Naslov originala

ET-TIBBUN-NEBEVI

Autor

lbn-Kajjim ei-Devzi

Naslov izvornika

MEDICINE OF THE PROPHET

Urednik i prireiva

Muhammed ei-Akili

POSLANI KOVA MEDICINA

S engleskog na bosanski preveo:

Muhidin Hadiahmetovi

Izdava

LIBRIS d.o.o.
Za izdavaa:
Said KATICA
Biblioteka
ILM

Korektura
Devad Hodi

Antuna Hangija 115

Sarajevo,
tel/fax: 033 655 687
e-mail: libris@bih.net.ba.

Lektura i korektura
Omer RESULOVI
Tehniko ureenje, desig i DTP
Samir Kamenja l Edin Junuzovi

BaskJ ve Cilt

Derya Mucellit San. ve Tic. Ltd. ~ti.

Maltepe Mah. Litros Yolu Fa tih San. Sit. No: 12/ 80 Topkapt l Z.Burnu - ist.
Tel: +90 212 501 02 72 Fax: +90 212 480 09 14 E-mail: deryamucellit@hotmail.com
Libris d. o.o Ti-i.rkiye i~erlsinde temsllcisi bulunmamaktadtr.

Sarajevo, 2001./1422.h.g.

Rjeenjem Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta FBiH br. 02

15-6730/01 od 31.10.2001. godine, a u skladu sa Zakonom o porezu na
promet proizvoda i usluga Slubeni list br. 5/95. lan 19. taka 12. ovaj
proizvod je osloboen poreza na promet.

Ibn-Kajjim el-Devzi

POSLANIKOVA

MEDICINA

S engleskog na bosanski preveo

Muhidin Hadiahmetovi

ISBN 9958-9516-6-5

Predgovor
bosanskom
izdanju

Knjiga Poslanikova medicina (E t-tibbun-nehevi) lbn-Kajjima el

Devzije predstavlja kapitalno djelo klasine islamske kulture. Zapravo radi se o
knjizi sadranoj u ivotnom djelu ovog velikog islamskog uenjaka, koje nosi naslov
Zad el-Mead (Priprema za dan povratka). Cjelokupni manuskript ovog djela prvi
put je tampan u Indiji 1897. Godine. U ovom djelu lbn-Kjjim el-Devzi se bavi
Poslan ikovim ivotopisom (sira), islamskim pravom (Jikh) i islamskom tradicijom
(hadis). jedna od knjiga ovog obimnog djela bavi se Poslanikovom medicinom.
lbn-Kajjim el-Devzi je roen u Damasku 1292. (69 1. hidretske) godine. Umro
je u Damasku 1350. godine, u pedesetdevetoj godini ivota. ivio je, obrazovao se
i djelovao u jednom od, u to vrijeme, najznaajnijih centara islamske duhovnosti.
U Damasku je u svojoj islamskoj obnoviteljskoj intelektualnoj misiji djelovao veliki
muslimanski genij lbn-Tejmijje. lbn-Kajjim el-Devzi je uz poznatog mufessira Ibn
KesiTa bio najistaknutiji uenik lbn-Tejmijje. lbn-Kajjim el-Devzi je, kao i njegov veliki
uitelj lbn-Tejmijje u svom intelektualnom angaamanu i naunom radu bio usredotoen
na odbranu tradicionalne islamske uenosti i misaonosti pred sve veim uplivom grke
filozofije u vjersku misao islama. Otuda su najvanija podruja zanimanja lbn-Kajjima
ei-Devzijje hadis, fikh, tefsir i ahlak. Otkuda, meutim , zanimanje lbn-Kajjima el
Devzijje za medicinu? U emu je znaaj njegovog djela Poslanikova medicina (Et
tibbun-nebevi)? Muslimansko bavljenje medicinom u klasinom razdoblju islamske
kulture predstavlja jednu od najkarakteristin ijih odrednica islamske duhovnosti. Ne
radi se samo o tome da su se muslimani s fascinantnom intelektualnom radoznlou
vrlo rano u svojoj povijesti susreli s medicinskim znanjima Indije, Perzije, Rima, Grke
i Sirije. Kulturni poduhvat koji je izvela Kua mudrosti (Daru-l-hikma) u Bagdadu,
u devetom i desetom stoljeu, jedinstven je u povijesti.
U ovoj jedinstvenoj naunoj i prevodilakoj instituciji koju je osnovao abasijski
haJifa El-M emun prevodilaku kolu predvodio je lijenik i filozof Hunejn ibn-lshak.
Tako su potaknuti kasniji grandiozni uinci i dostignua u medicini koja su postigli
veliki muslimanski umovi kao to su El-Kindi , El-Farabi, Ibn-Sina, Er-Razi i mnogi
drugi.
5

Naglaeno zanimanje za medicinu u klasinoj islamskoj duhovnosti utemeljeno

je na islamskom uenju da ljudski ivot na ovome svijetu predstavlja vrijednost koju
valja uvati i njegovati. Islamska poruka ovjeku ne sastoji se u tome da se ivot na
ovome svijetu zanemari. U mjeri u kojoj je ivot na ovome svijetu vaan i vrijedan
valja posvetiti panju i ~elesnom zdravlju ljudi, odnosno medicini kao nauci i praksi.
S druge strane, ~elesno zdravlje povezano je sa duevnim zdravljem i duhovnom
snagom. Srea, uspjeh i spas nalaze se u estaholokoj perspektivi.
lbn-Kajjim el-Devzi Allahovog Poslanika, a.s., doivljava i razumijeva kao
prenositelja Objave koja je lijek za ljude. Poslanikov Sunnet najbolja je praktina
primjena tog Lijeka. Zato on pie knj~gu Poslanikova medicina.
Vanost Poslanikove medicine lbn-Kajjima el-Devzijje je viestruka.
Objavljivanje Poslanikove medicine na naem jeziku predstavlja znaajan doprinos
prouavanju i upoznavanju Poslanikovog ivota, njegove poslanike misije i njegovog

Sunneta. Ovo nas djelo u prvom redu upoznaje s jednim znaajn i m aspektom
Poslanikova ivota koji je u naoj hadiskoj literaturi do sada bio nedovoljno poznat. U
tom smislu prevoenje i objavljivanje Poslanikove medicine lbn-Kajjima el-Devzijje
karakterizira pobonost i metafiziko razumijevanje svijeta i ivota, s jedne strane, i
naglaena humanistika crta u razumijevanju svrhe i smisla ljudskog ivota na ovome
svijetu, s druge strane.

Poslanikova medicina predstavlja djelo koje je znaajno i za historiju medicinskih

nauka u islamskoj kulturi i civilizaciji. I konano, Poslanikova medicina predstavlja
znaajan praktini prirunik za svakog muslimana. U njemu se moe nai mnogo uputa

praktine naravi u pogledu slijeenja Poslanika u stvarima vjere, morala, duevnog i

~elesnog zdravlja, lijeenja Kur'anom i ibadetom, tradicionalnog lijeenja prirodnim
lijekovima, travama, hranom, itd.

U najkraem, prevoenje i objavljivanje Poslanikove medicine Ibn-Kajjima el

Devzijje predstavlja znaajan nauni, prevodilaki i izdavaki poduhvat. Radi
se o djelu koje ima prvorazrednu vanost za nae upoznavanje sa Poslanikom, s
klasinim islamskim miljenjem, s historijom medicine u islamskoj kulturi i civilizaciji,
s tradicionalnom medicinom i tradicionalnim lijeenjem. Knjizi e se obradovati oni
koji se bave hadisom, povijeu islamskog miljenja, islamskom kulturom i civilizacijom,
povijeu medicine i tradicionalnom medicinom kao i svi oni koji nastoje u svom
praktinom i svakodnevnom ivotu slijediti upute, savjete i preporuke Allahovog
Poslanika Muhammeda, alejhisselam.

Devad Hodi

Biografija
imama lbn-Kajjima el-Devzija
1292-1 350. g .

Zove se Muhammed ibn Ebu-Bekr ibn E jjub ibn Sa'ad el-Damaski,

nazvan po ocu kao Ehu-Abdullah emsud-Din, poznat je kao Ibn Kajjim el-Devzi.
Roen je u Damasku, Siriji 1292. godine (691 g. po H.), a uio je pred svojim ocem,
koji je bio lokalni polaznik (ar. Kajjim) u koli E l-Devzija. Kasnije, on je nastavio
svoju potragu za znanjem kod glasovitih uitelja i skolastiara svog doba, podjednako
kao to je prouavao djela i uenja sufijskih ejhova tog doba. Njegovo obrazovanje
bazi ralo se na islamskoj jurisprudenciji (ar. fikh), teologiji i had isu. Konano u svojoj
potrazi za znanjem pridruio se halki imama Ibn Tejmije ( 1262-1329. g.). On ga
je u svom drutvu smatrao za najblieg (najprijaznijeg) uenika i sljedbenika, a on je
kasnije postao njegov nasljednik.
Ibn Kajjim bio je sran u svojoj privrenosti svom uitelju i bio je izvrstan uenik
i nasljednik velikog islamskog uenjaka imama Tekijjuddina ibn-Tejmije. On je branio
njegove vjerske stavove i pristupe, a sabrao je i izdao veinu njegovih djela i, to je
najvanije, zastupao je isto miljenje kao i njegov ui telj.
Zbog njihovog opaanja i miljenja, obojica, i uitelj i uenik bili su nepravedno
osueni, mueni i poniavani u javnosti od tadanjih lokalnih autoriteta. Bili su zatvoreni

u istoj eliji, dok su ostali sljedbenici drani odvojeno u Damaskom centralnom zatvoru,
koji je jo do danas ostao poznat kao E l-Kal'a. Meu pritvorenim sljedbenicima takoer
je bio i mladi po imenu lbn-Kesir ( 1302-13 7 5. g.), koji je kasnije postao najpoznatiji
islamski uenjak i autor najopsenijeg tefsira Kur'ana "Tefsir Ibn-Kesir".
Nakon smrti imama lbn-Tejmije, njegovi su sljedbenici puteni iz zatvora, a imam
Ibn-Kajjim el-Devzi nastavio je svoje kolovanje, a drao je predavanja i asove za
svoje vlastite uen ike. lbn-Devzi poduavao je fikh u koli "Al-Sadrijja" u Damasku,
prije nego to je preuzeo dunost upravitelja kole Devzija za dui period. Veina
njegovih djela bile su kompilacije , meutim i on je sam napisao nekoliko djela, a
njegovi originalni manuskripti se danas uvaju u centralnoj biblioteci u Damasku.
Zapravo, smatrano je au i privilegijom uiti u ovoj haJki. Meu poznatim islamskim
skolastiarima koji su uili od njega u ovoj haJki vano je spomenuti Ibn Abd el-Hadija

(1305-1345. g.), lbn-Redaba (1337-1396. g.) i ostale koji su esto posjeivali

njegove halke i traili njegovo prisustvo kao to je imam lbn-Kesir.
Veina skolastiara tog vremena priznali su autorovu izvrsnost i dubokoumno
poznavanje tumaenja Kur'ana, tefsira hadisa i teologije. Njegovo opirno znanje i sh
vatanje tefsira Kur'ana prevazilazilo je ak i neke poznate teologe u historiji islama.

lbn-Kesir govorio je o njemu u svojoj knjizi "Al-Bidaja va'-Nihaja": "On je

najprijazniji i dobra srca, nikada nikome nije zavidio, nikada nikoga nije povrijedio,
nikada nije prema bilo kome donio predrasudu, a ja sam mu bio najblii njegovom
srcu. Nadalje, ne poznajem nikoga ko je od aniji u ibadetu od njega u nae doba. "
Slino miljenje o njemu takoer je iznio i Ibn-Hidr.
lbn-Kajjim opskrbio se znanjem iz svih grana islamske nauke, a posebno je bio
poznat i hvaljen po svojim komentarima. Hafiz Ibn-Redab govorio je o svom uitelju
sljedee: "Bio je potpuni uenjak u oblasti islamske nauke, a niko mu nije mogao
konkurisati u njegovom dubokoumnom razumijevanju Kur'ana i Hadisa, njegova
tumaenja bila su jedinstvena (unikatna) u besprijekornosti."
lbn-Redab prenio je da je njegov uitelj lbn-Kajjim el-Devzi uio hadis od
el-ahab el-Nabulsija, Kadi Tekijjuddin Sulejmana i Fatime bint Devhar, izmeu
ostalih. Za vrijeme njegovog ranog uenikog perioda imam lbn-Kajjim traio je
drutvo veine ejhova njegovog doba, a posebno je bio struan u tumaenju hanbeli
jskog mezheba.

Njegov duhovni ivot

Imam Ibn Kajjim ei-Devzi bio je sran i postojan vjernik. Provodio je duge sate
u nonom namazu, bio je u neprekidnom stanju zikra, a bio je poznat po produenim
seddama. Na njegovom licu mogao se vidjeti jasan znak pobonosti i neprekidnog
molenja Allahove nagrade i okrilja.
Za vrijeme njegovog pritvora u EI-Kal'a zatvoru u Damasku, redovno je uio
Kur'an i prouavao njegova znaenja. lbn-Redab je zabiljeio da je za vrijeme tog
perioda povuenosti on postigao veliki duhovni uspjeh, podjednako dobro kao to je
razvio veliku anali tiku mudrost; znanje i razumijevanje poslanikovih hadisa.
Nakon njegovog putanja na slobodu, obavio je had nekoliko puta, a ponekad
bi ostajao u Meki dui vremenski period zbog molitvi i tavaAjenja Kabe.

Njegova djela
El-Nu'man el-Alusi ei-Bagdadi je jednom rekao: "Njegova su tumaenja jedinst
vena u besprijekornosti." Poznati islamski uenjak el-Zehebi je jednom rekao o njemu:
"On je dao veliku pozornost detaljima i odnosu hadisa. "Nadalje, ejh Burhan el-Din
ei-Zari' govorio je o njemu: "Niko nije bio takav poznavalac (niko nije imao takvu
spoznaju) kao to je bio lbn-Kajjim u svoje vrijeme."
Doprinosi imama Ibn Kajjima ei-Devzija islamskoj znanosti vrlo su obimni,
a oni se posebno odnose na komentare Kur'ana, i shvatanje i analizu H adisa (ar.

Fikh-u Sunna).
On je pored svojih vlastitih djela, sastavio veliki broj studija ukljuujui: Tahzib
Sunen Ebi-Davud (Ispravak Sunena od Ebu-Davuda); EI-Kalem ei-Tejjib ve al-1\rnel
el-Salih (Bit Allahovih rijei i djela); Komentari na knjigu ejha Abdullaha ei-Ensarije:
Menazil-u Sa'irin (Stanja Tragaa), koja se smatra epitomom znanja sufijskih knjiga
i Zad el-Me'ad (Pripremanje za Dan povratka), iz kog je i ova knjiga o Poslanikovoj
medicini izvaena, pored ostalih manuskripata koji su umnoeni njegovom rukom, a
koji se uvaju u centralnoj biblioteci u Damasku u Siriji.
lbn-Kajjim vidio je svog uitelja Tekijjuddina ibn Tejmijja neposredno nakon
njegove smrti u svom snu, i pitao ga je o tome ta je Allah rezervi sao za njega u ivotu
poslije smrti. lbn-Tejmijje je zamijetio da njegov uenik ima uzvieno stanje koje
nadmauje stanja mnogih poznatih ejhova, i potom je dodao: "Ti si gotovo dostigao
nae prisustvo, tvoje stanje jednako je stanju lbn-Kuzejmea."
Ibn Kajjim el-Devzi preselio je na ahiret u gradu Damasku, 13 50. godine, u pedeset
devetoj godini ivota, a ukopan je pored svog oca na tamonjem groblju El-Sagir.

Sa imenom Allaha, Milostivog, Samilosnog

"Gospodaru na, u Tebe se uzdamo i Tebi se obraamo i Tebi emo se vratiti."

(Kur'an, 60:4)

Gospodaru moj, ini m ovo djelo iz ljubavi prema Tebi, T vojoj objavljenoj vjeri
islamu i T vojim iskrenim robovima, da budem svjedokom univerzalnosti, cjelokupnosti,
sveobuhvatnosti i istinitosti T voji h rijei koje si objavio Svom posljednjem poslani ku Mu
hammedu, s.a.v.s., T vojim poslanicima prije njega i T vojim odabranim robovima!
Gospodaru moj, uini ovo djelo mojim malim korakom pribliavanja Tebi i uini
ga jednim od naina postizanja Tvog zadovoljstva, T voje milosti i T voje zatite!
Gospodaru moj, sauvaj me od nepohvalnih osobina koje su Tebi mrske, a koje se
mogu javiti kao posljedica djela mojih, jezika, uma, oka i srca mog, jer si me stv01io kao
"nejako bie", pa ako mi Ti ne pomogne, ko je taj koji mi moe osim Tebe pomoi?!

Gospodaru moj, Ti poznaje srce moje i um moj, i ono to oni taje bolje od mene
samoga, pa Te usrdno i ponizno molim da ih oisti od neistoa i da u njima nastani
islam i sve ono to on sa sobom nosil
Gospodaru moj, uini moj nefs smirenim u T vojoj blizini i uini da budem zado
voljan to mi je islam vjera!
Gospodaru moj, Ti poznaje namjere djela mojih, pa T e stoga molim da me
ne optereuj e preko mogunosti mojih onime to bi moglo umanjiti ili skriti moju
vjeru u Tebe!
Gospodaru moj, podari mi imana, snage, odlunosti, pameti i mudrosti da se
borim i zalaem za T voju vjeru islam za vrijeme cjelokupnog moga boravka na ovom
prolaznom svijetu, protiv onih koji su sa Pravog puta zalutali, protiv onih to su protiv
sebe T voju srdbu i T voj gnijev izazvali, protiv svih onih koji nastoje da unite islam
i muslimane, i pomozi mi protiv naroda koji ne vjeruje!

"A uspjeh moj zavisi samo od Allaha, u Njega se uzdam i Njemu se obraam!"
(Kur'an, ll :88)
Hvaljen neka je AJiah, Gospodar, opskrbitelj i odravatelj univerzuma. Svjedoim
da nema boga osim Allaha, da je samo On Gospodar i da On nema partnera, i
svjedoim da je M uhammed Njegov rob i Njegov poslanik.
Poslanikova medicina, koja je u o~oj knjizi predstavljena odnosi se kako na duevne
tako i na fizike aspekte zdravlja. Zapravo, Poslanikova medicina se samo moe shvatiti
u svjetlu Kur'ana i sunneta, i nikako drugaije.
Kao to je to ranije izneseno, analitike studije i skolastiarska tumaenja i interpre
tacije imama Ibn-Kajjima ei-Devzijja jedinstveni su. Oni potvruju bogatstvo njegovog
duhovnog razumijevanja i njegovo detaljno poznavanje metafizike, kosmologije i filozofije.
Nadalje, oni su takoer rezultat njegovog, temeljitog znanja arapskog jezika, detaljnog
prouavanja historijskih prilika i razmiljanja zabiljeene od samog autora, uz opirno
poznavanje djelovanja priznatih islamskih pravnika, lijenika i. naunika 14-og vijeka.
Djelo imama lbn-Kajjima takoer baca svjetlo na razliite kole miljenja. Op
stanak ovakvog uspjenog metoda lijeenja bolesti koji traje preko hiljadu i etiri stotine
godina dokazuje da u njemu postoje mnogi ispravni naini medicinskog tretmana koji
su danas primjenljivi u teoriji i praksi.

10

Predgovor

1. Njegovo doba
Sastavlja originalnog djela imam lbn-Kajjim el-Devzi ( 1292-1350.
g.), odrastao je u Damasku, Siriji, u etrnaestom stoljeu u vrijeme velikih socijalnih,
politikih, ekonomskih i vjerskih previranja. To je razdoblje takoer odreeno upoznavan
jem i u~ecajem grke filozofije meu ostalim kolama miljenja. Za vrijeme tog razdoblja
ljudska odanost i vjera u Allaha Svemogueg, njihova pokornost Njegovim zakonima i
njihova iskrenost u slijeenju Njegovog blagoslovljenog Poslanika, s.a.v.s., stavljeni su
na ozbiljna iskuenja. Historija biljei da je pokret za pono~o oivljavanje islamske
duhovnosti vodio Mevlana Delaluddin el-Rumi (1207-1273. g.), poznati islamski
skolastiar i sufija koji je ivio u dananjoj Turskoj.

Blagoslovi tog perioda takoe ukljuuju slijeenje poznatih ejhova, imama i duhovnih
voa, od kojih su mnogi ivjeli u Damasku. Svi zajedno, oni su igrali glavnu ulogu u
ponovnom oivljavanju duhovnosti, a njihova su djela postigla to da su postala integralni
dio muslimanskog shvatanja. Ova su djela izlazila svakih nekoliko godina i ostala su do
dana dananjeg kao granini kamen islamskih odnosa. Meu poznatim uenjacima tog
doba vano je spomenuti imama lbn-Tejmijja, imama lbn-Kesira, El-Hafiz ibn Redaba,
Ibn Ahd el-Hadija i ostale.

Ovi su uenjaci, izmeu ostalih, imali jednu namjeru, a njihova je borba bila usmjer
ena da odgovori silovitom nasrtaju stranih fi lozofija i umjetnosti koje su bujale u to
doba, i protiv njihovog bespogovomog prihvatanja 'u slabim i nekritikim umovima
mladih muslimana. Cilj ovih istinski uenih ejhova bilo je takoer vaan u ponovnom
uspostavljanju i potvrivanju kamena temeljca skolas tike islamske teologije (ar. '!lm
al-Kelam), nauke osvjedoenog kredibiliteta i asti (ar. T ezkija) i naina primjenjivanja
razboritosti pravosnane islamske odluke (ar. Ihsan). Zapravo, ove temeljne perspektive
igrale su glavnu ulogu u ponovnom uspostavljanju ispravnog razumijevanja uzviene
islamske poruke kao to je to u~elotvoreno i promiljeno od Allahovog poslanika Mu
hammeda, s.a.v.s. Prema tome, djela su ovih uenjaka ostala do dananjeg dana glavnim
izvorima tumaenja ispravnog razumijevanja islama (ar. fikh).
ll

2. O djelu "Priprema za dan povratka"

Originalni je spis naslovljen kao Zad el-Me'ad fi Huda hair al-'ldad (Priprema
za Dan povratka na nain kako je uputio najbolji od svih Allahovih stvorenja).
Djelo je sastavio imam lbn-Kajjim el-Devzi. Cjelokupni je manuskript prvobitno
bio tampan u Indiji 1897. g., a potom u Egiptu 1923. g., dok je tree izdanje izalo
u Halepu , Siriji 1927. g.
Cjelokupno djelo nas precizno upoznaje sa Poslanikovom praksom do u
najistanan ije detalje, preko prenesenih objanjenja i zabiljeki. Ono takoer obrauje

svaki aspekt Poslanikovog ivota ukljuujui obiaje, Hadis, djela i odluke. Djelo
takoer odslikava izvanredni u~ecaj Poslanikovih had isa, primjera i upute, a i njihovu
duhovnu, psiholoku, etiku, socio-kulturnu i ekonomsku ulogu u ivotu muslimana,
podjednako kao i njihov utiecaj na druge kulture.
Djelo obuhvata kompletan sistematski rad djela imama lbn-Kajjima. Ono se bavi
Poslanikovim ivotopisom (ar. sira), Poslanikovim sunnetom i islamskim pravom (ar.
fikh), i u jednom od njegovih poglavlja ono se bavi tumaenjem medicinskih savjeta
datih od Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Zapravo, djelo je pregled islamske nauke u
komparativnim poslanikim uenjima, a u krugovima islamskih skolastiara po svojoj
vrijednosti nalazi se odmah iza knjige lhja' 'ulum el-Din (Ponovno buenje islamske
nauke) od imama Ebu-Hamida el-Gazalija ( l 058 - l Ill . g.).
Mistini i poboni imam Abdullah el-Gaznavi rekao je u svojoj biografiji imama
Ibn el-Kajjima da je on (lbn-Kajjim) uobiavao redovno moliti: "O Najmilostiviji i
Samilosni Gospodaru, pomozi mi da zavrim ovu knjigu i naini je najboljim od svih
mojih djela i pripremom za Dan povratka." 1

3. Sr znanja i

slijeenje

Poslanikove, s.a.v.s., upute

Allah Svemogui kae:

"Ono to vam Poslanik kao nagradu da, lo uzmite, a ono to vam zabrani, ostavile."
(Kur'an, 59: 7)
Imam je Buhari (809-869. g.) jednom rekao: "Znanje mora biti postignuto prije nego
to se rijei izgovore, i prije nego to se djela preduzmu. Ovo je stoga to je Svemogui
Allah rekao: "Znaj da nema boga osim Allaha." (Kur'an, 47: 19)
Prema tome, Allah Svemogui zapoeo je sa poduavanjem Njegovog Poslanika
da on spozna znanje kao izvor razumijevanja i mudrosti, i kao pokretaa duhovnog
1

Nuzhat-ul Havatir, A El-Gaznavi; Afganistan

12

i materijalnog napredovanja. Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Uenjaci su

nasljednici poslanika. " 2 Ovaj had is je takoer potvren u Objavi: "Mi emo uiniti

da Knjigu poslije naslijede oni Nai robovi koje Mi izaberemo." (Kur'an, 35:32)
Govorei o Dennetu kao konanoj nagradi za vjernike, On kae: "/ koji molitve
svoje na vrijeme obavljaju-oni su dostojni nasljednici", (Kur'an, 23: l 0). On takoer
kae: ''Ali ih samo ueni shvaaju." (Kur'an, 29:43) Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao
je: "Kada Allah Svemogui odlui unaprijediti Svog roba, On mu dadne ispravno
razumijevanje. Zapravo, znanje mora biti uzgajana."
Ibn-Abbas, r.a., rekao je: "Postanite dobri, imajte strpljenje i budite ueni." Dobri

(ar. rabbanijjun - n. Rabb, adj. terbija, odgajanje, odgoj) takoer se tumai u znaenju
da vjerski uenjaci moraju poduavati ljude temeljnim znanjem prije prelaenja na ono
sloenije. Prema tome, znanje je stup vjere, karta puta tragaa i utemeljenje ispravnog
slijeenja istinskog oboavanja.

Upoznavanje sa islamskom medicinom

l . Kratka historija
Znanje o medicini rairilo se islamskim halifatom izmeu pada Rimske imperije
u 5-om vijeku i evropske renesanse, takoer u 15-om vijeku. Ipak, bujanje islamskih
medicinskih institucija je poelo za vrijeme 9-og vijeka i podudara se sa zlatnim dobom
Abasidskog halifata na istoku (7 49-1258. g.).
Ovo je more znanja koje je teklo gotovo etiri vijeka kasnije zaustavljeno od Mon
golske invazije na istoni halifat i propadanja zapadnog halifata u paniji.
Tradicionalna islamska medicina jeste visoko eklektina, a izgraena je na ranijem
medicinskom znanju, ukljuujui tu indijsko, perzijsko, rimsko, grko i sirijska znanje.
Inicijalna faza razvoja islamske medicine koncentrisala se na prevoenje grkih, perzijskih
i nestorijanskih djela na arapski jezik. Ovaj je period poznat pod nazivom Medresetu
urrah el-lgrikiiiin (kola komentatora grkih djela), iji su uenjaci su uglavnom
prevodili sva grka djela o medicini i nauci. Zapravo, muslimani su zasluni za
ouvanje mnogih djela Galena i Hipokrata, izmeu ostalih, i Evropa se po prvi put
upoznala sa grkom medicinom preko arapskih prijevoda.
U sljedeoj faz.i brz.og s~ecanja grkih i perzijskih nauka, nova generacija mus
limanskih naunika izala je sa njihovim autentinim (originalnim) konceptima i

Preneseno u Buharijevom "Sahihu".

13

doprinosima u medicini a djela ovakvih skol astiara kao to su Ibn-Sina el-Razi,

(Avicena) i ostali dominirala su evropskim medicinskim kolama nekoliko vijekova.
Abasidski halifa M a'mun preduzeo je gigantski korak u smjeru uspostavljanja
odjeljaka za prevoenje i medicinskih kola kada je on ustanovio Dar el-Hikma (Dom
za lijeenje) u Bagdadu. Ova je glavna institucija sadravala kolu za prevoenje koju
je vodio lijenik i filozof Hunejn ibn lshak el-'Ibadi (81 0-873. g.), koji je takoer
obavljao dunost glavnog prevodioca u to vrijeme a, sl uajno, on je bio sin farmaceuta
iz grada Hire u Iraku.
Ove su medicinske kole ustanovile bazu medicinske prakse u to doba i u mnogome
su pridonijele inovacijama u medicinskim svrhama, ambulantnoj brizi za pacijentom i
mobilnim klinikama.
Meu ovim kolama i bolnicama, najvea i najpoznatija je bila El-Nuri bolnica, u

Damasku ( 1 160. g.), koja je ostala aktivna gotovo tri stotine godina, i Mensuri, bolnica
u Kairu, Egipat ( 1276. g.) . Jedno vrijeme, Bagdad je imao b lizu 600 bolnica, dok
je Kordoba u paniji imala vie od 500. Najvee su bolnice imale biblioteke, vana
mbulantne klinike i medicinske kole. Ove su bolnice radile sa pomnim istraivanjem
razdvajanja pacijenata sa vruicama ili zaraznim bolestima, podjednako kao i mentalno
poremeenim. Medicinsko je obrazovanje prenoeno od ovih bolnica. Studenti su tamo
traili teoretsko i praktino obrazovanje, a poznati lijenici i hirurzi birani su da slue
u ovim bolnicama.
Mensuri bolnica bila je prva bolnica koja je njegovala nauku, uenje i socijalnu
skrb. Ona je razdvojila ti e nike na ene, djecu i one koji se oporavljaju, tienike
oboljele od specifi ni h bolesti, produenu historiju bolesti i vanambulantne klinike.
Kao dodatak tome, postojale su manje biblioteke i privatne zbirke od kojih su sve
sadravale ne manje od po 1OOOOO knjiga. Ove su biblioteke sadravale medi
cinska djela, pored ostalih naunih djela kao to su ona iz. astronomije, hemije,
geometrije, filozofije i drugih gra na. U to doba, i stoni i zapadni glavni grad
halifata postali su centri civilizacije, a medicinske institucije i nauno-istraivaki
rad su bili finansirani od drave.
Islamski su lijenici isticali u svojim predavanjima kako kliniku tako i bazinu
medicinu. Od studenata medicine zahtijevalo se da budu obrazovani u pogledu
temeljnih nauka i da imaju odgovaraju e znanje iz djela autoriteta medicine kao
to su to Galen, Hipokrat i El-Zabravi, i zmeu ostalih. Medicinsko je znanje bilo
sastavljeno u zbirku napismeno, tako da su kliniki testovi mogli biti obrazlagani
do od reene granice, a studenti su ispitivani u temeljnim naukama. Samo onima
koji bi proli dalje bilo je doputeno polagati klinike testove, a potvrda u medicini
zahtijevala je odgovarajue znanje iz oba podruja.
Abasidski halifa El-Muktadir (umro 908. g.) zahtijevao je od poznatog lijenika
14

Sunnena ibn Sabita (umro 976. g.) da ispita sve lijenike i potvrde onih koji su se tek
kvalificirali za medicinsku praksu. Ipak, vijee lijenika i poznati lijenici bili su izuzeti.
Islamski su naunici takoer poboljali i usam ili farmakologiju i herniju. O ni su opisali
mnoge nove lijekove kao to su sena, kamfor, mukatov orah, klinii, itd., a koristili su nova
otapala, za lijekove kao to su ruina voda i voda narane. Takoer su koristili aldehide,
alkohol i ostala otapala podjednako kao to su usamili metode testiranja istoe metala i
hemikalija. Njihovo istrajavanje u traenju metoda pretvaranja metala u zlato rezultiralo je
otkriem nekoliko hemikalija kao to su kiseli metali, antimon, bizmut, amonijak i jedinjenja
ive. Arapske rijei kao alkohol (ar. kuhuV, sirup (ar. urub) i ostali, nairoko su koritene.
Temeljni hemijski procesi, ukJjuujui destilaciju, kristalizaciju i sublimaciju su isto tako
otkriveni. Takoer je poznato da su islamski lij enici koristili cannabis sativa indica-u
(ar. kunnab hindi; haiatul kaifJ kao anestetik, a postoje naznake da su bili upoznati
sa inhalacijom pri primjeni anestezije. Djelo EI-Kindija o metodu propisivanja i tano
odreene doziranosti lijekova dobro je poznato. On je primijenio zakon geometrijske
progresije u propisivanju lijekova. I konano, glas o Muhammedu ibn Abdullahu ei
A'atu iz Mosula u Iraku kao vrsnom poznavaocu medicine i farmakologije je doveo
studente iz dale.kih i bliih gradova da uju njegova predavanja.

2. Muslimanski doprinos u medicini

Meu

poznatim l ijenici ma istonog halifata pod upravom Abasida, ivio je i

El-Razi, koji je razlikovao velike boginje od ospica, i Ibn-Sina (lat. Avicena), "Princ
lijenika", koji je pokuao nemogue u svom nastojanju kada je pokuao da kodificira
medicinu dok je sreivao njene elemente sa sistemima Galena i Aristotela. Ipak,
njegova su djela uticala na Evropu vijekovima.
U zapadnom halifatu, a pod vladavinom Umajaida, .ivio je najvei kJi niar
Abdui-Melik ibn Zuhr (lat. Avenzoar) iz Kord obe (umro l 162. g.) . On je bio
jedan od nekoliko lijenika koji su nekoliko vijekova ranije prednjaili nad evropskom
reneansom, kada su se hrabrou suprotstavili pisanjima i stavovima Galena.
Nekoliko muslimanskih skolastiara izvadilo je iz korica svoja pera da bi uputili
na vostvo Allahovog Poslanika, s.a.v.s., u medicini . Meu njima ovdje je va.no
spomenuti Hunejna ibn Ishaka (lat.joannitus; 809-873. g.), koji je napisao nekoliko
rasprava tumaei Poslanikovu uputu, a on je posebno bio poznat po svojoj knjizi iz
oftalmologije pod nazivom AL-:4r makalatfi al-'Ajn (Deset rasprava o oku).
Ovdje je, takoer, vano spomenuti Muhammeda ibn Zekerijja'a el-Razija (lat.
Rhazes; 865-925. g.), ij e se glavno djelo El-Dudari vel hasba (Velike boginje i os
pice) smatra najranijim djelom te vrste. U njemu on opisuje temelj za razliite dijagnoze

15

izmeu ove dvije bolesti. E l-Razi je takoer napisao knjigu o djejim bolestima, i po

miljenjima mnogih on se smatra ocem pedijatrije. Historija je takoer zabiljeila djelo

Ehu el-Hasana el-Muhtara ibn Butlana (lat. Elluchasen Elimithar; umro l 065. g.)
pod nazivom Tezkir el-Kahhalin (Zabiljeke za oftalmologe), a ovo djelo predstavlja
najstariji arapski zapis o oftalmologiji.
Potom dolazi Abdul Melik ibn Zuhr (lat. Avenzoar; l 091-1162. g.), prvi
koji je raspravljao o osjeaju u kostima i izazivaima svraba (ar. Su'ubat el-Dereb,
L. acarus scabici), a koji je takoer bio poznat po svom djelu Al-Tejsir fi el-mudavah
veltadbir (Pojednostavljivanje terapeutika i dijete). Ali ibn el-Abbas (L. Haly Abbas;
umro 994. g.) bio je produktivan pisac poznat po svojoj knjizi El-Kitab al-Meleki,
takoer znanoj kao Kamil el-San'a el-tibbijjah (Kraljevska knjiga; lat. Liber regius),
knjiga sadri detaljan tretman nauke i prakse u medicini u kom je on uporedio dijete
tike i materi u medicu, ime je dao svoj doprinos rudimentarnom konceptu kapilarne
cirkulacije.
Ovdje se, takoer, mora spomenuti islamski filozof i komentator Ibn-Rud
Oat. Averoes; 11 26-1 198. g.) u ijem glavnom enciklopedijsko-medicinskom djelu
El-Kullijat fi el-tibb (Openitosti u medicini) raspoznaje se funkcija retine i utiecaj
imuniteta u sluajevima velikih boginja.
U trinaestom je vijeku ivio Ali ibn el-Nafis ( 121 0-1288. g.), koji je napisao
arh tarih el-Kanun (Komentar na analizu Ibn Sinaovog Kanuna), a koji je postao
zabiljeen po unaprjeenju opisa pulmonalne cirkulacije krvi tri vijeka prije nego to
ju je opisao portugalac Servetus, kome je ovo otkrie pri pisano.
Trinaesti vijek takoer biljei i najistaknutijeg historiara medicine M. Ibn-Ebi
Usajbi'e (1203- 1270. g.) po njegovom kapitalnom djelu "Ujun el-enba' fi tabakat
al-atibba'" (Izvori podataka o vrstama lijenika). Ovo djelo predstavlja ranu zbirku
400 biografija arapskih i grkih lijenika .
Konano,

ovaj djel imini spisak poznatih islamskih lijenika i njihovog doprinosa

lijenikim vjetinama ne moe biti zavren bez navoenja nekih od ranijih djela
"Princa lijenika" Ebu-Alija el-Husejna ibn S ina'a (lat. Avicene; 980- 1037. g.), koji
je bio citiran od veine ranije navedenih skolastiara. Ibn-Sina je sabrao medicinsku
nauku svog doba u jedno enciklopedijsko djelo koje je nazvao Kanun fi el-tibb (Kanon
medicine). Ova je knjiga prevedena na latinski jezik nekoliko puta, a utiecala je na
mnoge generacije studenata medicine u Evropi. Ibn-Sina je, takoer, napisao djela
pod nazivom Kitabul-ifa (Knjiga lijeenja), El-Advija el-kalbijja (Lijekovi srca) i
Kitabul-Kuland (Knjiga bola u crijevima). Ovo su samo neka djela od mnogih iji
je on autor. Ibn-Sina je, takoer, dva puta bio vezir Hamadana, a etiri je mjeseca
bio pritvoren zbog svojih poli tikih opredjeljenja u to vrijeme. Doktor Kruger, M.D.
napisao je o Ibn-Sinau sljedee: "Njegovo je medicinsko iskustvo u transcedentalnom

16

pogledu vee od onog Galenovog ... (on) demonstrira um poput onog Geteovog, i
posjedovao je genij poput onog kod Leonarda da Vinija." (C. Kruegeer, M.D.
Springfield, III. C harles C. Thomas, 1963)

3. Tradicionalna medicina
Tradicionalna islamska medicina egzistira na razl iitim nivoima sofisticiranosti. Is
lamski su skolastiari definirali medicinu (ar. tibb) kao "umjetnost koja se bavi zatitom
dobrog zdravlja, suprotstavljanjem bolesti i vraanjem zdravlja bolesnoj osobi."
Originalni oblici tradicionalne medicine ustanovljeni su na temelju zbirke tek
stova, obiaja, naina i istraivanja. Tradicionalna medicina koristila se teorijom etiri
~elesne izluevine, ~. emom ui, krvlju, sluzi i utom ui. Ove ~elesne izluevine
ili krvna fluida odgovaraju etirim a elementima: zemlji, vatri, vodi i zraku. Emocija
i temperament su bili odreeni ravnoteom ~el esnih izluevi n a, rezultirajui, tako
usljed njihovog odnosa u osobinama kao to su melanholija, ivahnost, ravnodunost
i razdraljivost ili naprasitost. U fiziolokoj teoriji ~elesnih izluevina melanholija
jeste posljedica vika eme ui .
Ove etiri tielesne izluevine su, takoer, pomijeane sa primarnim atributima
suhoe, vruCine, hladnoe i vlanosti. R avnotea i.omjer ovih tjelesnih izluevina
odreuju odnos zdravlja i bolesti. U unani medicini, grani tradicionalne islamske
medicine, terapija naprimjer koristi suprotan medikament; "vrua" je bolest lijeena
"suhim" lijekovima itd. U ovoj koli medicine djela Galena i Ibn-Sina'a su spremno
prihvaena do u detalje, m eutim praktiari (ar. hakim) modificirali su neka od njih,
dok se inovacije nastavljaju praviti na polju farmakologije. U Indiji, unani praktian
su takoer dodali homeopatiju svojim terapeutskim ponudama zbog toga to ona
posebno istie uvarke biljki.
Meutim, moderna medicina pretpostavlja da lijek ima iste posljedice na ljudsko
tijelo, ili priblino iste, dok tradicionalna islamska medicina l ijei svakog pacijenta u
skladu sa njegovom, ili njenom, autentinom mjeavinom ~elesnih izluevina, a koja
ne moe biti naena u potpuno istom omjeru kod dvije osobe.

Konano, tradicionalna islamska medicina takoer koncentrisala se na anatomiju i

psihologiju. Meu spisima, koji datiraju jo do u 9-ti vijek, nalazimo djeloEL-Muhlesar

(Kratki prirunik anatomije) koje je napisao Abdul-Medid el-Bejdavi
i poznati petnaestovijekovni tekst Tarih el-Mensuri (Mensurova anatomija) iji je
autor Mensur Muhammed ibn Fakih Iljas. Glavni dio Galenove anatomije doao je
sa djelom Ibn el-Nafisa i njegovim otkriem malog krvotoka (malog optoka krvi).

fi 'ilm-i larih

17

4. Poslanikova medicina
Poslanikova medicina, takoer znana kao Tibbu nebevi, utemeljena je na osnovu
Kur'anske objave i upute Allahovog Poslanika, s.a. v.s. Tumaenje had isa od kanoniki h
skolastiara, kao to se nalazi i u ovoj knjizi, prisvojila je uspjean i istanan stil. Za
pravo, nekoliko islamskih kanoniara, filozofa, pravnika, teologa i historiara, izmeu
ostalih, izvadili su iz korica svoja pera i nairoko pojasnili Poslanikovu, s.a.v.s., uputu,
a prilino su bili uspjeni u integriranju islamske medicine sa materijom medicom, koju
su nali u ranijim medicinskim sistemima. Poznati leksikon otomanskog bibliografiara
Haddi Halife, pod nazivom Ka/ el-zunnun (Otklanjanje sumnji), a kog je on
sastavio 1658. g., jeste dobar primjer ovakve vrste.
Meu poznatim skolastiarima navedenim u njegovom leksikonu, vano je ovdje

spomenuti jo i bibliografiara ranog sufizma Ehu-Naima el-Asfahanija, Ehu-Abdul

laha el-Zehebija, enciklopedistu Delaludina el-Suju tija i mnoge druge, od kojih su svi
napisali djela o Poslanikovoj medicini pod nazivom Tibbu nebevi, ili su barem utkali
ovakve studije u svoja djela.

5.

Zakljuak

Konano,

kao to je italac pozvan da zaplovi ovim morem znanja, da bi otkrio

dobro, analitiku mudrost i jezgrovito tumaenje hadisa na isti nain kao i imam lbn
Kajjim, r.a., u 14-om vijeku, tako i ja koristim ovu priliku da se zahvalim Svemoguem
Allahu, Koji je dopustio ovom robu da raspozna bljesak Njegovih velianstvenih
znakova (ar. Ajet) i da za trenutak promislim nad ljepotom Njegovog velianstvenog
djela.
S lavljen n eka je Allah , Koji alje Svoje neograniene blagoslove na
najboljeg i najsavrenijeg od svih Njegovih stvorenja, Muhammeda, s.a.v.s., koji
je posjedovao najuravnoteenije fizike i psiholoke temperamente. Neka nje
gova porodica, ashabi, djeca i sljedbenici budi blagoslovljeni zauvijek.

AMIN

18

Uvod

Kaemo, a Allah je pomaga Koji opskrbljuje imetak i kontrolira

djelovanja, da imaju dvije vrste bolesti objanjene u Kur'anu:
1.) bolesti srca i
2.) bolesti tijela.

to se tie oboljenja srca, ima ih dvije vrste. Prva je bolest sumnje i dvoumljenja, a
druga je bolest udnje, privlanost (zavoenje, ar ...) Obje su spomenute u Kur'anu.
U tom pogledu Uzvieni Allah kae: "Njihova su srca bolesna, a Allah njihovu bolest
jo poveava" (Kur'an, 2: l O). Takoer je rekao: "Oni ija su srca bolesna i oni koji
su nevjernici- kau: "ta je Allah htio ovim kao primjerom?"" (Kur'an, 74:31) On,
Najvelianstveniji, zatim kae u vezi s onima koji odbijaju prihvatiti kriterij Kur'ana
i Poslanikovog sunneta: "Kad budu pozvani Allahu i Poslaniku Njegovu da im On
presudi, neki od njih odjednom lea okrenu; samo ako znaju da je pravda na njihovoj
strani, dolaze mu posluno. Da li su im srca bolesna ili sumnjaju, ili strahuju da e
Allah i Poslanik Njegov prema njima nepravedno postupiti? Nijedno, nego ele da
drugima nepravdu uine." (Kur'a n, 24:48-50) O vo je bolest sumnje i dvoumljenja.
to se tie bolesti udnje, privlanosti i lahkoumnosti (raskalaenosti), Allah
i Najuzvieniji, opominjui vjernike, poruuje enama Njegovog Po
slanika koje su posluivale i vodile brigu o potrebama sve veeg broja ljudi koji su
posjeivali i molili za savjet Njegova Poslanika, i govori: "O ene Vjerovjesnikove, vi
niste kao druge ene! Ako se Allaha bojite, na sebe panju govorom ne skreite, pa da
u napast doe onaj ije je srce bolesno i neusiljeno govorite!" (Kur'an, 33:32). Bolest
udnje, koja se ovdje spominje, jeste bolest bluda, a Allah najbolje znal
Velianstveni

Bolesti tijela
Za bolesti tijela, Allah Vdianstveni i Najuzvieniji, kae: "Nije grijeh slijepom, ni
hromom, ni bolesnom!" (Kur'an, 48: 17). On, Svemogui Gospodar, takoer spominje
19

lbn-Kajjim el-Devzi

tielesnu bolest, u vezi s obredom hada, u vezi s postom, i higijenskim osobinama

uzimanja abdesta, bez obzira na druge koristi, On eli prikazati kako praktino tako
i duhovno blagostanje koje je skriveno u slavnom Kur'anu za one koji ga itaju, ti.
ukazati na djelovanje na temelju ega se shvaaju njegove tajne. Ovo e pomoi da se
zadovolje najvie potrebe pri slijedenju Boanske upute, za one koji razumiju Kur'an,
za razliku od ostalog. Ovo zbog toga jer osnovna tri su pravila u zdravlju tijela: pre
ventivna medicina, uzdravanje od onoga to je tetno i ienje tijela od izluevina
koje mu tete. Allah Svemogui spominje ova tri principa na sljedea tri mjesta:
u ajetu o postu: "Post je propisan neznatan broj dana; a onome od vas koji bude
bolestan ili na putu - isti broj drugih dana." (Kur'an, 2: 184). Prema ovome, On je
dopustio bolesnome da odloi svoj post sve dok se ne oporavi od bolesti, za putnika
da privremeno odgodi propisani post da bi sauvao snagu, zbog fizikog naprezanja
prilikom putovanja;
u ajetu o hadu On kae: ':4 onaj meu vama koji se razboli ili ga glavobolja mui,
neka se postom, ili milostinjom, ili kurbanom iskupi" (Kur'an, 2: 196). Ovdje ponovo
Allah Svemogui doputa bolesniku ili onome ko boluje od svraba, peruti ili uiju, ili
nekog drugog konog oboljenja glave da brijanjem glave za vrijeme noenja ihrama,
koje inae nije doputeno, ukloni tetna isparenja koja bi se nagomilala oko glave,
zaepila disanje pora i, moda, uzrokovala infekciju folikula (pritia). Kada se obrije
glava, pore se otvaraju i ove isparine izlaze na kou, omoguavajui prirodni proces
ienja. Tako, iz navedenih Kur'anskih ajeta, i to bi se moglo shvatiti iz Boanskih
objanjenja, doputa se poduka u rjeavanju lakih oboljenja da bi se pomoglo u
lijeenju ozbiljnijih bolesti, pa se zbog toga razvila deduktivna metoda nazvana qiyas
za odstranjivanje (ienje) tetnih toksina i drugih zakrenja. Ova metoda dijeli se na
deset podruja ljudskog tijela ukljuujui: krv, kada kljua (vrije, tee), sjeme (sperma),
kada vrvi, urin, feces, nadutost, povraanje, kihanje, san, glad i ei. Svaki od ovih
deset elemenata uzrokuje bolest kada je nagomilan i potom uvjetuje ienje;
sa gledita dijetetskog uzdravanja (ar. himyah), duhovno votstvo pobrinulo se u
odlomku o abdestu, gdje Uzvieni Allah kae: ':4 ako ste bole:;ni, ili na putu, ili ako

je neko od vas obavio prirodnu potrebu, ili ako ste se sastajali sa enama, a ne naete
vode, onda dlanovima istu zemlju dotaknite i lica vaa i ruke vae potarite. - Allah,
zaista, brie grijehe i prata" (Kur'an, 4:43). U ovom sluaju Allah Svemogui doputa
bolesniku da zamijeni uobiajeni abdest sa tejemumom i da izbjegava upotrebu vode
kada je njena vanjska upotreba tetna. Ponovo, ovo je upozorenje da se treba uvati
svega onoga to e nahuditi tijelu, bilo vanjske ili unutarnje prirode. A Allah je
Svemogui uputio robovima Svojim osnovne principe medicinskog lijeenja i njihova
uredenja.

20

Poslanikooa medicina

U ovom djelu mi emo, takoer, predstaviti medicinsku uputu uspostavljenu od

Boijeg Poslanika, neka je mir na njega, a zasigurno nema boljeg puta za upotrebu
ovakvog znanja do kroz njihovo votstvo. to se tie lijeenja srca, ono se moe jedino
nauiti preko Boijih poslanika, neka je na sve njih mir i blagoslov, a da bi se izlijeilo
neije srce i oistilo od prljavtina, prvo se mora spoznati njegov Tvorac i Gospodar,
Njegova imena i svojstva, djela i Njegovi propisi, pratiti Njegovo djelovanje, razmiljati
o Njegovoj mudrosti. I da sve to djeluje na takva srca tako to e voljeti ono to On
nareuje i voli, a uzdravati se od onoga to On zabranjuje i mrzi. I nema pravog
ivota srca i njihovog zdravlja osim na taj nain. Ova znanja mogu biti nauena samo
iz uenja Njegovih poslanika, neka je mir na sve njih, ili e u protivnom razmiljanje
biti potpuno pogreno i neplodonosno. Ne smije se ni pomisliti da se moe raditi su
protno njihovom slijeenju , a da srca budu zdrava. Prevario se onaj ko tako misli jer
je to samo hranjenje zdravlja i snage njegovog ivotinjskog bia. Njegov e ivot biti
besmislen i slian ivotu ivotinja, dok je istinsko srce pobonosti slobodno od ovakvih
niskih predodbi. Onaj koji ne moe raspoznati razliku izmeu ove dvije stvari srca
treba plakati nad svojim sranim ivotom. Jer on je potpuno mrtav. Istinsko je srce
napunjeno svjetlou dok je mrtvo srce potopljeno u po nore mranjatva.

Medicina tijela
Boiji Poslanik, s.a.v.s., ukazao je da postoje dvije vrste znanja: znanje o vjeri
(religiozno znanje) i znanje o tijelu. Postoje dvije vrste lijeenj a (medicine) bolesti
tijela: prva, uroena ljudima i ivotinjama, za koje nije potreban lijenik, a takvi su
gladi, ei, hladnoe i zamor, poto postoje vlastiti prirodni lijekovi; i druga vrsta bolesti
koja zahtijeva dijagnosticiranje i lij eenje, a utie na kombinaciju tielesnih izluevina i
pojava, kao to su vruina, hladnoa, suhoa ili vlaga u tijelu koje prekorauju njihovu
prirodnu ravnoteu. Ove vrste bolesti dijele se na dva tipa bolesti: somatske (tielesne)
i kolaterarne (indirektne). Dakle somatska bolest manifestira se u obliku mijeanja
(uzburkanosti) krvi ili rasipanja na dijelove (elemente), dok se kolateralna bolest
ispoljava (manifestira) kao posljedica ovakvog pretieranog rasipanja (razdvajanja),
i poslije odstranjivanja pravih uzroka (uzron ika) . Prema tome, uzronici su bolesti
uniteni (istierani, iskljueni) a oni koji su ostali (malobrojni preostali) djeluju na
kombinaciju tielesnih izluevina i tielesne izluevine.
Somatska bolest (oboljenje) posjeduje podraaje odnosno svoje uzroke. Stoga, ako
oboljenje (bolest) posjeduje vlastiti stimulus (podraaj), prvo se mora dijagnosticirati
prvi uzronik, potom (odrediti) posljedice, a zatim nai lijek i tek na kraju pristupiti
lijeenju. Ili, pak, somatske bolesti koje se ispoljavaju u obliku fiziolokih promjena, kao
to je upljina u organu, smanjenje ili poveanje kanala, deformacija organa (uveano
21

Ibn-Kajjim ei-Devzi

srce ili maJi stomak naprimjer), grubo (hrapavo) ili mekano (glatko) tkivo zida materice,
dislocirane (razmjetene) kosti ili premjeteni organi kao i druge bolesti. Kada organi stoje
u uzajamnoj vezi i rade harmonino, oni formiraju zdravo tijelo, dok, ako su oni abnor
malni, neskladni ili pogreno funkcioniraju (deformisani), uzrokuju istovremeno pojavu
bolesti od kojih su neke organske, a neke utieu na kombinaciju tielesnih izluevina.
Ope bolesti jesu posljedica pogrenog funkcioniranja (slabih) tielesnih izluevina.

Ova neumjerenost naziva se "bolest" (oboljenje). Kada se osjeti njihova teta, to se

manifestira na osam podruja: etiri od njih su sloena, a ostala etiri su slabija. Slabija
su: hladnoa, vrue, vlano ili suho. S loena stanja ispoljavaju se kroz vrue i vlano,
hladno i vlano, vrue i suho i hladno i suho. Ovo je uzrokovano sa ili bez rasipanja
(razdvajanja) komponenti, a ako bolest ne uzrokuje puku nelagodu, to upuuje na
nezdravu ravnoteu tijela.

ovjeije tijelo moe imati tri stanja: prirodno zdravo stanje, nenormalno stanje i
jedno nestabilno stanje. Prirodno zdravo stanje ispolj.ava uobiajene radnje ine zdravlje
ljudskog tijela, drugo stanje jeste stanje bolesti, a tree je stanje sredina izmeu dva
prethodna. To je meustanje koje se tretira kao tolerantno (prihvatljivo), bez potrebe
za ljekarom, a lijei se, uzimanjem sredstava sa umanjenje bola. Ovakvo meustanje
"nezdravlja" i "nebolesti" moe se zadrati u istom stanju da loe ne postaje dobro,
ali prije ostaje konstantno i nepromjenljivo.
Uzrok tielesne "neprirodnosti" moe biti unutarnji ili vanjski. Unutarnji uzroci
ispoljavaju se zbog etiri sloena stanja: vruine, hladnoe, vlage i suhoe, a to se
tie vanjskih uzroka oni se ispoljavaju zbog raznih faktora koji mogu biti prihvatljivi
ili neprihvatljivi za tijelo. Prema tome, javljaju se tete ili bolesti koje imaju za po
sljedicu ovakvu neravnoteu i neugodnost, ili koje bi mogle biti posljedica pogrenog
funkcioniranja specifinog organa, ili ope maJaksalosti tijela, ili ak slabosti duha
to nosi tijelo. Ovo ope stanje uzrokovano je: poveanom pasivnosti onih tvari koje
moraju biti uravnoteene kada te tvari ne nadoknauju (a moraju da nadoknade)
svoje gubitke; ili smanjenjem potrebnog prilagoavanja izjednaujuih faktora tiele
snih izluevina kada oni ne nadoknauju zasienje; ili zaepljenjem (zakreenjem)
agenasa koji bi trebali omoguiti isticanje (oticanje) izjednaujuih faktora; ili
povezivanjem agenasa koji grade veze koje dolaze u sukob sa proizvodima ispravne
ravnotee; ili ubrzavanjem onoga to bi trebalo biti umjereno; ili deformacijom
molekula; ili pomaknuem (premjetanjem) organa.
Ljekar je osoba koja moe odrediti ovakve nepravilnosti i takoer eliminirati (otk
loniti) uzronike koji su naruili karakteristinu strukturu zdravog tijela, ili e, moda,
biti u mogunosti dovesti ih u ravnoteu i postepeno, sa odgovarajuim tretmanom, izai
nakraj s boleu koristei ispravan protuotrov. Ili pak prikladnom (tanom) dijetom
(ar. himja) umanjiti pretieranost i uzdrljivost. Sve ovo dokazuje da je najbolji lijek,

22

Prulanikova medicina

kao to emo sve ovo vidjeti,prirodno lijeenje medicinom Boijeg Poslanika s.a.v.s.,
u kojoj je s AHabovim doputenjem lijek.

2.
UPOTREBA PRIRODNIH LIJEKOVA
Integralni dio njegove upute bilo je lijeenje samog sebe, ili je pak lijeenje nareivao
onima koji su iz njegove porodice ili drutva. Boiji Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Za svaku
bolest koju je Allah dao, On je odredio i lijek" (Buhari). Koje je god lijekove Boiji
Poslanik, s.a.v.s., koristio za svoje vlastite potrebe, on je te iste lijekove preporuivao
i onome sa slinim simptomima unutar svoje porodice: svojim bliim i ashabima.
Prirodna lijeenja koja su koristili Poslanik, njegovi blinji i ashabi bila su jednostavna i
neizvjetaena lijeenja. Niti je on niti ijedan njegov pratilac ikad koristitio farmaceutske ili
sastavljene lijekove (medikamente). Veina njihovih lijekova bili su izvorni ili jednostavni
i nepomijeani. Ipak mogli su povremeno koristiti dodatne hranjive tvari da otklone
otrinu lijekova, ili sporedne biljke da oslabe jainu lijeka ili da ga uine prilagodljivirn.
Kad god je hrana priskrbljavala jednostavan odgovor, oni su ga primjenjivali. Ovakvo je
bilo lijeenje veine Arapa, Turaka i pustinjskih beduina. Koritenje sloenih lijekova,
sastavljenih iz mnotva tvari uveli su Rimljani i Grci. U Indiji je takoer medicina
bila zasnovana na upotrebi jednostavnih i nesloenih lijekova.
Boiji Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Stomak je kua svake bolesti, a uzdravanje
(ustezanje) je glava svakog lijeka, stoga uinite to svojim obiajem" (Buhari). Neko
je (u) pitao arapskog lijenika El-Harifha bin Kaladaha (ca.634): "ta je saetak
(sr) medicine?" On je odgovorio: "Nametanje suzdravanja od jela." Ovakvo e
suzdravanje od hrane prou zroiti stiavanje bolesti i omoguiti tijelu da je eliminira.
Veina lijenika se slae da jedenje ispravne hrane (hranjivih obroka) najbolja
medicina za zdravo tijelo. Lijen ici se takoer slau da kad god jednostavan lijek
moe uzrokovati oporavljenje, sloeni lijekovi trebali bi biti zanemareni. Prema
tome, kada bolest moe biti lijeena odgovarajuim (ispravnim) jelom, ili dijetom
ili postom, trebalo bi slijediti taj put u zamjenu za upotrebu lijekova. Mudar ljekar
(ar. hakim) ne bi trebao biti opsjednut davanjem sloenih lijekova za svako oboljenje,
jer ovo moe stvoriti zavisnost. Ustvari, kad koliinski prekomjereni lijek ne moe nai
stimulans (koji podrauje), na koji djeluje ili kog razdjeljuje (otapa), ili ako postaje
nerastvorljiv, ili ne moe biti izbaen iz tijela, on se pretvara u toksin (otrov) koji e
upravljati tijelom i izaziva (uzrokuje) zavisnost i dalje tielesne poremeaje. Ovaj se
princip upotrebljava (primjenjuje) za bilo koji tielesni poremeaj.

23

lbn-Kajjim el-Del)zj

Iskusni lij enici veinom l ijee jednostavne bolesti jednostavflim lijekovima, a

sloene simptome mijeanim (sloenim) lijekovima. Ljudi koji jedu jednostavnu
i prirodnu hranu rij ee se razboljevaju, dok graani (ljudi u gradu) koji su
u obiaji li da mijeaju hranu ili jedu opirno pripremljene obroke kada se razbole
veinom trebaju sloene lijekove. Izvijeteno je od Buharije i Muslima da Boiji
Poslanik, s.a.v.s., nikad nije jeo dvije vrste hrane za isti obrok. D a predstavi zdravu
dijetu (zdravo uzdravanje od hrane) i smanjenje (hrane) Poslanik, s.a.v.s., mislio je
da se treba naviknuti jesti umjereno, podjednako razdjeljuju i u stomak jednu treinu
hrane, jednu treinu vode i jednu treinu vazduha. On, s.a.v.s., je uglavnom ekao
barem pola sata poslije obroka da bi se napio vode.
Vei na lijekova moe se nai u prirodi i dosta znanja (saznanja) o biljnoj medi-

cini (biljnog lijeenja) bilo je steeno kroz eksperiment. Ovo je znano kao empirijska
medicina (iskustveno l ijeenje). Neki lijenici (od onih koji upotrebljavaju primjenjuju
biljno lijeenje) tako svode mnoga saznanja na promatranje odnosa izmeu divljeg
ivota i prirode. Oni su primijetili da ivotinje koriste lijekove (medicinu) instinktivno.
Kada su gladne, one trae hranu, a kada su edne, trae vodu. Naprimjer, kada se
desi da maka grekom pojede otrovnu biljku koja nije njena zdrava (prirodna) hrana,
ona trai biljku koja proizvodi jestivo ulje i cijedi ga sve dok ne izazove osjeaj gaenja
i prouzrokuje povraanje da poniti smrtonosne posljedice. Biolozi su izmeu ostalog
primijetili da kada zmije izau na povrinu sa slabim vidom, one trae biljku anis
(lat. Foenicilum vulgare) i trljaju svoje oi njenim listovima. Zbog toga, biolozi su
ponekad preporuivali (predlagali) upotrebu anisa u sluajevi ma loeg vida. Slino,
ako mladune lastavice postane slijepo, lastavica majka donijet e joj biljku zvanu
lastavija biljka, a trait e je makar i do Kine. lli pak kad morske ptice imaju zatvor,
one ispiru svoj stomak morskom vodom, a postoji jo mnotvo drugih primjera opisanih
u medicinskim djelima.
Ovakvo misteriozno (tajno) znanje pripada srcima i njihovoj duhovnoj snazi;
njihovom prihvatanju prave medicine (istinskog Lijeenja) njihovog Gospodara; nji
hovom pouzdavanju u njihovog]edinog Pomagaa i Dobroinitelja ; njihovoj potpunoj
zavisnosti o Njegovoj odredbi; njihovom odbacivanju potajnih s~ecanja; njihovoj do
brovoljnosti da prekinu njihovu odanost svijetu i da se skrueno pokore nadnaravnim
lijenikim moima njihovog Tvorca i Upravljaa svakog uzroka i posljedice; pored
njihove dobrote (milosra, sadake), molitve, pokajanja, traenja oprosta, dobre prirode,
nasuprot svega ostalog, i pomaganja potrebnome. Pored ostalih lijeenja (lijekova) - sve
ovo je bilo pokuano od mnogih naroda, bez obzira na njihovu sudbinu ili religiju i
svi oni otkrili su neobjanjive koristi koje samo mogu biti pripisane Njemu, Stvaraocu
i Pokretau svega. Prema tome, umovi lijenika, bili oni vjernici ili ateisti, uvjerili su
se u dokaz (koji je) omoguen kroz njihove pacijente, kao to je navedeno u njihovim

24

knjigama o historiji (anamnezi) bolesti, a koji su ponekad pripisivani duhovnim

udima sve do neobjanjivih fenomena. Ovakva je istinska mo naeg Tvorca, i ovo
je dokaz da samo On ima kontrolu nad svim, i samo On ima mo da uzrokuje bolest
i da proizvede lijek.

ak i danas, iskusan ljekar moe se osjeati. neobrazovano u odnosu na mo

Boijeg lijeenja, od kog zavise stvorenja u smislu njhovog opstanka (egzistiranja,
bivstvovanja), i ovakav lijenik postaje kao stara seljanka koja moe propisati pileu
supu u sluaju groznice (vruice, poviene temperature). Dakle, ovakva opaanja,
izmeu ostalog, mogu rezultirati da medicinski (tjelesni) lijeniki postupci i
lijenika medicina izgledaju kao praznovjerje, premda su njihovi korijeni jo uvijek
povezani sa Boanskom mudrou i Boijim neogranienim znanjem koje se tie uz
roka i posljedice. Ipak, lijenika medicina nije strana duhovno objavljenoj medicini.
Kako bi bilo, kada je jednom ljudsko srce povezano sa Tvorcem, Dobroiniteljem,
Upravljaem svega, ono moe da primi prave lijekove koji su drugaiji od onih ja
vnih. Ljudsko e srce tako prepoznati da kada je duh (ruh) jak, ono postaje mona
(snana) maina koja e ojaati srce, mozak i prirodne tielesne odbrane (odbrambeni
sistem organizma), a zajedno oni mogu svladati i pobijediti bolest, Ger) svi oni su
Boije sluge, i On sam daje da Mu se oni pokoravaju, da Ga oboavaju.
P a ipak, kako neko moe sumnjati u drugoga koj i je postigao (stekao) ujedin
jenje (obnavljanje) fizike i duhovne snage iz blizine svome Gospodaru, i ije je
srce obnovljeno kroz Njegovu ljubav, mir i udobnost u blizini njegovog Stvoritelja
i ije tenje i enj e da sretne njegovog Gospodara stalno rastu, i ko u potpunosti
vjeruje i preputa se (prvenstveno ka) Njegovom vodstvu i nadahnuu- kako moe
iko sumnjati da je ovakav predani (odani) vjernik zaista primio duhovno (boansko)
dobroinstvo koje je najbolji lijek za sve bolesti? Ovako duhovno inspirisana
(potaknuta) snaga omogu it i e onome koji je sposoban da prima s od l u nou,
uzdravanjem i strp ljivou, da prevlada nedae, da obuzda vrlo veliku bol i patnju
i eventualno (na kraju, zavisno od potrebe) da ih izbaci iz tijela. Samo neobrazovana
osoba i osoba najudaljenija od svog Gospodara, najneupuenija u pogledu duhovnog
smisla ovjeanstva, nosi najvei veo razdvojenosti od Gospodara, i ona ij i je dub
glup porei e ovakve tekovine (znanja, postignua).
U ovom djelu, Boijom voljom, mi emo, uz Allahovo doputenje spomenuti
koristi sadrane u recitiranju odlomaka iz Boanskih objavljenja (Kur'ana) i
njihove duhovne moi u odstranjivanju ak i smrtonosnog otrova ujeda zmije,
opisane od Boijeg Poslanika, s.a.v.s., a mi ih prepriavamo u ovoj knjizi, a,
Boijim doputenjem, najbolje to moemo, mi emo ih opisati i objasniti u skladu
s naim ogranienim znanjem, nadajui se Njegovoj nagradi, milosti i pomoi
da nam je dadne u naem svjedoanstvu o Njegovoj Vel i ini, Slavi i j edinstvu.

25

lbn-Kajjim el-Devzi

"On alje meleke s Objavom, po volji Svojoj, onim robovima Svojim kojim hoe:
"Opominjite da nema Boga osim Mene i bojte Me sef" Sve molitve (dove) upuuju
se Allahu, Gospodaru i Njegovatelju svijeta.

3.
NAINI LIJEENJA
Od D abira bin Abdullaha, r.a., Muslim je prenio u svom "Sahihu" hadis da
je Boiji Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Svaka bolest ima lijek. Poznavanje pravog lijeka
izlijeiti e bolest Boijim doputenjem. " 3
U "Musnedu" imama Ahmeda, U sama bin Sharik izvijestio je da je bio prisutan
kada je grupa Arapa dola Boijem Poslaniku, s.a.v.s., i upitala ga: "O Boiji Poslanie,
trebamo li se lijeiti? " On je odgovorio: "Doista, o robovi Boiji, koristite medicinu.
Za svaku bolest koju je Allah stvorio, On je takoer stvorio i lijek, osim jedne." Arapi
upitae: "Koja je bolest koja nema lijeka?" On je odgovorio: "Starost" 4
Isto tako u "Musnedu" kao i u "Es-sunenu" zabiljeeno je da je Ebi-Khuz.ame jed
nom upitao Boijeg Poslanika, s.a.v.s.,: "O Allahov Poslaniel Vidi sve ove hamajlije
(rukje) koje nosimo sa sobom, molitve to uimo , lijekove to uzimamo i druge postupke
za zatitu to koristimo za oporavljenje od bolesti-da li ijedan od njih sprijeava Boiju
odredbu?" Boiji Poslanik, s.a.v.s., odgovorio je: "Oni su dio Boije odredbe."5
Ovakva prepriavanja Poslanikovih had isa (ahadith) priznaju uzroke i posljedice,
i pobijaju miljenja onih koji ih ne priznaju. Izjava Boijeg Poslanika, s.a.v.s., u vezi s
propisivanjem lijeka za svaku bolest jeste ope pravilo koje ohrabruje ljude da istrauju
i razumiju medicinke osobine potrebne za lijeenje njihove bolesti. Njegov govor ide
do te mjere da hrabri i potie istraivanje mogunosti lijekova koji, ako se uzmu bez.
lijenikog nadzora, mogu ubiti ovjeka. Ovakva stalna istraivanja i pokuaji izmeu
ostalog e prikazati lijeniku ovisnost o onome to je Svemogui Bog stvorio i proirit
e lijenike vidike. Ustvari, samo Bog moe izlijeiti bolest, a ljudsko je znanje samo
ograni eno za ono to je On uinio pristupanim njihovom nivou razumijevanja. Ovo
e objasniti Poslanikovo objanjenje " ... poznavanje pravog lijeka e izlijeiti bolest
Boijim doputenjem. " Za sve to je Allah stvorio On je stvorio i njegovu suprotnost, i
3

Muslim u "Esselamu", poglavlje o tome da svaka bolest ima lijek i o preporuci

lijeenja,

br. 2204

Bilja!i Ahmed, 4/278, kao i Ibn Madide, 3436; kao i Ebu-Davud 3855; Tirmizi, 2039, koji je rekao
da je hasensahih, a lbn-Hibban ocijenio ga je vjerodostojnim.
5 Ahmed, 3/42 1; Tirmizi, 2066; H akim, 3/199; lbn-Madde, 3437; U senedu je jedan nepoznat prenosilac,
a ostali su potpuno povjerljivi. Hakim je ga ocijenio jakim i s njim se slae Zehebi.

26

Poslanik,ova medicina

za svaku bolest kqju je O n propisao On je stvorio odgovarajui lijek. Ranije spome

nuto "pravo lijeenje" takoer podrazumijeva odgovarajue doziranje, pa da bi lijek
prekoraio traenu snagu, ili uzet u veim kol iinama, on e prouzrokovati dodatne
zdravstvene komplikacije i , drugim rijeima, proizvesti novu bolest. Kako bilo, kad
je lijek nepotpun, ili ako je doziranje nedovoljno, tretman (lijeenje) e propasti.
Svaki lijek takoer ima opseg djelovanja izvan kog njegove lijen ike kompontencije
prestaju i ne donose rezultate. S druge strane, ako tijelo odbija lijek, ili ako je tijelo
slabo i nije u mogun osti da apsorbovati i ispravno raspodijeliti lijek, ili ako se lijek
sukobljava sa antitipom, to e prouzrokovati njegovo odstranjenje (neutralizaciju), i
ponovo nee uspjeti da ostvari potrebni kriterij "pravog lijeka" opisanog u rijeima
Boijeg Poslanika, s.a.v.s. Inae, pod ispravnim okolnostima "pravi lijek" djelovat
e Boijim doputenjem. Ovo je bolja od dvije mogunosti : ope pravilo "svaka bolest
irna lijek" i "pravi lijek" koji je posebno pravilo.
Drugo mogue tumaenje Poslanikovog kazivanja: " ... za svaku bolest koju je Allah
stvorio On je dao i lijek", jeste da kad se pojavi da lijek ne u~ee na lijeenje, onda
nae tijelo nosi (u sebi) odreene zloudne (maligne) sastojke koji opskrbljuju osnovnu
zatitu i lijek. Uzmimo naprimjer razarajuu oluju vjetra, koja prirodno nije takva, kojoj
je Allah naredio da uniti stanovnike Sodome, a".. .koji, voijom Gospodara svoga, sve
srui." (Kur'an, 46:25)- a to je, da uniti svaku osobu odredbom njihovog Hranitelja.
Druge ovakve neprilagodljive bolesti mogu se nai u mnogobrojnim primjerima, ak
i bez nae bliske umijeanosti. Dakle, ako neko razmilja o stvaranju suprotnosti u
svemiru, njihovom stalnom sukobljavanju i pravilu ekoloke ravnotee, on e u svakom
sluaju prepoznati Boiju svemo, Njegovu mudrost, savrenost Njegovih djela i da
je samo On istinski Gospodar, da je On jedan,Vladar, Osvaja svega. Neko e isto
uvidjeti sve to je Allah stvorio On je stvorio i njegovu suprotnost, a to moe pogotovo
postati prijetnja njegovom postojanju i kontinuitetu, i obratno. Daljnje obraivanje
teme pokazati e da Allah postoji sam po sebi (El-Ghanijju), i da je O n izvan svake
potrebe, dok postojanje sveg stvorenog ovisi samo o Njemu.
U upuivanju ljudi da "koriste lijekove" Boiji Poslanik, s.a.v.s., nije ni u kom sluaju
ohrabrio ljude da napustevjeru i pouzdanje (tavakkul) na Svemogueg gospodara i Hranitelja
svjetova. Ustvari, njegova uenja jasno odgovaraju uobiajenim postupcima lijeenja obinih
bolesti gladi, ei, vruine i hladnoe koje se moraju nadoknaditi njihovim suprotnostima:
hranom, vodom, hladnoom i toplotom, bez zanemarivanja vjere u Svemogueg Boga i da
trai Njegovo duhovno vostvo da im osigura zadovoljstvo iz njihovog koritenja. Ustvrui,
neije vjerovanje u Boije jedinstvo (tevhid) nije potpuno dok on ne shvati praktine im
plikacije uzroka i posljedice (asbab) koje je Allah poslao kao lijekove; dok zanemarivanje
traenja ovakvih shvatanja da bi se lijeile ope bolesti suprostavlja se opem vjerovanju i
djelu temeljnog religioznog zakonika duhovnih boanskih zakona (erijata).

27

lbn-Kaijim el-Dievzi

Dakle, zanemarivanje ovakve dunosti jeste kao pobijanje istine, a takoer prouz
rokuje klonulost i slabost srca i njegovu vjeru i pouzdanje (povjerenje) u Svemogueg
Boga. S druge strane, zadovoljavanje ovih temeljnih potreba osnauje vjeru i pouzdanje
u Gospodara i pomae u materijalnom, duhovnom i vjerskom ivotu. Inae, bit e se
u suprotnosti sa opim razumom i propisanim islamskim zakonikom (erijatom), jer
su duhovni zakoni temeljni principi ljudskog postojanja. Neija slabost ne smije biti
zamijenjena sa pouzdanjem (lavakkuO a pouzdanje (lawakkul) ne smije biti zamijen
jeno sa slabou. Dakle, ovo e se odnositi na one to podupiru zavisnost iskljuivo na
principu vjerskog lijeenja, i to disku tuju : "Kako oporavljenje zavisi od Boanske volje
i predodreenim mjerama (kadar), onda je lijek bez djelovanja, a poto bolest dolazi
samo Njegovim doputenjem, zato nita ne moe sprijeiti neiju sudbinu!" Ovo je
temeljno pitanje koje je bilo doneseno prije Boijeg Poslanika, s.a.v.s., od strane Arapa.
Meutim, ueniji ashabi, neka je Allah svima njima zadovoljan, spoznali su Allaha i oni
su imali bolje razumijevanje Njegove Boanske Mudrosti i svojstava. Dakle, odgovor
Boijeg Poslanika, s.a.v.s., Ebu-Khuzamai zavrio je ovakvim pitanjima govorei da
ovi rukja-postupci, molitve i lijekovi "jesu dio Boije odredbe." Ustvari, samo Boije
od reenje moe dokinuti ono prethodno, a osobine su "pravog lijeka" predodreene
Boanskim zakonikom da e lijeiti predodreenu bolest. Naravno, bolest je posljedica
neijih g~;jeha, a stvaranjem lijeka, Allah je pokazao Boansku milost i saaljenje na
Njegova stvorenja na ovom svijetu, i On je tako dopustio posrednika zbog pokajanja
i zahvalnosti.
Ako neko lei i zavisi iskljuivo od "ruke sudbine" da doe i nahrani ga, utoli
njegovu e, ohladi njegovu vruicu i ugrije njegovo tijelo, on e zasigurno umrijeti
od gladi, ei, groznice i studeni. Prema tome, bolest mora biti lijeena njenom
suprotnou (antitipom), a virusi se moraju lijeiti njihovim lijekovima, iako ono to
~era, ono to je ~erano i mo iza svega toga, sve dolazi od Svemogueg Boga. Dakle,
mi kaemo onome koji pita, a koji vjeruje iskljuivo u pouzdavanje u vjersko lijeenje:
"Ako primjenjuje isto pravilo u svemu to se tie tvog ivota i uzdravanja, nita nee
postii, donijeti sebi nikakve koristi ili zatiti se od zla, sve dok vjeruje da to e se
dogoditi svakako e se zbiti samo po sebi, a to nije sueno, svakako se nee ni desiti l"
Ovakav e stav donijeti drutveni nemir i ak unititi neiju vjeru i dovesti njegovo
postojanje do satrvenosti i grinje savjesti. Samo ohola i svojeglava osoba slijedit e
ovakvu tvrdnju, kao to je prikazano u dokazu politeista kad kau: "Da je AUah htio,
mi ne bismo druge Njemu ravnim smatrali, a ni preci nai... " (Kur'an, 6: 148) Oni
su koristili ovu tvrdnju da raspravljaju protiv istih (oitih) Boijih znakova i poruke
koji su bili dokaz njihove krivice.
Ima i tree gledite koje bismo eljeli ovdje iznijeti: Allah je stvorio i odredio lanac
koji je posljedica zbivanja. Ako se prvo ispoljava, drugo e se dogaati, a ako se tree

28

Poslani}eova medicirya

ispoljava, etvrto e se dogaati, i tako dalje. Dakle, ako proizvede uzrok, posljedica
"Ali ako to
nije bila moja sudbina da mi se desi "uzrok", ja to ne bih uradio!" Odgovor je : "Da
li e prihvatiti ovaj argument od tvog djeteta kad se ono ne pokorava tvojoj naredbi?
Ako prihvati, onda nikad ne krivi onoga koji ti uskrauje poslunost, ili te novano
vara, ili vri klevetnike napade protiv tvoje porodice, ili skrnavi tvoja prava.
e se naravno ispoljiti, na drugi nain nee. Pitalac moe dalje raspravljati:

Preneseno je u jednom israilijatu (tradiciji od jevreja) da je bliski Boiji pri

jatelj Ibrahim , neka je mir na njega, upitao Svemogueg Allaha: "Moj Gospodaru,
odakle dolazi bolest?" AJlah je odgovorio: "Od Mene!" Ibrahim je ponovo upitao:
"Onda odakle dolazi lijek?" Allah je odgovorio: "Takoer od Mene!" "A ta je
sa lijenikom?", upitao je zatim Ibrahim. Allah Svemogui odgovorio je: "On je
ovjek preko kojeg Ja aljem lijek."
AIJahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: "Svaka bolest ima lijek." Premda se Po
slanikovo, s.a.v.s. obraanje slae sa svim njegovim objanjenjima koje se odnose
na boanska otkria (otkrovenja) medicinskih lijekova, to okrepljuje duh pacijenta i
ohrabruje njegovog lijenika da trai i istrauje "pravi lijek". Ustvari, kad pacijent
osjea da postoji lijek za svoju bolest, njegovo srce biva dirnuto duhom nade, vruina
oaja e zahladnuti, kapija nade e se otvoriti, a kad njegov duh vrati snagu, groznica
njegovih prirodnih izjednaujuih odbrana, takoer zvana uroena vruina, bit e
potpomognuta da obnovi njegove uroene ivotinjske, psiholoke i prirodne doivljaje
unutar njega. Kada su njegovi organski sistemi ojaani, oni postaju pozitivna sila koja
e nadii i prevladati bolest. Isti princip se odnosi i na lijenika: kada jednom spozna
da bolest njegovog pacijenta ima lijek, on e takoer traiti da ga nae.
Odatle su bolesti tijela i one srca sline. I opet, za svaku bolest srca koju je Allah
Svemogui stvorio, On je stvorio i lijek - to je Njegova suprotnost. Kada neko ije je

srce bolesno prepozna bolest i tretira Oijei) je njenom suprotnou, on e ozdraviti

Boijom odredbom.

4.
RAZUMIJEVANJE ZDRAVE DIJETE I

PRAKTINA PRAVILA JEDENJA IPIJENJA

U "Musnedu" je zabiljaeno, kao i u drugim djelima, daje Boiji Poslanik, s.a.v.s.,

rekao: "ovjek nije nikad napunio spremnik gore, nego svoj stomak. Zbog toga, bit e
dovoljno za sinove Ademove da zadovolje glad sa par zalogaja da bi povratili vrstou.
Ako mora jesti da bi se najeo, onda bi trebao rezervirati jednu treinu (eluca) za

29

lbn-Kajjim el-Dievzi

hranu, jednu treinu za vodu i jednu treinu za normalno disanje. " 6

Postoje dvije vrste bolesti, bolest srca i fizika bolest koja je posljedica ulaska sup
stance ije djelovanje oteuje prirodne funkcije i ravnoteu tijela, i ovo je vrsta ope
bolesti to pogaa veinu ljudi. Ovakva je bolest uglavnom uzrokovana: pre~eranim
jedenjem; uzimanjem hrane prije nego to se zavrilo varenje prethodnog obroka;
jedenjem hrane koja je deficijentna po svojim sastojcima; jedenjem hrane koja se sporo
varili mijeanjem suprotnih vrsta hrane ili jedenjem zasebno pripremljenih poslastica za
isti obrok. Kada se tijelo navikne na ovakvu dijetu, ono e isto tako naslijediti razno
like vrste bolesti. Neke od njih mogu se prevazii okretnije (hitrije, bre) nego druge.
Zato kaemo, umjerenost je staza dobrog zdravlja, a tijelo se koristi iz umjerenosti i
razlae jelo vie nego to to moe iz kombinacije hrane i priloga.
Tijelo moe biti naviknuto na tri stupnja zadovoljavanja jelom: potrebno jelo;
dovoljno jelo; i dodatno jelo. Boiji Poslanik, s.a.v.s., je rekao za potrebnu ''dovoljnu"
dijetu (iskazujui): " ... par zalogaja da bi povratili vrstou", a ovakav e tretman
zatiti tijelo i nee dopustiti da oslabi ili izgubi snagu. Ako je neko doveden u kunju
da prekorai onaj elementarni nivo zdravstvene zatite, onda bi trebao da" ... rezervie
jednu treinu za hranu, jednu treinu za vodu i jednu treinu za normalno disanje", a
ovo je najbolja od opih dijeta. Ustvari, kada je stomak zasien hranom, on nee biti u
mogunosti da primi vodu, a kad hrana i voda prekorae svoj propisani (preporueni)
nivo, moe se patiti od plunih tekoa, a sve se to ispoljava kroz stres i iscrpljenost
tako to plua nisu u mogunosti da lagahno isporue oksidovanu krv. Osjetit e
uostalom i tekoe u tijelu, srcu, a dua e iskusiti klonulost i tromost, dok e udovi
zanemariti poslunost u ispunjavanju temeljnih vjerskih dunosti. Ovakav e poloaj
takoer pospjeiti odreene strasti due. Dakle, pun stomak oteuje tijelo, srce i duu.
Ovaj je sluaj bolniji kada to postane navika, makar se povremeno udovoljavalo sebi u
raskonom obroku, to je zdravije i ugodnije. Izvijeteno je u h adis u da je Ebu-Hurejre,
neka je Allah zadovoljan s njim, pio mlijeko do zasienosti iz jedne zdjele koju mu
ponudio Boiji Poslanik, s.a.v.s., sve dok nije uzviknuo: "Kunem se Onim Koji te
poslao s porukom istine da vie ne mogu popiti ni kapi l " 7 Tradicija isto izvjetava
da su povremeno i drugi ashabi jeli do prezasienosti, zato, kako smo to spomenuli
ranije, pre~erana e hrana uzrokovati ~elesnu klonulost i tromost makar ih samo
pospjeivala. Kako bilo, ~elesno zdravlje i snaga dolaze od hrane koju se apsorbira
a ne iz kvantiteta koji se unosi, a budui da je ljudsko bie sazdano od tri elementa:
zemlje, vode i zraka, Boiji Poslanik, s.a.v.s., razdijelio je podjednako njegovu dijetu
na ove tri kategorije.

Ahmed, 4/ 132; T mniz.i, 1381; lbn-Mad.de 3349; sahih sened.

Buharija, 11/346 u Er-Rekaku.

30

Poslanikova medicina

Pitanje strukture ljudskog tijela i

da lije vatrajedan od elemenata?
Da li je vatra jedan od strukturnih elemenata ljudskog tijela? Sad, ako se neko
raspituje o udjelu vatre koji nije naen u udijelima razdijeljenim u gore navedenom
Poslanikovom obraanju, naa odgovornost jeste ta da pojasnimo da su neki lijenici
govorili daje vatra jedan od elemenata, meutim drugi ueni lijenici i naunici odbili su
tu teoriju i pobili su to sa dva argumenta: vatra je proizvedena iz etera (nadzemaljskog),
a potom se spustila i pomijeala sa vodom i zemljom, ili vatra je proizvedena od drugih
elemenata bez neijeg tijela. Prva je teorija apsurdna iz dva razloga: prvi je taj da je
vatra svijetao element, i prije svega uzlazea materija, i stoga silazee implicira postojanje
l-vazi-elementa koji djeluje kao neutralizator i prisiljava vatru u silazee karakteristike.
a to je neprihvatljivo. S druge strane, u naredbi vatri da sie na zemlju, morala je
proi kroz izuzetno hladnu atmosferu (ar. zamharir), i mi moemo lahko primijetiti u
naoj neposrednoj umijeanosti da ak velika vatra moe biti ugaena malom koliinom
tenosti. Odatle, da za minutu najmanji djelii vatre prou kroz ovakvu neoekivanoj
mrzavajuu atmosferu, oni bi zasigurno bili ugaeni.
Allah Svemogui izvijestio je o stvaranju ljudskog bia u nekoliko poglavlja
Kur'ana. On je opisao ovo stvaranje o kojem kae da se desilo iz vode, a na drugim
mjestima (ajetima), On je opisao da se stvaranje ovjeka desilo iz zemlje, ili kao po
sljedica kombinacije vode i zemlje, zvan glinom (tin), to je ostavljena na otvorenom
i ostavljena da se osui kao grnarija (Jakhkhar) zbog mijeanja sa zrakom i toplotom
sunca. Ustvari, ni u nijednoj Kur'anskoj suri nije Allah Svemogui ukazao da je
ovjeka stvorio od vatre, dok je On pripisao element vatre drugoj vrsti stvorenja, zvanoj
din. Meu njima je lblis, prokleti ejtan. Preneseno je u Muslimovom "Sahihu" da
je Boiji Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Meleki su stvoreni od svijetla, dini su stvoreni od
plamiaka vatre, a Adem je stvoren u obliku koji je i vama dat. " 8 Ovo Poslanikovo
obraanje (hadith) jeste jasno i to se tie elemenata od kojih je Adem stvoren, a ni
u jednom Kur'anskom odlomku nije na Gospodar i Stvoritelj spomenuo mijeanje
vatre u strukturu Ademovog tijela. Ma kako, u odgovoru ovakvim hipotezama, svi se
slaemo da ljudsko tijelo zaista posjeduje temperaturu koja je stvorena raznovrsnou
faktora a ne vatrom, i veina naunika se danas ne slau sa teorijom istopredmetne
promjene. Mi zbog toga zakljuujemo u skladu s izjavom svetog Kur'ana, gdje Allah
Svemogui kae: "Njih stvaramo od ljepljive ilovae. " (Kur'an, 3 7: ll) Ovaj ajet
dokazuje da primordijalni elementi stvaranja ostaju nepromjenljivi. Doista je Allah
Onaj Koji opskrbljuje saznanje i On je skrbnik uspjeha.
8 Muslim,

2996 u "Zuhdu".

