkave
ike (karakteristike strogog stila)
Prvo klasino razdoblje tj. visoka klasika (cca. 450.-400. pr. Kr.)
- ideju velikog radionikog centra zamijenjuje ideja linosti: Fidija, Iktin i Kalikrat itd. idu
od grada do grada i rade po narudbi, mogue ih identificirati po rimskim opisima
Miron iz deme Eleutere u Atici (granica Beotije i Atike)
- 2. treina 5. st.
- naglasak na dinamici: Diskobol (Museo Nazionale Roma, sastavljen od nekoliko kopija)
- Atena i Marsija (satir kojemu je oderana koa u prii s Apolonom): Atena stajala na ulazu u
akropolu, oboje sauvani u rimskoj kopiji
Poliklet iz Arga
- pripada peloponeskoj tradiciji, naglasak na ravnotei tijela u mirovanju
- matematiki kodificirao proporcije ljudskog tijela (glava : tijelo = 7:1, sredinja toka pupak
koji dijeli tijelo na pola pop pricipu zlatnog reza) knjiga Kanon na temelju pitagorejske
matematike, knjiga izgubljena, ali ju citiraju Vitruvije i kasniji rimski pisci
- Vitruvije u 10 knjiga o arhitekturi iznosi Polikletove ideje o kanonu, zlatnom rezu i sl. i
po njegovoj slici Da Vinci nacrtao Vitruvijeva ovjeka
- kip ranjenih Amazonki za Efez, hrizelefantinska skulptura Here za Herin hram u Argu
- kip Ahileja koji nosi koplje ili Dorifor, sauvane rimske kopije
- August oboavao Polikleta i u njegovo doba postaje iznimno popularan i reproduciran
- Dijadumen: predstavlja ili Apolona kao zatitniak mladei ili Tezeja, rimska kopija u Ateni
(grki nosnema bridgea nego je elo ravno spojeno s nosom); dijadumen inae pobjednik u
atletici koji si vee pobjedniku vrpcu oko ela
- Amazonka: rimska kopija u Berlinu, pobjedila na natjeaju za Efez gdje je sudjelovali
Krezel i Fidija sa svojim Amazonkama
Fidija iz Atene
-roen oko 490. u Ateni, oko 460. pozvan uOlimpiju da radi statuu Zeusa Olimpijskog, 450.
radi statuu Athene Parthenos (posveena 438.g.), radio do 432. kada je optuen i baen u
tamnicu i o njemu vie nema vijesti od tada: otpuba dvojaka bezbonost (usudio se na titu
Athene PArthens navodno staviti svoj mali autoportret) ili pronevjera zlata koje je dobio za
kip Athene Parthenos (nije ga na kipu bilo onoliko koliko je trebalo)
- najvei grki kipar svih vremena
- sauvani mnogi originali
- Partenona: kip boga ili heroja, nema atributa i ne znamo koga predstavlja
- Partenon: 2 boice jedna kraj druge, nemaju glave ni ruke, nemremo ih prepoznati
- Fidija za Partenon radio skice od kartona i glinene nacrte, a kipove klesarska armija

- Partenon: reljef sa zabata s prikazoj Panateneja i dr.

- Athena Parthenos: rimska kopija iz Varvakiona (Nac. muzej Atena), najbolja kopija ovog
kipa
- kopija iz grada Prijene u MA, danas u Berlinu (Pergamski muzej)
- Minerva iz Varadinskih toplica, modificirana AP
- kopija iz Linkestisa
- kip Amazonke Mattei
- glava Atene Lemnije: najbolja skulptura uz AP i ZO, original bronani, sauvane samo
mramorne rimske kopije, rekonstruirana cijela
- kip Zeusa Olimpijskog: napravljen po posljednjim stihovima 1. knjige Ilijade,
hrizelefantina, nije se sauvao, imamo rekonstrukciju na temelju Pauzanijinog opisa,
oooogroman kip, ispred njega bazeni s uljem koji upija vlagu da se drvo s kipa ne navlai,
kip se nalazi i na novcu Elide (legenda Elion, svaki novac ima nastavak on, npr. Athenon,
dakle Daorson nisu Oanii nego plural za novac), na gemama
- Apolon iz Kassela: nije se sauvao, imamo rimsku kopiju
Ostali kipovi:
- propileji graeni izmeu 447. i 432.: godine 431. Periklo dao ispred njih sagraditi kip Atene
Higije (Hygieia=epitet Atene kada je zatitnica od bolesti, kada se uzdigne kule Asklepija
Higija postaje njegova ki i boica zdravlja) kao zatitu od kuge, radio ga kipar Pir (Pyrrhos)
koji je bio Fidijin uenik, sauvane kopije
- bronani kipovi iz Riacea (muzej Reggio Calabria) izvaeni iz mora, restaurirali najvei
restauratorski zavodi u Firenci i Mainzu vjv. dio velike skupine ratnika Sedmorica protiv
Tebe koji su raeni za agoru grada Arga, mogue iz radionice kipara Hagelada (uitelj Fidijin)
- 470. g. u Atenu sa Tasa dolazi slikar Polignot, najvei slikar grke klasike, od Pauzanije
doznajemo da je oslikao leshe (zajednika kua grada Knidosa u Delfima) freskom Nekije
koja prikazuje silazak Ahileja u podzemlje; dobio ponudu da oslika stoa poikile u Ateni gdje
je slikao scene iz Trojanskog rata
- stamnos (velika posuda s horizontalnim drkama sastrane, slian krateru i ista primjena)
kojeg je oslikao Polignot, mogue upravo ovaj gore
Zbivanja u Peloponeskom ratu
- 432.-431.: spartanski vojskovoa Brasida ratuje na sj. Grke, 424. zauzeo Amfipol
Atenjani 421. pristali na mir
- dok Sparta i Atena pregovaraju o miru, Kleon u Pilu u Meseniji zarobio par stotina
spartanskim graana Atena profitirala Nikijinim mirom iz 421., ali je mir bio samo do 415.
jer u Ateni Alkibijad nastavlja poticati rat + Atena tijekom ''mira'' u Perziji podrala
pobunjenog satrapa Pisutna Veliki kralj popizdio i odluio financirati Spartu
- 415. organizirana katastrofalna Sicilna ekspedicija, uasan poraz 413. svi borci i graani
pobijeni ili zarobljeni i poslani u kamenolome; legenda kae da su Sirakuani volili atensku
kulturu pa su pustili doma one koji su znali izrecitirati Euripida
-Atena pobjeuje u pomorskoj bitci kod Kizika i Sparta trai mir, ali 407. Perzijanci alju pare
Sparti za nastavak rata vojskovoa Lisandar vodi opsadu Atene, u osvojenim dijelovima
Beotije i Atike dopustio civilima da pobjegnu u Atenu to su uinili prenapuenost laka