31

lbn-Kajjim el-Devzi

5.
PRIRODNA I DUHOVNA (BOANSKA)

MEDICINA

Ebu-Hurejre je priao da je Boiji Poslanik, s.a.v.s., rekao: " Lijeenje bolesti

onim to je Allah dopustio ce je izlijeiti, a lijeenje bolesti onim to je Allah zabranio
nece je izlijeiti." Boiji Poslanik lijeio je bolesti pomou tri vrste l~jekova: prirod
nim lijekovima, boanskim lijekovima i kombinacijom prirodnih i boanskih lijekova.
Poinjemo u ovom poglavlju, i onim to slijede opisivati prirodne lijekove koje je on
koristio i propisao drugima, a mi cemo nakon toga obraditi boanske lijekove, dok e
potom slijediti kombinacija ovih dvaju lijeenja. to se tie zadnje dvije vrste, a Boijom
voljom, mi emo pokuati samo da ih prikaemo u kratkim crtama, da istaknemo
svrhu i misiju Boijeg Poslanika, s.a.v.s., koja je bila takva da poziva ljude i da ih
vodi njihovom Gospodaru, i da ih poziva da trae Njegov Dennet. On je takoer
bio poslan da ih n aui o Tvorcu i Odravatelju svjetova; da im pomogne da spoznaju
svog Gospodara; da ih naui da budu zadovoljni onim ime je On zadovoljan, a da
se uzdre od onoga ime On nije zadovoljan. Kao to je bio peat Boijih poslanika i
vjerovjesnika, neka je mir na sve njih, on je takoer govorio ljudima boanska otkrovenja
koja se odnose na ranije resule i nebijje Allaha Svemogueg, njihovo djelovanje i stanje
njihovih naroda. Nadalje, on je uio vjernike, uz prosvjetljenje njihovog opaanja sa
znanjem koje se odnosi na poetak svijetova: stvaranju ovjeka; njihovo pri emordijalni
ugovori (obeanje) s njihovim Gospodarom; i Boija sveana zakletva da e dovesti
sve stvoreno na Sudnji dan. On je takoer opisao uzroke ljudske patnje i put izljeenja
i istinske sree. Dakle, peat Boijih poslanika, s.a.v.s., donio je ljudima poruku nji
hovog Gospodara s jasnim znakovima za one koji o njemu razmiljaju i tuju ga i za
one koji to ne ine.
Lijeenje tijela (tibbul-abdan) koje je Boiji Poslanik, s.a.v.s., opisao, dolo je da
upotpuni zakone erijata i da objasni lijekove opisane u Kur'anu. Dunost Boijeg
Poslanika, s.a.v.s., bila je uskladiti ljudsko razumijevanje uzroka i posljedice, tako
dobro kao objanjavanje boanske svemoi i Boijeg beskrajnog znanja o Njegovim
stvorenjima. Prirodno medicinsko znanje, koje je Boiji Poslanik, s.a.v.s., saopio vjer
nicima, jeste uglavnom upueno drugima da im pomogne da poveaju svoju vjeru, da
osigura fiziku ugodnost i da izlijei njihove fizike bolesti, kad je potrebno. Ustvari,
kad god je moguce izbjei koritenje lijekova radi ouvanja zdravlja tijela i uma kroz
preventivno lijeenje, mogu se usmjeriti napori i brige na lijeenje i okrepJjivanje potreba
srca i due. Ovo e pomoi u spreavanju jo teih bolesti koje unitavaju stvarne
potrebe, pa ak i ljudski ivot, dok puko ouvanje zdravog tijela bez zabrinutosti za

32

Poslani}eoiJa medicina

zdravlje srca i due jeste beskorisno u usporedbi sa prvobitnim postojanjem i vjeitim

uivanjem ivota poslije smrti. Ustvari, posljedice ovakvih nesmotrenosti mogu danas
izgledati minimalne i kratkotrajne, dok su sutra one ve ozbiljnije. S druge strane, koristi
ispravnog lijeenja neijeg srca i due od prljavtina danas donose vjeitu udobnost i
uivanje u ivotu poslije smrti, a doista je Allah uvar uspjeha.

33

DIOI

Poslanik.ova medicina

POGLAVUE I

Vrste prirodnog lijeenja

Lijeenje vruice

vodom

Abdullah bin Omer prenio je hadis da je Boiji Poslanik, s.a.v.s.,

rekao: 'jaina je vruice ta koja pri silno kao da je putena iz kljuale dehenemske
vatre, paje stoga ohladi te sa vodom. "9 (Bu hari i Muslim) U prolosti, ovo je obraanje
zbunilo veinu neiskusnih lijenika i hakima, koji su ak bili u mogunosti uvjeriti neke
nevjerne (sumnjiave) kanoniste da gledaju na to kao na nevjerodostojan (apokrifan)
hadis. Zbog toga, mi bismo trebali, Boijim doputenjem, objasniti sutinu ovog
vanog poslanikog obraanja koje je boansko otkrie (vahj). esto otkrovenja postanu
kontroverzna meu upuenima kad se pogreno razumiju. Ipak, slijedei modernu
medicinsku praksu, uobiajeno je meu pedijatrima da propiu djetetu koje boluje od
vruice hladnu vodenu kupku sve dok se vruica ne smanji. Mi zato svjedoimo, a Allah
je na pomaga, da je Njegov Poslanik, s.a.v.s., govorio istinu. Poslaniko obraanj e
ima dva znaenja: prvo je uopeno za sve ljude, a drugo je iskljuivo i odnosi se samo
na neke ljude. Drugo tumaenje posebno se odnosi na ljude koji ive u izrazito toplim
predjelima kao to su stanovnici Arapskog poluotoka. U njihovom sluaju uobiajeno
je da se pati od kratkotrajnih vruica koje su posljedica izlaganja visokim vruinama, a
ovo mora biti lijeeno pijenjem hladne vode ili kupanjem u njoj. Kako god, izloenost
izrazitoj hladnoi takoer moe izazvati ovakve kratkotrajne vruice, a ovakav sluaj
moe biti lijeen pijenjem vruih pia ili kupanjem u toploj vodi. Ovdje ponovo mi
raspoznajemo teoriju suprotnosti.
Pozivajui se na tibb medicinu, vruica je bioloki neprirodna temperatura koja
nastaje u srcu i raste kroz opadanje (stagnaciju) odreenih krvnih hormona koji su
povezani s duhom ili duom (opisano od Galena kao pneuma); i kroz noenje u
sredinjem smjeru kroz vene i arterije ovakva temperatura iri se cijelim tijelom i raste do
prouzroenja bioloke neravnotee, a ona tetno djeluje na prirodne funkcije tijela.
9

Buharija u Et-Tibbu, 10/ 146; Muslim, 2209; u Es-Selamu.

37

lbn-Kajjim el-Devzi

Postoje dvije vrste vruica: kratkotrajna vruica, koja je uzrokovana upalom,

pretieranim kretanjem, ili izloenou velikoj ljetnoj vruini ili smrzavajuoj zimskoj
hladnoi; pored drugih sluajeva i traumatska vruica, koja se dijeli u tri kategorije.
Traumatska vruica nastaje iz krvi, kao jedne od etiriju tielesnih izluevina razvija
(povisuje) temperaturu koja se iri kroz cijelo tijelo: kad je temperatura povezana s
duom, a nazvana je jednodnevna vruica (kratkotrajna), i moe trajati do tri dana;
kada je vruica povezana sa etiri osnovne tielesne izluevine, zvane: u (uta u),
sluz, i punokrvnost, to je nazvano truleima; i napokom kad vruica nastaje iz pri
marnog organa, to je nazvano iscrpljujua, a kasnije se razvija u vie vrsta.

Pozitivne strane

vruice

Ponekad, obje kratkotrajne vruice i traumatske vruice proizvode bioloke koristi

koje ne moe postii ni jedan opi lijek. Ustvari, neke bakterije uzrokuju bolest dok
drugi mikrobakterijski organizmi i enzimi uzrokuju fermentaciju (vrenje) koje pomae
razdvajanju molekularnih kompleksa (sloenih molekula) u organske spojeve. Ovakva
je fermentacija neophodna za kreiranje proteina u tijelu. Jednodnevna vruica koja
izaziva odumiranje (11g.) moe tako pomoi tijelu da razvije potrebne bakterije i enzime
koji bi se teko drugije razvili. Osim toga, vruica je esto korisna za mutne tielesne
izluevine, pomae u lijeenju paralize i otapa koliko tako to pospjeuje otvaranje
puteva koje opa medicina ne moe dosei. Druge prednosti koje ovakve vruice
proizvode ukljuuju koristi za pacijente oboljele od oftalmije i trahoma hronikog
spazma i to nikog spazma (brojnika kontrakcija i ton ikih kontrakcija) izmedu ostalih.
U odreenim sluajevima ueni lijenici i iskusni hakimi smatraju prestanak vruice
dobrim znakom za oporavljenje kad je bakterijski uzrok fermentacije tretiran s "pravim
lijekom". Dakle, vruica ponekad osigurava povoljne uvjete za lijekove da bi bila bolje
eliminisana iz tijela.
Poslanikove obraanje: " ... ohladi te je vodom" isto tako moe podrazumijevati
lijek za kratkotrajne vruice kroz kupanje pacijenta u hladnoj vodi, ili dajui mu da
pije ledenu vodu, i pacijent nee vie zahtijevati ikakav dodatan tretman. U ovom
sluaju, akutno stanje e se znatno smanjiti i ohladiti kroz kontakt sa ovako hladnom
tvari, ne izazivajui bioloke reakcije u tijelu. Galen je prepoznao koristi upotrebe
hladne vode protiv nadolazee kratkotrajne vruice u njegovim komentarima: kad de
bela mlada osoba sa zdravom koom pati od kratkotrajne vruice uzrokovane izrazito
toplim vremenom, bez oigledne bolne upale ili infekcija, ona moe smiriti vruicu
ku panjem ili pl ivanjem u hladnoj vodi ... U stvari, mi obino prihvatamo ovakvu praksu
za vrua podneblja." Iste je potvrde napravio i hakim El-Razi za lijeenje vruice kad
je pacijent jo fiziki jak, i pod istim uvjetima opisanim kod Galena.

38

Poslanik_ova medicina

U hadisu, Boiji Poslanik, s.a.v.s., opisao je takoer vruicu kao da " ... pri
silno kao da je putena iz klju ale dehenemske vatre." Ovaj opis moda ukazuje
sljedee: prvo jeste bioloka potreba, po kojoj je Bog Svemogui stvorio i odredio
njene simptome da pokae ljudskom tijelu i izjednai uzroke i posljedice koje su bile
potrebne, i drugo miljenje jeste alegorino i predstavlja tanki dio koji je ispuh pak
osti dehennemske vatre, a to mogu prepoznati Boiji upuenici ('ibad) i razmotriti
obazrivost Poslanikovih upozorenja. U tom pogledu, Poslanikovo je obraanje upueno
da probudi ljudsku savjesnost za stvarnou jaine kanjavanja u dehenemskoj vatri.
Stoga, ova neudobnost e se razlikovati od veselja, udobnosti, ugodnosti i radosti koji su
nagrada Denneta. Ovakav ugodan okus Allah Svemogui stvorio je i odredio njegove
efekte u ljudskom ivotu na ovom svijetu da ohrabri Njegova stvorenja da razmiljaju
o radosnim vijestima donesena preko Boijeg Poslanika, s.a.v.s., za one koji vjeruju,
i On je odredio njihove simptome da pokae da postoji bolest u ljudskom tijelu i da
izjednai potrebne uzroke i posljedice kao to je traeno. Dakle, Poslanikovo obraanje
" ... ohladi te je vodom", takoer podrazumijeva zaleivanje njenih posljedica. Arapski
pjesnik U rve bin Uzejne jednom je rekao:

Kad sam osjetio da vatra ljubavi gori u mom srcu,

Molio sam drutvo dobrih ljudi daje ohlade.

Pretpostavimo da sam bio uspjean u vanjskom hlaenju vodom,

Onda, to e ugasiti kljuale otvore mojih unutarnjih plamenova? 10

Kao to je Allah Svemogui propisao hladnu vodu koja gasi e, voda na ovom
svijetu ohladi t e uzavrele otvore dehenemske vatre. Enes, neka je Allah njime zado
voljan, priao je da je Boiji Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ako osjetite vruicu, tuirajte
se hladnom vodom tri noi svaki put do zore." 11 Kad je Boiji Poslanik, s.a.v.s., imao
povienu ~elesnu temperaturu, uobiavao je traiti bocu hladne vode i izlijevao ju je
na glavu, ili je uzimao njome gusul.
lbn-Madde izvijestio je da je Ebu-Hurejre, neka je Allah zadovoljan njime,
prenio hadis u kojem je vruica spomenuta prije nego to ju je spomenuo Boiji Po
slanik, s.a.v.s., i ovjek ju je kleo. Boiji Poslanik, s.a.v.s., uzvratio je: "Ne kuni je, jer
ona isti tijelo od grijeha na isti nain na koji vatra skida prljavtinu sa eljeza" 12 Ovo
je velika istina, jer je vruica praena uzdravanjem od hrane, postom, propisivanjem
(hranidbene) dijete i uzimanjem "pravog lijeka", od kojih su svi lijekovi koji pomau u

10

Ei'r ve e-uara 580, Zehrul-Adab, 1/167.

11

Hakim u "Mustedreku", 4/200; ocijenio gaje potpuno vjerodostojnim, s njim se slae Zehebi.

12

Broj badisa je 3475, prenosioci su povjerljivi i sened je ispravan.

39

lbn-Kajjim el-Devzi

izbacivanju prljavtina iz tijela i u mjerenju ~elesnih funkcija, njihovom izjed naavanju,

i ienju njegovih tvari. to se tie uloge vruice u ienju neijeg srca od prljavtina
i neistoa, ili lijeenju odreenog srca i vaskularnih bolesti ili tumora, ove stvari ostav
ljamo kardio-specijalistima da ih prepoznaju, ali zasigurno, Boiji je Poslanik govorio
istinu. Manje-vie, kada doe do odreene srane bolesti koja postane beznadena,
nita je ne moe izlijeiti. Ipak, vruica moe zaista izlijeiti specifine bolesti srca i
tijela, a grditi je to je zasigurno in negiranja i grijeenja.
Slijedei Poslanikovo obraanje, blagoslovljeni ashab Ebu-Hurejre rekao je jednom:

"Ne volim nijednu bolest, koja me pogodi kao vruica, jer ona dosee svaki i najmanji
dio mog tijela, a stoga Allah Vel ianstveni svakom od njih daje dio nagrade."
J ednom, dok sam patio od vruicine groznice, citirao sam stihove pjesnika
koji je rekao:
"Upija

grijeha me posjetio i

Nametnuo mi rastanak.
Proklet da si kao posjetilac
I kao agresor.
Kad je odluio da me ostavi, upitao je:
'ta eli?'
Odgovorio sam: 'Ostavi me za
Dobro (zaboga ostavi me), o prek_rite.lju!'"
Kada sam razmislio o ovoj bezbonosti u klevetanju onoga to je Boiji Poslanik,
s.a.v.s., zabranio proklinjati, rekao sam sebi: "Bilo bi bolje da je pjesnik rekao:
'Upija grijeha me

posjetio zbog

Vlastitog zadovo.ljstva,

Primio sam ga kao posjetioca i

Kao agresora.

Kad je odluio da me ostavi upitao je:

'ta eli?'

Odgovorio sam: 'Ne ostav.ljaj me sama,

O upijau grijeha prekrite.lja!"'

40

PoslaniJc,or>a medicina

Ustvari, ovakav bi stav bio napredniji za njega. to se tie mene, moja vruica je
brzo izjurena (prebroena).
U jednom predanju, za koje nisam siguran u njegove kanonike osobine, kae se
da je Boiji Poslanik, s.a.v.s., rekao: ''Bolovanje jedan dan od vruice brie grijehe
itave jedne godine." 13 Ovaj had is ima dva mogua tumaenja: da ljudsko tijelo ima
tristo ezdeset dijelova (rastavljenih dijelova), i bolovanje od jednodnevne vruice
e ukloniti grijehe jednog dana za svaki dio. Drugo mogue miljenje jeste takvo
da posljedice jednodnevne vruice u tijelu mogu trajati punu jednu godinu . Ovo
je tumaenje posljedica upotrebe deduktivne metode (ar. kiyas), a pozivajui se na
obraanje Boijeg Poslanika, s.a.v.s.: "Ko bude pio alkohol (khamr), namaz mu
nee biti primljen etrdeset dana" 14 Ovo podrazumijeva da e hemijska posljedica
opijenosti u tijelu oslabiti centralni nervni sistem, i druge posljedice alkohola ostat e
barem etrdeset dana - Allah zna najbolje.
Imam Et-Tirmizi prenio je u svojoj kompilaciji poslanikih obraanja D ami' u
hadis prenesen od Rafi'-bin Khadija, da je Boiji Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko god
od vas boluje od vruice, koja je dio dehenemske vatre, neka je ugasi hladnom vodom.
Neka potrai rijeku, stane u nju okreui se struji poslije zore, a prije izlaska sunca, i
moli s imenom Allaha: "Gospodaru, povrati zdravlje Tvog roba i potvrdi istinu koja
je izgovorena T vojim Poslani kom, s.a. v.s." Mora se zatim uroniti tri puta ponavlj ajui
istu dovu, i raditi tako tri jutra uzastopno. Ako je jo potrebno, moe se ovo raditi pet
jutara, ili ak primjenjivati ovaj lijek maksimalno devet jutara, jer ovakva vruica nee
trajati vie od devet jutara Boijim doputenjem." 15
Ovaj je postupak posebno zdrav za vrijeme ljetnih vruina, a posebno koristan u
toplim predjelima, kao to je Arapski poluotok. Voda je u tim satima hladnija zbog
toga to ostaje zaklonjena od sunevih zraka cijelu no. Takoer, u tim ranim jutarn
jim satima, tijelo je spremnije nakon odmora, a i zbog svjeeg zraka i spokojstva, u
tako prikladno vrijeme, fizika sposobnost zajedno sa "pravim lijekom", to je hladna
voda u ovom sluaju, suprotstavit e se kratkotrajnoj vruici, ili ak suici kada nije
praena otokom, unutarnjim zapaljenjem (upalama) ili drugim bioloki neprirodnim
simptomima, i ovakva e se vruica povui Bo.ijim doputenjem.

Prenosi ga Kadai u svome "Musnedu" od lbn-Mes'uda, slino prenose i lbn-Ebi-Dunja i Ebu-Derda

u predanju: "Bolovanje od vruice jednu no brie grijehe od jedne godine", i prenosi ga Temmam od
Ebu-Hurejrea, r.a., u "Fewaidu"
14
Hadis je sahib, prenose ga Ahmed, br. 6773; lbn-Madde br. 3377; i to od Abdullaha bin Amra bin
Asa, kao i od Ibn-Omera, i lbn-Zerra
rs Prenosi Tirmizi, br.2085; Ahmed, 5/281; u senedu ima nepoznanica
11

41

Poslanil(ova medicina

POGLAVUEII

Regulisanje peristaltike
(rada crijeva)

Prednosti meda
Buharija u svome "Sahihu" prenosi od Ebu-Se'ida el-Hudrija
hadis da je doao ovjek Boijem Poslaniku, s.a.v.s., i rekao da se njegov brat ali
na pogrean rad crijeva. Boiji Poslanik, s.a.v.s., mu preporui: "Neka pije med."
ovjek je doao opet i rekao: "Dao sam mu da pije med i nije pomoglo! " Boiji
Poslanik, s.a.v.s., davao je isti savjet dva ili tri puta, a ovjek je i dalje dolazio s istim
odgovorom. Poslije treeg ili etvrtog puta, Boiji P oslanik, s.a.v.s., je rekao: "Allah
je rekao istinu, dok utroba tvog brata lae. " 16 lsti hadis zabiljeen je u Muslimovom
"Sahihu", u kom je ovjek rekao: "Utroba je mog brata izbirljiva (preosjetljiva)",
mislei da je on muljiv, osj ea nelagodu i da je njegov digestivni aparat (sistem)
nad raen (Zabljeeno u Sahih-ul-Buhari) .
U medu su sadrane ogromne koristi. On je sredstvo za ispiranje i laksativ.
Sadri istee i osnaujue osobine koje iste arterije i crijeva od neistoa. Otklanja
zaepljenjajetre, bubrega i mokranog mjehura. Takoer je i opi konzervans, pomae
da ouva snagu lijekova izmeu drugih prirodnih medicinskih preparata. Med takoer
pomae u spreavanju ulaska vlage u crijeva, kao to je to kod dijareje. Med je bolji
od eera u vie sluajeva, a manje je sladak, ali je jai, a ako se uzima prekomjerno,
moe biti tetan za u, ako nije mijean s ocatom. M ed je dobar za starije, on je taj
koji spreava kaalj, a koriten je u tibb medicini u lijeenju neiste (pokvarene) sluzi
u stomaku i da zagrije (omeka, uini gipkim) cijelu strukturu tijela. Med je takoer
lijek za pokvaren nagon za hranom (apetite), a kada se uzima kao pie pomijean
sa vruom vodom i kominom dobivenom od slatkih rua (neto kao ulbe eer kod
nas, p.p.), pomae u l ijeenju bjesnoe, a ustanovljeno je da djeluje kao odbrambeni
sistem protiv daljih infekcija. Med je takoer koriten kao protuotrov (detoksikant)
10

Buharija u Poglavlju o lijeenju s medom, i o Allahovim rijeima da je "u njemu lijek za ljude", l 0/119.
i Muslim u Poglavlju o lijeenju medom, 2217.

43

lbn-Kajjim el-Devzi

za one koji koriste drogu i kao antitoksin (protuotrov) u lijeenju trovanja sluajno
pojedene biljke iz familije none sjene (Hyoscyamus niger) ili divlje izrasline (otrovne
gljive), izmeu ostalog. Kada je uzet kao pie pomijeano samo sa toplom vodom,
pomae kao lijek za rane nastale ujedom psa. Kao konzervans, med moe biti koriten
da ouva meso do tri mjeseca, i on je koriten kod kiseljenja krastavaca, tikve, plavog
patlidana i razliitih vrsta voa do est mjeseci. Poznat kao "povjerljivi konzervans",
med je takoer koriten kao glavni sastojak kod balzamovanja mrtvaca.
Mazanje prirodnom vrstom meda, preko kose, kao mast, izlijeit e ui (vake)
i druge parazite. Moe takoer biti koriten kao omekiva kose, osvjeiva i inae
pospjeuje rast kose. Koritenje meda kao masti za oi izotrava vid, dok trljanje zuba
medom dovodi do njihovog izbjeljivanja, a kad je koriten kao sredstvo za ispiranje
usta ojaava desni i otklanja bolesti desni. Prirodne osobine meda takoer ga ine
odlinom nadopunom i otapalom; otvara pore krvnih sudova i olakava menstrualna
oticanje, izbacuje sluz, i otvara zakreenje jetre, bubrega i mokranog mjehura. Med
doista ima veliku nutricijsku (hranljivu) vrijednost i on je pie pia, zaslada zaslade,
mast masti i nema druge hrane, od onoga to je Allah Svemogui stvorio za nas, to
je jednaka medu po vrijednosti i nita mu nije ni blizu po strukturi.
Ljudi su poznavali med jo u prastara vremena i prije nego to su poeli da
rafin iraju eer. Ustvari, stari su lijenici samo govorili o medu, dok eer nije nikad
spomenut u njihovim spisima. Kao visoko metabolika (kalorijska) hrana, jak i poti
cajan, eer nije potpuno rastopiv, a proizvodi smanjenu toplotnu energiju u tijelu
koja se smanjuje brzo. Ovako brzo montirana (dobivena) energija doputa tijelu,
koje je s tekim radom poremetilo ravnoteu nerastopivih molekula, i rekonstruisanje
unutarnjih zidova arterija koji su oboljeli od oroavanja (abrazije) uzrokovane pro
laskom ovakvih molekula u krv (krvnu struju). Kako bilo, eer je tei za stomak i
manje je sladak od meda, i manje silniji (od meda).
Boiji Poslanik, s.a.v.s., uobiavao je (ponekad) piti otopinu vode zaslaene me
dom na prazan stomak, i ovakav obiaj sadri velike koristi i rijetke tajne, a, Boijom
voljom, mi emo ih obraditi kasnije u ovom djelu prirodnog lijeenja sa tibb medici
nom.
lbn-Madde je zapisao hadis prenesen od Ebu-Hurejrea, neka je Allah njime
zadovoljan, da je Boiji Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko god jede med (barem) tri puta
mjeseno nee imati veih bolesti." 17

17

lbn-Madide u poglavlju "Lijeenje", br. hadisa je 3450; u se nedu je jedan prenosi lac koji nije potpuno
pouzdan kao i jedan koji je nepoznat.

44

Poslanikova medicina

U drugom hadisu, Boiji Poslanik, s.a.v.s., rekao je:

"Koristite dva lijeka (okoristite se sa dva !jeka): medom i Kur'an-om." 18 U ovom
obraanju, on, s.a.v.s., je povezao ljudsku medicinu i Boansku medicinu; lijekove
za tijelo i one za duu; prirodni faktor i onaj duhovni; i zemaljsku medicinu i onu
denetsku. Kada je ovo jednom shvaeno, vraamo se historijskom sluaju kojeg smo
spomenuli ranije, ovjeku koji se interesovao za lijek protiv stomanih tegoba njego
vog brata, i lijeku propisanom od Boijeg Poslanika, s.a.v.s. U ovom odreenom
(specifinom) sluaju uzrok bratovog zatvora i patnje bilo je upravo pre~ eran o konzu
miranje hrane i pre~erani apetit koji je prouzroio dispepsiju (stanje slabe probave) i
probavne smetnje. Boiji Poslanik, s.a.v.s., rekao mu je da dadne bratu pie od meda
da omeka stomak. Ovakav e topli napitak pomoi crijevima da se otvore (pomoi e
u slabljenju tonusa crijeva) i pomoi ekskreciju (izluivanje) otpada (izmeta). Poto
je ovo zaepljenje ova (ostipacija) uzrokovano pre~eranim jedenjem dui period vre
mena, njegova stomana unutranjost bila je presvuena m ukusom (sluzi) ili masnom
tvari koja je uzrokovala tromost stomanih tkiva i spreavala sekreciju sastojaka, dok
je stomak imao kao barunastu podstavu sa kratkim, gustim i uzdignutim dlaicama
(vlasima), upravo kao one kod pekira. K ada se ovako viskozna supstanca prilijepi
za unutranjost, ona opstruira (zapreava) normalni digestivni ciklus i kvari hranu
(odbacuje hranu). Prema tome, uzimanje prirodnog ispiraa i laksativa (sredstva za
otvaranje) kao to je med najbolji lijek (od lijekova), a pogotovo kada je pomijean
sa toplom vodom. Medicinska svrha ponavljanja tretmana ima vanu terapeutsku vri
jednost, po emu "ispravan lijek" mora imati tano odreen kvalitet i kvantitet da bi
bio djelotvoran. Kad nedostaje lijeka u zadovoljavanju ovakvih stanja, on nee imati
efekta, i kad ispusti zah~evanu snagu (traene sastojke), on e oslabiti i uzrokovati
druge slabosti. Stoga, kad je Boiji Poslanik, s.a.v.s., propisao drugi, a potom i trei
recept za lijeenje, on je upuivao na to da je stanje akutno i zahtijeva daljni tretman, i
eventualno daje odreeno stanje prolo. Kada je Boiji Poslanik, s.a.v.s., rekao ovjeku:
"Bog je rekao istinu, dok utroba tvog brata lae," on je stalno ponavljao (njegov) stav
da je med "pravi lijek" za stanje njegovog brata i da ga je njegova "stomana narav"
odbacivala do poetka djelovanja lijeka (dok lijek eventualno ne bi poeo djelovati).
Medicina Boijeg Poslanika, s.a.v.s., nije kao medicina ostalih doktora jer je
utemeljena na Boanskom nadahnuu (vahju), ona je jedna od svjetiljki vjerovjsnitva
i izvanrednog zakljuivanja, dok su veine lijenikih dijagnoza bazirane na intuiciji,
pretpostavci i eksperimentu, i oni ne mogu opovri dokazanu djelotvornost Poslanikove
medicine. Ipak, uope, onaj koji ju prihvata, vjeruje u njenu izljeujuu prirodu, slijedi

18

Prenose ga Ibn-Madde pod br. 3452; Hakim u hadisu od Ibn-Ishaka, 4/200; Takoer ga spominje
Zebebi i ocjenjuje ga sahihom kao i Bejheki u "Dokazima vjeroviesni!tva".

45

Ibn-Kajjim el-Devzi

je s vjerom i dobrovoljno i zadovoljno se podvrgava njenim ljekovitim djelovanjima, on

e se oporaviti od bolesti Boijim doputenjem. Isti princip vodi vjernike, kada Al
lah Svemogui govori o Kur'anu na nain da je on: "Lijek za ono to je u grudima."
(Kur'an, l 0:5 7) Prema tome, kada opominjanje nije primljeno s tom vrstom vjere,
nee se izlijeiti bolesti. Sigurno, to e poveati bogohuljenje bezbonika, rairiti
licemjerstvo razmetljivaca i poveati njihove bolesti -ak i ako oni budu koristili pro
pisanu Poslanikovu medicinu, i pouzdano, Poslanikova e medicina biti u suglasnosti
uglavnom sa pokornim tijelom istinskog vjernika koji je blagoslovljen vjerom; i slino,
medicina Kur'ana izl ijeit e bolest blagoslovljenih dua i ivih srca. Stoga, oni koji
uzimaju izuzetke u Poslanikovoj medicini (Poslanikovom l ijeenju) nee se okoristiti
njome, kao i oni koji raspravljaju protiv lijekova Kur'ana ne mogu se okoristiti njome.
Ovo nije greka (nedjelotvornost) medicine, ve prije proilazi iz nedostatka njegove

duhovnosti

oskrvnua

svetog boravita srca i neposlunosti prema Boijoj poruci

(Kur'anu).
Allah Svemogui govori u Kur'anu: "Iz utroba njihovih izlazi pie razliitih boja
kojeje lijek ljudima. To je, uistinu, dokaz za ljude koji razmiljaju." (Kur'an 16:69)
Zasigurno, Allah je skrbnik uspjeha i On je Sveznajui Gospodar.

46

POJlanil{or.Ja medicina

POGLAVUE Ill
Lijeenje

kuge

Izvjetena je u "Dva sahiha" da je U sama bin Zejd uo da je Boiji

Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Kuga je nevolja poslana kao Boija kazna na skupinu Benu
Israila i one koji su bili prije vas. Ako ujete o kugi u nekoj zemlji, ne ulazite u nju, a ako
se ona pojavi u zemlji dok ste tamo (dok boravite u njoj), nemojte bjeati od nje." 19
Kuga je zarazna bolest koja je smrtonosna, a posebno ljezdana kuga. U medi
cini, ljezdana kuga jeste fatalna upala koja je praena ubrzanim znojenjem izrazitim
i nesnoljivim bolovima. Ovakva upala uglavnom postaje zloudna i ini napadnute
zone zelenim ili crnim, a potreba za urin iranje m postaje veoma bolna. Kuga se veinom
pojavljuje na tri mjesta: ispod pazuha, iza uha, na unoj resici, i na grumenastim
nakupinama mesa ili kakvim mekanim tkivima.
1\ia, neka je Allah njome zadovoljan, jednom je pitala Boijeg Poslanika, s.a. v.s. :

"ta je kuga?" On je odgovorio: "Otekla lijezda kao ona kod kamile, a pojavljuje se
u preponama i ispod pazuha. " 20 Pozivajui se na lijenike (hakime) , kada se ovakva
zaraza pojavljuje na nakupinama mesa, iza uha ili une resice i proizvodi otrov (poast,
epidemija) koji gnjije, onda je zvana kugom. Ponekad su kuga i epidemija (poast,
otrov) razmatrane (tretirane) kao jedna te ista bolest. Ovakva je bolest uzrokovana
truljenjem (putrefakcijom) krvi, proizvodei neugodan miris trulei, a ponekad je
pomijeana s krvavim gnojem. Kada zaraena krv doe do srca, ona uzrokuje bre
otkucaje srca, muninu i povraanje koji postaju smrtonosni, a pogotovo vrsta koja
formira renjevite lijezde. Uglavnom, tijelo odbacuje ovakve lijezde, a jedini dijelovi
koji ih prihvataju su slabi (napadnuti) dijelovi, kao to smo prije spomenuli. Kroz naziv
kuga obuhvaene su sve vrste upala, ukljuujui plunu kugu, ipak najgore su vrste
one koje smo naveli. Manje opasne od ovakvih kuga su crvene, potom ute, dok crne
poveavaju epidemiju i ostaju uglavnom smrtonosne. Zarazna bolest je nazvana zbog
toga to nastaje u predjelima koji pate od kontaminiranog otrovnog zraka ili polucije
19

8ubarija u Knjizi o vjerovjesnicima, poglavlje o onome to se prenosi u vez.i Benu-lsraila, 6/377; Muslim
u Es-Selamu, Poglavlje o kugi, br.:2218.
20
Ahmed, 6/145 i 255.

47

lbn-/(ajjim e/-DerJZi

(zagaenosti), a kad se pojavi trule u vazduhu, tielesne tenosti (sokovi) raspasti e

se i bolest e napasti veinu ljudi. Vrijedno je spomenuti ovdje izjavu da nije svaka
kuga zarazna i da svaka zaraza nije kuga, iako se mnoge ope bolesti ire kontaktom
(dodirom), a kuga je jedna od njih.

Kao to smo ranije objasnili, izmeu ostalih znakova, kuga se manifestira (poka
zuje) u obliku trulee epidemije, krvavog gnoja i infekcija koji se ispoljavaju na gore
spomenutim predjelima ljudskog tijela. Ovi znakovi postaju vidljivi kao posljedica
kuge i nisu bolest sami po sebi. Prema tome, kuga (ta'uun) moe biti opisana na tri
naina: vanjski znakovi bolesti i tekoe pri njihovom zaustavljanju irenja, i to je ono
to su lijeni ci uglavnom opisali; irenje zaraze (epidemije) i neizbjena smrt, u vezi
s onima koji umru od kuge prenosimo hadis Allahova Poslanika, s.a.v.s.: "Kuga je
ehadet (ehidska smrt) za svakog muslimana"21 ; i uzroni k bolesti, ili sami virus, a
to je povezano s predanjem da je kuga poslana kao kazna skupini l sraelana.
Lij en ici nemaju nikakvih dokaza protiv ove dvije stvari, jer poslanici Boiji nas

obavjetavaju i o onim stvarima koje su nedokuive za ljudsku spoznaju.

Kad ovakva nevolja zadesi ljude, Allah Svemogui uzrokuje odreene oprene
(suprotne) odnose meu duama da se raire i utieu na ljudsko tijelo kroz neusiljeno
(spontano) truljenje i poluciju zraka koji e pokvariti tielesne tenosti, manifestirjui to u
promjeni normalne temperature, oslabljenju slabih i zaraenih (inficiranih) elija, a to
je praeno izoblienjem. Za vrijeme ovakve nevolje promjene nastupaju veinom kad su
krv i crna u pomijeani (uzbueni), ili za vrijeme perioda seksualne uznemirenosti, ili
za vrijeme (u toku) spermatocita sperme. U tako pogodnim uvjetima ili kada se ijedan
od gore spomenutih stanja ispoljava, negativni duhovi su nadmoniji i mogu utiecati
da takva stanja upravljaju tijelom i dominiraju neijim stanjem na nain koji inae
nije mogu. Ovo je mogue osim ako se ovakvim zlim faktorima due suprotstave jaki
faktori kao to su ispravne molitve, ponizne molitve, pobonost, bliskoa Gospodaru,
dobroinstvo i uenje Kur'ana, to su sve faktori koji promoviraju pozitivni duhovni
ambijent i uzrokuju prisustvo istih (bez mana) duhovnih snaga koje su dominantnije
Boijim doputenjem.
U stvari, mi smo pokuali, i mnogi su ljudi pokuali praksu stimuliranja (pod
sticanja) ovakvog pozitivnog duhovnog okruenja prizivanjem Boijih blagoslova i
poticanjem neprekidne prisutnosti ovih miroljubivih i pozitivnih svojstava dua ili
melekskih dua (arwah malakiyya). Mi smo se takoer osvjedoili, mnogo puta, o
zdravstvenim duhomim posljedicama njihove blizine i njihove uloge u potiskivanju
tetnih elemenata. Kako god, ovakvo pozitivno duhovno okruenje ili raspoloenje
mora egzistirati jae od tetnih materija (stanja) kad one ponu da djeluju.
21

Buharija, 10/162; i Muslim 1961; .

48

Pos/anik.ova medicina

Ko god da je blagoslovljen i voen Boijim doputenjem, on e ustrajati u

odravanju neprekidnog stanja sjeanja (zikr) da bi primio zatitu ovakvog neprobojnog
tita. S druge strane, kad svjesnost vjernika postaje jadikovanje, on e biti u mogunosti
da razumije namjeru ka grijeenju od zlih poriva dua (ili pak ejtana) i istovremeno da
je prevlada prizivanjem Allahove zatite. Ovo je nazvano pobonou (laqwa), i ovo
je najbolji lijek (od lijekova). Ipak, u Njegovoj beskrajnoj mudrosti, kad Allah odredi
da izvri Svoju odredbu, On e prikriti ovakvu svjesnost od Njegovog sluge, sluga
nee uspjeti prepoznati ili shvatiti namjeru nametnutih zlih duhova, i bit e prekasno
kad on otkrije njihovu invaziju na njegovu privatnost. Boijom voljom, mi emo dalje
(izlagati) o ovoj temi, kasnije, u ovoj knjizi, budemo raspravljali o superiornosti
duhovne medicine i upotrebi molitvi, rukje, duhovnih utoita i zdravstvenih koristi
od izvravanja dobrih djela. Ovakva praksa e uvijek ostati nadmonija i potentnija,
a medicinsko lijeniko znanje u usporedbi sa neizmjernom moi duhovnog Lijeenja
izgledat e nezrelo i slino djelovanju stare seljanke koja moe propisati pileu supu u
sluaju groznice. Vano je ovdje spomenuti da je meu Allahovim stvorenjima, ljudski
duh najosjetljiviji na okolinu, i stoga je mo duhovnih djelovanja daleko djelotvornija
od onoga to lijekovi proizvode (uzrokuju) u ljudskom tijelu. Dakle, s ovako monom
medicinom (tibb), duhovni lijek moe otkloniti (neutralizirati) inae letalne tvari.
Spontana infekcija (zaraza, oneienje) molekula u vazduhu jeste samo jedan
od faktora glavnog uzroka i posljedica je koja je proizvedena kugom. Ovakva prom
jena tvari u vazduhu utiee na tielesne tenosti i uzrokuje irenje bolesti, rezultirajui
raspadanjem molekula ljudskog tijela i razvijanjem trulei, izrazito virulentnih elija
i proizvodei neprijatan miris iz raznih malignih abnormalnosti. Moe se primijetiti
da je kuga vie infektivna (zarazna) krajem ljeta i u jesen zbog ulaska suvine ui
i ponekad nemogunosti tijela da je razgradi. Ovakav otpad (viak ui) gnjilit e i
postati infektivan posebno kada uz njega postoje receptivna stanja, kao to je to sluaj
kod debele osobe koja malo vjeba i pridaje malo panje upranjavaju dobre dijete,
pod kojim uvjetima e uvijek biti podloan kandidat za bolest. Proljee je najzdravije
godinje doba.
Preneseno je u hadisu: "Kada se zvijezde pojave u izrazitom liku (ti. u proljee),
velike nedae su uzdignute." 22 Rije "nedm" takoer moe biti protumaena da znai
proljee ili mogla bi da oznaava zvijezdu Alcyone (najsvijetlija zvijezda u sazvijeu
Ta urus). U vezi s ovom temom, El-Tami mi naglaava u svojoj knjizi lijeenja (El
Shifa) da inklinacija Alcyon-a u zoru ili njeno izlaenje prije zore ima velikog utiecaja
na zagaenje vazduha i kasnije posljedice na tielesne tenosti. Ebu-Mubammed bin
Qutaiba je pribiljeio da "prije i poslije pojave Alcyone, bolest napada ljude i stoku,
Z2

Muhammed bin Hasan u "Asarima", str. 151, kao i Taberani u "Sagiru", str. 20, i Ebu Neim od Ebu
Hanife, 1/121; afija, 2/167, Ahmed, 50 12; preneseno sahih senedom.

49

lbn-Kajjim el-Diwzi

dok su njegove nedae (bolesti) dok zvijezda izlazi slabije nego u vrijeme kad zalazi."
Ovdje primjeujemo da izlazak i zalazak zvijezde Alcyone oznaava kraj zime i poetak
proljea. Jo jedna zabiljeka na ovu temu: preneseno je da je Boiji Poslanik, s.a.v.s.,
zabranio kupovinu i prodaju voa prije nego to sazri u cilju da osigura njegovu ko
risnost i naredio da se kontrolie mogue irenje bolesti.
Preneseno je u hadiskim zbirkama da je Boiji Poslanik, s.a.v.s., rekao: ''Ako
ujete o kugi u zemlji, ne ulazite u nju, a ako se ona pojavi u zemlji dok ste tamo,

nemojte bjeati od nje." (Buhari i M uslim) Ova poslanika prohibicija (zabrana)

protiv pribliavanja predjelu koji je zahvaen kugom jeste najbolja prevencija. Inae
bilo bi se izloeno udisanju zaraenog vazduha i moglo bi se okoristiti patnjom na
vrhuncu njene jaine, to je u suprotnosti sa vjerskim propisima, i dranjem odstojanja
od kuge, a ova zabrana zatita je za vlastiti ivot. Ova e zabrana ulaska u zaraene
predjele takoer umanjiti nevolju, i to isto tako predstavlja vodstvo protiv ulaska na
gnusna mjesta ili mijeanje sa ljudima ogrezlim u grijehu, jer i njihova je bolest isto
tako destruktivna. to se tie drugog aspekta hadisa: "Nemojte bjeati od nje", ima
dva mogua znaenja: da zaustavi irenje bolesti kroz karantin, ~. da oni koji su ve
zaraeni budu svjesni da e njihov odlazak u drugi kraj odnijeti kugu, a samim time
i veoma moguu smrt brojnih ljudi . U ovome vidimo i pouku da se prinude ljudski
umovi i da se naue vjeri u Allaha Svemogueg, da se iskua strpljenje spram Njegove
odredbe, i da se naui kako nai zadovoljstvo i ugodnost u tome i prihvati Njegova
presuda; i pozivajui se na medicinska miljenja, najbolja preventivna medicina za
onoga ko se nae u predjelu napadnutom kugom jeste da se rijei vlanog otpatka
iz tijela, da kontrolira unos tenosti, i da ogranii dijetu na uglavnom suhu hranu.
Ovakva preventivna medicina ne smije biti popraena bilo kakvim fizikim vjebama
ili kupanjem u toploj vodi. I nae, i pod ovakvim okolnostima, uestvovanje u napornoj
fizikoj vjebi ili kupanje (tuiranje) toplom vodom pomoi e nekom (odreenom)
zaraenom otpatku koji ponekad ostane u tijelu da se mijea sa sokovima eluca
(eluanim sokovima-izluevinama) i da razvije dalje zdravstvene komplikacije u
vrijeme kad je bolest nadmona.
Umjesto toga, trebalo bi se ograniiti na odmaranje, kontroliranje emocija, i ograniiti
kretnje, da bi se sauvala snaga i priroenim odbrambenim sistemima da rade za po
jedinca. Osim toga, duevni nemir koji je povezan s naputanjem predjela zahvaenog
kugom jeste esto najstresniji i zahtijeva naporan trud, dok bilo kakvo kretanje pod
ovakvim okolnostima moe imati tetne posljedice na tijelo -Allah zna najbolje.
to se tie Poslanikove prohibicije protiv ulaska u predio zahvaen kugom, to
podrazumijeva da slijedi opi smisao u prevenciji daljih patnji i da osigura tijelu veu
ulogu u sluenju i oboavanju Gospodara; da sprijei udisanje zaraenog vazduha
i tako postane plijenom bolesti; da izolira bolest i da sprijei izravan kontakt sa

50

Poslani/eova medicina

zaraenim bolesnicima, kao to je preneseno u Ebu-Davudovoj zbirci hadisa: "Znojenje

(ispiranje) je faktor destrukcije" 23 , to podrazumijeva, pozivajui se na lbn-Qutaiba:
"Fiziki kontakt s bolesnom osobom potpomae (iri) istu bolest;" i kontakt s boleu
moe u~ecati na duu i uzrokovati depresiju, to je takoer faktor destrukcije.
Na kraju, poslanika prohibicija protiv ovakvog izravnog kontakta podrazumijeva
oprez, prevenciju i ogranienu izloenost tetnom okruenju, dok druga prohibicija
protiv bjeanja od nje, ako padne na pamet onome koji se tu zadesi, odnosi se na to
da onemogui irenje bolesti i da upotpuni vjeru u Allaha Svemogueg, i da se prih
vati Njegova odredba, dok se upotrebljavaju preventivne metode da ogranie zarazu
(kontaminaciju). Ovakvo Poslanikovo obraanje (had is) predstavlja obje praktine
upute i kontrolu kroz znanje.
O ovoj temi, preneseno je u "Sahihu" da je jednom Omer bin EI-H atab poveo
ashabe prema Siriji. Na putu, a blizu njihovog odredita, sreo je Ebu-Ubejdea el
Derraha i druge ashabe koji su ga izvijestili o epidemiji koja je napala tu zemlju.
Razvila se jaka rasprava meu asbabima. Omer je potom rekao lbn-Abbassu da
pozove muhadire na konsultaciju u njegov ator, i oni su bili podijeljeni oko miljenja
da li da nastave putovanje ili da se vrate u Medinu. Omer je potom zahtijevao odvojen
sastanak sa ensarijama koji su takoer bili podijeljeni oko svog miljenja. Potom je
zatraio odvojeno savjetovanje (konsultaciju) sa starijim ashabima iz plemena Kurej,
i tamo on nije naao dvojicu ljudi koji se nisu sloili u pogledu otkazivanja pohoda
nadalje, i Omer, Allah neka bude zadovoljan njime, obznanio je odluku da se vojska
vrati natrag u Medinu. U tom trenutku Ebu-Ubejde ei-Derrah pitao je: " Da li bjei
od Allahove odredbe?" Omer je odgovorio: "Volio sam da me je to neko drugi pitao,
o Ebu-Ubejde. Da, zaista emo bjeati od jedne Allahove odredbe ka drugoj. ta
misli, ako ivi s kamilama, otkrije dolinu s dva zasebna pejzaa, jednim zelenim i
drugim neplodnim, i odvede ih u sonu i punu zelenila dolinu, slijedit e Allahovu
volju, a ako ih usmjeri u suhu i neplodnu oblast, hoe li takoer slijediti Allahovu
volju?" Tada pristupi Abdurrahman bin Avf, r.a., i ree im: "uo sam Allahova
Poslanika, s.a.v.s., kako kae: ''Ako ujete da je u jednoj zemlji kuga, a vi ste ste u
njoj, ne izlazite i ne bjeite iz nje, a ako ujete da je u jednoj zemlji kuga, ne idite ka
njoj!" 24

ZJ
2

Ebu-Davud, 3923; i Ahmed 3/451; u senedu je jedna nepomata osoba.

~ Buharija l 0/ 154, Muslim 2219.

Sl

Poslanik_ova medicina

Poglavlje IV
Lijeenje

edema

(vodene bolesti)

Muslim je zabiljeio u svom "Sahihu" dogaaj grupe beduina koji

su doli u Medinu: "Za vrijeme naeg boravka u Medini osjetili smo abnormalnost
crijeva. Naa su crijeva postala tvrda (neosjetljiva), nai sto maci naduti, i osjetili smo
uope malaksalost, slabost i krhkost u naim udovima ... " Kada su iznjeli njihovo
stanje Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., on je rekao: " Trebali biste potraiti stado
kamila od sadake (sigurno se misli na to da su Arapi sadaku kamile davali tako to
bi ih odveli u pustinju, ne bi li se neko njima okoristio u pustinji) i pijte njihov urin
i mlijeko." Kada su tako uinili , slijedei taj tretman, oni su se oporavili od bolesti.
Kada su ozdravili, pobili su pastire, odveli stado kamila i time se borili protiv Al
laha i Njegovog Poslanika, s.a.v.s. (~ . krei Njegove propise i propise Njegova
Poslanika). Poslanik, s.a.v.s., poslao je po njih po~eru koja ih je uhvatila, odsjekla
im ruke i noge i oslijepila ih, a potom ih je pustila da umru na suncu."25 Ovaj je
hadis takoer prenesen u Buharijinom "Sahihu"26.
Edem je bolest koja je uzrokovana stranim hladnim virusom koji pokazuje abnor
malnost kako u vanjskim vidljivim znakovima tako u unutarnjim simptomima. Ova bolest
razvija se kroz akumulaciju tenosti u elijama, tkivima ili upljinama u tijelu gdje su
pomijeani hrana i eluani sokovi (gas trine izluevine), rezultirajui nadimanjem u
abdomenu (abdominalno nadimanje). Postoje tri vrste edema: koni edem (conjuctive)
koji napada tkiva, i on je najozbiljniji; abdominalni edem (edema) koji izmeu ostalog
(takoer) moe napasti jetru; i membranski (timpanini) edem, to uzrokuje nadimanje
abdomena akumulacijom gasa ili vazduha u crijevima ili peritonealnoj upljini.
Diuretici i laksativi jesu najdokazaniji lijek za edem. Oni osiguravaju (omoguavaju)
tijelu umjeren rad crijeva i redovno oslobaanje urina po potrebi. Ovakvi medicinski
sastojci naeni su takoer u urinu i mlijeku enke kamile za vrijeme njenog ciklusa

2S

Prenosi Buharija, 12/98; Muslim, 1671; Ebu-Dawud, 4364, Nesai, 7/93; Tinnizi 72, lbn-Mad.de 2578.
oni su se odmetnuli od islama, ubili nedu.ne ljude i masakrirali nihova mrtva tijela, opljakali ih i
dali se u bjekstvo noseiono to su ukrali.

26 Dakle

53

lbn-Kajjim el-Devzi

parenja. Ustvari, za vrijeme parenja kamilje mlijeko postaje surutkasto, serozno

(sukrviano) ili razrijeeno, isto i teno (vodeno), i njena surutka postaje prirodni
antitoksin (protuotrov) za bolest. Iz tog razloga (zbog toga) Boiji Poslanik. s.a.v.s.,
preporuio je takav lijek; ovakav kvalitet mlijeka osigurava potrebni deterdent (ista),
blagi laksativ, odgovarajue oticanje urina i reguliranje rada crijeva. Posljedica je ovog
lijeka jaa ako se kamilje stado hrani pelinom koji je jakog mirisa (lat. Genus artemisia),
ili eurazijskom (mjeovitom) viegodinjom vrstom absinta (lat. Artemisia absinthium)
koja proizvodi tamnozeleno i gorko ulje, movarni rogoz, empres, juno drvo (lat.
Artemisia abrolanum), zlatnim pelinom (lat_ Artemisia camphorala), artemisinom sauve
(f), kamfir (lat. Andropogon schoenanthus), nardom (despikom) (lat. Nadoslachys
jatamanis) iz porodice kineskih ljekovitih biljki, koja nosi bjelkaste i ponekad ukaste
cvjetove, a ima miomirisne korijenove, ili kamiljim sijenom kao hranom, meu ostalim
prirodnim lijekovima za edem.

54

P03lanileow medicina

Poglavlje V
Lijeenje

rana

Preneseno je u "Sahihu" daje neko upitao Sehla bin Sa'da o nainu

na koji je izlijeena rana Poslanika, s.a.v.s., kada je bio ranjen u Bici na Uhudu. On
je odgovorio: "Na dan Bitke na Uhudu, Boiji Poslanik, s.a.v.s., bio je ranjen u lice,
njegov je onjak bio slomljen, a njegova kaciga na glavi slomljena. Vidio sam Fatimu,
njegovu ker, neka je Allah njome zadovoljan, kako isti njegovu ranu i oprezno brie
krv koja je tekla irom njegovog lica. Takoer sam vidio 'Alija, neka Allah blagoslovi
njegovo dranje, kako stoji pored nje i koristi oklop kao zdjelu da opere ranu vodom.
Kada je shvatila da ne moe kontrolirati oticanje krvi, odrezala je mali komad hasu re
(posebna gruba postelja za sjedenje), spalila ga do pepela i nanijela taj pepeo na ranu
dok se krv nije zgruala. " 27
Ustvari, pepeo proizveden iz trski ne hasure ima jake aglutinacijske efekte (poslje
dice) za nagomilavanje zajedno s krvnim elijama i u zaustavljanju oticanja krvi. Ovakvi
prahovi su visoko prihvatljivi Gako upi tljivi, visoko absorbirajui) i manje nadraujui
za rane. S druge strane, nanoenje jakih absorbenata i nepostojanih antiseptika na
rane moe pokrenuti krv (uzburkati krv) i poveati njeno oticanje. Upotreba suhog
praha od papirusa kao pudera ili njegovo mjeanje sa ocatom moe zaustaviti krv iz
nosa (epistaksis) ili krvarenje iz nosa (arb. ru'af). U svojoj poznatoj knjizi "Kanun
fi tibbi" (Zakonik Medicine), Ibn-Sina spomenuo je takoer njegovu upotrebu kao
antiseptika (antiseptinog agensa) za sterilizaciju svjeih rana i za zgruavanje krvi.
Biljka iz koje se pravi papirus obilno raste u predjelu Nila u Egiptu, a bila je
koritena u starom Egiptu kao materijal za pisanje. Biljka papirusa jeste hladna i suha
a korisna je za lijeenje rana u sluajevima gangrene (gangrenoznih rana) u ustima
kao agens za zgruavanje krvi (kao koagulans) , i za spreavanje irenja zloudnih
(malignih) ireva.

21

Buharija u Poglavlju o dihad u, o oblaenju kacige, 6/71; Muslim, 1790 u Knjizi dihada, u poglavlju
o Bici na Bedru.

55

Poslanikova medicina

Poglavlje VI
Lijeenje pijenjem meda, kauterizacija28 i

putanje krvi zarezivanjem koe 29

Preneseno je u Buharijinom "Sahihu" da je Ibn-Abbas, r.a., citirao

Boijeg Poslanika, s.a. v.s., da je rekao : "Lijeenje se nalazi izmeu upotrebe sirupa
od meda, putanjem krvi zarezivanjem koe i kauterizacije vatrom, ja sam svome um
metu zabranio kauterizaciju" 30
O ovoj temi Ehu-Abdullah el-Mazir je rekao: "Kongestivne (koje izazivaju navalu
krvi-kongestiju) bolesti posljedica su ili krvi, ute ui, sluzi ili crvene ui."
Kada je uzronik krv, onda je lijek putanje krvi (flebotomija). Nadalje, ako su
tri tielesne izluevine, onda se njihovi lijekovi sastoje od upotrebe
pojedinih purgativa. U gore spomenutom hadisu, proizlazi kako je Boiji Poslanik,
s.a.v.s., davao prednost upotrebi meda kao vanog ispiraa, blagog okrepljivaa nad
gorkim laksativima (ili openito lakem lijeku nad teim op. p.), i on je dao prednost
upotrebi putanja krvi zarezivanjem koe nad kauterizacijom. Neki su komentatori
protumaili putanje krvi zarezi vanjem koe, a kada je lijeenje nedjelotvorno, kauter
izacija vatrom jeste zadnje sredstvo.
uzronici ostale

U drugom hadisu Boiji Poslanik, s.a.v.s., je rekao: '1a lino ne volim koristiti
(upotrebljavati) kauterizaciju."31 Ovdje je Boiji Poslanik, s.a.v.s., preporuio kauter
izaciju kao lijek samo onda kada su lijekovi protiv navale krvi (dekongesivni lijekovi)
nedjelotvorni, a ta pojava neznatnog bola ne smije zahtijevati posljednje sredstvo
trpljenja (podnoenja) bola kome je uzrok kauterizacija. Seid el-Hattabi je prenio da
je Boiji Poslanik, s.a.v.s., kauterizirao Sa'da ibn Muaza da bi sprijeio krvarenje
koje je trebalo biti fatalno da nije odmah lijeeno.

28

ar. "hidama" jeste ispu!tanje krvi iz tijela, najde izvrata, a moe i iz drugih dijelova tijela. Cilj, "hidame"
jesle da se razrezivanjem koe na mjestu gdje se nalazi jedan od centara gdje se neista krv gru!a ta krv
izbaci napolje, da bi tijelo na tom mjestu dobilo novu, svjeu krv. A Allah najbolje zna (op.p.)

29

napisati u potpunosti pojam cupping (nj. znaenje).

JO

Buharija, poglavlje o tome da je lijeenje u tri stvari, l O/l 16.

JI

Buharija, 10/130; Muslim u poglavlju da svaka bolest ima svoj lijek, 2205.

57

lbn-Kajjim el-Devzi

Neki lijenici tvrde da su humoralne bolesti (bolesti tielesnih izluevina) uzro

kovane interakcijom s tielesnim tenostima ili bez njih. Kao to smo ranije objasnili,
etiri tielesne izluevine mogu biti: vruina, hladnoa, vlanost ili suhoa, ili se one
manifestiraju kao izmijeane (spojene). Stanja su toplote i hladnoe korisna, dok su
ona vlage i suhoe nedjelotvorna.
Redovito, korisno stanje nalazi se s onim nedjelotvornim. Poto ovakve tielesne
izluevi ne postoje u kinetinom (pokretnom) stanju one su protkane elementima

(tvarima, supstancama) tijela, one neprestano reguliraju bilo koju neravnoteu tielesnih
tenosti. Zbog toga, bitje poslanikog obraanja, koje obrauje temeljnu narav lijeenja

tople ili hladne bolesti, u ienju krvi njenim putanjem preko zarezivanja koe ili
povrinskog zarezivanja vene u kupicu. Ovakvi postupci imaju za posljedice ienje
i dosljedno dokazuju umirivanje tielesne i zluevine. S druge strane, lijeenje hladnog
stanja zahtijeva zagrijavanje elemenata, a takva osobina postoji u medu i prema tome
zahti eva purgaciju (ienje), jer med je laksativ, sredstvo za skidanje tankih naslaga
(npr. u lobusima ili crijevima), otapalo i abluent. Ravnotea (neravnotea tielesnih
izluevina) bit e lijeena umjereno i sigurno u odnosu na neugodnost koja je povezana
s upotrebom jakog purgativa (sredstva za ienje crijeva).
to se tie upotrebljavanja kauterizacije za svaku vrstu ovih (fizikih) bolesti,
Boiji Poslanik, s.a.v.s., dopustio je njenu upotrebu samo kao posljednji izlaz, jer
humoralna bolest (bolest tielesnih izluevina) moe izmeu ostalog biti: akutna i
prema tome e, prestati brzo bez potrebe za kauterizacijom ili hronina, pri em u je
kauterizacija najbolje izvodljiva na povrijeenom udu (ekstremi tetu) nakon izvrene
purgacije (izvrenog ienja) krvi. Nadalje, ovakva ce bolest postati kronina onda
kad hladan i gust element (tvar) prodre pod kou da bi potom razvio hladnu i
hrapavu (gustu) krastu, to e opstruirati (spreavati) uravnoteenu funkciju tielesne
izluevine, a to e rairiti i promijeniti susjedne elije u svoju vrstu (u svoj vlastiti
tip elije). Ovakva zarazna bolest moe biti lijeena kauterizacijom kao posljednjim
sredstvom da bi se izvukao (odstranio) uzronik (uzrona tvar bolesti). Prema tome,
iz ovakvih hadisa mi uimo o l ijeenju fizikih bolesti kada njihova strukltura suzbija
i najjae lijekove, kao to smo nauili temeljni tretman (bazin i nain lijeenja)
jednostavnih bolesti iz hadisa: "Jaina je vruice ta koja pri silno kao da je putena
iz kljuale dehenemske vatre, pa stoga je ohladite vodom."

Putanje krvi zarezivanjem koe u kupicu

to se tie lijeenja bolesti putanjem krvi pomou zarezivanja koe u kupicu
(flebotomije), kao terapeutske mjere, nekoliko je had isa preneseno u Buharijinom
"Sahihu" i u zbirci hadisa prenesenih od lbn-Maddea, izmeu ostalih. Ibn Abbas

58

Poslanikooa medicina

je takoer prenio daje Boiji Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Blagoslovljen je rob koji puta
krv zarezivanjem koe u kupicu (flebotomiju). Ovo isti krv, isuuje unutarnje upale
i izotrava vid. "On je, takoer, rekao: "Putanje krvi zarezivanjem koe u kupicu
(hidama) je jedan od najboljih lijekova. " 32
Ebu-Hurejreje prenio daje Boiji Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Sedamnaesti, devetnaesti
i dvadeset prvi dani lunamih mjeseci jesu najolji dani za putanje krvi kroz zarezivanje koe
i njeno oticanje u kupicu (flebotomiju). Ibn-Madde je takoer prenio da je Boiji Po
slanik, s.a.v.s., rekao: "Neki od vaih najboljih tretmana Oijeenja) nalaze se u uzimanju
(aplikaciji) lijekova koji se uzimaju umrkavanjem (od prirodnih biljaka), u putanju
krvi povrinskim zarezivanjem vene u kupicu i u purgaciji." Ovo posebno obraanje
jeste primjenjivije za stanovnike Arapskog poluotoka i zemalja toplog pojasa.

Koristi putanja krvi zarezivanjem koe u kupicu (flebatomije)

Putanje krvi zarezivanjem koe u kupicu (flebatomija) jeste tretman za raznolike
bolesti. Ono ~era krv van kroz kone pore, isti kou od njenih zaraenih (napadnutih)
dijelova i dovodi prirodne izljeujue agense u to podruje. Ponekad je putanje krvi za
rezivanjem koe u kupicu djelotvornije za kone bolesti nego putanje krvi povrinskim
zarezivanjem vene u kupicu, dok je putanje krvi povrinskim zarezivanjem vene u
kupicu bolji tretman za beznadeno krajnje bolesti. Odluivanje za upotrebu jedne od
dvije radnje ovisi od nekoliko stanja, ukljuujui vrijeme, mjesto, dob pacijenta, ~elesne
izluevine u toplim predjelima, topla godinja doba i individualna topla stanja ako
je krv pojedinca uzburkana (uzbuena, agi tovana). Putanje krvi zarezi vanjem koe
takoer je korisno za enu u poticanju njenog menstruacionog izljeva. U tom sluaju,
putanje krvi povrinskim zarezivanjem koe u kupicu iznosi van ono to putanje krvi
iz vene ne moe. Putanje krvi povrinski m zarezi vanjem koe bolje je za mlae ljude i
za one koji ne mogu podnijeti putanje krvi povrinskim zarezivanjem vene u kupicu.
Lijenici se, takoer, slau da je putanje krvi povrinskim zarezivanjem koe u kupicu
bolji tretman u toplijim predjelima, dok je putanje krvi povrinskim zarezivanjem vene
u kupicu pogodnije za hladnije predjele. Putanje krvi povrinskim zarezivanjem koe
u kupicu trebalo bi biti izvoeno sredinom lunarnog mjeseca i u doba kada je mjesec
u fazi poslije punog mjeseca a prije novog mjeseca (kada je star mjesec), a pogotovo
za vrijeme tree etvrtine mjeseca. Ovo je dobro stoga to za vrijeme prve polovice
mjeseca krvna je izluevina hladnija, nekongestivna i u stanju je pasivne hiperemije
(abnormalnog stanja velike koliine krvi u bilo kom dijelu tijela). Premda svaka ~elesna
izluevina sazrijeva u promjenjivim intervalima, sve one doseu svoj vrhunac sredinom
Jl

Buharija, 10/126, 127; Muslim 1577.

59

lbn-Kajjim el-Deozi

mjeseca i za vrijeme tree etvrtine mjeseca. Isto miljenje iznio je Ibn-Sina (Avicena),
dodajui da "putanje krvi povrinskim zarezivanjem koe u kupicu ne bi trebalo biti
primjenjivana u vrijeme rastueg mjeseca (period od poetka mjeseca do prije punog
mjeseca) 33 zato jer tada ~elesne izluevine i njihovi spojevi (ahlati) nisu prezasitili
krv (nagomilali se u krvi) ili se ne nalaze u velikom broju u krvi, i u vrijeme zadnje
etvrtine mjeseca, jer, u suprotnom intenzitet ovakve koncentracije e biti neadekvatan
da izvue sve koristi od putanja krvi povrinski m zarezivanjem koe u kupicu."
Posebno naglaavanje ovog ha disa jeste da je putanje krvi povrinskim zarezivanjem
koe u kupicu dato za one koji ive u toplim predjelima, a zbog toga to je njihova krv
razrjeenija i dovedena je blie povrini koe. U toplim predjelima ovakvo privlaenje
krvi toplotom sunevi h zraka moe prezasititi krvlju razliita podruja ispod koe.
Premda stanovnici toplih predjela imaju vee porc, ipak ponekad za vrijeme ovakve
vruine oni se mogu osjeati iscrpljeno i malaksalo. Za ovakvo predvianje, putanje
krvi povrinski m zarezivanje m vene u kupicu opasno je, dok putanje krvi povrinskim
zarezivanjem koe u kupicu uzrokuje prirodno rasprivanje bilo koje formacije krvne
prezasienosti ispod koe. Ovaj prirodni tretman ubrzava lanac metabolikih proc
esa u krvi (kao jednoj od etiri temeljne izluevine tijela) koji je praen prirodnom
purgacijom i ienjem ili ispiranjem arterija, a posebno onih arterija i vena koje ne
mogu biti lahko tretirane na ovaj nai n. lsplahivanje (procurivanje) to se zbiva u
svakoj arteriji osigurava posebne koristi. Naprimjer, procurivanje krvi iz v. basilicae
umanjuje kongestiju i upalu jetre i slezene. Ono takoer koristi u smanjenju upala
plua, pleuritisa (upale porebrice) i veine kratkotrajnih krvnih bolesti koje pogaaju
predio od ispod koljena sve do iznad bedrenog zgloba. to se tie v.medianae na
ruci, putanje krvi iz nje dokazati e koristi u odstranjivanju prolaznog opeg oticanja
(edema) tijela ako je uzrokovan krvnom izluevinom kao i opom infekcijom (upalom)
krvi ili toksikemijom. Isputanje krvi iz v.cephalicae pomae uravnoteivanju prolaznog
drhtanja glave, bola u vratu i kongestije (poveane koncentracije) krvi ili simptoma
cianosisa (plavilo iJi bljedilo koe kao posljedica nepravilne oksigenizacije krvi) uz
rokovanih nedostatkom kisika ili patolokim hemoglobinskim stanjem u krvi. to se
tie putanja krvi iz Vv. iugulares, ono pomae u ispravljanju nepravilnih otkucaja
srca (hipohondrija), astmatinoj nepravilnosti, hroninoj glavobolji, herpesu i osjeaju
teine on ih kapaka.
Enes, Bog neka je zadovoljan njime, rekao je: "Boji Poslanik, s.a.v.s., bio je
lijeen putanjem krvi povrinskim zarezivanjem koe izmeu scapulae (lopatice)

34

dvije stranje vene vrata (Vv. cervicales superfitiales)." Alija, Bog neka blagoslovi
" Nazvan tako jer se njegova osvijetljena povr!ina poveava.

34 T rrimizija u svome

"Sunenu", 2052; Ebu-Davud 3860; lbn-Madde, 3483; Ahmed, 3/ 119; preneseno

sahih senedom, sahihom ga je ocijenio Hakim, a s njim se sloio Zehebi.

60

Poslanikova medicina

njegovo spokojstvo, prenio je da je melek Dibril bio taj koji je propisao putanje krvi
povrinskim zarezivanjem koe u kupicu Boijem Poslaniku, neka je mir na njega. 35
Takoer je u "Sahihu" preneseno da je Boiji Poslanik, s.a.v.s., koristio putanje
krvi povrinskim zarezivanjem koe u kupicu protiv glavobolje od koje je bolovao za
vrijeme hada dok je nosio ihrame.36 Takoe u hadisima koje je prenio Ebu-Oavud,
Dabir je izvijestio da je Boiji Poslanik, s.a.v.s., primjenjivao navedeno putanje krvi
na bedru zbog odreene nategnutosti (istezanja) koju je trpio.
Primjenjivanje putanja krvi povrinskim zarezivanjem koe u kupicu izmeu dvaju
lopatica (kahil) pomae lijeenju bola u ramenu, bolova u nadlakticama i bola u grlu.
Putanje krvi zarezivanjem koe u kupicu iznad dvije stranje vratne vene (Vv. cervicales
superfitiales) pomae lijeenju drhtanja glave i drugih stanja glave (~ . lica, zuba, uiju,
oiju, nosa i grla) bez obzira da li su ovakva stanja uzrokovana ili usljed infekcije krvi ili
zbog naricanja uzrokovanog krvnom izluevinom.

Pitanja primjene
Medicina sadri razliita miljenja koja se odnose na putanje krvi zarezivanjem
koe u kupicu na ~emenu lobanje (devzet el-kamahduwa). O ovoj temi , Ebu-Naim
el-Asfahani u svojoj knjizi, nazvanoj "Poslanikova medicina", navodi da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Primjenjujte putanje krvi zarezivanjem koe u kupicu na
~emenu lobanje, jer ono lijei pet bolesti"37 , meu kojima je naveo lepru. U drugom
hadisu on je takoer preporuio isti tretman, dodajui: " ...jer ono lijei 72 bolesti"38
Oni koji su istraivali ovaj hadis (i ocijenili ga kao dobrog) spomenuli su neke
od njegovih koristi, kao to su: spreavanje abnormalnog izboenja one jabuice
(uveanje gl. thyreoideae zajedno sa izboenjem one jabuice), oticanje eone kosti
lobanje (processus frontosphenoidalis), pored ostalih indikacija, ukljuujui teinu
onih kapaka i obrva. Imam Ahmed ibn Hanbel raspitivao se o hadisu putanja
krvi zarezivanjem koe u kupicu na tiemenu lobanje, premda, kada je on sam trebao
takav tretman, on je primijenio tretman na dvije strane tiemena. to se tie Ibn-Sina'a
(Avicene), njemu se nije sviala ovakva upotreba, pa je rekao: "Kada se esto prim
jenjuje, ono zainje zaboravnost." Isto je miljenje izneseno u sljedeem hadisu gdje

JS

lbn-Madclie u "Sunenu", 3482, sened je da'if.

.lb

Buharija, l 0/128, u hadisu koji prenosi Abdullah bin Buhaj ne.

11

Bilja.i ga Sujutija u djdu "El-Damius-Sagir", a pripisuje ga Taberaniju ibn Sunniju i Ebu-Ne'imu a

koji ga prenose od Suhejba. On ga je oznaio da'ifom.

38 Spominje

ga Hajsemi u "Mudmeu", 5/94; u hadisu od Suhejba i kae da ga prenosi Taberani i da su

prenosioci povjerljivi.

61

lbn-Kajjim el-Devzi

se kae: "Tjeme lobanje jeste mjesto memorisanja; njeno putanje krvi (putanje krvi
na tom mjestu) zarezivanjem koe u kupicu zainje zaboravnost." Oni koji raspravljaju
o vjerodostojnosti ovog had isa (i tvrde da on nije ispravan) tvrde da e ovakvo putanje
krvi zarezivanjem koe u kupicu samo oslabiti stranji dio mozga (ocipitalni dio), kad je
nepotrebno izvedeno, inae, kada je upotrebljeno za nadolazeu krvnu kongestiju mozga
ili kap (modani udar), ono e zasigurno biti od koristi, pozivajui se i na medicinsko i
vjersko pravilo.
Primjena putanja krvi zarezivanjem koe u kupicu ispod brade pomae u sman
jenju zubobolje, bola u licu, ienju glave i smanjuje bol u grlu kada je koriteno u
odgovarajue (pravo) vrijeme. Putanje krvi zarezivanjem koe u kupicu na vrhu stopala
i iznad lanka jeste preporuena zamjena za putanje krvi povrinski m zarezivanjem
vene saphene u kupicu (phlebotomia venae saphenae magnae) koja je velika vena
noge koja zavrava na lanku (maleolusu). Ovakvo putanje krvi pomae protiv upale
testisa, nonih ireva i zatajenja menstruacije, dok putanje krvi zarezivanjem koe u
kupicu iza koljenja (u fosssi poplitei) pomae u lijeenju aneurizma (proirenja krvnih
ila), hroninih abcesa (ireva), hemoroida i septinih (otrovnih) ireva noge i stopala,
dok putanje krvi zarezivanjem koe u kupicu na sredini bedra (stegna) jeste dobar
tretman za razdraivanje (iritaciju) lea, podagre (gihta) i hemoroida.
Poslanika

uputa za najbolje vrijeme primjene "hidame"

Imam Tirmizi izvijestio je takoer ranije navedeni hadis koji je prenio lbn-Abas,
da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Sedamnaesti, devetnaesti i dvadeset prvi dani
lunarnih mjeseci jesu najbolji dani za izvravanje putanja krvi kroz zarezivanje koe i
njeno oticanje u kupicu. " 39 U drugom had isu on je takoer rekao: "Lijeite se putanjem
krvi zarezivanjem koe u kupicu i ne dopustite da vas visok krvni pritisak (hipertenzija;
ar.tebejjug) ubije."40 Meutim, lijenici se slau da je putanje krvi kroz zarezivanje
koe i njeno oticanje u kupicu koristan tretman u bilo koje vrijeme za vrijeme bolesti.
U Ebu-Davudovoj zbirci hadisa, slino obraanje prenio je Ebu-Hurejre, a to je da
je Allahov Poslanik, s.a.v.s., jednom dodao: "To je lijek za svaku bolest"41 mislei na
svaku bolest uzrokovanu poveanim dotokom krvi u organ ili tkivo ili (uzrokovanu)
kongestijom krvi. El-Halla) je prenio da je imam Ahmed ibn Hanbel tretirao sam sebe
putanjem krvi zarezivanjem koe u kupicu da bi obuzdao navalu krvi, bez obzira na
datum i vrijeme. to se tie Ibn-Sina'a, onje preporuio da "putanje krvi zarezivanjem
koe u kupicu bude izvravano oko dva ili tri sata poslije podne odmah nakon kupanja
Tirmizi, 2054, sened je da'if.
Prenosi Ibn-Mad.de 3486, Ebu Dawud, 3861 ; Bejheki 9/340; s hasen senedom.
~ 1 Ebu-Davud, 3861, sa hasen senedom.

39

40

62

Poslanik;orJa menicina

toplom vodom, osim gdje je poveana viskoznost krvi, ime bi pojedinac trebao da se
okupa i da se znoji jedan sahat prije aplikacije ku pica za putanje krvi."
Putanje krvi zarezivanjem koe u kupicu ne bi trebalo biti primjenjivana nakon
obroka, jer ono moe uzrokovati probavne smetnje, a pogotovo poslije jedenja prostog
obroka gdje ono moe uzrokovati istiecanje kapljica tielesnih izluevina, ili oticanje sa
gihtom. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao. "Putanje krvi zarezivanjem koe u kupicu na
prazan stomak jeste lijek, a na pun stomak je bolest i sedamnestog u mjesecu je lijek."
U sutini, davanje prednosti datumu i vremenu u primjenjivanju putanja krvi
za-rezivanjem koe u kupicu jeste uglavnom stvar predostronosti protiv nepotrebnih
aplikacija za zdravu osobu. Inae, u sluaju bolesti, a ako lij enik smatra to prijeko
potrebnim, onda pojedinac mora aplicirati putanje krvi povrinskim zarezivanjem
koe u kupicu kad i gdje je to potrebno. to se tie hadisa: "Lijeite se putanjem krvi
zarezivanjem koe u kupicu i ne dopustite da vas visok krvni pritisak ubije", on se odnosi
uglavnom na one koji trenutno boluju od visokog krvnog pritiska, u em u postupak
putanja krvi zarezivanjem koe u kupicu ublaava ovakvu napetost, a istaknuli smo
ranije praksu imama Ahmeda ibn Hanbela koji je praktikovao putanje krvi zarezivanjem
koe u kupicu bez preciziranja datuma i vremena.

Najbolji (najpogodniji) dan za primjenu putanja krvi

zarezivanjem koe u kupicu
U svojoj knjizi El-Efrad, Ed-Darekutni izvijestio je da je Abdullah bin Omer
citirao Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je on rekao: "Putanje krvi zarezivanjem
koe u kupicu poveava memoriju (pamenje) i razboritost. Primjenjujte putanje
krvi zarezivanjem koe u kupicu sa imenom A llaha, ali ne primjenjujte ga etvrtkom,
petkom, subotom ili nedeljom, dok je ponedeljak najbolji." El-H alla! u svojoj zbirci
hadisa naveo je da je upitao imama Ahmeda bin Hanbela: "Kojim danima u sedmici
ti ne odobrava primjenu putanja krvi zarezivanjem koe u kupicu? " Onje odgovorio:
"U vezi s ovim pitanjem ja znam da su subota i srijeda navedene u hadisima, a neki
kau i petak." Ebu Bekr, neka je Allah njime zadovoljan, uobiavao je neprimjenjivati
putanje krvi zarezivanjem koe u kupicu utorkom, a u skladu sa hadisom: "Utorkom
se krv dovoljno ne zgruava." (Ebu-D avud) 42 to se tie putanja krvi zarezivanjem
koe u kupicu srijedom , Ebu-Hurejre, neka je Allah zadovoljan njime, prenio je
sljedei hadis: "Ako onaj koji primjenjuje putanje krvi zarezivanjem koe u kupicu
subotom ili srijedom oboli od leukemije ili le pre, neka krivi samo sebe. ""'3
42
41

Br. 3862;

Hakim, 4/409; Bejheki. 9/340; sa mekruh senedom.

63

lbn-Kajjim el-Devzi
Zakljuak

koristi putanja krvi

zarezivanjem koe u kupicu

U gore navedenim objanjenjima zakljuili smo da, pozivajui se na hadise,
medicinski je tretman neophodan, a putanje krvi zarezivanjem koe u kupicu
preporueno je i treba ga primjenjivati na tano odreenim dijelovima tijela. Putanje
krvi zarezivanjem koe u kupicu moe se vriti za vrijeme hada, ak i ako taj postupak
zahtijeva brijanje kose zbog medicinskih razloga bez potrebe za obrednim otkupljen
jem ili fidjom. Putanje krvi zarezivanjem koe u kupicu ne mora prekinuti post
osim pod jednim od sljedea tri uvjeta: kada je post propisan (u vrijeme ramazana);
kada pojedinac nije na putu i kada bolest ne zahtijeva njegovu primjenu. Meutim,
imam je Buhari doista izvijestio u svom "Sahihu" da je "Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
aplicirao kupice za putanje krvi za vrijeme posta (dok je postio)", a ovo je moda
sluaj dobrovoljnog posta, Allah zna najbolje.

64

Poslanil(ooo medicina

Poglavlje VII
Putanje krvi povrinskim zarezivanjem
vene u kupicu (flebotomija) i kauterizacija

Dabir bin Abdullah prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,

poslao lijenika Ubejju bin Ka'abu, koji mu je pustio krv iz vene a potom ga
kauterizirao. " 44 Navedeno je u sahih hadisima da "kada je strijelom ranjen Saad
bin Muaz u nadlakticu (ahlat), Allahov Poslanik, s.a.v.s., kauterizirao mu je ranu
vrhom strijele. Kasnije rana je otekla i inficirala se, a on joj je pustio krv i potom
je opet kauterizirao. " 4S Ebu-Ubejde je kazivao da je ranjena osoba donesena prije
Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koji je rekao: "Kauteriz.irajte njegovu ranu, potom je
pritisnite (opran im i) ugrijanim kamenom". Tako je Allahov Poslanik, s.a.v.s., koristio
kauterizaciju kao zadnje sredstvo, ali je on ipak potvrdio: "Ako postoji izbor u l ijeenju
izmeu flebotomije ili kauterizacije, ja lino ne volim kauterizaciju (meni se lino ne
svia kauterizacija)." (Buh ari i Muslim) U drugom hadisu, koji smo naveli ranije,
Allahov Poslanik, s.a.v.s., je zabranio kauterizaciju, ali je on takoer rekao: " ... Bili
smo suoeni s kunjama, pa smo primijenili kauterizaciju, ali ih nismo uspjeli prevazii
niti smo uspjeli." 46 El-Hatabi je tumaio da je "rana Sa'da bin Muaza kauterizirana
da bi se pospjeilo zgruavanje krvi, a Allahov Poslanik, s.a.v.s., je bio zabrinut, jer
da se taj postupak nije odmah upotrijebio Sa'd bi iskrvario do smrti."
Kauterizacija bi trebala biti koritena samo kao medicinski tretman, i doputena
je samo u sluaju prijeke potrebe upravo kao to je to po ivot vaan sluaj amputi
ranja. to se tie njene prohibicije, ona je namijenjena da se suprotstavi drutvenom
miljenju da je to muki i da bi pojedinac mogao umrijeti ukoliko se suprotstavi
ovakvom tretmanu, ak i ako je to zanemarivo rasijecanje. Zbog toga je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., zabranio njenu upotrebu kao socijalnog obiaja i to usljed ovakve
oite namjere. Ovakvo stanovite je postalo jasnije u sluaju lmrana bin Hasina, koji je
vrsto vjerovao u kauterizaciju i igosanje kao lijek za svaku bolest. Allahov Poslanik,
s.a.v.s., je priznao u sluaju lmrana da bi kauterizacija njegove rane bila opasna, te je
.. Muslim, 2207.
~s Muslim, 2208; i Ahmed 3/213.
.u. Tirmizi, 4/427; Ebu-Davud, 3865; lbn-Madde, 3490; sa sahih senedom.

65

lbn-Kajjim el-Devzi

on zabranio njenu primjenu. U ovom sluaju , na vidjelo izlazi zabrana primjene na

kritinim dijelovima tijela, Allah zna najbolje. O ovoj temi, lbn-Kutejbe je ukazao
da postoje dvije vrste kauterizacije: po "drutvenim obiajima", kao u sluaju zdrave
osobe koja je ta na koju se odnose rijei: "Onaj koji koristi igosanje ne vjeruje u Al
laha"; i medicinska, kao u sluaju ognojene rane ili poslije amputacije, i ovo je ono
na ta se odnosi "kao lijek". Kada se misli da je kauterizacija potencijalni lijek, ali je
to bez vrstog uvjerenja, onda ona nije doputena.
Preneseno je u "Sahihu" da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Sedamdeset
hiljada ljudi iz mog ummeta ui e u Dennet bez polaganja rauna: oni to ne
trae da se lijee rukjom, oni koji se ne kauteriziraju i oni to nisu sujevjerni i oni to
polau potpuno povjerenje u njihovog Gospodara." Prema tome, badisi govore o
kauterizaciji i igosanju na etiri razliita naina: da se upotrebljava; da se ne voli, da
se pohvaljuje onaj koji se odrekne ovakve terapije i da ih zabranjuje. Hvaljen neka je
Allah Svemogui - ne postoji kontradikcija izmeu ova etiri miljenja, a pojedinac
moe koristiti ovakav tretman kada je to medicinski potrebno, inei to dopustivim iako
mu se ono ne svia. to se tie njene prohibicije, to je stvar izbora i line sklonosti, a
pogotovo kada se koristi kao "drutveni obiaj". Allah zna najbolje.

66

Poslanil(otJa medicina

Poglavlje VIII
Lijeenje

epilepsije

Ata bin Ebi-Rebbah izvijestio je u sahih predanju da mu je lbn-Abas

jednom rekao: "Da li bi elio da vidi enu koja je jedan od stanovnika Denneta?" Ata
je odgovorio: "elio bih." lbn-Abas je rekao: "Pogledaj u onu crnu enu! Davno prije
dola je Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., i rekla mu: "Bolujem od epileptinih napada
i postanem nenamjerno razgoliena za vrijeme tih estokih napada. Molim te, moli
Allaha da me izlijei." Allahov Poslanik, s.a.v.s., je odgovorio: "Ako eli, moe se
strpljivo nositi sa svojim stanjem i biti n agraena Dennetom, a ako eli drugaije,
molit u se Allahu za tvoje ozdravljenje." ena je odgovorila: 'ja bih radije primijenila
strpljenje." Poslije razmiljanja za trenutak, ena je dodala:"Za vrijeme tekih napada
postanem nenamjerno razgoliena, pa stoga moli Allaha da moja stidljivost i ednost
bude zatiena." Allahov Poslanik, s.a.v.s., molio je potom za nju." 47
Postoje dvije vrste epilepsije (ar. sara'): ona to se manifestira u osobi koja doputa
sebi da bude kontrolirana od dinna i ejtana, i ona je pozata kao opsjednutost; i
psihosomatski poremeaj koji je uzrokovan fiziki m oteavanjem ~elesnih izluevina u
ljudskom tijelu, poznat u tibb medicini kao izopaenost ahlaka ili propadanje primarnih
~elesnih izluevina. Druga je vrsta ona o kojoj svjetovni lijenici govore i nastoje je
lijeiti, dok je prva vrsta prepoznatljiva samo od sposobnih i vjetih lijenika. Ovakvi
je strunjaci priznaju, ali je ne l ijee. Oni takoer prepoznaju da se njen lijek nalazi u
suprotstavljanju u~ecaju dina preko prisutnosti meleka. Kada je pojedinac uspjean
u privlaenju drutva meleka, ovakvo e dobro neutralizirati posljedice zla i ponititi
njenu prijetnju. to se tie svjetovnih lijenika koji razmatraju osnovno djelovanje i
neprijatnost, poudne misli kao vrlinu, izazov i pravo, oni odbijaju priznati neprestanu
borbu i u~ecaj suprotnih duhova i skloni su nijekanju njihovog emocionalnog i ~ele
snog u~ecaja nad ljudskim tijelom; i uz sve to bez vrstog uvjerenja u njihovu ulogu.
Medutim, u stvarnosti, ovakva krajnja glupost ne sainjava dio medicinske profesije
kada su posljedice na tijelu oevidne i dokazane. Njihova je namjera da je svedu na
psihosomatsku poremeenost djelimino tana. Prastari su lijenici ponekad nazivali
'

Buharija, 10/99; Muslim, 2265.