meta za bolesti i nedostatak hrane pokazala Lisandrovu lukavost

- 405. bitka kod Egospotama unitena atenska flota, 404. Atena se predaje Lisandru
- Peloponeski rat je unitio Atenu vojno, ekonomski i politiki tj. dokinuo je demokraciju i
unitio aristokratski sloj, pun kurac ljudi poginulo i nema regruta za hoplite, mnogi dobili
PTSP i postaju ovisni o ratovanju neki sigurno u onih 10 000 gr. plaenika ratuje za Kira
protiv njegova brata Artakserksa (Ksenofont u Anabazi) 4. st. pr. Kr. je u Grkoj stoljee
plaenika
- hopliti gube na vanosti i u prvi plan iskau peltasti (pelta=tit oblika polumjeseca s
guzolikim rezom odozgo)
- po. 4. st. pr. Kr. je keotino razdoblje
- 401. u bitki kod Kunakse poginuo Kir Artakserkso i satrap Tisaferno pobijedili i novi
veliki kralj na prijevaru pozvao na veeru voe gr. plaenika te ih pobio 10 000 planika
pod vodstvom Ksenofonta i jo par njih vraa se u Grku preko Eufrata, Tigrisa, anatolijskih
brda (Taurus) i Armenije doli do Trapezunta na Crnom moru KSenofont pia svata kaj se
izdeavalo

*ponoviti konstrukciju dorskog, jonskog i korintskog stupa

18.03.2014. Proseminar
Predolimpska boanstva
- boice majke stvoriteljice
1. Tetija, Oeanova supruga
2. Niks, boica noi
3. Gea, sestra i ena Uranova
- Moire (gr. Moirai, lat. Parcae), dolazi od rijei dio/udio, boice sudbine tj. usuda, njima se
pokoravaju svi bogovi
1. Klota rasplie niz ivota, najee prikazana s vretenom
2. Laheza razmotava nit, najee prikazana s rastvorenim papirom ili vagom
3. Atropa prekida nit ivota, najee prikazana sa karama ili sunanim satom
- Tanat (gr. Thanatos, lat. Mors)
-najee u kombinaciji s bratom blizancem Hypnosom, bogom sna, prikazi kako odnose
tijelo poginulog
- personofikacija nenasilne, oekivane smrti
- u prikazima stari mukarac s bradom i krilima kako odvlai mrtve
- kasnije se smrt poistovjeuje s Erosom (osobito u Rimu), prikazana kao krilati mladi
Kupid s krilima i prekrienim nogama te okrenutom bakljom, takoer i kao gologlavi mladi s
krilima i maem i okrenutom bakljom (simbolizira kraj ivota)

- Hypnos (lat. Somnus)

- u prikazima mladi s krilima, u ruci dri rog, mak ili granicu, iz roga kaplju kapljice iz
rijeke zaborava Lete koje uspavljuju rtvu
- Nemeza (gr. Nemesis)
- najprije boica osvete, kasnije simbol kazne koja se vraa za neto loe (karma)
- najee prikazana kao krilata boica, atributi ma, vaga i bi
- Erida (gr. Eris, lat. Discordia)
- boica svae, razdora i sukoba
- isto prikazana kao krilato boanstvo
- Aresova pratiteljica koja ga prati u bitkama, ona je kao demon koji potie na rat i uiva u
krvoproliu, ne brkati s Enijom, boicom ratnog pokolja
2. Euribija, Stiks i Hekata
1. Euribija boica morske snage
2. Stiks najprije antropomorfna boica, kasnije podzemna rijeka na kojoj su se bogovi
zaklinjali zakletva na njenim svetim vodama smatrana neopozivom i najsvetijom, tko je
prekrio zakletvu mogao je izgubiti besmrtnostm
3. Hekata najprije dobra boica i uiteljica arobnica, asocirana s udesima, arobnice ju
pozivale za pomo (npr. Medeja), s vremom postala boica asocirana s podzemnog svijeta kao
jedna od uvarica podzemlja, tada prikazana s bakljama odjevena u lovaku odjeu, na ljude
alje nemani, a ljudi se od nje brane tako da posvuda stavljaju kipove Hekati utjelovljene u tri
lika meusobno povezanih stupom, jedna dri baklju, druga zmiju i trea dildo itd. (prvi put
uveo kipar Alkamen krajem 5. st. pr. Kr., jedan kip u hramu boice Nike na akropoli) ti
trostruki kipovi hekateioni postavljani po gradovima, na raskrijima Hekata staro
boanstvo vrlo vjerojatno iz Male Azije, kult najravijeniji u Atici i Ateni
3. Skila, Lamija,Empuza bia na granici mitologije i pria za plaenje djece (Lamija i
Empuza sline kao dananja babaroga)
1. Skila
- udovite poteklo iz pria i legenda pomoraca i tako ula u mitologiju, proslavljena u
Homerovim epovima gdje se u kombinaciji s virom Haribdom pojavljuje u Odiseji
- uvijek se prikazuje kao zmijoliko udovite koje oko pasa ima pojas s pseim glavama
- morska neman, ponekad dri trident i okruena je ribama
- ponekad, osobito kod Rimljana pridaju joj se i krila
- osnovna funkcija je percepcija da vreba na pomorce, glasala se kao da zavijaju psi, gr.
scylax=zavijanje pasa pa otuda i ime Skila (moda dolo od zavijanja morskih vjetrova)
2. Haribda
- golemi morski vir, otvara se tri puta i guta brodove (simbol pohlepe i nezasitnosti), tko
preivi Skilu proguta ga Haribda, pomorci su vjerovali da se Skila i Haribda nalaze u
Mesinskom tjesnacu
3. Lamia
- udovite iz podzemlja s kjim se plailo malu djecu
- vjerovalo se da nou izlazi iz podzemlja, krade majkama djecu, ubija ih i pije im krv