67

lbn-Kajjim el-Devzi

epilepsiju "boanskom boleu", zbog toga jer ona dolazi od duhova. Galen, izmeu
ostalih, analizirao je ovakav naziv i doveo u vezu njegovu etimologiju s poremeajem u
glavi i, prema njemu, ova bolest tetno djeluje na nepovredivu (svetu) vjeru u boanske
spoznaje pohranjene u cerebrum u koji kontrolira svjesne i namjerne procese. Naravno,
ovo je miljenje takoer neistinito i posljedica je neznanja svjetovnih lijenika egzisten
cije ovakvih duhova (ar. ervah), njihove strukture i funkcija. Svjetovni lijenici doli
su do svog zakljuka kada nisu mogli dokazati ita drugo osim propadanja primarnih
tielesnih izluevina. Ipak, svako s pameu i sa malo razmiljanja moe lahko prepoznati
postojanje ovakvih duhova i njihovih utiecaja, i nadalje, on e se zasigurno smijati
ovim lijenikim neosnovanim tvrdnjama i slabou njihovog dokaza.
Lijeenje

epilepsije

Epilepsija moe biti tretirana ili od samog pacijenta ili njegovog lijenika. to se
tie samoterapeutskog djelovanja, ono zavisi od pacijentove vjere i njegove volje da
preuzme kontrolu nad vlastitom emocionalnom poremeenou. Ono takoer zavisi
od snage njegove odlunosti i njegove iskrenosti i istinitog okretanja i traenja pomoi
Uzronika i Stvoritelja svih ivota i njihovog Opskrbljivaa. On takoer mora istinski
i iskreno traiti utoite kod Gospodara svjetova, svojim jezikom istine i najskrovitijih
dubina srca. Ovo je nazvano unutarnjom borbom. Ratnik samo moe pobijediti pro
tivnika kada on nepokolebljivo vjeruje u svoje oruje, ili kada je njegova ruka nesav
ladivo jaka i time kompenzira manje pouzdano oruje. Kada su njegova vjera ili ruka
nesposobni da se umijeaju u ovakvu bitku, oruje e biti neuspjeno bez obzira koje
je. Njegovo e srce biti u rasulu, bijedno i nesposobno da spozna svoga Gospodara,
i njemu e nedostajati istinske vjere, povjerenja, pobonosti ili ak vodstvo. Uistinu,
ovakva je osoba nemona i osuena je na propast, osim ako se Allahova milost ne
spusti na njega da mu pokae izlaz iz njegove nevolje.
Lijeenje

epilepsije egzorcizmom

(istjerivanjem duhova)
to se tie spi ritualnog lijeenja epilepsije od vjetog lijenika, ovakav mudrac mora
biti istinski iskusan lijenik i jak vjernik. Inae, njegovo e uplitanje biti bez koristi,
i moe umjesto toga biti opasno za oboje - i pacijenta i njegovog Lijenika. U sluaju
istinskog ejha to moe biti dovoljno za njega da istiera ovakav strani duh neposrednim
oslovljavanjem i odlunim obraanjem njemu: "Izlazi iz njega!" (ar.uhrud minhu); ili
on moe prizivati mo Allahovog imena na njega govorei: "S imenom Allahovim,

l 68

Poslanik.ova medicina

izlazi iz njega!" (ar. Bismillah uhrud minhu); ili govorei: "Nema moi ili volje
osim s Allahom." (ar. La havle ve la kuvvete illia billah). Preneseno je u hadisima da
je Allahov Poslanik, s.a.v.s., uobiavao prizivati ovakve duhove, govorei : "Izlazi iz
njega, o Allahov neprijatelju. Ja sam Allahov Poslanik i nareujem ti to!"
Bio sam oevidac kod mog ejha kada je on poslao nekoga da govori stranom duhu
koji je obuzeo ovakvu osobu, a moj ejh mu je rekao: "ejh ti kae da izae iz njega,
jer ti nije doputeno da ostane tako", i odmah bi se pacijent s epileptinim napadom
probudio iz svog napada. Ovakav izaslanik takoder moe dozivati strani duh sam po
sebi nareujui mu da napusti njegovu rtvu. Ponekad, ovakav duh moe biti odbjegli
ejtan (ar.marid) koji e izai iz pacijenta samo kada je prisiljen na to. Ipak, kada se
pacijent probudi iz svog napada, on ne bi trebao osjeati bol od ovakvog kanjavanja.
Osvjedoili smo se ovakvom egzorcizmu, kao i nekolicina nae brae nebrojano puta.
Vie puta, na je ejh uio ajete iz Kur'ana na uho pacijenta, kao npr.: "Zar ste mislili
da smo vas uzalud stvorili i da Nam se neete povratiti?" (Kur'an, 23: 115)
Jednom, ejh je uio ovaj ajet i otegao je zadnji slog " .. uuun" dok strani zli duh
nije odgovorio, koristei rtvi n glas i govorei: "Zaista!" Odmah je na ejh posegnuo
za tapom od trstike koji je drao pored sebe, i udarao je njime pacijenta, tukui ga
po stranjim venama s obje strane vrata. Ljudi koji su prisustvov~li tom inu mislili
su da e ta osoba zasigurno podlei od ovakvog grubog udaranja. Jednom za vrijeme
ovakvog egzorcizma duh je glasno vrisnuo u oaju i rekao: "Ali ja ga volim!" ejh
je odgovorio: "On tebe ne volil" Duh je zatim rekao: "elim obaviti had s njim!"
ejh je uzvratio: "On ne eli obaviti had s tobom." Duh se potom sloio rekavi:
"Ostavit u ga zbog tebe!" ejh je odgovorio : "Ne, ne zbog mene, ve iz pokornosti
nareenju Allahovom i onom od Njegova Poslanika, s.a. v.s.!" Duh je potom priznao:
"Onda u ga napustiti odmah." Pacijent je smjesta povratio svjesnost kao da je teak
teret sputen s njegovih ramena i sjedio je s upitljivim pogledom, govorei: "ta me
je dovelo u prisutnost uglednog ejha?" Ljudi su upitali: "ta je sa silnim udarcima
koje si podnio?" ovjek je odgovorio: "Kojim udarcima zato bi me potovani ejh
udarao. A nisam uradio nita to zahtijeva ikakvu kaznu?" Ustvari, poslije temeljite
istrage i ispitivanja, ispostavilo se da ovjek nije bio potpuno svjestan onoga to mu
se deavalo.
ejh je ponekad, uio ajet o Allahovom prijestolju (ar. ajetu-l-kursijj) (Kur'an,
2:255). On je takoer uobi avao preporuivati da pacijent i osoba koja ga lijei esto
ue ovaj ajet, pored ostalih ajeta i Poslanikovih dova za zatitu protiv napada zlih
duhova, kao to su sure 113 i 114 (El-Muavizetan) iz Kur'ana. Openito, ova vrsta
epilepsije i neospornost ovakvog tretmana moe biti osporavana od nesretne osobe
iji je nedostatak uenja, mudrosti i istinskog znanja nestvarni (nesupstancijalni).

69

lbn-Kajjim el-Devzi

S druge strane, zli i neisti duhovi veinom napadaju slabe ljude koji imaju malo ili ni
malo vjere, ija su srca izopaena i ij i jezici nisu naviknuti govoriti istinu, uiti Kur'an,
ili dove A llahovog Poslanika, s.a.v.s., protiv prisustva ovakvih iskvarenih napadaa.
Stoga, ponekad kada zadivljeni Ou tajui) zli duh otkrije duhovno iskvarenu, nemonu i
nenaoruanu osobu, ili ak razgolienu osobu, on preuzima kontrolu nad njom, koristi
njeno tijelo kao svoje prebivalite i kontrolira njene radnje. Ustvari, ako se bude u
mogunosti otkriti svjesnost veine ljudi ili da se skine njihov pokriva i pogleda im se
ispod koe, zasigurno e se vidjeti da su podloni ovakvim zlim duhovima na jednom
ili drugom nivou. Ovakvi duhovi zavezat e ih svojim konopcima, manipulirati njima i
usmjeravati ih kako to oni ele. Kada ovakva osoba odbija biti posluna, ona esto pati
od jakog epileptinog napada sve dok ne bude pokorna ovakvim iskvarenim djelima.
Jedini izlaz iz ove vrste epilepsije jeste ispravno dijagnosticiranje bolesti i razdvojenosti
izmeu dvije suprotnosti i samo tada, Allahovom odredbom, pojedinac e raspoznati
da je on bio opsjednuta rtva (ar.masru) ovakvih proganjajuih zlih duhova.
Temeljni lijek ovakvog epileptinog stanja (ar. sara) jeste rahabilitacija duevnog
zdravlja i preporod vjere. Ovaj lijek mora poeti djelovati na sljedei nain: prvo
postajui slobodan od takvih spopadajuih zlih duhova; s rehabilitacijom kroz druenje
sa ispravnim ljudima; sa postajanjem svjesnim boanskog djela; s povinovanjem
boanskim odredbama. Ovo je takoer preventivni lijek koji je baziran na razumu (ar.
al~V, povezan sa istinskom vjerom (ar. iman). Pojedinac takoder mora raspoznati da je
ono to je Allahov Poslanik, s.a.v.s., donio istina i da su Dennet i Dehennem istina;
da je smrt istina; da je polaganje rauna u kaburu istina; da je ponovno proivljenje
istina i da je Sudnji dan istina. Jednom osloboen i izbavljen od ovakve nezakonite
najezde privatnog ivota pojedinac se mora zagledati nad svijetom i razmiljati o
nevoljama ovog svijeta, slijediti Allahova upozorenja, razmisliti nad tuim nevoljama,
tajanstvenim i pravilnim granicama sudbine i neprekidnim udarcima nesrea dok je
veina ljudi opijena i nesvjesna uzroka. Kakva kazna!
Ustvari, kada svjetovni ivot postane mjerilo i kao to ruka sudbine napada jae,
veina ljudi postaje zaslijepljena i vidi nevolje kao opu narav. Oni ne prepoznaju
svoju vlastitu bolest niti one kod drugih. Nadalje, a zbog velikog mnotva i stupnjeva
epileptinih stanja, pored masovne destrukcije i kasnije irenja epidemija, postojat e
neprestano nijekanje, a ovakvi zaraeni ljudi okretat e svoje oi natrag i nee pre
poznavati rtvu niti napadaa. Uglavnom, u njihovim neuravnoteenim umovima, svaki
trenutak sebinog zadovoljstva je s one strane zarobljavanja bez obzira na cijenu, i bez
obzira ko ispata za to, a novi nain razmiljanja razvit e se u njihovim umovima. S
druge strane samo ako to Allah Svemogui hoe, On e probuditi savjesnost Svoga
roba iz sna. Ovakva e osoba pogledati nadesno i nalijevo i prepoznati da je veina
ljudi svijeta pogoena sljepilom i h ronin im epileptin im stanjima, bezbrina u svojoj
vrijednosti i stupnju njihovog napada. Neki od njihovih estokih napada akutniji su

70

Poslani/tova medicina

od drugih. Neki izgledaju razborito za trenutak, a ve u drugom trenutku su ludi.

Kada se ovakva osoba probudi iz estokog napada, ona djeluje normalno i korisno, a
kad je nanovo napadnuta, ona se spotie u grjenim i samounitavajuim beznaajnim
slaboumnostima. Opet se postavlja pitanje: "Zar ste mislili da smo vas uzalud stvorili

i da nam se neete povratili~" (Kur'an, 23: 115)

Lijeenje pokvarenih tjelesnih Izluevina
to se tie psihosomatske nepravilnosti, ili trulenja primarnih ~elesnih izluevina
(ar. ahlat), pojedinac mora prepoznati da ova bolest djel imino zaguuje funkcije
nervnog sistema i slabi prirodne voljne pokrete. Ovo je takoer znano kao psihoso
matska epilepsija. Ona se ispoljava u nenormalnom poveanju koliine fluida (cere
brospinalnog likuora) u lobanji, takoer poznatog kao hydrocephalia, omoguavajui
dozrijevanje gustog ljepljivog mukusa koji uzrokuje oticanje u membranama glave
(delirium), djeliminu blokadu cerebruma (ar. muhh- velikog mozga), a ponekad
uzrokuje uveanje glave i deterioraciju mozga. Ovo takoer spreava prirodne re
flekse i osjeaj i proizvodi vrstu epilepsije poznatu kao mioklonusna epilepsija. Ostali
simptomi ukljuuju: zatvor uzrokovan akumulacijom gasova; zgunjavanje i kvarenje
zraka u tijelu; razvoj neugodnih isparina koje uzrokuju neravnoteu i nemogunost
stajanja; prodor sluzi u mozak ili drugih akutnih simptoma, pored drugih znakova
oteenja centralnog nervnog sistema i neravnotee sluzi kao krvne izluevine. 48 Kada
je epileptini napad uzrokovan iznenadnim unutarnjim otrim napadom, on uzrokuje
kontrakciju mozga praen u grevitom reakcijom udova, inei nesposobnom osobu da
dobrovoljno ustane, i kao posljedica toga on e pasti i ponekad pjeniti na usta. Ovaj
sluaj smatra se akutnim, a pogotovo kad je praen otrim bolom. Na ovom stupnju,
ova je bolest tretirana kao hronina zbog njene estine, trajanja i tekoe oporavka od
nje. Ovo je pogotovo istinito kada osoba koja pati od epilepsije, nadmai 25 godina
starosti s boleu koja pogaa njegov mozak, nervna mu vlakna i el ije. Hipokrat iz
Kosa (460-377. p.n.e.) naziva ovu vrstu epilepsije "hroninom, koja u potpunosti ne
reagira na lijekove sve do smrti". Kada nam je ovo poznato, pojedinac e razumjeti
ranije navedeni sluaj ene koja je ranije dola Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., i rekla:
" Bolujem od epileptinih napada... " Prepoznajui njeno stanje, Allahov Poslanik,
s.a.v.s., ponudio joj je izbor izmeu oekivanog oporavka kroz dove i sigurnog oekivanja
obeanog Denneta ako ona bude primjenjivala strpljenje kod svoje bolesti. ena je
nainila svoj izbor primjene strpljenja, a on, s.a.v.s., molio je da njena ednost bude
nagraena. Ovo je druga Poslanikova, s.a.v.s., uputa da kada je bolest hroni na,
48

jedna od etiri elementarne tielesne izluevine u srednjovijekovnoj psihologiji owaena kao uzronik

tromosti i apatije.

71

lbn-Kajjim ei-Dwzi

ponekad je doputeno naputanje medicinskog tretmana i moljenje Allahove

naklonosti da izlijei pravu bolest due. Ustvari, Allahova mo lijeenja ne
treba dokaz djelotvornosti, jer On je stvoritelj i pokreta bolesti i njenog
lijeka. Iskuali smo, kao to su to uradili i mnogi drugi ljudi, lijek istinskih
molitvi za ono to je oznaeno kao "neizljeive bolesti", i pomou Njegove
dareljivosti poluujemo oporavak. Pametni lijenici vec raspoznaju fenomen
psihologikih izljeujuih moi i ponekad raspoznaju njihovu djelotvornost u
lijeenju hroninih stanja. S druge strane, n ita ne teti medicinskom zvanju
vie od miljenja svjetovnih lijenika od kojih je veina uglavnom egocentrina
i iji su poduhvati samoporaavajui.

72

Poslanil{oiXJ medicina

Poglavlje IX
Lijeenje

iijasa

Upala nervus ischiadicusa

Ibn-Madde izvijestio je u svojoj zbirci hadisa (Sunen lbn-Madde)

predanje od imama Muhammeda ibn S irina, koji je zabiljeio hadis prenesen od imama
Enesa bin Malika da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "lijas moe biti lijeen
rastapanjem masnoe repa (ar. ilja - masnoa repa) arapske ovce, a zatim njenim
dijeljenjem na tri jednaka dijela, a potom pijenjem na prazan stomak u tri jednaka
dijela, jedan svako jutro. "49
Shijatina ila, poznata u arapskom kao irkun-nisa, jeste dugi ivac to polazi
iz regije bedrenog zgloba (ischium), koja je najnia od tri predjela (sekcije) kuka, a
protee se od stranjeg dijela stegna dolje do pete. Upala n.ischiadicusa moe biti
uzrokovana povredom ili pritiskom, i djeluje na okolne nerve uzrokujui udarajui
bol. Bolovanje od iijasa tokom dueg vremenskog perioda moe proiriti bol iz
bedrenog podruja preko golenjae (tibia) izmeu koljena dolje do glenja. Drugi
popratni simptomi prolongiranog (dugotrajnog) iijasa ukljuuju gubitak tielesne teine
i mravljenje ili atrofiju bedra. Gore spomenuti hadis ima dva temeljna znaenja:
lingvistiko i medicinsko. to se tie lingvistikog znaenja, "nassa" u arapskom
jeziku oznaava samu ishijadinu ilu (n.ischiadicus), i/ili zajedno sa zasebnim otrim
i onesposobljavajuim bolom koji ga prati i uzrokuje da pacijent zaboravi sve osim
njega. to se tie medicinskog znaenja, iijas upuuje na upalu ovog nerva i njemu
susjednih nerava, uzrokujui udarajuu bol dolje do glenja. Napadi su povratni i
ponekad traju due vremena, a pacijentove patnje mogu trajati i nekoliko mjeseci. Bol
se obino ponavlja u isto vrijeme u noi.

Kao to je objanjeno u ranijim poglavljima, hadisi Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,

dijele se na dvije vrste: opi i specifini. to se tie onih opih, oni se trebaju razumjevati
u odnosu na vrijeme, osobu i stanje. Druga su vrsta oni specifini i u ovom sl uaju
ovakav hadis odnosi se na l ijeenje iijasa za beduine Arape i ljude okolnih zemalja
za koje je ovaj tretman najbolji zbog njihovog vremena i mjesta. Ako je uzronik ovoga
fraktura zdjelice, dislokacija kuka, blaga artristika upala ili druga potiskivanja koja
~9 lbn-Madde,

3463; u poglavlju o lijeenju iijasa.

73

lbn-Kajjim el-Dieozi

vre pritisak na n.ischiadicus, ta vrsta oboljenja uzrokuje suhou ili neravnoteu vlage
(ti. razvitak ljepljive koagulabilne supstance), te dovodi do vruine, oticanja i gubitka
funkcija. U drugom sluaju neravnotee vlanosti, ovakva supstanca moe biti tretirana
preko otvaranja rada crijeva, preko upotrebljivanja propisane rastopljene masnoe koja,
izmeu ostalog, sadri osobine sazrijevanja i laksativa.
Kada animalna hrana ukljuuje u sebi tople biljke kao to su Caulop hyum
thalictroides, korijene biljki iz porodice mirta, pelin i empres, meu ostalom
vegetacijom, medicinske osobine tih biljki postaju dijelom ivotinjskog mesa i
masnoe. Pojedinac moe koristiti ove biljke kao ljekovite trave, ili pak moe
koristiti mast napravljenu mijeanjem ovakvih ulja i utrljavati je duinom
nervus ischiadicusa ili ih nanositi kao tople obloge.
Dakle, kao to smo spomenuli u ranijim poglavljima, bolesti ljudi koji koriste
jednostavnu ishranu lijei se uglavnom jednostavnim lijekovima, dok bolesti ljudi koji
koriste odabraniju i sloeniju ishranu zahtijevaju tretman sloenijim medikamentima.
Ipak, svi lijenici slau se da samo onda kad prirodna hrana ne moe osigurati potrebni
lijek, moe se propisati lijek, dok samo onda kada je jednostavni lijek neuspjean,
pojedinac moe uzeti neki sloeniji lijek.

74

Poslanikova medicina

Poglavlje X
Suhoa

stanja i

prirodna potreba za
njihovim uravnoteavanjem

Imam Et-Tirmizi izvijestio je u svojoj zbirci had isa (dami), kao i imam
lbn-Madde u svom "Sunenu", a preneseno od Esme bint U mej daje Allahov Poslanik,
s.a.v.s., odgovarajui na jedno od njenih pitanja rekao: "ta koristi za ienje crijeva?"
Ona je odgovorila: "Koristim euforbiju-'0 kao omekiva i laksativ." On je uzvratio: "To
je suvie vrue i jako. Ja lino koristim sjeme sene. " 51 Takoer je preneseno u Sunenu od
lbn-Maddea da je Abdullah bin Haram uo odgovor Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,
na isto pitanje kako odgovara: "Koristim senu i kumin-'2 (ili anisovo sjeme)."
Poslanikovo zapitkivanje o Esminoj upotrebi prirodnog laksativa je naravno
namjerno (usmjereno) da joj pomogne raspoznati bolji stimulans da prirodno oisti
stolicu od tvari koje su inae bolne za njeno tijelo. Upotreba prirodnog laksativa za
otvaranje crijeva i prestanak zatvora upuuje na to da upotreba jakih laksativa moe
priini ti vie tete nego dobra za tijelo. Ustvari, zatvor uzrokuje suhou konstitucija53
i zaepljenje crijeva, i trebao bi biti tretiran svojom suprotnou. Laksativ je u arapskom
nazvan "mai", to znai hodati, kretati se ili funkcionirati. Ovo je stoga to korisnik
nastoji brzo odstraniti nepotrebne produkte varenja i druge fekalije. Kora biljaka iz
porodice mljeika (euphorbiaceae)-'\ a posebno indijske vrste, ukljuujui Euphorbiu
antiquorum koja je koritena u davna vremena za lijeenje slezene i edema. Ipak, njena
laksativna svojstva su obino koritena danas kao purgativ u veterinarstvu. Ova je divlja
biljka vrua i suha u etvrtom stupnju, i veina lijenika preporuuje izbjegavanje njene
upotrebe zbog kaustine hemijske reakcije koju uzrokuje u tijelu. 55
10

Ar. Jubrum; Euphorbae pitysae (F)

51

Mekanska sena; (ar. sana; genus rossia) upotrebljavana od herbalista kao laksativ.

52

Sanul:a/k/a/ Cumin; Cuminum cyminum ili pimpinella anisum kori!tena za izbacivanje crijevnog gasa.

Rastopina sene uzeta barem 12 sati nakon namakanja lia.

S)

U srednjovijekovnoj terminologiji kombinacija etiri osnovne ticlesne izluevine ije relativne proporcionalnc
mje!avine utieu na mentalno i fiziko stanje.

~ Euphorbia;

medicinska biljka koja je navodno dobila ime po Euphorbusu, lijeniku iz prvog vijeka n.e.

;; Posljednja opasna vrsta izmeu ovih biljaka pomata danas jeste meksika vatrena biljka (Euphorbin heLetophylia).

75

lbn-Kajjim el-Devzi

to se tie sene, najbolja je ona meka nska koja je plemenita i sigurna biljka. Lie
mekanske sene djeluje kao blagi laksativ, a ona se smatra vruom i suhom u prvom
stupnju. Njene ostale koristi ukljuuju ienje ute ui i crne ui a koritena je u
lijeenju srane angine (angina pectoris), crne utice, hepatitisa, herpes simplexa,
pucanja koe, migrene glave, gubitka kose, uiju, konih bubuljica, svraba i epilepsije,
a i oputa miini tonus.

Recept:

Boye je variti lie mek.anskesene (lat. Cassia angustifolia) ili kuhati ih i piti njihovu
vodu radije nego uzimati je u prahu. Kao otopina, moe se uzimati do tri drama, 56 a u
prahu se moe uzimati do pet drama. lskuhani listovi mekanske sene mogu se mijeati
sa slatkim cvjetovima ijubice i crvenim suhim groem bez sjemena. Imam El-Razi
propisivao je senu i bujajuu dimnjau (lat. Fumus terrae) kao purgative da istjera van
gnjilenje u primarnim tjelesnim izluevinama. On je takoer propisao upotrebu etiri
do sedam drama sene za ovakav tretman.
Drugi sekundarni laksativi ukijuuju kumin, anisovo sjeme, rumarin, tamjan, anis
(Foeniculum officinale), koji je takoer koriten kao diuretik i u lijeenju greva, dok
ovisnost o anisu poveava seksualni nagon, a seksualna pretjeranost moe uzrokovati
ir. Lijenici su takoer preporuili uzimanje kaikice pomijeanog prizemnog anisa ili
neke od gore spomenutih sjemenki, zajedno sa maslacem i medom kao prirodni blagi

S6

Apotekarska mjera za teinu: l dram = 3,89gr.

76

Pwlani}eova medicina

Poglavlje Xl
Noenje svile u svrhu lijeenja svraba

Preneseno je u Dva sahiha (Muslimovom i Buharijinom sahihu) da

je Katade zabiljeio had is prenesen od Enesa bin Malika u kom je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., dao doputenje Abdurrahmanu bin Avfu i Zubejru bin el-Avvamu da nose
svilenu odjeu zbog ozbiljne nadraenosti koe od koje su bolovali. U drugom predanju
Abdurrahman bin Avf i Zubejr bin el-Avvam, neka je Allah njima zadovoljan, alili
su se Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., o nadraenosti koe od koje su bolovali usljed
uiju, a on im je dopustio da nose svilene kouljeY
Noenjem svile za mukarce bave se dva temeljna stajalita: prvi je kanoniki (fikh),
a drugi je medicinski. to se tie kanonikog gledita, jasno je shvatljivo od svih mus
limana da je noenje svilene odjee doputeno enama a ne mukarcima, osim prijeke
potrebe, kao npr. prilikom izrazito hladnog vremena i nemanja za obui iega drugog,
ili zbog medicinskog razloga gdje pojedinac moe nositi svilenu odjeu da bi kontrolisao
izrazitu nadraenost koe uzrokovanu svrabom, uima, ugom ili svrbljenjem. Ovaj
je tretman takoer opisan kod imama Ahmeda ibn H anbela i imama afije, koji se
slau oko doputenosti lijeenja u medicinske svrhe s onim to je zabranjeno, iako je
u ovom sluaju imam Malik zabranio njenu upotrebu, potkrepljujui to time da se
sve dozvole proteu preko odreenih medicinskih sl uajeva obraenih od AJlahovog
Poslanika, s.a.v.s. U tom pogledu, preneseno je u sahih hadisima to da kada je neko
upitao Allahovog Poslanika, s.a.v.s., o vinu, on je odgovorio: "Vino nije lijek."
to se tie medicinskog stajalita, svila je vlakno proizvedeno pomou svilenih
buba (gusjenica iz porodiceBombicidae) u pravljenju njihovih ahura. Svileni je konac
potom dobivao iz kultivisanih ahura da bi se napravio onaj fabriki koji je koriten
za odjeu. Svileni je konac plemenito vlakno i posjeduje mnogobrojne medicinske
koristi: ojaava srce, klasificiran je kao stimulant, dri se kao lijek za melanholiju,
dri se kao lijek za nesuzdrljivost crne ui i njenih komplikacija, poboljava vid
kada se koristi kao praak za oi. SviJa je vrua i suha u prvom stupnju, mada je neki

Sl

Buharija, 6/73, poglavlje o svili u ratu; Muslim, 2076, poglavlje o odjei.

77 1

Ibn-Kajjim el-Devzi

lijenici klasificiraju kao vruu i vlanu. to se tie dugorone kodljivosti, sugerirano

je od i straivaa da kada svilu nosi mukarac due vremena, ona proizvodi hemijsku
re.akciju ili retardaciju inter ili intramolekularnih medudjelovanja kao rezultat prostorne
strukture molekula kod mukarca, pored drugih fiziolokih nepravilnosti koje tetno
djeluju na promjenu spermatide u spermatozoid kod muke sperme.
Ista zabrana odnosi se na noenje zlata ili njegovu upotrebu za mukarce osim
u medicinske svrhe. Zlato je jednol ino uravnoteeno. Ono takoer ojaava srce,
sadrava prijatnu vruinu, i ublaava nadutost. Dakle, prohibicija protiv noenja svile i
zlata za mukarce se umnogome slae sa negativnom hemijskom reakcijom i retardaci
jom inter ili intramolekularnim meudjelovanjima kao rezultat prostorne strukture koju
oni proizvode kod mukaraca, i nadalje, njihova je teta vea od njihove koristi. Stoga,
u vrijeme kada je poslanika mudrost (hadis) pogreno shvaena zbog pomankanja
znanja i familijarnosti, za onoga koji se eli okoristiti iz takve upute, pojedinac mora
bezuvjetno pristati na to i boriti se za to do takvog vremena kao to je doba prednosti
ljudskog znanja, a Allah Svemogui doputa pristup u Njegovu bezgraninu mudrost
i objelodanjuje je nekima od mnogobrojnih radoznalih koje je O n stvorio.

Klasifikacija vrsta odjee

Imam Razi objanjava da je "svila (ar. harir; ibrisam) toplija od lana, a hladnija
od pamuka." Pozivajui se na njega, "noenje svile unapreuje zdravlje koe, dok
noenje grube odjee isuuje kou, uzrokuje gubitak potkonog tkiva i ~elesne teine
i obratno." to se tie imama lbn-Kajjima el-Devzija, on klasifi cira oblaenje u tri
kategorije: odjevni predmeti to griju tijelo i proizvode toplotu; odjevni predmeti to
griju tijelo, ali ne proizvode toplotu i odjevni predmeti to niti griju tijelo niti prizvode
toplotu. Ne postoji takva fabrika koja proizvodi toplotu, a ne grije tijelo. Odjevni pred
meti nainjeni od vune, kose i krzna (ar. wabar) griju tijelo i proizvode toplotu, dok
odijevni predmeti nainjeni od lana i pamuka griju tijelo, ali ne proizvode toplotu, a
svilaje meka i hladnija od pamuka. Svila ne proizvodi toplotu kao ni pamuk; umjesto
toga, ona je blagi materijal i manje je efektivna u ponitavanju tvari od kojih se tijelo
treba oistiti pod u~ecajem toplote. Bilo koji odijevni predmet s glatkom, mehkom i
ulatenom osnovom, i koji odraava hladnou prikladniji je za tople predjele. Svilu ne
i ni grubo izraena osnova i stoga se upotrebljava za lijeenje svraba, a takva upala
koe pogorana je toplotom i suh oom. Dakle, Allahov Poslanik, s.a.v.s., je dodijelio
Abdurrahmanu bin Avfu i Z ubejru bin Avvamu dozvolu da nose koulje od svile
da bi se pobrinuo za njihov oporavak. Nadalje, materijalna prirodna svila kreira
okruenje koje je suprotno onome od uiju i prema tome moe pomoi u njihovom
odstranjivanju.

78

Poslanikova medicina

O ovoj temi, preneseno je u sahih had isu da je Ebu-Musa el-Earij, neka je Allah
njime zadovoljan, prenio daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., iskazao: "Allah je zabranio
mukarcima od mojih sljedbenika da nose svilu ili zlato, a dopustio je to za ene. " 58
U drugom hadisu prenesenom u "Sahihul-Buhari", Allahov Poslanik, s.a.v.s., je
zabranio noenje svile, brokata ili zlata ili sjedenje na njima, i dodao: "Ovo je za njih
na ovom svijetu, a za vas na buduem. "59

53 Abdurrez.ak

u "Mussannefu", 19930; Nesai, 8/161, u poglavlju o ukrasima; Tirmizi, 1720, u poglavlju

o odjei; ovo je sahih hadis i prenosi se od brojnih ashaba.
S9 8uharija, 10/242.

79

Poslanil(oiJO medicina

Poglavlje XII
Pleuritis (upala porebrice,

plune

maramice)

Imam Tirmizi prenio je u svojoj zbirci hadisa (dami') da je Zejd

bin el-Arkam citirao Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kako govori: "Lijeite pleuritis
liem indijske aloe60 i uljem. "
Postoje dvije vrste pleuritisa (ar. zalul denb): pravi i lani. Pravi je pleuritis teka
upala membrane to se nalazi na unutranjoj strani grudnog koa (L. costa,-ae; rebro, ar.
danb: strana) i okruuje plua, uzrokujui oticanje pleure. esto je popraen luenjem
tenosti u upljinu grudnog koa; dok je lani pleuritis koji je takoer karakteriziran dis
ajnim tekoama popraen bolom pleure, premda je uzrokovan spreavanjem oticanja
tetnih tekih raspadnih gasova izmeu membrana oko strana, a njegov bol moe biti
zamijenjen sa bolom pleuritisa ili sa oticanjem unutranjosti pleure (diaphragmitis).
Razlika izmeu ove dvije vrste bola jeste ta da kod lanog pleuritisa bol je ponekad
konstantan, dok kod pravog pleuritisa bol dolazi kao iznenadan, estok, otar i popraen
vruicom . Veliki islamski lijenik Ibn-Sina u svojoj knjizi "Zakoni medicine" (Kanun
fi tibb) opisuje ovu bolest kao upalu koja napada membranozni porub, rebra, prsne
miie i okolicu plua poznatu u arapskom kao evsa61 i birsam62 Postoje mnogi
neodreeni simptomi boli pleUte i, vie puta, veina njih su pogreno nazvani pleuri
tisom zbog korijena rijei pleura (gr. rebro, strana). Zbog toga je Hipokrit preporuio
da se oboljeli od bola u rebru mogu okoristiti uzimajui tople kupke. Drugi su lijenici
dijagnosticirali pleuritis kao bilo koje komplikacije uzrokovane neravnoteom tielesnih
izluevina, popraenih, ili ne, upalom rebara, visokom temperaturom, crvenilom lica,
eu, bolom i znojenjem. Simptomi pravog pleuritisa su visoka temperatura, kaalj,
teko astmatino stanje, nepravilnost pulsa i disajne tekoe.

60

Takoder pogledaj: a) korijen plcuritisa: sjevernoamerika biljka ili leptirova trava (marihuana) ranije
koritena kao lijek u pleuritis; b) AgaUochabaum; e) kalambakovo drvo Oil dio).

61

Ar. ~evsa; plcuritis (8).

Ar. birsam; pleuritis (8).

62

81

Ibn-Kajjim el-Devzi

Prema tome, hadis naveden u ovom poglavlju ne odnosi se na pravi pleuritis, ve

prije na onaj lani uzrokovan zatvaranjem gasova oko prsa. U ovom sluaju, kora
alojinog drveta smrvljena do praha pomijeana sa mlakim biljnim uljem nanosi se na
strane. Ovakva mjeavina takoer moe biti uzeta i oralno da pomogne izbacivanje
zaostalih za.epljenih gasova i da uravnotei rad crijeva.
Alojino drvo je toplo, suho i konstipirajue. Ovakva e konstipativnost takoer
pomoi u regulaciji rada crijeva otvarajui otvore i izbacujui zaepljene tetne gasove,
i spreavat e prodor vlanosti. Takoer je reeno da aloj ino drvo koristi mozgu i moe
lahko oporaviti pojedinca od pravog pleuritisa uzrokovanog neravnoteom sluzi, a
pogotovo kada su simptomi slabi -Allah zna najbolje.
Preneseno je u sahih hadisu koji prenosi Ummu Seleme, r.a., da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., boravio pred samo preseljenje (ahiret) u Mejmuninoj kui, neka je
Allah njome zadovoljan, kada se iznenada razbolio. S vremena na vrijeme, a kada
se osjeao bolje, otiao bi i predvodio demaat u namazu. Kada se njegova bolest
pogorala, poruio je da Ebu-Bekr predvodi demaat. jednom, za vrijeme povre
menih bolova, njegove supruge, amida mu Abbas, Ummu el-Fadl bint el-Haris i
Esma bint Umejs okupili su se oko njega, i u konfuziji, odluili su da mu daju lijek
nanosei ga po ustima (sa strane usta). Kada je napokon otkrio njihovu namjeru, on,
s.a.v.s., upitao je: "Ko mi je ovo uradio? Ovo samo moe biti djelo ena koje su dola
ovamo", i pokazao je prema Abesiniji. Ustvari, to su uradile ummu Selema i Esma.
ene su potom rekle: "O Allahov Poslanie, s.a.v.s., plaile smo se da moda ne
boluje od pleuritisa!" On, s.a.v.s., propitivao je nadalje: "ta ste mi to dale?" One
su odgovorile:"Praak indijske aloje i kamale63 pomijean sa blagim uljem". Allahov
Poslanik, s.a.v.s., odgovorio je: ''Allah me nikad ne bi kaznio takvom boleu." Potom
je dodao: "Zahtijevam da vie ne ostajete ovdje osim mog amide (daide) Abbasa,
koji se nije sloio sa ovim tretmanom." Kasnije, Allahov Poslanik, s.a.v.s., je utivo
zahtijevao da se premjesti u Aiine odaje, neka je Allah njome zadovoljan.64

Kamala: praak dobiven iz ljuske sjemena mahune drveta kamala (Molotus philippiensis) ili il. slinog roda
kao to je drvo ceilonski dren.
M Prenosi lbn-Sa'd u ovom obliku od Vakidija i to je da'ifhadis; meutim prenose ga i drugi u sahih predanjima
kao Buharija, 8/ 113, Abdurrezak u "Musannifu", 9754, a Halcim je rekao da je sahih.

61

82

Poslanikova medicina

POGLAVUE XIII

Lijeenje

glavobolje i migrene

U svojoj zbirci hadisa, imam lbn-Madde je citirao hadis u kom

je Allahov Poslanik, s.a.v.s., bio nanio knu na glavu zbog glavobolje i rekao : "Al
lahovom voljom, (ovo) e pomoi. " 65 Premda postoje neka pitanja o vjerodostojnosti
lanca prenosilaca navedenog hadisa, ipak, Allahovom voljom, kasnije emo u ovom
poglavlju obrazloiti neke koristi kne u odnosu na glavobolju.
Opa je glavobolja uzrokovana neravnoteom kombinacije etiri osnovne
~elesne izluevine, a to je poremeaj ~elesn ih izluevina koji prati gotovo svaku

bolest. Tipina glavobolja (ar. suda) moe biti kako masivna tako i djelimina. Kada
je periodina i ograniena na jednu stranu glave, nazvana je migrenom ili hemikranijom
(ar. akika), a kada se prostire itavom glavom, nazvana je u arapskom bajda, havsa
ili kaciga radi poreenja sveobuhavatnosti bola glave kao to kaciga pokriva cijelu
glavu. Kada bol pogaa stranji dio glave, naziva se cefalgijom, a postoje mnoge vrste
glavobolja s isto toliko uzronika.
Uopeno govorei, glavobolja je posljedica toplote i vruice u glavi zbog aku

mulacije isparina koje trae izlaz van, i u nemogunosti takvog izlaska, one uzrokuju
inte112ivno jaku glavobolju. Ista stvar moe se desiti pri kuhanju u loncu, kada su
njegovi sastojci usijani i trebaju se iriti . Kada se ovakve isparine raire glavom i ire
se nekontrolirano, one uzrokuju poveanje koliine tenosti u kranijumu, oticanje
membrane glave, i kada one ne poputaju, uzrokuju vrstu glavobolje koja je nazvana
deliriju m (ar. sidr). Dakle, vruica glave, ak bez oticanja, ponekad uzrokuje nekon
trolisane emocije, nespokojstvo, uskogrudost i nepovezan govor, inae poznat kao lani
delirijum.

lbnMad.de, 3502; u slinim venijama prenose ga i Ahmed, 6/462; Ebu-Davud, 3858.

83

lbn-Ka.iiim el-Devzi

1. Vrste glavobolje
Postoji vie vrsta glavobolje. etiri njih posljedica su neravnotee etiri temeljne tiele
sne izluevine; peta vrsta glavobolje posljedica je ira stomaka koji uzrokuje glavobolju
preko nervus vagusa to povezuje mozak i stomak; esta je posljedica ustajalih eluani h
gasova koji se ire do glave; sedma je posljedica oticanja krvi iz gastrine arterije (A.
gastrica dextra et sinistra); osma je posljedica pretieranog jedenja, i kada se dio hrane
probavlja i putuje u crijeva, ravnotea hrane koja se ne probavlja uzrokuje glavobolju i
umor; deveta vrsta glavobolje javlja se kao popratni efekt spolnog openja usljed prodora
toplote; deseta vrsta glavobolje uzrokovana je sredstvom za povraanje ili purgativom
usljed prodora suhoe ili vlanosti u stomak; jedanaesta vrsta glavobolje jeste posljedica
due izloenosti suncu ili visokoj temperaturi; dvanaesta vrsta glavobolje uzrokovana
je hladnoom i konde112acijom isparina u glavi; trinaesta vrsta glavobolje uzrokovana
je ustezanjem od spavanja (insomnia), ili ostajanjem budnim vie sati nou; etrnaesta
vrsta je glavobolje posljedica vrenja pritiska na glavu noenjem tekog predmeta na njoj
ili njenim povreivanjem; petnaesta vrsta glavobolje posljedica je prekomjernog prianja
na taj nain to slabi snagu mozga; esnaesta vrsta glavobolje posljedica je smanjenja
fizikih vjebi i iscrpljenosti; sedamnaesta vrsta glavobolje posljedica je depresije, emo
cionalnog stresa i poudnih misli; osamnaesta vrsta glavobolje jeste posljedica gladi, po
emu se isparine uzdiu do glave i uzrokuju bol; devetnaesta vrsta glavobolje uzrokovana
je oticanjem modane ovojnice, ime pojedinac moe osjetiti kao da mu glava puca ili
da je pogoena ekiem; dvadeseta vrsta glavobolje jeste posljedica visoke vruice ili
ozbiljne preleane bolesti. Allah zna najbolje.

2.

Uzronik

migrene

Migrena ili hemicrania uzrokovana je zaepljenjem krvnih sudova (embolia) u

mozgu koje se razvija dalje u tom pogledu ili tei tome. Ovakvo je zaepljenje posljedica
stranih materija to se ire krvlju (strujom krvi), a mogu biti pokvareni mjehurii
zraka ili isparina, ili je uzrokovano prevladavanjem tielesnih izluevina ili prodorom
hladnoe ili toplote u tielesne izl uevine (ar. ahlat). Posebni simptomi migrene jesu
abnormalno brz puls, ili abnormalno visok krvni pritisak. Stavljanje poveza oko glave
svladat e bol. U svojoj knjizi "Poslanikova medicina", Ebu-Na'im naveo je da je
A llahov Poslanik, s.a.v.s., ponekad bolovao od migrene to gaje zadravalo kod kue
dan ili dva. lbn-Abas rekao je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., jednom odrao hutbu
(propovijed) a vrpca mu je bila oko glave. Uope, vezivanje vrpce oko glave umanjuje
intenzitet migrene (ar. akika) jednako dobro kao i kod drugih tipova glavobolje.

84

Poslanikova medicina

3.

Lijeenje

glavobolje

Svaka vrsta glavobolje tretira se u skladu sa svojom vrstom i uzrokom. Ponekad

glavobolja moe biti tretirana purgativom ili izazivanjem povraanja, a ponekad
moe biti tretirana jednostavno odmorom, tiinom i spokojstvom. Ostale vrste lijee
se pritiskom vrpcom ili nanoenjem hladnih obloga ili ponekad ak toplih obloga,
ili izbjegavanjem buke i mirovanjem.
Kada je medicinski uzronik glavobolje pravilno dijagnosticirao, moe se razum
jeti da tretman koji je koristio Allahov Poslanik, s.a.v.s., kao to je navedeno u gore
spomenutom hadisu o nanoenju kne na glavu, je djelomian ili ogranien lijek za
glavobolju. Ovaj je tretman posebno djelotvoran u ekstremno toplim predjelima kao
to je Arapski poluotok, naprimjer. Stoga, kada glavobolja nije uzrokovana tetnom
materijom koja zahtijeva purgaciju, onda nanoenje ukuhanog soka od kne (u kuhane
kne) na povrinu lobanje moe biti korisno. U lij eenju glavobolje kna takoer moe
biti nanoena kao topla obloga nainjena od njenog praha pomijeanog sa ocatom.
Ovo e odstraniti bol i umiriti nerve. Koristi ovakve aplikacije nisu ograniene na
lijeenje glavobolje, i to je korisno za gotovo svaku bol udova a djelovat e i na
tonus miia. Upotrebljavanje toplih obloga od kne kao poveza oko nabreknutog
tkiva usljed vruine ili oko nabreknutog tkiva tijela umirit e upaljeno podruje.
Preneseno je u Buharijinom "Tarihu", a navedeno je i od Ebu-Davuda u njegovoj
zbirci hadisa da kad god se neko alio Allahovom P oslaniku, s.a.v.s., na glavobolju,
on bi propisivao putanje krvi zarezivanjem koe u kupicu, a kad god bi mu se neko
alio na bol u stopalu, on bi propisivao njegovo oblaganje u knu. 66 lmam je Tirmizi
prenio u svojoj zbirci hadisa da je Selma um mu Rafi' rekla: "Kad god bi se Allahov
Poslanik, s.a.v.s., alio na ranu ili glavobolju, nanio bi knu na nju." 67

4. Priroda kne
U prvom stupnju, kna je hladna, a drugo ona je suha. Medicinske osobine i
snaga drveta kne i njegovih grana obuhvataju: otapajui faktor slabosti organa ije
karakteristike dolaze od uravnoteavajue vlanosti to je sadri. Ona takoer sadri
konstipirajue osobine hladne zemljane tvari. Neke od koristi kn e (ar. hana } 68 ukljuuju
lijeenje opekotina, podudarnost s nervima kada se koristi u toplim oblogama, a

Ebu-Davud, 3858; Ahmed, 6/462; sened ovog hadisa je daif kao to je ve bilo govora.

2055; lbn-Madcle, 3502; takoer daif;

68
Ar. el-hinna: Lavsonia. Takoer koritena u lijeenju obamrlosti miia; kamfor.

66

67 Tirmizi,

85

lbn-Kajjim el-Devzi

koritena je u lijeenju ireva usta, stomatitisa, opeklina i toplih otoka. Nanoenje

ukuhane kne na posjekotine ima iste medicinske posljedice kao to su one kod drveta
"zmajeva krv. "69 Imam Tirmizi i imam Bejheki izvijestili su u svojim zbirkama hadisa
da je Ummu Selema rekla: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije nikad patio od rane ili
uboda a da nije na to stavio kn u." Nanoenje ukuhanog soka od koe i ruinog balzama
pomijeanih s rastopljenim voskom za svijee takoer pomae u lijeenju pleuritisa.
Kna takoer pomae u lijeenju velikih boginja u njihovim ranijim stadijima. Ovo
se radi tako to se stranji dio djeijeg stopala namae Imom, pa e ovo sprijeiti
porogresiju na oi. Ovaj je tretman dobro poznata stvar i najopenitiji tretman u
sluaju velikih boginja. Kada se cvjetovi kne stave u vunenu odjeu, oni je namiriu i
tite je od moljaca. Kada se lie kne umoi u svjeu vodu u odnosu 20 naprema l O
drama eera, a potom se iscijedi i otopina pije svaki dan etrdeset dana, ili pak ako
se kuha janjetina s navedenom otopinom isti vremenski period, to pomae u lijeenju
lepre u njenim ranim stadijima. Balzam od kne takoer se moe koristiti u lijeenju
lomljenja noktiju. Ovo se radi tako to se pije voda iscijeenih listova kne deset dana.
Pasta od kne pomae u ouvanju zdravlja noktiju i uljepava ih. Mijeanje praka od
kne s preraenim maslom takoer pomae kod toplih otoka koje proizvodi uta u
kada se koristi kao topli oblog i lijek je za svrab, svrbe i ugu. Kna isto tako pomae
rast kose, poveava mladalaku svjeinu, poboljava vid, poveava seksualni nagon i
korisna je u Lijeenju uljeva, bubuljica i konih pritia meu nogama. Na ovu temu,
preneseno je u Buharijevom sahihu da se jedan ovjek alio Allahovom Poslaniku,
s.a.v.s., na bol u nogama, a on je rekao: "Oboji ih kn om." Ebu-Davud prepriao je da
je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ne postoji biljka draa Allahu od biljke kne".

69

a) Drvo zmajeva krv (Dracaena draco) koje rasle na Kanarskim otocima, bilo koje drvo iz roda Dracena iz
porodice Agava. b) Ar. dam el-havedda; tamnocrvena, smolasta tvar koja se dob.iva iz zmajeva drveta.

86

Poslanikova medicina

POGLAVUE XIV

Hranjenje pacijenta

Imam Tirmizi u svom "Dami'u" i imam Ibn-Madde u svom

"Sunenu" izvijestili su da Ukbe bin Amir el-Duni prenio je hadis u kome je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ne dajite hranu ili pie silom vaim pacijentima jer Allah
Svemogui njih hrani i daje im njihovo pie. " 70
Neki su ugledni lijenici zabiljeili da ovaj hadis kao neiscrprno vrelo koristi
Boije mudrosti izreene u ovim konciznim rijeima Poslanika, s.a.v.s. Njegove su
koristi viestruke i on podrazumijeva vostvo za sve lijenike isto tako kao i za one koji
se brinu za pacijente. Ustvari, kada pacijent razvije netoleranciju za hranu ili odbija
jesti ili piti, to znai da je njegova priroda zauzeta u borbi s boleu, i indicira gubitak
apetita, slabost njegovih sposobnosti ili gubitak njegovih prirodnih ureenja. to god
bi moglo biti uzronik, hrana ili pie ne smiju biti forsirani nad pacijentom. Kada paci
jent osjeti glad, to znai da njegovo tijelo trai sastojke koje mu njegove sposobnosti ne
mogu pruiti, ili to znai da je prethodnu dozu sastojaka koju je ve imao apsorbirao
ili probavio. Traenjem ovakvih potrebnih sastojaka najudaljeniji udovi se nameu nad
onim bliim, kreirajui tako napetost u stomaku koja nadalje rezultira traenjem hrane.
Inae, za vrijeme bolesti, sposobnosti e biti zauzete u dozrijevanju, preradi i eliminaciji
neeljenih supstanci. Stoga, nametanje hrane ili pia nad pacijentom u tom e sluaju
okupirati stomak u digestiji nove hrane i, prema tome, sprijeiti prirodni proces eliminacije
bolesti. Ovakve su posljedice pogotovo jae u vrijeme slabosti njegovih sposobnosti ili za
vrijeme krize bolesti to moe dovesti do komplikacija popraenih pretieranim znojenjem
i opadanjem temperature (ar. buhran). Ustvari pod ovakvim okolnostima pacijentu se
smije dati samo osnovna nutricionalna dijeta, koja ne uznemirava njegov probavni trakt,
a to e mu pripomoi da sauva snagu i pobijedi bolest.
Stoga, u vrijeme ovakvih kriza, pacijentu se mogu davati neophodni okrepljujui
sastojci kao to su sok od aromatine nimfe (lat. Nymphaea odorata), sok od jabuke,
204 l; [bn-Madfde, 3444; sam hadis je daif ali ima i drugih had isa koji ga jaaju i daju mu
stupanj hasen hadisa.

10 Tirmizi,

87

lbn-Kajjim el-Dievzi

ruin sok i slino u ogranienoj mjeri. to se tie obroka, smije mu se davati dobro
pripremljena i ugodna piJea supa. Da bi osvjeio svoj duh, pacijent, izmeu ostalog,
trai miomirisno okruenje i mora primiti ohrabrenje i samo sluati dobre vijesti, jer
pravi je lijenik sluga i dobroinitelj prirode, a ne njen protivnik.
Pojedinac mora znati da zdrava krv nosi potrebne sastojke i tvari neophodne za
izgradnju elija u tijelu, dok je sluz nerazvijena krv. Kada postoji prodor sluzi u tijelu,
a u samilosnoj kretnji, priroda e pomoi u dozrijevanju ovakve sluzi i pretvoriti je
u krv da privremeno nadopuni ~elesne potrebe. Zapravo, priroda je sila ovlatena
Allahovom odlukom da regulie ~e lesne funkcije i da sauva ovjekovo zdravlje za
vrijeme ivotne dobi ovjeka.
Pacijenta rijetko treba hraniti silom, osim kada je nesvjestan ili poremeenog uma.
U tom smislu postoji i had is: "Ne namei te hranu ili pie vaim pacijentima jer Allah
Svermogui hrani ih i daje im njihovo pie" koje se slae sa opim fizikim stanjem i ne
odstupa od prirodnog zakona. Znaenje gore navedenog had isa jeste to da pacijent moe
preivjeti nekoliko dana bez uzimanja hrane ili pia, ~- to je stanje koje zdrava osoba
ne bi mogla podnijeti bez slabljenja njenih stanja. H adis Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,
" ... jer Allah ih Svemogui hrani i daje im njihovo pie", izraava suptilno znaenje to
samo lijenici koji obraaju panju na pravo stanje srca i duhovnih zbilja mogu shvatiti.
U njihovom sluaju oni mogu prepoznati funkcije tijela i due, i prirodnu interaktivnu
ulogu u tome. Zbog toga, aludirajui na to, samo kaemo da kada je neiji um okupiran
razmiljanjem o onome to mu je drago ili protiv toga, ili kada je zabrinut ili uplaen,
moe odbaciti hranu ili vodu, i ne mora osjetiti glad, e, hladnou ili vruinu. Umjesto
toga, njegovi osjeti ostaju uhvaeni u njegovom nastojanju do tog stupnja da ak on
ne mora osjetiti udarac, porezivanje ili tegoban bol. Bez sumnje, svako se osvjedoio
jednom stupnju ovakve vrste zaboravnosti. Ovakvoj navali oblaka misli i poraza bola,
gladi i ei. Kada su misli ugodne, one zamjenjuju hranljive sastojke, a tijelo postaje
zasieno i osvjeeno a njegove snage uveane. Krv e oticati nesmetano u srce i to e
se pokazati kao sjaj na njegovom licu, jer zadovoljstvo raz.rjeuje krv, poveava njeno
oticanje u arterije i gasi e. U tom sl uaju, zadovoljstvo postaje primarni ~elesni
sastojak, dok e tijelo voljeti ovakav uitak i postati privremeno uzdravano njime u
zamjenu za konvencionalnu hranu.

Duhovna ishrana
Kada priroda oduzme svoju sklonost, ili postigne vea podruja, njeno zadovoljstvo
nadmauje ono to je podreeno i sekundarno. Zbog toga je vano znaenje obraanja
Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: 'Ja prebivam s mojim Gospodarem, a On mi daje moju
hranu i pie." S druge strane, kada zaziva potakne oaj, tugu ili bol, ovdje, ponovo,

88

Poslanik.ova medicina

priroda postaje preokupirana u borbi, suprotstavljanju i potiskivanju uljeza. Takoer u

ovom sluaju, ovakva borba preuzima vostvo nad traenjem hrane. Trebao bi pojedinac
pobijediti bitku, pa e se tijelo osjeati preporoeno i osvjeeno, i osvrtat e se za onim
to je propustilo od esencijalno hranljivih sastojaka. Meutim, ako je bitka izgubljena
vlastitom krivicom neprijatelja, onda on gubi snagu i postaje odbaen. Nadalje, u sluaju
nadmetanja, snaga se mijenja. U biti, ovakva unutarnja borba je kao borba izmeu dva
neprijatelja. Pobjednik je slavljenik, a gubitnik e biti ili ubijen ili zarobljen. Poput toga,
bolesna osoba prima od Allaha Svemogueg ruku koja e ga ovlastiti da se okoristi od
blizine njegovog Gospodara. Zapravo, Allahovi ovisnici i robovi blii su Gospodaru
kada su njihova srca slomljena, i ovo e ih omoguiti pribliavanje Allahovoj milosti i
samilosti. Pacijent treba biti poboan i usrdan pa e ovakva duhovna ishrana proeti
njegovo srce, revitalizirati njegovu p1irodu (ar. tabi'a) i ojaati njegovo tijelo. Naravno,
ovakva duhovna ishrana ima daleko veu temeljitost i vanost za tijelo nego hrana i voda.
to su jaa vjera, ljubav za Gospodarem, dobrobit i zadovoljstvo bivanja u Njegovoj
blizini, i to je usrdnija i vatrenija udnja da sretne svog Gospodara, to jaim postaju
njegovo osvjedoenje (ar. jek_in), zadovoljstvo, zadovoljstvo za Gospodarevom voljom i
SpOznavanje Njegovih bezbrojnih darova. Ovako obnovljena duhovna snaga neizmjerno
nadoknauje potrebe pacijenta dok z nanje svjetovnih lijenika ne moe dostii ovakav
stupanj razumijevanja, opisa ovakvog uda ili shvatanja ovakvog stanja ednosti Gasnoe)
i uznoenja zbog oblanosti to natkriljuje njihov razum i duu, i usljed njihovog poman
jkanja vjere. Da bi razumio ovaj fenomen, pojedinac moe razmisliti o stanju umjetnikog
entuzijaste koji voli slikanje i skulpture, i kako je njegovo srce zasieno sa ovakvim stanjem,
priblinog oboavanja i divljenja. Zapravo, kada je pojedinac potpuno oaran u ovakvoj
naklonosti prema slikanju, drutvenom poloaju, titulama, novcu, znanju, ili ljubavlju za
svijetom, kroz njegovu nepromjenjljivu koncentraciju, on moe prihvatiti uda i behar s
konstantnim otkriima o njemu samome, podjednako kao i o drugima.
Preneseno je u "Sahihu" da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., uobiavao sprovoditi
odreeni broj dana trajni i neprekidni post, dok je to isto zabranio svojim ashabima.
Kada je upitan o tome, odgovorio je: 'ja nisam kao vi, ja ostajem u prisutnosti mog
Gospodara, Koji mi daje moju hranu i pie." 71 Naravno, ovakva duhovna ishrana nije
uzeta oralno, jer u suprotnom ne bi postojala razlika izmeu posta i jedenja, i u ovom
sluaju on ne bi postio. Ovo takoer podrazumijeva da je on, s.a.v.s., opskrbljen iz
vanrednim poastima to ga ini kadri m za ono to oni nisu u stanju da podnesu. Inae,
daje oralno jeo i pio, ne bi rekao: 'ja nisam kao vi (ar. hai'a)" Pacijent koji je prikovan
za krevet i kome manjka ovakve duhovne ishrane za duu i srce, podjednako kao i njene
uloge u proizvoenju lijeka za njegovu bolest i revitaliziranju njegove prirode, a koji
je suoen sa nedjelotvornou lijeka to ga njegovo tijelo usrdno pokuava probaviti,
razumjet e ono to je ovim reeno, Allah je najbolji unapreiva razumijevanja.
71

Buharija, 4/179; Muslim, ll 03.

89

Poslanikova medicina

POGLAVUEXV

Upala grla

Preneseno je u "Sahihu" daje Allahov Poslanik ,s.a.v.s., rekao: "Neki

od vaih najboljih lijekova nalaze se u Aebotomiji i indijskoj aloji72 , i ne povreujte
vau djecu pritiskajui njihove usne resice aat.uvulae) kada boluju od upale grla." 7374
U drugom hadisu preneseno od D abira bin Abdullaha, izvijeteno je da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., doao Aii, neka je Allah njome zadovoljan, i zatekao ju je kako
se brine o djetetu iji je nos krvario. On je upitao: "ta je ovo?" Ona je odgovorila:
"Vjerovatno ima upalu grla (ar. 'uzra) ili glavobolju! " Allahov je Poslanik, s.a.v.s., tada
rekao: "Ne ubijajte vau djecu. Kada vae dijete boluje od upale grla ili glavobolje (za
njegovo lijeenje) upotrebljavajte indijsku aloj u tretiran u u svjeoj vodi i neka je dijete
umrkava." 75 Aia je odmah potraila lijek, aplicirala ga i dijete se oporavilo.76
Po njegovom miljenju, Ebu-Ubejde je objasnio da se "uzra" razvija iz upale
grla, ili iz ireva traheje uzrokovanih krvlju (kao jednoj od etiri temeljne ~elesne
izluevine-srednjovjekovna teorija). Kada se tretira, pojedinac mora u~eti krai vre
menski period i bit e opravdan za neprianje. Ostali objanjavaju d a je 'uzra ir to
nastaje iz upale izmeu uha i grla, a veinom pogaa djecu. Koristi umrkivanja vode
indijskog alojinog praka jesu da 'uzra nastaje u krvi to je prezasiena prodorom sluzi,
a indijska aloja pomae suenju uvulae i omoguava njeno povlaenje na odgovarajue
mjesto. S imptomi 'uzre takoer ukljuuju bolnu i nateen u uvulu i tonsilae, elongaciju
i suhou uvulae, promuklost, a ponekad stanje hunjavice to zagauje krv sa sluzi.
Povremeno, tople bolesti mogu biti l ijeene toplim lijekovima. Ibn-Sina u svom
djelu "Kanun fi tibbi" govori o lijeenju upale i elongaciji uvulae aat.uvulaptosis)

72

Indijska aloja:(ar.qust bahri); rod biljke liliaceous (ljiljana); drvo aloje. Pogledaj pleuritis, poglavlje XI

n Arapski 'uzra: (ar. 'uzur: izgovor); upala grla; bolest tonsilae; oticanje uvulae.

74
IS

Buharija, 10/127; Muslim, 1577.

Ar. su'ut.

16 Ahmed,

3/315; sahih sened.

91

lbn-Kajjim el-Duvzi

umrkivanjem prakaste smjese alauna (stipse) 77 , sjemenki mirha aat.Commiphora

myrrha) i indijske aloje. Indijska aloja (vidi fusnotu) potrebna za ovo lijeenje jeste
vrsta koja proizvodi bijele cvjetove i okus slatkoe. Ranije, ljudi su uobiavali lijeiti
upalu grla i tonsilitis pritiskajui uvulu. Allahov Poslanik, s.a.v.s., poduio ih je su
protno tomu, i poduio ih lijeku. Su 'ut (ar.) jeste bilo koji lijek koji se umrkava kroz
nos, ponekad ukljuuje jednostavne lijekove ili one sloenije. Mjeavina je usitnjena u
fini praak, prosijan i blago ovlaen, a potom ostavljen da se osui. Kada je potrebno,
ovakva je mjeavina otopljena u vodi i inhalirana kroz nos. Pacijent mora leati na
leima s glavom zavraenom unatrag pomou pekira preko ramena da bi omoguio
lijeku koji se uzima umrkivanjem da dosegne mozak, na taj nain izbacujui bolest
kihanjem. lbn-Abas prenio je da je povremeno AIJahov Poslanik, s.a.v.s., koristio
medicinski lijek to se uzima umrkivanjem i to isto preporuio za lijeenje razliitih
bolesti. 78

77
78

Ar. abb jamani upotrebljavan kao agens za zaustavljanje krvarenja iz nosa i krvarenja uope.
Ebu-Davud, 3867; sa jakim scncdom.

92

Poslanik_ova medicina

POGLAVUE XVI

Uveanje

srca

J. Koristi od hurmi
Ebu-Davud je prenio u svome "Sunenu" da je Sa'id rekao: '1\1
lahov Poslanik, s.a.v.s., za vrijeme bolesti koju sam imao, stavio je svoju ruku izmeu
mojih bradavica (na prsima), a ja sam osjetio njene hladne blagodati u organima to
se nalaze iza prednjeg zida grudnog koa." Potom je objasnio: "Boluje od uveanja
srca (ar. mef'ud). Zovite Harisa bin Kaladaha. On izvodi lijeenje. Recite mu da
uzme sedam osuenih medinskih hurmi (ar. 'ajva), izmrvi ih zajedno sa njihovim sje
menkama da bi napravio ljekovitu smjesu, a zatim neka masira tvoja prsa njome. " 79
Medinske burme imaju izrazito bogate medicinske osobine80 i Poslanikov recept od
sedam hurmi za ovaj odreeni tretman ima profinjenu duhovnu vrijednost koja moe
biti shvaena kroz vjeru. Preneseno je u "Dva sahiha" da je otac Sada bin Ebi-Yekkasa
zabiljeio od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kako govori: "Ko god uzima sedam hurmi
iz plantae 'Alijeh' za doruak nee bolovati niti od otrova niti od sibira taj dan." 81
Hurme su tople u drugom stupnju, a suhe u prvom. Neki smatraju hurme vlanim.
Hurme su odlina nutricijska hrana, pogotovo za one koji su navikli na njih u svojoj
ishrani kao to su to stanovnici Medine, izmeu ostalih. Hurme osiguravaju potrebne
hranidbene sastojke u hladnim klimama, dok su korisnije za stanovnike toplih klima.
Stomaci stanovnika hladnih klima su topli, a stomaci su stanovnika toplih klima hladni.
Ovo objanjava zato stanovnici Arapskog poluotoka, Jemena, TaiJa i susjednih

"'Ebu-Davud, 3875.
80

Hurme su bogate mineralima i vitaminima A, B i D. Nutricijske vrijednosti osuenih hurmi mogu dosei
85% ukljuujui: 78% ugljikohidrata, 2,5% proteina, 3% glicerida i 1,5% minerala. Hurme su bogate
alkalnim mineralima-solju, to uravnoteava kiselost mesa, jaja i hljeba. Nutricijske komponente vlanih
hurmi su sljedee: 30% voda, 65% eer, 2% protein i i l o/o elatin. Nutricijske vrijednosti njihovog !eera
duplo su vee onima kod obinog eera.

81

Buharija, 9/493; Muslim, 2047.

93

lbn-Kajjim el-Dwzi

predjela toplih klima, napnm)er, podnose unoenje tople hrane kao to su med i
hurme, i zato rado jedu tople zaine i mirodije u njihovim obrocima, dodajui hrani
priblino deset puta vie od koliine onih to se obino koristi u zemljama hladnih i
umjerenih klimatskih pojaseva; i u poreenju stanovnika hladnih predjela oni jedu ljute
paprike i umbir i prezalogaje njihove nusproizvode na isti nain kao to drugi jedu
slatkie. Zapravo, ovakva ishrana se slae sa njima, jer njihovi stomaci ostaju hladni
dok toplota njihovih tijela raste na povrini koe. Ovo je slino izvorima i prirodnim
vrelima, gdje je voda hladnija ljeti, a toplija zimi. Slino tome, neiji stomak moe
probaviti prostu hranu zimi, a moda to isto nee biti u mogunosti urediti ljeti.
Stoga, stanovnici Medine, naprimjer, ovise veinom o burmama za ishranu na
isti nain kao to drugi ovise o branu. Iz hurmi oni dobivaju potrebne sposobnosti i
temeljne nadopune. Medinske hurme drveta palme (lat.Phoenix dactilifera) iz "alijeh"
jesu najbolja podvrsta, i one su crnkaste boje, velike slatke i pune (mesnate)_ One su
takoer bile dobile blagoslov da su zasaene od samog Allahovog Poslanika, s.a.v.s.
Hurme su smatrane hranom, lijekom, isto tako dobro kao i voem. One odgovaraju
veini ljudi, poveavaju seksualnu snagu i ne proizvode tetne ili neprobavljive bes
korisne tvari kao to to ini neko voe. Umjesto toga, za estog korisnika, hurme
spreavaju raspadanje ~elesni h izluevina (ar. ahlal) i njihovo kvarenje.
Moda se ovaj hadis odnosi samo na stanovnike Medine i njihove susjede. Zato,
mogue je da agrikulturni proizvodi svakog podruja osiguravaju kritini lijek za vlastite

stanovnike.Treba li ista biljka biti zasaena u drugom predjelu, moda to nee proizvesti
iste ranije spomenute nutricijske vrijednosti ili medicinske posljedice. Ovome je uzronik
vrsta zemljita, vode i vazduha. Zapravo, postoje mnoge raznolikosti tla kao i ljudi, a
svako tlo proizvodi neophodnu nutricijsku hranu potrebnu njenim ljudima. Nekoliko
vrsta biljaka mogu biti jestive u nekim zemljama, dok se u drugim smatraju otrovnim,
ili mod a neke biljke mogu biti lijek za neke ljude, dok su hrana za druge.

2. Duhovni smisao sedam hurmi

to se tie duhovnog znaenja sedam hurmi naznaenih u hadisu, ovaj broj se do
godio Allahovom Odredbom (ar. kadr) prije nego to je dolo do postojanja Allahovih
stvorenja. Broj sedam ustanovljen je erijatom. Zapravo, sve je stvoreno sedmostruko.
Allah Velianstveni je stvorio sedam denneta sa sedam zastupnika; dvije zemlje u
sedam oblika; zavrio je stvaranje ljudskog bia u sedam perioda (ar. alvar); naredio
je da Njegovi vjernici trebaju tavafiti Ka'bu sedam puta; da prelaze razdaljinu izmeu
dva brda, Safe i Merve, sedam puta; da gaaju ejtana na Mini sedam puta sa sedam
kamenia ; i da slave Allaha za vrijeme dva bajrama sedam puta za svaki ponaosob
(ar. 'id) . Allahov Poslanik, s.a.v.s., je govorio, kada se radi o djeci, da obavljaju

l 94

Poslanik.ova medicina

namaze kad napune sedam godina. 82 U sl uaju razvoda, Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
utemeljio je takoer da dijete moe birati izmeu oca i majke kada napuni sedam
godina.83 U sljedeem had isu on je presudio da je otac djeteta podesniji da zadovolji
njegove potrebe, dok je u d rugom specifinom sluaju dao to pravo majci. Za vrijeme
njegove posljednje bolesti, Allahov Poslanik, s.a.v.s., zatraio je od ashaba da izliju
sedam mjeina hladne vode na njegovu glavu.84 Allah Svemogui naredio je snanoj
oluji to je unitila bezboni narod Ada da napadne neumoljivo sedam uzastopnih
noi kao kaznu koja je dostigla svoj vrhunac u njihovom unitenju. Poslanik, s.a.v.s.,
molio je Allaha Svemogueg da mu pomogne da dostavi Objavu njegovom narodu
sa sedam blagoslova kao to su oni datijusufu.85 Potom je dola Allahova usporedba
u Kur'anu, po kojoj e Allah umnoiti nagradu d obroinstva sedam puta. On kae:

"Oni koji imanja svoja troe na Allahovom pulu lie na onoga koji posije zrno iz kojeg
nikne sedam klasova i u svakom klasu po stotinu zrna.-A Allah e onome kome hoe
dati i vie; Allah je neizmjerno dobar i sve zna." (Kur'an, 2:261) Takoer za vrijeme
Allahovog poslanika jusufa, neka je mir na njega, kralj Egipta vidio je u snu sedam
klasova ita i kroz tum aenje j usufova dok je bio u zatvoru, Egipani su sijali sedam
godina. Allahov Poslanik, s.a.v.s., najavio je unaprijed da e sedamdeset hiljada
njegovih sljedbenika ui u Dennet bez polaganja rauna . Nadalje, nema sumnje da
broj sedam ima znaajan duhovni smisao koji se ne nalazi u ostalim brojevima. Ista
vanost broja sedam nalazi se takoer u nonim nafila-namazima: afa' i vitr.
Slini istaknuti osvrti na glavni broj sedam mogu se nai u grkoj fillozofiji i
medicinskim postupcima. Hipokrat je potcrtao u svom uenju da sve u ovom uni
verzumu ima sedam svojih strana (septilateralnost). Postoji sedam planeta u ovom
solarnom sistemu, sedam dana u sedmici, sedam perioda u ivotnom dobu ovjeka ,
koji su: period dojenja, djetinjstvo, mladalatvo, adolescencija, srednje doba, starost
i iznemoglost, kojom se zavrava ivot na ovom svijetu. Allah zna najbolje o pravom
znaenju, svrsi, odredbi i mudrosti to ih je On odredio u stvaranju broja sedam, i
na svaki nain navedeno obraanje u potpunosti objanjava znaenje sedam hurmi,
grada M edine, njihovog meusobnog odnosa, i njihovu zatitu od opinjenosti i otrova
kao to je spomenuto u obraanju Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Uz to, isto miljenje

Ill

Vidjeti kod Ahmeda i Ebu-Davuda, 494, Tirmizije, 407; u obliku: "Kada dijete napuni sedam godina,
nareuj te mu namaz, a kada napuni deset, istucite ga zbog njega."

&l

Safija, 2/422; Ahmed, 7346; Ebu-Davud, 2277; Tirmiz.i, 1357; lbn-Madde, 2351; U afijskom
mezhebu ovo je stav da dijete bira. Ovakav stav su imali i Omer, Alija i urejh. Ehu-Hanifa i Malik kau
da dijete ne bira tom smislu po!to ono to jo nije u stanju jer e moda izabrati onog roditelja s kojim se
igra, a koji zapostavlja njegov odgoj i sl...

e. Buharija, 8/l 08.

&S

Buharija, 2/41 O.

95

lbn-Kajjim el-Devzi

ili lijek bili su propisan od Hipokrata i Galena, izmeu ostalih slavnih lijenika, a
najvjerovatnije, lijenici irom svijeta odobrili bi ovakvo otkrie. i propisali isto, dok bi
njihova miljenja bila utemeljena na s~ecanju prilika i smislu zapaanja. S druge strane,
blagoslovljene rijei Allahovog Poslanika, s.a.v.s., izgovorene su sa znanjem, vjerom
i osvjedoenjem, i bile su objelodanjene kroz Allahovo nadahnue, i one bi trebale
biti vrednije od zanimanja, uenja, odobravanja i povjerenja. Ipak, pozivajui se na
lijeenje hladnih otrova, postoje neki opi prihvatljivi postupci i protuotrovi koriteni
u njihovim tretmanima, i u drugim posebnim sluajevima, postoje druge protuotrovne
tvari koje se nalaze u mnogim biljkama, poludragim kamenjima i mineralima: oniksu,
granitu, kristalu ili tirkizu. l za sva vremena, Allah zna najbolje.

3. Vjera: protuotrov
U daljem razmatranju navedenog hadisa: "Ko god uzima sedam hurmi iz plantae
"'Alijeh" za doruak, nee bolovati niti od otrova niti od opinjenosti za taj dan",
mogue je da med inske hurme zasebno mogu dokazati da posjeduju potrebni protuotrov
to djeluje protiv zle opinjenosti ili one mogu imati odgovarajui lijek koji djeluje na
specifine vrste hladnih otrova. U kasnijem sluaju, tlo, voda i vazduh blagoslovljenog
grada Allahovog Poslanika, s.a.v.s., osigurat e odgovor. Meutim, postoji preduvjetno
stanje za ozdravljenje od bolesti i nedaa to spopadaju ljude a to je uloga vjere u pro
moviranju izljeenja. Nadalje, u sluaju da se bolesnik okoristi lijekom, on ga prvo mora
prihvatiti i vjerovati u njegovu djelotvornost u lijeenju njegove bolesti. Stoga, "priroda"
pojedinca (ar. tabi'a) e vrednovati ovakve vrijednosti i koristiti osigurani lijek da po
mogne u prevladavanju bolesti. Zapravo, nekoliko pristupa uspjenom lijeenju snano
se oslanjaju na pacijentovo povjerenje, potpuni pristanak i njegovo iskreno prihvataje
lijeka i vjerovanje u djelotvornost istog. Ovakvi su udni fenomeni ak openiti, jer pod
ispravnim psiholokim stanjima "priroda" e se jako slagati s lijekom, a dua e ga pri
hvatiti s radou, dokazujui autentinost prirodruh funkcija i nadmonosti, stimulirajui
prirodnu otpornost pojedinca i prinuujui njegovu svojstvenu toplotu (ar. haar garizi)
ili prirodna antitijela da proizvode potrebne limfocite i ostale prirodne antibiotike koji
e inhibirati razvoj tetnih mikroorganizama i odstraniti otrov.
Radi poreenja, esto "pravi lijek" moe biti nedjelotvoran kada pacijent ima
neutemeljene rezerviranosti, sumnju i pomanjkanje vjere u njegove okrepljujue
posljedice. Tako se dogaa da "priroda" napravi izuzetak i djeluje s indiferetnou
naspram lijeka. U tom sluaju, nijedan lijek nee biti od koristi. Ovakav primjer moe
se nai u najvrednijem lijeku, najistananijem lijeku za srca, tijela i due i najpovo
ljnijem tretmanu koji vodi do koristi pojedinca u ovom ivotu i ivotu poslije smrti.
Taj se lijek zove Sveti Kur'an, i on je lijek za svaku bolest. Ukoliko srca ne vjeruju

96

Poslanik_ova medicina

u njega, nee se okoristiti od njega. Umjesto toga, on e poveati njihove bolesti. S

druge strane, ne postoji lijek koji se brine o nepromjenjljivom, potpunom i trajnom
ozdravljenju bolje od Kur'ana, jer njegova uzviena mudrost, znanje i svjetlost jesu
najbolja dijeta i najbolji lijek za svaku bolest. Uprkos tome, veina srca okreu se od
njega; veini manjka istinske vjere u njegove lijekove za tijelo, um i duu i veina se
nalazi na suprotnom putu u traenju lijeka za njihove bolesti. Njihovi su lijekovi nara
vno sloeni postupci koje su oni otkrili kroz pokuaj i greku, i koje su oni uobiaj i li
upotrebljavati iz navike, zapravo, radije nego dizanja u via podruja i primanja
prave medicine. Ljudi ovakvih srca imaju jae povjerenje nad stvorenim funkcijama i
djelotvornou "prirode" u prevazilaenju njihove bolesti. Ovakva ovisnost raste kroz
naviku, ope nastojanje da trae prevladavajue metode kada su duhovne sklonosti
pojedinca nepotpune. Na taj nain ope i hronine bolesti prevladavaju nad ljuds
kim umovima, tijelima i srcima. Kako pacijent tako i njegov lijenik postaju ovisni o
ovakvim lijekovima i razvijaju iskrenu osjetljivost i brigu za njihovu vlastitu vrstu umjesto
potovanja medicine Kur'ana i tradicionalnog lijeenja Allahovog Poslanika, s.a.v.s.
Vjeru, potovanje, duh i pozitivno miljenje oni duguju uenjima njihovih uenih
uitelja, a uenici su zatrovani svojim novim povjerenjem, potovanjem i vjerom u
svjetovna djela, i apliciraju nauku radije nego rij ei svog Stvoritelja i uenja Njegovog
Poslanika, s.a.v.s. Kao posljedica ope bolesti, nove bolesti i najozbiljnije bolesti od
svih, ti. 86 srce zadobija nove dimenzije, razvija dodatne komplikacije, dovodi ljude
na koljena i do ovisnosti o ovakvim tretmanima i dri medicinske umove zauzetim u
istraivanju uzroka i eksperimentu u sintetiziranju lijeka. Zapravo, to vie oni lijee
sloene bolesti kompleksnim sinteticima nazvanim "lijekovima", nadalje e se bolesti
intenzivirati i razviti dalje komplikacije i, prema tome, injenice su tako dokazane, a
Allah zna najbolje.
Pjesnik je jednom rekao:

"Kakvo

udo! A udnih dogaaja je

puno

Lije/de blizu, pa ipak ne trai se (pa ipak niko ga ne trai).

Upravo poput karavana ije kamile su edne,

Dok se voda nosi na njihovim leima u izobilju."

116

Lat. ld est =

to eli rei, tako rekui.

97

Poslani/tova medicina

POGLAVUE XVII

Uravnoteavanje ishrane kao

primarno preventivno

lijeenje

U "Dva sahiha" prenosi se da je Abdullah bin Da'fer rekao: "Vi

dio sam kako Allahov Poslanik, s.a.v.s., jede svjee zrele hurme s krastavcem." 87

(Buhari i Muslim)

Koristijedenja svjeih hurmi i krastavica

Neophodno je odravati dobro zdravlje kontroliranjem jedenja i
uravnoteivanjem unosa hrane i voa. Kreiranje ravnotee hrane raspriti e bilo
koju tetu koju oni mogu sadravati i optimizirati njihove koristi. Svjee zrele
hurme (ar. rutab) jesu tople i vlane u drugom stupnju. One podupiru simptome loe
smjese loih ~elesnih izluevina stomaka uzrokovane niskom kalorinom vrijednou
u ishrani i potpomau stanje tvari hladne prirode u stomaku. Oni se takoer slau sa
stomakom, podupiru apsorpciju branljivih materija u crijevima i ispravljaju slabosti
digestije, podjednako dobro kao to poboljavaju toplotu tijela kada su mijeani sa
sirupom od meda i ocata88 ili sa gorkim ipkom. Ipak, zrele burme se brzo kvare.
Svjee zrele burme takoer uveavaju sjeme mukarca i seksualnu sposobnost, dok e
njihovo prekomjerno jedenje agitirati krv, razviti glavobolju, zapreavati krvne sudove,
razviti bolove u mokranom mjehuru, poveati e i otetiti zube. S druge strane,
krastavice su hladne i vlane u drugom stupnju. One gase e i stimuliraju snagu ak
pomou njihovog miomirisnog mirisa. One hlade loe stanje (mjeavinu 4 osnovne
tielesne izluevine) stomaka, uravnoteavaju gastrioitestinalne funkcije i sniavaju
vruicu. Kada su sjemenke krastavice osuene, potom samljevene, a zatim prosijane i
emulgirane, pijenje ovakve emulzije ugasiti e e, djelovati kao diuretik i smanjiti bol
mokranog mjehura, dok trljanje zuba sa samljevenim suhim sjemenkama krastavice
izbjeljuje zube. Ovo su samo neke od mnogobrojnih koristi.
87

Buharija, 9/488, 489; Muslim, :2043.

88

lstonjaka

smjesa nainjena od pet dijelova meda naspram jednog dijela ocala.

99

lbn-Kajjim el-Deuzi

Sve zajedno, svjee zrele hurme su tople a krastavice su hladne. Svake od njih e
nadoknaditi nedostatke one druge, uravnoteiti tielesne prirodne odbrane i popraviti
odbrarnbene digestivne procese. Loe posljedice hurmi mogu biti neutralizirane jeden
jem bademovih i makovih sjemenki. Zapravo, suprotstavljanjem svakoj napasnikoj
tvari njene suprotnosti e je uravnoteiti, odstraniti njene tetnosti i iznjedriti njene
koristi. Ovo je u biti temelj prirodnog zakona suprotnosti, i ovo je temelj medicinskog
lijeenja, utemeljenje ouvanja zdravog i jakog tijela, i nadalje to je sr medicine kao
nauke. Preneseno je u hadisima da je Aia, neka je Allah njome zadovoljan, reida:
"Hranili su me svim vrstama hrane d a dobijem teinu, ali nisam nita postigla. Potom
su dodali krastavac i svjee hurm e u moju ishranu i to mi je pomoglo." Prema tome,
hladno je tretirano sa toplim, toplo sa hladnim, vlano sa suhim i suho sa vlanim.
Ovo e izbaciti njihove tete i uravnoteiti njihove posljedice. Slino ovoj teoriji jeste
Poslanikovo uputstvo mijeanja sene sa maslacem i medom (ar. sunut) kao prirodnog
blagog laksativa, jer sunut89 ublauje posljedice lia sene. Hvaljen neka je Allah i
neka O n obaspe Njegove najvee blagoslove na Njegova Poslanika, s.a.v.s., koji je bio
poslan da pomogne popraviti stanja srca, dadne uputu odravanja dobrog zdravlja i da
koristi svakome u pogledu njegove dobrobiti na ovom svijetu i ivotu poslije smrti.

89

Poglavlje X. Suhoa stanja.

poo

Poslanik.ova medicina

POGLAVUE XVIII
Nametanje apstinencije (ustezanja) od hrane

Lijeenje implicira dvije stvari: ustezanje od uzimanja tetnih tvari i

tienje konstitucije tijela kroz odravanje zdrave ishrane da bi se zatitilo od smetnji

u prirodnim funkcijama. Kada osnovne ~elesne izluevine dosegnu nivo propadanja,

javlja se potreba za izazivanjem ispravnog naina purgacije. Zbog toga, sr je medi
cinske prakse utemeljena na ova dva principa. Postoje dvije vrste apstinencije (ar.
himja): ona to spreava bolest i ona to zaustavlja njene posljedice i doputa tijelu da
je izbaci. Prva vrsta apstinencije jeste preventivna medicina koja sainjava hranljivu
dijetu zdrave osobe, a druga je temeljna, neophodna dijeta za bolesnu osobu. Kada
se jednom utvrdi, ona uzrokuje da bolest zastane i to pomae da je sposobnost po
jedinca izbaci van. Izvor Allahove upute za nametanje apstinencije od hrane dolazi iz
Kur'ana, gdje Allah Svemogui kae: "Ako ste bolesni, ili na pulu, ili ako je neko od

vas obavio prirodnu potrebu, ili ako ste se sastajali sa enama, a ne naete vode, onda
dlanovima istu zemlju dotaknile ... " (Kur'an, 4:43). Dakle, dozvola je data bolesnoj
osobi da izbjegne upotrebu vode kada je njena vanjska upotreba tetna. Opet, ova
uputa ukazuje na potrebu za apstinencijom da bi se umanjile sumnjive zdravstvene
komplikacije, na taj nain utemeljujui temeljno pravilo medicinskog tretmana.
lbn-Madde u svojoj zbirci hadisa prenosi da je Ummu ei-Munzir bin Kajs
el-Ensarijja rekla: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., uao je u moj ator a s njim je doao
Alija, r.a., koji se oporavljao (ar. nakihun) od bolesti. Tu smo imali palmino drvo s
grozdovima hurmi koje su visile s njega. Allahov Poslanik, s.a.v.s., stajao je jedui
s njega, a Alija, r.a., inio je isto. Allahov Poslanik, s.a.v.s., obratio se Aliji, r.a.,
govorei: "Blago, blago, jo uvijek se oporavlja." Alija, r.a., prestao jesti a ja sam
mu pripremila zdjelu repe90 kuhane sa jemom. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je potom
rekao Aliji, r.a.: 'jedi ovu hranu, jer je ona prikladnija za tebe. " 91

'10

Ar. sill(, lal. Beta vulgaris.

91

lbn-Madde, 3442; Tirmizi, 2038; Ebu-Davud, 3856; Ahmed, 6/364; sa dobrim je senedom,

!O lj

Ibn-Kajjim el-Devzi

Nali smo u zbirci hadisa od Ibn-Maddea da je Suhajb rekao : "Jednom sam

doao u posjetu Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., koji je jeo hljeb i burme. Rekao mi je:
'Doi i jedi.' Tako sam sjeo i poeo s jedenjem hurmi. Allahov Poslanik, s.a.v.s., mi je
rekao: Jede li burme kad pati od konjuktivitisa?' 92 Odgovorio sam mu: 'O Allahov
Poslanie, vaem na drugoj strani!' uvi to, Allahov Poslanik se nasmijao."93
U drugom hadisu Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Kada Allah voli roba, On
ga titi od nedaa ovog svijeta, kao to neki od vas ne prestaju tititi svog pacijenta od
hrane i pia. " 94 Kao to su i obina obraanja: "Nametanje apstinencije od hrane i
pia jeste najbolja medicina"; "Stomak je boravite svake bolesti" i "Lijeite svaku
osobu onim na to je njen stomak navikao"; sve ove izreke obraanja su arapskog
lijenika Harisa bin Kaladaha, i neispravno je pripisati ih Allahovom Poslaniku, s.a.v.s.
Nekoliko uenjaka hadisa slau se po ovom pitanju. Ipak, preneseno je da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Stomak je sredinja zdjelica tijela a vene su povezane na
njega. Kada je stomak zdrav, vene e cirkulirati isto, a kada je stomak truho, vene e
apsorbirati ovakvu trule i tkivo takoer. " 95
Haris bin Kaladah u obiavao je rei: "Apstinencija je saetak medicine."
Pozivajui se na tadanje Arape, apstinencija (ar. himja) podrazumijevala je privrenost
dijeti preventivne medicine da bi se zadralo dobro zdravlje. Oni su takoer tvrdili
da dijetalna "himja" za zdravu osobu ima isto znaenje kao period oporavljanja (ar.
nakaha) koji je potreban za ozdravljenje osobe; i odavanje hrani od zdrave osobe jeste
kao truhlenje ~elesnih izluevina (ar. ahlat) u bolesne osobe. Naravno, nametanje
apstinencije od tetnih tvari za bolesnu osobu i ograniavanje njenog unosa hrane kada
je osoba u oporavljanju jeste najkorisnije za njegov oporavak. Za vrijeme ovakvog peri
oda, konstitucija tijela jo uvijek jaa i njegov digestivni trakt je slab. Njegovo zdravlje
tada je najpodlonije degeneraciji i on rizikuje od ozbiljnog ponovnog vraanja bolesti.
Ovakvo vraanje moe biti gore nego poetna bolest i kritinije je za zdravlje.
Trebamo znati daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., dao Aliji, r.a., najbolji medicinski
savjet kada mu je zabranio jesti svjee zrele burme dok se oporavljao. U njegovom
sluaju, svjee zrele hurme koje su ljudi tog doba vjeali u svojim domovima u gro
zdovima, u poreenju sa ostalim vrstama voa teke su za digestiju kada je stanje
pojedinca slabo, i kada je "priroda" ne moe troiti lahko zbog toga to je zauzeta
izbacivanjem bolesti. Ovo je pogotovo tano u odnosu na odreene vrste hurmi koje
su teke za stomak. Stoga, njihovo jedenje u toku perioda oporavka donosi vie tete
nego koristi za pacijenta.
92

Ar. silk, L. Beta vulgaris.

93

lbn-Madde, 3443; hasen sened; Busiri u "Zevaidu" kae da je sened sahih i prenosioci su pouzdani.

94

Hadis je sahih, prenosi ga Ahmed, 5/427.

s Hadisje daif, nalazi se u "Medme'u zevaidu", 5/186.

po2

Poslanil(oLia medicina

U ovom sluaju, ono to ostane od bolesti moe da stagnira u tijelu ili da moda
napreduje dalje. Kada se U mm u el-Munzir pojavila Aliji, r.a., s posudom repe kuhane
sa jemom, Allahov Poslanik, s.a.v.s., pozvao gaje da jede iz nje, jerje ova vrsta hrane
zdravija za pacijentov oporavak. Voda u kojoj je kuhana repa hladi stomak, djeluje kao
purgativ i laksativi osigurava potrebne sastojke za pacijenta. Ovakav je obrok posebno
koristan kada je jeam kuhan sa stabljikama i liem repe. Ova vrsta obroka osigurava
najbolju ishranu za osjetljiv stomak i ne uzrokuje propadanje tielesnih izluevina.
Zejd bin Eslem prenio je da je Omer bin Hattab, r.a., jednom bolovao
od visoke vruice. Bio je stavljen na striktnu dijetu i traeno je od njega da se
uveliko sustee od ikakve hrane i pia. Za vrijeme bolesti, i bez gladi, Omer,
r.a., sisao bi ponekad kopicu burme. U zakljuku, dijetalna apstinencija od
hrane za bolesnu osobu u vrijeme ranih stadija njene bolesti jeste najbolji
lijek prije uzimanja lijeka, a kada je lijek prijeko potreban da se suprotstavi
bolesti, apstinencija spreava komplikacije i pomae tijelu da kontrolie irenje
bolesti.

1031

Poslanik,ooa medicina

POGLAVLJE XIX

enje bolesne osobe

Ako pacijent, osoba za vrijeme oporavka ili ak zdrava osoba razvije

jaku udnju za odreenom hranom ili piem koje mu nije doputeno a njegova enja za
tim se poveava, onda nee biti tete u davanju (toj osobi) malog dijela eljene tvari kojeg
njegova konstitucija moe probaviti. Ovakva koliina mu ne teti, i moe mu vjerovatno
koristiti, jer njegova prirodna udnja nagovjetava da e konstitucija njegovog tijela primiti
ono to srce trai s naklonou i simpatijom, a ovakav e pozitivan efekat neutralizirati
i prevazii ikakvu moguu tetu koju mali dio u sebi sadri. Zapravo, ovakvo uzimanje
hrane ili pia korisnije je za tijelo nego jedenje ili pijenje onoga to mu se ne svia. Ovo
objanjava zato je Allahov Poslanik, s.a.v.s., odobrio da Suhejb moe jesti nekoliko
svjeih hurmi (ar. ratib) kada je bolovao od konjuktivitisa. On je znao da mu one nee
uzrokovati tetu. U slinom predanju, preneseno je da je Alija, r.a., posjetio AJiahovog
Poslanika, s.a.v.s., koji ga je upitao: "Za im udi?" Alija, r.a., je odgovorio: "Za
svjeim burmama." Allahov Poslanik, s.a.v.s., u svojoj dubokoj ljubavi i suosjeajnosti
prema svojim ashabima nasmijao se dok je dobacivao jednu hurmu Aliji, r.a., koji ju je
primio s puno zahvalnosti. Trenutak kasnije, Allahov Poslanik, s.a.v.s., dobacio je sljedeu
hurmu, potom treu, i nastavio je tako sve dok Alija, r.a., nije pojeo sedam hurmi. Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao je potom: "O Alija dosta ti je!" U drugom predanju preneseno
od Ibn Madde, pripovijeda se daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., dok je posjeivao jednog
bolesnika upitao: "Da li udi za neim?" Bolesnik je odgovorio: "Za neto peninog
hljeba." Allahov Poslanik, s.a.v.s., okrenuo se potom ashabima i rekao: ''Ako ijedan od
vas ima peninog brana kod kue, poaljite neto vaem bratu." Potom je dodao: "Ako
va pacijent udi za odreenom hranom ili piem, dajte mu je (onda mu to dajte)."96
Zasigurno ova Poslanikova uputa ukazuje na draesnost medicinske pronicljivosti koju
vjeti lijenici mogu shvatiti.
U biti, kada pacijent jede neto to voli bez prave gladi i prirodnog apetita, to
moe biti korisnije za njega nego jedenje ili pijenje neega za im ne ezne. Nadalje,
tijelo e probaviti sa vie lahkoe neto to je uzeto sa eljom i kada instinkt pojedinca
to trai, Allah z.na najbolje.
..., lbn-Mad7.de, 1439.
JOSI

Poslanik_ooo medicina

POGLAVUE XX
Lijeenje

oftalmije
(kojuktivitisa i ostalih onih bolesti)97

Zabiljeili smo ranije kako Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije odobrio

Suhajbovo jedenje osuenih hurmi dok je bolovao od upale oiju aat. Ophtalmitis)
i kako je savjetovao Aliju, r.a., protiv jedenja svjeih zrelih hurmi (ar. ralib) dok se
lijeio od konjuktivitisa. Na ovu temu, Ebu-Naim je prenio u svojo knjizi, takoer
poznatoj kao "Poslanikova medicina'', da Allahov Poslanik, s.a.v.s., ne bi prilazio
nijednoj od svojih ena oboljelih od koknjuktivitisa sve dok ne bi ozdravite.
Ophtalmia (ar. remd) jeste ozbiljna upala konjuktive, a to djeluje na vanjsku
membranu to pokriva onu jabuicu sa izuzetkom corneae. Ovakva upala uzrokovana
je rasipanjem jedne od etiri osnovne tielesne i zluevine. Ako je uzrokovana krvnom
izluevinom, uzrokovat e crvenilo u oku i oticanje sloja mesa, a ako je uzronik uta
u, ona e proizvesti osjeaj peckanja i bol u oku. U sluaju konjuktivitisa, oticanje
pogaa vanjsku membranu, a moe biti uzrokovano prodorom toplih isparina koje se
diu ka glavi. Neke od ovakvih isparina uzdiu se iznenada do konjuktive i ponekad
mogu uzrokovati oni napad. Istog trenutka, tijelo e osigurati prekomjerni dotok zaliha
krvi i antitijela u podruje oka da se suprotstavi nametanju uzronika. Kao rezultat
ovoga ovo moe uzrokovati konjuktivitis, oticanje i zakreenje vena.

I.

Ope

posljedice pokvarenih osnovnih tjelesnih

izluevina

Upravo kao to se isparine diu iz zemlje Gedne su tople i suhe, a druge su tople
i vlane) i svojom kondenzacijom i sublimacijom siunih vodenih kapljica i ledenih
kristala u vazduhu formiraju oblake to zapreavaju nae vienje neba, slian fenomen
odvija se na dnu stomaka i uzdie se do oesophagusa, a to kasnije moe omesti i
pomutiti vid. Ovaj fenomen takoer moe proizvesti nekoliko tipova nepravilnosti i
bolesti u tijelu. Ako je tijelo u mogunosti da se rijei ovakvih isparina ili gasova (koji

97

Konjuktivitis spada u bolesti konjuktiva i upala konjuktiva naziva se konjuktivitis.

1071

lbn-Ka.iiim el-Devzi

putuju krvlju) kroz nosnice, tijelo e reagovati doputanjem prodora sluzi kroz nos (lat.
Rhinorhea) ili obinom hladnoom ili u obliku upale sluznice (lal. Catarrh). In ae, ako
isparine odsjednu u uvuli i nosnicama, to e se manifestirati kao grevito guenje, a ako
odsjednu u pleuri, ovakvi gasovi mogu prerasti u angioneurozu (lat. Angioneurosis; ar.
evsa). Ako se isparine smjeste u pluima, one uzrokuju bronhitis. Ako pak odsjednu
u srcu, mogu uzrokovati srani napad. Ako odsjednu u oku, uzrokuju oftalmiju (lat.
Conjuctivitis). Ako se spuste u nie duplje tijela, mogu uzrokovati limforeu (lat.
Limphorea; ar. sajalan). Ako odsjednu u mozgu, mogu uzrokovati privremeni gubitak
pamenja (lat. Amnesia), i ako se gasovi i isparine i dalje kondenzuju i proizvedu
vlanost u mozgu, oni mogu uzrokovati sputanje suvinih materija iz mozga u plua,
stvoriti abnormalnu tromost (lal. Lethargia), ili oni mogu uzrokovati prekomjerno
spavanje (lat. Dauernarkose (D)), i stoga je san vlaan a budnost suha. Ako ovakva
koncentracija gasova odsjedne u glavi i ne nae izlaz van, ovakve isparine mogu uzro
kovati glavobolju i besanicu, a ako odsjednu u jednoj strani glave, uzrokuju migrenu
(lat. Hemicrania). Ako odsjednu u malom mozgu (lat. Cerebelum) ili u vertexu, oni
uzrokuju poveanje broja leukocita u krvi (lat. Leukosis; ar. da 'ul-baida). S druge
strane, ako ovakva kondenzacija gasova hladi, topli ili vlai membranu to ovija mo
zak (modane ovojnice) i potom stimulira nadutost, ili proizvodi gasove u stomaku i
crijevima, oni uzrokuju kihanje (lat. Apomittosis). Ako se ovakve isparine ili gasovi i
dalje ire da nadrae vlanost sluzi do slupnja saturacije antitijela, oni e uzrokovati
kratke nesvjestice i napade (lat. Apoplexia). Ako ovakve isparine ili gasovi nadrae
crnu u do stupnja zarnuenosti istorodnosti zraka u mozgu, oni mogu uzrokovati
nemir, halucinaciju i sumnju. Ako oni dosegnu krajnju granicu nerava, mogu uzroko
vati skupljanje elija, takoer poznato kao piknoepilepsija ili ludilo (ar. sar'a). Ako
ishlapljenje gasova odsjedne u mozgu i naini prodor vlanosti u sluz kao jednu od
etiri osnovne ~elesne izluevine, ono moe uzrokovati oticanje nervnih zavretaka
mozga kao i deterioraciju modanih elija, a ovo nadalje moe proizvesti akutnu
nervnu poremeenost, cerebralnu paralizu ili se moe ispoljiti u djeliminoj paralizi
(lat. hemiplegia). Ako isparine ili gasovi uzrokuju upalu modani h opni (lat. Men
ingitis) i djeluju na cerebrospinalni liquor, to moe uzrokovati pleuritis (ar. birsam),
a kada je meningitis povezan sa pluima, ovakva izopaenost moe uzrokovati bolest
cerebruma (ar. sirsam).
Ono to pojedinac mora raspoznati iz ovog poglavlja jeste to da bolovanje od kon
juktivitisa uzrokuje da ~elesne izluevine i one iz glave postanu aktivne i pomijeane, i
vrenje spolnog odnosa kada se boluje od konjuktivitisa iritira t e simptome i pogorati
stanje, jer spolno openje uzbuuje itavo tijelo, prirodu i duu. Tjelesna temperatura
rast e, vrui na uzbuenja e se poveavati da bi kulminirala u klimaksu, a dua (ar.
ruh) navaljivat e skladno u svojim pokuajima. U biti, spolno openje jeste uvodni
stupanj privlanosti izmeu tijela, srca i due, i ivot hita ka ovakvom spoju da zadovolji

pos

Poslani}eova medicina

cijelo tijelo, dok je svrha ovakve prekomjerne kretnje kao cjeline za prirodu izluivanje
neophodne koliine sperme na vrhuncu openja.
Za vrijeme spolnog openja, cijelo tijelo se kree konstantno; tijelo, priroda,
tielesne izluevine, dua, sposobnost i um, a svaki dalji pokret pobuuje ravnoteu
tielesnih izluevina (ar. ahlat) i razrjeduje njihovu konzistenciju u smislu da olaka
njihovu prirodnost i oticanje u osjetljive dijelove tijela, a oko je jedno od njih. Zbog
toga, pod upalnim stanjem konjuktivitisa, oko je ak ranjivije i ovakva prekomjerna
kretnja tijela za vrijeme spolnog openja tetnija je za njega. U ovom sluaju Hipokrit
iz Kosa povlai parabolu izmedu morske bolesti koja se javlja u svrhu pobuivanja
tijela za vrijeme kretanja broda.
Ipak, poto priroda ubrzava ienje od tetnih tvari u tijelu za vrijeme bolesti, a
ovo e prvobitno olakati uravnoteivanje ~elesnih izluevina, konjuktivitis osigurava
obilne koristi za tijelo, ukljuujui: sustezanje od tetne hrane (ar. himja); posmatranje
zabranjenog; ienje od tetnih supstanci; ienje glave i tijela od tetnog i neupotre
bljivog materijala; i odustajanje od snabdijevanja tijela i duha pogrdnim svojstvima,
ukljuujui ljutnju, brige, melanholiju, osorne kretnje i upotrebljavanje napornog
rada. Vjeti je hakim jednom rekao: "Ne osuujte konjuktivitis, jer on uklanja uzrok
sljepila."

2. Lijek za konjuktivitis
Postoji nekoliko vrsta onih bolesti, od kojih neke zahtijevaju konsultaciju speci
jaliziranih dananjih lijenika. Ma kako, kao to smo to izjavili nekoliko puta u ovoj
knjizi, ne bi se trebalo generalizirati ono to je odredeno za pojedinca i mjesta na to
se odnosi Poslanikov lijek, niti bi se trebalo ograniiti ono to je uopeno u njima,
inae, greke e se bez sumnje pojaviti. Ipak, ope miljenje hakima u odnosu na
temeljni prirodni tibb, lijek, za konjuktivitis jeste odmor, spokojstvo i sustezanje od
trljanja oka da bi se ublaio svrbe onog kapka Ger ovo e navui na sebe aktivaciju
specifinih antitijela koja e u velikoj koncentarciji dospjeti u pogoeno podruje kao
prirodni odbrambeni mehanizam). Ovakav tretman moe biti neophodan s obzirom
na nekoliko onih bolesti, pa ak i kada se apliciraju drugi prirodni lijekovi. Zapravo,
oko je toliko osjetljivo da ga pojedinac ne bi trebao nepotrebno dirati, a lijek za one
bolesti jeste sustezanje od njegovog diranja.
Pored odmora, kada je uzronik konjuktivitisa plin , lijenici takoder mogu
preporuiti isplahivanje oka hladnom vodom, jer je bolest topla i ovakva toplota moe
biti uzdrana hladnom vodom. S druge strane, preneseno je u sahih hadisima da je
'Abdullah bin Mes'ud jednom rekao svojoj supruzi koja je bolovala od konjuktivitisa:

1091

lbn-Kajjim el-Devzi

"Zato ne uradi ono to je Allahov Poslanik, s.a.v.s., preporuio? To bi bilo bolje i

izlijeilo bi bre. Prvo pljusni hladnom vodom po oima i moli: O Gospodaru ljudi,
odstrani moju nevolju. Izlijei me od ove bolesti, jer Ti si Jedini Onaj to ima lijek
za svaku bolest. Gospodaru, dodijeli mi potpuni oporavak koji ne poznaje ponovni
povratak bolesti. "'98
Tako mi zavravamo ovo poglavlje sa Poslasnikovom uputom u lijeenju konjuk
tivitisa. Allah zna najbolje.

98

Ebu-Davud, 3883; lbn-Maclde. 3530; prenosioci su povjerljivi.

piO

Poslanikova medicina

POGLAVLJE XXI
Lijeenje

katalepsije

(ukoenosti miia)

Ebu-Ubejde prenio je u svojoj zbirci garib hadisa da je Ebu Osman

el-Nahdi rekao: "Grupa je ljudi dola pod drvo i jela voe s njega. Odjednom su se
ukoili kao da je ledeni vjetar ili hladna struja ukoila njihove zglobove i udove. Al
lahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je potom: "Ohladite neto vode u mjeinama i pospite
je po njima izmeu dva poziva (na namaz)."
Allahov Poslanik, s.a.v.s., savjetovao je u ovoj uputi ljude da ohlade vodu u noi
i pospu je po njima u zoru izmeu prvog (ezana) i drugog (ikameta) poziva na
namaz.. Vjeti hakim komentirao je ovu uputu govore6: "Ovo je najbolji od tretmana
za kataleptinu ukoenost (ar. dumda ahiza; ili ar. hidra n kulli)." Zapravo, ovo je
vrsta napada kada neija svijest i osjeanje izgledaju privremeno izgubljeni, a ponekad
je popraen ukoenou miia, ime osoba odjednom postaje bezosjeajna, bezumna
ili nepomina. Ovakva ukoenost (ar. kasat) jeste uzrokovana crnom ui koja dovodi
do zakreenja u niim sekcijama mozga, i moe takoer biti tretirana ispiranjem crijeva
(klistirom). Arapski je naziv za ovu bolest takoer poznat kao bidran kuli, i podra
zumijeva potpunu ukoenost tijela i gubitak osjeta. Navedeni tretman takoer moe
biti svojstven stanovnicima arabljanskog poluotoka i zemljama slinih klimata. Tamo,
atmosferska stanja topla su i suha, a ~elesne tenosti slabe, pa posipanje hladne vode
po osobama napadnutim bezosjeaj nou ili gubitkom pamenja, katalepsijom izazvat
e ok, pomoi skupljanju njihove snage i potaknuti motorne funkcije tijela da reaguju
i izbace uzronika, i ovo e uzrokovati oporavak s Allahovim doputenjem.

Illi

Poslanil(ova meiicina

POGLAVUE XXII

Koncentracija bolesti i lijeka

Lijeenje

otrova njegovim antidotom

Ebu-Hurejre je prenio da je AHabov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ako muha padne

u vae pie, prvo je potopite a potom je uklonite, jer jedno od njenih krila nosi bolest
a drugo njen lijek."99 Slian je hadis prenesen u Sunenu od Ibn-Maddea.
Ovaj hadis razjanjava dva vana aspekta: jedan se odnosi na fikh, a drugi je aspekt
medicinsko miljenje. to se tie prvog, on je jasan i koncizan. On doputa da ako upad
nuta muha krepa u piu, to ne mijenja propisanu istou (ar. taharet) pia. Sva ulema
pristaje uz ovo miljenje. Allahov Poslanik, s.a.v.s., savjetovao je da se prvo insekt potopi
prije njegovog odstranjivanja. Ovo podrazumijeva da e muha zasigurno krepati ako
upadne u pie ili toplu hranu, i da je ovo stanje promijenilo (ar. fesad) njenu propisanu
istou, Poslanik, s.a.v.s., ocijenio bi hranu ili pie neistim i odbacio ih. Umjesto toga,
on je savjetovao da se popravi teta i ispravi neravnotea. Kao posljedica, ovo pravo
se nadalje proirilo toliko daleko da pokriva itav lanac insekata iz reda Hymenoptera,
ukljuujui pele, ose ili bilo koje male artropode poput paukova i slinih insekata. Stoga,
poslaniki pravni propis uinjen je bespredmetnim kada je bolest nadmona i nije prim
jenjljiv u nepostojanju neposrednog uzronika. U sadanjem sluaju, poto je neposredni
uzronik propisane istoe krv, kao to je vaskularna kongestija krvi mrtve ivotinje, a
poto insekti iz reda Hymenoptera i neki antropodi ne spadaju u ovu kategoriju, pravilo
propisane istoe ne odnosi se na njih.

1. Propisana

istoa

(ar. tahara)

je takoer objanjavajui da
poto kosti mrtve ivotinje nisu smatrane neistim (i mogu biti iskoritene kao instru

Ovu temu Ebu Sa'id el-Hudri, r.a.,

'~'~ Buharija,

protumaio

10/213; Ebu-Davud, 3844; lbn-Madde, 3505.

1131

lbn-Kajjim el-Devzi

menti ispravljanja), i poto je ovo opravdano u sluaju kimenjaka da kada je mrtva

(ivotinja), ona takoer nosi pokvarenu vlanost, otpatke, pokvarenu krv, kongestije (i
ostale akumulacije dezintegriranih materijala, onda ta je sa bubama i ostalim insektima
iz reda Hymenoplera) koji ne zadravaju ovakvu pokvarenu vlagu, kongestiju krvi ili
dezintegrirane materijale? Zasigurno ovakvi insekti ne mogu otetiti propisanu istou
hrane ili vode. Ibrahim ei-Nah 'i, r.a., bio je prvi koji je upotrijebio termin "ma la nefse
lehu" 100 u opisivanju buba. Kasnije, muslimanski su skolastiari usvojili ovaj termin
(ar. ne/es, ne/s) i primijenili ga u svojim djelima.

2 . Medicinske posljedice
to se tie medicinskog objanjenja: E bu-'Ubejde odobrio je miljenje da potapanje
muhe prije njenog uklanjanja uzrokuje da ona ispusti antitoksin, kao to je to ranije
uradila izluujui toksin (za vrijeme njenog poetnog nepovoljnog stanja, borbe za
opstanak nakon pada u tenu materiju). Zapravo, muhe nose otrovnu supstancu koja je
dokaz za svrbe i oticanje koji su posljedica njihovog ujeda101 Ovo je njihov odbrambeni
mehanizam, a da bi mu se suprotstavilo, Allahov Poslanik, s.a.v.s., zatraio je da se
muha potopi u tenost prije njenog odstranjivanja, tako da otrovu bude suprotstavljen
njegov protuotrov kojeg je Allah Svemogui smjestio u drugo krilo. Zapravo, Lijenici su
otkrili da panska muha ima otrov u jednom krilu a njegov antidot u drugom. Ovakva
je uputa to emanira iz Poslanikove upute (ar. mikat) i riznice boanskih nadahnua.
Doseg ovakve mudrosti dran je u Njegovom beskrajnom znanju, a On nadahnjuje
onoga koga On namjerava u unaprijed odreenim mjerama i koga On hoe.
U vezi s ovom temom, lijenici su ranije uobiavali propisivali smjesu pudera od
panskih muha 102, a ona se uzima interno kao diuretik i kao afrodizijak, i eksterno
kao koni nadrailac da tretira ponekad letalan ujed ose i onaj korpionov (lat. Eus
corpius flavicaudus) 103 Ovakvi kan tari di su takoer upotrebljavani za lijeenje upale
limfnih vorova oiju (lal. Lymphadenilis, ar. a 'ara), i time, poslije odbacivanja glava
muha, ravnotea je napuderisati i potom trljati zaraeno podruje. Ostale upotrebe
insekata hemipterana i ostalih iz reda Hymenopterana ukljuuju apioterapiju 104 (ar.
el-mu 'alada bi-zebib el-nahl) koja upotrebljava pel inji otrov u lijeenju raznolikih
bolesti. Allah zna najbolje.
IIJO Tj. beskrvan; mrtav. Nefes: ar. Krv
101

cf.Hippobosca: (lat. Hippobosca equina) Muhe iz. reda Diptera koje imaju bolan ujed koji iz.az.iva oticanje
i svrbe kod konja, krava, pasa i ostalih sisara.

102

Lat. Cantharis vesicatoria

03 Jz. porodice butidija: lat. Buthidiae

104

cf. Melisoterapija; Churchillov medicinski rijenik, ed. (N.W: Churchill Livingstone, 1989).

IJ14

Poslanik_oua medicina

POGLAVLJE XXIII

Tretman za bubuljice i

ireve

Ibn el-Sinni spomenuo je u svojoj knjizi poslanike medicine da je

Allahov Poslanik, s.a.v. s, doao jednoj od njegovih supruga i vidio ir na njenom prstu.
Upitao ju je: "Ima li neto praka od mirtine ae105?" Onaje odgovorila: "Imam." On je
potom rekao: ''Apliciraj ga na svoj prst i moli: "Moj Gospodaru, Koji ima mo smanjiti
ono to je krupno i uveati ono to je premalo, uini ono to me snalo malim." 106
Zarira 107 je indijski lijek koji se pravi od ae mirte (lal. Hemarthria), i on je topao
isuh. Pomae otklanjanje oticanja stomaka i jetre; lijei abnormalnu akumulaciju fluida
u tielesnim dupljama (ti. ede m ili vodena bolest); i ojaava srce zbog svog miomirisnog
mmsa.
Preneseno je u "Sahihu" da je Aia, r.a., rekla: "Namirisala sam Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., uljem mirte ae z.a vrijeme oprotajnog hada dvaput, jednom
prije oblaenja ihrama, a jednom nakon toga. " 108

ir je upaljeni dio tkiva tijela koji proizvodi otok napunjen gnojem, a uzrokovan
je lokaliziranom infekcijom. Toplota je tada prirodno vodena prema povrini, dok jo
on treba dozrijevanje i eliminaciju. aa mirta jeste jedan od tradicionalnih lijekova
upotrebljavanih u ovu svrhu, a osim toga to ima ugodan miomiris, ona hladi vruinu
ireva. Isto je miljenje iznio i Ibn-Sina, koji je dodao: "Ne postoji nita bolje to bi
obuzdalo vruinu ireva od nanoenja kreme nainjene od praka ae mirte pomijeane
sa ruinim liem (laticama) i ocatom."

os Lanci nacija: ar. laL/

106

1bn.Sinni, 640; str. 237; prenosi ga i Ahmed, 5/370.

10
7 Ar.
11

zarira: puder, mirta liaa (/at. Hemarthria). Ar. k_wab c/-zarir: takoder poznata kao 'ud el-vedd.

~Buharija,

l 0/313; Muslim, 1189; Ahmed, 6/200.

1151

Poslanik.ova medicina

POGLAVLJE XXIV
Lijeenje

oticanja i konih osipa

probijanjem (koe)

AJija, r.a., pripovijedao je: 'Jednom sam otiao s Allahovim Po

slanikom, s.a.v.s., da posjetim bolesnog ovjeka koji je bolovao od oticanja na leima.
Osoba koja ga je njegovala rekla je: 'O AJlahov Poslanie, ovo stanje je tu ve due
vremena!' AJlahov Poslanik, s.a.v.s., je pregledao otok i rekao: 'Probui te mu to."'
Alija, r.a., tumaio je: "Otili smo tek onda kada su probuili upaljeno podruje
(probijanje koe otricom da bi se istierao van apsces 109) dok je prethodno AJlahov
Poslanik, s.a.v.s., nadgledao postupak. "liO
Ebu-Hurejre, r.a., prenio je takoer da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., zamolio
lijenika da lancinira pacijentov abdomen da bi isuio stomak od pokvarenih sokova

OaL Sepsis) i neprobavljivih otpadaka koji bi potom bili izvaeni sukcijom (usisavao
jem). Neko je upitao: "O AJlahov Poslanie, s.a.v.s., da li je medicina korisna?" On
je odgovorio: "Onaj Koji je stvorio bolest takoer je stvorio lijek ij a je djelotvornost
ponizna iskljuivo Njegovoj naredbi. "

Koni osipi i oticanja

Oticanje je zajedniko svim bolestima. Ono je posljedica kvarenja etiri osnovne
tielesne izluevine (ar. ahlat), pored pogrenih tenosti i gustih gasova u tijelu. Ako
se oticanje zgrua u podruje koe, to se naziva apscesom (ar. hirad; ir). Uglavnom,
toplo oticanje zavrava se jednim od tri sluaja: bilo da sazri; zgusne se ili stvrdne.
Zdravo e tijelo obuzdati infekciju, razgraditi je i protierati je kroz sistem, i ovo je
bolji ishod za nestajanje upale. Inae, antitijela e sazreti infekciju, pretvoriti je u
bijelu tenu materiju i drenirati je kroz otpusnu taku na povrini koe. Inae, ako se
109

Apsces je upljina ispunjena gnojem. Gnoj je gusta ukasta i~ ukasto-zelena tenost koja se sastoji od
exudirane tenosti, masno degenerisanih i nckrotinih leukocita (neutrogjla) i u manjoj mjeri od makrofaga
i fibrina.

110

Ebu-Ja'la, hadisje da'if; nalazi se u "Medme'ul-zevaidu", S/99.

1171

lbn-Knjjim el-Devzi
ukasto-bijela tenost

zgusne, i ako je tijelo nesposobno da ju izbaci van, onda bi

pojedinac trebao potraiti pomo lijenika da je lancinira, ili upotrebiti ostale poznate
medicinske metode u odstranjivanju ira. Lancinacija (ar. baU) slui dvjema svrhama:
dreniranju pokvarene supstance i odstranjivanju moguih dodatnih prljanja pogoenog
podruja.

to se tie Poslanikove upute u drugom hadisu koji se odnosi na M uhammedovo,

s.a.v.s, traenje da lijenik lancinira pacijentov abdomen da bi drenirao njegov stomak
od sepse (ar. davi), neki lijenici su paljiviji u vezi s ovim poduhvatom od drugih.
Neki se hakimi odnose prema davi kao edemu (vodena bolest) 111 , to je abnormalna
akumulacija pokvarenih flu ida u elijama, tkivima ili dupljama u tijelu koja se ispoljava
u oticanjima i napuhanostima pojedinih dijelova tijela gdje dolazi do akumulacije
fluida. Kao to smo to ranije objasnili, postoje tri vrste vodene bolesti: kona vodena
bolest (lat. Conjuctiva) koja pogaa tkiva, i ona je najozbiljnija; abdominalna vodena
bolest (lat. Edem) koja takoder moe pogoditi jetru i membranska 112 vodena bolest,
koja uzrokuje nadutost abdomena akumulacijom plina ili vazduha u tankom crijevu ili
peritonealnoj upljini; membranska vodena bolest uzrokuje napuhivanja i akumulacije
nakupina crijeva kao posljedice prodora sluzi i krvi u tijelo, i uzrokuje da stomak
zvui kao bava. Membranska vodena bolest je ozbiljnija od one abdominalne, gdje
se sepsni fluidi akumuliraju u niim dijelovima abdomena i uzrokuju da crijevo zvui
kao neskladna voda u mjeini. Ipak, jedan od moguih tretmana za abdominalnu
vodenu bolest (ranije upotrebljavan) jeste dreniranje van tetne tenosti lancinacijom,
a ova je kategorija operacije smatrana isto kao flebotomi)a ili putanje van pokvarene
krvi iz vena, medutim to nosi sa sobom ozbiljnu opasnost, kao to smo to razjasnili
u tom poglavlju. Unato tome, navedeni je hadis dao izriitu dozvolu za lanciniranje
na nain na koji su to radili lijen ici tog doba. Allah zna najbolje.

111

Vodena bolest; edem; ar. istiska.

112

Membranska; ar. tabli.

p18

Po~lanik.ova

medicina

POGLAVUE XXV

Posjeivanje

bolesnika

Ebu Se'id ei-Hudri, r.a., prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,

rekao: "Kada posjeujete bolesnika, utieite ga, iako to ne mijenja njegovu sudbinu, ali
to e smiriti njegove brige i osvjeiti njegov duh. " 113
U ovom hadisu postoji izraz simpatije, najplemenitiji prikaz suosjeanja, kao i
najpovoljnija vrsta lijeenja. Ovakav stav od posjetioca otklonit e zabrinutosti, osvjeiti
njegov duh i animirati mu srce. Kasnije, ovo e pomoi promjeni njegove "prirode"
da prevazide posljedice, a ponekad e oslabiti ili ak umanjiti simptome i poraziti
uzronika bolesti. Ovo je svrha koja se nalazi iza pozivanja lijenika, i ovo je opseg
onoga to lijenik moe ponuditi, a to je da utiei pacijentovo srce.
Ustvari, simpatikoterapija ponekad radi uda u lijeenju bolesti ili u ublaivanju
njenih posljedica. esto, ovakva nadzemaljska podrka pomae ljudski duh, podie
pacijentovu volju i osposobljava njegove psihofizioloke procese da pobijede bolest.
Kada draga, voljena ili potovana i uvaavana osoba posjeuje pacijenta, pojedinac
se moe posvjedoiti kako to njeguje pacijentov duh i oivljuje ga kroz blage i umiljate
rijei posjetioca, i ak njegovo puko prisustvo donosi mir u srce pacijenta. Ovakvi
uravnoteujui i pozitivni faktori predstavljaju neke od koristi posjete bolesniku. Kao
rezultat, posjeta bolesniku nudi etiri vrste koristi, i to: mentalne koristi za pacijenta
da pomogne rekonstruirati svoje stanje tijela i raspoloenja Allahovim doputenjem;
koristi za posjetioca; pomirljive koristi za njegujuu porodicu i povrh toga svega, ima
konstruktivne koristi za zajednicu.
Ranije smo vidjeli suosjeanje i ljubav Allahovog Poslanika, s.a.v.s., prema njegovim
ashabima kada ih je posjeivao dok su bili bolesni, kada je blago upitao bolesnika o
stupnju njegovog nemira, stanja i trenutnim osjeajima. On bi razveselio bolesnika, stavio
svoju ruku preko njegovog ela, a ponekad bi je stavio na njegova prsa izmedu bradavica
i molio za njega. On je takoder propisao pravi lijek za njegovo stanje i ponekad, Allahov
Poslanik, s.a.v.s., uzeo bi abdest i oprao pacijentovo lice iJi tijelo tim i dodao: "Dobro
si i zdravo. Moe ovo da bude oiujua posjeta Allahove mi1osti." 11 4
Ovo je potpuna ljubaznost, najplemenitiji tretman i ispravna osobitost ponaanja.
113

114

lbn-Madde, 1438; Tirmizi, 2087.

Buharija, lO/l 03.
119 1

Poslaniftooo medicina

POGLAVUE XXVI

Dijetoterapija

Bolje je lijeiti tijelo vrstom lijekova i hrana koje je ono naviklo da

apsorbira umjesto propisivanja lijekova koji mogu biti tetni za pacijenta. Ovo je vaan
princip koji lijenik mora podrati. Kada bi on zanemario ovakvo temeljno medicinsko
gledite, mogao bi natetiti pacijentu mislei da mu pomae. Zapravo, samo e neupuen
lijenik propisati ope lijekove koje nalazi u medicinskim knjigama, jer "pravi lijek"
i hrana moraju se slagati sa pacijentovom prirodnom sklonou. Uzmimo naprimjer
fannere, beduine i ostale to su se privikli na grubo ivotno okruenje, i kako pia kao
to su lopo, ruine Latice ili drugi delikatni ukuhani sokovi od trava ine malo pomoi
njihovom sistemu, a pogotovo sve izbirljive dijete urbanog stanovnitva, prilozi i ukusna
jela nude malo toga jihovom sistemu. Iskusni e se lijenici sloiti s tim.
Medutim, kao to smo to obrazloili u prethodnom poglavlju, onaj to razmilja o
medicini AJiahovog P oslanika, s.a.v.s., e priznat da ona mora biti relevantna odreenom
pacijentovom stanju, okruenju i lokalnim obiajima. Ovo je jedan od principa izljeujue
vjetine koji lijenik mora vrednovati u svom poslu. Arapi su jako potovali Harisa bin
Kaladaha, koji je za njih bio kao Hipokrit iz Kosa za Grke, a to je bio lijenik Arapa
koji je mislio na sljedei nam: "Nametanje apstinencije od hrane i pia jeste najbolji
lijek"; i "Lijeite svaku osobu u skladu s onim na to je njeno tijelo naviklo." Sve ove
velike izreke odreivale su zbornik medicinske prakse onda i stoljeima poslije. Harisu
bin Kaladahu pripisano je takoder da je rekao jednom od svojih pacijenata: "Uzmi lijek
i dri se apstinencije od hrane." Mislio je na potpunu abstinenciju (lat. Nestitherapia
ili Limotherapia), to je jedan od najboljih tretmana za veinu bolesti koje se odnose
na konzumiranje hrane, akutna gastrointestinalna zakreenja ili teke konstipacije
(opstipacije), a to je bolje nego trenutano tretiranje purgativima ili laksativima nebi
~ stanje splasnulo prirodno usljed indigestije hrane (lat. Dispepsa), propadanja
tielesnih izluevina, njihovog pobuivanja, agitacije ili ostalih komplikacija u procesu
varenja hrane.

12JI

lbn-Kaiiim el-Devzi

to se tie izreke: "Stomak je prebivalite svake bolesti", ovo se odnosi na

stomak koji je muskularni, vreasti organ to slii staklenoj tikvi ci (eludac). tt s
Njegova unutarnja strana nainjena je od neurofibriloznih komponenata (neurofibrila;
ar. lij), koje su podrane i meusobno odijeljene sa tri sloja vezivnog tkiva: jednog
formiranog vertikalno, drugog horizontalnog i treeg dijagonalnog. Stomani otvor
(lat. Osti um) je uglavnom proiljen, dno stomaka je miiavo ili nainjeno od mesa i
miia (lat. Carneous), dok je unutarnja strana fibrilozna (sainjena od fibrila). Stomak
je probavni kanal lociran u sredini abdomena a izmedu oesophagusa i tankog crijeva.
Djelimino je inkliniran na desnu stranu tijela, a kreiranje tako da zadovolji suptilno
znanje to samo Mudri Stvoritelj moe da izmisli. Ovakav je organ, na to Haris bin
Kaladah ukazuje, kao prebivalite svake bolesti, zato jer to je organ kroz koji prolazi
hrana iz jednjaka na odlaganje dok ne ponu rani procesi digestije, takoder poznati
pod nazivom prva digestija. Kada je varenje zavreno, sastojci putuju do jetre i dalje
do tankog crijeva gdje se veina digestije obavlja. Neiskoritene dijelove tijelo ne moe
u potpunosti probaviti zbog njihovog volumena, neprobavljivosti, pokvarenosti ili
pogrene mjeavine, ili kombinacije svih ovih faktora, i zajedno sa ostalim sedimentima
oni putuju valovima miinih kontrakcija u debelo crijevo i izbacuju se van kao izmet.
Ono to tijelo ne moe prirodno ukloniti izravno usljed pogrene apsorpcije ostat
e kao otpad koji e se podvri degenerativnim promjenama, i njegovo bezuspjeno
lijeenje odredenim lijekom uzrokovat e bolest.
Zbog ovoga je Haris bin Kaladah nazvao stomak "boravitem svake bolesti". To
je kao da je aludirao na potrebu da ljudi kontroliu unos hrane, obuzdaju svoj mozak
strast (ar. nefs) od uivanja i pre~eranosti, i da slijede ispravna i dijetama pravila
umjesto abnormalnom i nezasitom enjom za hranom poznatoj kao fagomanija.
Ovakve tetne navike mogu premaiti vlastitu prirodu, i zbog toga su rekli: "Navika
je druga priroda." To je stoga to navika moe postati jaka, nekontrolirana i ustrajna
siJa to regulira ritam pojedinca i modificira njegovo ponaanje.
Uporedimo u~ecaj jedne supstance kod tri osobe ija su tijela navikla na razliite
vrste hrane, iako oni mogu imati sline karakteristike u razliitim podrujima. Sva
tri tijela posjeduju topao temperament (kao smjesu etiri osnovne ~elesne izluevine)
za vrijeme njihove mladosti. Jedna je navikla jesti toplu, druga hladnu, a trea blagu
hranu. Ako prva osoba jede med, to nee otetiti njen sistem, medutim ako druga
osoba jede med, to e zasigurno uznemiriti njen sistem, a kada trea osoba jede med,
to e imati slabe posljedice na njen sistem. Prema tome, navike igraju glavnu ulogu u
ouvanju zdravlja i u lijeenju bolesti.

liS

Ovdje autor originalno koristi rije stomak, meutim s medicinskog stanovi!ta ovdje ovaj pojam poblie
oznaava eludac. Meutim, zbog autentinosti prevodilac je ostavio izraz "stomak".

1122

Poslani/tova medicina

Stoga je Poslanikova medicina zasnovala lijekove koji su kompatibilni sa svakom

individuom, i u skladu su sa njenim nutricionim navikama, a ne postoji medicina
bolja od tog.

Planiranje dijete
Pacijentova dijeta mora biti paljivo planirana, i zavisno od lijenike preporuke,
protee se izmedu potpune dijete i one najpotrebnije. U sluaju najpotrebnije dijete,
obroci moraju biti bogati nutricionalnim vrijednostima, lahko probavljivi i ukusni, i
moraju biti u skladu sa pacijentovom uobiajenom hranom.
U vezi s ovom temom preneseno je u "Dva sahiha" od Aie, r.a., da kad god bi
neko u njihovoj porodici preselio na ahi ret, ene bi se sakupile, planirale, a potom razile
svojim domovima da pripreme svoj dio hrane kako bi pomogle oaloenoj porodici
preminulog. 'Aia r.a. bi obino upitala ene da pripremi lonac "talbine", to je supa
nainjena od mekinja zasladenih medom. Aia, r.a., napravila bi zdjelu namoenog
hljeba, mesa i supe od mesa (ar. sarid) i prelila bi "talbinu" preko toga. Aia, r.a., je
tvrdila da je ula Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kako govori: "Talbina okrepljuje najsk
rovitije srce bolesnika i umanjuje njegovu tugu." 116 Takoder je Aia r.a. prenijela da je
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Kada vas napadne ono to vam se gadi, upotrijebite
ugodnu i hranljivu supu (ar. talbina) da biste to prevaz:ili." 117 Takoder je preneseno u
hadisima da kada se neko razbolio u kui Allahovog Poslanika, s.a.v. s., on bi drao lonac
supe (ar. burma) na vatri sve dok pacijentu on ne bi pomogao da proe jednu od dvije
krajnosti-namjeravani oporavak ili smrt. Kada bi uo o neijoj bolesti, Poslanik, s.a.v.s.,
bi istodbno replicirao: "H ranite ga supom talbine, jer ona pere pacijentov stomak do
istoe isto kao kada neko od vas pere lice od prljavtine." 118
Imam Buhari objasnio je da je talbina lagahna supa od mesa to slii mlijeku. Ovako
temeljita, lahko probavljiva, branljiva, a ponekad bezmesna supa jeste ispunjavajua
i daje olakanje od stresa i tuge. Koristi talbine dolaze od mesne supe od jemenog
brana kuhanog s njegovim mekinjama. Osnovna razlika izmedu ove supe i one obine
jemene supe od mesa jeste u sl ijedeem: jeam se kuha cio, a u sluaju talbine jeam
je branast, i ovo uzrokuje da njegovi hranljivi sastojci dodu do izraaja. Kao to smo
ranije objasnili, obiajne navike jedenja igraju vanu ulogu u poveavanju koristi lijekova
i branljivih sastojaka. to se tie stanovnika urbanih podruja, uzavrela jemena voda

116

Buharija, 9/479; Muslim, 2216.

;1hn-Madde, 3446; Ahmed, 6/242; Hakim, 4/205; u senedu ima zaboravnih.

118
Ahmed, 6/79; u senedu ima zaboravnih prenosilaca.

11

1231

lbn-Kajjim el-Devzi

izgleda da se bolje slae njihovim digestivnim sistemom. Zapravo, kada je jeam kuhan
cio, njegovi hranljivi sastojci prolaze kroz sistem i pruaju malo koristi. Ipak, pijenje
mesne supe od toplog jemenog brana pomae ubrzavanju prolaza njenih sastojaka
u pacijentov sistem, djeluje kao jai purgativ i dokazuje se predanije u unapreivanju
prirode pojedinca i zatiti unutranjosti stomaka.
to se tie hadisa: "Talbina okrepljuje najskrovitije srce", ovdje ona oznaava
kardiju stomaka, a to znai da ona okrepljuje tijelo i omekava stomak. to se tie
smanjivanja pacijentove tuge, Allah zna najbolje, tuga i oaj hlade ~elesne izluevine
i slabe ~el esne odbrane, jer duh (ar. ruh) pojedinca oslanja se na srce koje je njegovo
prirodno prebivalite. Pijenje ovakve mesne supe grije stomak, reanimira ~elesne
odbrane i stoga umanjuje traumu uzrokovanu nedaama pojedinca. Ostali mogu rei
da e mesna supa umanjiti patnje pojedinca zbog toga to oslabaa pacijentov duh
i zbog osvjeavajuih supstanci koje su sadrane u nekim jelima. Reeno je da tuga
isuuje tijelo a pogotovo stomak. Naravno, nedostatak hrane dosta pridonosi tome.
Ipak, ovakva e topla mesna supa ovlaiti stomak, ojaati ga i njegovati, a kao posljedica
toga ovi efekti doseu srce. S druge strane, esto, kada je pod stresom, pacijentov
stomak proizvodi veu kol iinu eluanih sokova i akumulira sluz i zagnojenost; dakle,
uzimanje jemene supe od mesa pomae ispiranju ovakvih nepotrebnih akumulacija,
jednako dobro kao umirivanju tijela, vraanju njegove odbrane, prekidanju napetosti,
uravnoteivanju ~elesnih izluevina, podizanju duba i pomaganju pojedincu da povrati
ravnoteu. Ovo je pogotovo istinito za stanovnike blagoslovljenog grada M edine, koji
su navikli jesti jemeni hljeb, koji je uglavnom bio njihov glavni izvor energije, pogotovo
kada je brano bilo skupa roba. A llah zna najbolje.

p24

Poslani/eova medicina

POGLAVUE XXVII

Lijeenje

trovanja hranom

Sedme godine po Hidri, poslije mirovnog dogovora na Hajberu

ime su se jevrejska-muslimanski odnosi vratili u normalu, jevrejkinja iz Hajbera po

imenu Zejneba bin t Haris ispekla je ovcu i donijela ju je kao poklon Allahovom Po
slaniku, s.a.v.s. U vezi s ovom temom, Abdu-Rahman bin Ka'b bin Malik prenio je
da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., sjeo da jede sa asbabima. Pored njega sjeo je Bir ibn
el-Bera', i poslije uzimanja prvog zalogaja Allahov Poslanik ,s.a.v.s., je stao i odmah
rekao: "Zaustavite tu enu!" Kada je stala pred njega, upitao ju je: ':Jesi li zatrovala
ovu ovcu?" Ona je uzvratila: "Ko ti je rekao?" Drei komad s kog je jeo, odgovorio
je: "Rekla mi je ova noga." ena priznajui svoj zli in potom je rekla: "Mislila sam
da ako si laac, ovo bi te skon alo, a ako si istinski poslanik, ovo ti ne bi naudilo."
Allahov Poslanik, s.a.v.s., potom je pustio enu da ode. Potom je aplicirao flebotomiju
tri dana i rekao je svojim ashabima da urade isto. Meutim, jedan zalogaj to ga je
pojeo Bir bio je fatalan (smrtonosan). 119
U drugom predanju, preneseno je da je jedan od ashaba po imenu Ebu-Hind iz
Medine aplicirao flebotomiju na gornjem dijelu lea i izveo putanje krvi povrinskim
zarezivanjem vene u kupicu Allahovom Poslaniku, s.a.v.s .. Ovaj je otrov pogodio
njegovo tijelo u potpunosti, a tri godine poslije, za vrijeme njegove posljednje bolesti,
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: 'jo uvijek bolujem od posljedica otrovnog ovijeg
mesa kojeg sam jeo na Hajberu. " 120
Trovanje hranom dolazi usljed jedenja odreenih hemikalija ili mikroorganizama i
njihovih toksina. Postoji vie vrsta lijeenja trovanja hranom. Uvijek je najbolje traiti hitnu
pomo u nekom takvom sluaju. Ipak, lijenici tretiraju svaki sluaj trovanja hranom u
skladu s vrstom, supstancom i koliinom unijete zaraene hrane, ako je to poznato. Ovo
se uglavnom vri agresivnim vrstama purgativa, poticanjem povraanja, zavravanjem

119

Prenosioci su ovog hadisa pouzdani, nalazi se u "Musannefu", 19814; prenosi ga i Buharija u "Sahihu",
61195.
110
Hafiz u "EI-Fethu", 8/99; Bu harija, 8/99 - kao muallek hadis; Hakim, 3/2 19.

1251

lbn-Kajjim el-Devzi

detoksifikacije, hematokatarzom, ispiranjem stomaka i intestinalnog trakta, podjednako

kao i uzimanjem ispravne vrste antidota ili protuotrova 121 i postoporavljajuih medika
menata kada je tretman zavren bez odgode i u zavisnosti od njegovog uspjeha.
U nedostatku neposrednog pristupa hitnog medicinskog tretmana, pojedinac
smjesta mora uzrokovati povraanje, zavriti purgaciju, a najbolji tretman u doba Al
lahovog Poslanika, s.a.v.s., pod ovim okolnostima bilo je putanje krvi flebotomijom.
Kada trovanje hranom nastupi u toplim predjelima i za vrijeme tople sezone, otrov
se brzo iri kroz sistem pojedinca preko struje krvi i razasipa se venama i arterijama
da bi napokon dosegao srce, i u tom sluaju je fatalan. Dakle, krv je medium to nosi
otrov do srca i ostatka tijela. rtva trovanja hranom potom se mora pouriti da izbaci
letalan toksin iz tijela brzo, a posebno preko putanja krvi, jer e ovaj postupak izvesti
van otrovnu krv a s njom i dosta otrova koji je ve dosegao struju krvi. Ako je aplikacija
uspjena, a purgacija cjelovita i brza, otrov e imati malo ili nimalo posljedica. U ovom
smislu, otrov e ili biti potpuno izbaen ili zaustavljen, a njegovi efekti zaustavljeni.
Kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., aplicirao flebotomiju na gornjem dijelu lea,
gdje su lopatice aat. Scapula) najblie srcu, a gdje se moe izvesti flebotornija, otrov
je djelimino uklonjen, a njegovi efekti su reducirani na minimalno ope pobolijevanje
od kojeg je Allahov Poslanik, s.a.v.s., bolovao u naredne tri godine. U Svojoj uzvienoj
istananoj mudrosti, Allah Svemogui namjerio je takoer obdariti Svog Poslanika s
blagoslovljenim i poastvovanim poloajem muenitva, "da bi Allah dao da se ispuni
ono to je moralo da se dogodi... " (Kur'an, 8:42) Ovo takoer objanjava znaenje Al
lahovih rijei u Kur'anu upuenih jevrejima; On kae: "J kad god vam je koji poslanik
donio ono to nije godilo duama vaim, vi ste se oholili, pa ste jedne u la utjerali, a
druge ubili!" (Kur'an, 2:87) Pred kraj ajeta Allah Svemogui upotrijebio je prolo
vrijeme za "utierivanje" a sadanje vrijeme za "ubijanje", ukazujui na Poslanika iji je
dolazak bio poznat u njihovim spisima, a kog su oekivali u njihovoj domovini, Allah
zna najbolje.
Lijeenje

i suprotstavljanje sihru - inima

Opinjenost je bolest i nepravilno stanje koje mora biti tretirano kao i bilo koja

druga nepravilnost. Meu njenim simptomima su obmana, imaginarna vienja, fas

cinacija, oaranost i pogrena shvatanja, pored ostalih pokazatelja, od kojih svi mogu
da prevare ispravnu percepciju pojedinca s vremena na vrijeme.
Uputa Allahovog Poslanika, s.a.v.s., u ovom podruju podijeljena je na dvije oblasti:

121

Nainjenog

jl26

od 60-70 vrsta razliitih lijekova pretvorenih u prah i pomijeanih sa medom

PoslanikoiJO medicina

ponitenje zlog "ina" i sprovoenje purgacije i uravnoteivanje tielesnih izluevina.

Prva je dosljednija i uvjetuje otkrivanje zlog "ina", njegovo ponitenje i ukinue.
U vezi s ovom temom, Aia, r.a., prenijela 122 je da je ovjek iz plemena Beni
Zurejk, poznat kao Lubejd bin al A'sam izveo zli "in " nad Allahovim Poslanikom,
s.a.v.s., koji je potom osjetio nekoliko odvojenih glavobolja, nelagodu i opu slabost.
Jednog dana Allahov Poslanik, s.a.v.s., odmarao se u svojoj postelji kada su dva me
leka stala pored njegove glave. jedan od njih je raspitivao: "Od ega boluje?" Drugi
je odgovorio: "Opinjen je." 123 Prvi je melek potom upitao: "Ko mu je to uradio?"
Drugi je odgovorio: "Lubejd bin el-A'sam." "Kako?" Prvi je upitao, a drugi melek
je odgovorio: "On je ovo izveo upotrebljavajui Poslanikov vlastiti ealj, par dlaka
kose to je dolo s njim i koru polena palme." Prvi je upitao: "Gdje ih je zakopao?"
Drugi je odgovorio: "Zakopao ih je unutar bunara Sarvan." Nedugo poslije toga
Allahov Poslanik, s.a.v.s., je otvorio oi i okrenuo se Aii, r.a. govorei: "O Aia,
Allah me pouio u pogledu onoga to sam Ga upitao", i rekao joj je ta se desilo.
Opisujui izvor, on je dodao: "O Aia, boja njegove vode pretvorila se u tamnocrvenu
kao to je ekstrakt lia kne. Nadalje, vrhovi palmi u blizini izvora izgledali su kao
glave ejtanove." Allahov Poslanik, s.a.v.s., naredio je potom da se zli "in " otkrije,
bunar porui i napuni zemljom, a Allah Svemogui dodijelio mu je potpuni oporavak i
obdario ga sa nepogreivom zatitom (ar. 'isma) od ljudskih zlih namjera ubudue.
Navedeno predanje slikovito prikazuje ljudsku narav Allahovog Poslanika, s.a.v.s. ,
koji je takoer bio predmet mnogih nedaa i uznemiravanja koje su njegovi ashabi
takoder doivjeli, kao i mnogi Allahovi poslanici i vjerovjesnici, a.s., ranije. Ovakve
ljudske osobine ne ine ni na kakav nain suprotnost njegovom uzvienom poloaju
koji je peat svim Allahovim poslanicima i vjerovjesnicima ili uzvienoj misiji koju je
obavio da izvede ovjeanstvo iz tame na svjetlo. Premda neki uenjaci raspravljaju
o autentinosti ovog hadisa, on je zabiljeen u svim glavnim zbirkama sahih hadisa,
a u svakom sluaju, na je cilj ovdje da raspravimo izlaz za rtvu opinjenosti da se
oslobodi od zlih i ni.
Prva stvar koju pojedinac raspoznaje iz navedenog gari b had isa 124 jeste to da
to prije otkriju zle ini, njihovi efekti e se prekinuti i pojedinac e se vratiti u svoje
prirodno stanje. Ovo je slino izbacivanju pokvarene materije iz tijela purgacijom
ili podvrgavanjem terapiji potpune detoksifikacije. Ovo nas dovodi do druge vrste

121

Sahih Bubari; Knjiga medicine, cf. 658

!lJ Opinjen;
124 Garib

ar. matbub; tibb, medicina.

hadis: Naziva se onaj bad is koji iz generacije u generaciju prenosi po jedan ravija (prenosi lac), ili

ga u nekim generacijama, ili pak u makar jednoj generaciji prenosi samo jedan ravija. Spada u vrstu sahih

hadisa podvrste ahad.

1271

lbn-Kaiiim el-Devzi

tretmana, a to je potpuna purgacija i uravnoteavanje ~elesnih izl uevina, a pogotovo

u podruju pogoenom zlim inima. Zapravo, vraanje moe pogoditi ~elesna stanja
i poremetiti prirodnu ravnoteu ~elesnih izluevina. Kada simptomi opinjenosti
ili urokljivog oka pogode podruje tijela, pojedinac mora poeti s izbacivanjem van
pokvarene supstance iz tog dijela svog tijela.
U svojoj zbirci garib hadisa Ebu-'Ubejd prenio je to da kada je opinjenost bila
usmjerena protiv Allah ovog Poslanika, s.a.v.s., on je lijeio svoju nelagodu apliciranjem
flebotomije na ~emenu. U ovom smislu medicina oznaava zle ini. Zapravo, vraanje
predstavlja zlu namjeru vraara zajedno sa ejtanima koji su vojska dehenemske vatre.
Kada je uspjena, ovakva bezbonost moe ponekad tetno djelovati na prirodnu
ravnoteu pojedinca i na herniju mjeavina osnovnih ~elesnih izluevina. Ovo je
pogotovo istinito kada su zle ini nainjene da prouzroe zastranjenje i amnez.iju,
prouzrokujui povremeni gubitak pamenja, a ova vrsta vraanja ima jako djelovanje
i u~ecaj nad opim stanjem pojedinca.
Prema nekoliko uenjakih izvora, mada se protive u njihovim miljenjima, u
njegovom prvom odgovoru na ope pobolijevanje, Allahov je Poslanik, s.a.v.s., inici
jalno aplicirao flebotomiju na odredeno podruje koje je bilo uzronikom glavobolje i
pobolijevanja. Moda je pripisao svoju nelagodu pokvarenoj krvnoj supstanci koja je
moda prodrla u mozak i tetno djelovala na frontalni lobus cerebrum a. U tom sluaju,
flebotomija bi bila najbolji tretman prema obojici: Hipokritu i Ibn Sinau. Ipak, kada
je Allah Svemogui objelodanio pravu prirodu zlih ini usmjerenih protiv Njegovog
Poslanika s.a.v.s., on ih je odmah otkrio, zakopao njihove posljedice i povratio snagu.
To je bilo kao da je on osl oboen uklanjanjem vrstog konog remena. Namjera iza
ovih ini je bila da tetno djeluju na njegovo tijelo i oslabe njegove snage, i ni na
kakav nain to nije moglo tetno djelovati na njegovo srce ili prosudbu. Raspoznajui
to, Allahov Poslanik, s.a.v.s., tretirao je navedeno u skladu sa njegovom prirodom, a
Allah najbolje zna.

Duhovni lijekovi
Duhovni su lijekovi stvarni antidot protiv vraanja i opi njenosti, jerje istina zakleti
neprijatelj lai, svjetlo je antiteza tami, a zahvalnost je suprotnost nevj~rovanju. Uis
tinu, nita ne moe suzbiti i neutralizirati zle posljedice i nadalje poraziti zloudnosti
izopaenost bezbonih ejtana bolje od vjere pojedinca i blizine njegovom Gospodaru.
Ovo je duhovna medicina kojoj se nijedna bolest ne moe oduprijeti, ovo je ljem
i tit kroz koje nita ne moe proi, i ovo je zadobijena pobonost koju ratnik mora
neprestano nositi u sebi i na sebi.

j128

Poslani}eova medicina

Da bi se suprotstavio ovako patvorenim duhovima, pojedinac se mora jako kon

centrirati na Pravi put. Pojedinac mora zadobiti jasno znanje mudraca i zavriti posao
obuavanja ratnika. Kao to kad se dvije vojske meusobno sukobljavaju, svaka od njih
mora biti spremna i dobro opremljena, ali jedna e biti pobjednik, a druga poraena.
Poput toga, srce vjernika mora biti napunjeno svjetlom Allaha Svemogueg, zasieno
uzvienim mislima i osposobljeno znanjem svoga Opskrbljivaa. Njegovo tijelo, um
i dua moraju tragati za putem uzlaznih ljestava s iskrenou i odlunou. Uspjeh
njihovog obuavanja odredit e udobnost kojom on nadvladava svoje pokuaje. Njegov
jezik mora izgovarati rijei koje njegov najdublji bitak raspoznaje i objanjava mu ih
du puta. Ovako jasni znaci du putovanja jesu njegov vodi u zaobilaenju prepreka
i mogunosti postajanja rtvom i moljenja ejtanima.
Kao to su oi prozori to sprovode svjetlo u tijelo koje ga potom transformira u
ojaavajue sastojke, slino tome zikr e izotriti sluh i vid i potkrijepiti sposobnosti.

Zapravo, jedino ovakva spoznaja u neijem srcu moe raspriti tamu snenog mozga
i pomoi pojedincu da nadvlada inae neizbjean poraz i trajan gubitak.
Raspoznavanje ovakvih atributa podii e velove misterije i dopustiti pojedincu
da vidi i iskusi oevidne znakove njegovog Gospodara. Ovo su stupovi vodilje na Al
lahovom putu; On ih je postavio na otvorenom za ljude da ih vide. S druge strane,
potvoreni i prokleti ejtani izmislili su i organizovali opaki rat koji je uperen da navodi
na pogreno shvatanje neupuene, nevine i slabe. Ovakav je rat prevare zapleo i zaveo
veinu ljudi kroz historiju. Samo najbolje obueni, najestitiji i najiskreniji bit e u
mogunosti da pobjegnu i dobiju bitku.
Zapravo, naredba Alahovog jedinstva u Njegovoj objavi i vrhovna vlast pripada
iskljuivo Njemu; Njegovi blagoslovljeni poslanici ine jedno bratstvo, i Allahov
poziv i upozorenje poslati su cijelom ovjeanstvu. Niti Nemrud niti faraon nisu
bili u mogunosti da tome prkose, niti e bio ko drugi biti u mogunosti da sprijei
Njegovu odluku i, konano, Njegova e Volja dokazati da je ona ta koja pobjeuje.
ak i ejtani to znaju. Kakvo udo! Njihov je sluaj kao kod onog koji je obolio od
ljezdane kuge to zavidi ostalim ljudima na njihovom zdravlju, i eli da sa svakim
ovjekom dijeli bijedu. Da bi to uradio, stavit e masku da prevari ljude znajui da e
njegov puki kontakt s njima rairiti njegovu zaraznu i fatalnu bolest. U skladu s tim
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Iz kontakta dolazi propast. " 125
Meutim, uenje zikra, kur'anskih ajeta i neprestano traenje i molenje za Alla

hovom uputom jeste najbolji lijek koji e zasigurno ponititi zli "in" vraanja i probiti
se kroz njegovu mreu. Zapravo, vraanje i aranje mogu ozbiljno tetno djelovati

125 Poglavlje

Ill,

Lijeenje

kuge

1291

lbn-Kajjim el-Dwzi

samo na slaba srca 126 , emocionalno uznemirene ljude, one neupuene i one to trae
granice strasti. Ovakvi e ljudi ak smatrati tekim bjeanje od dominacije njihovih
strasti, dok je zadatak njihovih zlih gospodara da dre vrsto vlast nad njima i da ih
dre omamljenima sve dok im smrt ne nastupi.
ene, omladina, neuki i stanovnici divljine jesu opa kategorija takvih rtava.
Meu mnogobrojnim kategorijama takoer dolaze vjernici to se ne pokoravaju na

redbi njihovog Gospodara, prihvataju ono to On nareuje i klone se onoga to je On

zabranio, i vjernici to imaju malo sree u okoritavanju iz njihovih redovnih molitvi
koje bi mogli spojiti zajedno koristi dobrih djela pojedinca, zatititi ga od zamki i
dovesti ga u blizinu njegovog Gospodara.
Takoer je reeno da je opinjena osoba ona to pomae da njen neprijatelj preuzme

kontrolu nad njom samom. Drugim rijeima, on je oparan i on je osoba koja u tom
uiva i fasciniran je time. Svaka iluzija koju nadalje vidi zavodi ga dalje. Zapravo,
ejtani mogu samo prikupiti ovakvu kontrolu kada nau prijemivu osobu koja lahko
moe biti poremeena i koje su prenatrpane ud i ma i povremenim podraajem i
uzbuenjem, i ele ono to ejtani ele za njih. Ovakvim ljudima manjka jaina bo
gobojaznosti, ija je snaga utemeljena na znanju, vjeri i predodreenju. Ovakav duh
bogobojaznosti u ljudskom biu jeste svjetlo koje je ovlateno da raspri tamu.
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Zli dubovi od dina nemaju pristup ljudskim
biu osim kroz zle due drugih ljudskih bia." Stoga, pojedinac mora birati svoje
okruenje, biti probirljiv u pogledu prijatelja, odgovoriti pozivu Allaha Svemogueg
i moliti za zatitu i uputu.

126

"Ali, Li, doista,

j130

nee imati niJcal(ve

u/asti nad robovima Mojim!" (Kur'an, 17:65).

Poslanik_ova medicina

POGLAVLJE XXVIII

ienje kroz povraanje

Imam Tirmizi prenio je u svojoj zbirci had isa Dami', had is prenesen
od Ebu-Derda'a, u kom se kae daje Allahov Poslanik, s.a.v.s. povraao a potom ob
novio svoj abdest Imam je Tirmizi potom rekao: "Sreo sam Gednog od prvih asbaba)
Sevbana u Damasku, koji je potvrdio navedeni sluaj i potom dodao:"Ebu-Derda' je
govorio istinu, a ja sam bio taj koji je polijevao vodu za abdest." 127
Povraanje je jedna od pet temeljnih vrsta ienja, a to su: dijareja; povraanje;

flebotomija i krvarenje iz nosa (ar. tebehhur) i uriniranje. Sve su ove vrste spomenute
u hadisima. Govorili smo u ranijim poglavljima o dijareji i radu crijeva, o kojima je Al
lahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Neki od vaih najboljih tretmana nalaze se u uzimanju
medicinskog umrkivanja, putanju krvi zarezivanjem vene u kupicu, Hebotomiji i u
ienju . " Takoer smo govorili o putanju krvi i flebotomiji u njihovim pojedinanim
poglavljima i, Allahovom voljom, govorit emo o nagomilavanju isparina u sljedeem
poglavlju. to se tie ienja preko isparavanja ili znojenja, ovo je obino prirodna,
nevoljna emisija prekomjerne vlanosti koju priroda odstranjuje njenim izvoenjem
van kroz pore u koi. to se tie povraanja (lat. Emesia), to je is~ecanje stomanog
sadraja kroz gornji trakt, dok je ispiranje crijeva postupak oiavanja nepotrebnih
materija i ienje crijeva preko forsiranja purgacije kroz anus.
Postoje dvije vrste povraanja: neprisilno povraanje, koje je nevoljno is~ecanj e
eludanog sadraja usljed munine i uljivosti; i poticanje povraanja sa ili bez

emetika (sredstva za poticanje povraanja). Prva vrsta ne zahtijeva niti spreavanj e

niti stimuliranje, osim u sluaju ako se pojedinac ne boji kasnijeg propadanja i
hipertoksinosti. Iskljuivo tada ono mora biti suzbijeno sredstvom za umirenje da
bi se ponitila njegova kiselost i zaustavile njegove posljedice. to se tie poticanja
povraanja, ono je spasonosno za ivot u sluaju hitnog lijeenja trovanja hranom, a to
je korisno kada e se ienje od nepotrebnih materija pobrinuti o ravnotei ~ elesnih
izluevina i kada vrijeme i stanja zahtijevaju ovakvo ienj e.
127 Tirmizi, 87,

takoder je rekao da je ovo jedan od najvjerodostojnijih hadisa na ovu lemu; Ahmed, 6/443;
Ebu-Davud, 4381; Darekutni, 1/57; Tahavi, 1/347; Hakim, 1/426.

13 11

Ibn-Kajjim el-Devzi

I.

Uzronici povraanja

Povraanje se stimulira pomou jedanaest prisiljavajuih sila: uljivocu , ili

utom ui koja se prelijeva preko kardije stomaka i trai put van kroz gornji trakt;
pokvarenou stomaka, prekomjernocu mukusa i pobuivanju stomaka; slabom
probavom; pogrenim dodacima hrani i jedenjem sirovog povra i nedozrelog voa;
prekomjernim jedenjem i pijenjem, uzrokujui tako nervozu stomaka; odbacivanjem
nemjesive hrane iz stomaka; ozljedama u crijevima; sredstvom za povraanje i pretvaran
je stomanih sokova u reum (vodenkasta izluevina sluznice); netolerancijom hrane,
mun inom iz psiholokog gaenja sa neistoom (lat. Coprophobia), nadraujuom
hranom ili hipersenzitivnocu prema naroito neugodnoj hrani (lat. Opsophobia), ili
ak strahom od pukog jedenja (lat. Sitophobia), to takoer moe uzrokovati gadljivost
i povraanje; psiholokim i emocionalnim stresom, melanholijom, brigama, tugom,
razvijanjem motorne abreakcije (oslobaanjem emocionalne napetosti steene kroz
sakupljanje oteavajuceg traumatskog iskustva) uzrokovane bolnim sjeanjima i emo
cijama; komunikativnim povraanjem uzrokovanim pukim osvjedoavanjem da fieko
drugi povraa. Zapravo, postoje mnoge vrste prenosivih bolesti koje se ire srodnom
prijemivocu-ukljuujui svrab, ireve, zijevanje, mrkanje, strah i smijeh itd. Naravno,
ovakvo stanje prijemivosti mora biti neaktivno kod onoga koji prima prije nego to je
potaknut senzornim kontaktom iz mozga da to opozove.

2. Humora/na reakcija u digestivnom procesu

Poto ~elesne izluevine (ar. ahlat) u toplim klimatima i toplim godinjim dobima
postanu rjee i ire se, poticanje povraanja tada je najbolji tretman. Poto ~elesne
izluevine u hladnim predjelima i hladnim godinjim dobima postaju guste, teke i
tee za izvlaenje, njihovo ienje je ispiranjem crijeva ili klistirom tada korisnije.
Odstranjivanje pre~erane koliine ~elesnih izluevina vri se bilo preko privlanosti
(ar. dezb) ili preko odbijanja (ar. daj'). Privlaenje se vri iz nejudaljenije take,
a odbijanje se vri iz one najblie. Razlika izmeu njih je ta da kada se uljivost
rasipa preko kardije stomaka, ili se uzdie, to stanje se eliminie preko privlaenja
(ispiranjem crijeva). Ako se uljivost nastavlja uzdizati, taj sluaj tada zahtijeva
odbijanje (povraanjem). Stoga, kada pokvarenost tetno djeluje na gornji dio tijela,
ona se odstranjuje kroz nie predjele, a kada ona tetno djeluje na nii dio tijela, ona
se odstranjuje kroz gornje dijelove. Ako niti ispiranje crijeva niti povraanje ne djeluju,
ili ako je prekasno, a ulj ivost je vec postala stacionarna, onda se ona oslobaa iz
najblie moguce take. Ovo je razlog zato je Allahov Poslanik, s.a.v.s., primjenjivao

p32

Poslanikova medicina

putanje krvi povrinskim zarezivanjem vene li kupicu na gornjem dijelu leda, ponekad
na tiemenu, a ponekad na Talusu. Koristei ovakav tretman on je bio u mogunosti
istisnuti pokvarenu krv preko najblie take, a Allah zna najbolje.

3. Koristi i tete od povraanja

Openito, podsticanje povraanja isti stomak, ojaava i podmlauje proces va
renja hrane, izotrava vid, oslobaa tekou glave, pomae lijeenju upale bubrega,
venerinih i genitalnih mehkih ankira; ono takoer pomae u lijeenju hroninih bolesti
kao to su lepra, kuga, paraliza i trzanje miia (lat. Myo/wmia) jednako dobro kao
to pomae u lijeenju utice (lat. Iterus).

U prolosti, poticanje je povraanja preporuivano ak za zdrave ljude. Koristili

su ga do dva puta mjeseno kao opu terapiju ienja tijela da is~era nepotrebne
materije. Hipokrit je uobiavao preporuivati upotrebljavanje sredstava za povraanje
ljeti, a ienje upotrebom purgativa zimi. Ipak, prekomjerna upotreba ovakve terapije
moe uzrokovati degenerativne bolesti, otetiti unutranjost (lat. Serosis) stomaka i
stvoriti ovisnost, inei stomak nesposobnim da nezavisno probavi hranu. Prekomjerna
upotreba ovakve terapije takoer moe otetiti oi, zube i ujnost i moe uzrokovati
izljev (krvi), vruinu i prekomjerno znojenje. Ovako tetna terapija takoer mora biti
izbjegavana od oboljelih od hronine upale grla, astme ili osoba s uskim grlom ili kada
se iskaljava krv (lat. Hemoptysis), ili onih osoba koji se podvrgavaju naprezanju pri
pokuavanju povraanja bez izbacivanja iega van. Ovakvo je upozorenje pogotovo
korisno ako se osvrnemo na one to su zaboravili odgovarajue uravnoteavajue
navike jedenja, one koji se prederavaju jedenjem previe hrane, a potom povraaju
rutinski (cf Bulimerexia ili Anorexia). ta god bio uzronik ovakve patnje ljudi, ovdje
mora biti zamijeeno da rutinsko povraanje ili pokuavanje povraanja zajedno sa
sindromom nadraenosti crijeva uzrokuje gastrinu fermentaciju, suhou stomaka,
slabost crijeva (lat. Viscera), abnormalnu ~eskobu nad imanjem imaginarne bolesti
aat. Hypochondriasis) ili ope pobolijevanje i ~elesnu onemoalost, a pod ovakvim
stanjima pospjeivanje povraanja izrazito je opasno.
Recept

Ipak, pod razliitim okolnostima pojedinac bi trebao slijediti bilo koju vrstu
povraanja s odgovarajuim abdestom, ili pranjem lica hladnom vodom, a polom bi
trebao pili sok od jabuke kome je dodala mala koliina ulja indijskog oraia drveta
trilje128 pomijeanih s ruinom vodom.
128

Drvo trilja: lentisk; lal. Pislacia lentiscus iz porodice indijskog oraia. Ar. maslak,i, ili batm Iarki.

1331

Ibn-Kajjim el-Devzi

6
Muslimov doprinos lijenikim vjetinama
U svojoj zbirci poslanikih uputa (ar. Muvatta' Malik), imam Malik, r.a., prenio
je da je Zejd bin Eslem prenio da je za vrijeme Allahovog Poslanika, s.a.v.s., jedan
ovjek bio ranjen, njegova je rana postala zaraena a njegova krv prenatrpana. ovjek
je pozvao dvojicu samoukih lijenika iz plemena Beni-Anmar da pregledaju njegovo
stanje. Pozivajui se na ovo predanje, Allahov Poslanik, s.a.v.s., bio je tu prisutan i
upitao ih je: "Koji je od vas dvojice bolji lijenik? " Ranjeni ovjek je upitao: "O Al
lahov Poslanice, postoje li ikakve koristi u lijeenju na ovom nivou?" Allahov Poslanik,
s.a.v.s., odgovorio je: "Onaj Koji je stvorio bolest, takoer je stvorio i lijek." 129
Poetne koristi koje pojedinac moe primiti iz ovog hadisa ukazuju da se mora
traiti pomo najkvalificiranije osobe u svakom podruju. Miljenje je strunjaka
pouzdanije i vrednije, i ono e uglavnom prevagnuti. Ipak, pobuivanje medicinskih
miljenja bi trebalo prvo poeti s najboljim poznatim praktiarem, a potom slijediti
drugo miljenje. Naprimjer, ako pojedinac smatra da nije u mogunosti samostalno da
odredi ispravan pravac ka Ka'bi u Meki da bi klanjao namaz, on bi trebao potraiti
ueniju osobu, uenjaka, ili stati iza poznatog imama. U drugom primjeru, za vrijeme
putovanja morem, pojedinac se osjea ugodnije i udobno kada vjeruje da je kapetan
broda iskusan, pridrava se karte i zna ta radi. Pojedinac mora traiti ovakvog vodia
i zavisiti o njegovoj ekspertizi.

U tom smislu, prirodno ureenje (ar. jitra) jeste uzvieno djelo Allaha Svemogueg
koji je to nainio svojstvenim kod svih stvorenja. Vjerski zakoni, prirodna ureenja
i opi smisao usklaeni su u vezi s ovim pitanjem. Obraanje Allahovog Poslanika,
s.a.v.s.: "Onaj Koji je stvorio bolest, takoer je stvorio i lijek", potvruje da je Allah
Najuzvieniji stvorio lijek za svaku bolest i nainio ga dostupnim istinskim i ozbiljnim
tragaima, dok veina ljudi to ne zna. Zbog toga je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
'Jasno je za one koji to znaju, a ne moe se razlikovati za one koji su neupueni." Neki
iskazi ranije navedenih hadisa koristili su izraz: "postavio", "objelodanio", "stvorio",
"dostavio" , "sauvao", "spustio" ... , svaki od ovih izraza upuuju na radnju meleka
koji su zadueni za ovu odreenu dunost, da spuste (ar. inzal) lijek i ostave ga na
zemlji za one kojima je potreban i one koji ga trae. A Allah Najuzvieniji smatrao je
djelotvornost ovakvih lijekova ovisnim o Njegovoj naredbi, iako sekularni lijenici mogu
raspravljati o tom (negirati to), ipak veina pacijenata raspoznaje sljedee injenice, a

129

Malik u "Muvettau", 4/328; murse! hadis.

j134

Poslanik.ova meLlicina

pogotovo kada se njihovo stanje rapidno pogorava. l pak, samo nekolicina rijetkih ivi
s ovim znanjem o oporavku s Allahovim doputenjem. Prema tome, postoje meleki
koji se sputaju iz Denneta Njegovom odredbom, a koji su zadueni da slue Al
lahovoj volji na Zemlji, a pogotovo da slue potrebama koje je On takoer stvorio za
ovjeanstvo. Slino tome jeste ivot to ga On stvara u materi ci majke, porod, njegov
ivot i uzdravanje na Zemlji, sve do smrti i kasnijeg ponovnog oivljavanja. Svaka
je od ovih dunosti povjerena ovim blagoslovljenim biima, melekima.
Ostali teolozi objanjavaju da lijekovi smjeteni na zemlji ostaju neaktivni sve dok ne
dou u dodir s kiom koja ih oivljava iz njihovog mrtvila. Poput toga, hrana, hranljivi
sastojci, lijekovi i bolesti, i ak njihovi agensi koji ih prenose, uzrok i posljedica, svi
oni oivljavaju preko kie. Nekoliko su lijekova minerali koji su smjeteni na visokim
nadmorskim visinama, ostali su smjeteni u razliitim naslagama zemlje podjednako
kao i u rijekama i biljkama ... , od kojih svi ovi odgovaraju izrazu tenzil (spustiti).
Stvaranje lijeka za svaku bolest dokazuje nadmonost Allahove mudrosti, vrhovnu
vlast Allahove suverenosti i Njegovog izvanrednog suosjeanja prema Njegovim
stvorenjima. Onaj koji je stvorio bolesti takoer je utvrdio zakone prirode i obznanio
je znakove koji pokazuju ko je taj koji upravlja univerzumima. Onaj koji je stvorio
nedae, patnje i pokuaje stvorio je takoer lijekove da pomognu ljudima da se oporave
iz njihove nezahvalnosti i udovoljavanja eljama, a On je isto tako stvorio lijek za svaku
bolest. On daje ljudima ansu da operu svoje grijehe putem pokajanja, a On nagrauje
dobra djela, pokuaje i patnje vjernika poput ljestvi koje ih uzdiu na poloaje i dovode
ih u Njegovu blizinu. to se tie ostalih, i nakon njihovog pokajanja, njihovi pokuaji
postaju protutea njihovoj odvratnosti iz vremena njihove neupuenosti. Kao to je
On dao ovjeanstvu izazov suprotstavljanja ejtanima, On takoer pomae vjernicima
da nadvladaju sile tame vojnicima svjetla to su Njegovi blagoslovljeni meleki. Allah
Svemmogui stvorio je prirodne udnje i zadovoljstva, ali ih je On takoer regulirao
sa zakonima doputenog ispunjenja, a on je taj koji je odredio prolazne i vjene ko
risti iz toga. Stoga, ta god zabrinjava i oteava (na ovom svijetu) Njegovi se robovi
mogu s tim suoiti za vrijeme njihovog putovanja u ovom ivotu. On ih je takoer
opskrbio nainima da to prevaziu i nainio vjeru svjetlom to raspruje navalu sila
tame. Razlika meu ljudima jeste njihov nivo znanja i neusiljenost s kojom oni mogu
pristupiti ovakvim koristima. Zaista, Allah je najbolji pomaga.

1351

lbn-Kajjim el-Devzi

Lijenikova

odgovornost

1.1 Prakticiranje medicine bez kvalificiranosti

Imam Ebu-Davud, imam Nesa'i i imam lbn-Madde izvijestili su iz predanja
Amra bin u'ajba da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko god tvrdi da je lijenik,
iako ne poznaje ovu profesiju, to je predmet njegove line odgovornosti (ar. damin)."

1.2 Medicina (ar. tibb) ujeziku

Ranije navedeni hadisi dijele se na tri podruja: lingvistiko, pravniko (fikhsko)
i medicinsko. to se tie lingvistike interpretacije, rije tibb u arapskom jeziku nosi
nekoliko znaenja, izmeu ostalog: popraviti, obnoviti, urediti, poboljati, ispraviti,
podjednako kao ljubaznost, ekspertizu, razboritost, vjetinu, sposobnost, taktinost,
spremnost, mjerodavnost, zrelost, otroumnost, naviku, ispravnu praksu, pronicljivost,
inteligentnost, profinjenost, mudrost, djelotvornost, mogunost pregovaranja, vladanje
steenim vjetinama, istananost, kao i tenju i drage vijesti.
Pored imenica iznesenih u navedenom popisu, tabib Oijenik) u arapskom jeziku
mogao bi takoer znaiti: onaj koji lijei ili vraar, dok bi bolest (mered) mogla znaiti:
nesposobnost opinjenost, nesklad, umobolnost, napadnutost, oboljenje, iscrpljenost,
potitenost, zaljubljenost i razoaranost. Arapi su koristili termin bolestan u znaenju:
bolestan u srcu (bolesna srca), ispunjen ljubavlju, zaljubljen, bolesna duha, ranjena
srca, nezadovoljan, zasien, lud itd .. Upotrebljavajui idiom tibb u znaenju zalju
bljivanja, arapski pjesnik El-Hamasi rekao je:

''l\.ko sam bolestan 130, onda neka ovo bude moja trajna bolest

A, ako sam opinjen 131 , onda neka bude nesalomijiva arolija."

Izraz "tvrditi" upotrebljen od Allahovog Poslanika ,s.a.v.s., u znaenju "ispovijedati
bivanje lijenikom", takoer znai: samozvan, izjaviti, ukazuje na ili izmiljati. to
se tie tvrenja neega to to pojedinac nije, bilo da to radi namjerno ili nenamjerno,
moe jo uvijek vjerovatno proizvesti tetne posljedice. To takoer podrazumijeva
pretvaranje i izvjetaenost, koje su primjetljive kod onoga koji primorava sam sebe
da djeluje kao lijenik, kada on ne posjeduje prirodnost i kvalifikacije osoba koje treba
130

Bolestan; ludo zaljubljen; ar. matbub.

l3l

Opinjen;

p36

ar. meshur; malbub.

Poslanik_oua medicina

da sprovode ovu profesiju (iz ove struke). Ovo ukljuuje znanje, ravnoteu, samo
pouzdanje, strpljivost, uzdrljjivost, strah od grijeenja i sline profesionalne osobine,
pored vladanja upotrebom materijala profesije.

1.3 Odgovornost lijenika u islamskom medicinskom pravu

U skladu s erijatom, odgovornost samozvanog lijenika ukljuuje: prekraj, krivino
djelo, prevaru i ugroavanje tuih ivota. Ovakav in takoer dokazuje da "zlobnik",
u ovom sluaju, brine veoma malo o ljudskom ivotu, i neodgovorno i uurbano se
odaje profesiji u kojoj on moe imati skrivene motive ili pak iskljuivo novanu dobit. U
takvom sluaju on vara pacijenta u vrijeme kada je njegova vjera veoma slaba, a njegova
enja za oporavkom veoma jaka. "Zlobnik", u ovom sluaju, odgovoran je za sve ranije
navedeno, pored ostalih oteavajuih optubi, i mora platiti kompenzaciju za sve tete
koje je prouzroio. Veina muslimanskih uenjaka slau se s takvim stavom. Ipak, u
razliitom vienju, EI-Hattabi 132 je dodao: "Ne poznajem sluaj koji se ranije dogodio a
uvezi kojega je izreena presuda i koji slui kao primjer za kasnije sline sluajeve a da
je izreena razliita presuda za samozvanog lijenika pored ranije navedenog. Uprkos
tome, presuda moe biti suspendirana, jer dozvola da djeluje bila mu je data od pacijenta
ion ne bi bio u mogunosti da djeluje bez ovakve dozvole, a pacijentov propust da istrai
svjedodbe njegovog lijenika ostaje njegova vlastita greka.

1.4 Pet kategorija lijenika

Nepovoljni rezultati ili "greke" prouzrokovani od lijenika prema pacijentima mogu
biti klasificirani u pet kategorija: lijenik koji je visoko obuen, koji se dri etike profesije
i koji je izveo svoje usluge u skladu s pravilima, dok u skladu s Allahovom Voljom
pacijentova sudbina uzela je nepovoljan smjer ili iji pacijent nije slijedio lijenikove
upute i kao posljedica toga njegovo stanje se pogoralo, rezultirajui gubitkom ope
prirodne mogunosti, organa ili uda, ili moda ije bi zdravstvene komplikacije mogle
dovesti do smrti. U takvom sluaju svi muslimanski uenjaci slau se da lijenik nije od
govoran. Pogoranje izmeu ostalog moe biti uzrokovano patogenim organizmima (ar.
sirada) ili nekim drugim uzronim agensom. Ista je presuda data u sluaju obrezivanja
(lat. Posleotomia), naprimjer. Ako kvallificiran lijenik primjenjuje svoju ekspertizu i
izvodi operaciju na djetetu prikladnog doba i prikladnom vremenu, i ako bi poslije
hirurkog zahvata dijete patilo od komplikacija, ili ako takve komplikacije uzrokuju
lllEI-Hattabi, Ibn-Habaz, Mejmun bin 'Ali, umro 673.g.

1371

lbn-Kajjim el-Devzi

trajnu povredu djetetovog reproduktivnog organa, lijenik je jo uvijek osloboen od

bilo kakve odgovornosti. Isto miljenje primjenjuje se u sluaju lancinacije (buenja;
ar. bati) bilo da je pacijent mentalno zdrav (lat. Orthophrenic), ili drugaije, jo uvijek
u skladu s islamskim zakonima, struan lijenik nije odgovoran.
Ovakva je islamska pravna presuda u bilo kojoj operaciji ili tretmanu odobrenih
od pacijenta (ar. sirada ma'savna-odricanje). Ipak, koristi preporuene od Poslan
ikove upute da se trai pomo od najkvalificiranije osobe u svakom polju (nauke) su
najvrednije i ak, pod ovakvim okolnostima, kada bi neto polo protivno lijenikim
namjerama, to bi bilo pripisano "djelu Allaha".

1.5 Odgovornost prema

etverici

imama

Imam Ebu-Hanife i imam afi' slau se da poast kao posljedica ispravnog

sprovoenja obaveze nije predmet nadoknaivanja, dok bilo koje tete koje su posljedica
krivinog djela, prevare ili nesavjesnosti ovlauju pacijenta ili u sluaju njegove smrti
njegovu porodicu za traenje nadoknade. Nadalje, u pogledu line odgovornosti, imam
afi' je napravio izuzetak u sluaju smrti iznajmljene ivotinje za posao ili putovanje,
pri emu ako ivotinja podlegne kao posljedica zlostavljanja ili za vrijeme trajanja
putovanja, iznajmljiva je jo uvijek odgovoran za potpunu nadoknadu.

Zapravo, pravilo odgovornosti, kao to je dogovoreno od velikog broja muslimanslcih

skolastiara dokazuje da su posljedi ne tete (ar. siradat el-dinaja) predmet odgovor
nosti, dok strune nezgode, komplikacije ili gubici (ar. siradat el-vadib) nisu predmet
restitucije od lijenika. Razlika u miljenju izmeu etverice uenjaka je ta da je imam
Ebu Hanifa nainio pravilo potpunim i razmotrio je da je pacijentov pristanak dat kao
povjerenje u sposobnost lijenika da djeluje; imam je afi' iskljuio "djelo Allaha" od
line odgovornosti; dok su imam Ahmed i imam Malik razmotrili pacijentov pristanak
kao potreban element koji oslobaa lijenika od bilo kakve odgovornosti.

1.6 Odgovornost zlobnika

Druga kategorija odgovornosti jeste odgovornost varalice ili neupuene osobe
koja je u mogunosti da prevarom uvjeriti pacijenta u svoju strunost da ga lijei.
Kao posljedica toga pacijent moe podlei ili se njegova bolest moe pogorati. U
tom sluaju, ako je pacijent znao da njegov bolniar nije lijenik i ako je on odobrio
predloeni tretman, onda ne postoji odgovornost. Ova odreenost se ne suprotstavlja
ranije navedenom hadisu. Ipak, ako pacijent nesumnjivo misli da je osoba koja nudi
svoje usluge lijenik, ili ako kasnije "lijenik" uvjerava pacijenta posredno izraenim

IJ38

Po.slani/eova medicina

prikazivanjem, prisilom ili zagovarajui vrsto znanje u spornom pitanju, ili ako zlobnik
propie lijek i nakon njegove upotrebe doe do pogoravanja bolesti kod pacijenta,
onda je silnik odgovoran, kao to je to jasno navedeno u ranije spomenutom hadisu.

I . 7 Odgovornost za nehotian in
Trea kategorija odgovornosti jeste ona kod uenog i iskusnog lijenika koji izvodi
svoje usluge u skladu s propisanim pravilima, i ako nehotino njegova ruka posegne za
zdravim dijelom pacijentovog tijela i oteti ga grekom, lijenik je odgovoran. U ranije
navedenoj odluci, za vrijeme obrezivanja, naprimjer, ako lijenik grekom izvede rez
u uretri, ili ako njegova otrica nehotimino oteti skrotum ili testis djeteta, lijenik se
dri odgovornim za tetu, i mora je nadoknaditi pacijentu ili njegovoj porodici. Prema
islamskom zakonu ovo je nazvano "nehotian i n" (ar. dinajal el-hala').

1.8 Odgovornost za davanje pogrenog lijeka

etvrta vrsta odgovornosti jeste ona dobro obuenog i uenog lijenika koji daje
sve od sebe, a jo uvijek pravi netanu dijagnozu, ili grekom pripisuje tetni lijek .
Kao rezultat njegove odluke, pacijent pati od komplikacija, i, ako lijeenje rezultira
pacijentovom smru, odgovornost ostaje lijenikova. Ipak, u ovom slu aju, nadoknada
moe biti plaena od lijenika ili muslimanske riznice (ar. Bejlul-mal).jedan od ranijih
sluajeva koji se primjenjuje za ovakvu situaciju utemeljio je imam Ahmed, a odnosi
se na greku u presudi koju je nainio vladar ili sudija.

1.9 Odgovornost za djelovanje bez pacijentovog odobrenja

Peta kategorija odgovornosti jeste ona odgovornost koja se javi kod dobro obuenog
i uenog lijenika koji izvodi svoje usluge prema propisanim pravilima, dok u sluaju
obrezivanja ili u slu aju operiranja mla e ili mentalno retardirane osobe, naprimjer,
lijenik previdi da dobije odobrenje porodice, i kada bi pacijent ili dijete patili od
komplikacija ili gubitka, lijenik je definitivno odgovoran. Prema tome, ako mentalno
retardirana ili adolescentna osoba da odobrenje lijeniku kao dobrotvornost, onda
Ujenikova odgovornost moe biti bilo nepobitno dokazana ili odbijena. U ovom
sluaju, lijenik ini dobroinstvo, pa zbog toga osoba s dobrom namjerom ne bi trebala
biti osuena za eventualne negativne posljedice. Miljenja muslimanskih uenjaka
razilaze se u vezi s ovim pitanjem. Najotrije od miljenja zahtijeva da lijenik uini

1391

lbn-Kqjjim cl-Devzi

nadoknadu pacijentu ili njegovoj porodici, bilo daje on dobio dozvolu od mlae osobe
ili ne. U ovom sluaju , neki teolozi to smatraju kao povredu, naruavanje pacijentovih
priroenih prava i profesionalnu nesavjesnost.

2. Koje

lijenik

(ar. tabib)?

U ranije spomenutom hadisu: "Ko god tvrdi da je lijenik. .. ", arapska rije "tetab
bebe" koju je Allahov Poslanik, s.a.v.s., upotrijebio podrazumijeva: onoga koji dijagnos
ticira ljudske bolesti, lijei njihovu bolest savjetom i receptima, prodajom biljaka i biljnih
lijekova, dopustivim balzamima, stimulansima, lijekovima, antidotima, purgativima,
sredstvima za povraanje, lijekovima za kaalj ili bilo kojim sredstvom za ublaavanje
boli, i koji takoer preporuuje korisniku usluga njihovo doziranje i upotrebu, takoer
poznat u arapskom kao taba 'i'i ili strunjak u prirodnoj (natural noj) medicini; praktiara
bilo koje od grana umijea lij eenja, ukljuujui proizvoae i prodavae medicinskih
recepata; hirurga; ortopeda; veterinara; ili bilo kojeg odnosnog ili poznatog praktiara
terapeutske medicine, ukljuujui lijeenje vjerom (vjersko lijeenj e).