- rijetko se prikazuje u umjetnosti, sauvani opisi

- mogu prikaz na grobnici harpija krilato boanstvo poput ptice koje dri dijete u ruci
- po mit bila ki lidijskog kralja u koju se zaljubio Zeus ljubomorna Hera ju pretvorila u
udovite
4. Empuza
- demon i utvara iz podzemlja
- nema prikaza
- nou izlazi iz podzemlja te omamljuje putnike, ubija ih i isisava im krv
- koncept isisavanja krvi govori kako je jo od davnina postojao koncept vampira
4. Okanide keri Tetije i Okeana
- Heziod kae da ih ima 3 000, znamo ih 50-ak
- najvanije:
1. Diona prema jednoj verziji mita Afroditina majka
2. Metida boginja razboritosti, majka Atene
3. Peito boica udvaranja i ljubavnog osvajanja, Afroditina prijateljica i pomonica, ljudi joj
esto prinosili darove ako su htjeli osvojiti nekoga, u prikazima najee dri klupko vune i
prui ruku prema nekome
4. Tihe (lat. Fortuna) boginja sretnog sluaja, veinom ivi na Olimpu i boravi u blizini
Zeusa, najee prikazana s Nemezom od koje se slabo razlikuje u prikazima, glavni atribut
rog od bilja i voa cornucopia (rog koze Amalteje koja je podojila Zeusa) simbol obilja;
osobito tovana u Maloj Aziji kao zatitnica gradova, tamo prikazana s krunom, postoji i
salonitanska Tihe
- ostale: Elektra (majka Iride, glasnice bogova i harpija, udala se za Talmanta, boga prirodnih
fantazmi na moru), Kaliroja (Kalirojin izvor u Ateni blizu Zeusovog hrama gdje su se kupale
nevjeste prije vjenanjaredoviti obred), Klimena (s Japetom rodila Atlasa, a s Helijem
Featonta, a po jednoj prii i Ejeta i Kirku Ejet zajedno s Jazonom iao po zlatno runo, a
Kirka je arobnica s Ogigije iz Odiseje), Perza, Stiks
5. Forkij, Protej i Nerej
- praboanstva mora prije Posejdona, meusobno slini
1. Forkij
- uvar mora i zatitnik morskih udovita
- glavna funkcija da sa enom Ketom proizvede mnoge potomke morske nemani
- najee prikazan kao sijedo boanstvo s repom, uz njega je nerijetko Keta, glavni atribut
baklja + krljut, klijeta i ostali mor. atributi
- esto mu iznad prikaza stoji tuma s imenom oito su sami Grcis vremenom poeli brkati
sva morska boanstva
- potomstvo: keri tri Graje, tri Gorgone, sin zmaj Ladon (uva jabuke Hesperida), unuk
Polifem, po nekima potomak mu je i Skila
2. Protej
- u Ilijadi i Odiseji poznat kao starac koji ivi na otoku Paru gdje napasa stada riba i tuljana

Posejdonove ene Amfitrite

- slino kao Forkij i Nerej mogao proricati ali to nije volio nastoji izbjegavati ljude i
proricanje pa su ga ljudi morali hvatati neprestano je izmicao i bio je shapeshifter
3. Nerej
- vrlo slian Proteju
- u mitovima starac koji ivi u Egejskom moru, isto shapeshifter i prorok, ali kao i Protej
nerado prorie
- jedan od junaka koji ga je prisilio da prorie bio je Heraklo prorie mu sudbinu: mnogi
prikazi njihove borbe
- najee prikazan ka starac u hitonu s ribljim repom, atributi riblji tap u jednoj i riba u
drugoj ruci, ponekad kao obian starac bez repa, ali ima ostale atribute
- s Doridom otac Nereida: mnogobrojne morske nimfe, esto se prikazuje u njihovoj pratnji
4. Triton
- mnogo popularniji u Rimu nego u Groj
- riblji rep, esto umjesto aka ima klijeta
- glasnik Posejdona i drugih morskih boanstava, uvijek prvi u njihovim povorkama, esto
pue u koljku kojom proglaava vijesti mor. bogova
6. Graje (Pafreda, Enija i Deina)
- keri Forkija i Kete
- imale su jedno oko i jedan zub koje si posuuju javljaju se u mitu o Perzeju kada im on
oduzima to oko i zub pa mu otkrivaju gdje je Meduza
7. Erinije ili Eumenide (Alekta, Tizifona i Megera), lat. Furiae
-Erinije su prvenstveno boice osvete i prokletstva, Eumenide (=milostive) kada
- izlaze iz podzemlja kada treba osvetiti nekoga i nepravdu, najee nad enama,
nemilosrdne; progone najee majkoubice i djecoubice, krivokletnike, lopove i dr.
- Homer poznaje samo jednu Eriniju
- najee sredovjene ene odjevene u lovake Hitone kao Artemida, imaju krila i u rukama
zmije kao simbol osvete
- mnogobrojni prikazi kada kanjavaju prijestupe npr. biuju Sizifa u podzemlju, maltretiraju
Likurga (odbacio je DIoniza)
- esto se zloinke iz tragedija nazivaju Erinijama
- Offtopic: simboliki brojevi 3 moda ima veze s Mjeseevim stadijima (utap, pola,
mlaak) ili s 3 godinja doba vezana za poljoprivredu; isto i simbolika broja 50 moda jer
je razlika izmeu Olimpijada je 50 mjeseci; 12 mjeseci u godini moda
8. Gorgone (Steina, Eurijala i Meduza)
- keri Forkija i Kete
- najrunija anske boanstva
- zmije umjesto kose, krila, velike glavurde s isplaenim jezikom
- gorgoneion tit s licem gorgone

- najee prikazana Meduza: s Perzejem, samo glava

- iz Meduzina vrata nakon to joj je glava odsjeena izali krilati konj Pegaz i bronani div
Hrisaor
- postoji i verzija mita po kojoj je Meduza dobila runou i postala jedina smrtna Gorgona jer
ju je Atena kaznila zato kaj je spavala s Posejdonom
- u Rimu dobiva ljudskije lice s dva krilca na glavi
9. Ehidna, Ladon, Hesperide
- Ehidna =udovite, poluena poluzmija, s divom Tifonom iz teogonije napuila svijet s
raznim udovitima potomstvo Kerber, Ort (pas koji jeuvao stada Divageriona), Nemejski
lav, Himera, Lernejska hidra, Sfinga itd.
- jedan od njenih potomaka je i zmaj Ladon koji uva jabuke nimfa Hesperida jabuke je
ukrao Heraklo, a jedna od njih dola do Eride koja ju je bacila pred Heru, Artemidu i Afroditu
na vjenanju Peleja i Tetide
10. Aheloj i Sirene
1.Aheloj
- bog rijeka, svojevrsna najvea rijeka u Grkoj
- poznat iz prie o Heraklu jer je bio zarunik Dejanire koju mu je oteo Heraklo pa su se borili
- shapeshifter
- najee se prikazuje na vazama kako se u liku bika bori s Heraklom po prii mu je
Heraklo otkinuo jedan rog koji je potom pao na zemlju; zatim isto prikaz u liku morskog
udovita sa smijskim repom, ali prepoznajemo ga po rogu, dakle s vremenom se prikazuje
slino Nereju kao mor. boanstvo
2. Sirene
- Ahelojeve keri, poznate iz mita o Odiseju i o Argonautima
- pola ene, pola ptice
- broj im varira
- karakteristine su po lijepim glasovima i pjevanju
- po drugoj verziji bile su ene koje su svojim divnim pjevanjem uinile muze ljubomornima
muze ih zovu na natjecanje i sirene gube pa ih ove kuje pretvaraju u ptice
- miskoncepcija da su pola ene-pola ribe potekla je od H. C. Andersena i njegove male sirene
- u gr. mitologiji se izvorno povezuju s Harpijama, koje su isto pola ene pola ptice i nikada
kod Grka nisu dolazile u ribljem obliku
11. Taumant, Irida i Harpije
1. Taumant
- bog prirodnih pojava na moru, fatamorgane i sl., otac Iride i Harpija
2. Irida
- glasnica Zeusa i Here i boginja duge jer ona povezuje nebo i zemlju
- boravi na Olimpu i uvijek se prikazuje s krilima i glasnikim tapom koji se naziva
kerikeion, ponekad se prikazuje s oinohoom pa se ne ralzikuje od Hebe, boice mladosti koja
toi nektar na Olimpu

- najee prikazana kao Herina pratiteljica

3. Harpije
- stare ene s krilima, za razliku od sirena rune ko kurac i dalje smrde nego vide
12. Nereide
- nimfe mora, ki boga Nereja
- izmeu 50 i 100 Nereida
- najee prikazane s ribama u ruci uz Nereja, kako jau na hipokampima, morskim
zmajevima ili kako nose dijelove oklopa koji je iskovao Hefest po nalogu Tetide za Aliheja;
ponekad prikaz
- najvanije Tetida i Amfitrita
- shapeshifteri, npr. Tetida se esto prikazuje s malim lavom kao mitilokim likom u koji se
Tetida pretvorila kada je izbjegavala Pelejevu ljubav
Heraklo
- Zadaci podijeljeni po mjestu radnje na 2 skupine:
- prvih 6 na Peloponezu gdje vladaju razne betije u to doba
- drugih 6 u drugim krajevima ekumene
- 10 zadataka ima u sebi sadran jasni i temeljni smotiv simbolike borbe protiv smrti
- u poetku je bilo 10 zadataka (Euristej nije priznao Hidru zbog Jolajeve pomoi i tale
zbog nagrade) mogue da je 12 zadataka uvedeno kako bi mobli stati na svih 12 metopi
Zeusova hrama u Olimpiji (nastao 460-450. pr Kr.)
- ikonografija Herakla na prikazima: koa Nemejskog lava, kaciga od ralja, toljaga
Hramovi posveeni Heraklu:
- najpoznatiji je Heraklov hram u Agrigentu na Siciliji
- Heketonpedon na atenskoj akropoli, stari atenski hram, bio negdje izmeu Erehtejona i
Partenona, na zabatu prikaz borbe protiv Lernejske Hidre + Jolaj
- Herin hram u Selinuntu (Hram C) na Siciliji: slavne metope meu kojima jedna prikazuje
zgodu s Kerkopima
- Hram Afaje u Egini: ukraeni zabati s prikazima rata protiv Troje stariji istoni zabat
prikazuje Heraklov rat protiv Laomedonta u kojem sudjeluje ranija generacija gr. junaka,
a zapadni prikazuje Homerov trojanski rat
Skulpture Herakla:
- Lizip: Heraklof farnese Heraklo kao starac koji se odmara naslonjen na tit, puno krupniji
od mlaih Herakla
- Heraklovi pratioci: Jolaj, Hil, Atena
Zeus (Jupiter)
Funkcije i kult