3. Pravila medicinske dijagnoze i tretmana

Iskusan i inteligentan lijenik slijedi dvanaest pravila u dijagnosticiranju i lijeenju
pacijenta, ukljuujui:
- kao prvo, on odreuje i klasificira vrstu bolesti;
- istrauje etiologiju bolesti, njeno porijeklo i uzronika;
- istrauje ~elesnu konstituciju, pacijentovo trenutno stanje i njegova svojstva jakosti
i slabosti. Ako je pacijentovo stanje u mogunosti da se bori s boleu, lijenik bi se
trebao uzdrati od, ili odloiti, propisivanja bilo kojih lijekova;
- ispituje ravnoteu ~elesnih izluevina;
- identificira stanje naruene ~elesne izluevine;
razmatra dob pacijenta;
- razmatra njegove navike;
- razmatra sezonu i vrijeme godine, i koji bi tretman tada mogao biti djelotvorniji;
- razmatra domovinu pacijenta i vrstu tla na kom je odrastao;
- razmatra uvjete ivljenja i nivo zagaenosti vazduha koji okruuje pacijenta;
- poblie odreuje vrstu okrepljujueg sredstva koju pacijent moe prihvati;

IJ 40

P03lanik;ova medicina

- odreuje snagu lijeka to ga namjerava propisati i neophodnu doziranost potrebnu

da se nadvlada bolest;
- lijenikov cilj ne bi trebao biti ogranien na nadvladavanje simptoma ili njihovo
izoliranje, ve, umjesto toga, koncentriranje na izbacivanje bolesti na nain to nee
pospjeiti pogoranja ili ozbiljne popratne efekte. U takvom sluaju, radikalna elimi
nacija bolesti zahtijeva postupno opadanje njenog intenziteta, prije odluivanja da
li je potrebna operacija ili bilo koja druga vrsta tretmana, kao to je to u primjeru
proirenja vena, osim u ozbiljnim s luajevima;
- u obinim situacijama, lijenik mora koristiti svoju mudrost u propisivanju najjed
nostavnijeg tretmana prije odluivanja na poveanju njegove snage. Naprimjer, trebalo
bi da bude zadovoljstvo lijeniku zapoeti s odreivanj em bolesti uravnoteavanjem
pacijentovih obroka prije njegovog lijeenja dijetarnim dodacima, i on bi trebao
propisati jednostavne lijekove prije propisivanja onih sloenih, itd.;
- lijenik mora prouavati bolest i odluiti kada ona moe biti lijeena, a kada ne. Za
hroninu bolest, lijenikov ubacak (lijek) mora biti ogranien na reduciranje boli i
patnje, kada je to mogue, na izoliranje bolesti, na ograniavanje njene tete, kada
je to mogue, i na smanjivanje mogunosti njenog irenja na druge. Lijenik bi
takoer trebao potovati sebe i profesiju, i ne pourivati se da upotrijebi beskoristan
tretman za beznaajne novane dobiti;
- lijenik ne bi trebao pokuavati s purgacijom pre~eranih tvari ili naruenih ~elesnih
izluevina prije njihovog odgovarajueg dozrijevanja, ve, umjesto toga, on mora
saekati njihovo potpuno dozrijevanje prije pribjegavanja purgaciji;
- lijenik takoer mora posjedovati znanje raznolikih bolesti srca i dua, mudrost da
se nosi s njima i njihovim djelotvornim tretmanima. Posjedovanje ovakvog znanja
igra glavnu ulogu u procesu lijeenja, pogotovo u sueljavanju emocionalnim stre
som kao posljedicom bolesti. Ovakav je potpuni lijenik (ar. hakim). to se tie
praktiara kome manjka ovakva strunost, i ak ako je on bio vjet u dijagnosticiranju
bolesti i propisivanju odgovarajueg antidota, jo uvijek e on lij eiti pola bolesti.
Zapravo, potpuni lijenik (ar. tabib /dami/) mora se raspitivati o stanju pacijento
vog srca, moralnoj normi, pobonosti, vjeri, privrenosti, zahvalnosti, strpljivosti,
duhovnim odreditima, sklonosti za prolaznim svijetom, ljubavi i eljom da sretne
svog Gospodara, inae on nije istinski lijenik, umjesto toga on je nepotpuno izveden
praktiar medicinske profesije (ar. tabib k~ir). Nadalje, najbolji lijekovi za ljudske
bolesti ostaju u sjeanj u na Allaha Svemogueg, dobra djela, dobroinstvo, molitve,
prizivanje Allahovih lijepih imena (ar. esma el-husna) i zikr. Ovakva zazivanja
imaju veliku vanost u potiskivanju bolesti prije nego to se one jave, i A llahovom
voljom, postizanju lijeka za neije bolesti. Zapravo, uivanje zdravog tijela bolje je
nego upotrebljavanje najboljih prirodnih lijekova, dok sve to zavisi od pojedineve
1411

lbn-Kajjim el-Devzi

psiholoke naklonjenosti, vjere i volje da saslua poziv njegovog Stvoritelja;

- lijenik mora imati suosjeanja s pacijentom, i mora ga lijeiti ljubaznou i razumi
jevanjem;
- lijenik se mora sluiti prirodnim lijekovima podjednako kao i onim duhovnim. On
mora koristiti svoju inteligenciju, psihologike tehnike, duhovne i ideoloke sposob
nosti i ak mentalno uvjeravanje pacijenta koje e biti dobro ili ono to e njegovu
bolest brzo prebroditi. Zapravo, iskusan lijenik koristit e doputenu metodu da
pomogne oporavku njegovog pacijenta i napokon,
- lijenik mora paziti na ciljeve lijeenja pacijenta, slijed ei est esencijalnih preduv
jeta svoje profesije, a to su: kultiviranje pacijentove trenutne snage; pomaganje da
pacijent ponovo stekne izgubljeni dio svojih prirodnih mogunosti to je mogue
prije; odstranjivanje uzronika bolesti, kada je to mogue; zaustavljanje bilo kojih
daljih komplikacija; u sluaju pootrenih rizika izabiranje manjeg rizika da bi se
lij eio onaj vei i uzimanje pravca manje opasnosti da se odstrani mogunost one
vee. Ovih su est pravila sr lijeenja pacijenta. Lijenik koji ne podrava ovakva
pravila nije ak ni lijenik, a Allah zna najbolje.

4. Patologija bolesti
Bolest prolazi kroz etiri patoloke faze: embrioloka faza ili poetak bolesti;
patobolizam ili progresija putanje bolesti; potpuno dozrijevanje i njeno opadanje.
Lijenik mora dati tano odreen razlog za svaku od ovih faza i u skladu s tim lijeiti
ih. Naprimjer, ako u ranim fazama bolesti on nade da pacijentov rad crijeva slabi,
on mora propisati potrebne laksative i purgative da bi se ubrzalo varenje. Inae, ako
on propusti to uiniti na poetku bolesti zbog oprenih razloga, on to mora izbjei
raditi kada je bolest u progresiji. Umjesto toga, on bi trebao saekati njeno potpuno
dozrijevanje i stabilizaciju prije pokuavanja purgacije. Ovo e pomoi tijelu da skupi
snagu u pobjedi vanju bolesti, a kada je bolest stabilizirana, lijenik onda smije izvesti
purgaciju, a odstranjivanje uzroka vrit e kada je bolest slaba.

5.

Etiki lijenik

(ar. taba'i'i)

Imperativ je za obuenog lijenika da slijedi jednostavne procedure prije izvoenja

onih sloenih, i osim ako se boji komplikacija ili brzog pogoranja pacijentovog stanja,
on mora propisati jednostavne lijekove prije pokuavanja s onim sloenim, i treba
pokuavati sa dijetarnim pristupom prije propisivanja lijekova. Pod oprenim stanjima
lijenik mora propisati odgovarajuu dozu sa senzitivnou, tako da tijelo postaje manje
1'42

Poslanik_ova medicina

priviknuto na lijekove, a prilagodljivije svojoj svrsi. Lijenik ili taba'i'i mora ustanoviti
da li je bolest topla ili hladna i ne smije biti iskuavan na eksperiment bilo kojim lijekom
sve dok nije u potpunosti uvjeren u njegovu provedbu. Pretpostavljajui da bolest ima
sloene simptome, on bi prvo trebao poeti s onim najdominantnijim. Naprimjer,
kada je ir stomaka popraen unutarnjom upalom, on bi prvo trebao raditi na otklan
janju vruice i upale prije lijeenja zagnojenosti. U drugom primjeru, ako on lijei
septicophlebitis, koji u krvi uzrokuje gnjilenje kombinovano s akutnom upalom vena,
ovdje ponovo, on prvo mora otkloniti vruicu i upalu. 133 Ako lijei hronino oboljenje
popraeno oteanim simptomima, on bi prvo trebao lijeiti neposredne nadolazee
simptome, dok istovremeno treba voditi rauna o duboko ustolienom stanju sve dok su
simptomi jai nego bolest, kao npr. u sluaju colibacillosis-a (ar. kavlendun), lijenik
obino lijei prvo mogue bolno zaepljenje. inae on smije zapoeti lijeenjem boli,
a potom se usmjeriti na lijeenje bolnog zaepljenja. Ako on moe slijediti prirodni
tretman detoksifikacije ustezanjem od hrane postom ili odmorom, on bi se trebao odrei
purgacije. Poput toga, da bi potkrijepio stanje, on ga mora uravnoteiti s njegovom
jednakou, a da bi poboljao stanje, on ga mora lijeiti njegovom suprotnou.

8
O Izbjegavanju zaraze

-studija ohadisimaI. Leproznost (lepra)

Dabir bin 'Abdullah izvijestio je da je delegacija iz plemena Sukejf dola u
Medinu da iskae svoju pripadnost islamu i lojalnost Allahovom putu. Sa sobom,
oni su poveli ovjeka koji je bio obolio od tekog i neizljeivog leproznog stanja. Prije
njihovog dolaska Allahov Poslanik, s.a.v.s., poslao im je po kuriru poruku, govorei:
"Vratite se vaem domu, primili smo vae obeanje." 134
Takoer u M uslimovom "Sahihu" Ebu-Hurejre je prenio da je Allahov Po
slanik, s.a.v.s., rekao: "Bjeite od leprozne osobe kao to to inite od lava. " 135 Imam
lbn-Madde prenio je u svojoj zbirci hadisa da je ak Allahov Poslanik, s.a.v.s.,

<A"O se odnosi na sepsu koja zahtijeva brz tretman.

Muslim, 2231.

ll!Buharija, 10/132.

'll
'

14

1431

lbn-Kajjim el-Devzi

rekao: "Ne buljite ekstenzivno u leprozne ljude." 136 U drugom hadisu prenesenom
od lbn-'Abbasa, Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Neka nosilac zarazne bolesti
ne posjeuje zdravu osobu." 137 On je takoer rekao: "Obraajte se leproznoj osobi s
udaljenosti od jedne ili dvije duine koplja." 138
Leproznost (lepra) jeste zarazno oboljenje uzrokovano izljevom crne ui kroz
tijelo, uzrokujui tako masivno propadanje ~elesnih izluevina pri tom proizvodei
fizike promjene i deformaciju udova. Na vrhuncu, bolest uzrokuje gnojno raspadanje,
rak, priguene bolove i postepenu dezintegraciju udova. Takoer ponekad je ovo
znano kao leontiasis, a lijenici pripisuju ovaj naziv: manifestaciji lavljih karakteristika;
injenici da bolest daje izgled slike lava na licu oboljelog i injenici da zaraza prodire
svakoga ko doe u dodir s njom (licem u lice).
Lijenici smatraju ovo oboljenje nasljednim, podjednako kao i opasno zaraznim.
Onaj koji se priblii leproznoj osobi osjetit e neugodan zadah i neugodan smrad
koji izaziva povraanje, a to je posebno odvratno za onoga koji ve boluje od bilo kog
oblika pulmonalnih (plunih) oboljenja.

2. Faktor tjeskobe
U njegovom savrenom suosjeanju i ljubavi za svoje sljedbenike, Allahov Poslanik,
s.a.v.s., savjetovao im je da izbjegavaju kontakt sa smrtonosnim zlom zbog posljedica
diranja kod prenosivih bolesti i mogueg kvarenja njihovih tijela i srca. Neki su ljudi
skloniji od drugih ka ovim bolestima i imaju pritajen u sklonost i osjetljivost koja treba
puki kontakt da se razvije virus. Ponekad, bojazan ubrzava irenje ovakvih zaraznih
bolesti. Zapravo, psihiki udar to ga izazivaju bojaznost i brige na konstituciju tijela
pojedinca ne moe biti ignorisan. Dakle, bojazan, ~eskoba i brige postaju dominantni
faktori koji e kontrolirati snagu i prirodu pojedinca. Ponekad, kada zadah bolesti
dosegne zdravu osobu, on uzrokuje muninu, te ovakav zadah postaje neposredni
prenosni agens. l pak, a kao to smo to ranije ustanovili, prijemnik mora ve biti sklon
ovakvoj reakciji i osjetljiv na bolest (prema bolesti) .

136 lbn-Madde,
137 Buharija,
138

3543; i Ahmed, 2072.

l 0/206; Muslim, 222 1.

Biljei ga Abdullah bin Ahmed, daif hadis; isto ga biljai Hejsemi u "Medme'u" 5/1 Ol.

Poslani/tova medicina

3. Razumijevanje poslanike upute

Allahov Poslanik, s.a.v.s., oenio se jednom iz jednog od susjednih plemena, i prvu
branu no otkrio je da je mlada zadobila neke kongenitalne abnormalnosti, izmeu

ostalog pokazujui bijele kone pigmentacije u podruju psoasa (lat. Leukoderma), te

ju je on zamolio da se vrati svojoj porodici. 139 Ponekad, u njihovoj ignoraciji, odreene
individue se mogu usuditi da dovode u pitanje Poslanikovu mudrost, a pogotovo kada
poslanika sklonost demonstrira akcije drugaije nego to obini ljudi ele vjerovati,
ili ono to oni ele vidjeti da on radi. Drugi ljudi koriste suprotstavljene hadise da
dokau abrogaciju senzitivnih poslanikih hadisa. U vezi s ovom temom, imam je
Tirmizi naveo u svom Dami'ul hadisu prenesenom od Abdullaha bin Omera, r.a.,
daje u svom ogromnom suosjeanju i ljubavi prema svojim ashabima Allahov Poslanik,
s.a.v.s., jednom uzeo ruku leprozne osobe, stavio je u mjeinu vode i molio: "S imenom
Allaha, vjerujui u Allaha i oslanjajui se na Allaha."
Slian je hadis prenesen od imama lbn-Maddea. Ovaj hadis je prenio Dabir
bin Abdullah. Ipak, vjerodostojnost ovog hadisa smatra se slabom, kao to emo
kasnije vidjeti u ovom poglavlju.

U drugom hadisu, Ehu Hurejre, r.a., prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,

rekao: "Ne postoji zaraza i ne postoji praznovjerje." Naravno, ovaj hadis mogao bi
biti uzet izvan konteksta, i ljudi sa slabom vjerom ili sa sumnjivim namjerama mogu se
igrati sa ovim rijeima, naalost, na njihovu vlastitu tetu. Ipak, a Allahovom Milou,
ne postoji kontradikcija u uenjima Allahovog Poslanika, s.a. v.s. Ako pojedinac nae
dvije suprotnosti, makar u dobro provjerenim hadisima, mogue je da su mu jedan od
ta dva hadisa pripisani od neprijatelja, ili bi hadis mogao biti nepravilno prenesen od
prenosilaca, ili da je jedan od hadisa mogao izgubiti neto od svojih uputa kroz dugi
lanac prenosilaca. S druge strane, takoer je mogue da svaki svjedok ne moe shvatiti
poslan iku mudrost na isti nain i stoga kako vrijeme prolazi, dokaz na temelju indicija
njegove mudrosti u to vrijeme moe biti pogreno shvaen. Ovo je dosta mogue ak i
kada je autoritet prenosioca nepobitan. Ipak, neki su hadisi zaista dokinuli one ranije,
kao to su ranije okolnosti dozriJe u prijemljivije okruenje. Inae, kontradikcija moe
biti u umu sluaoca i bazirana na njegovom nivou razumijevanja, radije nego na sa
mom hadisu. U svakom sluaju, mora postojati jedno od ova tri objanjenja, inae nije
mogue nai dva istinita hadisa koji su meusobno kontradiktorni, Boe sauvaj, to ak
nije shvatljivo ni za najsavrenije Allahovo stvorenje, ije su rijei posljedica Allahovog
nadahnua, a to je da se u hadisu nalaze oprene izjave. Ako se ikad nau, onda je
bolest ona koja se javlja usljed pomanjkanja pravog znanja, pomanjkanja odgovarajue
139

Ahmed, 3/493; daif hadis.

1451

fbn-Kajjim el-Devzi

interpretacije i razumijevanja ili pomanjkanja razumijevanja arapskog jezika tog doba,

a posljedni uzrok je veoma uobiajen danas, a Allah je najbolji vodi_
U vezi s ovom temom, u svojoj knjizi "O suprotnostima u hadisima" (ar. ihtilaf-ul
hadis), Ibn-Kutejba naveo je da su neprijatelji hadisa jednom raspravljali: " Izvijestili
ste oprene hadise. U jednom hadisu navodite da je Allahov Poslanik, s.a.v.s-, rekao:
'Ne postoji zaraza i ne postoji sujevjerje_' U drugom predanju rekli ste da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao: 'Neka nosilac zarazne bolesti ne posjeuje zdravu osobu.'
Takoer ste prenijeli da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: 'Obraajte se leproznoj
osobi sa udaljenosti od jedne ili dvije duine koplja.' I prenijeli ste da je Allahov Po
slanik, s.a.v.s., rekao: 'Bjeite od leprozne osobe kao to to inite od lava.' U drugom
predanju, izvijestili ste da kada je leprozna osoba dola ponuditi svoju lojalnost, Allahov
Poslanik, s.a.v.s., poslao joj je poruku prije njenog dolaska, zahtijevajui od nje da se
vrati kui i da je prihvatio njen zavjet u odsustvu, i sva su ova predanja meusobno
kontradiktorna. Kako je to mogue?"
Imam Ehu-Muhamed ibn Sirio reagovao je na ovakve navode i mi takoer
potvrujemo njegovo objanjenje da ne postoje oprenosti ni u jednom od navedenih

hadisa. Svaki od navedenih hadisa odnosi se na specifino vrijeme i okolnost. Kada

se stave u njihov odgovarajui kontekst, "oprenosti" e nestati.

4. Seksualno prenosive bolesti

Kako bilo, u odnosu na ranije navedene had ise, postoje dvije vrste zaraze: u sluaju
leproznosti, ona moe biti prenoena kroz kontaminaciju zraka. Dakle, ako pojedinac
sjedi dui vremenski period priajui i udiui okolni zaraeni zrak leproznog okruenja,
mogue je da on postane zaraen boleu; drugi je uzronik seksualna transmisija
kada leprozna osoba stupi u spolni odnos sa svojom suprugom, i time ona takoer
moe dobiti bolest, podjednako kao i potencionalno novoroene u svom kasnijem
dobu ivota. Ista vjerovatnoa odnosi se na oboljele od tuberkuloze (lal. Tuberculo
sis), pneumophtitisa, omphalophlebitisa ili treponematosisa, pored ostalih seksualno
prenosivih bolesti. Lijenici uglavnom izoliraju pacijente zaraene tuberkulozom, i
oni e zasigurno staviti u karantin leproznu osobu i nametnuti ograniene kontakte
ili ak striktnu izolaciju s bilo kojom ovakvom boleu, a, u njihovom sluaju, mnogi
su lijenici danas mnogo udaljeni od vjere i vjerovanja u praznovjerje ili loe slutnje,
dakle oni ne sprovode ovakve predostrone korake iz pukih religioznih razloga.
U sluaju treponematosisa, ova bolest obino napada stoku i proizvodi vrstu
vlane uge (lat. Psoriasis). Obini i prolongirani kontakt sa zaraenim ivotinjama
ili gacanje po njihovoj zaraenoj mokrai uzrokovat e njeno irenje na ljude. U njiho

p46

Poslanikova medicina

vom sluaju neki od parazita u trepopnematosisu udomaile su se kod ivotinja ili ak

ptica, i patogeni su za ljude i mogu uzrokovati sifilis i frambeziju. 140 U ovom je smislu
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Neka nosilac zarazne bolesti ne posjeuje zdravu
osobu." Njegov savjet upuuje da zdrava osoba ne mora sudjelovati u patnjama osobe
zaraene zaraznom boleu. U drugom primjeru, Allahov je Poslanik, s.a.v.s., isto tako
mrzio da zdrava osoba dijeli svoje boravite s ludom osobom, u strahu (iz bojazni)
da bi za vrijeme prolongiranog zajednikog ivljenja, zdrava osoba mogla poprimiti
neke od abnormalnih idiotskih izraza i osobina u procesu uslunosti za neophodnim
komunikacijama. Dakle, ovakvi izrazi mogu pokazati trajne otiske na zdravu osobu.
Primjer druge vrste zaraze jeste poput epidemije ili ljezdane kuge naprimjer. U
ovom sluaju postoji i obraanje Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: "Ako ujete o kugi u
zemlji, ne ulazite u nju, a ako se ona pojavi u zemlji dok ste tamo (dok boravite u njoj),
nemojte bjeati od nje." U ovom sluaju, on se bojao za ljude to se tie mogueg
irenja zarazne bolesti. Takoer, to je kao da je govorio da ljudi ne bi trebali misliti da
mogu pobjei od Allahove odredbe, a pogotovo za vrijeme epidemije, jer ovo ih nee
nuno sauvati; pored toga to je opasno za druge ljude. To takoer podrazumijeva da
e ostajanje na odstojanju od ovakvih bolesti donijeti mir i u~ehu za srce pojedinca i
pomoi mu da unaprijedi svoje tenje.
to se tie obraanja: "Bjeite od leprozne osobe kao to to inite od lava", Allahov
Poslanik, s.a.v.s., dao je ovakav savjet kao vanjsko preventivno pravilo i standardni
predostroni korak. to se tie jedenja s leproznom osobom, on je to uradio da bi
demonstrirao da to nije zabranjeni in. Neki su uenjaci objasnili da ova dva hadisa
indiciraju odreene okolnosti, a ne ope pravilo. to se tie njegovog obraanja: "Ne
postoji zaraza i ne postoji sujevjerje", objasnili smo ranije da je ovo obraanje uzeto
van konteksta osim ako pojedinac razumijeva okolnosti koje se odnose na ono izreeno .
Zapravo, ovaj je odreeni hadis izgovoren u pogledu praznovjernih umova i odnosi
se na stavljanje p1;jekora na greke pojedinca zbog ljudskog urokljivog oka.
Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: "Poslan sam kao uitelj . " Prema tome, kao
uitelj, on je govorio svakoj osobi u skladu sa njenim stupnjem razumijevanja. Neki
ljudi imaju jau vjeru od drugih i njihovo vjerovanje i pouzdanje u Allahovu zatitu
i vostvo moe im pomoi da prevaziu zarazu jednako dobro kao i mnoga nepovo
ljna stanja. Njihova je vjera poput zdravog mladog tijela; kad god virus ue u njega,
~elesne p1;rodne odbrane odmah uzvrate udarac i eliminiraju ga. Ostali ljudi nisu
u mogunosti da apsorbiraju isto to. Njihovo shvatanje moe biti manje istanano.
Dakle, Allahov Poslanik, s.a.v.s., obraao im se upozoravajui ih s obzirom na preven
tivne zdravstvene mjere. Zapravo, Allahov Poslanik, s.a.v.s., ustanovio je dva naina
gledanja da pokae primjer koji vjernici mogu slijediti i umanjiti odgovornost onih
140

Tropska ko.na bolest.

1471

lbn-Kajjim el-Dievzi

to posjeduju manju sposobnost shvaanja hadisa. Oba su pravca ispravna. jedan je

namijenjen za vrstog vjernika, a drugi za vjernika ija je vjera slabija. Svaki od njih
imat e svoj vlastiti primjer koji e slijediti i dokaz koji e prihvatiti . Isto se razumijeva
kada je A llahov Poslanik, s.a.v.s., primjenio kauterizaciju pod oprenim okolnostima,
premda je preporuio ustezanje od upotrebe ove vrste medicinske procedure. Postoji
nekoliko koherentnih primjera ranije navedenog koje pojedinac moe nai u sunnetu.
Ako je pojedinac poastvovan ovakvom mudrou i moe ispravno razumjeti sebe,
kada on izvodi odgovarajui tretman za svaki sluaj, on moe sauvati sebe od mnogih
kritikih argumenata i zaobii sukob.
Druga grupa kritiara raspravlja da izbjegavanje kontakta s osobama zaraenim
zaraznim bolestima jeste prirodna ljudska reakcija da se izbjegne potencijalna opasnost.
Dakle, da bi se ograniila zaraza, oni preporuuju da se zaobilazi dodirivanje i da
se ogr~i meusobno mijeanje i udisanje kontaminiraanog vazduha koji okruuje
bolesnu osobu sve do njenog oporavka. Ipak, ogranieni kontakt ili ak jedenje jed
nom zajedno sa bolesnikom od njegovog njegovatelja ili lijenika jeste neophodno, i
ak ogranieni kontakt, ako se potuje ispravno higijensko pravilo od lana porodice
osigura psiholoke koristi i osjeaj brige, i neophodno ne prenosi bolest. Dakle, kada je
Allahov Poslanik, s.a.v.s., savjetovao protiv ograniavanja pojedinca to sa sobom nosi
zaraznu bolest, on je mislio da kontrolie irenje bolesti, a posebno one najzaraznije
vrste. Ipak, ovdje ponovo, neke vrste kuga nisu prenosive zrakom, dijeljenjem hrane
ili dodirom, a svi oboljeli ne nose zaraznu bolest. Neki su zaraeni, potom lijeeni,
zaustavljajui tako bilo koje dalje razvijanje bolesti i kontrolirajui njeno irenje u vlas
titom tijelu. Dakle, sve dok se oboljeli bori da lijei svoju bolest i da nosi svoju poast
i ako je ispunjen strpljivou i zahvalnou svom Gospodaru, za njega je razumljivije
da pazi da ne iri svoje patnje na ostale.
Trea grupa kritiara tvrdi da su u neznanju, za vrijeme paganizma (ar. dahilijjeta),
ljuili vjerovali da se zarazna bolest iri sama, a bez Allahovog udjela. U ovu svrhu
Allahov Poslanik, s.a.v.s., je morao da ponititi ovakva kriva vjerovanja i stoga je
dijelio hranu s leproznom osobom, da bi razjasnio ovu stvar i da bi poduio ljude da
je Allah Onaj Koji kontrolie bolest i brine o oporavku. S druge strane, kada je Al
lahov Poslanik, s.a.v.s., savjetovao protiv ovakvog kontakta, u svom kazivanju: " ... iz
kontakta dolazi destrukcija", on je objasnio da je kontakt jedan od agenasa kojeg je
Allah Svemo.gui stvorio kao potencionalnog prenosioca bolesti. Stoga, dokaz ovakvog
uzroka jeste u njegovom savjetu, i dokaz Allahove kontrole nad svim, i dokaz da
nijedna bolest ne moe proizlaziti iz same sebe ili se iriti kako joj je volja ustanovljen
je kroz njegovo jedenje s leproznom osobom. ak ni sam, virus, nema kontrolu nad
svojim kretnjama. Allah je Stvoritelj i On upravlja svime. Ako Mu je volja, On ima
potpunu kontrolu i mo da lii sve njihovih elementarnih atributa, a ako Mu je volja,
sve e funkcionirati u skladu s odredbom koju je On orginalno stvorio.

j148

Poslani/eova medicina

etvrta grupa uenjaka tvrdi da kasniji hadisi dokidaju i zamjenjuju one ranije.
Ovaj je postupak u arapskom nazvan nash. Dakle, oni gledaju datum i uspostavljaju
reference svakog hadisa prije nego to razmotre koji e slijediti. Ostali smatraju da
neki hadisi moraju biti uvani (kao zakon) svakako, a bez obzira na njihovu prednost
i bilo da oni potpadaju u podruje nasha ili ne. Njihov argument proizlazi iz Ebu
Hurejreove naracije hadisa: "Ne postoji zaraza i ne postoji praznovjerje." Na poetku,
Ebu-Hurejre, r.a., prenio je hadis, a kasnije se ispostavilo d a je on zaboravio kako
je isti bio izgovoren od Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Kad su ljudi otili do njega da
ga ispitaju o tome, rekli su: "uli smo te kako govori ... ", a on se suzdrao od svog
ponovnog sasluavanja prije njih. Ebu-Seleme je komentirao Ebu-Hurejreovu kasniju
poziciju govorei : ':Ja ne mogu utvrditi da li ga je Ebu-Hurejre zaboravio ili da li je
poniten od kasnijih prenosilaca." to se tie had isa prenesenog od Dabira u kome
stoji da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., uzeo ruku leprozne osobe, stavio svoju ruku s
njegovom u mjeinu vode i molio ... Imam Tirmizi opovrgao je ovo predanje i nazvao
ga neistinitim ili garibom. Imam Tirmizi dodao je i kako treba potvrdio, da se isto
predanje odigralo od Omera bin Hattaba, r.a., a ne Allahovog Poslanika, s.a.v.s.
Allah zna najbolje.
9
Zabrana propisivanja onoga to se smatra neistim
Ebu-Derda' prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Allah je stvorio
bolest i lijek i On je nainio lijek za svaku bolest. Koristite medicinu, ali ne lijeite
vae bolesti onim to je zabranjeno." 141 U istom smislu, imam B uhari prenio je u svom
"Sahihu" da je Ibn-Mesud izvijestio da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Allah
nije nainio va oporavak od bolesti sa onime to je On inae nainio zabranjenim." 142
Ebu-Hurejre izvijestio je takoer da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., zabranio upotrebu
lijekova loih osobina. 143 U drugom predanju, Tarik bin Suvejd el-Daafi je upitao o
koristima upotrebe vina (ar. hamr) u medicini, a Allahov Poslanik, s.a.v.s., odgovorio
je: "Ono nije lijek ve bolest" 144 U Sunenu od imama Nesaija preneseno je da je
jedan arapski lijenik spomenuo upotrebu abe u medicinskim preparatima, a Allahov
Poslanik, s.a.v.s., zabranio je njeno ubijanje u ove svrbe. U drugom hadisu Allahov
1 1

Ebu-Davud, 3874; hadis je hasen.

prenosi kao "mualleq", 10/68.
141
Ebu-Davud, 3870; Tirmizi, 2046; Ibn-Madde, 3459; Ahmed, 2/305; s jakim senedom.
'~Muslim, 1984.

142 8uharija, ga

1491

lbn-Kajjim el-Devzi

Poslanik, s.a.v.s., rekao je : "Ko god koristi alkohol u lijeenju svoje bolesti, Allah
mu nee dati oporavak." 145
Lijeenje bolesti neetikim i neistim

lijekovima jeste gnusan in sa stanovita dvoga:

rezon ovanja Lli zdravog razuma, a pozivajui se na islamsku jurisprudenciju. to se tie
propisanih zakona, mi smo ve naveli nekoliko hadisa u vezi s ovom temom. to se tie
zdravog razuma (ar. 'aleV. zaista, Allah je Svemogui zabranio upotrebu neistih tvari
zato to su one neetike i zloudne, dok On nikada nije zabranio vjernicima ita dobro
ili im je ograniio neto korisno kao kaznu za njihove grijehe. Stoga, On je odredio to
je korisno, a zabranio ono to je tetno, i ovakva je prohibicija nainjena zbog ljudske
vlastite koristi i s ciljem da ih zatiti od veih oboljenja. Stoga, nije pristojno vjerniku da
trai oporavak od bolesti pomou onoga to se smatra tetnim, ak i ako ova supstanca
moe donijeti povremeno olakanje, jer vea e teta zasigurno slijediti. Drugi aspekt tete
koji mora biti ovdje naznaen odnosi se na istotu vjernikova srca. Zapravo, neetiko
se pripisuje onome to je zabranjeno i moe olakati jedan aspekt fizike bolesti, dok
e njegova malignost zasigurno proeti srce pojedinca i generirati nove bolesti, i bit
e direktnim uzronikom spiritualnog pada pojedinca, te e on nesumnjivo zastraniti,
njegove e namjere teturati a njegova e se usmjerenost kolebati.
Istina je da zapovjedi Allaha Svemogueg moraju biti bespogovorno izvravane,
a ono to je On zabranio mora biti izbjegavano u svakom moguem pogledu. Ako
je ono to je On zabranio bilo ita drugo osim zloslutnog i proricanja, On to ne bi
zabranio, jer On je stvorio ovaj svijet za Svoja stvorenja da obitavaju na njemu i da se
tu smjeste odreeni vremenski period. Allah Svemogui je Vrhovni zakonodavac, a
kada On u Svojoj boanskoj mudrosti odobrava vostvo za Svoja stvorenja, On bi im
u tu svrhu doista pomogao da razlue dobro od zla. S druge strane, ljudsko e tijelo
i dua svakako reagirati na svaku neistu supstancu. Dakle, kada je neto zloslutno
i proricanje, ovakvi atributi e zasigurno opsjednuti bie pojedinca. Kojegod zlo oni
nosili, u sebi e kontrolirati pojedinca i ispoljavat e se kao on sam. Zbog ovoga je
Allah nainio neku hranu, pie i odjeu zabranjenim, jer one e prikazati njihovog
konzumenta kao pokvarenog, a On je nainio ostalu hranu, pie i odjeu doputenim,
jer oni demonstriraju robovljevu pobonost i odanost njegovom Gospodaru.
Drugi aspekt ovakve pokvarenosti i bezbonosti pokazat e se u osobnoj slabosti,
sklonosti ka konstantnom traenju ovakvih nedoputenih supstanci, a pogotovo kada
nezreo um i zaslijepljeno srce misli da je ovakva supstanca dobra za njega ili da e to
izlijeiti njegove bolesti. Ipak, Uzvieni i Vrhovni Zakonodavac suprotstavio je ovakvim
neosnovanim izlikama osiguranje odgovarajueg i ispravnog lijeka, i osigurao potrebnu
uputu za njegovo traenje. Nadalje, Allah Svemogui dao je jasan dokaz onoga to je

14

Sujuti, i kae da je daif.

pso

Poslanik_ova meLlicina

doputeno i onoga zabranjenog, i niko to ne moe osporiti. Dakle, poto je ubijanje

abe u medicinske svrhe nezakonito, a neke iz njihovog roda su ak otrovne, onda
kako moe majka nevaljalosti i zloudnosti biti dobra? Kako alkohol moe biti lijek?
Allah Svemogui ga nikad nije namijenio za lijek. Zapravo, nairoko je poznato da
alkohol i vino pogaaju mozak i funkcije centralnog nervnog sistema onoga koji ih
konzumira. I lijenici i teolozi se slau u tome. ak je Hipokrit govorio o alkoholizmu
kao jednoj izrazito tetnoj bolesti, dodajui da je "alkohol bolest koja je u suprotnosti
s tijelom i samoozlj eujua i bolest koja moe postati hronina." Zapravo, tetni
efekti alkohola ire se brzo do mozga, mijenja se stupanj humoralne ogranienosti
(ar. ahlat) i uzrokuje njihovo dranje na povrini. To usporava memoriju pojedinca,
pogaa njegovo razluivanje i iskrivljava mu ravnoteu. Autor djela "Liber Regius"
(ar. El-kami[) dodaje da alkohol oteuje mozak i nerve.
to se tie ostalih zabranjenih lijekova, postoje dvije vrste: jedna to je uzeta
dobrovoljno, dok je tijelo odbacuje, kao to su otrovi, bilo koja tvar to se nalazi u
zmijskom otrovu, bilo koji antidot 146 protiv zmijskog ujeda koji sadri meso zmije ili
sline fecesne substance koje e ultimativno ostati integralne, neprobavljive i postati
bolest umjesto lijeka; i druga vrsta koja uzrokuje cibofobinu reakciju i gaenje, kao
kod posebno pomijeanih pia prodornoga mirisa ili bilo kojih ostalih lijekova ija je
posljedina teta vea od njihovih koristi; u ovo spada anestezija koja se daje trudnici
prije poroda. Dakle, i priroeni i zdrav razum slau se sa vjerskom jurisprudencijom
u vezi s ovim pitanjem.
Zapravo, postoji istanana duhovna ljubaznost u onome to je Allah Svemogui
nainio lijekom, ukljuujui posebne blagoslove sadrane u onome to je On nainio
doputenim, jer je najbolji lijek ono blagoslovljeno, i ovakav e lijek tijelo spremno
prihvatiti. Ista stvar se odnosi na blagoslovljene ljude, gdje god oni bili, ostali e se
okoristiti njima, njihovim znanjem i njihovim drutvom. Puka injenica koju musliman
prepoznaje jeste da ono to je doputeno u medicini donijet e mu svoje koristi. to
je vea vjera roba u njegovog Gospodara i Njegovatelja, to mu je lake odbaciti ono
to je nedoputeno. Treba li pojedinac iskoristiti ovakve lijekove bez obzira na njegovo
znanje o njihovoj nedoputenosti, onda e oni zasigurno izazvati bolest, osim kada
pojedinac zanemaruje svoja vlastita odbojna osjeanja naspram ovakvih lijekova ili
suprotstavlja svoju priroenu fobinu reakciju ovakvim supstancama i njihovoj nazadnoj
i degenerativnoj prirodi, i to isto premjeta u svom umu ljubavlju prema tome. Ipak,
pravi vjernik nikada nee to uraditi, a Allah zna najbolje.

l'l6 Ranije

upotrebljavani antidot nainjen od 60-70 vrsta lijekova pulveriziranih i pomijeanih s medom.

IS

JI

Ibn-Kajjim el-Devzi
Lijeenje

uiju

Preneseno je u "Dva sahiha" (Buhari i Muslim) da je K' ah ibn 'Ajra doao do

Allahovog Posalanika, s.a.v.s., bolujui od uiju. Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao mu
je: "Doista, bolovao si tako puno!" U drugom had isu, preneseno je da mu je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao da obrije glavu i da nahrani do est ljudi ili da zakolje ovcu
kao kurban ili da posti tri dana. 147
Ranije u ovoj knjizi, objasnili smo lijeenje uiju medom. Ui (ar. kami) su
beskrilni insekti koji se umeu u korijene kose, a rastu kao paraziti na domainu.
Ui polau jaja ovalnog oblika zvane gnjide, koje se izlegu u roku od jedne sedmice i
privruju se na bazu folikula kose. Ui se ire lahko s jedne osobe na drugu, pogo
tovo u prenatrpanim i nesanitarnim uvjetima. Kada se naslauju gnjilenjem krvi,
komplikacija njihovog estog pojavljivanja takoer moe razviti sistemsku bolest koja
proizvodi patogene mikroorganizme koje dodaje krvnoj toksinosti, to je stanje poznato
kao trovanje krvi. Nekako, djeca su izloenija ovakvom estom pojavljivanju zbog po
javljivanja vlanosti uzrokovane njihovim igranjem i mijeanjem u mogue zaraenim
sredinama. Ovo objanjava zato je Allahov Poslanik, s.a.v.s., na poetku preporuio
brijanje glave da bi se eliminirale tetne isparine koje bi se inae nakupile iznad glave
i sprijeile disanje pora, i moda uzrokovale infekciju folikula. Poslije brijanja, pore ce
se otvoriti i ovakve tetne isparine bit e isputene da bi se omoguio prirodni proces
ienja. Poslije b1ijanja glave, a da bi uticao na potpuno ienje od uiju, pojedinac
bi trebao staviti rastvor paprike u siretu ili zobnu koru namoenu u sire na glavu,
a bilo koji od ova dva rastvora uzrokovat e izbacivanje uiju prije njihovog ispiranja
van, ili pojedinac moe dodati ulje rute (lat. Ruta graveolens) smjesi da bi ubio bilo
koja novo izleena jaja, ili moe staviti ekstrakt samljevenih kolumbijskih sjemenki
direktno na inficirana podruje.

14 7

Buharija, 4/ lO; sluaj se desio za vrijeme obreda had a kada je inae zabranjeno brijati glavu. (op.p.)

ps2

DIO II

Poslanikova medicina

1.1

Lijeenje

rtve pakosnog urokljivog oka

Imam M uslim izvijestio je u svom "Sahihu" predanje od Ibn Abasa u kome stoji
da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Pakosno urokljivo oko jeste injenica. Kada
bi postojalo ita bre od sudbine (ar. kadr), pakosno urokljivo oko bi to bilo. " 148
Takoer, u istoj zbirci sahih hadisa Enes je izvijestio da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
dao dozvolu ljudima da ue dove i ajete izlijeenja (ar. rulda) da bi sprij eili moguu
pakost urok!jivog oka, njegove kasnije vruice i ekcem 149 (ar. nam la). Spreavanje
pakosnosti urokljivog oka takoer moe biti izvreno obinim uenjem odreenih ajeta
iz Kur'ana protiv ovakvog zavedenag urokljivog oka. Ovo je takoer nazvano rukja.
Imam Ebu-Davud je izvijestio u svom Sunenu da je Aia, r.a., rekla da je Allahov
Poslanik ,s.a.v.s., uobiavao narediti onome to bulji u drugu osobu s pakosnou
urokljivog oka da uzme abdest, a da voda njegovog abdesta bude posuta po ovoj
drugoj osobi. 150
Sufjan bin 'Udejne prenio je daje Esma bint 'Umejs rekla: "O Allahov Poslanie,
porodica Beni-Da'afera izgleda da je konstantno napadnuta od pakosnog utiecaja
urokljivog oka (ar. 'ajnun). Hoe li moliti za njih?" On je odgovorio: "Da. Kada
bi postojalo ita bre od sudbine, pakosno urokljivo oko bi ga vodilo." 151 lmam je
Tirmiz.i takoer prenio predanje od Ehi-Imama bin Sahila ibn Hanifa koji je rekao:
'jednom je 'Amir bin Rebi' a vidio Sahila kako se kupa i prokomentarisao je: 'Nikada
nisam vidio (meu Arapima) ovako lijepu plavu kou.' Sahil je odmah pao na zemlju
bez svijesti. A llahov Poslanik, s.a.v.s., bio je potom pozvan. Kada je stigao, a nakon
sasluavanja izvjetaja ljudi, on je postao ogoren , te je prokomentarisao: 'Zato bi
ijedan od vas ubio svog brata (vlastitim oima)? Zato nisi uputio Allahu dovu za
bereket?' Potom se okrenuo Amiru bin Rebi'u i rekao: 'U zmi abdest i operi svog brata
njegovom vodom (vodom kojom je uzeo abdest).' Amir je to uradio, i odmah je sjeo
da brie Sahilovo lice, ake, podlaktice, koljena i stopala. Potom je uzeo olju te vode,
uvukao ju je pod Sahilovu odjeu i prosuo je, a potom je izlio ostatak abdestne vode
po Sahilovoj glavi. Nedugo poslije toga Sahil se probudio i povratio svjesnost." 152
Imam Tirmizi dao je komentar o odgovarajuoj proceduri za oslobaanje od
u~ecaja ovakvog ur<;>kljivog oka, govorei: "Osobi urokljivog oka mora biti nareeno
uzeti abdest, a ta voda se treba sakupiti u zdjelu. Potom on mora umoiti svoju desnu
1

~ Muslim,

2188.
~ Ekcem: promjena na koi.
110
Ebu-Davud, 3880.
151
T trmizi, 2059, kae da je hadis hasen sahih; Ahmed, 6/438; Ibn-Madde, 35 1O.
152 Malik u "Muvetau", 2/938.
1 9

155 1

lbn-Kajjim el-Devzi

ruku u nju, iznijeti neto vode, isprati rtvina usta i ispustiti vodu natrag u zdjelu prije
pranja rtvinog lica. Potom bi trebao umoiti svoju lijevu ruku u istu zdjelu, iznijeti
neto vode u malu olju i preliti je po rtvinom lijevom koljenu. Slijedei to, on bi
trebao umoiti svoju lijevu ruku u zdjelu, iznijeti neto vode u istu olju i izliti je na
rtvi no desno koljeno. Potom bi trebao posuti jo vode preko rtvi ne odjee. Konano,
on mora pljusnuti vodu iz druge olje preko rtvi nog ~em ena straga u jednom pokretu.
Ovdje je vano da olja na bude sputena na tle izmeu pojedinih faza.

1.2 Vrste urokljivog oka

Postoje dvije vrste urokljivog ili pakosnog oka: ljudsko oko i dinskog oko. U vezi s
ovom temom, preneseno je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., vidio u U mm u Seleminoj,
r.a., kui slukinju kako prodorno bulji u njeno lice, pa je prokomentarisao: "Ona
ima urokljivo oko (ar. sa'afa). Neka uzme abdest." 153 El-Husejn bin Mesud el-Farra'
objasnio je ovaj hadis: "Sa'afa podrazumijeva opsjednutost od urokljivog oka dina-a
to znai da je ona napadnuta od pakosnog u~ecaja urokljivog oka dina za kog je
kazano da je tetniji od prohoda (uboda) neprijateljskog koplja." 1S4 Dabir je dalje
komentarisao da "urokljivo oko moe pojedinca poslati u grob i smjestiti kamilu u
lonac za kuhanje." 155
Ebu-Seid el-Hudri je prenio daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., uobiavao da obino
trai utoite kod Allaha Svemogueg od urokljivog oka dinna i onog ljudskog. 156
Ipak, grupa nesretnih muslimana to imaju malo mudrosti i razumijevanja jo uvi
jek poriu postojanje urokljivog oka i tvrde da je to puka imaginacija, zla slutnja i
nagaanje. Naravno, ovakvi ljudi imaju najmanje mudrosti, oni sluaju malo i oni
shvataju malo. Oni su takoer najudaljeniji od istine, najgluplji su, najzasljepljeniji
su velovima razdvojenosti od njihovog Gospodara, i najdalje su od pravog znanja
dua i duhova, njihove prirode, sposobnosti i u~ecaja. ak voe i mudri ljudi veine
naroda na zemlji, a bez obzira na njihova religiozna vjerovanja i tradicije, ne poriu
egzistenciju uroklj1vog oka, dok se oni mogu raspravljati o njihovom uzroku i stupnju
u~ecaja.

Sl Buharija, l 0/ 171; Muslim, 2197.

s..Vidjeti "erbus-sunne" 13/ 163.

ISS Ovaj govor jeste kao badis daif, prenosi ga Ebu-Ne'im u "Hilijetu", 7/90.

IS6Tirmizi, 2059; Nesai, 8/271; lbn-Madde, 3511; Tirmizi kae da je hasen.

j156

PO$lanii(ova medicina

1.3 Izvori urokljivog oka

Jedna grupa ljudi tvrdi da pakosno urokljivo oko nastaje iz vlastitie zle sklonosti
pojedinca, njegove osjetljivosti na zlo miljenje, njegovih vlastitih iskuenja, njegove
sklonosti ka eksperimentalnim i iskustvenim stvarima, ak i ako su one pogubne za
njegovu vlastitu dobrobit, i vlastitog koketiranja s poudnim i zlim mislima i preputanja
zlim djelima. Izvan ovakve osobe, struja pakosnih isijavajuih energija emitira se iz
njegovih oiju i odmah pogaa rtvu. Druga grupa razmatra daje navedeno objanjenje
razlono i slino je istoj letalnoj energiji koju neke zmije emituju dok gledaju u svoju
lovinu, a rtva se odmah smrzava i ponekad istodobno umire od sranog udara. Isti je
energetski fenomen takoer naen kod nekoliko vrsta dragog kamenja, eliksira i ostalih
minerala, pri emu oni emituju nepogreivo jake energije ili radijacije; neke od njih su
letalne, a ostale mogu uzrokovati hladnou, pasivnost. apatiju, tromost, podlonost
neemu, naprezanje, tieskobu, preplaenost, udnju, navikavanje, povlaenje ili
pustoenje, itd ..
Druga grupa mislilaca tvrdi da, to se tie ostvarenja, Allah Svemogui uzrokuje ta
god odlui Njegova volja, bilo korisno ili tetno, jer On sam upravlja sudbinom dobra
i zla. Pozivajui se na njih, ova je u potpunosti izvedena odmah kada vlasnik ovakvog
pakosnog urokljivog oka usmjeri svoj prodorni upiljeni pogled u bilo koga ili bilo ta
to moe izgledati da uzgaja njegovu ili njenu zlu prirodu. Pakosne e energije potom
prodrijeti u rtvu kroz pore njene vlastite koe i uznemiriti njenu prirodnu ravnoteu.
Vlasnik ovakvog urokljivog oka je samo transmiter, i on nema moi niti utiecaja sam po
sebi, niti on moe inicirati ovakve akcije, dok je on sam istovremeno pogoen ovakvim
zlom. Ipak, ovakvo miljenje ostaje kao miljenje onih to ne vjeruju u neospornost
svojstvenih sila koje je Allab Svemogui umetnuo u svaku eliju stvorenja irom cijelih
univerzuma. Neke je energije On drao zatajenim ili neiskoritenim sve dok one nisu
bile otkrivene, a ostale je O n nainio konstantnim i aktivnim. Dakle, ovakvi su mislioci
definitivno zamutili vlastiti vid, ograniiti vidokrug razumijevanja vlastitih okruenja
i njihovu sposobnost da ispravno meudjeluju s njihovim okruenjem. Nadalje, oni
su se definitivno suprotstavili zdravom razumu i prihvatljivim miljenjima uenjaka.
Zapravo, niko razuman ne moe porei ope posljedice dua i dubova na tijelo. Oni su
ak materijalni, to svako moe vidjeti a ponekad i osjetiti. Uzmimo naprimjer onoga
to se crveni kada sree uvaenu osobu ili govori neto ega bi se mogao stidjeti, ili
kada nalazimo da neije lice postaje uto kada sree neto ili nekoga koga se boji,
i naravno ljudi ponekad raspoznaju osjeaj bolesti ili gubitka snage poslije njihovog
susreta s nekim ili sluanja opomene ili ak osjeaja spolnosti. Sve ovo se vri kroz
primanje neega ili bivanjem subjektom "namjere" neega drugog koje posljedino
izraava njegove ili njene namjere kroz njihove oi.

1571

lbn-Kajjim el-Devzi

D alde, pojedinac moe biti pogoen preko oiju nekog drugog, to je ustvari dokaz
jake veze izmeu njihovih duhova, dua i oiju. Oi same nemaju nita s tim, dua
i duh su ti koji nose ovakav u~ecaj. Svaka dua i duh nose svoje vlastite svojstvene
u~ecaje, snagu, prenosnike, bazine karakteristike i prirodu. Naprimjer, ljubomorna
osoba moe definitivno povrijediti svoju rtvu i stoga je Allah Svemogui zapovijedio
Svome Poslaniku, s.a.v.s., da trai utoite kod Njega od moi tete koju samo on moe
kontrolirati, i On mu je zapovijedio da trai utoite kod N)ega od bilo koje tete koju
ljubomorna osoba moe poiniti nad njim. Zapravo, teta ljubomorne osobe koja pogaa
njegovu rtvu samo moe biti opovrgnuta od nekoga ko je slijep za ljudsku prirodu.
Zapravo, ljubomorna ljudska je priroda svojstvena bolest to uzima oblik ljubo
mornog i bijesnog duha unutar samog pojedinca. On spopada lahkovjernu i nesum
njivu rtvu i djeluje u skladu sa svojstvenim zlim karakteristikama. Slino tome jeste
primjer otrovne zmije. Njen otrov nalazi se neaktivan u njenim otrovnim zubima, a
nakon vienja njene potencijalne rtve, zmija odjednom biva spopadnuta estokim
napadom bijesa i ljutnje kao da ona postane opsjednuta, i, odmah, otrov ildja van
preko zmijskog ujedanja rtve. Otrov je potom osloboen da bi se ulio u rtvu i ubio
je. Zbog toga neki ljudi uporeuju pakosnu, zlobnu i ljubomornu osobu sa zmijom.
Dakle, ljubomora je veliko prikriveno zlo. Ponekad ona ak moe uzrokovati pobaaj,
a u ostalim prilikama moe uzrokovati sljepou. Zbog ovoga je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., jednom upotrijebio analogiju egrtue, zmije otrovnice aat. Echis) 157 i afrike
guje to izbacuje otrov aat. Bitis arietans) 158, imajui na umu da one mogu uzrokovati
pobaaj ili ak sljepilo.
Ostale vrste zlobnih i bolesnih bia mogu pogoditi svoje rtve pukim gledanjem u
njih, a bez ikakvog fizikog kontakta, zbog njihovog visokog stupnja otrovne zlobnosti,
njihove bolesne prirode i loih energija to ih oni nose. DaJde, pakosnost urokljivog
oka ne treba neophodno kulminirati u fizikom kontaktu da bi djelovala, kao to neki
ljudi koji se malo razumiju u zakone fizike i erijat mogu tvrditi. Zapravo, ovakve
povrede mogu se dogaati preko neposrednog kontakta, neposredne konfrontacije,
sretanjem oi u oi ili preko izvanredno osjetilnih psihikih poruka, gdje duh vlasnika
urokljivog oka djeluje kao posrednik koji putuje da sretne rtvu i tetno djeluje na
njeno stanje. U drugim prilikama, teta moe biti uzrokovana preko mentalne moi
vlasnika uroldjivog oka ili ak preko uenja odreenih dova, insinuacija, vraanja ili ak
flertovanja s pojedinevom imaginacijom. Takoer je mogue zauzdati neije bolesne
namjere suprotstavljajui im se i obrui ovakvu bolesnu namjeru uenjem suprotnih
dova na temelju osjeanja ovakvih vibracija, ili ak na temelju sumnjienja ovakvih
mogunosti. Dakle, uspjenim obrtanjem smjera uroldjivog oka zaetnik sam postaje
157 Ar.

Abtar.

158 Zu-tafjetejn.

pss

Poslanileova medicina

rtva svoje vlastite inicijative. Inae, pojedinac se moe zatititi od ovakvog zla estim
uenjem dova za vlastitu zatitu protiv uroldjivg oka.
U~ecaj i pakost urokljivog oka ne zahtijeva neophodno neposredni kontakt oiju.

Zlobna i bolesna osoba moe ak biti i slijepa, a kada neko drugi opisuje odreeno
stanje, osobinu, sluaj ili osobu za njega, njegove zle misli mogu proizvesti isti efekat
kao i sami vizuelni kontakt. U mnogim sluajevima teta uzrokovana uroldjivim okom
prenesena je preko tree osobe kojoj je reeno o primjeru, osobini ili osobi, njegovom
bogatstvu, snazi, dobrom zdravlju, duhu, uspjenom poslovanju ili planovima za put

itd...
U vezi s ovom temom, Allah Svemogui rekao je Svome Poslaniku, s.a.v.s.: "Go

tovo da te nevjernici pogledima svojim obore kada Kur'an sluaju. " (Kur'an, 68:51)
On mu je takoer rekao: "Reci: 'Utjeem se Gospodaru svitanja od zla onoga to On
stvara, i od zla mrkle noi kada razastre tmine, i od zla smutljivca kad smutnje sije, i
od zla zavidljivca kad zavist ne krije."' (Kur'an, 113)
Prema tome, svaki vlasnik urokljivog oka jeste ljubomorna osoba, ali svaka
ljubomorna osoba nema urokljjvo oko. Poto su ljubomorni ljudi uobiajeniji nego
vlasnici uroldjivog oka, traenje utoita kod Allaha Svemogueg od ljubomorne osobe
ukljuuje vlasnike uroldjivog oka. U njihovom sluaju, zlo je projicirano iz njihovih
oiju kao nevidljive strijele njihove zavisti. to se tie rtava, ponekad ih pogode strijele
ljubomore i zavisti, a u drugim prilikama one promae. Kada ovakve strijele nau
metu - nezatienu i neoldopljenu osobu- one zasigurno tetno djeluju na nju. Ipak,
ako strijele ljubomore i zavisti nau ciljanu osobu opreznom, naoruanom i kako nosi
neobrubljen i neprobojan pancirni kaput, one mu nee nakoditi. Umjesto toga, one
se ak mogu odbiti natrag da pogode i na tete osobi koja ih je odaslala, a koja potom
postaje rtvom zla kojeg je ona sama zaela. Ovo je upravo poput strijelca i njegovih
meta. jedna vrsta je strelarstvo umova i dua, a drugo je strjelarstvo tijela i sjena.
Korijen ljubomore i zavisti proizlazi iz gledanja pojedinca u neto, njegovim
simpatisanjem toga, mrnjom da gleda priznanje nekoga drugog i udnjom tog istog
za sebe. Ovo je obino praeno s pojedinevom bolesnom i zavidnom zlom duom
koja progoni potencijalnu rtvu, a potom ubrizgava svoje otrovne zrake ili podsvjesne
poruke buljei u njega s pakou. Ponekad, pojedinac moe namjerno gajiti zli duh
koji nosi. U drugim prilikama on to moe uraditi nenamjerno ili ak podsvjesno, jer
ljubomora moe biti njegova druga priroda. Zapravo, ovo je najgora vrsta ovjeka
(ljudskog bia). Neki muslimanski uenjaci ak tvrde da kada se zna da neka osoba
ima zlobnu, pakosnu i zlu prirodu, ona bi trebala biti segregirana iz drutva, a sve u
cilju eliminacije irenja njenog zla, a vlada bi trebala osigurati bazina joj sredstva za
ivot sve do njene smrti.

1591

lbn-Kajjim e/-Devzi

1.4 Lijeenje rtve urokljivog oka 159

U biti, poslanika je uputa usmjerena u pravcu lijeenja ove bolesti i ona osigu

rava

razliite

metode

lijeenja.

U vezi s ovom temom, imam Ebu-Davud je prenio

u svom Sunenu da je Sahil bin Hanif rekao: 'jednom sam s grupom ljudi proao
pored vodopada. Otiao sam i tamo se okupao, a kada sam izaao (iz vode), bio sam
napadnut ozbiljnom groznicom." Kada je ovaj sluaj iznesen Allahovom Poslaniku,
s.a.v.s., on je prokomentarisao: "Recite Ebu-Sabitu 160 da ui ajete traenja tita Al
lahove zatite (ar. ta 'viza)." Neko je upitao: "ta je s obinim uenjem rukje -da li
bi mu to koristilo?" Allahov Poslanik, s.a.v.s., odgovorio je: "Uenje je rukje samo
za psihike bolesti, vruice i otrovne ujede." 161
U rokljivo je oko takoer poznato u arapskom jeziku kao nefs-pa, prema tome,
znailo bi dovoenje u vezu urokljivog oka i neije uroene zle prirode ili "sebe", dok
otrovni ubod podrazumijeva ubod korpiona (lat. Euscorpius flavicaudus) ili neeg
slinog. Meu redovnim dovama molenja neprekidnog tita zatite doputeno je uiti
dva zatitna poglavlja (ar. El-Mu'avizatejn). Ovo su 113 sura u Kur'anu koja je ranije
citirana i 114 sura koja u prevodu znai : "Reci: 'Traim zatitu Gospodara ljudi,
Vladara ljudi, Boga ljudi, od zla ejtana-napasnika, koji zle misli unosi u srca ljudi
od dina i ljudi!'" El-Fatiha, koja u prijevodu znai: "S /menom Allaha, Milostivog,

Samilosnog. Tebe, Allaha, Gospodara svjetova, hvalimo, Milostivog, Samilosnog,

Vladara Dana sudnjeg, Tebi se klanjamo i od Tebe pomo traimo! Uputi nas na Pravi
put, na put onih kojima si milost Svoju darovao, a ne onih koji su protiv sebe srdbu
izazvali niti onih koji su zalutali!" (Kur'an, /),i ajet o Allahovom prijestolju, koji u
prevodu znai: ''Allah je, nema boga osim Njega, ivi i Vjeni! Ne obuzima Ga ni
drijeme ni san! Njegovo je ono to je na nebesima i ono to je na Zemlji! Ko se moe
pred Njim zauzimati za nekoga bez doputenja Njegova?! On zna ta je bilo i prije njih
i ta e biti poslije njih, a od onoga to On zna-drugi znaju samo onoliko koliko On
eli. Mo njegova obuhvata i nebesa i Zemlju i Njemu ne dojadi odravanje njihovo;
Onje Svevinji, Velianstveni!" (Kur'an, 2:255)
Pored ovih Kur'anskih ajeta, pojedinac takoer moe uiti Poslanikove dove, kao to su:
l) "Traim zatitu s Allahovim savrenim rijeima protiv bilo kog zla koje moe poticati
od Njegovog stvorenja."

:;r;. ,.. ~
-...V" _.,.~._., .ul ~ ....
'"'1
~ ~_"&.
\,e

159

Ar. 'ajn.

160

Ovo je njegovo prezime.

161

Ebu-Davud, 3888.

p6o

4JI

~,

.. ..

Poslanikova medicina

2) "Traim zatitu s Allahovim savrenim rijeima protiv bilo kog ejtana, uznemi
renosti iJj briga i protiv bilo kog prijeko rnog oka."

3) "Traim utoite u dvorcu Allahovih savrenih rijei koje niti pobona niti bezbona
osoba ne moe naruiti od bilo kojeg zla koje moe po~ecati od onoga to je On
stvorio, odredio, od onoga to On odrava i kasnije vraa na suenje; od onoga
to se sputa sa nebeskog svoda i to se penje prema njemu; od bilo koje opas
nosti koju je On stavio na zemlju i bilo koje tete koju ono moe da prouzroi;
od iskuenja noi i dana; od bilo kog obilaska (posjete) u tami ili svjetlu, osim
gostujueg nosioca dragih poruka od mog Milostivog Gospodara."

4) "Traim utoite s Allahovim savrenim rijeima od Njegove srdbe i kazne; od

bilo kog zla koje je potaknuto od Njegovog stvorenja i od zlih ulagivanja ejtana
ili njihove blizine mojoj prisutnosti."

5) "Gospodaru, traim utoite u T vom velianstvenom licu i T vojim savrenim

rijeima od zla stvorenja ije krajnje granice samo Ti kontrolie. Gospodaru, Ti
sam ima mo da oslobodi nedae i promijeni nepravednosti. Gospodaru, T voji
vojnici su nepogreivi i T voje obeanje ne propada. Slavljen neka si Ti i Tebi se
sve dove upuuju . "
16J!

lbn-Kajjim el-De11zi

6) "Traim utoite u Allahovom velianstvenom i najslavnijem licu, i traim zatitu

u svetosti Njegovih savrenih rijei koje niti pobona niti bezbona osoba ne moe
povrijediti; traim u toite u Allahovim svetim atributima ija imena znam i ija
imena ja ne znam od bilo kojeg zla koje moe proizai iz onoga to je On stvorio,
odredio, od onoga to On odrava i kasnije vraa na suenje, od tete bilo kojeg
zla koje ja ne mogu nositi, i od svakog zla i od stvorenja ij e krajnje granice samo
Ti kontrolie. Uistinu moj Gospodar postupa pravedno. "

7) "Gospodaru, Ti si moj jedini opskrbitelj. U Tebe ja vjerujem, a Ti si Gospodar

Velianstvenog uzvienog prijestolja. to Allah eli bit e, a to On ne eli nee
biti. Uistinu, nema moi ili volje osim one kod Allaha. Znam i svjedoim da
Allah ima mo i prevlast nad svim stvarima. Njegovo znanje obuhvata svakoga
i sve, i samo On zna broj svega i svakoga u svemu stvorenom. Gospodaru, ja
traim utoite kod Tebe od mog vlastitog zla i od zla prokletog ejtana, njegovog
politeizma, i ja traim utoite kod Tebe od zla svega to se kree na ovoj zemlji
i to egzistira na njoj- od svih stvorenja ije krajnje granice samo Ti kontrolie.
Uistinu, moj Gospodar postupa pravedno."

j1 62

Poslanikova medicina

8) "Traim utoite kod Velianstvenog Gospodara. Nema boga osim Njega. On

je uistinu moj Bog i Gospodar svega. Traim utoite u mog Opskrbitelja i Op
skrbitelja svega. Ja iskreno vjerujem u ivog Gospodara, Koji ne umire. Branim
se od svog zla sveproimajuom moi, 'nema volje ili moi osim one u Allaha.'
Dovoljan mi je Allah, a On je najbolji vodi. Dovoljan mi je moj Opskrbitelj
i iskljuivi Opskrbitelj cijelog postojanja. Bolje je primiti moje potreptine od
Vrhovnog pribavitelja nego ih primiti od Njegovih ovisnika. Bolje je traiti
zadovoljstvo Stvoritelja nego ono od stvorenja. Dovoljan mi je moj Opskrbitelj.
Dovoljan mije iskljuivi Upravitelj svih svjetova. On sam uva i niko ne moe stati
uz Njega. Dovoljno mi je Allahovo sluanje mojih molitvi i samo On ima mo
da ih ispuni. Zaista, Allah je jedini cilj i ne postoji nita osim Njega. U Njega
ja vjerujem i uistinu je On Gospodar Velianstvenog boanskog prijestolja.''

Nema sumnje da ko god je pokuao bilo koju od navedenih dova, njima se je i okoris
tio, i moda je shvatio njihovu vrijednost i prijeku potrebu njihovog pravilnog uenja.
Ovakve jedinstvene, djelotvorne i blagoslovljene dove imaju mo odvratiti bilo koje zlo
usmjereno od pakosnog urokljivog oka. Ipak, sve zavisi od nivoa vjere pojedinca, snage

1631

lbn-Kajjim el-Devzi

njegove odlunosti, njegove konstantne budnosti (opreza), njegovog nepokolebljivog

pouzdanja u njegovog Gospodara i stupnju osvjedoenja i ravnotee njegovog srca, jer
sve navedeno jesu oruja, a djelotvornost oruja ovisi o njegovom korisniku.

1.5 Spreavanje uzrokovanja tete drugima

Kada jedna osoba sumnja da posjeduje pakosno urokljivo oko i strahuje od uzro
kovanja nehotine tete drugima njegovom nevoljnom prirodom, onda, nakon vienja
neega ili nekoga, on bi trebao moliti: "Gospodaru, blagoslovi ono to on ima." Ovaj
je hadis nauen kada je Amir bin Rebi'a pogodio Sahila bin Hanifu svojim pakosnim
okom. Allahov Poslanik, s.a.v.s., mu je tada rekao: "Zar nee zazvati blagoslov (na
svog brata)?" Pritom je mislio, zar nee rei: "Gospodaru, blagoslovi ono to on
ima." Hiam bin 'Urve je prenio da kada bi njegov otac vidio neto to mu se svialo,
ili kada bi uao u neiju kuu ili plantana polja, uobiavao bi moliti: "Samo e ono
to Allah odredi biti. Zasigurno nema neovisne moi osim one u Allaha."

JJ~ ~! t) ~~ J;;~~ :fi,l : ~ (.

...

...

Pojedinac takoer moe upuivati ovakve dove nakon vienja neega to mu se

svia ili na nekoga na iju bi sreu na ovom svijetu mogao pozavidjeti.
Takoer je u ispravnom lancu prenosilaca prenesena dova (ar. ru/da) Allahovog
meleka Dibrila, r.a., koji je prouio dovu za zatitu Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,
uei: " Oklopljavam te Allahovim imenom od bilo koje tete koja te moe pogoditi
i od bilo koje pakosne prirode bia ili zastranjenja ljubomornog oka. Uistinu, Allah
je Onaj Koji lijei i vrhovnom skrbnitvu Njegovog imena ja te povjeravam." 162

Kada bi prepoznali ovakvu bolest u naijoj prirodi, a da bi umanjili bilo koju po

tencijalnu tetu prema drugima, neki su ejhovi otili do tog stepena da su preporuivali
da odreeni ajeti iz Kur'ana, ukljuujui sve navedene ajete, budu napisani na papir, a
papir bude umoen u vodu koja bi vlasniku urokljivog oka bila data kasnije da ju pije.

162

Muslim, 2185.

IJ64

Poslanikova medicina

Muslimanski je mislilac Mudahid komentirao ovu praksu govorei: "Nemam nita

protiv pisanju Kur'anskih ajeta, ispiranja sadraja u vodi i davanja te vode bolesnoj
osobi (ar. 'a 'in) da je pije." 163
Pojedinac moe nai sl ine upotrebe u mnotvu hadisa, ukljuujui predanje od
Ebu-Kalabea u kojoj se kae daje lbn-Abas, r.a., preporuio pisanje odreenih ajeta
za koristi trudnice, da bi se molila Allahova naklonost da iznese dijete. U drugom
hadisu Ejjub je izvijestio da je on vidio da je Eb-Kalaba napisao odreeni ajet na
papir, zatim ga umoio u vodu, a vodu dao bolesnoj osobi da je pije, da umanji, i
Allahovom voljom, ublai njegov bol i patnje.

1.6 Koristi abdesta u lijeenju ljubomorne osobe

Ono to je dosljedno u navedenim predanjima jeste to da je nosilac pakosnog
uroldjivog oka zasigurno bolesna osoba, a ako je ona istinski vjernik, ona mora biti
lijeena i trebala bi se podvri ispravnom nainu lijeenja.
Druga Poslanikova metoda spomenuta u navedenom hadisu: "Uzmi abdest i operi
svog brata sa njegovom vodom", a kako je to opisano od strane imama Tirmizija da bi
se odstranio utiecaj urokljivog oka, dijeli se na tri aspekta: ceremonijalnu istou (ar.
gusV za napadaa (ar. 'a 'in); sugestivnu terapiju za obojicu, napadaa i rtvu i ok
terapiju za rtvu, upotrebljavajui element iznenaenja da bi se otklonila pacijentova
napetost u sluaju konvulzije (grenja) i kome.
Ovo se vri ceremonijalnim zavlaenjem ruke ispod pacijentove odjee i pro
sipanjem olje vode od napadaevog abdesta, a prije pljuskanja druge olje vode
preko njegove glave otpozadi kao elementa iznenaenja. Ovakav tretman smatra se
ispravnim i korisnim u sluaju konvulzije ili kome, dok se svaki lijenik s ovim ne slae,
ali se meutim u skladu s njihovim zakljucima, obino, ovakav tretman pokazuje
djelotvornim. Zapravo, ono to neki obini lijenici mogu ismijavati ili smatrati nepot
punim s onime to oni tretiraju kao nauni dokaz moe samo biti dokaz pomanjkanja
u njihovom vlastitom znanju o ljudskim stanjima i zasigurno njihovog pomanjkanja
vjere i odgovarajueg razumijevanja Boijih ustanovljenih zakona uzroka i posljedice.
Unato tome, uravnoteeni e se umovi sloiti sa djelotvornou ovakvog tretmana.
Ovo se razumijeva priznavanjem da se otrov zmije nalazi u njenom vlastitom mesu i,
stoga, lijeenje jako uzbuene osobe jeste u hlaenju njenog bijesa, i suzbijanje njene
vatre njenim izvoenjem van iz nje, milovanjem njene glave ili ramena, a istovremenim
praksu preporuujemo upotrebu netoksinog papira i upotrebu u vodi topivog biljnog sastojka
za pisanje sugeriranih ajeta, jer prije pijenja vode, a kada se papir izvadi iz nje, ne ostanu nikakve
zabiljeke na njemu.

I6J Za ovu

1651

lbn-K.ajjim el-Devzi

pokazivanjem ljubavi i zabrinutosti za njeno stanje. Ovo je poput suprotstavljanja

onome koji eli baciti vatru na tebe, s obzirom na to, ti je moe ugasiti pljuskanjem
vedra vode ka njemu jo dok je vatra u njegovoj ruci, a prije nego to te vatra dosegne.
Ovo je samo zdrav razum.
Zbog toga je Allahov Poslanik, s.av.s., rekao nosiocu ljubomorne prirode da moli:
"Gospodaru, blagoslovi ono to on ima." Ovo je zbog izbacivanja posljedica neije
vlastite bolesti preko molitvi. Ovo je ono to se naziva spoznajom (ar. ihsan) neije
vlastite bolesti i traenje lijeka za nju, a kao to smo to razmatrali u ranijim poglavljima,
svaka bolest mora biti tretirana njenim antidotom. Zbog toga, poto ova vrsta zl oudne
bolesti pogaa najosjetljivije dijelove ljudskog tijela i poto ova bolest pokuava izai
iz ljudskog tijela kroz dijelove koji imaju finije pore na koi, ali bez koristi, ona se
konano smjeta u podrujima pogodnim za iskuenja zlih duhova i njihovih djelovanja;
prosipanjem abdestne vode pod pacijentovom odjeom eli se postii gaenje vruine
ove bolesti i izbacivanje otrovne pakosti. Druga svrha ovakvog abdesta jeste takva
da on djeluje na srce, koje je najosjetljivije, najspremnije i najbre u odgovaranju na
krizu. Vjernikovo e srce prirodno odgovoriti i ublaiti posljedice otrova, i ugasit e
vatru zavisti. Dakle, rtva je izlijeena Allahovim doputenjem. S druge strane, kao
u primjeru ose, kada jednom ubode svoju rtvu i kada je otrov otputen, ona se osjea
spokojno, a isto tako se rtva osjea zadovoljnom kada je ubije (osu), i napokon na
(rtva) poinje vraati svoju snagu. Njegovo zadovoljstvo mu pomae da prebrodi bol
i, nadalje, njegovo tijelo sabire prirodni antidot da se suprotstavi otrovu i odstrani ga.
Dakle, ispiranje pod odjeom pomae rtvi psiholoki i priprema njeno srce da ustane
naspram pakosnosti uroldjivog oka, dok iznenaenje pljuskanja vode preko rtvine
glave pomae gaenju vatre urokljivog oka i ponitava njegove pakosne posljedice.
Ovakva e vatra biti istovremeno ugaena u podjednako, kako kod rtve tako i kod
ljubomorne osobe. S druge strane, rtva e se dizati u svome duhovnom stanju, dok
e zlotvor pasti. Ovakve su koristi sline onima kod kovaevog vedra za vodu koje on
koristi u hlaenju vrueg komada elika nakon njegovog arenja, a prije odredivanja
njegovog konanog oblika. Ovakva je voda koritena u medicinskim receptima u
prirodnoj tibb medicini.
Dakle, uporeujui ono to travari (ar. taba 'i'i) saku pljaju i izdaju svojim
muterijama s propisanom medicinom Allahovog Poslanika, s.a.v.s., jeste poput
usporeivanja prodavaa biljaka s potpuno obuenim lijenikom, a, ak i tada, to nije
doraslo istinskoj biti i vrijednosti Poslanikove medicine. To je poput usporeivanja
lijenikovog razumijevanja s istim kod Allahovih poslanika (resula i nebijja). To je
ak nemogue! Ipak, postoji prefinjen odnos izmeu onoga to oni upotrebljavaju u
lijeenju njihovih pacijenata, poto je Stvoritelj i Vrhovni zakonodavac jedan i isti,
dok je svakome dato znanje u skladu s njegovim nivoom razumijevanja.

IJ66

Poslanikova medicina

Nadalje, pojedinac moe razumjeti u ovoj knjizi profinjenu i posve osobnu vezu
izmeu mudrosti, nauke i erijata, i ne postoji kontradikcija meu njima, bez obzira
na sve. Doista Allah vodi onoga koga On hoe, bez obzira koja mu vrata On otvara, a
On e zasigurno otvoriti vrata uspjeha onome koji neprestano kuca na Njegova vrata.
Dakle, uspjeh i pobjeda Njegov su dar i dostini su samo Njegovom milou. Uistinu
njegovih potpora je mnogo a Njegov je dokaz nepobitan.

I. 7 uvanje tekovina
Meu ostalim preventivnim lijekovima protiv urokljivog oka jeste i to da se bude

slobodan od razmetanja i podravanje potpunog uvjeta (zatite), bez obzira to drugi

mogu to smatrati zanemarivim. Imam El-Begavi u svojoj knjizi arh-ul-sunna prenio je
daje halifa Osman bin ~ffan , r.a., jednom vidio lijepo dijete (dijete lijepog izgleda)
i zamolio je njegove roditelje da ublae njegov izgled da bi ga zatitili od urokljivog
oka. 164 Aia, r.a., prenijela je da je Allahov Poslanik jednom odrao govor o noenju
ukraenog crnog turbana. 165 El-Hattabi je iznio to predanje da bi rasvijetlio znaenje
pjesnikovog stiha:

"Tvoje uzvieno savrenstvo je neoborivo

i ne treba mu sugestivan udar vjetra

da ga zatiti od urokljivog oka. "

1.8 Mo dova u ponitavanju posljedica urokljivog oka

Ebu Abdullah ei-Tadahi prenio je da je jednom na putu na had prema Meki
jahao na ugodnoj i brzoj devi. U tom karavanu takoer je putovao ovjek koji je postao
poznat po svom pakosnom urokljivom oku. Rijetko bi pogledao u neto, a da se to ne bi
sruilo. Na pola puta, neko je rekao Ebu -Abdullah: "uvaj svoju devu od pakosnog
oka ovog ovjeka!" Ehu-Abdullah je odgovorio: "On ne moe nanijeti tetu mojoj
devi." Taj neko se vratio drugoj osobi i izbrbljao o onome to je uo od Abdullaha.
Ponos i arogancija pakosne osobe ekali su sve dok Ebu-Abd~llah nije bio zauzet
daleko od svoje deve, a on je stao ispred deve i zagledao se u nju. Istovremeno deva je
postala razjarena i pala je na zemlju. Kada se Ehu-Abdullah vratio, reeno mu je da
je pakosna osoba zaarala devu. Ebu ~bdullah je zapovijedio: "Vodite me njemu."
164

16
;

Vidjeti, "erhus-sunneh", 13/ 116

Buharija, 7/92; Muslim, 1358; Ebu-Davud, 4076; Tirmiz.i, 17351; Nesai, 5/200 i 20 l; lbn-Madde,

3585.
1671

lbn-Kajjim el-Devzi

im je vidio tog ovjeka, Ehu-Abdullah je prouio sljedeu dovu: "S Vrhovnim

imenom Allaha, ija mo obuzdava nasrtanje, ije je sklonite nepovrjedivo i ija je
prepreka nesalomljiva, a to je gorua buktinja protiv smutljivca; a Njegovom premou
ja opozivam i ponitavam posljedice pakosnog urokljivog oka i odbacujem ovakve
posljedice natrag na napadaa i ono to mu je najdrae. (Potom je citirao Kur'an):

"Pogledaj paljivo (ponovo pogledaj) vidi li ikakav nedostatak? Zatim ponovo vie
pula pogledaj, pogled e ti se vratiti klonuo i umoran." (Kur'an, 67:3-4)

Odmah su one jabuice zlotvora ispale iz njihovih duplji, a deva je ustala na

noge odbranjena i neozlijeena.

1.9 Poslanikova uputa u pogledu

opih

zatitnih dova (ar. ru/Ua)

Ebu-Davud je izvijestio u svom su nenu daje Ebu-Derda' uo Allahovog Poslanika,

s.a.v.s., kako govori: "Ako se alite na urokljivo oko ili ako bi se njegov brat alio u
vezi s neim, uite dovu: 'Allahu, Gospodaru na Koji si na nebu, T voje ime je bla
goslovljeno. T voja volja kontrolira nebo i Zemlju kao to je T voja Samilost na nebu,
uini je na Zemlji. Oprosti nam prestupe i grijehe koje smo uinili. Ti si gospodar
dobrih. Neka se Tvoja milost spusti na nas i poalji lijek od Tebe da ublai ovaj bol",
i njegove patnje e biti otklonjene Allahovim doputenjem." 166

166

Ebu-Davud, 3892; Ahmed, 6/21; daif

IJ68

Poslani/eova medicina

Takoer u Muslimovom sahihu je zabiljeeno da je Ebi-Sa'id ei-Hudri prenio

da je blagoslovljeni melek Dibril, r.a., doao Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., i rekao:
"O Muhammede, ne osjea se dobro?" On je odgovorio: "Zaista." Dibril, r.a.,
potom je prouio: "S Imenom Allaha zatiujem te od bilo koje tetne bolesti, od zlih
duhova i od urokljivog oka ljubomorne osobe. Zaista, Allah osigurava tvoj lijek i (s
moi) Njegovim imenom ja te uzdiem (izvan njihovog dometa)." 167

Ako neko raspravlja o hadisu citiranom ranije: "Hamajlije su samo korisne

protiv urokljivog oka, vruice i otrovnih uboda", mi dodajemo da Allahov Poslanik,
s.a.v.s., nije u ovom obraanju zanijekao doputenost uenja odreenih dova u ostalim
sluajevima, osim ove tri kategorije. Ispravna interpretacija navedenog hadisa na njego
vom arapskom maternjem jeziku jeste ta da nita ne umanjuje posljedice urokljivog oka,
vruice i otrovnih uboda bolje od dova (ar. ru/cra), takoer oznaavajui i hamajliju.
Ovo je dobro razumljivo iz konteksta predanja kada je Sahil bin Hanif, koji je bio
napadnut od strane urokljivog oka upitao Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: "O Allahov
Poslanie, postoje li ikakve koristi u rukja molitvama?" Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
odgovorio je: "Rukja je najkorisnija protiv urokljivog oka, vruice i otrovnih uboda."
Zapravo, mi imamo brojne tano odreene poslanike dove (ar. pl. ruka') za uenje
u ope svrhe i u one specifine. Moe se takoer proitati u Muslimovom sahihu daje
Allahov Poslanik, s.a.v.s., dozvolio uenje rukje protiv urokljivog oka, otrovnog ujeda
i ekcema. U pogledu uenja tano odreenih dova rukje, preneseno je da je 'Avf bin
Malikjednom ispitao njihovu primjenu, pitajuiAllahovog Poslanika, s.a.v.s.: "Misli li
kao to smo radili za vrijeme dahilijeta?" Ljudi su potom pitali Allahovog Poslanika,
s.a.v.s.: "O Allahov Poslanie, kako na to gleda?" On je odgovorio: "Prouite mi
vae odlomke." Nakon njihovog sasluavanja, on je objasnio: "Sve je ispravno i dobro,
uvijek je osigurano da ne postoji sugestija politeizma u njima."
Tano odreene dove (ar. ru/cra) i noenje hamajlija korisni su kada su prihvaeni
od pacijenta i primljene jednoduno kao metod za oporavljanje od bolesti. Zapravo,
nekoliko had isa pogreno je interpretirano danas zato to ljudi podmeu interpretaciju
koja pripada drugom vremenu i dijalektu nego onima koriten im u hadisima. Ovo je
aktuelno, uprkos injenici da su islamske kutubhane religioznih interpretacija danas
pune dobro dokumentiranih referenci (upuivanja na izvore).

167

Muslim, 220; lbn-Maddi.e, 3513; Ebu-Davud, 3884; Tirmizi, 2058.

1691

lbn-Kajjim ei-Devzi

1.1O O ponitenju posljedica otrovnog ujeda pomou uenja Fatihe

U "Dva sahiha" prenosi se da je Ebu-Seid el-Hudri rekao: "Grupa ashaba Al
lahovg Poslanika, s.a.v.s., otila je na put. Na putu su doli do jednog logora beduina
i traili su njihovo gostoprimstvo. Beduini su odbili primiti ih, pa su ashabi odsjeli
u blizini i krenuli na poinak. U meuvremenu, zapovjednik beduina razbolio se od
uboda korpiona aat. Euscorpiusjl.avicaudus). Njegovi su prijatelji pokuali sve to su
znali (da ga izlijee), ali bez uspjeha. Napokon, otili su i upitali ashabe da li imaju
ita to bi izlijeilo njihovog vou. Jedan od ashaba je odgovorio: "Uistinu, slavljen
neka je Allah, ja znam koje se djelotvorne dove ue kao lijek za otrovan ujed. Ipak,
mi smo vas upitali da nas primite, a vi ste odbili da ponudite gostoprimstvo, i ja neu
prouiti ove dove dok se ne nagodimo." Beduini su ih obradovali i obeali ih n~a
diti s nekoliko ovaca ako uspiju u lijeenju njihovog voe. Odmah, ashab je otiao u
voin ator i pop rs kao ga svojom pljuvakom dok je uio suru EI-Fatiha (](ur 'an, 1).
Najednom, zapovjednik je povratio snagu kao da je vrsta vrpca otputena. Kada su
ga ashabi napustili, zapovjednik je povratio svu svoju snagu. Poto su beduini ispunili
svoje obeanje, ashabi su rekli: "Podijelimo nagradu." Onaj ashab to je prouio
rukju odgovorio je: "Ne inimo nita dok se ne vratimo Allahovom Poslaniku, s.a.v.s.,
i ispriamo mu na sluaj." Kasnije, kada su doli pred njega i ispriali mu ta se
desilo, on je prokomentarisao: "Kako ste znali da je El-Fatiha rukja? Uistinu, bili ste
u pravu. Sada, podijelite ono to imate izmeu sebe i ostavite jedan dio i meni." 168
Imam lbn-Madde je izvijestio o hadisu kog prenosi Alija, r.a., da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Najbolja je medicina Kur'an." U ispitivanju ovog obraanja,
slaemo se na dobro poznatoj injenici da neke rijei djeluju na ljude razliito. Neke su
rijei korisne, a neke su tetne. Ako je ovo to se odnosi na ljudske rijei istinito, onda
ta bi pojedinac mislio o svetim rijeima samog Allaha Svemogueg? Djelotvornost
uzvienih rijei u odnosu na ljudske rijei jeste kao svetost naeg Stvoritelja naspram
Njegovog stvorenja. Jer Svemogui Allah vrhovna je sigurnost protiv bilo koje bolesti,
bilo duevne ili tielesne; On je apsolutna zatita, vodee svjetlo i sveobuhvatna milost.
Kada bi se Njegove rijei spustile na planinu, ona bi se raspala i smrvila pred Njego
vom slavom i velianstvenou. To smo vidjeli kada je Allah Svemogui manifestirao
Svoju blizinu na planini Sinaju, gdje je Musa, a.s., stajao, a planina se raspala od
straha i potovanja prema njenom Gospodaru.

168

Buharija, 10/178; Muslim.

j170

Poslanikova medicina

1.11 Bit sure El-Fatiha

Svemogui Allah kae: "Mi objavljujemo u Kur'anu ono to je lije/e i milost vjer
nicima. " (Kur'an, 17:82) Ovo je kazano da bi se poblie oznaila karakteristika, a ne
da bi se kvalificirala sutina. Ovo je poput Njegovog obraanja: '}:\ onima koji vjeruju
i dobra djela ine Allah obeava oprost i nagradu veliku." (Kur'an, 48:29) Navedeni

ljudi u ovom ajetu su svi vjernici i svi oni koji su poznati kao ispravni. Kako pojedinac
moe dosei velianstvene koristi sure El-Fatiha, kada niti Tevrat Musaov, niti l ndil
Isaov, niti Zebur Davudov, niti bilo koja ranija objava nije nadmaila punou njenih
znaenja. Zapravo, ovo posebno poglavlje od sedam ajeta sadri kompletnu sutinu
cijelog Kur'ana i podvlai tri esencijalna uzviena imena Allah, Rabb (Gospodar) i
Rahman (Milostivi). Sva tri jasno odreduju prvobitno znanje naeg Stvoritelja namijen
jeno za Njegova stvorenja kako bi Ga ona spoznala. U njoj je takoder podsjetnik tano
odreenog sastanka za stvorenja, dan na kom e oni stajati pred svojim Stvoriteljem da
bi se suoili s Njegovom presudom. U njoj su takoer spomenuta dva vrhovna atributa
Njegove jednoe: Jednoa tovatelja (ar. rububijjet) i Jednoa Njegove vrhovne vlasti
i suverenosti (ar. uluhijjet). U ovoj je suri takoer opisana ovisnost stvorenja o njiho
vom Stvoritelju i njihovo traenje upute i uzdravanja od Njega, i nadalje, posebno
raspoznavanje da je iskljuiva vlast Njegova u svakom pogledu.
Takva je najbolja i prvobitna (temeljna) molitva, koja najbolje lijei srca i tijela, i
ijoj istini je podvrgnuto sve stvoreno. Dakle, ta stvorenje treba najvie pored Allahove
upute i bivanja na Pravom putu? Da radi ono to je On zapovijedio, da se kloni onoga
to je On zabranio i da zadri postojanost na Njegovom putu dok mu smrt ne doe.
Sura takoder opisuje tri vrste ljudi: vrstu koja je blagoslovljena da zna njihovog pravog
Gospodara, da Ga voli i da djeluje u skladu s ovim znanjem; drugu vrstu ljudi koja je
prokleta zbog njihovog posrtanja i obezglavljenosti nakon znanja da je Allah istina; i
treu grupu ljudi koju predstavljaju oni koji su zalutali i koje nije ak strah koliko su
opasna i tetna njihova djela za njihove vlastite due na ovom i buduem svijetu. Ovo
su tri vrste stvorenja. Ova sura takoder potvruje sudbinu i predestinaciju i nadmo
erijata. Ona takoer objelodanjuje Allahova imena i atribute, Sudnji dan, preds
kazivanja, prosudivanje vrijednosti dua, korekciju i proiavanje srca, i ona govori
o Vrhovnoj pravdi i Allahovom poznavanju sposobnosli Njegovih stvorenja, to oni
mogu i to ne mogu uiniti. Zapravo, postoji nekoliko opirnih studija i komentara o
blagoslovljenoj suri E l-Fatihi.
Dakle, ovako blagoslovljene Allahove rijei jesu najvrednije u lijeenju bolesnih,
ukljuujui olklanjanje nedaa i promjenu smjera djelovanja otrova u krvi kao posljedice

zmijskog ujeda i korpionovog (lat. Euscorpius jlavicaudus) uboda itd. Prema tome,
sura El-Fatiha predstavlja stav poniznosti kojeg rob pokazuje prema svom Gospodaru,

1711

lbn-Kajjim el-Devzi
velia Ga, povjerava sve svoje potrebe Njemu, ovisi o Njemu zbog Njegovog upuivanja

i preklinje Ga da obaspe njegovu duu blagoslovima, koji su uzviena uputa i svjetlo,

i koji prizivaju dobroinstvo a klone se srdbe.
Neki su komentatori rekli d a je glavna bit rastierivanja nevolja u ovoj suri, i to
u moi i blagoslovima rijei: "Tebi se klanjamo i od Tebe pomo traimo!" (Kur'an,
l :4) ]er ove dvije rijei: klanjamo (ar. na'budu) i pomo (ar. neste'in) jesu najjai
elementi najdjelotvornijeg lijeka za bilo koju bolest. U njima pojedinac nalazi pouz
danje, povjerenje, sklonite za oporavak, raspoznavanje da su potrebe i zavisnost
pojedinca iskljuivo kod samog Opskrbi telja i spajanje traenja krajnjih odredita, koja
su oboavanje samo jednog i Jedinog Gospodara i samog Potovatelja i traenje od
Njega da dadne dobro zdravlje, da ojaa predanost, odanost, robovanje i pobonost
pojedinca. Prema tome, najplemenitije znaenje za postizanje ovakvog zdravlja i
neumanjenog dobra jeste pitati samog Opskrbi telja da pomogne Njegovom stvorenju
da izvri svoje dunosti. Zbog ovoga ovo je najbolja dova za oporavljanje od bilo koje
bolesti, bila ona duhovna, mentalna ili fizika.
jednom sam se razbolio za vrijeme mog boravka u Meki i nisam mogao nai
lijenika ili potrebni lijek, pa sam popio vode iz vrela Zemzem, prouio ajete ove

sure nad mojom oljom nekolilko puta prije pijenja, a to mi je priskrbila moj potpuni
oporavak, Allahovim doputenjem.