- indoeuropsko boanstvo
- izvorno vjerojatno bog vremena i atmosferskih prilika
- zatitnik plodnih njiva
- zatitnik utvrenih gradova, kraljevskih palaa, domaeg ognjita i obitelji
- s vremenom postaje sveopi otac svih ivih stvari na zemlji
- vrhovni bog drave (Polieus), zatitnik politikoh sloboda (Eleutherios, Soter) i olienje
visokih moralnih principa
- zbog morala on je i bog zakletve (Horkios), bog prijateljstva i gostoprimstva (Philios,
Xenios) on je bog kojemu bjee svi pribjegari, stranci ili gosti
- zatitnik svih onih koji trae pomo i milost (Hiketas, Hikesios)--> kada se trai zatita i
pomo uvijek se prvo obraa Zeusu (npr. Heraklidi u Ateni)
- esto se javlja u raznim formama npr. u liku zmije on je blagi i dobri bog koji daruje
bogatstvo (Ktesios, Meilihios) zmija kao simbol bogatstva iz zemlje (npr. reljefi iz Pireja s
prikazom zmije kojoj tovatelji donose darove prastaro boanstvo Meilihije od kojeg su Grci
po dolasku preuzeli epitete i dali ih Zeusu)
- uva okunicu i itave porodice (Herkelos), brani od svakog zla (Aleksikakos), titi narodne
skupove (Agoraios), i sve Grke (Panhellenios, sveopi bog Grka)
Ikonografija
- na vazama najee bradati mukarac u godinama, atribti orao i munja, ponekad ezlo kao
vladar
- skulpture: korak naprijed i munja u ruci ili sjedi na prijestolju
- od ivotinja posveeni su mu bik, a od drvea hrast (svetite u Dodoni proricalo je po
ukanju hrastova lia)
Svetita
1. Dodona u Epiru prorie po ukanju hrastova lia
2. Likaion (Likej) u Arkadiji planina u kojoj je proricao Zeus Likejski, uz Likej se vee i
Apolon LIkejski
3. rtvenik u Olimpiji zatitnik panhelenskih Olimpijskih igara
- mjesta roenja: Kreta(80% sluajeva) ili Arkadija
- peine: Egeon (Aigaoin=kozja peina), Dikte i Ida na Kreti
- dadilje: nimfe + ivotinje (koza, svinja, pele i golubica), najvanije koza Amalteja
(othranila ga mlijekom), nimfe Afrasteja i Ida (simboli planina), tobonje keri kretskog kralja
Amalteja(ime koze dano keri) i Melissa (gr. melissa=pela), djeak Aetos (gr.aetos=orao,
mitoloko obrazloenje zato je orao postao Zeusov atribut; Zeus se zaljubio u mladog Aetosa
pa ga je ljubomorna Hera pretvorila u orla)
Prvi period Zeusova ivota
- Titanomahija, Gigantomahija, borba s Tifonom (izvori: Homer i Heziod)
Potomstvo

1. Ljubavne veze sa sestrama i drugim boicama

- Zeus + Eurinoma = Harite ili Gracije
- Zeus + Temida = Hore (odreuju tijek ivota)
- Zeus + Mnemozina = Muze
- Erato: muza ljubavne poezije, simbol kitara
- Euterpa: lirika openito, atribut flauta ili frula
- Kaliopa: zatitnica epike, simbol votane ploice za pisanje
- Klio: zatitnica povijesti, atribut svitak ili rotulus
- Polihimnija: zatitnica uzvienog pjesnitva, kora, ode, himne, nema specifini atribut,
esto zaogrnuta platem
- Melpomena: zatitnica tragedije, atribut maska trageda
- Talija: zatitnica komedije i danas simbol kazalita, atribut maska komiara i tambur
- Terpsihora: zatitnica plesa, atribut lira
- Uranija: zatitnica astronomije, atribut globus
- ne postoje muze za slikarstvo i kiparstvo jer su slikari i kipari smatrani tehne ili
obrtnicima
- Zeus + Leta = Artemida i Apolon
- Zeus + Nemaza = Helena (jedna verzija, inae u uvaenijoj verziji Leda), po jo jednoj
verziji Helena roena iz jajeta kojeg je izlegao Zeus u liku orla
- Zeus + Demetra = Perzefona
- Zeus + Hera = Hefest i Ares, u nekim verzijama i Heba i Ejlitija (boica poroda koja se
zaziva pri porodu, ponekad zasebno boanstvo, u kasnijoj mitologiji pridodana Heri ili
Artemidi kao njihov epitet)
- Zeus i Hera oenili su se u obredu koji se naziva hieros gamos (=sveti brak)proslava
braka Zeusa i Here koji se zadrao u raznim mitologijama (sam s odgovarajuim
boanstvima) u kojem Hera biva dana Zeusu; mjesto zdruivanja otok Samos (hram Heraion:
sveenici svake godine ritualno provodili svetkovinu vjenanja najveeg boanskog para)
2. Ljubavne veze s Titanidama
- Zeus + Maja = Hermes
- Zeus + Elektra = Dardan i Harmonija
- Zeus + Diona = Afrodita (po jednoj verziji, po drugoj nastal iz morske pjene)
- Zeus + Tetida = nita
3. Ljubavne veze s nimfama
- Zeus + Egina = Eak (
- Zeus + Antiopa = Amfion i Zet (progonio je Antiopu u liku satira)
4. Ljubavne veze sa smrtnicama
- Zeus + Europa = Minoj, Sarpedon i Radamant (u liku bika)
- Zeus + Danaja = Perzej (u liku zlatne ke)
- Zeus + Leda = Polideuk i Helena (Polideuk Zeusov sin, a Kastor sin Ledinog mua
Anfitriona za grku ali i druge mitologije nije neuobiajeno da blizanci imaju razliite
oeve)

- Zeus + Metida =
- Zeus + Alkmena = Heraklo
- Zeus + Semela = Dioniz Zeus obavio carski rez i pohranio Dioniza u svoje bedro pred
ljubomornom Herom pa je Dioniz kasnije izaao iz bedra
5. Ljubavne veze s mukarcima
- Ganimed: najljepi meu smrtnicima, Zeus ga odnio u liku orla na Olimp gdje je toio
nektar bogovima
Jupiter
- prastaro italsko boanstvo neba, vremena i munja
- tovan na vrhovima brda (italski element)
- posveeni su mu svi dani punog mjeseca u kalendarskoj godini (italski element)
- posveeni su mu i praznici groa (italski element)
- atributi: munja, ezlo, orao, drvo: hrast (grki element)
- italski Diespiter (korijen die kao dies), grki Zeus, etruanski Tanit
- dio kapitolinske trijade (preuzeto od etruana, izvornu trijadu tvorili Jupiter, Junona i
Kvirin, kasnije Kvirina mijenja Minerva)
Epiteti
- Conservator, Custos(zatitnik carske obitelji i drugih stvari)
- Liberator (osloboditelj)
- Propugnator (odbija)
- Stator(koji zaustavlja neprijatelje
- Xonans (sa munjom)
- Victor (pobjednik)
- Optimus Maximus (kao dio akpitolinske trijade, nabolji i najvei)
- Fulgur (gromovnik), Pluvialis (rijeke), Terminus (munjobaca), Feretrius (uvar vanjske
politike Rima, zaziva se u trenutku kada Rim stupa u rat ili diplomaciju)
Hramovi
- gram Jupitera Feretrija na Kapitliju i hram Jupitera Statora ispod Palatina
- najvei hram Jupitera Kapitolijskog
Spomenici Zeusu
- Zeus Olimpijski (Fidija): kip boice Nike u jednoj i ezlo u drugoj ruci, hrizelefantina, u
Ermitau najvjernija rekonstrukcija
- Zeus iz Artemizija: neki ga tumae kao Posejdona a neki kao Zeusa, neto je imao u rucu,
vjv koplje il iu sluaju Posejdona trident
- bista Zeus Otricoli, vue na Isusa
- Jupiter Tonans: stojei Jupiter u iskoraku kako baca munju
- Jupiter Amon: reljef Jupitera s rogovima, spoj s egipatskim bogom Amonom koji se poeo
tovati u helenizmu

- Jupiter Dolichenus: stoji na biku sa ezlom i munjom, vaan za Panoniju, tovali ga rimski
legionari na podruju Dunava i Panonije, Dolihen izvorno boanstvo potjeklo iz sirije, to je
Baal koji zatitnik munje, kie i rata
Zeusovi hramovi
- Zeusov hram u Olimpiji: sagraen krajem po. 5. st. pr. Kr.
- Zeusov hram u Agrigentu: divovski ljudski stubovi nazivaju se Telamoni, najvei Zeusov
hram ikada, nedovren
- rtvenik u Pergamu: podignut sredinom 2. st. pr. Kr., danas rekonstruiran u Berlinu, reljef s
prikazom Gigantomahije
Hera
- za idui put od ''osnutak Troje'' do ''Paris i Menelaj''
- hedno od nasjtarijih grkih boanstava (pripada mikenskom i minojskom horizontu)
- zatitnica svake ku, grada i cijele zemlje
- epitet kod Homera joj je ''volooka'' isprva vezana uz poljoprivredu (zatitnica prostranih
polja)
- zatitnica mikenskih kraljeva i ala (Argolida: Arg, Mikena i Tirint)
- tovala se u Tesaliji, BEotiji i Peloponezu
- najvei broj svetita na Peloponezu
- otok Samos
U klasninom svijetu
- kraljica svih bogova i zatitnica brakasvetost i neraskidivost brane veze (zaziva se pri
udaji, pri porodu ili kada se baca kletvu na branu nevjeru)
- itovinjski atributi: krava, paun, kukavica, dral, lav
- biljni atribut: ipak (mogranj)
- ki Krona i Reje, supruga Zeusa
- vjenanje Zeusa i Here (hieros gamos); djeca: Ares, Hefest, Ejlitija (boica koja pomae pri
porodu) i Heba (boica mladosti)
- Heba i Ejlitija vjv. stara boasntva, ali zbog slinosti s Herom s vremenom pretvorene u
njene keri
- po nekim varijantama hera rodila Tifona/Tifeja i ak Prometeja
Ikonografija
- najepe sjedi na prijestolju na kojem stoji ptica (kukavica?), u ruci ezlo (skeptar) sa
zavretkom u obliku lotosa, dijadema ili kruna na glavi, odjea do stopala, esto u rukama ima
pliticu (fijala) kojom izlijeva rtvu ljevanicu
- ponekad zaogrnuta velom
- prijestolje je napravio Hefest, a kako ga je ona odbacila na Zemlju nakon roenja jer je ve
tada bio ruan i hrom osvetio se majci tako to joj je posloa zlatno prijestolje na koje je ona
sjela, ali su se iz trona digli okovi koji su je zarobili i nije se mogla dignuti Olimpljani nude
Hefest mjesto na Olimpu ako ju oslobodi Olimpljani poslali Dioniza koji ga je opio pa na

magarcu veselo kroi na Olimp

- na vazama esto prikazana sa Zeusom ili pratiteljicama, najee Iridom, Klimenom
(slava,ast) ili Hebom (donosi nektar i ambroziju)
Herini hramovi
Heraion u Argu
-jedan od najstarijih Hgrkih hramova, 10/9. st. pr. Kr., najranija faza hrama kraj 7. st. pr. Kr.
Heraion na Samosu
- u drugoj fazi sagradili a arhitekti Riok i Teodor, sredina 5. st. pr. Kr.
- akrolitni kipovi ukraavali trijem, slino kao karijatide, jedna od njih Hera
Heraoin u Olimpiji
- kraj 7., po 6. st. pr. Kr., nije se sauvao
- naena glava boice, vjv. Hera, arhajski osmijeh, kruna
Hramovi u Pestumu
- dva hrama na Siciliji
- desni sigurno Herin, potvruje natpis, sredina 6. st.pr.Kr., dorski hram
- lijevi nastao sredinom 5. st. pr. Kr., isprva se mislilo da je i on Herin, ali miljenje
naputenomogue Posejdonov ili Apolonov
- u hramovima i okolici naeni tragovi tovanja Here, nizfigurica od terakote koje su se
ostavljale u svetitima prikazuju Heru naprijestolju sa ipkom u ruci, sa pliticom, kako sjedi
sa Zeusom, kako doji
Skulpture
- Hera Barberini:kasno 5. st., rimska kopija, original kipar Agorakrit - zaogrnuta ogrtaem,
ezlo u jednoj i plitica udrugoj ruci, lepezasta kruna,
- Hera Farnese: 2. pol 5. st., rimska kopija, original Poliklet
Junona
- italska boica, dodani joj atributi grke Here
- u etruanskoj mitologiji njen pandan Uni
- italska boica mjeseca, poroaja, zatitnica braka i pokroviteljica udatih ena
- boginja obitelji te zatitnica cijele rimske drave i naroda
- epiteti: Lucina (zatitnica poroda), Pronuba i Domiduca (zatitnica nevjesta), Cinxia
(zatitnica vjenanja), Iga/Iugalis (zatitnica braka), Matrona (zatitnica udanih ena)
- u slubenom kultu epiteti Regina (kraljica bogova i ljudi), Caprotina (boginja plodnosti,
svetkovine nonae caprotinae u njezinu ast)
- Junona je boica koja umnoava narod, titi gradove i pomae vojsci u ratu (epitet
Populona)
- Moneta (hram na SI dijelu Kapitolija tovana kao zatitnica od svih opasnosti, a u hramu se
nalazila dravna riznica pa se naziv ''moneta'' poeo upotrebljavati za novac)
- MArtialis (majka Marsa), 1.03.- svetkovina matronalije
- boginja poetka svakog mjeseca
- tovana izvan rima u mjestima Lanuviju (epitet Sospita=spasiteljica) i Faleriji (epitet