1.12 Koristi

uenja

sure El-Fatiha kao rukje

Velike i istanane koristi nalaze se u uenju sure El-Fatiha u lijeenju otrovnih

ujeda. Kao prvo, a kao to smo raspravili u ranijim sekcijama ovog poglavlja, otrovni
gmizavci i otrovni insekti nose u sebi odvratne uroene zle osobine, a njihovo jedino
oruje u odravanju ovakvih osobina jeste otrovni ujed i smrtonosni ubod. Nadalje,
ovakva stvorenja mogu itrcavati van svoj otrov kada su podraena estokim napadom
bijesa. S druge strane, Allah Svemogui stvorio je lijek za svaku bolest, antidot za
svaki otrov i za sve On je stvorio njegovu suprotnost.
Kao to smo ranije diskutirali, duh urokljivog oka pogaa prirodnu reakciju u
duhu njegove rtve. Na isti nain, a nakon njihovog kontakta, duh onoga to izvodi
egzorcizam (ar. raki) 169 prodire kroz duh rtve i instinktivno se oba uzdiu da bi se
meusobno opovrgli, upravo poput hemijske reakcije otrova i njegovog antidota, kada
on ue u tijelo da se bori i odstrani posljedicu otrova, upravo poput prirodne bitke
izmeu crvenih i bijelih elija za vrijeme bolesti. Djelotvornost Lijeka zavisi o jakosti

169 Ruleja

u arapskom jeziku, iz.medu ostalog, znai "uzdii se iznad neega".

Poslanik.ooo medicina

antidota, pretpostavljajui da je to ispravan lijek, a, Allahovim doputenjem, dove

odstranjuju posljedicu otrova i tijelo obavlja zadatak izbacivanja preostalih ostataka.
Slina tome jeste i reakcija izmeu duhovne bolesti i duhovnog lijeka, i isti je sluaj

kod fizike bolesti i njene reakciji na duhovni lijek. U tom smislu, upotrebljavanje
puhanja i pijuckanja nad rtvom od osobe koja izvodi egzorcizam hladi rtvino tijelo
i vlai zrak, a kada su oni spojeni sa invokacijama i dovama koje dolaze iz oboga-srca
osobe koja izvodi egzorcizam preko njenih usta, u ovom sluaju djelotvornost dova
izmjeana je sa njenim dahom i pljuvakom, a oni postiu veu snagu. Zapravo,
hemijska reakcija u mijeanju dova i pljuvake slina je smjesi sloenih lijekova. Kada
jednom nastane (taj sloeni lijek), njegovo stapanje proizvodi suprotne posljedice od
onih uzrokovanih uzronikom (nedae).
Duh osobe koja izvodi egzorcizam napada pakosni zli duh s izrazitom estinom i
smatra nametanje urokljivog oka kao neto odvratno i neprihvatljivo. to su jai duh,
vjera, istota i dove osobe koja izvodi egzorcizam, to je jaa njegova rukja. Njegova
upotreba pijuckanja protiv urok!jivog oka je takoer zbog suprotstavljanja korpionovoj
O,at. Euscorpius flavicaudus) upotrebi njegovog uboda i zmijinog leta!nog ujeda.
I dobri i zli duhovi koriste svoje pljuckanje. Zbog ovoga vraari u nekim oblicima
nad njima dok ue kletve. Ovo je dobro naznaeno
u ajetu u kom se trai Allahova zatita protiv zla i opinjenosti onih "koji puu nad
uzlovima" (Kur'an, 113:4; prevod E. Kari) dok ue kletvu. Ovo je zbog toga to
kad se duh (ar. ne/s) suoi s moguom borbom, on se stapa sa stanjem bijesa i postaje
ljuti borac koji bljuje svoj pisak na neprijatelja, poput onoga koji baca svoje letalne
strijele na protivnika, a njegovo pljuckanje koje je popraeno sa neto pljuvake
pojaava pogoravanje i djelotvornost svrhe. Vraari ponekad koriste svoju pljuvaku
nadomjetajui tako potrebu da budu u neposrednom vizuelnom kontaktu sa rtvom.
Ovo se radi uz uee i pomo zlih podzemnih dinna. Da bi se tome oduprijelo,
blagoslovljeni i dobri meleki suprotstavljaju se ovakvom nametanju odbijanjem preko
uenja ajeta iz Kur'ana i puhanjem ovakvih svetih rijei protiv njih te praenjem ovog
uenja pljuckanjem. Jai e borac u ovakvoj borbi pobijediti i dominirati.
Bitke duhova i njihovi instrumenti su slini onim materijalnim bitkama, njihovim
orujima i ratovima. Bojno je polje zemlja njihovog sretanja neprijatelja zajedno sa nji
hovim orujima i vojnicima. Ipak, kada je pojedinac proet sa svojim fizikim osjetilima,
on ne moe raspoznati prisutnost duhova, njihov u~ecaj, reakcije i namjere zbog toga to
su njegova ~elesna osjetila dominantna, i on je daleko od raspoznavanja svijeta duhova,
njihovih zakona, ciljeva i tenji.Ukratko, ako su neija vjera, dua i duh jaki, i ako se
prilagoava sutini sure El-Fati ha, a Allahovim doputenjem, uenjem Njegovih svetih
rijei i puhajui ih na pogoenu osobu popraen im pljuckanjem nad rtvom, Allahovom
voljom, ovakvo e uenje navui reakciju zlih duhova i uzrokovati eliminaciju njihovog
zlog ina, a Allah zna najbolje.
opinjenosti veu vorove i pljuckaju

1731

lbn-Kajjim el-Duvzi

1.13 Lijeenje korpionovog aat. Euscorpius flavicaudus) uboda

pomou ajeta iz Kur'ana
lbn-Ebi iba izvijestio je u svom Musnedu da je Abdullah bin Mesud rekao:
"Stajali smo u namazu iza Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i kada smo otili na seddu,
korpion ga je ubo svojim bolnim ubodom. Allahov Poslanik, s.a.v.s., se odmah po
makao u stranu i rekao: "Allah je prokleo korpiona, jer on ne ostavlja na miru od
svog zla niti Poslanika niti bilo koga drugog." Allahov Poslanik, s.a.v.s., je potom
zatraio vr vode i soli i nanio je vodu sa solju na ranu i puhao je iz svog blagoslov
ljenog daha u nju dok je uio: "Reci: 'On je Allah-]edan! Allah je Utoite svakom!

Nije rodio i

roen

nije, i niko Mu ravan nije!'" (Kur'an, l 12:1-4). "Reci:

'Utiem

se Gospodaru svilanja od zla onoga to On stvara, i od zla mrkle noi kada razastre
tmine, i od zla smutljivca kad smutnju sije, i od zla zavidijivca kad zavist ne krije!'"

(Kur'an, 1 13: 1-5) "Reci: 'Traim zatitu Gospodara ljudi, Vladara ljudi, Boga ljudi
od zla ejtana-napasnika, koji zle misli unosi u srca ljudi-od dinnova i od ljudi!'"
(Kur'an, l 14: 1-6) Allahov Poslanik, s.a.v.s., je ponovio ovaj tretman dok se bol i
otrovne posljedice nisu povukli. " 170
U ovom hadisu moe se raspoznati primjena sloenih lijekova: prirodnih i
duhovnih. U suri Ih las takoer se identificira najsavreniji stav naunog i znanstvenog
znanja Allahovog jedinstva. Ovi ajeti takoer dokazuju pripadanje apsolutnog suve
reniteta iskljuivo Allahu, Jedinom Stvoritelju i Onome Koji upravlja univerzu mima,
a ovi ajeti opovrgavaju bilo koji oblik politeizma ili pripisivanja suparnika ili jednakih
Njemu. Oni takoer naglaavaju da sve stvoreno u njihovim najviim i najniim trai
(ar. tasmud) i nalazi sve svoje potreptine u Njegovom vlasnitvu, i svi su oni u zavis
nosti o Njegovom opskrbljivanju. Ovi ajeti odbacuju nepravilnu ljudsku predodbu
raanja i roenja (ar.lemjelid ve lemjuled), koja je puka ljudska bojazan to se odnosi
na koncept stvaranja i zahtijeva od ljudi da se suzdre od ovakvih navoda. Ovi ajeti
takoer pobijaju neosnovanu ljudsku ideju identificiranja porijekla i opsega Allaha
Svemogueg ili pravljenja komparacija, zakljuaka, projiciranja slinosti, istorodnosti
ili pravljenja jednakosti s Njim. Ovako mona otkrovenja jesu najvia uputa i ona
odvlae vjernika od puteva konfuzije, tame, nerazboritosti i krajnjeg razaranja. Ovo
je otkrovenje naeg Stvoritelja o Njemu samome, a esencijalno znanje je to koje ini
da ova sura obuhvata sadrinu jedne treine cijelog Kur'ana.
Njegov uzvieni atribut "Utoite" (ar. El-Samed), koji je neosporna posljedica
traenja Njega od Njegovih stvorenja za sve njihove potrebe i njihove opstojnosti
iskljuivo o njegovom opskrbljivanju, dokazuje Njegovu uzvienost i perfekciju. S druge
170Tirmizi,

IJ74

2905; u senedu ima jedan prenosilac slabog pamenja.

Poslnni/eova medicina

strane, opovrgavanje pukog postojanja jednakosti spram Njega dokazuje Njegovu

uzvienost, svetost i to da On nije subjekt antropomorfizma ili pripisivanja ljudskih
karakteristika nainom navoenja primjera.
Njegov uzvieni atribut 'jedan" (ar. Ehad) jeste jasno pobijanje pogrenog ljudskog
koncepta postojanja ostalih stvoritelja pored Njega, ili saradnika, ogranaka, ili ak
pomagaa. Sveti atribut Ehad jeste takoer vel ianje Njegovog autorstva i Njegove
iskljuive prisutnosti velianstva i slave.
Ova tri uzviena atributa: El-Samed; Ehad; i Lem jel id ve lem juled, jesu sutina
znanja koje stvorenje mora obuhvatiti (sadravati u sebi) i oni su glavni nain prizna
vanja Njegove jednoe.
to se tie dvije zatitnike sure (113 . i 114.) (ar. el-Mu'avvizlatejn), one pred
stavljaju zatitni tit i molbu stvaranja za neoborivo i neprobojno utoite u Allahovim
svetim rijeima od bilo kojeg i svog zla ukljuujui zla koja izlaze u tami noi (ar. gas ik)
i njenom glavnom znaku mjesecu kada je njegovo svjetlo nejasno ili tamno. Ovako zli i
tetni duhovi kriju se za vrijeme dnevne svjetlosti, gdje oni ne mogu izai na povrinu,
i uzimaju prednost none tame da djeluju, uzrokuju pustoenje i haraju kroz psihike
sfere pospanih i onih nepravednih, slabih, nepromiljenih ljudi, s nemarnou njihovih
obaveza spram njihovog Gospodara, i onih zaboravnih i neupuenih-dakle, traenje
utoita u zatitnikoj moi Allahovih svetih rijei od zlih ini arobnjaka i vraara
koji veu vorove na konopac, pljuju i puu na njega s kletvama i proklinjanjima.
Uzvieno utoite traeno u ovoj dovi takoer ukljuuje zatitu protiv onih zavidnih,
njihove tetnosti, zloslutnosti kao i zatitu od urokljivog oka.
Posljednja sura E l-Nas ili Ljudi, predstavlja potrebnu dovu za slugu i ovisnika

(ar. 'abd) prema zalihama njegovog Gospodara, koji trai Allahovu zatitu protiv bilo
kog i svakog proklinjanja, i da ras~era zlo od ljudskih i dinskih ejtana.
U biti, obje sure osiguravaju zatitu od ovakvog zla prije nego to ono pone
djelovati. One su najbolji tit, a njihova mo je neoboriva. Zbog ovoga je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., preporuio 'Ukbeu bin 'Amru da ih ui redovno poslije svakog
namaza, i rekao mu je: "Nijedan traga Allahove zatite nije nikad primio bolji tit
nego to su to ove dvije dove." 171 (Preneseno od imama Tirmizija)
Takoer je preneseno u sahih hadisu da se prije objave ove dvije sure Allahov

Poslanik, s.a.v.s., osjeao bolesnim zbog zlog vraanj a njegovih neprijatelja koji su
izveli njihovo zlo djelo vezivajui jedanaest vorova na konopac i puui nad njima
izgovarajui specijalnie kletve. Ove su mu dvije sure tada objavljene, a melek Dibril,
r.a., spustio ih je od njegovog Gospodara. Svaki put kad bi ih uio, po jedan vor bi

171

Ahmed, 4/155; Tirimizi, 2905; Ebu-Davud, 1523; Nesai, 3/68; sened je sahih.

1751

lbn-Kajjim el-D.evzi

se razvezao, sve dok svih jed anaest vorova nisu postali razvezani, i napokon Al
lahov Poslanik, s.a.v.s., ustao je na noge kao da je vrsto vezan povez skinut i on
je postao slobodan od njihovog zlog ina.

J.14 Koristi od soli

to se tie posljedica prirodne medicine i upotrebe raktificirane soli, ona je
koritena kao antidot za vrui i hladni otrov. Ona privlai otrov i razlae ga, a posebno
je djelotvorna protiv. korpionovog otrovnog uboda. Ibn-Sina (Avicena) preporuio
je pravljenje kreme od soli i lanenog sjemena i njene primjene kao toplog obloga.
Ostali tradicionalni lijenici takoer spominju so i opisuju njenu osobinu privlaenja
otrova i njegovog razlaganja i njenu korisnost kao purgativa u stimuliranju povraanja,
poboljavanja apetita ili kao okrepljujueg napitka. Pretierana upotreba soli izaziva
svrab, dok njena ublaena upotreba uljepava boju koe. So je takoer koritena u
omekavanju vode za kupanje i kao konzervans i stabilizator.
Poto korpionov ubod uzrokuje osjeaj peenja koji zahtijeva rashlaivanje,
privlaenje i razlaganje, apliciranje soli ili slane vode na ranu osigurava lagahni nain

njegovog lijeenja.
Imam-Muslim izvijestio je u svojoj zbirci sahih hadisa predanje od Ebu-Hure
jrea da je jedan ovjek doao Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., i rekao: "O Allahov
Poslanie, ubo me korpion sino!" Allahov Poslanik, s.a.v.s., odgovorio je: "Da si
samo molio prije svog odlaska na poinak: 'Traim utoite u Allahovim savrenim
rijeima od bilo kojeg zla koje proizlazi iz Njegovih stvorenja', nijedno zlo ti ne bi
moglo nakoditi!" 172

Pojedinac bi trebao shvatiti da su duhovni lijekovi djelotvorni u oba sluaja: prije

i nakon to se nedaa desi. Redovno uenje dova moe sprijeiti ovo deavanje, ak
i ako se ono desi, no zlo e biti poniteno Allahovim doputenjem, dok primjena
dova nakon to se nedaa desi ponitava zlo i raspruje njegovo deavanje. S druge
strane, upotrebljavanje prirodnih lijekova moe biti djelotvorno nakon to se nedaa
desi. Dakle, redovno uenje dova za zatitu (ar. ta'viza) moe sprijeiti uzronika ili
smanjiti njegove posljedice. Stupanj djelotvornosti ovakvih dova, izmeu ostalog, ovisi
o uenju ispravne zatite, njene snage ili njene slabosti.
Stoga, uenje tano odreenih izljeujuih rukji ili noenje hamajlije ili prizivanje
ta'viza koriteno je u ouvanju zdravlja ili nadvladavanju bolesti. to se tie prve svrhe
uenja ta'viza, preneseno je od Aie, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., uobiavao
172

Muslim, 2709.

p76

Poslani/eoua medicina
uiti sure lhlas i El-Mu'avizetejn

(Fele/e i Nas), potom je puhao u dlanove i potirao

je njima lice i ostale dijelove tijela to su ruke mogle dosegnuti. 173 U drugom hadisu
'Uvza Ebi-Derda' preneseno je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., prije odlaska na
poinak uobiavao moliti: "O Allahu, Ti si zaista moj Gospodar. Nema boga osim
Tebe. U Tebe ja vjerujem i Ti si Gospodar Velianstvenog prijestolja." Mi smo ranije
objasnili ovu Poslanikovu dovu i ko god je ui ujutro, nijedno zlo mu nee nahuditi
do veeri, a ko god je ui uveer, nijedno zlo mu nee nauditi do jutra. 174
Preneseno je u "Dva sahiha" da ko god proui posljednja dva ajeta sure EI
Bekare naveer, imat e opirnu zatitu. 175 Ova dva ajeta u prijevodu znae: "S

imenom Allaha Milostivog, Samilosnog. Poslanik vjeruje u ono to mu se objavljuje od

Gospodara njegova, i vjernici-svaki vjeruje u Allaha, i meleke Njegove, i knjige Njegove
i poslanike Njegove: "Mi ne izdvajamo nijednog od poslanika Njegovih. "/oni govore:
'ujemo i pokoravamo se; oprosti nam, Gospodaru na, Tebi emo se vratiti. 'Allah
nikoga ne optereuje preko mogunosti njegovih: u njegovu je korist dobro koje uini,
a na njegovu tetu zlo koie uradi. Gospodaru na, ne kazni nas ako zaboravimo ili
to nehotice uinimo! Gospodaru na, ne tovari na nas breme kao to si ga tovario na
one prije nas! Gospodaru na, ne stavljaj nam u dunost ono to ne moemo podnijeti,
pobrii grijehe nae i oprosti nam, i smiluj se na nas. Ti si Gospodar na pa nam pomozi
protiv naroda koji ne vjeruje!"' (Kur'an, 2:285-286)
Takoer je preneseno u Muslimovom "Sahihu" da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
rekao: "Kada neko doe na neko mjesto i odmah proui: 'Traim zatitu Allahovih
savrenih rijei od bilo kojeg zla koje moe proizai iz Njegovog stvorenja,' nita mu
nee natetiti za vrijeme njegovog boravka tu." 176
Takoer je preneseno u Ebu-Davudovom Sunenu daje Allahov Poslanik, s.a.v.s.,

uobiavao moliti u sumrak za vrijeme putovanja:"uj me, o zemljo! Moj Gospodar

i tvoj Gospodar je Allah. Traim utoite kod Njega od tvog zla, od bilo kog zla kog
nosi u sebi i od bilo kog zla koje hoda po tebi. Traim Allahovu zatitu od lava ili
bilo kog divljeg stvorenja, od zmije ili korpiona, od bilo kojih zlih stanovnika ovog
mjesta i traim Allahovu zatitu od bilo kog stvorenja i onoga to ono nosi." 177to se
tie druge vrste rukje, ve ranije smo je objasniJi u ranijim poglavljima.

173

Buharija, 11/1 07; Muslim, 2192.

17

~ Prenosi lbn-Sinni u "Amelu jevmin ve lejletin". str. 20,2 m ; Ira.ki ga pripisuje Taberaniji, badis je daif.

mBuharija, 9/50; Muslim, 808.

Muslim, 2708.

177
Ebu-Davud, 2603; Ahmed, 2/132; U se nedu ima jedan prenosilac koga samo lbn-Hibban smatra

povjerljivim, ostali prenosioci su u potpunosti povjerljivi.

176

1771

lbn-Kajjim el-Devzi

1.15 Lijeenje ekcema rukjama

Naveli smo u ranijem poglavlju predanje koje je prenio Enes, r.a., zabiljeeno
u Muslimovom "Sahihu" da je Allahov Poslanik ,s.a.v.s., dopustio uenje rukji za
odbranu od urokljivog oka, otrovnog ujeda i ekcema. U vezi s ovom temom preneseno
je u Ebu-Davudovom Sunenu da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., jednom doao do Hafse
i tu je zatekao afa'u b int Abdullah kako je ui da pie. On je zapovijedio: "Kao to
je ui kako da pie, zato je ne naui rukji za ekcem? 1" 178
E kcem (ar. nemleh) jeste kono oboljenje koje se manifestira upaljenom, svr
bljivom upalom koe koja esto sadri male pritie ispod koe i formaciju krljuti.
Dermatitis, koji je uzrokovan vanjskim podraiocem jeste esto zamjenljivi termin s
ovakvom upalom koe poznatom kao ekcem koji u nekim sluajevima proizvodi osip
slian onome od iritirajue kiseline uzrokovane mravljim ili paukovim ujed ima. Ovakvi
insekti ubriz-gavaju u njihove rtve bezbojnu kiselinu koja je takoer naena u ari
kod mnogih biljlci. Postoje tri vrste ekcema: eritrodermini ekcem (ekcem kod kojeg je
koa crvena); ekcem uzrokovan pretieranim i abnormalnim luenjem lijezda lojnica;
i ekcem koji izluuje tekuinu. Postoji takoer nekoliko vrsta konih osipa koji lie na
ekcem i poznati su kao ekcematoid.
Preneseno je da je afa' bint Abdullah takoer uobiavala uiti rukje u vrijeme
dahilijeta. Primila je islam u Meki i dala je prisegu Allahovom Poslaniku, s.a.v.s.,
malo prije nego to je on uinio hidru. S obzirom na ranije navedeni hadis, izvjetena
je da je afa' potom rekla: "O Allahov Poslanice, uobiavala sam uiti rukje prije
islama, trebam li ih prouiti pred tobom?" Potom je prouila: "S imenom Allaha, ovaj
osip mora se isuiti kroz pore koe i da ne uzrokuje vie tetu. O Vrhovni gospodaru,
otkloni ovu nedau, o Pazitelj u i Branitelju ljudi."
afa' bint Abdullah uobiavala je uiti ovu dovu sedam puta nad biljkom alojom
ili boura (lat. Paeonia), smrviti njeno lie i cvjetove, pomijeati ih s ishlapljenim
ocatom na istom kamenu i utrljavati to preko iritiranog podruja. Obino, ovaj tret
man je onda bio djelotvoran.

1.16 Upotreba rukji protiv zmijskog ujeda

Preneseno je u Sunenu od lbn-Maddea da je Ibn-ahab el-Zahiri rekao: "Jed
nog od ashaba Allahovog Poslanika, s.a.v.s., je ujela otrovna zmija. (Da bi istakao
validnost rukji) Allahov Poslanik, s.a. v.s., upitao je: "Ima li iko ovdje ko zna odreenu
178

Ebu-Davud, 3887; Ahmed, 61372; sened je sahih.

IJ 78

Poslani/eova medicina

rukju za ovo?' Ashabi su odgovorili: 'Porodica Hazam uobiavala je da ui odredene

rukje u otklanjanju posljedica otrovnog zmijskog ujeda, aJi otkako je to zabranjeno, oni
su odustali od toga." Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je potom: 'Zovite Ammar bin
Hazama!' Kada je on stigao, reeno mu je da proui njegovu tano odredenu rukju,
a kad je to uradio, Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: 'Ne postoji nita loe u tome,'
i on mu je dao doputenje da to ui, a rtva zmijskog ujeda se kasnije oporavila. " 179

1.17 Lijeenje gnojenja,

ireva

ili posjekotina rukjom

Aia, r.a., prenijela je da kada bi se neko aljo Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., na

gnojenja aat. Pyosis), ir ili ranu, Allahov Poslanik, s.a.v.s., uobiavao bi pokazati vrhom
kaiprsta a potom dodirnuti prainu (ar. turab) njime i moliti: "S imenom Allaha, Koji
je stvorio prainu od nae zemlje i nainio pljuvaku nekih od nas ljekovitom tvari za nae
bolesne-Njegovim doputenjem, na Gospodaru."Allahov Poslanik, s.a.v.s., dodirnuo
bi potom zaraeno podruje prainom koja se sakupila na njegovom kaiprstu dok bi
uio ovu dovu. 180 (Preneseno u Buharijinom i Muslimovom Sahihu)
,.

, r: . ,

~J.
~ ~,

; ' f./'

, ,

.: 1 ,... ,

;.

~'J i..J!.T-.u~l ~
-:,...,.

l.:"u l). ~ ~ l.::......i:...

-

J,

Navedena je dova lagahna i korisna, a smatra se sloenim tretmanom dostupnim

svakome. T o je blaga terapija i naznaava istan ano i duboko znanje. Pomou nje
pojedinac moe lijeiti inficiranu ranu svog brata, posjekotinu, ir, rane ili zagno
jenost, pogotovo kada pristup ostalim lijekovima nije mogu. S druge strane, zemlja
je izvor i majka svakog lijeka. Nepomijeane i isto tlo je hladno i suho, i blago
nanoenje njene praine na inficiranu kou pomoi e isuivanje vlanosti i gnoja
koji su se ve formirali pod koom.
Obino neki ljudi osjeaju nelagodu ili uzrujanost nakon zadobijanja obine rane
ili kada rana propada sa zagnojenou. Njihov osjeaj nelagode takoder predstavlja
neravnoteu vruine kao jedne od etiri tielesna temperamenta. Kombinacija vruine
prirodne klime, vruine temperamenta i vruine same rane ili njenog gnoja suzbijaju se
hladnom i suhom zemljom koja je hladnija od mnogih jednostavnih hladnih lijekova,
a pogotovo kada je praina oiena i osuena za ovu svrhu.

119
110

Muslim, 2199.

Buharija, 10/176 i 177; Muslim, 2194.

1791

lbn-Kajjim el-Dievzi

Ovakve su infekcije ponekad popraene smrdljivim vlanostima i (gnojnim) iscjet

kom (lat. Pyorrhea), a suha i hladna zemlja ili oiena glina uestvuje u postepenom
i progresivnom ishlapljivanju ovakvih vlanosti koje bi inae sprijeile oporavak. Ovaj
progres pomae uravnoteivanju ~elesnih izluevina u inficiranom podruju, a kao po
sljedicu toga imamo Allahovim doputenjem, eliminaciju uzronika i popratne boli.
Kao to je objanjeno u navedenom hadisu, Allahov Poslanik, s.a.v.s., polizao bi
potom vrh kaiprsta i dodirnuo njime prainu, potom bi polahko stavio svoj prst na
pogoeno podruje sa svom prainom koja je ostala na njemu dok bi uio navedenu
dovu. Blagoslovi ovakve dove ukljuuju zazivanje Allahovog svetog imena, povjera
vanje svih stvari Njemu i oslanjanje na Njegovu dobrotu da podari opooravak. Prema
tome, prirodne i duhovne su jezgre kombinovane, a djelotvornost namjere postaje jaa.
to se tie izbora rijei "naa zemlja" od AlJahovog Poslanika, s.a.v.s., ovo bi moglo
oznaavati majku zemlju, podjednako dobro kao i blagoslovljeno tlo grada Medine.
Skolastiarska miljenja variraju u ovom sluaj u, ipak ope je poznata stvar danas
da je nanoenje oiene gline na kou najkorisnije za mnoge vrste oboljenja i konih
bolesti. Galen je naveo u svojim djelima da je on vidio u Aleksandriji (Egiptu) ljude
koji su bolovali od splenomegalije (uveanja slezene) i od vodene bolesti, a koji su
aplicirali egipatsku glinu oblaui je na svoja stegna, leda ili rebra, i izgledali su kao
da im ova terapija prija, a ona je poznata kao peloterapija ili pelopatija.
Nadalje, oblaganje koe ovakvom prirodnom glinom osigurava snano isuivako
djelovanje, djeluje kao jak apsorbent i moe pomoi u mnogim vrstama septinih ireva,
trovanja krvi, mlitavosti koe i ostalim konim abnormalnostima. U nekim dobro
dokurnentiranim sluajevima oboljeli od trajne ~elesne gojaznosti kao posljedice ab
normalnog abdominalnog ili vaginalnog istiecanja krvi, podjednako kao i od intenzivne
purgacije krvi povrinskim zarezivanjem koe u kupicu iz njihovih nogu ili bedara i
oboljeli od brojnih hroninih bolesti koje pogaaju osjetljive dijelove tijela koji su u
potpunosti oporavljeni, okoristili su se uveliko od apliciranja ove prirodne gline.
Prirodna je glina bogata mineralima i vodenim aluminij um silika tom koji efikasno
upijaju vodu. Ovakva je glina nastala hemijskim razlaganjem stijena. Terra sigiJiata
je, naprimjer, sredstvo koje zaustavlja krvarenje. Upijajua i zatvarajua snaga ovakve
gline takoder potpomae prozirnost elija, kontrakciju tkiva i formiranje novih elija
koje zaepljuju ireve.
Ako su ovakve osobine prirodne gline iz obinog tla, ta onda trebamo misliti o
najblagoslovljenijem tlu na zemlji, koje je tlo grada Medine, grada svjetlosti, pogotovo
kada je pomijeano sa najblagoslovljenijom pljuvakom Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,
i kada je ovakav in popraen s istinskim prizivanjem najuzvienijih atributa Njego
vog gospodara? I kao to smo ranije objasnili, djelotvornost rukji umnogome ovisi o
stanju i vjeri zazivaa, i reakcije koju pokazuje bolesna osoba spram toga i njene vjere

pso

Poslanikova medicina

u djelotvornost rukje. Ovakvi aspekti ne mogu biti opovrgnuti od bilo kog mudrog
lijenika. Ako onaj to izvodi ovakvu rukju nae u sebe pomanjkanje pravog stanja
umijea (znanja) ili se osjea neadekvatnim da proizvede ovakve posljedice, onda
neka on moli ta god njegovo srce moe skupiti, i on bi trebao zavriti svoje prizivanje
rijeima:"Maaallah" (Allahovom voljom bit e uraeno).

1.18 Lijeenje boli i

ope

slabosti rukjom

Imam je Muslim prenio u svom "Sahihu" da se Osman bin Ebu-el-As jednom

alio Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., na neku hroninu bol od kog je bolovao jo od
ranih dana njegovog prelaska na islam. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je potom rekao:
"Stavi svoju (desnu) ruku na mjesto koje te boli, i moli: 'S imenom Allaha', tri puta,
a onda ponovi sedam puta: 'Traim utoite u moi Allahovoj i Njegovoj vrhovnoj
vlasti nad svim protiv onoga to ja proivljavam i muke koja me iscrpljuje."' 161
Pojedinac e u ovom receptu nai prizivanje Allahovo g vrhovnog imena, povjera
vaoje sudbine u ruku Istinskog izljeitelja, oslanjanje na Njegovu milost i samilost, i
traenje utoita u Njegovoj suverenosti i moi protiv potekoa i patnji koje bol moe
prouzroiti. Ponavljanje ove dove blagotvornije je i sigurnije, i ono je poput obnav
ljanja recepta za izbacivanje bolesti. to se tie ponavljanja zazivanja sedam puta,
nema sumnje da broj sedam evocira odreene koristi koje se ne mogu nai u ostalim
brojevima, kao to smo to diskutirali u ranijim poglavljima.
Takoer je preneseno u "Dva sahiha" da kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
posjeivao bolesnu osobu u svojoj porodici, on bi uobiavao premazati ga (uljem)
prelazei svojom blagoslovljenom rukom preko bolesnikove glave dok bi molio: "O

Gospodaru i Opskrbi telju ljudi, otkloni ove nedae i izlijei ovog roba. Uistinu, samo
Ti ima mo lijeenja i samo Ti moe dati neprekidan oporavak." 162

181

Muslim, 2202.

10/178; Muslim, 2191.

182 Buharija,

181j

lbn-Kajjim el-Devzi

Ova rukja preklinje Allahovo najire savrenstvo, suverenost jedinih samo

(ar. rububijjet) i Njegovu milost, koja obuhvata sve da bi obdarila
ovakve blagoslove oporavka, i da samo On ima ovakve moi i niko drugi ne moe
postii oporavak od bolesti (osim Njega). Dakle, ova dova obuhvata velianje Njegove
jednoe (ar. tevhid), spoznaju (ar. ihsan) Njegovog poznavanja svega i priznavanje
Njegovog apsolutnog gospodarstva (ar. rububijjet).
odravajuih atributa

1.19 Nadvladavanje

vruice

uzrokovane nedaom i tugom

Allah Svemogui kae: '/\ ti obraduj izdrijive, one koji, kad ih kakva nevolja
zadesi, samo kau: "Mi smo Allahovi i mi emo se Njemu vratiti!" Njih eka oprost
od Gospodara njihova i milost; oni su na Pravom putu!" (Kur'an, 2:155-15 7)
Mi takoer nalazimo srodno upuivanje na navedeni ajet u mesnedu imama
Ahmeda, u kojem stoji da je Allahov Poslanik, s.a.v.s. rekao: "Ko god je napadnut s
nedaom i kae: 'Mi smo Allahovi i mi emo se Njemu vratiti. Gospodaru, Ti budi
moj pomaga u ovom pokuaju i zamijeni moj gubitak s onim to je bolje.' Allah e
mu sigurno pomoi i nadomjestiti njegove gubitke s onim to je bolje." 183

Ovakve rijei mudrosti predstavljaju krajnji lijek za patnje. One demonstriraju

spoznavanje Gospodara i najkorisnije su za dobrobit na ovom i buduem svijetu. Ove
rijei takoer jasno obuhvataju dva uzviena elementa, i kada ih rob shvati, oni e
zasigurno okupirati njegovu panju i uiniti da njegova nedaa izgleda beznaajnom .
Prije svega, navedena dova podrazumijeva da rob, njegova porodica i njegov imetak
istinski pripadaju Allahu. Koje god darove Allah d.., dao da bi opskrbio privremene
potrebe Njegovog roba za vrijeme njegovog ivota na ovom svijetu, On ima puno
pravo zadrati ih ili ih obustaviti. Kada ih Allah Svemogui uzme natrag, oni su
poput pozajmljene stvari, gdje pozajmljiva ima puno pravo obnoviti zakljuak o vre
menskim granicama. Egzistencija roba na ovom svijetu opkoljena je takoer dvjema
prazninama: jednom prije njegovog roenja (dolaska) na ovaj svijet, i drugom nakon
njegovog odlaska s njega. U ovom smislu, Vlasnik ima puno pravo odrediti upotrebu
bilo kojeg dara kog je On uinio dostupnim na vremenskoj osnovi i pod specifinim

183

Ahmed, 4/27; kaao i Muslim, 9 18, u poglavlju o denazi- ta se kae kod kunje.

jl82

Prulani}eovo medidna

uvjetima ili liiti Svoje stvorenje od daljeg njegovog koritenja. Nadalje, to dokazuje
da ovakve podreene komponente nisu n agovjetavajue za apsolutnu zavisnost i da
Istinski vlasnik kontrolie vremenske periode njihove upotrebe. Dakle, kako moe
prolazna egzistencija prihvatiti neprekidno vlasnitvo? Ovakvi pozajmljeni elementi
nemaju mo da istinski podupiru ili tite pojedinca od nedae, ili da ga brane nakon
to on napusti ovaj svijet. U ovom smislu, Allah je Svemogui iskljuivi Vlasnik svega,
i niko nema istinsko vlasnitvo bilo ega osim Njega i pojedineva upotreba ovakvih
elemenata mu ni u kom sluaju ne doputa da raspolae njima kako mu je volja (po
svom nahoenju). Umjesto toga, ovakva je prolazna upotreba subjekat vremenskim
periodima i uvjetima Vlasnika.
Drugi aspekt navedene dove bavi se nedvojbenom destinacijom roba i njegovom
konanom i neophodnom povratku svom Gospodaru. Mudrost je Stvoritelja nainila
ovakav povratak obaveznim za sva stvorenja, i da oni moraju iskusiti smrt, razdvojenost
od svijeta i dolazak pred istinskog V rhovnog Gospodara i stati goli kao na dan kada su
bili stvoreni. Niti porodica niti pleme na taj dan nee biti tamo da ga brane, ve umjesto
toga, vlastita dobra i loa djela svake osobe bit e ispravno izvagana. Kada je ovakvo
elementarno stanje shvaeno, onda kako moe iko posjedovati ita, veseliti se imanju
neega ili biti alostan zbog gubitka neega? U ovom pogledu, pojedinac mora drati
svoj fokus na njegovom konanom cilju, imajui na umu putnikova pravila opstanka.
$poznavanje sudbine (ar. kadr) takoer potvruje neminovnost deavanja i
nedeavanja odreenih dogaaja. Allah Svemogui potvr'uje ovaj aspekt u Kur'anu
govorei : "Nema nevolje koja zadesi Zemlju i vas, a koja nije, prije nego to je damo,

zapisana u Knjizi, to je Allahu, uistinu, lahko, da ne biste tugovali za onim to vam je

promaklo, a i da se ne biste previe radovali onome to vam On dadne. Allah ne voli
nikakve razmetljivce, hvalisavce." (Kur'an, 5 7:22,23)
Kao lijek za ovakvu bolest, pojedinac bi trebao stati za trenutak i razmisliti nad
njegovom tzv. "nesretnou" i okolnostima, j on e zasigurno nai da paralelno sa
njegovim gubicima, njegov muje Gospodar (ar. Rabb), u Njegovoj neizmjernoj milosti
i nedokuivoj velianstvenosti, zadrao dar jednake vrijednosti ili ak bolji. S druge
strane, kroz ovakvu nedau, Allah Svemogui dao mu je mogunost da razmilja o
Allahovoj dobroti i raspozna misteriju Allahove kontrole (ar. kujumijja) nad svim
uruverzumima. Nadalje, primjenjivanjem strpljivosti nad nedaom, pojedinac e
otkriti da je Allah Svemogui sauvao za njega veu nagradu, i poto je to Allahova
volja, On sigurno ima mo da to uini neizmjernim. Kroz razmiljanje, pojedinac e
takoer raspoznati da Allah Svemogui ima mo da nanese vee nedae i da je, zbog
Njegove milosti prema Njegovim stvorenjima, O n uviavno ograniio u~ecaj onoga
to Njegov rob shvata kao ned au .

183 1

lbn-Kajjim el-Devzi

1.20 Gaenje vatre zbunjenosti

Da bi se ugasila vatra osjeaja zbunjenosti ili potitenosti kao rezultata nesree,
pojedinac bi trebao pogledati oko sebe i sagledati da bi njegova nesrea mogla biti
vea. On bi takoer trebao promatrati druge koji moda proivljavaju vee nedae u
procesu uenja njihovih vlastitih lekcija, i gledajui blie, on e shvatiti da svjetlucanja
"idealne porodice" koja moe izgledati da ima dobru sreu, takoer mogu kriti duboku
tugu i nezadovoljstvo.
Dakle, ako pojedinac pogleda na desnu stranu, hoe li on vidjeti ita drugo osim
iskuenja i nedaa? A ako on pogleda na lijevu stranu, hoe li vidjeti ita drugo osim
tuge i nezadovoljstva? Zapravo, ako pojedinac bude traio irom cijelog svijeta, on e
nai da nijedna dua nije osloboena od bilo koje vrste iskuenja. To je bilo gubitak
drage osobe ili aljenje o rutinskoj dnevnoj glavobolji na poslu. Pojedinac e takoer
shvatiti da istinska srea na ovom svijetu jeste san koji se moe desiti prilikom neijeg
spavanja ili da je on poput sjene koja e nesumnjivo nestati netom kao kad zalazi Sunce
i da ta god uzrokuje veselje, to e ultimativno uzrokovati mnogo tuge i teki jad. On
e takoer shvatiti da ono to nekoga ini sretnim jedan dan na ovom svijetu moe
uzrokovati njegovu tugu decenijama u ivotu poslije smrti, da e neije privremeno
zadovoljstvo zasigurno biti praeno produenim periodom neimatine, daje kua puna
opskrbe i zaliha takoer puna praha, da kad god svijet nudi nekome jedan dan mira
i radosti, on svakako ima jedan nepovoljan dan za njega.
lbn-Mesud, r.a., jednom je rekao: " Prevelika e koliina zadovoljstva zasig
urno biti slijeena s mnogo tuge, a sretna porodica e jednog dana biti napadnuta
s izrazito dubokom alou kada bude oplakivala svog umrlog." Imam Ibn-Sirin
rekao je jednom: "Kad god postoji smijanje, to e sigurno biti praeno plakanjem."
Hind bint Nu'man rekla je jednom: "Jednog jutra vidjela sam moju porodicu kao
najjau i najbogatiju , a sa zalaskom sunca, postali smo najmanji i najogoljeniji od
(svih) ljudi. Sigurno, kad god Allah Svemogui napuni jednu kuu obiljem, On je
takoer zaogre prahom." Neko ju je zamolio da ispria svoju priu, a Hinda je
odgovorila: "Naa porodica je doivjela dan kada nije postojao nijedan Arap koji
nas nije usrdno molio da upotpuni svoje potreptine, a kasnije mi nismo mogli nai
nijednog Arapa koji bi pokazao milost prema nama."
Njena sestra H arka bint Nu'man naena je jednom kako plae za vrijeme procvata
dinastije Nu'man. Neko ju je upitao: "ta te je rasplakalo, da li te je neko povrije
dio?" Ona je odgovorila: "Ne! Upravo sam se osvjedoila procvatu moje porodice,
i spoznala da rijetko srea napuni jednu kuu bez bivanja iznenadnog pojavljivanja
tuge." lshak bin Talha ju je jednom posjetio i upitao ju: "Kako se osjea u prolazu
kraljevstva?" O na je odgovorila: "Ono to proivljavamo danas jeste zasigurno bolje
1'84

Prulanil{ova medicina

nego ono juer. Ipak, nalazimo u knjigama (historije) da nijedan ovjek nije nikad
okusio dan klicanja bez podnoenja kao posljedice toga preokreta i da ivot nije nikad
pokazao ikome bilo koji dan zamamne ljepote i privlanosti da mu kasnije nije pokazo
svoje zube." Potom je rekla:
':Jednog dana vladali smo ljudskim interesima i konana odluka je bila naa. Odjednom
smo postali potrebni njihovog dobroinstva, nadajui se da e oni biti etini i upravo
poput nasi Teko svijetu ija udobnost ne traje, iji tokovi njegove ljude uzdiu a
kasnije ih sputaju, i lano se pojavljuje kao da je to bio onaj koji upravlja njihovom
sudbinom l"

1.21 Ostali tretmani protiv zabrinutosti i tuge

Pojedinac takoder mora znati da zabrinutost, tuga, depresija i zbunjenost ne lij ee
bol niti mu pomau da nadoknadi gubitke, ve, naprotiv, umjesto toga, pored njihovog
pogoranja, oni su dio same bolesti. Pravi lijek nalazi se u strpljenju i preputanju svih
odgovornosti Allahu Svemoguem. To je zbog toga da bi se On usrdno molio i da bi
se pribliilo Njegovoj blagoslovljenosti, milosti i uputi. Allah je obeao spustiti ovakve
blagoslove na vjernike koji su strpljivi. Padanje u istu greku u ovom sluaju tetnijeje
nego inicijalni ok. Zabrinutost, depresija i tuga kod pojedinca uzrokuju zlobnu radost
neprijatelja, uzrokuju bol prijateljima, oduevljavaju pojedinevog osobnog ejtana,
degradiraju njegovu nagradu, ograniavaju njegova postignua i slabe njegov duh. Radi
kontrasta, kada je pojedinac uspjean u strpljivosti i duboko razmilja o dogaaju, a
Allahova volja je iza svega, on e biti u mogunosti odagnati svog ejtana, izopiti svoja
ulagivanja i nezadovoljstva, umanjiti svoje potrebe. U meuvremenu, volja pojedinca
odobrovoljila je njegovog Gospodara, u~eila je one koji brinu za njega, zadovoljila
srca prijatelja i uznemirila njegovog neprijatelja. Suoavanjem s nedaom i njenim
podnoenjem s hrabrou i strpljivou, pojedinac e biti u mogunosti u~eiti svoje
prijatelje prije nego to oni dodu da mu daju podrku. Ovo je istinsko podnoenje
i najvei oblik savrenstva, a niti je depresija, beznadenost, malodunost, glasno
jadikovanje, zamjeranje neijoj vjeri ili nezrelo mijenjanje nadolazeeg (deavanja).
Drugi lijek za zabrinutost, tugu, depresiju i zbunjenost jeste znati da primjenjivanje
strpljivosti i promiljanje o mudrosti koja je iza dogaaja (ar. ihtisab) jeste blagoslov
koji e donijeti neprestano voe krajnjeg veselja, poastvovanosti i zadovoljstva, koji
usporeeni sa prolaznom i ogranienom perspektivom emocionalnog uzbuenja veu se
nedoivljavanje nedaa, netrpljenje gubitaka ili postepenim umanjivanjem pojedinevih
sklonosti na ovom svijetu. U ovom sluaju, najvrednije je za vjernika znati da kad on
primjenjuje strpljivost i izraava zahvalnost (ar. el-hamd) njegovom Gospodaru za sve
to mu se desi, Allah Svemogui nagradit e ga prebivalitem onih koji su zahvalni,
1851

lbn-Kajjim el-D.evzi

poznatim kao bejtul-bamd, koje je rezervisano za istinske robove stanovnike Denneta.

U ovom smislu, pojedinac bi trebao vrednovati nagradu i razmisliti koje je vea nedaa
i gubitak: ono prolazno ili ono vjeno? Da li bi radije odustao od onoga to on nema
moi da zadri ili izgubi ono to on inae ne moe dobiti? Svakako, gubljenje kue
zahvalnosti u Dennetu vei je gubitak.
Imam T irmizije izvjestio daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Na D an polaganja
rauna, ljudi e poeljeti da su imali kou izrezanu karama na ovom svijetu, jednu
mrvicu nekada, u odnosu na ogromne blagoslove i velianje za one koji su podnosili
svoje nedae sa strpljivou i zahval nou na ovom svijetu." 184 U ovom pogledu, jedan
od naih predaka rekao je: "Kada na dunjaluku ne bi bilo iskuenja i patnji, uli bismo
u Dennet kao siromasi."
Drugi lijek za ovu bolest jeste da se u~ei srce pojedinca s nadom i oekivanjem
da e Allah Svemogui sigurno nadoknaditi vjernikove patnje neim boljim. Ustvari,
svaka patnja na ovom svijetu jeste nadoknadiva osim gubitka pojedineve povezanosti
sa Svemoguim Allahom. Drugi lijek sastoji se u vjernikovom nesumnjivom znanju da
njegov udio u nedai nije mogao biti izbjegnut. Dakle, ako je on zadovoljan, onda su
kreposti zadovoljstva njegova nagrada, a ako je on uznemiren, onda su tokovi nezado
voljstva pogubno grotlo njegovog gubitka.
U ovom smislu, pojedincu je dat izbor izmeu dobre ili loe sree. Ako ga njegova
nedaa razbjenjava, uzrokuje mu srdbu, nezadovoljstvo i nezahvalnost, njegovo e

ime biti upisano u spisak osoba gubitka i destrukcije. Ako njegova nedaa prouzrokuje
zabrinutost, depresiju i zanemarivanje njegovih tekuih dunosti, kako duhovnih tako
i onih religioznih, ili ako to uzrokuje da on zakorai u zabranjena podruja, njegovo
e ime biti upisano u spisak onih nemarnih i nepaljivih. Ako ga njegova nedaa
primorava da se ali i da bude nestrpljiv, njegovo e ime biti upisano u spisak onih
nesretnih i zavedenih. Ako pojedineva nedaa uzdie njegov prigovor Allahovoj volji,
on je pokucao na vrata ateizma (ar. ku/r) ili se zapleo u putevima otpadnitva. S druge
strane, ako vjera ovjeka vodi da se suoi s nedaom sa strpljivou i ako to uzrokuje
zadovoljstvo s Allahovom voljom, njegovo ime e biti upisano u spisak blagoslovljenih
i zadovoljnih, a ako ga nedaa ~era da bude jo zahvalniji svom Gospodaru, njegovo
e ime biti upisano u spisak onih zahvalnih. Ako mu nedaa poveava njegovu ljubav i
enju da sretne svoga Gospodara, njegovo e ime biti upisano u spisak onih iskrenih
koji istinski vole svoga Gospodara.
U vezi s ovom temom, nalazimo u Musnedu imama Ahmeda i Sunenu imama
Tirmizija predanje od Mahmuda bin 'Ubejda, hadis da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
rekao: "Kada Allah voli neke ljude, On ih stavi na iskuenja. Oni sretni zadovoljni su
i sretni njihovim Gospodarem, a oni nesretni srditi su i ogoreni." 185
184 Tirmizi,

2404; daif.
as Hadis je sahih, Ahmed, 5/427; Tirmizi, 2398; lbn-Madde, 4031.

pss

Poslanikova medicina

Tajna i priroda lee u pojedinevom bezuvjetnom ugovoru i harmoniji s njegovom

voljenom. Dakle, ako neko nae kod sebe prigovaranje, ljutnju ili ogorenost prema
onome za koga on tvrdi da ga voli, on zasigurno nema ljubavi spram te osobe. On nekako
voli da odobroljava voljenu osobu i predstavlja samog sebe kao osobu koja zasluuje
prijekor, i on postaje glavnim svjedokom svog vlastitog dvolinjatva i lai. U vezi s ovom
temom, Ebu Derda', r.a., rekao je: "Kada Allah neto odlui, On voli da Njegovo
stvorenje pristane uz to." Za vrijeme njegove bolesti Imra n bin Hasun u obiavao je
rei: "Ono to ja najvie volim jeste ono to On najvie voli. "Govorei o nedaama,
Ebui-Ali uobiavao je rei: "Iskuenja su mehlem i lijek koji su djelotvorni samo za
istinskog zaljubljenika i nikome drugom nije doputeno da se okoristi od tog."
Kao to smo objasnili ranije, da bi prevaziao stanje tuge i bolesti, pojedinac
mora izvagati vrijednost dvaju veselja i zadovoljstava: onih prolaznih i onih vjenih,
i on mora razmotriti koje od dvoga je postojanije, trenutana pomo ili neprekidan
lijek. Dakle, zadovoljstvo i zahvalnost za svoju nedau postaje prolaznim zadovoljst
vom koje vodi prema uivanju Allahove vjeite nagrade, koja je rezervisana za one
koji su istinski zahvalni. Kada je ovakav izbor dat, to predstavlja mogunost da se
utielotvori nadmonost pojed inevog zadovoljstva nad ostalim. Kada bi pojedinac
teio prema veoj ponudi, on bi trebao biti veoma zahvalan Allahu zato to ga vodi.
Inae, ako on tei prema manjem stanju, on mora shvatiti da je nedaa od koje pati
iz njegovog uma, srca, religiozne inverzije i bezbonitva, i ona je mnogo vea nego
njegove ovozemaljske nedae i bolesti.
Nadalje, pojedinac mora znati da Onaj Koji zapovjeda i upravlja promjenom svih
prelaznih i neprekidni h stanja jeste Mudri i Pravedni Gospodar, a On je Najmilosniji
i Samilosni, i da On ne odreuje ovakve dogaaje u ivotu pojedinca na ovom svijetu
da bi ga unitio, da bi ga povrijedio ili da bi ga razorio. Umjesto toga, kroz Njeg
ovu sveobuhvatnu milost, On ga je suoio s ovakvim iskuenjima bilo da unaprijedi
njegov razvoj ili da mu dopusti da shvati svoje stvarno i ogoljeno stanje. Ovakva e
iskuenja pomoi robu da raspozna svoje istinsko stanje vjere, zadovoljstva, zahvalnosti,
uzdravanja i strpljenja s njegovim Gospodarem. Za vrijeme ovakvih iskuenja, A llah
Velianstveni elio bi takoer uti Svoga roba kako Ga doziva, preklinje Ga, vraa
se Njemu, ustrajno kuca na Njegova vrata, trai Njegove blagoslove i naklonost, trai
Njegov oprost za svoje grijehe, da uje za njegov neuspjeh da bi dao odgovarajuu
panju njegovom ugovoru, njegovom gubitku svoje panje ili za bivanje udaljenim od
Njegovih stvarnih neprekidnih koristi zbog svjetlucanja dunjaluka. Kada bi vjernik
shvatio ozbiljnost svog stanja, on bi zasigurno bio slomljena srca, a njegovo pustoenje
ga mora probuditi iz bezglavosti i drijemea, i on mora dii svoje ruke ka dennetima,
plakati za oprost i raspriti sjene nezadovoljestva, otpora, negodovanja, ogorenosti i
neposlunosti prema svom Gospodaru.

1871

lbn-Kajjim el-Devzi

ejh Muhjiddin Abdul Kadir Gejlani. r.a.. rekao je jednom: "Dijete, iskuenja ne
dolaze da te unite, ona dolaze da iskuaju tvoju strpljivost i vjeru. Dijete, sudbina je
lav a lav ne jede le (inu)." Dakle, nedae su vikanja sluge, a ovaj je svijet livnica gdje
pojedineve vrijednosti mogu biti rastopljene njenom vruinom da bi se modelirala
njegova finalna uloga. Konani ishod moe biti bilo zlato ili pak ljaka. Kao to je
jedan pjesnik rekao:

"Rastopili smo to mislei da je srebro

Da bismo saznali da je to samo rastaljena eljezna ljaka. "
Prema tome, ako pojedinac ne odobrava i ne prihvata koristi rikanja ovog svijeta,
onda neka on prieka uasnu riku dehenemske vatre u ivotu poslije smrti. Rob
takoer mora shvatiti da u skladu s razvojem i proizvodom konane uloge, imperativ
je da OI} bude ovisan o jednoj od dvije rike: iskuenjima ovog svijeta ili iskuenjima
dehenemske vatre. Ako on to razumije, onda bi on trebao biti zahvalan i znati da
ga je uistinu Allah poastio i blagoslovio da pretrpi prolazna iskuenja ovog svijeta
umjesto onih trajnih u ivotu poslije smrti. Pojedinac takoer mora znati da kada
bi rob bio imun na ovakva iskuenja i muke, on bi bio napadnut fatalnim bolestima
ponosa, arogancije, pobune, faraonizma i stamene bezosjeajnosti, a ovakve e osobine
ultimativno i zasigurno uzrokovati da on nestaje u ovom svijetu i da iskusi trajne i
neprekidne osjeaje koji izazivaju bol u ivotu poslije smrti.
Ovakvo je uzvieno suosjeanje kada On posjeuje Svoga roba s neophodnim
lijekovima koji se ispoljavaju kao iskuenja na ovom svijetu. Ovo je ustvari preventivna
medicina koja eliminira vjerovatnou bilo kog malignog rasta ili fatalne bolesti. Ovakav
je lijek stvoren da zatiti pojedinevu vjeru i pobonost, da izbaci van preko purgacije
mune posljedice pokvarenog uma i duha i da iznjedri originalnu namjeravanu istotu.
Pjesnik je jednom rekao:

"Ponekad Allah blagoslovi roba s nedaama,

ak

s onim tekim da ih podnosi,

a u drugim prilikama, izobilje je najvea od svih

nedaa. "

Ipak, svaki rob prima potrebnu i neophodnu koliinu lijeka da pomogne purgaciju
i ispiranje akumuliranih letalnih supstanci u njegovom umu, srcu i dui, i da oisti svoj
sistem. Ovo je in milosti i ljubavi koje Allah Samilosni daje Svome robu kao odreenu
pomijeanu dozu koja e meudjelovati s njegovom boleu, a koja ima mogunost da
nadvlada smrtonosnu bolest. Ovo su bolesti uma, srca i due. U skladu s obinim ljud
skim opaanjem, one su nazvane iskuenjima i nedaama. Meutim, uistinu, ovakvo je
lijeenje osnovno iskuenje pojedinevih stvarnih bolesti i preventivni lijek za one mogue.

j188

Poslanikol)(l medicina

U ovom procesu Allah isti i preiava Svoga roba za najasnije od stanja na ovom
svijetu, a to je da Ga on velia, da Ga gleda i da on prebiva u Njegovoj blizini.
Lijek je takoer naen u pojedinevoj realizaciji i shvatanju da je gorina ovog
svijeta ta koja donosi slatki okus ivota poslije smrti i da samo Svemogui Allah ima
mo da prouzroi ovakvu transformaciju supstance. Pojedinac takoer mora shvatiti
da slatki okus ovog svijeta projicira gorak kraj u ivotu poslije smrti. Dakle, privre
meni prelaz iz gori ne u sl atkou bolji je od njegove antiteze. Ako pojedinac ne moe
jasno shvatiti znaenje ovoga, onda bi on trebao razmiljati o blagoslovljenom hadisu
Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: "Dennet je ogranien s iskuenjima i tekoama, a
dehenemska vatra je ograniena uzbuenjima i privlanou."
Ljudski umovi ne mogu podjednako prihvatiti potpunu sutinu i znaenje ovog
hadisa, koji takoer dokazuje da ljudi imaju razliite nivoe razumijevanja. Za vrijeme
ovakvih iskuenja ljudska istinska sutina izlazi na povrinu, jer veina ljudi vie voli
prolazno zadovoljstvo nad onim vjeitim. Zapravo, veina ljudi ne voli da pretrpi ak
jedan sahat osornosti i naprezanja da bi zadobili vjeito zadovoljstvo i ugoaj, oni ne
vole da podnesu jedan sahat ogorenja da bi zadobili neprekidnu slavu i, ako je mogue,
oni bi radije da ne pate jedan sahat nelagode u cilju zadobij anja neprekidnog zdravlja.
U njihovim umovima, sadanjost je dokazana a budunost je nepoznata. Njihova je
vjera slaba i njihova udnja i strast gospodare njima. Njihovo duboko ukorijenjena
bolest ne zainje u njima nita drugo osim uurbanosti i davanja prednosti smrtnim i
prolaznim zadovoljstvima ovog svijeta i njihovom osporavanju postojanja ivota poslije
smrti i onoga to e sigurno doi.
Ovo je stanje onih koji samo mogu raspoznati i prihvatiti ono okusno, dodirljivo i
elementarno i koji e posvjedoiti samo ono to njihove fizike oi mogu vidjeti. Ipak,
sve to se dalje zuri i ulazi u more prepreka koje ograuju ovaj prolazni svijet ili sve
to se vie dosee izvan njegovih granica da bi se shvatila uzviena svrha i da bi se
raspoznaJe konsekvence svakog ina, to stanje je sve vie rezervisano za ljude mnogo
veeg stanja svjesnosti. Ovakvi se istinski uitelji trae i njihovi primjeri slijede. To su
oni koji su dragi Allahu, Njegovi vjerni robovi, Njegovi izaslanici (ar. evlija) i Nje
govi tienici. Za njih Allah je pripremio najveu i vjenu nagradu, vjeito uivanje
i zagarantovao im je krajnju pobjedu. Radi poreenja, ono to je On pripremio za
bezglave i one koji odugovlae jeste sigurno nemilost, patnje i vjeita tuga.
Prema tome, izaberi koje od ova dva stanja ti bolje odgovara. Ipak, najvjerovatnije
e ljudi poluivati ono to oni ostvaruju, dobivat e svoju vlastitu vrstu perja i naginjati
se prema svojim vlastitim slabostima, i to je najprirodnije. Nadalje, treba li ti pristati
uz ovaj tretman, potom se nositi s njim i ne posmatrati to kao neto preopirno, jer
intenzivna potreba za njim nainila je od lijenika ono to je pacijent zahtijevao, a da
je Allah Svemogui to omoguio, uistinu On je najbolji vodi.

1891

lbn-Kajjim ei-Devzi

1.22 Lijeenje alosti, briga, boli i obeshrabrenosti

lbn-Mesud , r.a., prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Nema roba
kojeg e pogoditi i zadesiti tuga ili briga, a on kae: "Gospodaru, ja sam T voj rob,
iji su otac i majka T voji robovi; moja sudbina je u T vojoj ruci, moja sudba kree se u
skladu sa Tvojom odredbom. Ti si uistinu pravedan u Tvojoj presudi. Prizivam T voja
sveta imena i svaki sveti Atribut kojim si Ti nazvao Sebe ili si ga objavio u Tvojoj
Knjizi ili si pouio bilo kom Svome stvorenju ili onome koga dri kao T voju iskljuivu
tajnu. Gospod aru, naini velianstveni Kur'an snagom mog srca, svjetlom moje due i
jasnim milosrem koje rasprava moju tugu i zabrinutost." Ko god moli ovako, Allah
e ukloniti njegove brige, raspriti njegove alosti i zamijeniti ih radou." 186

Ibn -Abas, r.a., prenio je da je za vrijeme nedaa Allahov Poslanik ,s.a. v.s., uobiavao
moliti: "Nema boga osim A llaha, Velianstvenog, Blagog. Nema boga osim Allaha,
Gospodara Velianstvenog prijestolja. Nema boga osim Allaha, Gospodara sedam
nebesa i Gospodara Zemlje i Gospodara Plemenitog prijestolja." 187

Takoer je izvjeteno u Dami'u imama Tirmizija da je Enes, r.a., prenio hadis u

kojem se kae da kada bi Allahov Poslanik, s.a.v.s., bio suoen sa zabrinutou, on bi
uobiavao moliti: "O ivi, o Upravitelju univerzuma, prizivam T voju sveobuhvatnu
milost da mi dodijeli izlaz iz ove nametnute tegobe." 188
186 Ahmed
187

u "Musnedu", 1/394 i 452; sened je sahih, a Ibn-Hiban proglasio ge je takoder sahihom. 2372.

Buharija, 11/122 i 123, u poglavlju o dovama; Muslim, 2730, u poglavlju o ukru i dovama.
188 Tirmizi, u poglavlju o dovama, 3522; hadis je daif.

IJ 90

Poslani}eova medicina

...
-

..

..

.. ..

..

,.

~
.. r..r=-

- ,. - - -' J

..".

, .. '

..

l,

.> "'
- \:7

"'

Ebu-Hurejre, r.a., izvjestio je da kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., bio suoen sa

iskuenjima, on bi uobiavao podii ruke ka nebu i moliti: "Slavljen neka je Allah,
Velianstveni Gospodar", a kada bi zavrio sa ovom dovom, dodao bi: "O ivi, o
Upravitelju univerzuma." 189

EbuBekre, r.a., prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., nauio osobu u alosti da

moli: "Gospodaru, molim T voju Milost. Ne prepusti me samome sebi nj jedan tren.
Gospodaru, nadoknadi moje stanje onim boljim. Uistinu, nema boga osim Tebe." 190

Takoer je preneseno u Ebu-Davudovom sunenu da je Esma bint 'Umejs prenijela

da joj je Allahov Poslanik, s.a.v. s., rekao: "Da da te nauim nekoliko rijei koje moe
izgovoriti kada si jako uzbuena ili napadnuta brigama ili kada ih oekuje? R eci:
'Allah je moj Gospodar i ja Njemu ne pripisujem druga."' 191 U drugom predanju
reeno je da ova dova moe biti ponovljena sedam puta. 192

189

Ttrmiz.i, 3432; hadis je mekruh.

Ebu-Davud, 5090, u poglavlju "ta se kae kada osvane"; Ahmed, 5/42; Buharija u "Edebul-mufredu",

70 l; sened je hasen.
191
Ebu-Davud, 1525; lbn-Madde, 3882; lbn-Hibban, 2369; hadis je hasen.
IOZNemamo izvora za ovaj hadis, ali Taberani u "Eddu'u" spominje da se ovo ui tri puta.

190

1911

lbn-Kajjim el-Devzi

Sa'd bin Eb-Vekas prenio je daje Allahov P oslanik, s.a.v.s., jednom izvjestio o
poniznoj molitvi Allahovog poslanikajunusa, s.a.v.s., kada je on bio u utrobi kita (ribe),
a koja glasi: "Nema boga osim T ebe. Slavljen neka si Ti. Uistinu ja sam zgrijeio."
Nijedan musliman nee moliti ovom dovom radi neega a da mu nee biti usliano. 193

Ebu-Sa' id el-H udri prenio je daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., jednom vidio ovjeka
po imenu Ebu-Umame kako sjedi sam u damiji mimo vremena predvienog za namaz
i kako izgleda zabrinuto. Allahov Poslanik, s.a.v.s., upitao ga je: "Zato sjedi sam u
ovo doba, o Ebu-Umame? " On je odgovorio: "Neki stari dugovi koje je teko vratiti
i neprestane brige, o Allahov Poslanie." Allahov Poslanik, s.a.v.s., je potom rekao:
"Da li bi elio da te nauim nekoliko rijei? Kada ih izgovori, Allah e raspriti
tvoje brige i pomoi ti da isplati tvoje dugove." Ebu-Umame je odgovorio: "Da, o
Allahov Poslanie." Allahov je Poslanik, s.a.v.s. , zatim rekao: "Ui svako jutro i veer:
'Gospodaru, traim utoite kod Tebe od alosti i tuge, od slabosti i lijenosti; i traim
utoite kod Tebe od kukaviluka i krtosti; traim utoite kod Tebe od zaduenosti
i od podlonosti ljudskoj nepravinosti."' Ebu-Umame je dodao: "Uradio sam tako,
a Allah je rasprio sve moje brige i pomogao mi da isplatim moje dugove." 194

Ibn-Abbas, r.a., prenio je daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Allah e raspriti
brige onoga koji redovno moli za oprost. On e ga voditi izvan pokuaja i dodijeliti
mu opskrbu iz izvora kog on ne oekuje." 195
Takoer je preneseno u "Musnedu" da kad god je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
iskusio potekoe, on bi pourivao ka namazu napominjui da je Allah Svemogui
rekao: "Pomozite sebi strpljenjem i molitvom." (Kur'an, 2:45)1 96

Ibn-Abbas prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Kada je pojedinac

193 Ttrmizi,
194

3500; Ahmed, 1/ 170; Ha.kim kae da je sahih, 1/ 505; s njim se slae Zehebi.

Ebu-Davud, 1555; u senedu ima jedan prenosilac koji nije potpuno pouzdan.

l9> Ebu-Davud,
196 Ahmed,

lf92

1518; u senedu je jedan nepoznat prenosilac.

5/388; u senedu je jadan prenosi lac koga samo lbn-Hibban smatra potpuno vjerodostojnim.

Poslani/e.ova medicina
preoptereen sa brigama i bezvoljnou, trebao bi esto uiti: "Ne postoji snaga ili
mo izvan one u Allaha."

JJ~, \tp~~~
J;.~
,

Ova dova je takoer potvrena u dvjema zbirkama sahih hadisa i da je to jedno

od skrivenih blaga Denneta. 197
Ako ove dove ne predstavljaju lijek za neije brige, bol i bezvoljnost, to znai da
je njegovo stanje ozbiljno i zahtijeva temeljito ienje njegovog sistema kroz potpunu
purgaciju ili detoksifikaciju popraenu s istinskim zikrom i ustrajnom pobonou.
Navedene dove predstavljaju etrnaest vrsta duhovnih lijekova, ukljuujui:
1- raspoznavanje jednoe Uzvienog Gospodara (ar. rububijjel);
2- raspoznavanje vjerovanja u jed nou boanstvenosti (ar. uluhijjel);
3- shavtanje jednoe Uzvienog Allaha, znanjem i vrstim vjerovanjem;
4- priznavanje daje Allah Svemogui ist od nepravde i da On nee nikad uzrokovati
Svome robu bilo koje tegobe bez potrebe ili razloga;
5- priznavanje da nasilje dolazi samo od robova;
6- molenje Allaha Svemogueg Njegovim uzvienim imenima i atributima, koji su
otkrovenja koja Njegovo stvorenje mora raspoznati, a meu njima je najobuhvatnije
i najopsenije od svih imena: El-Hajj (.ivi) i El-Kajjum (Upravitelj);
7- molenje samo Njegove pomoi;
8- priznavanje roba da je Allah jedini osiguravalac koji moe upotpuniti neije potrebe
i da je On jedini Koji se trai;
9- potvrivanje pojedineve ovisnosti o Njemu, oslanjanje na Njega i priznavanje da
se pojedineva sudbina kree u skladu s Allahovom odredbom; da On sam ima
mo da to promijeni; da ono to je On odredio slijedi taj pravac i da je njegova
odredba pravedna;
l0- traenje da srce hoda po baama Kur'ana, ivljenja po njemu i raspoznavanje
toga kao svjetla pojedinevog srca i due. Kroz to, pojedinac e izbjegavati sum
nju, pobijediti enju, prebroditi strast i pohotu i raspriti tamu. Redovno uenje
Kur'ana takoer okrepljuje pojedinevo srce i pomae fokusiranju pojedineve
namjere poslije materijalnih gubitaka i prilagoava pojedinevu sklonost ka onome
to je vjeno, nasuprot onome prolaznom;
ll- traenje oprosta za grijehe;

12- pokajanje za pogreke;

13- dihad- borba na Allahovom putu;

msuharija, 11/180; Muslim, 2704.

1931

lbn-Kajjim el-Devzi

14- uzimanje smjera molitvi da bi se primila uputa i konano

15- nijekanje bilo koje volje ili moi koja moe utiecati na stvari i ispravno pripisivanje
sve volje i moi samo Allahu Svemoguem.

1.23

Uinkovito

djelovanje lijeka

AJ lah je stvorio Ademovog si na; On je opskrbio svaki ud njegovog tijela njegovom

vlastitom ravnoteom i savrenstvom. Kada ud osjeti bilo koju neravnoteu u mjerilu
njegove uroene savrenosti ili neuspjeha u njegovim prirodnim funkcijama, on e
osjetiti bol. Allah je takoder opskrbio srce koje je kralj tijela njegovom vlastitiom
ravnoteom i savrenstvom. Kada bi srce postalo ogoljeno i kada bi izgubilo ovakvu
izjednaenost, ono bi osjetilo bol, patnje, alost, depresiju, tieskobu i tugu. Poput
toga, ako oi izgube svoju mo gledanja i ako uho izgubi svoju mo sluanja i ako jezik
izgubi svoju mo govora, oni gube svoju svrhu i postaju lieni svakog savrenstva.
Srce je stvoreno pri roeno da raspozna svog Stvoritelja, voli Ga, velia Njegove
pohvale, slavi Njegovo jedinstvo, osjea zadovoljstvo u Njegovoj prisutnosti, uiva
spoznajui Ga i da bude zadovoljno Njegovim upravljanjem i gospodarenjem nad svim.
Srce je stvoreno da bude zadovoljno svojim Gospodarem i Njegovim odlukama, da
vjeruje u Njega, da se oslanja na Njega, da voli ono to On voli, da mrzi ono to On
mrzi, da titi Njegovo ime, da voli one koji tite Njegovo ime i da nepre-stano ima
na umu Njega, da bude napunjeno Njime i da dri njegov spomen. Srce je stvoreno
da nema vee ljubavi od one prema njegovom Gospodaru, da ne nalazi satis-fakciju
u drugome osim Njemu, da ne potuje nita vie od njega, i srce je stvoreno da ne
poznaje radost, uitak, zadovoljstvo ili ak da se osjea ivim u odnosu na ostalo, osim
navedenog. Ovakvo je znanje neophodna briga koju srce zahtijeva da bi postojalo.
Ako srcu nedostaje bilo koji od ovih prirodnih hranljivih sastojaka, ono e se zasigurno
osjeati bolesnim, kao posljedica toga, bit e nadvladana brigama, tugom, tieskobom,
nezadovoljstvom, optereenjem i zabrinutostima. Ono e osjeati da se svaka nedaa
sputa na njega, a ono postaje rtvom i zarobljenikom njihovog pritiska.
Najvei

su neprijatelji srca: politeizam, grijesi i bezvoljnost; nezainteresovana

lijeenje onoga to AJ lah tretira kao sredstvo za jaanje; nemarno prosudivanje onoga
to On smatra vanim; umanjivanje :manja i otkrovenja pojedinevog Stvoritelja;
voljenje nekoga drugog osim Njega; pripisivanje zadovoljstva u neemu drugome
osim Njemu; osjeanje zadovoljstva u prisutnosti drugoga osim Njega; pripisivanje
suparnika Njegovoj upravi i kontroli univerzuma; neslaganje s Njegovim odlukama;
pomanjkanje povjerenja u Njega; oslanjanje na drugoga osim Njega; voljenje drugoga
osim onoga to On voli; udnja za onim to on mrzi; preziranje Njegover odredbe;
izgovaranje Njegovog imena bez potovanja; saradivanje s onima to koriste Njegovo
p94

Poslanikova medicina

ime bogobulniki; nehajanje za Njega; slabo razmiljanje o Njemu; odbijanje da se

bude podsjeano na Njega; sumnjanje u Njegovo obeanje; uzimanje olah ko Njegovog
upozorenja; traenje radosti, uivanja, mira i zadovoljstva u drugome osim u Njegovom
drutvu i, konano, osjeanje ivota u drugome osim Njemu.
Ovakvo e oboljenje definitivno uzrokovati da pojedinac pati od briga, tuge ties
kobe, uznemirenosti, nezadovoljstva, obeshrabrenosti, optereenosti i zabrinutosti. Ako
pojedinac ispita veinu slabosti srca, on e sigurno nai neke od navedenih bolesti,kao
njima sline kako se nalaze u srcu, a istinski je lijek za ovakve bolesti u onome to je
ranije opisano u hadisima. Zapravo, kao to smo razmatrali u prethodnom poglavlju,
svaka bolest mora biti lijeena svojom suprotnou, a dobro je zdravlje zatieno na
analogan nain.
Prema tome, zdravlje mora biti zatieno najboljom od svih tradicija, a to je
tradicija Allah ovog Poslanika, s.a.v.s., dok su bolesti uzrokovane zbog suprotstavljanja
njima. Iz ovih tradicija pojedinac raspoznaje: vjera u Allahovo jedinstvo (ar. tewhid)
otvara vrata blagoslova, ugodnosti, mira, uivanja, zatite i zadovoljstva; zikr pomae
ienje loih tielesnih izluevina (ar. ahlat) i pokvarenih supstanci koje su neposredni
uzronik bolesti, to pomae pojedincu da se uzdri od mijeanja suprotnih elemenata.
Dakle, vrata blagoslova i sree otvaraju se kroz spoznavanje Allahove jednoe, dok
zikri traenje AIJahovog oprosta za grijehe zatvaraju vrata zla i tete.
Sabit bin Karrah tumaio je jednom da "fizika dobrobit dolazi iz ogranienosti
pojedinevog unosa hrane; dobrobit due dolazi iz uzdravanja od nedoputenog;

a zatita jezika dolazi iz ograniavanja govora." Arapski lijenik jednom je rekao:

"Da bi zadrao dobro zdravlje, pojedinac bi trebao manje jesti, a da bi se zadralo
isto srce, pojedinac se mora suzdrati od nedoputenog." Zapravo, grijesi su
otrovi za srce, a ak ako ga oni ne ubiju, oni e ga sigurno oslabiti. Kada je srce
jednom oslabljeno, ono ima malo otpornosti za obine bolesti. Lijenik srca, ejh
Abdullah bin el-Mubarak rekao je jednom: "Grijeh umrtvljuje srce, a privrenost
grijehu zainje ponienje. Izbjegavanje grijeha oivljava srce i bolje je suprotstaviti
se goruoj udnji i kontrolirati strast."

U ovom smislu strast i udnja jesu fatalne bolesti, a suprotstavljanje njima najbolji
je lijek. S druge strane, nefs je stvoren neupuen, nepravedan i slijep za svoje vlastite
pogreke. Nefs vjeruje da se njegov lijek sastoji u sistematskom zadovoljavanju svoje
udnje i enje za stvari, dok, ustvari, njegovanje ovakvih udnji jeste neposredni
uzronik njegove sljepoe i ishodine destrukcije. Njegovo zlodjelo i sklonost zainju
oholost i odbijanje bilo kog savjeta. Umjesto toga, sklonost je leta!na bolest koja tretira
bolest kao lijek, a lijek boleu. Ovakve bolesti uglavnoim zbunjuju umove lijenika
kada oni pokuavaju da ih dijagnonsticiraju i kao posljedica toga oni esto ne uspijevaju
izlijeiti ih. Najgore se deava kada nefs inicijalno pripisuje svoju bolest sudbini i odbija

1951

lbn-Kajjim el-Devzi

prihvatiti odgovornost i indirektno optuuje svog Gospodara i Opskrbljivaa da

uzrokuje ovakvo zlo. Kada se bolest intenzivira i bolesni nefs ne nalazi izlaz iz
nevolje, on oevidno optuuje svog Gospodara i jezik se onda usutuje izraavati
bogohulne optube protiv svoga Gospodara. Kakvo udo? Kada bolest dostigne
ovakav stupanj samo Allahov in milosti moe sauvatii nefs, dati mu novi ivot
i voditi ga na ispravan put zikra i oprosta.
Ovo objanjava ''dovu klonulosti" u predanju Ibn-Abbasa, r.a., koji je prenio
da je za vrijeme nedaa Allahov Poslanik, s.a.v.s., uobiavao moliti: "Nema
boga osim Allaha, Velianstvenog, Blagog. Nema boga osim Allaha, Gospodara
Velianstvenog prijestolja. Nema boga osim Allaha, Gospodara sedam nebesa i
Zemlje i On je Odravatelj Uzvienog prijestolja."
Ovo pitanje takoer objanjava i njegova druga dova: "O ivi, O Upravi
telju univerzuma, prtzivam T voju sveobuhvatnu milost da mi dodijeli izlaz iz ove
nametnute tegobe."
Ovakva zazivanja veliaju jednou uzvienih odravajuih atributa (ar. rububij
jet) i onih njegovog iskljuivog gospodarstva, suverenosti i upravljakih atributa (ar.
uluhijjel). Oni takoer raspoznaju atribut slave i uzdravanja, od kojih oba obuhvataju
Allahovu mo, milost i upravljanje stanja i statusa Njegovih stvorenja. Nadalje, oni
izraajno opisuju savrenost Njegove nadmonosti nad svime stvorenim, nad oboma:
viim podrujima i niim svjetovima. Oni takoer autoriziraju apsolutnu kontrolu
Njegovog prijestolja, koje obuhvata cijele univerzume, a to predstavlja strop nad
stvorenim i koje je u sebi najvelianstvenije stvorenje Allaha Svemogueg. Ovako
uzvieni atributi su najmoniji i ulijevaju potovanje, premda s ogromnom istananou
i oni sigurno oglaavaju spoznavanje Njegove ednoe i Njegovih savrenih odravajuih
atributa. Ovako apsolutno gospodarstvo poziva stvorenje da raspozna da savrenstvo
pripada samo Allahu, a ovakvo vrhovno i savreno gospodarstvo zahtijeva usmjera
vanje stvorenjevog fokusa, namjere, srca, oboavanja, ljubavi, straha, potovanja,
nade, pokornosti i odanosti nikome drugome osim Njemu. S druge strane, Njegova
apsolutna, sveobuhvatna i suverena slava zahtijeva pripisivanje bilo koje nesavrenosti
vlastitim ogranienjima i zahtijeva da odbaci besmisleni ljudski koncept teomorfizma
(davanje Allahovih osobina nekome drugome osim Njemu) i pravljenje imida Al
laha. Nadalje, uzvieni savreni atribut Svemilosnog Gospodara, proimanje Njegovog
uzvienog znanja u svakom pojedinanom atomu irom svih univerzuma, hranjenje
njihovo, njihovo odravanje i briga za njihove potrebe i stvorenjevo uroeno okretanje
ka izvoru njegovih potreba sve je to znanje koje je On pruio ljudskom srcu, a koje
dokazuje Njegovu samilost prema Njegovom stvorenju.
Kada ljudsko srce raspozna i potvrdi ovakvu neoborivu istinu, ono e Ga prirodno
voljeti, Oboavati Ga i svjedoiti Njegovu jednou. Ovakva realizacija donosi ra

!J96

dost i sreu za srce, raspruje brige, alost, ~eskobu, obeshrabljenosti, melanholiju

i prevazilazi ak i fizike bolesti. Ista stvar moe se primjetiti posmatrajui bolesnu
osobu kada ova uje dobre vijesti i kako ovo ojaava njene prirodne tielesne odbrane
ili uroenu vruinu i pomae odbacivanju njene bolesti. Zapravo, ljudsko je srce
osjetljivije i prijemljivije za ovakav fenomen. Ako usporedimo osjetljive osjeaje uz
rokovane depresijom, brigama i ~eskobom s oputenim osjeajima ugodnosti, mira,
spokojstva i prostranosti, nai emo sigurno ovakve izljeujue atribute prisutne u ranije
spomenutoj dovi klon ulog. Ovakvo je znanje evidentno kod onoga koji je blagoslovljen
vjerom, koji je obasjan svjetlom istine i ije je srce proeto istinom i realnou.
to se tie dove "O ivi, O Upravitelju univerzuma, prizivam T voju sveobuhvatnu
Milost da mi dodijeli izlaz iz ove nametnute mi tegobe", u njoj se nalazi velianstveno
predstavljanje atributa ivota (ar. El-hajj) koji obuhvata sve atribute savrenstva i
potvruje ih, dok uzvieni upraviteljski atribut (ar. El-kajjum) sadri sve atribute i
moi djelovanja. Zbog ovoga je ovaj Allahov atribut nazvan Allahovim uzvienim i
najviim imenom (ar. is mu 'l-lahi'l a 'za m). Ko god zove sa njim, njegova e dova biti
usliana, a ko god pita sa njim, njegove e potrebe sigurno biti zadovoljene. Ovo je
Allahovo uzvieno ime El-Hajjul-Kajjum.
Dakle, apsolutni je ivot suprotnost svim nedaama i patnjama. Zbog toga ljudska
egzistencija i ivot u Dennetu ne poznaju stres, ~eskobu, bol, patnje ili bilo koju
nesavrenost, dok bilo koja nesavrenost u ivotu na ovom svijetu ili djelovanjima
jeste suprotna realnosti savrene kontrole nad svim (ar. k_ujumijjel). Dakle, savrenost
Uzvienog upravitelja jeste jedna i ista savrenost ivog gospodara, a apsolutnom
ivuem Gospodaru nikad ne manjka savrenost, i sve je to predmetom bilo koje
promjene koju El-Kajjum sam moe prouzroiti. Nadalje, zazivanje Njegovog atributa
ivi-Upravitelj sigurno e izlijeiti bolest i u~ecati na suprotnost ivota (ono to
se suprotstavlja ivotu), ili bilo kojoj lanoj ljudskoj za savrenost. Ovo je jasno u
dovi Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koji je molio u ime svog Opskrbitelja i Odritelja
atributom Njegovog odravaj ueg gospodarstva (ar. rububijjet) Dibrila, Mikaila i
lsrafila da ga vode i da mu pomognu da pobijedi ono o emu su se nepovjerljive po
rodice raspravljale, i da ga vode jer srce je ivo sa Allahovom uputom, a mrtvo je bez
nje. Svemogui je Allah dodijelio ovoj trojici uzvienih meleka zastupanje i dunost
darivanja ivota. Dibrilu je dodijeljena uloga dostavljanja Objave (ar. wahj), a to je
ivot za srca Mikail u je dodijeljeno dostavljanje vode koja je ivot za svaku zemaljsku
egzistenciju i njenu okolnu atmosferu, a lsrafilu je dodijeljeno puhanje u sur ivota,
koji je zastupnik egzistencije svih univerzuma i ponovnog oivljavanja tijela opet u
ivot, kada na Sudnjem danu on nanovo udahne due u njih Allahovim doputenjem.
Nadalje, molenje Njega Njegovim rububijjetom, uluhijjetom i kujumijjetom na temelju
ove tri blagoslovljene i najplemenitije due koje predstavljaju zastupnitvo samog ivota
uzrokovat e svakako potrebne posljedice i odgovor za dove Allahovim doputenjem.
1971

lbn-Kaiiim el-Devzi

Sutina je ovoga to da uzvieni atribut ivi-Upravitelj osigurava sigurni odgovor za

dove i prevazilaenje svih nedaa.
Preneseno je u "Sahihu" Ebi-Hatima a potvreno je od imama Tirmizija da je
Allahovo najvelianstvenije ime u ajetima: 'l\ va Bog-jedan je bog! Nema boga osim
Njega, Milostivog, Samilosnog." (Kur ' an, 2: T63) i u poetnom ajetu sure Al-lmran:
'1\Llah je, nema boga osim Njega, ivi i Vjeni." (Kur'an, 3:2) 198 Takoder nalazimo
u drugoj zbirci sahih hadisa, uklju ujui sahih Ibn-Hibbana hadis prenesen od Enesa,
r.a., da je jedan ovjek molio: "O Allahu, molim Te zato to Tebi pripada hvala,
zasigurno nema boga osim Tebe, samog Stvoritelja i Zaetnika svih nebesa i Zemlje
i onoga to oni obuhvataju. O Gospodaru velianstva i dobrostivosti. O ivi-Upravi
telju ... " Enes je dodao da kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., uo ovu dovu je rekao:
"Zaista, on je zazvao Allahovo najvelianstvenije ime. Ko god zaziva njim, njegova e
dova biti usliana, i ko god trai njime, njegove e potrebe biti zadovoljene." 199 Zbog
ovoga je Allahov Poslanik, s.a.v.s., kad god bi vidio svoje sljedbenike da se suoavaju
s iskuenjima u obliku nedaa usrdno, molio: 'ja H ajju Ja Kajjum."
to se tie njegove dove: "Gospodaru, traim T voju Milost. Ne dopusti da slijedim
ak ni jedan tren sklonosti moje vlastite mate. Gospodaru, nadoknadi moje stanje
za ono najbolje. Uistinu, nema boga osim Tebe", u njoj postoji jasno svjedoenje
da je svako dobro u Allahovim rukama i da se rob prirodno okree Njemu za sve
svoje potrebe, vjeruje u Njega, zavisi o Njemu, oslanja se na Njega da bi obnovio
svoje stanje u najbolje mogue i on preklinje svog Gospodara da On bude njegovo
iskljuivo utoite, da zadovolji sve potrebe robovljevog putovanja na ovom svijetu i
bilo koju pomo koju ovaj segment ivljenja moe zahtijevati. Nadalje, preklinjanje
Allaha Svemogueg apsolutnom suverenou Njegovog atributa i moi jednoe (ar.
tewhid) sigurno e se pokazati najdjelotvornijim u izbacivanju bolesti. Iste koristi
dolaze iz ove dove: "Allah je moj jedini Gospodar i Opskrbitelj. Ja ne pridruujem
nikoga Njemu."
to se tie dove koju je prenio lbn-Mesud: "Gospodaru, ja sam Tvoj rob, iji su
otac i majka T voji robovi ... ", ona jasno izraava sr znanja i spoznavanja aat. Gnosis)
Allaha Svemogueg i tajne oboavanja, a nijedna knjiga zasebno ne moe nikada
detaljno opisati njihovo puno znaenje. Jo k tome, ova dova je puna spoznaje ko je
Bog, i u njoj onaj koji oboava, doziva svog Gospodara, priznaje svog Stvoritelja i
predstavlja sebe kao Allahovog roba i sina Njegovih robova. Zazivatelj takoer stavlja

196 T rrmizi,

3472; lbn-Maddi.e, 3855; Ebu-Davud, 1496; Ahmed, 6/461; Daremi, 2/450; Tirmizi kae
daje sahih.
199 Ebu-Davud, 1495; Nesai, 3/52; lbn-Madde, 3858; sened je sahih, a i lbn-Hibban rekao je za ovaj
hadis da je sahih, 2382; kao i Hakim, 1/503; s njim se slae Zehcbi.