Currilis)
- Rimljani kao ratniki narod dodaju ponekad Junoni atribute koplje i tit
Ares
- u grkom svijetu veinom prezren i neomiljen, dok ga Rimljani oboavaju
- on je bio bog ispraznog rata koji je sam sebi svrha, ratnog ubijanja i krvoprolia
- u Ilijadi ga Zeus kori kao najgoreg sina i proklinje njegovo roenje, takoer u borbi s
Diomedom pobjegneima kukaviki moment
- po mitu roen u Trakiji (Traani na glasu kao ratoborni)
- uvijek ga prate sinovi Deimos i Phobos (strah i uas), Erida (boica razdora) i Enija (boica
krvoprolia)
- Ares je glup: giganti Efijalt i Ort uspjeli su namamiti, prevariti Aresa i zatvoriti ga u kotao,
Hermo se pretvorio u pticu i distraktao ih te izbavio Aresa
- na vazam rijetko prikazivan, kada se prikazuje izgleda kao hoplit i prepoznajemo ga samo
po kontekstu ili napisanom imenu
- druica mu je Afrodita, tj. ljubavnica jer je ona ena Hefestova, moda u starijim verzijama
mitova originalno jesu bili mu i ena njihov sin Eros
- prikazi: ili kao goli mladi kao prikaz arhajskog heroizma, dri koplje, zmije, vuka i sline
ivotinje koje se asociraju s ratom ili kao mukarac vojnoj opremi, oklopu, titu, mau i s
bradom
- meu figuricama u svakom larariju nalazila se i Marsova
- kad bi Rimljani pokorili neki narod, spojili bi njihov ratni kult s Marsom
Potomstvo
- Ares + Afrodita = Demimos i Fob, Eros i Anter i Harmonija
-u grkoj mitologiji Ares utemeljitelj Tebe: Harmonija se udala za Kadma, osnivaa Tebe
Hramovi malobrojni
- Aresov hram na Agori, sauvano par blokova, dorski hram peripter
- po njemu nazvan Areopag, gradsko vijee u Ateni
Kipovi:
- Ares Borghese: rimska kopija, original Alkamen u 4. st. pr. Kr., goli mladi s kopljem u ruci
- Ares Ludovisi:rimska kopija, original Skopas 340.-330. pr. Kr., polugoli mladi pokriven
plahtom preko kurca, sjedi na koiji i odmara od rata
Mars
- staro italsko boanstvo, pored Jupitera najznaajnije italsko i rimsko boanstvo
- Latini ga nazivaju MAvors, Osci i Sabinjani Mamers, a Etruani Marisl
- bog rata, zatitnik rimske moi i praotac Rimljana
- isprva bog etve, polja, uma i proljea, boanstvo zemljoradnje i stoarstva
- kasnije bog opeg napretka
- epiteti: Conservator, Propugnator, Ultor, Victor, Pater (Maspiter)
- Marsovi sveenici nazivaju se saliji: veni za kult tita koji je Mars po mitu dao Rimljanima
u doba Numa Pompilija taj tit uvijek uvao Rimljane u osvajanjima i kako bi ostao

sakriven Numa Pompilije izradio je 11 kopija, a pravi sakrio na Campusu martiusu, taj tit
naziva se ancilla i ritualno su se nosili svakog marta i aprila od strane salija
- najstarije svetite: Marsovo polje
- svetkovine su mu u martu i oktobru
- bog slian njemu, isto vezan uz rat je Kvirin
- supruga Nerija, ponekada Bellona (boica rata) te Rea Silvija (Romul i Rem)
Hramovi
- Hram Marsu Ultoru u Rimu, podigao ga Oktavijan August
* za idui put od Paris i Menelaj do Pogrebnih sveanosti u ast Patroklu

Afrodita (Venera)
- roena iz morske pjene (Hesiod) apros=morska pjena, kao takva se naziva Aphrodite
Anadyomene (anadio=izlazi iz)
- druga verzija roenja Homerova:Afrodita ki Zeusa i nimfe Dione
- boica starog istonog, semitskog, orijentalnog podrijetla (Astarta, Itar)
- mjesta preko kojeg Afrodita dolazi do Grka: Istok (Fenikija) Cipar i poluotok Kitera kod
Sparte (u poetcima ima epitete Kypris, Cipranka i Kytheria)
- u svim verzijama boica ljubavi, ljepote i plodnosti, izvorni istonjaki ratniki element
nestaje
- zatitnica mornara (epiteti Pontia, Thalassia, Euploia = dobra plovidba), esto se povezuje s
vodom zbog prie o roenju i zbog morskog puta kojim je kult doao u Grku
- u klasinoj Grkoj razlikuju se 2 Afrodite: Afrodita Urania (aseksualna afrodita kao boginja
nepoudne, nego uzviene emocionalne ljubavi, platonistika filozofija) i Afrodita Pandemos
(openarodna Afrodita)
- pomonici: Eros (bog ljubavi, personifikacija ljubavi), Himer i Pot (bogovi strastvene i
ljubavne enje), Himen (bog enidbe), Anteros (sin Afrodite i Aresa)
Eros
- prikazivan kao krilati mladi mukarac, rijetko s lukom i strijelom (koncept se uvodi u
helenizmu)na vazama najee atribut Afroditi, kod Rimljana Kupidon kao beba s krilima
- ratna boica u Sparti (Areia)
Ljubavne veze
- Afrodita i Anhiz s pastirom Anhizom dobiva Eneju
- openito u braku s Hefestom
- ljubavnik Ares po jednoj prii Apolon doao Hefestu i prenio mu tra da ga Afrodita vara s
Aresom stalkao ih i uhvatio in flagranti, bacio mreu na njih i vezao ih za njome za krevet
pozvao sve bogove da im se smiju i rugaju (pffffff)
Djeca
- s Aresom: Eros i Anteros, Deimos i Phobos, Harmonija
- s Hermesom: dvospolac Hermafrodit (prvo mukarac: u njega se zaljubila nimfa koju je on

odbijao, nimfa moli Posejdona da ostvari ljubav, dok se Her. kupao u jezeru, ona je skoila na
njega i zajedno su se utopili i pretvorili u dvospolca)
- s Dionizom: Prijap, bog plodnosti, kod Rimljana itifaliki bog koji donosi sreu kuama
- Eriks: nimfa koju preuzimaju Rimljani i pretvaraju je u Veneru
- pomae: Parisu, Eneji, Hipomenu (Milanion) dok se utrkuje s Atalantom
- biljni atributi: rue, mirta, jabuka, mak
- ivotinjski atributi: golubovi, zec, labud, vrapci, delfin
Ikonografija:
- raskona duga haljina do stopala, preko glave veo + atributi (najee vijenac mirte), pored
nje krilati Eros, bogati nakit
- prikazi tzv. erostasije = trenutak kada se kandidati obraaju Afroditi da vide hoe li njihova
ljubav biti uzvraena ili ne Afrodita vaga Erosa i Anterosa
Kipovi
- Afrodita Melska (otok Mel), VEnus Genetrix (kipar Kalimah) koja skida ogrta s
otkrivenom lijevom dojkom, sauvana rimska kopija u gramu Venere Genetrix, Afrodita
Knidska (Praksitel), prva skulptura potpuno gole ene (vatikanski muzeji-Pio Clementino),
Venera Kapitolinska/Medici (poznata i kao Venera Pudica=ona koja se srami jer rukama
skriva cicu i picu)
- naini prikazivanja u helenizmu: Afrodita u koljci, Afrodita koja skida sandalu, Afrodita
koja ui (''Aphrodite accroupie'', boica se sprema ui u svoju kupku, ponekad Eros uz nju),
Afrodita Anadiomene (''koja izranja iz mora'', prototip stvorio slikar Apel na fresci u
Pompejima koja prikazuje Afroditu koja izranja iz mora na koljci), Aphrodite Kallipygos
(''Afrodita lijepe guzice'', boica se okree i divi vlastitoj prdari)
Venera
- kao italsko boanstvo postoji prije Afrodite, prije spajanja dviju boica ona je bila boginja
prirode, cvijea, drvea i raslinja
- etruanska boica ekvivalent Venera naziva se Turan
- u vrijeme ratova s Hanibalom i irenja Carstva do Magne Graecije dolaze u kontakt s
Afroditom stvaranje Venere kao boice ljepote i ljubavi
- u vrijeme Sule razvija se kult Venere Felix kao donositeljice sree
- u vrijeme Pompeja i njegove pobjede uvodi se kult Venere Victrix kao boice pobjede
- u Cezarovo doba kada se nastoji etablirati status Julijevske dinastije uvodi se tovanje
Venere Genetrix, pramajke roda Julijevaca te rimske drave i naroda Cezar zapoeo veliki
hram Venere Genetrix na novosagraenom forumu kojeg dovrava August; unutra je bio kip
Venere Genetrix oda po Kalimahovu uzoru kojeg je dao sagraditi kipar Alkmeon
Hefest
- najvjerojatnije kao i Afrodita bog istonjake, maloazijske provenijencije
- nije bio osobito tovan u kopnenoj Grkoj (izuzev Atene)
- veinom se tovao u Maloj Aziji i Anatoliji (Likija, otok Lemnos); kasnije u Italiji i Siciliji
zbog brojnosti vulkana (Etna, Liparski otoci)

- lat. Vulkan, etr. Setlans

- sin Zeusa i Here (Homer)
- Hera ga rodila sama od sebe jer se Zeusu htjela osvetiti za preljube i jer je Atenu stvorio iz
glaveplan joj se izjalovio kad je vidjela kako je runo dijete koje je rodila pa ga bacila na
zemlju Hefest napravio prijestolje koje je zarobilo Heru i bogovi ga zovu natrag (Hesiod)
povratak na Olimp: bogovi poslali DIoniza koji opija Hefesta na zemlji te se veselo vraaju
na Olimp na magarcu
- po prii ivio na Olimpu gdje je i sagradio palau bogova, kasnije prie kau da je ivio na
Lemnu (vulkanski otok) ili ispod Etne na Siciliji
- pomonici u kovanici bili su Kiklopi
- Hefest nije samo bog kova, on je istovremeno i arkitekt (gradi palau bogovima),
rukotvornik raznih sprava i predmeta (tron za Heru i sl.) te vrhunski obrtnik (oruje, nakit itd.)
- Hefest je i stvaratelj ljudi: stvorio Pandoru
- pomogao pri raanju Atene poznati prikaz kada sa sjekirom razbija glavu Zeusu
Obitelj i veze
- supruga Afrodita (Homer), ali i Aglaja (jedna od Harita, po Hesiodu)
- pokuaj silovanja Atene = zaljubio se u Atenu, ali ona je bila edna i neda pike, Hefest ju
ugrabio, posilovao i svrio na zemlju od sperme nastao Erihtonije, kojeg Gea predaje u ruke
Ateni koja e ga prihvatiti i odgojiti on je postao po mitu prvi atenski kralj
- Atena je bila grad koji je cijenio ne samo pomorstvo, ve i obrtnitvo te je pozivala i
davala gra. prava stranim obrtnicima i umjetnicima trebalo je stvoriti mitoloku podlogu
za tovanje obrtnika, Hefest izuzetno cijenjen u Ateni hram Hefestion (sagraen sredinom
5. st. na agori)
Ikonografija
- u skulpturi prikazan kao stariji bradati mukarac, kovaki alat

- Pothos = boginja ljubavne poude, pratiteljica Afroditina