IJ98

Poslnnil(ooo medicina

stvari tamo gdje im je mjesto raspoznavanjem da je njegovo unitenje u Allahovoj ruci,

da se njegova sudba kree u skladu sa Njegovim odreenjem, da Allah Svemogui
ini to Mu je drago, da rob ne moe nanijeti niti koristi niti tete sebi, da se on ne
moe brinuti o svom vlastitom roenju, smrti ili uskrsnuu, da je njegova sudbina u
Allahovoj ruci, da on nema moi da je promijeni osim ako to Allah eli, da je on u
svemu ovisan o njegovom.Stvoritelju, da je njegovo vlastito postojanje predmet svega
onoga to Allah Svemogui odlui i da je Allah pravedan i ono e to On hoe biti.
Potom dolaz.i njegovo zazivanje: "Moja sudbina je u Tvojoj ruci, moja sudba kree
se u skladu s T vojom odredbom. Ti si uistinu istaknut u T vojoj presudi ... " Ovaj dio
dove obuhvata dva glavna aspekta koja su sr doktrine monoteizma (ar. tevhida): prvi
je spoznavanje i potvrivanje sudbine, i da e Alahova odredba koja se odnosi na Nje
govog roba neoboriv stupiti na snagu i da joj rob ne moe pobjei ili je izbjei; i drugi
aspekt obznanjuje da je Allah pravedan, da On ne ugnjetava Svoje robove i da je ono
to On odredi ispravno zbog besprijekornosti Allahove pravde i znanja ovakvih potreba.
Ovo je zbog toga to nepravda predstavlja potrebu, neznanje, nesposobnost, slabost i
inferiornost nepravedne osobe, i, nadalje, ovakvi atributi nisu uzvieni i oni ne mogu
emanirati iz onoga koji je Sveznajui, Svepoznavajui, Mudri i Koji nema potreba. Dakle,
Allahova je mudrost djelotvorna gdje god je Njegova volja to naredila. Allah je bogat
iznad svake potrebe, a sve drugo je siromano i trai njegu od Njega. On je Svemudri
i ne postoji ni jedan atom irom cijelih univerzuma gdje Njegova volja nije djelotvorna.
Apsolutna ovisnost pojedinane i svake elije u svemu stvorenom, i njihovo poticanje
njihove podrke i uzdravanja od iskljuivog i jedinog Opskrbitelja zahtijevaju njihovu
zahvalnost. Dakle, zahvalnost (ar. ukr) nagraena je blagoslovima, a nezahvalnost (ar.
kufr) nagraena je osudom i posljedinom kaznom za one koji se ne kaju.
Kada su nepokajniki i nezahvalni nevjernici i oboavatelji idola prijetili Al
lahovom poslaniku Hudu, a.s., da e prizvati prokletstvo njihovih bogova na njega,
on je odgovorio: 'Ja pozivam Allaha za svjedoka, a i vi posvjedoite da ja nemam

nita s tim to vi druge Njemu ravnim smatrale, pored Njega; i zato svi zajedno protiv
mene lukavstvo smislite i nimalo mi vremena ne dajte, ja se uzdam u Allaha, u mog
i vaeg Gospodara! Nema nijednog ivog bia koje nije u vlasti Njegovoj; Gospodar
moj zaista postupa pravedno." (Kur'an, ll :54-56), mislei na Allahovu mo, koja
je neograniena i nesmetano je djelotvorna nad svim stvorenjima i niko se ne moe
oduprijeti Njegovoj odredbi. On sam ima mo okretati ih kao to Mu je volja i On to
radi ispravno, pravedno, mudro i milostivo.
U ovoj dovi, robovljeva izjava: "Moja sudbina odvija se u skladu s T vojom odred
bom" podrazumijeva isto kao: "Ne postoji stvorenje koje se kree iji uvojak nije (ranije
dran) u Njegovoj ruci", i njegovo obraanje: "Ti si uistinu pravedan u Tvojoj presudi"
takoer je paralela rijeima: "Moj Gospodar zaista postupa pravedno." Nadalje, Allahov

199 1

lbn-Kajjim el-Devzi

Poslanik, s.a.v.s., zaziva u ovoj dovi Allahovo najsvetije ime i Allahov atribut koji je On
obznanio u Svome kraljevstvu, objavio u Knjizi, pouio privilegiranog roba ili uvao kao
Svome iskljuivu tajnu tako da nijedan melek najblieg i najuzvienijeg statusa i nijedan
vjerovjesnik i Poslanik nije nikad nije ti imenom traio. Ovakvo zazivanje nadvisuje sve
molitve, i od svih dova ova Mu je najdraa i najvrednija je zbog neposrednog odgovora,
zato jer ona dokazuje robovljevo znanje i spoznaju njegovog Gospodara.
Allahov Poslanik, s.a.v.s., molio je potom Allaha Svemogueg da naini
velianstveni Kur'an snagom njegovog srca, mislei duhovnom hranom njegovog tijela,

uma i due, a kroz to da ispere, raspri i izlijei njegove stresove, brige i zabrinutosti,
nainivi to jedinom odlunom medicinom koja e izbaciti bolesti i vratiti natrag ljudsko
bie na njegovo istinsko stanje i ravnoteu. Dakle, on je zamolio svoga Gospodara da
naini Kur'an svjetlom njegove due koje uklanja bilo koju hru koja pomuuje njegovu
istotu i razboritost, i koje ulatuje njegovo srce. Ovakva medicina djeluje samo ako je
pacijent iskren u svom traenju, uvjeren u svoju vjeru u njegovu djelotvornost i upotre
bljava je kao to je propisano od strane njegovog lijenika. Dakle, A llahovom voljom,
ispravna e upotreba Jjjeka svakako biti praena potpunim oporavkom, izvanrednim
zdravljem i vitalnou, a Allah je Vrhovni Pomaga.
to se tie dove AJlahovog poslanika junusa, a.s., koji kae: "Nema boga osim
Tebe, Slavljen neka si Ti. Uistinu ja sam zgrijeio", ova dova velia najveu istinu
Allahovog jedinstva, iskorjenjuje koncept ljudskog udjela u sainjavanju AJlahove volje,
i priznavanje je robovljeve vlastite nepravde i grjenitva. Ova dova moe proizvesti
konaan lijek za alost, brige, tieskobu i depresiju i ona predstavlja uzvienu sponu za
primanje sigurnog odgovora. Zapravo, spoznavanje Allahove jednoe i odustajanje
od optuivanja Njega za nepravdu potvruje da savrenost pripada samo Allahu,
da je Njegova pravednost besprijekorna i odstranjuje sljepou ljudskog koncepta
antropomorfistikih elemenata kod Allaha. Nadalje, robovljevo priznanje svoje vlastite
nepravde i grijenosti reflektira se na njegovu vjeru i povjerenje u Allahovu jurispruden
ciju, nagradu za njegova dobra djela a kaznu za njegove grijehe. Ovakvo razbuivanje
dokazuje robovljevu potrebu da se vrati svom Gospodaru, da se vrati istim putem, da
se pokaje za svoje grijehe, da pokorno padne na koljena pred svojim Gospodarem, da
trai Njegov oprost, a to ukljuuje jasno priznanje pojedineve ovisnosti o Allahovoj
odredbi i milosti. Ovo su etiri djelotvorna uinka dove, kao to slijedi: vjerovanje u
Allahovu jednou, odbacivanje nesavrenstva u Allahovoj pravdi, zahvalnost stvorenja
zbog svog statusa, i priznavanje vlastite krivice.
to se tie dove o kojoj je Poslanik, s.a.v.s., poduio Ebu-Umamea: "Gospodaru,
traim utoite kod Tebe od alosti i tuge; od slabosti, oklijevanja i kukaviluka i
traim utoite u Tebe od zaduenosti i od podlonosti ljudskoj nepravinosti", ova
dova ukljuuje traenje Allahove zatite od osam ljudskih osobina, od kojih se po

1200

Poslanikova medicina

svake dvije ispoljavaju zajedno u nekom nainu zajednitva. Zabrinutost je udruena

sa tugom, slabost je udruena sa oklijevanjem, krtost je udruena sa kukavilukom, a
zaduenost je udruena sa podlomou ljudskoj nepravinosti. Kada tetno osjeanje
posjeti pojedinevo srce, uzronik moe doi bilo iz prolih doivljenih gubitaka
uzrokujui tugu ili pak iz nadanja pretvarajui se tako u brige i zabrinutost. Ovakvo
stanje pridonosi robovljevom izostavljanju sprovoenja njegovih redovnih propisanih
obaveza, i to natkriljuje njegove misli i djelovanja uzrokujui tako slabost njegovog
tijela i uma i psiholoki otpor ka ispunjavanju njegovih obaveza i dunosti. U ovom
smislu, pojedineva e reakcija poremetiti njegove vlastite koristi podjednako kao to
e zapreavati koristi drugih. Ustezanje od izvlaenja koristi od drugih fiziki podra
zumijeva kukaviluk, a suzdravanje od materijalnih koristi podrazumijeva krtost i
nepravinost spram drugih. Nadalje, ako je pojedinac ispravno uvjeren i primoran platiti
svoje dugove, ovo bi moglo djelovati na njegov religiozni i duevni napredak, a kada
je pogreno ili nepravedno salijetan, ovo predstavlja podlonost ljudskoj nepravinosti.
Ovaj je hadis u stvari dova za traenje utoita u Allahovoj zatiti od svakog zla.
to se tie koristi traenja oprosta (ar. istigfar) za rasprivanje tuge, stresa, dapresije
i tieskobe, ope je poznato meu religioznim uenjacima da grijesi zainju brige, strah,
tugu, nervozu, uznemirenost i srane slabosti. Ljudi koji se preputaju pokvarenim
i grjenim djelovanjima, bez obzira na njihovu psiholoku sklonost i slabost njihove
vjere, a ak nakon potpunog zadovoljenja njihovih umova, udnji i putenosti, oni jo
uvijek trae medicinu kajanja, traei oprost i obeavajui ono to ne mogu da ispuniti
da bi izlijeili svoje patnje zbog natovarenog bola i teine koju oni osjeaju u njihovim
srcima, a koja se odnosi na zabranjena djelovanja, pre~eranosti ili neumjerenosti.
Pokvareni je ejh jednom rekao da bi izrazio svoje pokajanje:

'']ednu au vina digao sam visoko udei ekstazi,

i drugu sam imao
da ukloni granicu moje luge i aljenja."
Kada su ovakve posljedice grijeha i pokvarenosti u srcima, ne postoji lijek za njih osim
zikra i traenja oprosta.

1.24 Koristi namaza (ar. salat)

to se tie uloge namaza u prevazilaenju tereta briga, depresija, ~eskobe i stresa iz
srca i u lijeenju njegovih bolesti, pojedinac mora shvatiti da ne postoji nita vie, vred
nije, ugodnije, inteligentnije i ljepe od stajanja pred Stvoriteljem, klanjanja Njemu i
201j

lbn-Kajjim el-Dwzi

povezivanja srca i due sa Allahovom prisutnou i blizinom, veseliti se odjeku prizivanja

Njegovih dova i utapanja cjelokupne egzistencije, svjesnosti, tijela, uma, due i djelat
nosti u najrazveseljavajua duhovna i ~elesna iskustva namaza. U namazima pojedinac
upotrebljava svoje cjelokupno bice, udove, vene, arterije, kosti, pore i svaku celiju svog
tijela u zajednitvu sa Stvoriteljem, i on odvaja sebe, svoje misli, panju, fokusiranje,
upiljenost pogleda i potovanje spram neemu drugome osim prema njegovom Gos
podaru. U namazima, pojedinac takoer iskljuuje svoju motornu funkciju naklonosti
prema ovom svijetu, njegovim stvorenjima, poslovima, zabrinutostima, zaslijepljenostima,
svjetovnim kontaktima i zbrkama, i on blista bljetavim svjetlom svoga Stvoritelja, stavlja
u pogon nepogreivi magnet pobonosti i oboavanja, i stoji pred Njim cjelokupnim
svojim biem, srcem, duom i ~elom, i daje svakom udu njegovu ispravnu priliku da
oboava svoga Gospodara, i da se opere suzama ljubavi i enje da Ga sretne, suzama
okajanja njegovih grijeha i suzama to privlae Allahovu ljubav i suosjeanje da oprosti
Njegovom robu grijehe koje je poinio i da ga uzdigne u poloaju. Svaki e ud djelovati
u skladu s njegovim uroenim atributima. Srce e postati privueno svom Stvoritelju i
Zaetniku, i ono e se odmarati u najznaajnijem i najvelianstvenijem miru Njegove
blizine. Ovakve su izljeujuce moi namaza. On je hrana za tijelo i duu.
Mir, radost, srea, ugodnost, zadovoljstvo i duhovna ekstaza samo su neke od
koristi koje je zdravo srce naviklo uzimati. Ponekad, ovako plemeniti i delikatni hranljivi
sastojci mogu ak ne biti pogodni za bolesno srce koje djeluje upravo poput bolesnog
tijela. U tom sluaju namazi su njegovo najbolje obraanje da bi primio potrebnu
pomo i da bi zadovoljio svoje interese na ovom i buduem svijetu. Namaz takoer
pomae srcu da suzbije nedae na ovom i buduem svijetu, i on djeluje kao tit protiv
padanja u grijeh i grijeenja. Allahovom voljom, nepatvorena dova moe sprijeiti
fizike bolesti ili izlijeiti ih ak. Istinska dova osvjetljava srce i lice, osvjeava tijelo,
budi duu, blagoslovljava zaradu, izbacuje napravinosti, osujeuje nedoputene misli
i neutralizira nezakonite tenje, a istinska dova takoer ublaava Allahovu srdbu,
dostavlja Njegovu milost, samilost i oprost za Njegovog roba.
to se tie uloge namaza u lijeenju fizikih bolesti, preneseno je u sunenu Od
lbn-Maddea da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., jednom vidio Ebu-Hurejru kako se
odmara i ali na stomani bol. Upitao ga je : "Ebu Hurejre, da li te sada boli sto
mak?" On je odgovorio potvrdno. Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je potom: "Ustani
i klanjaj, jer lijek je u molitvama." Ako se srce sekularnog lijenika ne slae ili se ne
osjea ugodno pri ovom stupnju lijeka, onda on mora biti upuen u termine koji se
odnose na medicinsku profesiju. Takoer je reeno da su namazi zdrav sport za tijelo
i srce. Oni u~elovljavaju vjebu za cjelokupno tijelo, ukljuujui: stajanje, pregibanje,
seddu i sjedenje, i njihov zikr u svakom namazu nekoliko puta dnevno. Ovakvi pokreti
pomau pojedinevim miiima i veini zglobova, i olakavaju oticanje krvi iz arterija
i osiguraju prirodnu lagahnu vjebu za pojedinev stomak, crijeva i plua.
1202

Po.slanik.ova medicina

S druge strane, bolesti ateizma, sekularizma, blasfemije, raspravljanja protiv

AJlahovih naredbi, odbijanja slijeenja uputa Njegovih blagoslovljenih poslanika, su
protstavljanja vjernicima, izbjegavanja odgovornosti u smislu pridobijanja privremenih
sebinih koristi i pokazivanje nezahvalnosti prema Gospodaru dok se istovremeno
ovisi o Njegovoj opskrbi, itd.; ovakvi pokuaji da se preokrenu etika i vrijednosti koje
je na SLvoritelj usadio ovjeanstvu, i izmiljotina sekularnih zakona i amandmana
spram Allahovih zakona, ovakva arogancija i okorjelost srca, sve ove bolesti mogu
samo postati prilagodljive kroz izloenost intenzivnoj vruini dehenemske vatre.
Naravno, ovo je medicina onih nesretnih. Allah Svemogui kae: 'f\ izbjegavat e je
onaj najgori, koji e u vatri velikoj gorjeti, pa u njoj nee ni umrijeti ni ivjeti." (Kur'an,
87:11-13) "Zato vas opominjem razbukta/om vatrom, u koju e ui samo nesretnik.,
onaj koji bude poricao i glavu okretao." (Kur'an, 92: 14-16)
to se tie koristi estog uenja: "Nema volje ili moi osim one u Allaha," (ar.
La havle ve la kuvvete illa billah) ,ova dova ima mo da izbaci van fizike, mentalne
i emocionalne bolesti preko puke istine stavljanja stvari tamo gdje im je mjesto; pri
odricanju pojedineve tvrdnje vlasti nad onom autentinom i originalnom; pri svravanju
primanja stvari s njegovim sebinim prolaznim tenjama; pri podvrgavanju uzvienoj
volji, i priznavanje i pripisivanje ovakvog vlasnitva Istinskom upravitelju, ija mo
obuhvata sve promjene koje djeluju u niim i donjim svjetovima. Pored moi ove dove
da izbaci zle duhove, postoji ope stajalite meu vjernicima da nijedan melek ne
moe sii iz Denneta niti se popeti do njih osim pomou velianstvene voljoe Allaha,
Gospodara, Stvoritelja, Opskrbitelja i Odravaoca svjetova.

1.25 Dove za prevazilae,Ye bojazni, straha i besanice

Imam Tirmizi izvijestio je u svom "Dami'u" da se H alid jednom alio Allaho
vom Poslaniku, s.a.v.s., o besanici i napetosti. Allahov Poslanik. s.a.v.s., rekao mu je:
"Kada krene da spava, ui: 'O Allahu, Ti si Gospodar sedam nebesa i onoga to
ona obuhvataju, i dvaju zemalja i ivota koje ona podravaju. Gospodaru ejtana i onih
koje oni zavode. Gospodaru, budi Ti moj zatitnik i susjed. Zatiti me od bilo kojeg zJa
koje moe proizai od T vojih stvorenja tako da me nijedan od njih ne moe napasti u
vrijeme mog odmora ili naruiti moju privatnost. Uistinu, T voji su susjedi jaki i sigurni
u T vojoj zatiti. Uzvien je pomen na Tebe. Uistinu, samo si Ti Allah. '"200

!OOlirmizi, 3518; metruh hadis.

2031

lbn-Ka,iiim el-Dievzi

~.~l' ,~ -'t't-11" ~l- (r ' ' tl '~"~

~.J~ Y.J-' " 171 '-OJ~-.--- v " , _ _ . y.; .uJI

::,.. G~ cJ :J ::Li e.~ ~('i ''~~~ ~1 e.~

,. , "1 .. ".. ,J>, 1 -~

-' r+-:

... { -. , ,.
'-!-! 4J. .l lA...>
-

~(
~

l -,

~,

,.

~~:J! 'J~ ~j8 ~ ~~ ~ ~

U istoj zbirci navodi se da je 'Amr bin u'ajb nauio od svog djeda da ih je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., uobiavao poduavati odreenoj dovi da nadvladaju strah, a koja
glasi: "Traim utoite u savrenstvu AlJahovih savrenih rijei od Njegove srdbe, od
Njegove kazne, od bilo kojeg zla koje moe po~ecati od Njegovih stvorenja i od pod
badanja ejtana, i traim Njegovu zatitu od njihovog dolaska u moju blizinu. " 201

"~A ~

" ~

~-~ ~

, ~

~ \""'-::.._,tl
~~l v(.K"
~ . ".)~"

.JI'M.J ~\UO.J ~~.u.

.f " ~/ .-:. ~,, .f.- rt' L..,..,

4JI

Y.J ~, .)."S.I.J ~--

"'

, ,

..

. .

ll ,u~~~."~

, ,"", ,,

..eJJ~
Abdullah ibn Omer uobiavao je uiti ovu dovu svojoj djeci koja su dostigla stupanj
razumijevanja, a za one m lae je uobiavao napisati ovu dovu (na papir) i stavljao im
je da je nose kao hamajliju oko njihovog vrata.

1.26 Gaenje vatre pomou dova

Takoer u istoj zbirci je navedeno da je 'Amr bin u 'ajb nauio od svog djeda da
je Allahov Poslanik, s.a.v.s., jednom rekao: "Ako vidite razbjenjelu vatru, odmah pr
izovite Allahovu nadmo nad njom izgovarajui: 'Allahu ekber,' (Allah je najvei). " 202
Ova dova takoer ima koristi u ograniavanju boli uzrokovane opekotinama.
Poto je vatra element od kog su stvoreni dini, a to je kategorija stvorenja kojoj
pripada ejtan, a poto su ejtan i njegova vojska zloinaca uvijek predvodili uzron i ka
oholosti, pokvarenosti i destrukcije na zemlji, zaraujui Allahovo vjeito i neopozivo
prokletstvo i srdbu, kada je vatra zapaljena, ona trai vie sfere i uzrokuje destrukciju
unitavajui sve to dosegne. Ovako destruktivne osobine oholosti, arogancije i pokva
renosti jesu osobine varljivosti koje ejtan nudi svojim sljedbenicima. Oboje; i vatra i
201 Ebu-Davud, 3893; Tinnizi, 3519;

Ahmed, u "Musnedu", 6696; Hakim, 1/548; prenosioci ovoghadisa

su povjerljivi.
Z02 1bn-Sinni,

1204

289; hadis je melruh - ostavljen.

Poslanikova medicina

ejtan zahtijevaju veliinu i oholost, i oboje uzrokuju samo pokvarenost na Zemlji. Ko

god medu djecom Ademovom sadrava u sebi ovakve osobine ili bilo koji od njihovih
ogranaka osuen je na bolnu i trajnu patnju u dehenemskoj vatri. Oholost i arogan
cija nisu doputene pred slavom i veliinom Svemogueg Allaha. Dakle, prizivanje
uzvienog atributa ''Allahu ekber" obuzdat e sigurno nedau, ograniiti tetu i sprijeiti
mogue irenje vatre. Kada vjernik priziva Allahovu slavu, nita ne moe stati protiv
nje. Oboje, i vatra i ejtan, koji je stvoren od vatre, uzarni e i bit e reducirani na
nitavilo pred proklamacijom Allahove slave, i oboje e raspoznati Njegovu nadmo.
Na je ejh dodao: "Mi smo kao i mnogi drugi ljudi prizivali Njegovu nadmonost
kada bi ugledali vatru i ovo zazivanje Allahovog imena dokazalo se kao nedvojbeno",
a Allah zna najbolje.

2051

lbn-Kajjim el-Devzi

OPE POSLANIKE UPUTE U

PREVENTIVNOJ MEDICINI

Ravnotea vlage i

vruine

Vlanost je esencijalna za zdravo tijelo i tijelo ovisi o njoj da bi egzistiralo i

uravnoteilo vruinu. S druge strane, vruina pomae probavi da izbaci izmet i da
iscijedi potrebne hranljive sastojke. Inae, neuravnoteena e vlanost pokvariti i
sprijeiti prirodne tielesne funkcije. Vlanost je esencijalni element za vruinu i bez
nje tielesna temperatura e rasti i tijelo e se isuiti i pokvariti se. Nadalje, vlanost i
vruina nadopunjavaju jedna drugu i zajedno one pomau uravnoteivanju tielesnih
funkcija. Bilo koje poveanje jedne od njih prouzrokovat e neravnoteu. Vruina
konstantno upotrebljava i crpi vlanost, i tijelo potom trai hranu i vodu da bi povratilo
svoju ravnoteu. S druge strane, prodor vlanosti sniava tieles nu temperaturu i tetno
djeluje na proces varenja i odstranjivanja fecesa. Inae, ako ovakve materije ostanu
u tijelu, one postaju pokvarene i ire uzronika mnogobrojnih vrsta bolesti. Stupanj
njihove djelotvornosti ovisi o njihovoj vrsti, stanju tijela i njegovoj predispoziciji da
prihvati navedene bolesti.
Ovakvo znanje dolazi nam iz Allahovih rijei upute: 'Jedite i pijte, samo ne
pretjerujte; On ne voli one koji pretjeruju." (Kur'an, 7:31) U ovom obraanju Allah
Svemogui poruuje vjernicima da paze na ravnoteu u njihovom unosu hrane i pia

(u organizam); da uzimaju ono to je korisno i da kontroliraju svoju enju za unosom

(hrane); da uravnoteavaju njihovu ishranu; da jedu i piju zdravu hranu; i da uzimaju
ono to tijelo moe lahko provariti u vrsti, koliini i smjesi. Oboje, manjkavost u bran
ljivim sastojcima ili njihovo zasienje, moe sprijeiti apsorpciju i uzrokovati bolesti, dok
je izbjegavanje ovakvog recepta smatrano pretieranou. Neuravnoteena apsorpcija
hranljjivih sastojaka takoer sniava tielesnu temperaturu i tetno djeluje na varenje
(hrane). Nia tielesna temperatura oteava probavu hrane, dok e produena sniena
tielesna temperatura eventualno iscrpiti neophodnu ravnoteu vruine i vlanosti,
uguiti tielesnu vruinu i dovesti do kraja pojedinev ivotni put na ovom svijetu.
Najistaknutija namjera u preventivnoj medicini jeste sauvati zdravo tijelo kroz
stanja njegove egzistencije za to dulji mogui period sve do zavretka njegovog ivotnog
puta na ovom svijetu. Ovo je stoga to pojedineva nastojanja na mogu permanentno
odrati savrenu ravnoteu vruine i vlanosti, od kojih su obje esencijalne za ouvanje

1206

Poslanikova medicina
~elesne snage i mlaahnosti, jer ovakve konstante nije nikad bilo mnogo za bilo koje
stvorenje na ovom svijetu. Uprkos tome, cilj lijenika ili ~elesnog terapeutiara u pre
ventivnoj medicini jeste podravanje odravanja potrebne ravnotee izmeu vruine
i vlanosti u procesu podravanja pravog cilja pojedinevog ivota na ovom svijetu,
a to je oboavati Gospodara. Dakle, preventivna je medicina uperena na tienje
~elesne vlanosti protiv pokvarenosti uzrokovane prisutnou pokvarenih ili truhlih
elemenata, izmeu ostalog, i na uvanje nivoa ~elesne temperature protiv povienosti
ili otpadnosti, da bi se eliminirala mogunost bilo koje komplikacije.

Zbog ovakve vane ravnotee ljudsko tijelo bivstvuje kroz ivot i u slinom
procesu ravnotee i uzviene pravde denneti, dvije zemlje i sve stvoreno nastavljaju
postojati. Nita ne moe natetiti ovakvu ravnoteu vie nego prehranjivanje tijela s
pre~eranostima, tetnim i nedoputenim supstancama. Sl ino tome, nita ne moe
natetiti uroenoj istoti srca Vie od politeizma, grijeha i nerazboritosti. Zahvaljujui
ovakvim poastima srce postaje zabrinuto, tuno, tjeskobno, rastreseno, nezadovoljno,
ogranieno, zamiljeno, nesretno i slabo, a zbog ovakve slabosti srce postaje nesposobno
zatiti se ili oduprijeti se letalnom djelovanju bilo koje tetne supstance. U ovakvom
sluaju, nakon raspoznavanja pojedineve bolesti i koraanja putevima zikra, samo se
Allah moe okrenuti ljudskom biu putem Njegove milosti, oprostiti mu i promijeniti
smjer sudbine nabolje.
U biti, kada se razmilja o uputama Allahovog Poslanika, s.a.v.s., pojedinac moe
lahko raspoznati da je to najbolja uputa u preventivnoj medicini. Putem nje, pojedinac
ui odrati tijelo zdravim kao i srce, i ui o egzistiranju preko ispravnog usmjeravanja
vrijednosti uravnoteivanja hrane, pia, odijevanja, uvjeta ivljenja, istog vazduha,
odgovarajueg odmora, besanice, vjebi, seksualnih navika, ienja i ustezanja (od
hrane) itd. Kada su ovakve vrijednosti ispravno uravnoteene da bi se to odrazilo na
ispravne potrebe ljudskog tijela, i kada pojedinev unos hrane takoer odgovara njego
vom dobu, upotrebljivosti zdrave hrane, njegovim opim navikama, uvjetima okruenja
i zemlji, on moe odrati dobro zdravlje sve do kraja svog ivota na ovom svijetu.
Nadalje, poto dobro zdravlje, snaga i udobnost jesu najcjenjeniji, najdragocjeniji i
najvelikoduniji darovi koje je Allah Svemogui darovao Svojim robovima, a pogotovo
onim sretnim, stavljeno je u dunost zahvalnom robu i prolaznom uvaru ljudskog
tijela da ih tite protiv odavanja prohtievima. U vezi s ovom temom, Ibn-Abbas, r.a.,
prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Postoje dvije blagodati od kojih
veina ljudi pronevjerava njihoviu korist. To su: dobro zdravlje i postojanost."203

:oJ Buharija, 11/196.

207 1

lbn-Kajjim el-Devzi

U drugom predanju od Abdullaha bin Mihsana el-Ensarija navodi se da je Al

lahov Poslanik,s.a.v.s., rekao: "Tko god se probudi imajui zdravo tijelo, sigurnost u
svom domu i da ima neophodne potreptine za taj dan, on je bogat kao da su blaga
cijelog svijeta stavljena njemu na raspolaganje. " 204
Takoer, u vezi s ovom temom, Ebu-Hurejre, r.a., je prenio da je Allahov Poslanik,

s.a.v.s., rekao: 'Jedno od prvih pitanja koje e rob biti upitan na Sudnjem Danu je:
"Zar vam Mi nismo dali zdravo tijelo i (zar nismo) gasili vau e hladnom vodom?"205
Neki od naih predaka stigli su na tumaenje iste teme u kur'anskom ajetu: "Zatim
ete toga dana za sladak ivot biti pilani sigurno!" (Kur'an, l 02:8), mislei: dobro
zdravlje. Takoer, u ve.zi s ovom temom, nalazimo u Musnedu imama Ahmeda daje
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao Abbasu: "O Abbase, o ami d o Allahovog Poslanika:
moli Allaha za dobro zdravlje i udobnost na ovom i buduem svijetu. " 206
EbuBekr es-Siddik, r.a., je prenio da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Molite
A llaha da vam podari vrsto vjerovnaje i udobnost, jer nakon vrstog vjerovanja niko
nikad nije primio blagoslov vei od zdravlja i udobnosti. " 207
U ovom predanju, Allahov Poslanik, s.a.v.s., doveo je u vezu koristi najuzvienijeg
dara na ovom i buduem svijetu, jer uspjeh u oba sluaja ne moe biti postignut bez
osvjedoenja, zdravlja i udobnosti. Osvjedoenje, vrsto vjerovanje (ar. jek_in) pomoi
e robu da izbjegne kaznu za njegove grijehe u ivotu poslije smrti, dok zdravlje i
udobnost (ar. 'afija) pomoi e mu da izbjegne bolesti ovog svijeta, kako one tielesne
tako i one bolesti srca.
U drugom hadisu prenesenom od Ebu-Hurejrea a navedenom u "Sunenu" od
Nesaija navodi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Molite Allaha da vam
podari oprost, zdravlje i udobnost, jer nakon vrste spoznaje, niko nikad nije primio
blagoslov vei od (zdravlja i) udobnosti." Ova tri blaga Allahove beskrajne milosti
obuhvataju: eliminaciju zlih posljedica prolih pogreki i grijeha kroz oprost, zaustavl
janje posljedica zlih postupaka moguih zamki kroz ohrabrivanje robovljevog tijela, uma
i srca da prevaziu trenutne probleme i eliminaciju zlih posljedica buduih pogreki
garantujui mu vjeru i osvjedoenje da se zatiti protiv ovakvih mogunosti i da mu
pomogne da odri ovaj smjer sve do okonavanja njegovog ivota na ovom svijetu.
Imam je Tirmizi izvjestio da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ne postoji dova

204 1irmizi, 2347;

lbn-Madde, 4141; Buharija u "Edebul-mufredu", 300; Humejdi, u svome "Musnedu",

439; lbn-Hibban, 2503.
zos 1irmizi, u poglavlju o tefsiru, sura "Tekasur", 3555; sened je sahih, i lbn-Hibban ovaj hadis ocjenjuje
kao sahih.
206 Ahmed, 1783; Tmnizi, 3509; daif.
207 Ahmed,

1208

S i 17; lbn-Madde, 3849; hadis je sahih.

Poslanikooo medicina

koja je ugodnija AHabu od (one Njegovog roba), a odnosi se na traenje od Njega

zdravlja i udobnosti. "208
Ebi-Dera' prenio je daje Abdur-Rahman bin Ebi-Lejlajednom rekao Allahovom
Poslaniku, s.a.v.s. : "O Allahov Poslanie, biti zdrav i zahvaJan ugodnije je za mene
nego biti strpljiv za vrijeme nedaa." Allahov Poslanik, s.a.v.s., odgovorio je: "Allahov
Poslanik se slae s tobom i on takoer preferira da ima dobro zdravlje." Takoer,
lbn-Abbass prenio je da je jedan Arap doao i upitao Allahovog Poslanika, s.a.v.s.:
"ta bih trebao traiti od Allaha nakon zavretka svakog od pet dnevnih namaza?"
Allahov Poslanik, s.a.v.s., odgovorio je: "Moli za dobro zdravlje." ovjek je dalje
pitao: "ta zatim!" Allahov Poslanik, s.a.v.s., ponovio je: "Moli za dobro zdravlje."
ovjek je ponovo upitao: "ta zatim! " Allahov Poslanik, s.a.v.s., odgovorio je ponovo:
"Moli za dobro zdravlje i ugodnost na ovom i buduem svijetu."
NadaJje, ako su dobro zdravlje i ugodnost ovako cijenjena blaga, onda, Allaho
vom voljom, mi emo u sljedeem poglavlju razmotriti Poslanikovu uputu o njihovom
odravanju. Ovako uzvieni darovi esencijalni su za pojedinev fiziki i duhovni uspjeh
na ovom i buduem svijetu. Allah je na Pomaga, u Njega mi vjerujemo, i nema volje
ili moi osim one u Allaha.

1. Hrana i pie Allahovog Poslanika, s.a.v.s.

Allahov Poslanik, s.a.v.s., uobiavao je izmjenino birati izmeu razliitih vrsta
hrane dostupne u podruju i on nikad nije odredio ustezanje od bilo koje vrste hrane
za bilo koji produeni vremenski period. Zapravo, usvajanje dijete od jedne vrste
hrane jeste svakako tetno za pojedinev digestivni trakt. Ovakva e dijeta oslabiti
tijelo i moe tetno djelovati na stomanu mogunost apsorbiranja ostalih vrsta hrane
nakon jedenja jednoline hrane produeni vremenski period. Ovo je pogotovo tano
ako pojedinac zavisi obino o bilo kojoj vrsti hrane, pa ak i ako je ona posebno bogata
odreenim hranljivim sastojcima.
Allahov Poslanik, s.a.v.s., drao se osnovne dijete njegove okolne zajednice,
meso, voe, hljeb i hurme, pored ostalih dodataka spomenutih u ovoj knjizi.
Ako je odreena hrana bila suvie ljuta i zahtijevaJa je ublaavanje, on bi obino dodavao
drugi sastojak da postigne potrebnu ravnoteu, kao npr. lubenicu da uravnotei vruinu
hurmi, a ako je nije mogao nai ili ako bi ga glad natiera1a da jede jedinu dostupnu vrstu
hrane, on bi obino ograniio unos hrane i izbjegao neumjerenost. S druge strane, ako bi
osjetio odvratnost
Cibophobia) prema odreenoj hrani ili ako nije eznuo za njom,
on bi obino odbijao jesti je i on nikada nije prihvatio hranu koja mu je nametana.
ukljuujui

aat.

.,.lirmizi, 351 O; daif;

2091

lbn-Kajjim el-Devzi

Zapravo, jedenje neeljene ili neslagajue hrane moe izazvati muninu i njena teta
potom postaje vea od njene koristi. U vezi s ovom temom, Enes je prenio da Allahov
Poslanik, s.a.v.s., nikad nije kritikovao bilo koju vrstu hrane. Ako bi mu se sviala, on
bi je jeo, u protivnom on je ne bi ni dodirnuo. Jednom mu je neko ponudio posudu
s mesom gutera ispeen og na aru, ali on je nije ni dotakao. Kada je upitan da li je
to bilo nedoputeno, on je odgovorio: "To nije nedoputeno, ali ja nisam naviknut na
jedenje toga u mojoj domovini, pa sam osjetio neku odvratnost spram toga. " 209 On
je tako iznio miljenje o svojim navikama o jelu. Poto Arapi nisu jeli gutere, on ga
nije elio jesti, ali nije ni zabranio njihovo jedenje.
Allahov Poslanik, s.a.v.s., jeo je meso, a pogotovo je volio janeu pleku i nogu.
Ovo je dio mesa kojim je jevrejka pokuala otrovati ga na Hajberu. 210 U drugom
hadisu, takoer je preneseno u "Dva sahiha" da je Daba' b int Zubejr jednom zaklala
kozu, a Allahov Poslanik, s.a.v.s., poslao joj je poruku: "Nahrani nas tvojom kozom. "
Ona je odgovorila po njegovom kuriru: "Samo je vrat ostao i stidim se da ga poaljem
Allahovom Poslaniku, s.a.v.s." On je odgovorio: "Vrati se i reci joj da ga poalje, jer
vrat upravlja kozom, a prednje je bolje od stranjeg. " 2 11
Zapravo, ivotinjski vrat, pleka, rame i prednje noge imaju manje masnoe
j blae j lake su za varenje. Dakle, raspoznajemo iz ovog Poslanikovog uputstva
da dobra hrana mora sadravati tri esencijalne komponente: nutricionalne koristi i
djelotvornost u proizvoenju potrebne energije, blagost za stomak i lahkou varenja.
Ipak, kao ope pravilo, jedenje manje mesa ove kategorije zdravije je nego prekom
jerno jedenje mesa s bilo kog drugog dijela ivotinje. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je
takoer volio halvu 2 12 i med. Ove tri vrste hrane, ti., meso, med i burme sadravaju
najbolje od hranljivih sa-stojaka i najsnanije komponente za tijelo pojedinca, i samo
oboljeli od ostalih tielesnih nedaa moe osjetiti neku odbojnost prema njima. Allahov
Poslanik, s.a.v.s., jeo je obino hljeb s hranom i umakao je hljeb u ono to je bilo
dostupno (ar. idamY 13 kao to su burme, dinja, itd., ali je preferirao umoiti hljeb u
mesnu vodu ili u mesnu supu.2 14

209

Buharija, 9/572; Muslim, 1946.

21 Cf.

Lijeenje trovanja hranom.

211

Ahmed, 6/360 i 361; Nesai; u senedu je samo jedan prenosilac koga svi ne smatraju potpuno povjerljivim

osim [bn-Hibbana.

212

Halva (ar. halva) Slatko napravljeno od burmi i putera pomijeanih sa medom. Halva takoer moe biti
pripremljena od sezamovog putera pornijeanog s medom i ljenjacima (orasima).

213

l dam; ar.n, ukratko; zain; vt. obogatiti, ukrasiti, pojaati svojstvo.

214

Cf. Planiranje dijete.

1210

Poslanik.ova medicina

Ovo su neke od praktinih mjera pomou kojih je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,

uravnoteiti svoju ishranu, jer je jemeni hljeb hladan i suh, dok su hurme
vrue i vlane. Ponekad bi on umoio hljeb u pripremljenu smjesu sireta i zaina
(ar. hall), kao to je to bio obiaj stanovnika Medine. Allahov Poslanik, s.a.v.s., jeo
je ta god je bilo na raspolaganju bez d avanja odredene prednosti jednoj vrsti hrane
nad drugom. jednom kada je doao kui i zatraio od porodice neto hrane oni su ga
poastili hljebom. On je upitao: "Ima li ita zajesti s njim?" Oni su odgovorili: "Samo
sire." Allahov Poslanik, s.a. v.s., odgovorio je zahvalno: "Dobar je ovo zain. " 215 Neki
ljudi bez razumijevanja mudrosti ovog hadisa obino jedu hljeb umoen u sire. U
njegovom sluaju, on je blagoslovio i jeo ono to je izneseno pred njega, i ni na kakav
nain nije nainio jedenje hljeba i sireta tradicionalnim nainom jedenja, kao to to
neki ljudi rade do danas. Bit ovoga jeste u obinom jedenju hljeba216 za pojedinev
obrok zbog boljeg ouvanja zdravlja.
uobiavao

Allahov Poslanik, s.a.v.s., jeo je takoer svjee sezonsko voe iz tog podneblja.
Svjee je voe jedno od najboljih izvora hranljivih sastojaka i ono odstranjuje potrebu
za nekoliko vrsta lijekova. Rijetko je Allahov Poslanik, s.a.v.s., odbio svjee voe datog
podneblja, osim ako je ono bilo zaraeno. Svjee voe takoer nosi (sadrava) vlanost
i vruinu zemlje i prirodnu temperaturu godinjeg doba, dok ~elesna temperatura
pomae njegovo varenje i odstranjivanje fecesa. Ovo vai u svim sluajevima osim ako
se pojedinac potpuno preda njemu, tako preoptreavajui svoje digestivne organe ili ako
on pokvari proces probave pijenjem vode odmah nakon jedenja voa ili jedenjem obroka
nakon jedenja voa ili pak pukim jedenjem bilo ega drugoga prije zavretka pro bave.
Ovakva praksa esto uzrokuje bolne infekcije (ar. kauland). Dakle, umjereno jedenje
svjeeg voa u sezoni je zdravo, inae (u suprotnom) ono moe uzrokovati bolest.

2. Poslanikov, s.a.v.s., poloaj za vrijeme jedenja

Allahov Poslanik, s.a.v.s., jeo je svoje obroke u sjedeem poloaju i rijetko je vien
kako jede stojei . Sjedio je na tlu naslanjajui se na jedno stopalo, a sjedei na drugom,
ili bi sjedio ukrstivi noge, bez upotrebe jastuka zbog udobnosti i nije se pruao dok
je jeo. On je uobiavao rei: 'ja sjedim kao rob Allaha Svemogueg i jedem kao rob
Allaha Svemogueg. " 217 On je takoer zabranio jesti dok se lei na stomaku. 218

m Muslim, 2052; Ebu-Davud, 3820; Tinnizi, 1840; [bn-Madde, Nesai, 7/14.

2' 6 Vidi:

Planiranje dijete.
1bn-Sa'd, 1/381; Ebu-ejb; sened je sahih u prvom rivajetu.
218 lbn-Maddf.e, 3370; Ebu-Davud, 3775.
211

2111

lbn-Kajjim el-Devzi

jedenje za vrijeme oslanjanja na jednu stranu spreava prolaz hrane, preoptereava

organe, oteava prolaenje hrane kroz digestivni trakt i tetno djeluje na brzinu i
prirodnost prerade hrane u tijelu. Druga vrsta leanja za vrijeme jedenja jeste oslanjanje
zulumara kada oni sjede na izboenim jastucima, odmaraju svoje ruke na jastuiu i
leerno proteu svoje ruke na uzdignuti sto. Ovakav sjedei poloaj za vrijeme obroka
jeste svakako postupak arogancije i nezahvalnosti prema Gospodaru. Zbog toga je
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: 'ja sjedim kao rob i jedem kao rob." Ponekad,
on bi kleknuo da jede, stavlj ajui stranji dio lijevog stopala pod desno stopalo kao
znak zahvalnosti i poniznosti pred Gospodarem i u znak potovanja hrane i njenog
Opskrbitelja. U ovom sjedeem poloaju organi zadravaju njihov prirodni poloaj,
nain koji im je Allah Svemogui namijenio i digestivni proces prirodno napreduje.
S druge strane, jedenje za vrijeme ispravnog sjedenja i bez naginjanja nad hranom
spreava pritisak uzdiui dijafragmu i tako razdvajajui torakalnu i abdominalnu
upljinu, poto one ako su sastavljene, mogu uzrokovati slabu probavu (ar. ullem),
tako odstranjujui bilo koji mogui bol (lal. Odijnophagia) popraen zatvorom ili
poremeenim digestivnim procesom. Na kraju, sjedenje u ispravnom i odgovarajuem
poloaju za vrijeme jedenja oznaava stav pristojnosti i ispravnog ponaanja.

3. Jedenje prstima
Allahov Poslanik, s.a.v.s., upotrebljavao je tri prsta u jedenju i on nije koristio kaiku
ili viljuku. Ovo je prirodni put uivanja u hrani. ak i stomak uiva u ovakvom nainu
jedenja, pri emu cijelo tijelo uiva u zadovoljavanju svoje potrebe. Nae je iskustvo
da jedenje priborom za jelo zahtijeva vie hrane za zadovoljavanje gladi, uzrokujui
probavne smetnje i osjea se kao pri uzimanju pilula, radije nego hrane. Osim toga, na
taj nain primjenjuje se hadis koji govori o uzimanju jedne treine hrane, jedne treine
vode i jedne treine zraka. Nadalje, da bi se prirodno okoristi lo hranjivim sastojcima
osiguranim u obrocima, pojedinac takoer mora uivati u jedenju. Ipak, jedenje s pet
prstiju moe biti uzronikom zasienosti, dok uzimanje velikih koliina hrane moe
opteretiti prolaz hrane i moda sprijeiti prolaz zraka i to bi moglo kulminirati smru.
Dakle, uzak prolaz u ustima zbog prenatrpnosti dovodi do gubitka zadovoljstva jedenja
i odstranjuje osjeaj korisnosti i okusa.

1212

Po3lanikova medicina

4. Mijeanje hrane219
Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije mijeao hranu. i on nije jeo sam. Nije jeo ribu i
jogurt zajedno ili pio mlijeko s ribom, i nije jeo ita kiselo s njom ili odmah nakon nje.
Zapravo, on nikad nije mijeao u obroku dvije tople i dvije hladne hrane i on nikad
nije mijeao u bilo koja dva suda dvije viskozne, tvrde, suhe, otvarajue, debljajue
ili obu.zdavajue slabe supstance. Takoer, on nije jeo iz bilo koja dva suda koji se
zatvaraju kao jedno nakon jedenja ili hranu to se zgunjava odvojeno u stomaku.
Takoer, on nije kombinirao !aksativni obrok s onim konstiptivnim ili sporo probavljivu
hranu s onom brzo probavljivom. Nadalje, on nije mijeao prenu i kuhanu hranu ili
suhu i svjeu hranu, i on nije jeo jaja s mlijekom ili ostalu hranu koja je podgrijana,
niti je jeo odbaenu , ukiseljenu ili hranu s visokim procentom soli u njoj.
Zapravo, kombinovanje bilo koje od navedenih kategorija hrane moe biti tetno
i moe uzrokovati iravost i one mogu dovesti probavni sistem van ravnotee. Inae,
a kada je to bilo mogue, Allahov Poslanik, s.a.v.s., uravnoteivao je toplu hranu s
malo hladne hrane da razbije njenu otrinu, i on je to inio kada je jeo svjee hurme
s krastavicama. On je takoer jeo osuene hurme s obranim puterom (ar. hiis) i on je
volio piti ekstrakte osuenih hurmi umoenih u vocllu. Ovaj rastvor spreava stvaranje
cisti ili cistinih tvorevina koje se mogu razviti u tkivima i jetri, a koje je ponekad
uzrokovano jedenjem bogate hrane.
Allahov Poslanik, s.a.v.s., insistirao je uvijek na veeri, ak ako je ona bila
puka aica osuenih hurmi, i on je uobiavao rei: "Zanemarivanje veere ubrzava
proces starenja. " 220
Ebu-Naim prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., insistirao na neodlasku
na poinak neposredno nakon veere, i on je uobiavao rei: "Odlazak na poinak
punog stomaka otvruje srce." (Preneseno od imama lbn-Madde) Zbog ovoga
ueni lijenici preporuuju ljudima da proetaju nakon veere ak tako malo kao
to je stotinu koraka i oni smatraju da spavanje punog stomaka teti. to se tie
muslimanskih lijenika, oni savjetuju bilo etnju od nekoliko koraka nakon veere
ili pak klanjanje nafile prije odlaska u krevet. Ovo e pomoi hrani da se smjesti u
stomaku i da digestivni proces u potpunosti dozri.
Allahov Poslanik, s.a.v.s, takoer nije nita pio dok je jeo ili nakon zavretka
obroka barem pola sata poslije, a pogotovo topla pia ili hladnu vodu, u suprotnom
digestivni proces bio bi oslabljen i mogao bi izazvati da se hrana pokvari u stomaku.

219 Takoder vidi

220

Planiranje dijete.

Tirmizi, 1857; lbn-Mad.de, 3355; daif.

213 1

lbn-Kajjim el-Devzi

On takoer nije pio vodu kada je bio iscrpljen nakon sudjelovanja u rekreacionoj
vjebi, nakon spolnog odnosa, nakon tople kupke ili kada bi se odjednom probudio
usred sna ili nakon jedenja voa, osim nakon jedenja odreenih vrsta voa kada voda
moe olakati njihovu probavu. Sve su ovo steene navike koje postaju druga priroda,
a, Allahovom voljom mogu se prevazii postepeno.

5. Njegovo pie (med)

Allahov Poslanik, s.a.v.s., volio je esto piti hladnu vodu zaslaenu medom. Prirod
ni je med najbolji od svih hranljivih zaslaivaa. Med sadri ispirajue i osvjeavajue
osobine i odstranjuje zakreenja jetre, bubrega i mokranih puteva. Uzimanje jedne
kaiice meda ujutro pomae rastvaranju sluzi, lagahno grije stomak, ojaava ga, ispire
stomanu ljepljivost i odstranjuje njegovu tromost, pomae odstranjivanje hrane, iz
bacuje van vlanost i poveava apetit. Med je najbolji od svih zaslaivaa za stomak.
Njegova je jedina teta to da tetno utie na u, a sire moe odstraniti ovakvu tetu,
uravnoteiti je i iznjedriti u potpunosti sve koristi meda.
Pijenje otopine meda ujutro zdravije je nego veina pia koja su zaslaena eerom
i zasigurno je bolje od vjetaki zaslaenih pia. Pia zaslaena eerom proizvode vie
tete nego koristi. Hladno medovo pie ojaava tijelo, uva njegovu mladost podjed
nako kao to osvjeava duh, stim ulara jetru i konano med stimulira srce i osigura mu
mnogo potrebne energije i ravnotee. Kada je srce zdravo, krvne ile lahko sprovode
krv i arterije prenose krv bogatu hranljivim sastojcima u sve dijelove tijela. to se tie
zdravstvenih koristi od pijenja hladne vode, to rashlauje tijelo, pomae odravanju
~elesnog prirodnog nivoa vlanosti, regulira ~elesnu temperaturu, pomae razgrad
nju materija i presudno je u procesu varenja hrane. Voda takoer opskrbljuje tijelo
neophodnim kisikom i mineralima, smanjuje mogunost formiranja kamenca i igra
glavnu ulogu u zapravo svakoj funkciji tijela. Allah Svemogui kae: "... i da smo sve
ivo od vode stvorili." (Kur'an, 21 :30) Dakle, poto je voda glavni element ivota,
Allahov Poslanik, s.a. v.s., volio je ponekad da ju pije hladnu, a ponekad je volio da pije
pie zaslaeno medom, burmama ili groicama koji su jedni od najboljih hranljivih
sastojaka koji ulaze u ljudsko tijelo. S druge strane, mlaka ili umlaena voda teka je
za gutati, moe uzrokovati abdominalnu nadutost i iznjedriti suprotnost od onoga to
donosi svjea hladna voda.
Takoer uimo iz hadisa da voda ostavljena preko noi u mjeinama da se ohladi

jeste ak zdxavija (korisnija) od svjee uzete vode sa izvora. Ovo je naueno kada je
Allahov Poslanik, s.a.v.s., posjetio plantau palmi Ebu-Hejsama bin Tejhana, gdje ga
je Poslanik, s.a.v.s., upitao: " Ima li neto vode ostavljene u mjeini da prenoi? U su

1214

Poslanil(oiJCJ medicina

protnom, pit emo iz obinog pijueg korita. " Ebu-Hajzam mu je uinio po volji. 221
Razlika izmeu vode ostavljene da prenoi i svjee uzete vode jeste poput razlike
izmeu ostavljenog i neostavljenog tijesta. Nadalje, pohranjivanje vode osigurava sedi
mentiranje neeljenih ostataka. Aia ,r.a., primjetilaje daje Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
takoer volio piti izlivenu vodu iz podzemnog vrela, radije nego stajau vodu. 222 S
druge strane, voda drana u mjeini (ar. inna)223 a pogotovo u onim neutavljenim
ugodnijeg je okusa od vode koja je drana u zemljanom sudu, keramikoj posudi ili
staklenom vru. jo uvijek, voda drana preko noi u neutavljenoj mjeini takoer je
laka za stomak zbog njene filtracije i izluivanja kroz otvorene pore. Ovo je posebno
tano u odnosu n a vodu koja je drana u prirodnim zemljanim posudama koje takoer
djeluju kao rashlaivai, nasuprot onih pocakljenih nakon peenja.
Neka se Allahov mir i blagoslov vjeito obaspu prema njemu, jer on je najsavreniji
od svih ljudskih bia, nositelj najie due i najupueniji iji je dah najplemenitiji, pa
svaka od njegovih akcija nosi najbolju uputu za vjernike i iznosi na vidjelo najvrednije
koristi za njihova srca, zdravlje i prednosti na ovom i buduem svijetu. Aia, r.a., rekla
je takoer da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., volio zaslaena hladna pia. 224 Pored gore
navedenih pia zaslaenih medom, hu rmama ili groicama, ovo bi takoer moglo podra
zumijevati prirodnu proljetnu vodu podjednako kao i svjeu mehku vodu iz mjeina.
U drugom hadisu Allahov Poslanik, s.a.v.s., prakticirao je sa ashabima da ne pije
vodu laptajui jezikom iz zdjele dok lei na stomaku i nije pio s tuom rukom ili iz
nepoznatog spremnika u tami prije prethodnog ispitivanja. Takoer, on je uglavnom
pio sjedei radije nego stojei, osim kada je bio ponuen da pije s vrela Zemzem u
Mesdilul-haramu. Pijenje stojei ne daje potpuno zadovoljstvo, a pijenje ubrzano ili
pohlepno moe uzrokovati disajne potekoe kao i tetno uticati na digestivni proces.
Enes ibn Malik prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., uobiavao da pije u
tri gutljaja, die izmeu, i da je uobiavao rei: "Ovo bolje gasi e, ugodnije je i
zdravije."22sDisanje je izmeu svakog gutljaja naravno injeno izvan olje iz koje se
pije. Pijenje u tri etape takoer pomae da se postepeno umanji stomana temperatura i
zdravije je nego brzo rashlaivanje u jednom gutljaju. Gutanje hladnog pia pri toplom
vremenu takoer moe uzrokovati zaguivanje i tetno djelovati na respiraciju preko
kontrakcije dunika (lat. Trachea) i naglu promjenu njegove temperature iz normalne
u hladnu. Nadalje, ubrzano pijenje takoer moe tetno utiecati na redovne funkcije

ZZI

Buharija, l 0/77.

m EhuDavud, 3735; Ebu-ejh, u djelu "Ahlak Vjerovjesnika", str.:245;Hakim je rekao da je sahih, 4/ 138.

m Ar. As/eijatul adam...

zz~ Ahmed,

m Muslim,

6/38; Tirmiz.i, 1896; sen ed je sahih, H akim ga ocjenjuje sahihom, 4/ 138.

2028.

2151

lbn-Kajjim el-Devzi

jetre i srca. 'Abdullah bin el-Mubarak prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
"Pijte vodu srkajui, a ne gutajui, jer gutanje e tetno uticati na jetru." Poslanik,
s.a.v.s., rekao je takoer : "Ne gutajte vodu u jednom gutljaju poput stoke, radije je pijte
u dva ili tri gutljaja. Prizovite Allahovo ime226 prije pijenja i zahvalite Mu kada zavrite
pijenje." 227 ,228 Imam je Ahmed, r.a., uobiavao rei: "Savreni obrok mora imati etiri
elementa: treba poeti u Allahovo ime, zavriti sa zahvalnou N jemu, imati to je
mogue vie ruku s kojima e se dijeliti i treba biti ponuen u velikom posluavniku."
Allahov Poslanik, s.a.v.s., volio je takoer piti zdravo obino mlijeko, a ponekad
ga je pio fermentiranog kao jogurt razblaen u vodi. Oba pia rashl auju tijelo,
zadovoljavaju jetru i osiguravaju esencijalne zdravstvene koristi za tijelo. M lijeko je
takoer najzdravije kada se krdo hrani obinom lavandom, Achillea-om, miriljivom
kunicom 229 ili nekim vrstama pelina (lal. Artemisia abssinthium). Preneseno je u
Dami'u imama Tirmizija da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Kada zavrite s
jelom, recite: 'Gospodaru, blagoslovi na obrok i daj nam bolji,' a kada pijete mlijeko,
recite: 'Gospodaru, blagoslovi nae pie i poveaj na udio u njemu,' jer ne postoji
hrana ili pie koji su zdarviji ili korisniji od mlijeka."
Allahov Poslanik, s.a.v.s., pokrivao je ponekad jogurt i drao ge preko noi (ar.
nabaza)230 zbog sirutke (da odvoji sirutku) prije nego to bi popio neto od tog ujutro,
a ovo pomae fermentaciju i pomae smanjivanju intestinalnih bakterija. On bi pio
od tog tri puta na dan nekoliko dana i dijelio bi ostatak s ashabima, u suprotnom
zamolio bi nekoga da to baci prije nego to bi se pokvarillo. Ponekad je on takoer
jeo nekoliko svjeih hurmi s ovim piem da bi ga zasladio.

6 . Njegova

odjea

Nain odijevanja Allahovog Poslanika, s.a.v.s., osigurava najbolju od uputa i

savren primjer u njihovoj jednostavnosti, lahkoi, praktinosti i zdravstvenim koris

tima. Allahov Poslanik, s.a.v.s., oblaio je ponekad ogrta preko mlohave odjee, dok
je uglavnom nosio komad tkanine koja se nosi oko bedara kao jedina odjea (toga
ili pokriva; ar. izar), koja se protezala dolje do lanaka. On je takoer volio nositi
dugu koulju (ar. kamis) sa rukavima umjerene duine koji su pokrivali ruke do iznad
226

Tj. prizivati Allahovo ime govorei: "Bismillah" (S imenom Allaha).

227

Tj. zahvaliti Mu govorei: "El-hamdu Lillah" (Hvaljen neka je Allah).

1886; daif.

22& l irm iri,

229 Cf.
2

JO Ar.

vicarski rod.

nebez.e: ukiseljena ili ostavljeno odredeni vremenski period ili drano da fermentira; n. nabiz: ostavljeno

da se usiri.

1216

Poslani/r.ova medicina

zglavaka. On je oblaio koulju preko pokrivaa i to mu se prualo dolje do bedara.

Allahov Poslanik, s.a.v.s., nosio je takoer turban srednje veliine da zatiti glavu od
toplog i hladnog vremena. On bi jednostavno zamotao svoj turban u svitke oko glave,
privukao bi krajeve i metnuo bi ih dobro umotane pod unu koljku. U gradu nosio
je lagahne cipele koje mu nisu pokrivale zglobove, a ponekad je nosio lagahne kratke
izme za vrijeme putovanja. Njegova omiljena boja bila je bijela a ponekad je nosio
neutavljen ogrta od kamilje dlake i on nije nosio crne ili crvene, obojene ili ulatene
odjevne predmete. Samo je jednom vien kako nosi crni turban ili zeleni odjevni
predmet, i samo jednom je vien kako nosi crvenkasto-crno jemensko odijelo.

7. Njegov dom
Poto je Allahov Poslanik, s.a.v.s., znao da je ovaj ivot prolazan, da e putovanje
na ovom svijetu dosei njemu namijenjenu destinaciju i da je boravak na buduem
svijetu vjean, on i ashabi pridavali su malo panje detaljima u pogledu rekonstruk
cije, restauracije, renoviranja i proirenja svojih domova ili izgradnji impozantnih
struktura. Oni su uglavnom smatrali svoje domove kao prolaznim sklonitima, i oni
su bili slini kolibama putnika. Njihovi su domovi bili namijenjeni da ih zatite od
hladnoe i vruine, da im prue privatnost i da ih zatite od navale domaih ivotinja.
Vjernici su se uglavnom brinuli o krovu nad glavom i bilo koje resta~racije koje su
vrili na njihovim domovima bile su strukturalne i neophodne u to doba. Medinske
su kue bile jednostavne, praktine, dobro prozrane i bile su prostrane i udaljene od
bilo kojih zaraenih zemljita. Allahov Poslanik, s.a.v.s. volio je miris i njegova kua je
bila najmiomirisnija. Ulaenje u nju je bilo najugodnije za srce i duu, jer je tu ivjelo
najblagoslovljenije i najuzvienije Allahovo stvorenje i kao peatu Allahovih poslanika
njemu je dola Allahova objava da izvede ovjeanstvo iz mraka na svjetlo.

8. Njegovo spavanje i ustajanje

U razmatranju njegovih navika pri odmaranju i njegovoj budnosti pojedinac ui
jednu od najboljih, najuravnoteenijih i najzdravijih praksi. Nakon klanjanja jacije,
Allahov Poslanik, s.a.v.s., uobiavao je odmarati se u ranom dijelu noi, a buditi se
kasnije na poetku druge polovine noi. Nakon buenja on je posebno bio briljiv
u ienju zuba misvakom 23 1, a prije uzimanja abdesta za namaz. Allahov Poslanik,
s.a.v.s., bi potom klanjao kod kue sve dok ne bi uo prvi poziv na namaz pred odlazak
Dl

Misvak (laL Lepidium); takoer kratka drvena ipka nainjena od drveta Salvadora lndiea i ima gorak
okus. U saddnje je vrijeme nalazimo kao sredstvo za ienje zuba.

2171

fbn-Kajjim el-Devzi

u damiju, a gdje bi predvodio vjernike na sabah-namazu. Njegov je odmor bio

najuravnoteeniji i djelotvoran u pomaganju tijelu da ono sakupi snagu i vitalnost pred
davanje njegovog dijela blagoslova dovodei ga da stoji pred Gospodarem i da Mu se
pokloni. Nakon svitanja, ako bi se osjeao malo umornim, on bi potom priutio sebi
kratak vremenski period odmora leei na desnoj strani i prizivajui Allahove atribute
prije nego to bi bio svladan kratkim drijemeom. On nikad nije dopustio uzdignuti
krevet i obino je spavao najednom madracu napunjenim palminim prutiima i koristio
je jastuk koji je imao isto punjenje, a ponekad bi poloio glavu na desnu ruku.

9. Priroda spavanja
Postoje dvije vrste sna: koristan san i tetan san. Koristan san obnavlja prila
godljivu sposobnost, dok napor i manjak sna uzrokuju hemijske promjene u tijelu i
mogu izazvati letargiju i halucinacije. Spavanje je neophodno za tijelo. Za vrijeme
sna bazalni metabo-liki odnos i tielesna temperatura padaju i doputaju tijelu da
ponovo uspostavi njegovu potrebnu hemijsku ravnoteu, obnovi bilo koji hemijski
deficit i da zadobije svoju kontrolu nakon buenja.
Poto je tijelu potreban odmor, postoje dvije vrste odmora: prirodan odmor i
neprirodan odmor. to se tie prirodnog odmora, on ukljuuje deaktivaciju prirodnih
ljudskih sila, ukljuujui ula i kontrolu tielesnih kretnji. Za vrijeme budnosti, tielesna
vlanost i isparine otapaju se i izgaraju zbog fizikih kretnji i vjebi. Kada ovakve
sile obustave njihove aktivnosti preko oputanja, tielesna vlanost i isparine uzdiu
se do mozga, koji je izvor i pokreta svake kretnje. Kao posljedica toga, pojedinac e
zaspati. to se tie neprirodnog sna, on je obino uzrokovan boleu ili slabou. U
ovom sluaju tielesna vlanost e se poveati, sprijeiti normalne aktivnosti mozga i
uzrokovati alost, gubitak vitalnosti i poveano spavanje. Dakle, ak puka budnost
ne moe sprijeiti prodor vlanosti i isparina u mozak. Slino stanje umora javlja
se nakon pretieranog konzumiranja hrane, gdje se vruina poveava u stomaku za
vrijeme varenja, a kada digestivni enzimi ne mogu rastvoriti polisaharide u njihove
konstituirajue monosaharide i kada oni uu u krv preko koje se prenose do mozga,
ovakav prodor saharoze moe uzrokovati smetnje u modanim funkcijama, gojaznost,
depresiju, pa ak i komu. Gojaznost takoer moe uzrokovati poveana krvna mast i ona
moe poveati kardiovaskularne rizike. Nadalje, produeno spavanje nije prirodno.
l pak, san je potreban da osigura dvije esencijalne koristi za tijelo: preko oputanja
tijelo ponovo zadobija snagu, energiju i prirodni fiziki stupanj normalnih funkcija
koje bi inae bilo teko kontrolirati; i spavanje pomae svakom organu da rasporedi
svoje gubitke produkata. Zapravo, za vrijeme sna enzimi, intestinalni sokovi, gastrini
sokovi, uni sokovi i pankreatini sokovi otiu lake, a posebno kada mozak prestaje
1218

Poslanil{ova medicina

da vri normalne funkcije budnosti. Koncentracija ovakvog prirodnog procesa u sto

maku primjeena je preko pada ~elesne temperature i smanjenja stupnja bazalnog
metabolizma. Zbog ovoga osjea se potreba za pokrivanjem za vrijeme odmaranja.
Nadalje, stomak se lagahno naginje ka sputanju prema tankim crijevima, a da bi
se olakao proces varenja, zdravije je spavati na desnoj strani. S druge strane, obino
spavanje na lijevoj strani moe koditi srcu, jer e to prebaciti pritisak s ostalih organa
na srce, dok je takoer nezdravo obino spavanje na leima. Ipak, nee uzrokovati
tetu odmaranje na leima bez spavanja. Konano, spavanje na stomaku najtetnije
je za zdravlje. U vezi s ovom temom, preneseno je od Ebi-Umamea da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., vidio ovjeka u damiji kako spava na stomaku. On ga je probudio
i ukorio ga govorei: "Ovo je leei poloaj stanovnika Dehennema. " 232
Spavanje na stomaku bez opravdanog razloga ne izgleda prirodno i to bi takoer moglo
predstavljati mentalnu konfuziju. Ipak, ako pojedinac spava na stomaku zbog stomanog
bola, ovo ne bi trebalo da bude tako kodljivo sve dok ne postane navikom.
Uravnoteen odmor pomae tijelu da povrati snagu, on osvjeava duh i iznosi
do punog izraaja adaptivnu sposobnost, a preko nadomjetanja sposobnosti san e
ostvariti sklad i sprijeiti mlitavost due. Spavanje za vrijeme dana moe proizvesti
reumatske bolesti, uzrokovati pomanjkanje pigmenta koe (lat. Melanin), uzrokovati
upalu slezene (lal. Splenitis), oslabiti nervni sistem (lat. Neurasthenia) i oslabiti sek
sualnu udnju, osim spavanja ljeti za vrijeme podnevne vruine. Najgore od ljetnog
spavanja je spavanje za vrijeme ranih sati dana, a ak gore od toga je spavanje u sred
podneva za vrijeme kasnih sati dana, a prije mraka (poslije ilcindije). Abdullah bin
Abbas naao je jednom jednog od svojih sinova kako spava kasno ujutro, i on ga je
probudio govorei: "Probudi se! Zato bi spavao u doba kada su ljudske zarade ve
raspodijeljene?" Neki od naih predaka rekli su takoder da dnevnog spavanja ima tri
vrste: prirodno, oajniko i idiotsko spavanje (slaboumno). to se tie prirodnog, ono
predstavlja povremeni drijeme Allahovog Poslanika, s.a.v.s., u rano jutro. Druga je
vrsta spavanje kasno ujutro, ime se pojedinac uskrauje od koristi ovog i budueg
svijeta. Spavanje kasno ujutro takoer moe uzrokovati da pojedinac zadobije opu
~desnu slabost i malaksalost. Konano, trea vrsta jeste spavanje izmedu sredine
popodneva i zalaska sunca, a to moe uzrokovati slaboumnost.
Postoji drugi nedostatak i zdravstvena opasnost u vezi s kasnim jutarnjim spav
anjem, a osim bivanja prikovanim za krevet, spavanje usred jutra uzrokuje gnjilenje i
kvarenje ~elesnih otpadaka koji su inae odstranjeni zahvaljujui ~elesnim kretnjama
i jutarnjom vjebom. Ovakvo propadanje moe uzrokovati tetu tkivima i probiti neke

m lbn-Madde, 3725; sened je daif; ali postoji drugi hadis koji ga jaa i koji biljae Tirmizi, 2769; i

Ahmed, 2/287; Ebu-Davud, 5040.

2191

lbn-Kqjjim el-Dievzi

interne krvne ile. Inae bez odstranjivanja otpadnih tvari iz crijeva i upoljavanjem
stomaka lagahnim dorukom kada bi se to pretvorilo u naviku, ovo bi moglo postati
uzronikom brojnih neizljeivih bolesti.
S druge strane, obino spavanje na suncu (suncem obasjanom mjestu) moe
uzrokovati kancerogene izrasline i tetno u~ecati na epitelijalne elije pored uzro
kovanja ostalih prikrivenih bolesti. Spavanje u zasjenu (poluhlad-polusunce) takoer
je nezdravo. ak puko istovremeno sjedenje djelimino na suncu, a djelimino u hladu
loe je za zdravlje. Ovo je zabiljeeno u govoru Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: "Ako
sjedite u sjeni i sjena se djelimino uzmie pred sunevom svjetlou, pomaknite se na
neko drugo mjesto. " 233 Ovo je jo jedna indicija da se ne bi trebalo spavati na suncu
ili ak djelimino na suncu.

JO. Dove prije odlaska na poinak

Preneseno je u Buharijevom sahihu da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao El
Bera'u bin Azibu: "Prije odlaska na poinak, uzmi abdest kao da e klanjati namaz,
lezi na desnu stranu i reci: 'Gospodaru, predajem se Tebi, stavljam svoju duu u T voju
ruku, okreem svoje lice Tebi, povjeravam svoju sudbinu Tebi, stavljam svoju vjeru u
T voju zatitu, veliam Te i bojim Te se. Ja nemam pribjeita od Tebe osim traenja
utoita kod Tebe. Vjerujem u T voju objavljenu Knjigu i Poslanika kog si Ti poslao.'
Neka ovo budu posljednje rijei koje kae za tu no. Ako bi tvoja sudbina bila da
umre tu no, umro bi kao vjernik. " 234

JJ. Spavanje na desnoj strani

Aia, r.a,. rekla je: "Nakon klanjanja dva rekata sunneta ujutro kod kue, Allahov
Poslanik, s.a.v.s., ponekad bi legao na desnu stranu zbog kratkog odmora235 prije nego
to bi se pridruio dema'atu (da ga predvodi) na sabah-namazu u damiji." 236
Neko je rekao da je mudrost iza ideje spavanja na desnoj strani da bi se spavanje
nainilo ugodnijim, jer srce lei u skladu s njegovom prirodnom konstitucijom na gorn
joj lijevoj strani tijela, a spavanjem na desnoj strani srce e nastaviti odravati fiziko
m Ovaj hadis prenosi se u mnogim verzijama, jedna drugu upotpunjuju i had is je hasen; Ebu-Davud, 4821;
Ahmed, 3/413; Hakim, 4/271.
2J.4 Buharija, 11/93; Muslim, 271 O.
m Cf. Kratki odmor; mikrosan.
m Buharija, 3/35.

1220

Pqs/arril{pw medicina
prilagoavanje tako inei spavanje blagim. Radi kontrasta, spavanje na lijevoj strani

jeste sprovodnik glasnog spavanja i vjerovatno je posljedica zanemarivanja obaveza na

ovom svijetu, a poto je san mali brat smrti, to ne smije postati konstanta. Poto stanovnici
Denneta ne spavaju, dakle na ovom svijetu, a za vrijeme odmora, ljudsko bie zahtijeva
zatitnika da ga zatiti od najezde bolesti i da odbrani njegovo tijelo od neopravdanih
nevolja, a poto je njegov zatitnik Gospodar uzeo na Njega da osigura ovakvu zatitu,
Allahov Poslanik, s.a.v.s., poduio je vjernike dovi povjeravanja, traenja utoita, molenja
i potovanja da utvrdi i potkrijepi njihovu vjeru i predanost Allahovoj volji. U sluaju
da je pojedincu sueno da umre tu no, ako ova dova bude zadnje to izgovori, to e
mu osigurati smrt vjernika i neprolazno zadovoljstvo obitavanja u Dennetu.
Ovakva je Poslanikova uputa je najkorisnija za srce, tijelo i duu za vrijeme bud
nosti i sna, kako na ovom tako i na onom buduem svijetu. Neka se Allahov mir i
blagoslovi spuste na njega vjeito, jer u ovom je primjeru najbolja uputa za vjernike.
to se tie obraanja: "Gospodaru, predajem se Tebi", ono znai da ja predajem
sebe i svoje postojanje Tebi kao rob koji raspoznaje svog Gospodara i Vlasnika. Potom
kae: "Okreem svoje lice Tebi", to ukljuuje pojedinevu iskrenost u njegovom pre
davanju u potpunosti Gospodaru i predavanje Njegovoj volji i presudi. Ovo takoer
ukljuuje pojedinevo spoznavanje njegove nedjelotvornosti i njegove ovisnosti o Allahu
Svemoguem za njegove izvore potreptina i egzistenciju. Allah Svemogui govori
u vezi s temom okretanja lica Gospodaru, govorei: 'i:\ko se oni237 budu prepirali s

tobom, reci: Ja se samo Allahu pokoravam Ga okreem svoje lice prema Gospodaru
mome) a i oni koji me slijede."' (Kur'an, 3:20) Ovdje takoer Allah Svemogui
govori o pojedinevom licu, koje je najplemenitije oblije ljudskog bia i glavna veza
njegovih ula koja razjanjavaju njegovu ravnoteu. Dakle, ova dova znai da je Allah
Gospodar, Opskrbitelj i Odravatelj stvorenja, i istinski rob Ga moli i nudi njegova
dobra djela da Ga zadovolji. " Povjeravam svoju sudbinu Tebi" znai da ja usrdno
molim T voju samilost i milost i T voj izbor je moje zadovoljstvo. Ovakvo oslanjanje
na Gospodara donosi robu najvie stanje potovanja, i ova je dova najugodnija Gos
podaru. Zapravo, ovo je rijetko postignue. Samo najpoboniji od onih pobonih
mogu dosegnuti ovo stanje (stupanj) apsolutnog vjerovanja (vjere) u svoga Gospodara
i prihvatanja Njegove volje. Potom dolazi njegova dova: "Stavljam svoju vjeru u T voju
zatitu", a u drugim rijeima: "Molim Te da me zatiti u tajnosti (od mene)" koje
oznaavaju pojedinevo apsolutno povjerenje i osjeanje jaine s prisutnou njegovog
Gospodara. Ovo je stanje najugodnije i uveseljavajue za srce. Zapravo, pojedinac se
osjea ugodno i smireno kada se oslanja (leima) na ovaj stav i vrsto ga podrava i
on nee biti uplaen neuspjehom. Nadalje, poto srce ima dvije vrste snage, i to: mo

m Tj. nevjernici.

2211

lbn-Kajjim cl-Devzi
predodreenja bazirano na usrdnom molenju i mo tenje za izbavljenjem koja je

bazirana na strahopotovanju i zikru, a poto ljudsko bice konstantno trai njegove

vlastite koristi i sustezanje od zla, on je molio: 'Veliam T e i bojim T e se." Dova
potom hvali Allaha Svemogueg, iskazujui: "Ja nemam pribjeita od Tebe osim
traenja utoita kod T ebe." Dakle, samo On je Onaj Koji ima mo da sauvati roba
od njega samoga. Ovo je sllino jednoj drugoj dovi Allahovog Poslanika, s.a.v.s.:
"Traim utoite u Tvom zadovoljstvu od Tvog nezadovoljstva, i traim utoite u
T vom oprostu nasuprot T voje kazne, i traim utoite kod T e be od T e be. "238
Ovdje ponovo, rob raspoznaje da samo Allah ima mo sauvati ga od bilo koje
nevolje, ije obeanje samo moe poeti djelovati Njegovom voljom, jer oboje, iskuenja
i spasenje, kontrolirani su od Njega i samo On ima mo sprijeiti zlo. On kae: '1\ko
te od Allaha neka nevolja pogodi, pa niko je osim Njega ne moe otkloniti", (Kur'an,
6: 17) i On kae: "Reci: 'Ko e vas od Allaha zatititi ako On hoe da vas zlo snae
ili ko vam moe nauditi ako vam On eli milost ukazati?"' (Kur'an, 33: 17) Na
kraju, dova je zavrena potvrivanjem pojedineve vjere u Allaha, Njegovu knjigu i
Njegovog Poslanika, s.a.v.s., koji je jamac spasenja i zaraivanja Allahove milosti i
blagoslova na ovom i buduem svijetu. Ovo je blagoslovljeni hadis koji se odnosi na
njegov lini odmor, i ak da on nije rekao: 'Ja sam Allahov Poslanik", svjedoanstvo
njegovih djela i njegova istota bi to dokazali.

12. Njegova budnost

A llahov Poslanik, s.a.v.s., obin o bi se budio nakon sluanja kukurikanja
horoza. Potom bi molio A llaha Svemogueg, veliao Ga i uzvikivao Njegovo sveto
ime. Potom je traio Njegovu pomoc i milost. Allahov Poslanik, s.a.v.s., bi potom
napustio postelju i oprao zube misvakom, uzeo bi abdest i stao klanjati hvalei AJ.
lahovo djelo, molei Ga, traei Njegovu pomo, a bojei se Njegove kazne. Dakle,
koji bolji lijek moe pojedinac nai da bi sauvao zdravo srce, tijelo, duu i snagu
na ovom svijetu i ivotu poslije smrti?

233 Dio

1222

hadisa koji prenosi Muslim, 486.

PO$/anil{ooo medicina

13. Fizike vjebe i djelovanja

to se tie hadisa Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koji se odnose na fizike vjebe
i sportove, pronidjivi promatra njegovih dnevnih aktivnosti raspoznat e najbolju
uputu na ovom polju. U ovom poglavlju, Allahovim htijenjem, diskutirat emo o
nekim koristima ovakvih neophodnih aktivnosti, jer Poslan ikovi, s.a.v.s., hadisi obiluju
profinjenou, nadmonou i finoom koje samo ivot ovako uzvienog i najsavrenijeg
od svih ljudskih bia moe prikazati.
Ljudsko tijelo zahtijeva hranu i pie, ali ipak nisu sve ovakve supstance probavljive,
i sve one ne postaju dijelom ljudskog tijela. Umjesto toga, talozi neprobavljenih bran
ljivih sastojaka mogu se nakupiti kao sedimenti, a poto se njih tijelo ne moe rijeiti
prirodno, vremenom njihova akumulacija moe uzrokovati razne bolesti. Inicijalno,
ovakve akumulacije mogu se manifestirati kao lokalizirana zakrenja prije nego to
tetno djeluju na krv i budu transportirane kroz struju krvi do prijemljivih dijelova
tijela. Dok se inicijalno stanje moe manifestirati u obliku stomanih problema, vre
menom, bilo koja vea tvorevina ovakvih nakupina postaje opasnija i manifestira se
kao lokalizirana bolest koja se moe rairiti po tijelu u kasnijem stadiju. Ovdje dolazi
do izraaja vanost studiranja patologije bolesti i historije njenog razvoja.
Inicijalno, a zahvaljujui poznavanju fizike klonulosti i stomanih problema, ako
se pojedinac navikne na jake purgative, to moe izazvati vee komplikacije. Zapravo,
veina ovakvih lijekova jesu toksina i mogu meudjelovati i eliminiraju i dobro i loe.
Ovisnost o ovakvim lijekovima moe nadalje pogorati stanje zato to su oni topli
i interaktivni, i mogu oslabiti prirodni odbrambeni sistem tijela, nainiti nepravil
nim otkucaje srca, tetno djelovati na bubrege i razviti mnogobrojne nepravilnosti i
nedostatke. Dakle, odgovarajua redovna fizika vjeba jeste neophodna da osvjei
organe, olaka prolaz hrane i hranljivih sastojaka, povea probavu i sprijei stvaranje
ovakvih nakupina.
Nadalje, prirodna i metodika kontrola kretnji i miinih kontrakcija osvjeava duu
i um, pomlauje ~elesne organe, poboljava zdravlje, ojaava miini tonus, spreava
otvrdnue zglobova, ojaava tetive i ligamente, umanjuje vjerovatnou somatikih
onesposobljenosti i ublaava veinu humoralnih bolesti. Ovo takoer zavisi o stupnju
fizikih vjebi, njihovoj ravnotei, umjerenosti ili intenzitetu. liajanje i vrijeme ovakvih
postupaka takoer igra vanu ulogu u odreivanju njihovih koristi, i svi ovi faktori
mogu biti od velike koristi kada su kombinovani s ostalim aspektima odravanja dobrog
zdravlja i saetkom preventivne medicine prikazane u ovoj knjizi. Zapravo, prista
janje uz minimum neophodnih mjera i uputa u ovom fizikom fitnes programu jeste
neophodno. Ovakve rutine ne smiju biti izvoene na pun stomak i hrana prvo mora
biti u potpunosti probavljena. Bazini nivo blagih postupaka jeste onaj koji osvjeava
2231

lbn-Knjjim el-Devzi

tijelo, obnavlja njegovu energiju, donosi rumenilo licu i ubrzava vitalnost i ivost, dok
naporni postupci koji uzrokuju prodor znoja smatraju se pre~eranim.
Openito, postupci posveeni bilo kom udu ojaavaju ga poput posveivanja misli
odreenoj temi pomou ega se ojaava memorija. Dakle, svaki dio tijela zahtijeva
tano odreene postupke. Plua zahtijevaju vjebe itanja i njihovi nivoi poinju

od tihog itanja i postepeno se pojaavaju u intenzitetu i glasnosti. Vjebe sluanja

zahtijevaju paljivu odgovornu panju preko stimuliranja slunih nerava u uima i to
se razvija do take gdje se zvuk bilo poveava u glasnosti ili se smanjuje s udaljenou
ili s intenzitetom njegove valne duine. Govorne vjebe pomau oral nim komandama,
i pored pomaganja spoznavanja preko fizikog i mentalnog pogleda, one vjebe
poboljavaju vid, jaaju one miie i u nekim sluajevima pomau ispravljanju krat
kovidnosti i dalekovidnosti. Radi poreenja, pjeaenje, normalne vjebe umjerenog
hodanja, jahanje, streljatvo i due tranje, pored slinih sportova, najzdraviji su za
cijelo tijelo. Usvajanje ovakvih programa fizikih vjebi ak moe izlijeiti hronine
bolesti poput anemije, infektivnih oboljenja, ira i boli, izmeu ostalog.
to se tie psihomoralnih vjebi (ar. rijadatu-n-nu/us), one ustanovljavaju vjebanje
uma, obogaivanje intelekta, uravnoteavanje ponaanja, podizanje nivoa etikih stan
darda i prihvatanje moralnih vrlina, pored ostalih naina vladanja u specifinim osobnim
podrujima. Ovo su uenja u ranom stadiju ivota i ukljuuju vjebe za strpljivost, zado
voljstvo, zahvalnost, dobro raspoloenje, radost, ljubav, dijeljenje, hrabrost, dobroinstvo,
spoznavanje dobrih dijela, uzdravanje i utivost itd. Prema tome, ustrajnou i
dosljednou, a s postepenim dizanjem na vii stupanj ovakvog rukovoenja pojedinac
moe postati fiziki, moralno i duhovno jak, a ovakve moralne vjebe manifestirati e
se i dati mu nove snage. Ovakvi su neki od zdravih miia pojedinevog duha i due i,
Allahovom voljom, oni e pomoi u pojedinevom uzdizanju u vie zbilje i u prihvatanju
Allahovog oprosta i blagoslova. Pre~eranost ak u ovom polju, a uz pomanjkanje
odgovarajueg nadgledanja i posveenosti zabrinutog i uenog roditelja ili posveenosti
kvalificiranog uitelja takoer moe natovariti teak teret na intelekt osobe, gdje orsokak
moe biti tetan za pojedinev duhovni rast i samo kvalificirana uputa moe se probiti
kroz ovakav orsokak. Ovakvo vjebanje mora se odravati sve dok se ne razvije stvarni
karakter, pozitivne crte i blagoslovljene osobine i sklonosti.
Kada italac razmilja o gore spomenutim vjebama koje su prikazane u linom
primjeru i nastojanju Allahovog Poslanika, s.a.v.s., Allahovim htijenjem, on e
spoznati savrenost, jedinstvenost i integritet ovakvih besprijekornib vjebi u ouvanju
zdravlja, u spreavanju obinih bolesti i okoritavanju u pojedinevom ivotnom dobu
i interesima na ovom i buduem svijetu. Nadalje, italac e sigurno spoznati koristi od
sprovoenja pet dnevnih namaza i njihove uloge u ouvanju zdrave vjere, osvjedoenja
i predodreenosti. Molitve drugoj polovini noi poznate kao teheddud takoer

1224

Poslani/tolJa medicina

osiguravaju ogromne zdravstvene koristi i osvjeavaju um, tijelo, srce i duu, kao to
i osiguravaju kontinuiranu sreu na ovom i beskrajno uivanje na buduem svijetu.
Preneseno je u "Dva sahiha" da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Kada odete
na poinak, ejtan doe otpozada i vee tri vora preko vaeg tiemena. Nad svakim
vorem on ui zle ini, govorei: 'Spavaj dugu i snenu no!' Kada se probudite, ako
zaponete dan spominjui Allahovo ime, prvi e se vor raspetljati, ako napustite
postelju da uzmete abdest, drugi e se vor raspetljati, i kada ustanete u molitvi
(namazu), trei e se vor raspetljati. Nakon raspetljavanja ejtanovih ini pojedinac e
se osjeati energino i dobroduno, a u suprotnom osjeat e iscrpljenost i zlobu. " 239
Zapravo, sve vjerske funkcije namaza, posta i hada, izmeu ostalog, dijele pot
pune fizike, etike i duhovne koristi, a zajedno, one ustanovljavaju puki minimum
vjebi potrebnih za ouvanje pojedinevog zdravlja i izgleda. One takoer ukljuuju
obine sportove, dnevne djelatnosti poput posjeivanja bolesnika, sluenja zajednici,
odlazak na denazu, odlazak u damiju, kupanje, pjeaenje, jahanje i pridruivanje
halkama u kojima se stie znanje, izmeu ostalog. Zapravo, kada je bilo koja od ovih
vjebi posveena Allahovom zadovoljstvu, ona pobjeuje zlo i donosi koristi na ovom i
buduem svijetu. Ovakve su bazine koristi koje pojedinac moe spoznati u slijeenju
hadisa Allahovog Poslanika, s.a.v.s., poprimanju njegovih osobina i preko shvatanja
da je njegov primjer najbolji za pojedinevu uputu i uspjeh.

ZJ9Buharija, 3/19; Muslim, 776.

2251

lbn-Kajjim el-Devzi

3
Izluivanje preko koitusa

Seksualni aspekt ivota ima tri bazine svrhe: odravanje ljudske vrste i njen
kontinuitet sve dok ne dostigne krajnji broj ljudskih bia namjenjenih od Allahovog
doputenja da iskuse ivot na ovom svijetu, da u potpune Allahovu svrhu i da pokau
zahvalnost prema Gospodaru. Izbacivanje sperme iz tijela, u suprotnom, obuzda
vanje ili retencija nakupljene sperme moe uzrokovati razliite vrste ozbiljnih bolesti i
zadovoljenje strasti, zadovoljenje seksualnog uitka i uivanje ove blagodati. Kasnije
je jedino zadovoljstvo ovakvog odnosa takoer osigurano u Dennetu, tamo ne postoji
niti ejakulacija sperme, prirodno oslobaanje nakupljene sperme niti reprodukcija.
Uen i lijenici nalaze da spolni odnos proizvodi esencijalne zdravstvene koristi.
GaJen pripisuje spermu elementima vatre i zraka, i opisuje njenu izluevinu kao vruu
i vlanu. Ovo je stoga to je sperma bogata prostglandinima koji su poput hormonalnih
masnih kiselina koje se nalaze irom tijela, a posebno u njoj samoj. Prostglandini su
primarni hranJjivi sastojci koji tetno djeluju na esencijalne tielesne procese, ukljuujui
krvni pritisak, metabolizam i tielesnu temperaturu, izmeu ostalih. Dakle, shvatanje
vrijednosti ovog najneublaenijeg i najsiromanijeg oblika krvi i njegova dragocjenost
zahtijevaju ogromno razmiljanje o njegovom oticanju. Ovo podrazumijeva mudro
vrednovanje razloga koji se nalaze iza oslobaanja ove dragocjene vode ivota kroz
zainjanje djeteta ili njenog odstranjivanja kroz dozvoljeni spolni odnos nakon njenog
nakupljanja. Zapravo, nakupljena sperma koja je zadrana dui vremenski period moe
uzrokovati razne bolesti i slabosti, ukljuujui opsjednutost, otupljelost, umobolnost i
ak ludilo a ponekad, d ozvoljeni spolni odnos moe pomoi u oporavljanju od ovakvih
bolesti. S druge strane, nagomilavanje i prevladavanje sperme produeni vremenski
period moe uzrokovati njeno propadanje i pretvoriti je u tetan toksin kojeg se tijelo
ne moe lahko rijeiti. Ipak, ponekad, priroda proizvodi spontanu i nevoljnu emisiju
prodora sperme, obino za vrijeme sna, a bez spolnog odnosa.

Neki ueni predhodnici (selef) govorili su da bi ovjek trebao sebi obeati: da e

hodati barem od reenu minimalnu udaljenost svaki dan; da e se hraniti u redovnim
intervalima i da nee produiti post vie nego to to vjera zahtijeva; i da se nee sustezati
od zakonitog spolnog odnosa, jer izvor se izlijeva van ako se njegova voda ne koristi
ispravno. Imam Muhanned bin Zekerijja rekao je jednom : "Sustezanje od spolnog
openja produeni vremenski period slabi nervni sistem, moe uzrokovati zakreenje
uretre i smanjuje penis." On je dodao kada je pregledao neke ljude koji su se zakleli
da e se od reeni vremenski period sustezati od spolnog odnosa, da je njihova seksu

1226

Poslanikova medicina

alna energija umanjena, bolovati su od ope slabosti njihovih tijela, postali su glupavi,
izgubili su strast i njihov je probavni sistem postao pokvaren.
Ostale koristi doputenog spolnog odnosa ukljuuju zatitu oiju od gledanja onog
nedoputenog, uvanje ednosti, kontroliranje strasti i enje protiv onog nedoputenog
i njihovo osiguranje za vlastitu suprugu. Ovo e svakako opskrbiti vjernika i vjernicu
neizmjernim koristima na ovom i buduem svijetu. Imam Ahmed, aludi rajui na
sustezanje od spolnog openja, rekao je: "Vjebao sam strpljivost u jelu i piu, ali
ne i u spolnom openju." On je takoer prenio u svojoj zbirci had isa da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., ohrabrivao vjernike da se ene govorei: "enite se i raajte djecu,
jer u se ponositi vaim brojem na dan polaganja rauna. " 240 Ibn-Abbas je prenio da
je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "enim se, spavam, ustajem u nonom namazu,
postim i mrsim. Ko god omalovaava moj sunnet nije od mojih sljedbenika."241 On
je takoer rekao: "O mladii, ko god od vas ima mogunost da osnuje porodicu,
trebao bi se oeniti, jer brak uva ednost oiju i spolnog organa, a ko god sebi ne
moe priutiti da osnuje porodicu, on mora postiti zbog udnje za seksom, jer e ga
sustezanje u tom sluaju zatititi od grijeha. " 242
Takoer je preneseno da je, kada se Dabir oenio udovicom, Allahov Poslanik,

s.a.v.s., tada rekao: "Zato ne oeni mladu djevicu s kojom e se igrati (zadovoljavati
op.p.) i koja e se igrati s tobom?" 243
Ibn-Abbas, r.a., prenio je hadis: "Brak je najbolje ~eenje za dvoje zaljubljenih."244
Ibn-Abbas, r.a., prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ovaj je svi
jet polje prolaznih uitaka, a najbolji od svjetovnih uitaka je pobona i kreposna
supruga." 245 Allahov Poslanik, s.a.v.s., ohrabrio je takoer sljedbenike da izaberu
djevianstvo, ljepotu i pobonost u ene.
Ebu-Hurejre, r.a., prenio je da je neko upitao Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: "Ko
je najbolja supruga?" On je odgovorio: "ena koja se dopada svom muu kada on
gleda u nju, koja ispunjava njegove elje kada je on zamoli i koja se ne uplie u ono
to on ne voli u pogledu nje ili njegove imovine. " 246
Takoer je preneseno u dvjema zbirkama sahih hadisa da je Allahov Poslanik,

s.a.v.s., rekao: "Mukarac se eni enom zbog etiri razloga: njenog imetka, njene
240 Hadis je
241

sahih, u ovom obliku ga prenosi Bejheki, "u'bul iman"; Ehu Dawud, 2050; Nesai, 6/65.

Buharija, 9/89; Muslim, 140 l.

2 2

~ Buharija,

9/92 i 95; Muslim, 1400.

9/ l04 i l06; Muslim 3/122 l.

2
~Tbn-Madde, 1847; Hakim, 2/160; Bejheki, 7/78; hadis je hasen seneda.

m Muslim, 1478.

246 Nesai, 6/68; Ahmed, 2/251; sened ovog hadisa je hasen.

24J Buh arija,

2271

lbn-Kajjim el-Devzi

porodice (njenog porodinog ranga), njene ljepote ili njene pobonosti. lzaberite onu
pobonu i postii ete istinsko bogatstvo. " 247
Allahov Poslanik, s.a.v.s. ohrabrivao je takoer ljude da izaberu mlade i nevine
ene. U vezi s ovom temom, Ma'kil bin Jesar prenio je da je jedan ovjek rekao Al
lahovom Poslaniku, s.a.v.s.: "Naao sam lijepu enu iz plemenite porodice, ali ona
ne moe zanijeti, trebam li se njome oeniti?" Allahov Poslanik, s.a.v.s. je odgovorio:
"Ne." ovjek se vratio i opet upitao, i primio je isti odgovor. Kada se taj ovjek vratio
i trei put, i upitao isto pitanje, Allahov Poslanik, s.a.v.s., se okrenuo ashabima i rekao:
"lzabirite u vaim suprugama one nevine i odane, jer ponosit u se vaim brojem na
Dan polaganja rauna. " 248
Imam je Tirmizi prenio da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Meu sunetima
Allahovih poslanika jeste da su se enili, da su prali zube, da su se mazali mirisom i
da su bili osuneeni (obrezani). " 249
Prije samog spolnog openja neophodno je za mua da izrazi svoju ljubav i
sklonost prema supruzi dodirujui je, ljubei je i ponekad sisajui njen jezik. Dabir
bin Abdullah prenio je daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., preporuio jednom ovjeku da
se ne uputa u spolno openje prije milovanja supruge. Takoer je sunnet uzeti gusul
nakon spolnog openja, a prije odlaska na poinak, a barem uzeti abdest ako osoba
udi za novim spolnim openjem.m Nakon vrhunca, uroena vruina kola kroz itavo
tijelo, a preko uzimanja gusula, voda osvjeava duu i osigurava istou i propisanu
ednost. Ona takoer podmlauje tielesnu uroenu vruinu, sakuplja njenu toplotu
i pomae proces gametogeneze. 251 Svemogui Allah kae: "Mi ovjeka od smjese
sjemena stvaramo... " (Kur'an, 76:2)

3.1 Spolno ponaanje

Zdravije je imati spolni odnos nakon zavrene digestije i kada je tielesna konstitucija
stabilna, i tako osigurati ravnoteu vruine i hladnoe, suhoe i vlanosti ili stomane
punosti i praznosti. S druge strane, manje je tetno imati spolni odnos dok je stomak
pun, radije nego kada je prazan. Slino, njegova teta je manja s prodorom tielesne
vlanosti nasuprot njegove suhoe i kod vee tielesne temperature nasuprot one hladnije.

217 Buharija,

~ H adis je

9/115; Muslim, 1466.

sahih, ve smo ga prije spominjali.

249 Tirmizi,

l 080; Ahmed, 5/421; u senedu ima jedan nepouzdan prenosi lac.

zso u tom smislu Muslim prenosi hadis br.: 308.

ZSl Ar. emiad: (B) gametogeneza; proces uzaslopnog dijeljenja elija i njibove diferencijacije.

1228

Poslanikova medicina

Pod normalnim okolnostima, pojedinac bi trebao prii svojoj supruzi kada su njegova
udnja i poriv za seksom narasli prirodno i kada se osjea seksualno i potpuno stimu
liranim. Pojedinac ne bi trebao poticati osjeaj strasti preko fokusiranja na poudne
misli, pohotne i erotine ideje, ustrajavanja u gledanju onog nedoputenog, fokusiranja
pogleda na slikama koje izraavaju napadnu senzualnost i pohotnost, i pojedinac se
ne bi trebao natierati da sudjeluje u spolnom openju bez prevladavajue udnje ili
potrebe za tim. Umjesto toga on bi trebao sudjelovati u spolnom openju kada je
pobuen od pohotnog uzbuenja i kada je voen prirodnim nagomilavanjem prodora
sperme i kada je pokrenut od njegove ulne prirode.
Bolje je za mladog ovjeka izbjegavati spolno openje sa starom enom ili sa
bolesnom enom, i bolje je izbjegavati imanje spolnog odnosa sa mladom djevojkom
-enom koja je nezrela ili koja nema seksualni nagon. Spolno openje s bilo kojom od
navedenih ena slabi seksualni nagon, iru ga obino nezadovoljenim i liava ga snage,
duha i vitalnosti. Neki lijenici tvrde da spolno openje sa nedjevicom donosi vie
seksualnog zadovoljstva nego ono sa djevicom. Naravno, ovo je pogreno prosuivanje
i ne nosi moralnu ili vjersku teinu. S druge strane, priroda i etike religiozne norme
ohrabruju brak sa djevicom zbog odreene sklonosti i ljubavi koje e ona razviti
prema njenom muu, njenoj plodnosti, njenoj nepodijeljenoj uljudnosti i udaljavanju
od usporeivanja u njenom umu izmeu njega i ranijeg mua. U ovom je smislu Al
lahov Poslanik, s.a.v.s., rekao Dabiru: "Zato se ne oeni mladom djevicom koju e
milovati (doslovno u ar. tekstu: s kojom e se igrali) i koja e milovati tebe?" Nadalje,
Velianstveni je Allah objavio da je On stvorio za vjernike denetske supruge, koje
"preda se gledaju, one koje, prije njih, ni ovjek ni din nije dodirnuo" (Kur'an, 55:56),
i On kae: "... (kreposnih) hurija252 u atorima skrivenih." (Kur'an, 55: 72)
Takoer, u vezi s ovom temom, Aia, r.a., je jednom rekla Allahovom Poslaniku,
s.a.v.s.: "Vidi-ako doe do drveta pod kojim se ve neko ranije zabavljao i slobodno
udovoljavao (eljama), a onda u njegovoj blizini vidi drugo drvo, gdje je okolna trava
jo nedirnuta; pod kojim drvetom e se odmarati i pustiti kamilu da pase?" Allahov
Poslanik, s.a.v.s., odgovorio je: "Onim drugim" 253 Ovim, Aia r.a. eljela je izraziti
svoju apsolutnu i besprimjerenu ljubav prema njemu, i takoer podrazumijevajui da je
ona jedina djevica kojom se oenio, dok su ostale supruge ve ranije bile udavane.

Kada je spolni odnos popraen ljubavlju, on donosi vie zajednitva izmeu mua
i ene, uveliava uitak, umanjuje tielesni zamor i maksimizira emisiju sperme za
vrijeme koitusa. S druge strane, kada muu manjka ljubavi ili interesa, ili kada on ne
vidi ljepotu u svojoj supruzi, tada e spolni odnos oslabiti tijelo, smanjiti muevljevu
mogunost za erekcijom i minimizirati emisiju sperme za vrijeme koitusa.
m Ar. hur: nevina, vitka djevojka, djevica, zrela za udaju.

253 Buharija, 9/

104.

2291

Jbn-Kajjim el-Dieu:<i

Imati spolni odnos sa enom koja ima menstruaciju vjerski je zabranjeno, nesigurno
i izrazito je tetno za zdravlje i svi lijenici to jame.
Najbolji i najugodniji poloaj za spolno openje izmeu ljudskih bia jeste za mua
da legne na suprugu nakon valjanog milovanja i ljubljenja. Svemogui Allah kae:
"One su odjea vaa, a vi ste odjea njihova." (Kur'an, 2: 187) Mu vjernik titi svoju
ednost i nalazi svoju satisfakciju i ugodnost u svojoj supruzi vjernici, a on je isto tako
njen pokriva. Dakle, ovaj najugodniji i plemeniti poloaj za spolno openje shvaen
je iz ovog kur'anskog ajeta. U ovom smislu, upotreba rijei pokriva (ar. libas;) jeste
najprimjerenija, dok bi ajet takoer mogao znaiti da za vrijeme braka ena isto tako
moe reciprocitirati, slagati se sa svojim muem i lei na njega da bude njegov pokriva.
Ovo je istinski posveeni brak.
Najneprirodniji i neutieni poloaj za vrijeme spolnog odnosa jeste za mua da
legne na lea, a za enu da legne na njega. Ovo nije prirodan nain namijenjen za
parenje meu pticama, ili parenje u ivotinjskom suprunitvu, i jo, nije ak za spolni
odnos meu ostalim stvorenjima. Dakle, izgleda abnormalno za vrijeme spolnog odnosa
za ljudska bia da usvoje razbludne erotine poloaje, meu ostalim neobuzdanim
afrodizijanim i erogenim seksualnim tehnikama koje vrijeaju ljudski dignitet i de
gradiraju ljudskost do nivoa ivotinja ili ak morskih stvorenja. Vjerovatno onaj koji
vjeruje u Allaha Svemogueg shvatit e ta se misli ovim.
Nadalje, kada mukarac lei na leima za vrijeme spolnog odnosa, ovaj e poloaj
potpunu ejakulaciju sperme, a jedan dio njegove sperme ostat e u tijelu da
se pokvari i istruhne. Kao posljedica toga, ovakvi kvarljivi mikroorganizmi kojih se
tijelo ne moe rijeiti osim kroz koitus ostat e u krvi uzrokujui toksinost i razviti se u
ostale bolesti koje se mogu pojaviti kasnije. Druga opasnost za ovjekovo zdravlje koja
moe biti uzrokovana abnormalnim seksualnim ponaanjem jeste razvijanje infektivnih
venerinih oboljenja koja mogu biti uzrokovana moguim izlijevanjem gonoreinib
fluida (bakterije po imenu Neisseria gonorrhoea) iz enske vagine u muku uretru, a
koji takoer moe uzrokovati hroninu upalu uretre.
sprijeiti

Drugo vano podruje ovog razmatranja jeste stvarna vrsta oplodnje zbog trudnoe
i ouvanja ljudskog roda, gdje e nepravilno dostavljanje muke sperme u ensku
vaginu sprijeiti trudnou. Drugim rijeima, ak ako je sperma u mogunosti dosei
uterus kroz cervix, a potom oploditi jaje u tubi uterini, onda iako je jaje privreno
nepravilno za rub uterusa, ono se nee razviti u embrio i to definitivno nee rezultirati
zaeem. Dakle, ena bi trebala djelovati kao prijemnik, a ne kao davalac, a mukarac
mora djelovati kao donator, a ne kao ustava. Nadalje, protiv prirodnog puta je kon
ceptualiziranje osjeaja i gajenje seksualne tehnike koja nee uroditi plodom. Uzvieni
zakoni ustanovljeni od naeg Stvoritelja osiguravaju jasnu uputu i u najmanje detalje
za svaki aspekt naih ivota za vrijeme naeg putovanja na ovom svijetu.

1230

Po~lanileova

medicina

Prije dolaska Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i finalizacije prihvaenih religioznih

propisa u pogledu doputenog spolnog odnosa, meu sljedbenicima Knjige, neki su
uobiavali prakticirali seks dok su leali na stranama, dodue ispravno sparujui muke
i enske spolne organe i oni su vjerovali da je takav poloaj laki i vie zadovoljavajui
za enu. Ponekad, drugi su zahtijevali od svojih ena da okrenu svoja lica dole za
vrijeme spolnog odnosa, a opet potujui prirodnu predispoziciju mukih i enskih
genitalnih organa. D abir, r.a., izvjestio je da su u njegovo vrijeme]evreji iz M edine
vjerovali da ako je mu ubacio svoj penis u eninu vaginu ispravno dok ena saginje
svoje lice dole, saginjui i odmarajui se na koljenima i ramenima i ako oni zanu
dijete, novoroene e biti razrooko. Kada su Jevreji raspravljali s nekim Arapima o
ovakvim seksualnim obiajima, Allah Svemogui objavio je ajet o branim odnosima,
govorei: " ene vae su njive vae, i vi njivama svojim prilazite /~ako hoete." (Kur'an,

2:223)
Naravno, ovaj ajet priznaje ljudski karakter i putenost, a zajedno sa ravnoteom
moralnih vrijednosti i duhovne istote prikazanih u osobnosti i ivotu Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., iz kojih vjernici mogu usvojiti ispravno seksualno ponaanje. U
tumaenju ovog ajeta, imam Muslim rekao je: "Ovo bi moglo znaiti da su oba poloaja
doputena sve do onda dok ovjek potuje prirodnu predispoziciju mukih i enskih
genitalnih organa"25\ mislei da je vagina jedino prirodno polje za oplodnju.
to se tie analnog spolnog odnosa, ovo je promiskuitetno, najodvratnije i zabranjeno
spolno ponaanje, i nijedan poslanik nije nikad odobrio njegovu doputenost. Dakle,
pogreno je i nedoputeno za mua sudjelovati u analnom spolnom odnosu sa svojom
suprugom. Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Proklet je onaj koji stupa u analni od
nos sa enom. " 255 U drugom predanju koje je preneseno od imama Ahmeda i imama
lbn-Madde, Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Allah ne gleda u ovjeka koji stupa
u analni odnos sa svojom suprugom. " 256 Takoer u predanju od imama Tirmizija,
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "K o god stupa u spolni odnos sa enom koja ima
menstruaciju, ili stupa u analni odnos s njom, ili trai i vjeruje u proroanstva gatare
porekao je ono to je objavljeno Muhammedu." 257 U drugom predanju prenesenom od
imama Bejhekija on je rekao: "Ko god stupa u analni odnos sa mukarcem ili enom
nevjernik je." Potom dolazi jo jedan hadis prenesen u zbirci hadisa od Vaki' a, prenesen
od Abdullaha bin Jezida u kome stoji da je Omer bin Hattab, r.a., prenio obraanje
Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: "Allah se ne stidi govoriti istinu. Ne prilazite enama
~Buharija,

8/143; Muslim, 1435.

m Ahmed, 2/444; Ebu-Davud, 2162; Busiri kae da je sahih; slino prenose Ibn-Adij, 1/211; Taberani,
4/299; sened ovog rivaiela je hasen.
256
Ahmed, 2/272; lbn-Maddie, 1923; Ibn-Hibban kae da je sahih, 1302.
IDlirmizi, 135; Ibn-Madde.

23 11

lbn-Kajjim el-Devzi

sa rektuma." U drugom predanju, navedeno je da je rekao: "Ne prilazite enama sa

anusa. " 258 U jo jednom predanju, upuenom na neko obraanje ljudi kae se: "Morate
se stiditi sebe pred Allahom Svemoguim. Allah se ne plai govoriti istinu. Ne prilazite
vaim enama sa re ktuma. " 259 Katade je prenio da je Allahov Poslanik, s.a. v.s., rekao
o analnom odnosu: "To je kvazisodomija (poluhomoseksualizam). " 260
Ibn-Abbas prenio je da je jedan ovjek iz Medine upitao Allahovog Poslanika,
s.a.v.s., o vjerskom stavu o pitanju ana! nog odnosa. On je odgovorio: "Vodite ljubav sa
vaom enom koliko vam je volja sve dok joj prilazi te od vagine. " 261 To znai: drite se
meusobno kako vam je volja sve dok va spolni odnos potuje prirodnu predispoziciju
mukih i enskih spolnih organa.
El-Bara' bin 'Azib prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Postoji
deset vrsta ljudi koji negiraju Velianstvenog Allaha iz ovog ummeta, to su: ubica,
vraar-sihrbaz; onaj koji nema ljubomore prema svojoj porodici, bez obzira ta ona
radila (ar. dejjus); dvoerotiar (~. onaj koji ima erotinu privlanost prema anusu i
vagini); onaj koji ne daje zekat; onaj koji umre prije obavljenog hada, a koji je imao
finansijska sredstva da ga obavi; pijanica; osoba koja iri nered; prodavac oruja
koje mu treba u ratu; i onaj koji ima spolni odnos sa zabranjenom mu enom meu
njegovim krvnim srodstvom." 262 Ebu-Hurejre, r.a., i Ibn-Abbas prenijeli su da je
prije preseljenja (smrti) Allahovog Poslanika, s.a.v.s., on odrao govor u Medini, u
kojem je upozorio ljude: "Ko god stupa u analni spolni odnos sa enom ili drugim
mukarcem ili djetetom bit e pozvan na Dan polaganja rauna imajui smrad gori
nego raspadajui le. Ljudi e biti razljueni njegovim kunim mirisom sve dok ne
bude baen u d ehenemsku vatru. Allah e ponititi njegova dobra djela i nikakvo
saaljenje ga tada nee moi spasiti. On e biti zatvoren u gorui lijes zakovan
ekserima od vatre." Ebu-Hurejre je komentirao ovo obraanje, dodajui: "Ovo je
pred odreena kazna za ovakvu osobu, sve dok se ne pokaje. " 263
Mudahid je upitao Ibn-Abbasa o znaenju rijei Allaha Svemogueg: "?rila
zite im onako kako vam je Allah naredio." (Kur'an, 2:222) On je odgovorio: "To
podrazumijeva izbjegavanje spolnog odnosa osim od strane od koje se sustee kada
ona ima menstruaciju", a to je sve dok one ne obnove njihovo stanje istoe gusulom,
i samo nakon uzetog gusula eni je doputeno izvravati namaz. Ali bin Talha dalje
ZS8 Biljai

ga Munziri u "Tcrgib ve terhib", 3/200; Hejsemi, u "Medmeuuevaidu", 4/298; daif.

1164 - kae da je hasen; Daremi, 1/260; afija, 2/360; Ahmed, 2/213; i Tahavi, 2/25; IbnHibban ga uvrsatava u sahih hadise, 1299.
260 Biljei Begavi; Ahmed, 6706; sened mu je hasen; biljai ga i Munz.iri, Hejsemi, Taberi, Bejheki.
26 1
Ahmed, 1/268; hadis je daif, ali prethodno smo spomenuli hadise koji ga jaaju.
262 Spomenuo ga je Sujutija i pripisuje ga lbn-Asakiru, oznaio ga je daif hadisom.
2S9 Tirmizi,

26'

Spominje se u "Musnedu" Harisa bin Usamea.

j 232

Pwlanikova medicina

je komentirao: " To znai prilaenje eni od vagine, a izbjegavanje prilaenja od rek

tuma." U ovom smislu, ovaj je kur'anski ajet upozorio na oba podruja doputenog i
zabranjenog spolnog openja: doputeni je onaj kroz enski spolni organ koji omoguuje
zaee, a zabranjeni je onaj kroz probavni ili prezira vrijedan ekskretorni organ (ar.
ha). Nadalje, ako je Allah Svemogui zabranio spolno openje za vrijeme eninog
menstruacionog perioda zbog ograniene tetnosti, onda utoliko vie to ini abnor
malna erotina privlanost za analnim openjem koje ukljuuje kontakt sa otpadnim
materijama iz crijeva, spreava svrhu ouvanja ljudskog roda i vodi ka sodomiji i ho
moseksualizmu? S druge strane, analno openje liava enu njenih prirodnih seksualnih
prava i ne donosi (prua) joj spolni vrhunac. Drugim rij eima, rektum nije stvoren za
spolno openje, dok je vagina prirodni enski organ za spolni odnos. Ko god oskrnavi
prirodnu funkciju ekskretornog organa iskvario je red i svrhu meu spolovima i on je
uistinu porekao Allahovu mudrost i zakone.
Nadalje, analno je openje najtetnije i ozljeujue je za ovjekovo zdravlje. I lijenici
i psihoterapeuti to znaju i oni su protiv njega. S druge strane, u ispravnom odnosu spo
lova, vagina oslobaa enske spolne hormone koji pripremaju uterus da primi oploena
jaje, a u vagini jajovod?64 privlae i pomau mukom spolnom organu da u potpunosti
oslobodi nakupljenu spermu. Ovaj proces rezultira potpunim zadovoljavanjem mukog
spolnog nagona i oslobaaju ga od bilo kog pritiska, dok analni odnos ne oslobaa
muku spermu u potpunosti i zahtijeva ekstra fizike smanjene napore zbog toga to je
neprirodan. enino zdravlje takoer pati od analnog openja zbog toga to ono donosi
strane elemente u njen ekskretorni organ tetno djeluju na njene ~elesne izluevine.
Analno spolno openje takoer kod ene uzrokuje depresiju, stres i odbojnost
prema njenom partneru i njegovim neprirodnim i zvjerskim djelovanjima. Ovakva
e djelovanja takoer potamnjeti lice, zamraiti istou njegovih prsa, pomutiti sv
jetlo njegovog srca i prekriti njegovo lice bespomonou, otuenou i opinjenou
koji e biti lahko prepoznatljivi od onoga sa otroumnim prosuivanjem i minimal
nom pronicljivou. Analno e openje takoer uzrokovati izrazito neprijateljstvo,
posljedinu razdvojenost i nepopravljivi raskid izmeu mukarca i ene, osim, kako
Allah eli, kada se oni istinski pokaju i zamole za Njegov oprost. Neprirodnost e
ovakvog spolnog odnosa takoer isprati dobru prirodu ljudskog bia i nadomjestiti je
s niskom duom i svadljivim osobinama i kod mukarca i kod ene, uzrokujui tako
neprekidne prepirke i svae meu njima, i to e takoer uzeti meusobn u im ljubav
iz njihovih srca i zamijeniti je s neprijateljstvom, averzijom i prokletstvom. Nadalje,
odbojnost prema erijatu iznjedriti e Allahovo prokletstvo i nadomjestiti svjetovna
uivanja s nedaama, bogatstvo s neimatinom i zdravlje sa dotad nepoznatim boles
tima. Poto Allah Svemogui, njihov Stvoritelj, nee gledati u njih, koje onda dobro
~"'Ovdje autor spominje jajovode, medutim medicinski gledano to nije tano. Jajovodi nisu smjeteni u vagini.

Radi autentinosti ovaj stav nije mijenjan. (Prevodilac)

233 1

/bn-Kajjim el-Devzi

oni mogu oekivati u ovom ivotu i od kojih zlih posljedica oni mogu pobjei? Kakav
ivot moe ovisnik traiti kada ga njegov Opskrbitelj i Odravatelj prezire, mrzi ga,
proklinje ga i okree se od njega?
Analno spolno openje takoer otklanja skromnost iz srca i zamjenjuje je s
agresivnou, neprijateljskom raspoloenou i ratobornou, a ovako zle osobine
zainju otupljivanje srca i vode ka prepiranju, dodvoravanju zlim postupcima i ka
njihovom tretiranju kao neemu prirodnom. To je zakon dungle. Kada je srce jednom
tako pokvareno, preokrenuto i oteeno, ono postaje nepopravljivo i protivi se prirodi
koju mu je Allah namijenio-tada se ono odvoji od normalnog ka abnormalnom i slijedi
egzistenciju manjeg od onog animalnog ivota na ovom svijetu, uzrokujui izopaenje
karaktera, izrazite komplikacije i recidivizam. Sve e to takoer zaeti bestidnost,
drskost, bezobraznost, nepristojnost i pokvarenost. Ovakve e osobine naslijediti
ponienje, neasnost, prezir, degradacija i omalovaavanje. Ljudi e ga prezirati,
mrziti ga i poniavati. Ovo su samo neke od fizikih oiglednih tekoa koje dolaze
putem ovakvog abnormalnog spolnog odnosa.

Dakle, najkorisnije je za one koji pameti imaju i koji mogu razumjeti ta je reeno u
gore navedenom prihvatiti i slijediti uputu Allahovog Poslanika, s.a.v.s., ija je iskljuiva
tenja i svrha u dostavljanju Allahove poruke sauvati ovjeanstvo od poetne i bolne
destrukcije, a kasnije od vjeite kazne i patnje u dehenemskoj vatri, jer njegova uputa
je namjenjena da donese ljudima sreu i mir na ovom prolaznom svijetu, a vjeito u
ivotu poslije smrti.

3.2 tetan i nedoputen spolni odnos

Postoje dvije kategorije tetnih spolnjh odnosa: vjerski i ~elesni. Prva kategorija
zabranjena je erijatom i ima je nekoliko vrsta. Neke su odvratnije i vieg stupnja
neprihvatljivosti od drugih. Dakle, zabranjeni spolni odnos moe biti bilo prirodno
zabranjen, i manje je nezdrav i kategoriki zabranjen.
to se tie prirodno zabranjenih spolnih odnosa, to ukljuuje:
a) imanje spolnog odnosa za vrijeme hada ili umre, gdje se zahtijeva odustajanje
od imanja spolnog odnosa za vrijeme noenja ihrama;
b) imanje spolnog odnosa za vrijeme posta (od zore do akama) mjeseca ramazana;
e) izvravanje spolnih prekraja za vrijeme 'itikafa u d amiji;
d) imanje spolnog odnosa sa enom za vrijeme njenog menstruacionog ciklusa;
e) imanje spolnog odnosa sa enom nakon razvoda od nje, i ak bez svjedoka ili prije
izvjetavanja presude erijatskog suda, osim ako je brak ispravno reinstituiran,

j234

Poslanil~oua

medicina

meu ostalim seksualnim prekrajima. Nema erijatske kazne za ove vrste polnog
odnosa. to se tie kategoriki zabranjenih spolnih odnosa, iji grijeh ne moe biti
okajan iskljuivo podnosei mandatnu Allahovu osudu, oni ukljuuju:
a) imanje zabranjenog spolnog odnosa sa enom koja je u krvnom srodstvu, i ovo
je najodvratnije u ovoj kategoriji, i kanjivo je po imamu Ahmedu, r.a., kao i po
miljenju ostalih imama; 265
b) poinjavanje bluda sa enom kojom se inae ne moe oeniti. Dakle, oboje i
mukarac i ena iskusit ce kaznu;
e) imanje spolnog odnosa s udatom enom koja pristaje na preljub, u ovom sluaju,
oboje od bludnika moraju se suoiti sa nametanjem im uzvienog prava i zado
voljavanjem erijata i legalnog prava mua. U sluaju silovanja bludnik mora
podjednako namiriti enina prava. Ako ena ima roake, onda njihov osjeaj
ponienja takoer mora biti zadovoljen; i konano, ako je ona u krvnom srodstvu
i pojedincu je zabranjena da se oeni njome, onda presuda takoer mora dati
objanjenje ovakvom prekraju zakona. Presuda svake ponaosob od ovih ozbiljnih
prekraja mora se slagati sa njihovim odnosnim kategorijama.
to se tie druge kategorije fiziki tetnog spolnog odnosa, ona ukljuuje dvije vrste:
kvalitativan seks i kvantitativan seks. Vec smo ranije govorili o kvalitativnom spolnom
openju. to se tie kvantitativnog spolnog openja, mora biti shvaeno da sudjelovanje
u neumjerenom seksu slabi snagu, oteuje nervni sistem i moe uzrokovati hronine
miine trzaje, djeliminu oduze tost, spazme (otoke), slabljenje vida aa t. Kaligaciju),
gubitak mogucnosti vjebanja moi prosuivanja popraene s mentalnom slabou
(lat. Abulomania), vazodilataciju (dilataciju krvnih sudova inei ih prijemivim za
prihvatanje pokvarenih isparina i ugaujue uroene vruine).
Kao to smo ranije objasnili, pojedinac ne bi trebao imati spolni odnos:
1- prije zavrene probave;
2- neuravnoteenih crijeva;
3- kada osjea glad, jer glad umanjuje seksualni nagon i slabi uroenu vruinu;
4- na pun stomak, jer to moe uzrokovati ozbiljne bolesti;
5- odmah nakon tople kupke;

6- nakon povraanja;
7- nakon doznavanja emocionalno uznemirujuih vijesti;

'

Kazna za ovakav grijeh je ubistvo. U tom smislu prenose se haclisi: Ahmed, 2/295; Ebu-Davud, 4457;
Tirmizi, 1362; Nesai, 6/109; Ibn-Madde, 2607.

2351

lbn-Kajjim el-Devzi

8- za vrijeme srdbe;
9- pod stresom, osjeajui se depresivno, za vrijeme alosti ili ak nakon doznavanja
uzbudujuih vijesti.
S druge strane, najzdravije i najbolje vrijeme za sudjelovanje u spolnom odnosu
jeste neposredno nakon jacije, a nakon potpune digestije. Slijedei to, pojedinac mora
uzeti gusul ili abdest prije odlaska na poinak i ovo e pomoi pojedincu da ojaa
snagu. Pojedinac bi takoder trebao izbjegavati bilo koju vrstu fizikih vjebi odmah
nakon spolnog openja jer je to najtetnije za zdravlje.

3.3 Lijeenje zaljubljenosti i privlanosti fizikim izgledom

Zaljubljenost (ar. ik266) ili seksualna opsjednutost jeste vrsta oboljenja srca,
bolest, koja je razliita u supstanci i uzroku, i zahtijeva odreeni tretman. Kada je
osoba jednom stavljena u ovakav nepovoljan poloaj, ona se nalazi pod konstantnim,
neodoljivim i izazivajuim utiecaju elje za sudjelovanje u spolnom openju. Dakle,
zaljubljenost uveliko potresa pacijenta i izraava lijenikovu nemo.
Allah Svemogui govori dva puta u Kur'anu o ovakvoj destruktivnoj bolesti: jednom
se to odnosi na eninu erotinu strast, a drugi put odnosi se na seksualnu inverziju nekih
buntovnih ejtana medu mukarcima j njihovoj privlanosti prema homoeroticizmu i
pedofiliji. U sluaju ena, Svemogui Allah naveo sje luaj Zulejhe, ene egipatskog
ministra, kada je ona osjetila zaljubljivu privlanost spram njenog usvojenog sluge Ju
sufa, a.s. to se tie sluaja mukaraca, Svemogui Allah naveo je sluaj ljudi Sodome,
kada su oni otkrili da je Allahov Poslanik, Lut a.s., ugostio neke strane goste. Ovi su
naime bili meleki destrukcije koji su bili poslati da unite gradove Sodomu i Gomoru i
njihove stanovnike. Grupa sodomjsta dola je i prekopala mu kuu nastojei zadovoljiti
svoju putenost. Allahov Poslanik Lut preklinjao je ljude da ostave njegove goste , i
rekao je: '"Ovo su gosti moji', ree on, 'pa me ne sramotite, i bojte se Allaha, i mene ne

ponizujte!'"(Kur'an, 15:68, 69) ':4/eo ve hoete neto da inite, eto keri mojih!"-ree
on. (Kur'an, 15:71) Svemogui Allah kae Svom blagoslovljenom Poslaniku Lutu:
'}\ ivota mi tvoga, oni su u pijanstvu svome lutali. I njih je zadesio straan glas kad je
Sunce izlazilo, i Mi smo uinili da ono to je bilo gore bude dole, i na njih smo kao kiu
grumenje od skamenjene gline sruili." (Kur'an, 15:72-74)
Oduevljenost i privlanost prema fizikim formama, objektima, slikama, statuama,
idolima, knjigama, portretima, muzejima, predodbama, djelima, prirodom, ljepotom,
krajolikom ili opsesijom i ponosom o vlastitoj ljepoti (lat. Callomania) ili sobom itd.,
266 U

1236

ar. jeziku u znaenju: padati u provaliju bez dna, p. p.;

Poslanikoua medicina

ponekad se razvija u abnormalnu razdraljivost, i bolest je koja mora biti i zlijeena

kao takva. Ovo su stvorenja, a oduevljenost stvorenjem jeste maska koja spreava
spoznavanje Stvoritelja. Srce koje je napunjeno ljubavlju prema A llahu vidjet e ivot
na ovom svijetu iz drugaijeg poloaja. Ustvari, oduevljenost i privlanost objektima
i senzualnou jeste teka bolest i iskuenje za srca koja su bez iega - srca kojima
manjka ljubavi prema njihovom Stvoritelju, srca koja su nezainteresirana stvarnou,
zaslijepljena opsjenom i koja trae zadovoljstvo u neemu drugom osim Njemu, dok
Njegova stvorenja i ovisni su o Njegovoj opskrbi. S druge strane, kada je srce napun
jeno istinskom i iskrenom ljubavlju prema Allahu, ono ima konstantnu enju da opet
stane pred Njega i da Ga oboava, a ovakva postojanost i iskrenost moe nadvaladati
i izbaciti van ovu zaraznu i destruktivnu bolest oduevljenosti, besmislice i privlanosti
fizikom formom.
Kada je Zulejha, supruga egipatskog ministra (koji je, uzgred, bio evnuh),
pozvala Jusufa, a.s., u svoje odaje, s bludnim naumom i seksualno opsjednuta njime
ona ga je napastovala. Na trenutak i ona je postala privlana Jusufu, ali, upravo prije
bilo kakvog veeg uplitanja Allah je Svemogui pokazao svoju milost prema jusufu
koji je odmah, raspoznao ta je ispravno a ta pogreno, ta je istina a ta la i ta
je zabranjeno a ta doputeno, krenuo je prema vratima da pobjegne od Zulejhine
zamke. Allah Svemogui govori o ovrn sl uaju u sjeanju jusufa, kazujui: "Tako bi,
da odvratimo od njega izdajstvo i blud, jerje on uistinu bio na iskreni rob." (Kur'an,
12:24) U ovom sluaj u uimo da je iskrenost vaan element koji e potaknuti inter
venciju Uzvienoga i suzbiti zle posljedice zaljubljenosti.
Neki od naih prethodnika (sele/a) definirali su opsjednutu ljubav kao "slijepu
zaljubljenost praznog srca", a to je praznoa od bilo ega drugog osim njegovog
voljenog, i to prouzrokuje sljepou pojedinca prema bilo kojoj stvari osim prema
njegovom upravljajuem u~ecaju. Ovo je slikovito opisano u Kur'anu, kada Allah
Svemogui govori o Musaovoj majci, kada je u strahu za sigurnost sina i u emociona
lnom raspoloenju, ona je morala staviti novoroene u koaru i pustiti ga niz rijenu
struju. Allah Svemogui kae: "/srce Musaove majke ostade prazno, umalo ga ne
prokaza, da Mi srce njeno nismo uvrstili." (Kur'an, 28: l 0) Ovo znai da je njeno
srce postalo prazno od svake stvari osim Musaa zbog njene intenzivne ljubavi za njim,
sklonosti njenog srca prema djetetu i naklonosti prema njemu.
Ovakva intenzivna ljubav nainjena je iz dva elementa: udnje za voljenim i
konstantne enje da bude s njim da bi zadovoljila ovakvu udnju. Ako jedan od ova
dva elementa nedostaje bilo koje vrijeme, onda nema ljubavi. Mnogi mudri i ueni
ljudi govorili su opirno o ovakvoj ljubavi i, u nekim komentarima, mnogi su zalutali.
Ponekad su je oni nainili vizionarskom i nepraktinom, a u drugim sluajevima, oni
su doveli njihove sluaoce u oaj ili ak da je preziru.

2371

lbn-Kajjim el-Deuzi

U vezi s ovom temom, kaemo da je u Njegovoj neogranienoj i nedokuivoj

mudrosti Allah Svemogui stvorio ljubav i On je odredio da bi ona trebala donijeti
harmoniju u recipronoj vezi stvorenja slinih osobina, podudarnosti i ravnotee.
Svako stvorenje mora imati seksualnu privlanost, divljenje i prijemljivost prema
vlastitoj vrsti i oni moraju osjeati napetost, odbojnost, odvratnost i nikakvu seksualnu
privlanost prema ostalim stvorenjima. Prema tome, tajna spajanja i sjedinjavanja
stvorenja u viim i niim svjetovima, dennetima i Zemlji utemeljena je na meu sobnoj
srodnosti, priroenosti, prijemljivosti, slinosti, upotpunjavanju i nadopunjavanju. S
druge strane, tajna odbojnosti i razdvojenosti jeste neprijemljivost, razliitost, nesklad,
nepodudarnost i nekoherentnost. Sva Allahova stvorenja tako su stvorena. Svako
stvorenje dolazi u paru i pridruuje se svojoj vlastitoj vrsti. Ova se ravnotea takoer
odnosi na osobine. Ljudi dobrih osobina veu se zajedno, a suprotno je takoer istinito.
Allah Svemogui kae: "On je Taj koji vas od jednog ovjeka stvara - a od njega je
drugu njegovu stvorio da se uz nju smiri." (Kur'an, 7: 189) Prema tome, Svemogui
Allah uinio je da mukarac trai odmor, ugodnost i openje (ar. 'asala)267 sa enom,
zbog toga to je ona od njegove vrste.
Priroda spajanja podudarnosti bazirana je na ljubavi, jer je ena stvorena od
sline prirode a sr ovakvog mira i spokojstva meu njima je ljubav. Ovo dokazuje da

njihovo istinsko zadovoljstvo nije bazirano na ljepoti, izgledu, namjeri, iskuenju, volji,
karakteru, ravnotei ili spiritualnoj privlanosti, dok ovakvi elementi takoer mogu
pomoi iznjedravanju ljubavi, mira i spokojstva u njihovim ivotima.
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Due su posveeni vojnici. Kada one
raspoznaju simetriju, one potiu obostranu naklonost, a one koje predstavljaju
nesimetrinost zadravaju odbojnost jedne prema drugoj. " 268 U svom "Musnedu"
imam Ahmed, objanjavajui okolnosti koje su prethodile ovom had isu, zabiljeio je
da je jedna ena iz Meke koja je bila poznata po tome to se voljela mnogo aliti s
ljudima, preselila u Medinu i izabrala je da ostane u kui jedne Medinjanke koja je
takoer bi.la poznata po istom.
Komentirajui to, Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Due su posveeni vo
jnici ... "269 Prema tome, erijatje ustanovljen da podupire reciprocitet i pravdu: nagradi
i kazni. erijat takoer ne razdvaja analogne elemente i on ne ujedinjuje nepodudarne
elemente. Ko god misli suprotno, to je zbog njegovog pomanjkanja znanja i strunosti
u pogledu erijatske jurisprudencije ili pak zbog njegovog neuspjeha da spozna zakone
simetrije i nepodudarnosti. Takoer, to bi moglo biti zbog njegovog gajenja novotarija i
267

'A.sala; ar. 'asal: med, seksualni uitak. Prema lome izraz medeni mjesec oznaava injenje braka aktualnim
preko spolnog openja.

268 8uharija,
269 Ahmed,

1238

7/ 263; Muslim, 2638.

2/295; Ebu-Davud, 4834; sened je sahih.

Poslanil(ooa medicina

njegovog pogrenog pripisivanja erijatu i umetnutim elemenata koji nemaju legitiman

dokaz a koji su bazirani na ljudskim rekla-kazala, poputanjima i prostosti.
Zapravo, Allahovom je voljom, Njegovom neogranienom mudrou , neizmjernom
milou i uzvienom pravdom da Njegovo stvorenje dolazi na stupanj egzistencije, a to

je moguno samo preko uzviene pravde, erijata i kriterija razluivanja ispravnog od

pogrenog u ovom ivotu da svako stvorenje moe iskusiti mir i spokojstvo sa vlastitom
vrstom. Ovo je zakon podijeljene zasluenosti i podjednakog tretmana bia u skladu s
njegovom supstancom, vrstom i djelovanjima. On vezuje zajedno skladno, a razdvaja
nesldadno. On izmiruje ono korisno, a razdvaja ono nekompletno. On sadrava u
sebi ono to je moralno ispravno a izbjegava ono sramno. Ono to je prisutno na ovom
svijetu ima svoju analognost u ivotu poslije smrti, a ono to izgleda ispravno i tano
u ovom ivotu odraava se na svoju analognost u buduem ivotu. Ispravni, estiti,
iskreni i dobri ljudi sakupljaju se zajedno na ovom svijetu i, Allahovom voljom, oni
e biti povezani zajedno u ivotu poslije smrti. Slino tome, kriminalci, nepravednici,
tlaitelji i oni loi saku pljaju se zajedno na ovom svijetu i oni e zasigurno biti povezani
u ivotu poslije smrti.
Upozoravajui na Sudnji Dan, Allah Svemogui kae: "Sakupite nevjernike i one
l{oji su se s njima druili i one kojima su se le/anja/i mimo Allaha, i pokaite im put
l{oji u Dehennem vodi i zaustavile ih, oni e biti pitani (prvi)." (Kur'an, 37:22-24)
Voa vjernika Omer bin ei-Hattab, r.a., rekao je: "Oni koji su se snjima druili znai:
ljudi iste skupine." Imam Ahmed, r.a., tumaio je takoer " ...one koji su se s njima
druili" kao njima sl ine. Allah Svemogui takoer kae: "l kada se due s tijelima
spare" (Kur'an, Bl: 7), mislei da budu udruene i sparen e slina sa sli nom. Ovo
je slinost u osobinama i djelovanjima. Oni dobri, koji se meusobno vole zbog Al
laha bit e sakupljeni u D ennetu, a oni loi koji se meusobno vole zbog ejtanskih
smjelosti bit e sakupljeni u dehenemskoj vatri. Svako e biti sakupljen s onim to ga
je privlailo na ovom svijetu, svialo mu se to ili ne. Preneseno je u Sahihul-Hakimu,
medu ostalim zbirkama hadisa, da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Koju god
vrstu ljudi pojedinac voli (ili se drui s njom na ovom svijetu), on e biti proivljen s
njima (u ivotu poslije smrti). " 270

3. 4 Vrste ljubavi
Postoji nekoliko vrsta ljubavi. Najbolja i najpotovanija je meusobna ljubav zbog
Allaha. Ovo znai voljeti ono to Allah voli i zahtijeva voljenje Allaha i Njegovog
Poslanika, s.a.v.s. Druga vrsta ljubavi jeste meusobno volenje zbog smjera, naina
ZJII

Ahmed, 6/145; Nesai; sahih.

2391

lbn-Kajjim el-Dwzi

ivljenja, religije, kole miljenja ili zbog srodnosti, poslovnog interesa, kolegijalnosti,
razmjenjenih darova ili opeg cilja. Potom postoji vrsta ljubavi koja je bazirana na
materijalnom interesu voljene(og), a to je zbog asti, udruenja, statusa, dobra, znanja,
upute, uenja ili da se zadovolji prolazea udnja. Ovo je uzrona ljubav i ona se
zavrava nakon zadovoljenja. Prema tome, ko god pokazuje interes prema tebi kada
te moli za naklonost, napustit e te sigurno kada je ona dobijena. Nadalje, postoji
ljubav vlastite vrste, a to je ljubav koja je bazirana na srodnosti, priroenosti, skladnosti
i simetriji. Ovo je prirodna i nesalomljiva veza izmeu voljenih (voljenog i onog koji
voli). Nijedan prolazni interes je ne moe ponititi. Samo vremenski suprotne okolnosti
mogu ograniiti njen prikaz ili poboljati njen smjer. Idealna apsolutna ljubav koja je
takoer znana kao ' ik jeste takva. Ona kombinira spiritualno dopadanje i stabilno
psiholoko raspoloenje. Ovakva je ljubav stanje koje ne trpi sumnju, nevjericu,
pomanjkanje povjerenja, slabost ili nestrpljivost itd. Ona ima tano odreen smjer i
ustaljeno stanje srca.
Fiziko slabljenje i gubitak zdravlja ne javljaju se zbog istinske ljubavi. Neko bi
mogao upitati: "Ako je idealna ljubav tako opisana, onda kako to da se ona ne mani
festira simultano od oboje ljudi kada se pretpostavlja da ona kombinira hormonalno
duevno dopadanje i stabilno psiholoko raspoloenje, a, umjesto toga, moemo se
osvjedoiti da se to deava samo s jedne strane?" Odgovor na ovo pitanje jeste to
da ponekad osoba koja je predmet ljubavi moe reagirati razliito kada prirodni i
srodni uvjeti nisu spareni, ili vjerovatno primalac moe imati zakanjelu reakciju zbog
potrebnog prilagoavanja ili zbog nametanja oprenih okolnosti. S druge strane,
pomanjkanje ljubavi za prvu stranu moe biti zbog tri razloga: jasnog nedostatka u
svrhi predloene ljubavi, kvalificirajui je kao sebinu ili sklonu ljubav, a ne istinsku
ljubav prema osobi (njoj ili njemu). U ovom sluaju, posljedini ' ik moe propustiti
da osigura pobuujui odgovor i ponekad uzrokuje netrpeljivost i nesvianje; zapreku
koja spreava neposredni reciprocitet. Ta zapreka se moe ticati karaktera, prezentacije,
vjere, tenje, ponaanja ili izgleda itd. Zapreka moe biti i opravdana religiozna ili
spiritualna zapreka koja sprjeava participaciju. A kada bi okolnosti bile drugaije,
reciprocitet bi djelovao kao prirodni odgovor na istu istinsku ljubav. Kada se jednom
ovakvi razlozi povuku, ljubav e biti nesebina i istinska za samu osobu (nju ili njega),
a u ovom sluaju, 'ik e biti obostran. S druge strane, kada ne bi bilo ljubavi za moi,
ljubomore, zavisti, udnje da vlada svime ostalim, animoziteta i nevjere itd., ljudi bi
voljeli Allahove poslanike vie od samih sebe, njihovih porodica ili dobara. Zbog ovoga
su blagoslovljeni ashabi voljeli Allahovog Poslanika, s.a.v.s., vie od samih sebe, svojih
porodica i svojih imetaka.

1240

Poslanfkooa medicina

3.5 Lijeenje ljubavi brakom

Ako se sloimo da su nepatvorena ljubav (ar. 'ik) i ~elesna udnja bolest i slabost
koje zahtijevaju lijeenje i i da trebaju biti predmetom terapije, onda sigurno postoji
lijek za njih. U prvoj analizi, ako onaj koji voli moe dosegnuti i pridruiti se voljenoj
u skladu sa erijatom a kao to je to predodreeno, onda je ovo ispravno lijeenje.
Ovakav je opis ranije navedenog predanja od Ibn Mesuda, r.a., u kome je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao: "O mladii, ko god od vas ima mogunost da osnuje porodicu
trebao bi se oeniti, jer brak uva ednost oiju i spolnog organa, a ko god sebi ne
moe priutiti da osnuje porodicu on mora postiti zbog enje za seksom, jer e ga
sustezanje u tom sluaju zatititi od grijeha. " 271
Ovaj hadis upuuje na dva naina lijeenja ljubavi i udnje za seksom: jedan je
primaran, a drugi je pomoni, Allahov Poslanik, s.a.v.s., odluio se za onaj primarni koji
je ispravan tretman za ljubav i zadovoljavanje seksualnih potreba. to je vie moguno,
i to je prije izvodljivo i doputeno, ispravan lijek trebao bi biti uzet bez zamjene. Ovo
je znaenje komentara Ibn Abbasa, r.a., prenio hadis: "Brak je najbolje rjeenje za
dvoje zaljubljenih. " 272 (Preneseno u Sunenu od lbn-Maddea) Ovo je takoer ispra
van lijek kojeg je opisao Allahov Poslanik, s.a.v.s., nakon proglaavanja doputenog
i nedoputenog u braku sa enom i nakon propisivanja samoustezanja kada je brak
nedokuiv, a Svemogui Allah kae: "Allah eli da vam olaka, a ovjek je stvoren kao
nejako bie." (Kur'an, 4:28) U ovom objavljivanju Allah Svemogui tvrdi da slabost
ljudske pu tenosti i udnja za seksom uvjetuju Allahovo olakavanje i ublaivanje ovakvih
nedaa u skladu s onim to je On nainio doputenim u braku sa enom. Ovo je ispravan
tretman za zadovoljavanje seksualne udnje za one koji nemaju zahtijevanu nakanu i koji
iskuavaju tekou u sprovoenju strpljenja kroz samoustezanje. Nadalje, brak u ovom
sluaju jeste demonstracija Allahove milosti prema robu.

3.6 Sustezanje kao lijek

Kada nije doputeno, ostvarivo ili praktino za zaljubljenu osobu da doe u vezu
s voljenom osobom, ili kada osoba koja je predmet voljenja odbija recipronost iz istih
razloga, pojedinevo privlaenje i nesavladivi impuls mogu onda postati opsesijom. Ovo
moe uzrokovati mentalni nemir i dalje se razviti u hroninu depresiju. U ovom sluaju
jedna od preporuenih terapija jeste preporuiti pacijentu da se oslobodi ovakvog
mentalnog i emocionalnog stresa preko njegovog ohrabrivanja protiv malodunosti
171

Prethodno je navoden njegov " tahrid''.

m Prethodno spomenut, had is je sahih.

241

lbn-Kajjim el-Devzi

i obeshrahrenosti. Zapravo, samo kada um i udnja izgube nadu u neto, onda oni
mogu biti destimulirani i osloboeni od njegovog stiska. Ako pacijent bude jo uvijek
bolovao od depresije i udnje za voljenom, to pokazuje ozbiljno pogoravanje bolesti,
a njegova briga mora biti podignuta na lijeenje mentalne nepravilnosti i pacijent
onda mora biti upuen na promatraki psihijatrijski tretman. Zapravo, to postaje
sluaj mentalne poremeenosti zbog ustrajnosti u poticanju nedostinog. Ovo je poput
sluaja zaljubljivanja u Sunce ili Mjesec i konstantne enje i zazivanja za lebdenjem
ili za postajanjem osobom koja se prenosi zrakom ili za lebdenjem s njima u orbiti.
Svi e razumni ljudi smatrati ovakvu osobu bolesnom i poremeenom.
jedino ako Svemogui Allah eli ovakvo sjedinjavanje, ono e se sigurno desiti.
Ako je partnerstvo s voljenom nedozvoljeno erijatom, premda fiziki postiljivo,
tretman bi onda trebao biti prihvaen na temelju nepristupanosti od sudbine (ar.
kadr), kao to je to ranije objanjeno. U ovom sluaju lij eenje roba, njegov oporavak
i duevni spas zapoinju naputanjem cilja. Da bi to uinio, on mora postati uvjeren
da je njegovo udruivanje s onim to on eli nemogue, nedostino, nedokuivo i ne
zakonito, i on mora to prihvatiti kao Allahovu volju. On takoer mora to gledati kao
neto to je nedopustivo i to je sprijeeno sudbinom. Ako pojedinevo zazivanje jo
uvijek postoji, a sve dok njegov um ne odustane i sve dok njegova dua sklona grijehu
(nefsi 'ammara) obara ovakve izlaze, onda rob mora biti uvjeren da odustane i napusti
svoj cilj zbog grijeha i pogreke ili zbog straha od gubljenja veze s veom ljubavi koja
je korisnija, zadovoljavajua i trajnija. Ovdje takoer alternativno vezivanje moe biti
korisnije za pojedinevu sudbinu.
Nadalje, kada mudrost i logika imaju prevagu, onda e onaj koji ima zdrav razum
dobro razmisliti o svom trenutnom stanju i on e izvagati vrijednost svake alternative.
On e utvrditi ta je prolazno a ta je vjeno. On e izvagati vrijednost prolaznog zado
voljstva u poreenju s onim vjenim. Kada on dobro razmisli o tom, on e raspoznati
da je istinsko i trajno zadovoljstvo konstantno i da ono ne donosi neugodne grane, dok
pomono zadovoljstvo obino ostavlja pojedinca zadovoljen im, a posljedice se u veini
sluajeva razvijaju u mnogobrojne kategorije boli, pogotovo kada nije u potpunosti
postignuto zadovoljstvo. U stvarnosti, pomono zadovoljstvo jeste puki san i varljiva
iluzija poto njemu manjka oblik istinske baze stalnosti, a poto ono dolazi i odlazi,
jednom kada je zadovoljeno, poput svih prolaznih stvari, udnja za njim prestaje.
Prema tome to nije pravo zadovoljstvo. Raspoznavanje toga olakat e pojedinev
bol i patnje. Kada dobro razmisli o ovakvim mogunostima, pojedinac e takoder
shvatiti da mu je lake ugasiti udnju za prolaznim nego da primjenjuje strpljivost s
nezadovoljavanjem te udnje. Pojedinev zdrav razum, zdrava mudrost, inteligencija,
religiozna etika, sranost i ljudskost zahtijevati e od njega da izabere manji gubitak i
da izabere ogranieni bol koji e ubrzo biti transformiran u zadovoljstvo, ugodnost, mir,
satisfakciju, istinsko zadovoljstvo, sreu i radost. S druge strane, pojedineva odbojnost,
1242

Poslanikoua medicina

strast, lahkoumnost, zaljubljivost, povrnost, n eod lunost, privi'enja i trivijalnost

jesu takvi elementi koji ga pritiu da ustraje u udnji i traenju onog nedostinog
i da snosi posljedini bol i patnje popraene s takvim manjkom dosljednosti i vjere.
Ipak, bez obzira na sve vrste preporuenih terapija, pojedinac samo moe uspjeti
kada je AJlah Svemogui na njegovoj strani.
Ako pojedinac ustraje u udnji i ako je uhvaen u zamku od prinuavajueg straha
i morbidnog nagona, a kada gore navedene preporuene terapije propadnu, onda bi
on trebao utvrditi svoje potencijalne materijalne gubitke i, time, njegova pre~erana e
osjeanja koiti njegov uspjeh na poslu i dovesti do stagnacije njegovih ostalih interesa
i, uglavnom, to e zatamnjeti istotu i poslovanje s ljudima. Ako ak ni ova sugestija
nije djelotvorna, onda bi on trebao razmisliti o negativnim karakteristikama u linosti
njegove nedostine ljubavi. Zapravo, ako je on u stanju istraiti ljudske slabosti nje
gove voljene, on e ih sigurno nai dosta. On bi takoer trebao pitati enine susjede
o negativnim aspektima njene linosti koje inae ne bi mogao uvidjeti. On bi takoer
trebao razmisliti o nesuglasnim aspektima meu njima, razumljivim sukobima, nesla
ganjima, neugodnim linim primjerima, personalnosti, glavoboljama, udruivanjima
itd., i pojedinac bi se trebao uvjeriti da odbaci ili prihvati ono to bi inae podnosio
kao normalnu cijenu sloge i ljubavi, sve dok nije u mogunosti da se odrekne svog cilja
i dok ne uzme drugi cilj.
Prema tome, bivanjem razumnim i zah~evnim za trenutak u pojedinevom
nastojanju pronalaenja lijeka za njegovu bolest, on e utvrditi da su dobre osobine
stimulus za ljubav i slogu, dok su slabosti i posrtaji uzronici nesloge i rizik za razdor
i netrpeljjivost. Pojedinev um bi se onda trebao usredotoiti na prijazniji, oigledn iji
i ugodniji cilj. Nadalje, pojedinac ne bi trebao biti zaveden bojom enine koe, njenim
tielesnim oblicima, ljepotom ili mladou itd. Zapravo, on bi trebao smanjiti svoje
zurenje, odvratiti svoje letimine poglede, promijeniti svoje prizore, okupirati svoj um
s razliitim ciljem i koncentrirati se na svoje spiritualne i religiozne obaveze.
Ako sve navedene terapije propadnu, onda pojedinac mora traiti prijateljstvo i
savjet pobonog ejha. Konano, on e nauiti da se mora baciti na prag Allahove
kapije, usrdno moliti za Njegovu milost, da mora plakati za pomo i moliti za Njegove
blagoslove. Ovo je istinska kapija pobjede koja e ga voditi do savladavanja iskuenja i
slabosti. Nakon uspijevanja dostizanja ovakvog stanja, pojedinac bi trebao traiti oprost
za svoje udovoljavanje eljama, nadgledati pohvalne vrline, obuzdati jezik, uzdrati se
od diskutiranja o svojim osjeajim a prema voljenoj, suzdrati se od objavljivanja onoga
~to je doznao o njoj kroz razliite okolnosti i uzdrati se od ogovaranja nje, njenog
klevetanja i povreivanja njenih osjeaja. U suprotnom, on bi pogrijeio i prekoraio
bi svoja ogranienja. On takoer ne bi trebao govoriti ponosno o njoj ili o njegovim
proteklim osjeanji ma prema njoj.

243 1

lbn-Kajjim el-Dellzi

3. 7 Vino due
Ovdje mora biti shvaeno da je potpuna, bezuvjetna i bezgranina ljubav prema
neemu drugome osim prema Allahu Svemoguem politeizam, a poto je Allah stvorio

jedno srce za po svako ljudsko bie, fokus ovakvog srca ne smije biti podijeljen. ak i
ljudsko fiziko srce mora ostati slobodno od stranih materija, zbog toga to ono mora
nositi svoje prirodne funkcije i pumpati krv prema ostatku tijela. Slino tome, ljudsko
srce mora ostati napunjeno samo ljubavlju prema Svemoguem Allahu, dok ono
mora izvoditi ostale predodreene funkcije i dunosti i pokazati pohvalan karakter u
odnosu na druge (s drugima). U ovom smislu moemo rei da ljubav (ar. 'i/U prema
neemu drugome osim prema Allahu jeste vino za duu i otrov koji moe zata:mnjeti
pojedinevu istotu i zamutiti pojedinevu istinsku svrhu. Ona opija um, oteuje
pojedineve odgovarajue funkcije, odvraa srce od koncentriranja na sjeanje (ar.
zikr) na Allaha i prikriva pojedinev razgovor (munadat) s njegovifll Stvoriteljem i
prikriva poastvovanost u srei Njegove dostojanstvene prisutnosti.
Uistinu, preokupiranost pojedinevog srca privlanou i ljubavlju prema nekome
drugome pored Allaha razbija pobonost, jer srce prirodno oboava svoju voljenu,
a to je ibadet. Ljubav je ak sr oboavanja (ar. ibadet) a ibadet je uguivanje ega,
vrh pobonosti, poniznosti i velianja. Prema tome, kako vjernik moe krasti od svoje
pobonosti i ljubavi prema Svemoguem Allahu i dijeliti odanost svog srca zbog
stvorenja poput njega samoga?
S druge strane, izbacivanje bilo koga osim Allaha Svemogueg iz srca jesu ljestve
duevnog uspjeha, kapija bliskosti Svemoguem Allahu i pobjeda dobra nad zlim.
Ovakve su osobine Allahovih izaslanika (ar. evlija), uglednika (ar. ha vas), uenih (ar.
'ulema) i istinskih monoteista (ar. muvahidin). S druge strane, ne postoji ni jedno
jedino obraanje Allahovog Poslanika, s.a.v.s., u kom on koristi izraz 'ik. Ipak, postoje
dvije vrste 'ika: doputeni i nedoputeni, a, kao to smo to ranije objasnili, 'ik je
obina bolest i Allah je stvorio lijek za nju. Prema tome, dunost je vjerniku traiti
odgovarajui lijek.

1244

DIO III

Poslanikooo medicina

Agallochum (ar. ag/adun)

Excaecaria agal/ocha
(vidi: alojino drvo)

Agava (ar. aabir)

(Vidi: aloe vera)

Aloe vera (ar. ulva; sabir)

K ajs bin Rafi' el-Kajsi prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Agava
aat. Aloe vera) i izrastajui draguac (kvrgavi draguac; lat. Senecio iz porodice As
teraceae)273 su lijekovi za bolest. " 274
U mmu Seleme prenijela je daju je Allahov Poslanik, s.a.v.s., posjetio nakon to je
Ebu-Seleme umro, a taj dan ona je nanijela svje al ojin sok na lice. Allahov Poslanik,
s.a.v.s., upitao ju je: "ta ti se desilo, o Ummu Seleme?" Ona je odgovorila: "To je
samo alojin 275 sok kojeg sam stavila na lice zbog ovlaivnja, o Allahov Poslanie, a
on nema mirisa." On je odgovorio: "On kontrahira tkiva, i moe otetiti tvoju kou.
Nanesi ga ako hoe nou , a ne tokom dana. " 276
Aloe vera (agava) jeste topla i suha u drugom stupnju. Ona ima obilne koristi,
pogotovo podvrsta indijske aloje. Ona neutralizira nakupine uljivih utih suvinosti u
mozgu koje ponekad tetno utiu na vidni ivac (N. opticus). Masiranje ela i tiemena
mjeavinom alojinog i ruinog ulja otklanja glavobolju, lij ei ireve nosa, upalu i ireve
usta. Ona otklanja zakreenja jetre i ublaava depresiju i tieskobu (lat. Melancholia).
Perzijska podvrsta aloje daje otroumnost mozgu i oivljava srce. P ijenje dviju kaika
aloje pomijeane u a i vode pomae ienju pokvarenih tielesnih izluevina, unih
i sluznih pretieranosti koje se stvaraju u stomaku, i otklanja lani osjeaj gladi. Pijenje
alojinog soka po hladnom vremenu moe uzrokovati iritiranost ui , krvarenje u cri
jevima i dijareju uzrokovanu ovakvim krvarenjem.
Aloa vera takoer otklanja uticu, pomae lijeenju ireva stomaka, otklanja
vlaenje onih kapaka i odstranjuje zakreenja bubrega. Mijeanje aloje s lijekovima
uzrokuje da njihove tetne posljedice dou do izraaja. 277
273

Kvrgavi draguac: ar. Z ufa'; Re!ad beri

114 Ebu-Davud,

u "Murasilu", hadis je da'if.

m Aloja sadri aloun koji je stipsa. Aloe, ar. sabar, takoer podrazumijeva dijetu; i takoer oznaava nam

etanje sustezanja od hrane prema oporavljajuoj ivotinji radi pomaganja istog.

ll~Ebu-Davud,

2305; Nesai, 6/204; badis je daif.

m Takoer vidi: alojino drvo, indijsko alojino drvo, alojino voe.

2471

lbn-KrJjjim el-Devzi

Alojino drvo (ar. araJU

Misvak od aloje

Salvadora persica
Imam Buhari izvijestio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., uobiavao trljati svoje
zube misvakom nakon buenja. 278
Postoje razl iite vrste misvaka, a meu njima Allahov Poslanik, s.a.v.s., je koristio
neke od ipkovog drveta (lat. Punica granalu m), bosiljkovog drveta (lat. Ocimum basi
licum), a ponekad trstiku, dok alojino drvo ima ugodniji okus od veine njih i najbolje
je za ienje zuba. Opisujui koristi redovnog ienja zuba, Ibn-Abbas, r.a., rekao
je: "Postoji deset koristi u ienju zuba: ono osvjeava usta, ojaava desni, odstranjuje
sluz, bori se protiv ploa (koje se javljaju kod odreenih oboljenja na sluznici usne
upljine), priprema stomak za sljedei obrok, sadrava u sebi hadis, odobrovoljava
Gospodara, poveava pojedinevu vrlinu i prua zadovoljstvo melekima. " Takoer,
meu ostalim koristima, ienje zuba obino in i govor izraaj nijim, otvara apetit, isti
mozak, potie osjeaj dobrote i ak je ugodnije kada se primjenjuje nakon umakanja
pareta alojinog drveta u ruinu vodu (Takoer vidi indijsko aloj ino drvo).

Alojino drvo (ar. ulva)

(Vidi: indijsko alojino drvo)

Alojino voe (ar. kebas)

Dabir bin Abdullah, r.a., rekao je jednom: "Brali smo dozrelo voe aloje s Al
lahovim Poslanikom, s.a.v.s., a on je rekao: "Uzimajte pogotovo ono crno, jer ono je
najbolje."279 (Prenijeli imami Buhari i Muslim)
Kebas je dozrelo alojino voe (ar. ara/V, dok se ono nedozrelo u arapskom jeziku
naziva el-barir. Alojino je voe jedn o od pustinjskih biljaka koje su autohtone za
Arapski poluotok. Aloj ino je voe toplo i suho i ono sadri koristi alojine biljke: ono
ojaava stomak, pomae probavi, rastvara sluz, djeluje kao odstranjiva bola iz leda
(analgetik) i pojaava i potpomae koristima raznih lijekova.
lbn-Daldal je tvrdio da pijenje rastvora od usitnjene aloje poveava izlu ivanje
urina i lij ei odreena stanja zadravanja urina i isti mokrani mjehur, dok je lbn
Ridvan dodao da alojino voe jaa stomak i otklanja dijareju.

276 Buharija,
21'l

2/3 12; Muslim, 252.

Buharija, 9/498; Muslim, 2050.

1248

Prulanik_ova medicina

Ambra (ar. amir baris)

(Vidi: ilibar)

Antilopa (ar. zabi)

Mujak antilope
(Vidi: meso)

Antimon (ar. azmad)

Antimon(ov) sulfat jeste srebreno-bijela nemetalna hemikalija koja se dobiva
iz. crnog pudernog kamena koji se prethodno samelje (pulverizira), a koristi se za
z.atamnjivanje oiju i takoer se naziva isfahanski Collyrium koji je njegovo najbolje
nalazite, a inae se moe nai i u Maroku. Najbolja vrsta ima kristalnu strukturu
koja je krhka. Njegov temperament je hladan i suh. Antimon se koristi u sloenim
lijekovima, a jaa vidni ivac (N. opticus) i najbolji je puder kada se pomijda s mousom
za starije ljude sa slabim vidom koji je takav zbog njihove starosti. Kao puder, on
pomae odstranjivanju konih nakupina koje nastaju na onom kapku, uge onog
kapka i on ublaava naprezanje oiju, detoksificira vlanost oka, olakava kongestiju
(nagomilavanje) krvi, pomae prirodno ienje oiju, pomae zatiti oiju od estica
praha koje plove zrakom i izotrava vid. Kada je antimon(ov) sulfat pomijdan s medom
razblaenim u vodi, nanoenje toga na ivicu onog kapka moe smanjiti glavobolje.
Nadalje, kada je pomijeao sa blagim masnim supstancama, antimon pomae konim
opekotinama ako je nanesen prije nego to su se formirale kraste. Antimon takoer
pomae u lijeenju plikova ili mjehuriastog konjuktivitisa.
Imam Tirmizi i Ebu-Davud izvijestili su iz predanja od Ibn-Abbasa, r.a., da
je Allahov Poslanik, s.a.v.s., uobiavao nositi boicu u kojoj je nosio Collyrium
pomijeao s mousom i to je uobiavao nanositi svaku no tri puta na svako oko.
Njegovo nanoenje prije odlaska na poinak zdravije je od njegove upotrebe danju, a
to pomae rast trepavica i odstranjivanje suvika mukusa. Ibn-Abbas prenio je da je
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ''Antimon je va najbolji puder, on razbistrava oi i
pomae rast trepavica." (Prenesano u sunenu od Ibn-Madde)

Arabijsko sjeme (ar. habbatu sevda)

(Vidi: urukot)

2491

lbn-Kajjim el-Del)zi

Banana280 (ar. talh)

Konjska banana; Musa paradisiaca

Allah Svemogui govori o specijalnim stvorenjima koje je On pripremio za sljed

benike Pravog puta koja e ih oekivati u njihovim vjeitim boravitima u Dennetu,

gdje e ivjeti u baama meu kojima rijeke teku. Meu ostalim korisnim stvorenjima
u Dennetu, vjernici e se nai "meu bananama plodovima nanizanim." (Kur'an,
56:29) (ar. Ve talhin mendud)
Veina mufesira stoji na stanovitu da se rije Talh u ovom ajetu se odnosi na
bananu. Neki komentatori su tumaili rije talh u znaenju mimozinog drveta ili
marokanskog eukaliptusa (lat. Acacia gummi/era) koji rastu u toplim predjelima, a iz
kojih se proizvodi ugodni miris (ar. sant samhi; B. Eukaliplus), smola koja se koristi
u medicini u lijeenju bronhijalnih bolesti i za stabiliziranje emulzija (mimozi no drvo).
Mimozino drvo iz porodice mimoza raste u vruim predjelima i ima dvopernato lie.
Ipak, u Dennetu, bodlje e biti zamijenjene voem (plodovima) koje e biti poredano
kontinuirano i uniformnom redu. Ostali su uenjaci tumaili rije talh u znaenju
specifine vrste eukaliptusa koja obilno cvjeta a cvatovi se javljaju u slojevima jednim
preko drugog. lako tumaenje Kur'anske rijei talh leksiki oznaava marokanski
eukaJiptus, autor ga ovdje tretira u alegorijskom smislu i kao simboliki opis, poto
nijedno oko nikad nije vidjelo ono to je stvoreno za stanovnike u Dennetu.

U bilo kom sluaju, banana (voe) jeste topla i vlana u prvom stupnju. Koristi
od banana su vee kada su one zrele i slatke. Banana je korisna za lijeenje hronine
upale prsa i plua (lat. Astma) i obinih simptoma promuklosti u prsima i astmatinosti.
Banana takoer koristi pri povratnom kalju, ienju sluzi, iravosti bubrega i irevima
mokranog mjehura. Jedenje banana pomae izluivanju urina, ipak, one dosta tetno
u~eu na stomak preko produciranja intenzivnog luenja ute ui i sluzi, a ovakvi
popratni efekti reduciraju se obino jedenjem eera ili meda s bananama.

Batenski draguac
Lepidium sativum; Nasturtium
(Vidi: sjeme draguca; ar. hur/)

Batavijska endivija (ar. hindiba)

Escarole
(Vidi: endivija)
ta/h, sp. trputac, plantago, bananina drvo ili bi moglo oznaavati tropsku bananu znanu kao musa.
Paradisiaca (trputac, plantago), koja proizvodi prosto voe koje se jede kao kuhano povre.

280 Ar.

1250

Poslanikoua medicina

Bijeli luk (ar. sum) 2 B1

Allium sativum; Porum sativum

Preneseno je u sahih zbirci hadisa da je neko ponudio Allahovom Poslaniku,

s.a.v.s., posudu s bijelim lukom. Okreui se, Allahov Poslanik, s.a.v.s., je to po
slao Ebu-Ejjubu el-Ensariju, koji je izrazio svoje miljenje govorei: "O Allahov
Poslanie, s.a.v.s., ako ti to mrzi, zato ga onda alje meni?" Allahov Poslanik,
s.a.v.s., je odgovorio: "Ja razgovaram s Onim s Kojim ti ne razgovara. " 282 U hadisu
koji je prenio imam Buhari Enes je naveo da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko
god pojede ovu biljku ne bi trebao dolaziti blizu naih damija. "283 U drugom had isu
Alija, r.a., je rekao: ''Allahov Poslanik, s.a.v.s., savjetovao je jedenje bijelog luka kada
je kuhan da bi se njegov zadah smanjio"284
Bijeli je luk okrugla biljka iz porodice ljiljana (glavoika; lat. Liliaceae), a vru je
i suh u etvrtom stupnju. Bijeli luk pojaava ti elesnu vruinu i suhou, a moe se jesti
sirov, kuhan, pren ili peen. j edenje bijelog luka korisno je za oboljele od simptoma
prehlade i onoga koji podnosi neumjerenost sluzi kao tielesne izluevine. Bijeli luk
spreava paralizu jedne strane tijela i ukoenost kod onih koji tee obo lijevanju od ovih
bolesti. Jedenje bijelog luka isuuje spermu, otvara zaepljenja, gasi e, odstranjuje
vjetar, pomae izluivanju urina, poboljava rad crijeva, olakava hladne bolove i djeluje
kao protuotrov za sve vrste ujeda i hladnih rana. Mehlem od bijelog luka koristan
je za zmijske ujede, korpionove aat. Euscorpius Jlavicaudus) ubode i ubode buba i
pomae isisavanje njihovog otrova. Bijeli luk poveava prirodnu temperaturu tijela,
umanjuje sluz, umanjuje abdominalnu (stomanu) nadutost, isti grlo i najvie je
higijenski. Jedenje bijelog luka takoer pomae ispiranju (odvoenju) tielesne vode i
pomae pri hroninom kalju. Bijeli luk takoer pomae pri bolu u prsima uzrokovanim
simptomima gripe i odstranjuje mukus iz grla.
Zamazivanje pokvarenih zuba s mehlemom od samljevenog bijelog luka,ocata,
soli i meda olakava njihovo propadanje i lomi ih u komadie. Nanoenje ovakvog
mehlema na zub koji boli takoer e odstraniti bol. Mljevenje dva drama bijelog luka i
njegovo pijenje sa zaslaenom vodom isti sluz iz grla i izbacuje crve i ostale parazite iz
probavnog trakta. Nanoenje smjese od samljevenog bijelog luka i meda na herpetiki
upaljena mjesta ubrzava njihovo lijeenje.

181

Bijeli luk se koristi za zainjavanje hrane i za ubijanje klica, poto njegov sok sadri antibiotino ulje
alisin.

282 Buharija,

2/282; Muslim, 564.

woa bi se izbjegao neprijatan miris iz njegovih usta, op.p.
184
Muslim, 567; lbn-Madde, l O14; Nesai, 2/43; Ahmed, 1/15.

25JI

Ibn-Kajjim el-Devzi

Ipak, pretierano jedenje bijelog luka, izmeu, ostalog moe uzrokovati glavobolju,
otetiti mozak, oslabiti vid, oslabiti seksualnu udnju, isuiti spermu, izazvati e, uz
rokovati opadanje oticanja ute ui i nainiti dah loim, dok vakanje rutinih listova
nakon jedenja bijelog luka odstranjuje ovakav lo dah. (Takoer vidi divlji poriluk).

Bizon, bufalo (ar. damus, baisun)

Bos bison, Bos bubalus

(Vidi: meso)

Blagoslovljeno sjeme (ar. habbatul berek.eh)

(Vidi: crno sjeme)

Blato; zemlja (ar. lurab)

(Vidi: glina)

Bobe (ar. labbah)

(Vidi: crno sjeme)

Bor (ar. sanubar)

(Vidi: borove iarke)

Borov orai

(Vidi: borova iarka)

Borove iarke; jela (ar. sanubar)

Pignolia; Pinion; Pinus
A llahov Poslanik, s.a.v.s., govorio je o boru, i to: "U sporedba je vjernika
poput stabljike mlade biljke; povjetarac je savija i kasnije vraa natrag; a usporedba
licemjera je poput bora, on vrsto stoji uspravno protiv vjetrova sve dok se napokon
ne osui i ugine."
Sjemenke jele vrue su i mokre. One griju tijelo i pomau probavu. j ezgra djeluje
kao blagi laksativ i moe uzrokovati garavicu, osim ako je ublaena u svjeoj vodi prije
jedenja, dok ublaivanje takoer poboljava njihov okus. Borovi oraii teki su za pro
bavu, meutim oni su visoke hranljive vrijednosti. Oni pomau smanjivanje kalja, iste

1252

Poslanikova medicina

izraziti prodor vlanosti u plua, i jo poveavaju spermu i udnju za spolnim openjem.

Da bi se oni uravnoteiti (ublaili), moe se jesti kisela vrsta nara. (Vidi: nar)

Bundeva
(Vidi: tikva)

Cedrovina (ar. etred; utrudi.)

Cedrovo drvo; Citrus maxima (tropsko voe slino grejpfurtu)

Preneseno je u sahih predanju daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Poreenje

vjernika koji ui Kur'an redovno je poput cedrovog drveta koje ima dobar okus i
dobar miomiris. " 285
Cedrovina je voe polutropskog drveta (lat. Citrus medica cedrata) koje slii utom,
krupnozrnatom citrusovom vou poznatom u zapadnoj Indiji kao cedrati286 (tropsko
voe slino grejfrutu). Ovo voe ima brojne koristi, a sastoji se iz etiri dijela: kore,
jestive pul pe, kiselog cedrovog soka i sjemenja. Svaki od ovih dijelova ima svoj vlastiti
posebni temperament. Kora je vrua i suha u prvom stupnju. Jestiva pul pa topla je i
vlana u prvom stupnju. Sok je hladan i opor, a sjeme je toplo i suho.
Kora: kora ispravlja epidemiju i pokvareni vazduh, ubija usne bacile, eliminira
lo zadah, osvjeava okus, stimulira apetit, razlae vjetar, a kada se doda zainima,
ona pomae probavu i poveava seksualnu udnju. Kada se stavi u ormar, cedrovina
takoer unitava moljce. Ibn-Sina propisao je dva miskala267 ulja ekstrakti ranog iz ove
cedrove kore u smjesi specijalnog napitka koji slui pri inicijalnom lijeenju zmijskog
ujeda. Kora sama moe takoer biti nanoena kao mehlem za opekotine da rashladi
njihovo peckanje i da izvue van vruinu i otrov. Nanoenje cedrove kore korisno je
za mnogobrojne kone nepravilnosti. Kada se koristi kao elektuarij (smjesa ljekovitog
praka s medom ili siru pom za ienje organa), kora je korisna u lijeenju blagih
opekotina od sunca, izraslina i kurjih oiju, a njeno ulje moe se koristiti u proizvodnji
parfema i sapuna.
Sona jestiva pul pa: cedrovo voe korisno je protiv bolnih grenja, ono stimulira
apetit, utauje e i pomae onima kod kojih je oboljela una kesica. Imam ei-Hafiki
tvrdio je da cedrovo voe moe koristiti u lijeenju hemoroida.

lM Buharija,

8/59; Muslim, 797.

~Kapetan adok je prvi koji je upoznao ovo voe od isLonih pa sve do z.apadnih lndijaca
scdamnaeslom vijeku.
l!7Miskal: istonjaka mjera z.a teinu. l miskal = 4,68 gr.

kasnom

2531

lbn-Kaijim el-D.evzi

Cedrov sok: cedrov je sok dobar za "vru stomak", on prekida dijareju koja je
posljedica oboljenja unog mjehura, eliminira sve une dijareje, oslobaa iznenadna
uzbuenja srca i koristan je za oboljele od utice (lat. Icterus) i kod iznenadnih trzaja.
Pijenje soka redovno p{)mae ojaavanju vida i moe sprijeiti razna oboljenja oiju. On
takoer rastvara uljivost, kontrolira utu vruicu, stimulira apetit, pomae digestiju,
umanjuje enin spolni nagon, lijei oboljele folikule kose Oat. Sycosis), pomae lijeenju
konih osipa i prodora gnoja (lat. impetigo), ispravlja abnormalne kone pigmenatcije i
pomae u lijeenju mrljica na licu podjednako kao to otklanja mrlje od tinte s odjee.
Cedrov sok takoer oslobaa zatvorenost, djeluje kao sredstvo za jaanje probave,
hladi uljivost jetre, jaa stomak, kontrolira utu u i koristi se pri grlobolji i kao
facijalno sredstvo za stezanje. On takoer raspruje stres, razvedruje srce, gasi e i
zadovoljava glad.
Sjemenje: sjemenje je uope sredstvo za ubijanje insekata, ~- ono ubija i izbacuje
van in testi nalne crve, ublauje vruicu i uravnoteava tonus miia. Sjeme takoer ima
razgraujue i isuujue osobine. juhanna ibn Misavej Oat. Messue 777-857 j.g.)
opisuje cedrovo sjeme kao serum koji moe biti koriten u hitnoj slubi, a koje on smatra
podjednako jakim kao i pro tuotrov (dobiven iz krvi). Njegov recept se sastoji od jednog
miskala oljutenog sjemena u moenog u vruu vodu, a potom uzetog oralno. Ono takoer
moe biti vareno ili pretvorena u pastu i to moe pomoi kada se nanosi eksterno na
ranu uzrokovanu zmijskim ujedom. Drugi lijenici koriste dva miskala istog umoenog
sjemena i nanose ga kao melasu288 preko rane kod zmijskog ujeda podjednako kao i
onog korpionovog. Generalno, melasa moe biti koritena kao opi protuotrov.
Pie od umoenog oljutenog sjemenja cedrovog voa takoer ubija bakterije usta,
odstranjuje lo zadah, osvjeava okus i koristi se za kontroliranje zubnog karijesa.
Njegova eksterna upotreba ublaava upalu, a iste osobine odnose se takoer na kou
kao to smo to objasnili ranije.

Kora: to se tie bijele kore, bolje je ne jesti je jer je ona teka za probavu i moe
prouzroiti bol (u crijevima).

Cedrovo drvo
(Vidi: cedrovina)

Cejlonski drijen; uto drvo; indijski afrat; uti isiot (ar. vers)
Memecylon tinctorium
(Vidi: pseudoafran)
: pasta nainjena od 60 do 70 razliitih vrsta lijekova koji su pulverizirani, a ranije je upotreblja
vana kao antidot.

288 Melasa

1254

Poslanikova medicina

Celer (ar. karfas; karfas nehti)

Apium graveolens

Movarni celer; planinski celer; obini celer; divlji celer

U jednom apokrifnom hadisu stoji da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko

god pojede celer prije odlaska na poinak, imat e ugodan dah i bit e osloboen od
zubobolje. " 289 Ova je predanje pogreno pri pisan Allahovom Poslaniku, s.a. v.s. Ipak,
celer uistinu osvjeava dah.
Celer je vru i suh, a neki kau da je vlaan i da otvara zaepljenja jetre i slezene.
Jedenje svjeeg celera ojaava stomak i uravnoteava hladnu jehu, pomae izluivanje
urina, stimulira menstruaciju i rastvara kamence u jetri, dok celerovo sjeme ima jake
posljedice na gore navedeno, i nadalje, ono stimulira seksualnu udnju, poveava
spermu i slabi ili neutralizira smrdljive ili loe tielesne mirise. El-Razi preporuuje
da bi pojedinac trebao izbjegavati njegovo jedenje ako se boji korpionovog (lat.
Euscorpius jl.avi-caudus) uboda.

Ceratonia
(Vidi: roga)

Crni tartuf (ar. kunud; kam 'a esved)

Tartuf; Ascomycetous fungi

(Vidi: tartuf)

Crnika (ar. uniz zira 'i)

Nigella sativa

(Vidi: crno sjeme)

Crno sjeme, urukot (ar. habbetus- sevda)

Crni kumin; ernika

Nigella sativa
Ebu-Hurejre, r.a., prenio je u sahih predanju da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
rekao: "Redovno koristite ovo crno sjeme, jer ono sadri u sebi lijek za svaku bolest
osim za smrt. " 290
JBqhadis je apoloifan - izmiljen.

290 Buharija,

l 0/121; Muslim, 221 S;

2551

lbn-Kajjim el-Devzi

Ovo je obina biljka ernika (lat. Nigella sativa) iz porodice zlatica ljutiCa., (lat. Ru
nunculus) ija stabljika raste do oko 40-60 cm. Ova biljka ima fino podijeljene listove i
plave cvjetove. lz njih dolazi malo pravougaono crno sjeme koje je takoer poznato kao
blagoslovljeno sjeme (ar. habbatul berek_eh) ili crno sjeme, a neki ga zovu arabljanskim
sjemenom zbog njegovog nalazita. Ova biljka je ponekad pogreno zamijenjena sa
biljkom komoraa (lat. Foeniculum vu/gare). Biljka crnog sjemena takoer je znana po
drugim imenima, a ona variraju od mjesta do mjesta. Neki je zovu crni kumin ili indijski
kumin ili ak korianderovo sjeme (lat. Coriandrum sativum) . Unato svemu tome, ovo
je Nigella sativa koju smo opisali ranije, i koja je bila poznata i koritena prije vie od
dvije hiljade godina, a takoer je znana na perzijskom jeziku kao onaiz.
Stari Egipani poznavali su i koristili crno sjeme, a opisali su ga kao medicinsko
botaniko sjeme u njihovoj papirologiji. Rimljani su takoer poznavali ovo sjeme
nazivajui ga grko korianderovo sjeme, a koristili su ga kao dijetalni dodatak.
Posebno ulje ekstraktira se iz sjemenki crnike291 koje se kasnije koristi u pripremanju
medicinskih preparata, a upotrebljava se protiv bronhitisa i kalja i pomae poveanju
tonusa tijela, djeluje kao digestivni tonik, stiava podrigivanje, isuuje vlanost sto
maka, stimulira izluivanje urina, rastvara vjetar, ublaava bol u crijevima i bolno
isputanje gasa, izbacuje van gliste iz crijeva, uklanja van komadie leukoderme,
koristi pri nekim konim alergijama, stiava sluznu vruicu koja se vraa svaka etiri
dana, razlae zaepljenja, stimulira menstruacioni ciklus, poveava oticanje mlijeka iz
prsa i moe uzrokovati intenzivnu slinavost. Dodavanje nekoliko kapi njihovog ulja292
kahvi umiruje nervni sistem i pomae oboljelom od hripavca, suhog kalja, astme i
bronhijalnih respiratornih problema. Uzimanje ulja od crnog sjemena nepomijeanog
ili nerastvorenog moe uzrokovati gripu i umnogome iritira probavni trakt.
U svom Kanunu, Ibn-Sina tvrdi da crno sjeme djeluje kao ekspektorans (sredstvo za
iskaljavanje), stimulira tielesnu energiju i pomae oporavljanju od umora i malaksalosti.
Stavljanje pudera od crnog sjemena u tkaninu i potom njegovo inhaliranje obino
pomae smanjivanju posljedica obine prehlade. Ash abi Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,
uobiavali su stavljati dvadeset jedno zrno crnog sjemena u lanenu tkaninu koju bi
potopiti preko noi u vodu, a, ujutro, uobiavali su staviti kapi ovog rastvora u svaku
nosnicu da pomognu oslobaanje nazalnog zaepljenja i hladne boli glave.
Zapravo, crno sjeme ima brojne koristi za sve hladne i vlane bolesti i moe zasigurno
koristiti pri nekim toplim i suhim bolestima kao to je konjuktivitis, gdje kombiniranje
291

Koje sadri ketone i tiamin. Cf. mahfuz M. i El-Dahahini M. Islamska medicina Poglavlje 2. 1982.
(Egipat) Takoder vidi: "Neke hemijske i farmakoloke osobine novog i antiastmatikog lijeka Nigelon."
Egipatski farmaceut Bull 1960.

292

1zvan crnog sjemena oko l ,5% eterinog ili esencijalnog ulja proizvodi se, a aproksimativno 33% ostaje
kao stabilno ulje.

1256

Poslanik.ova medicina
ograniene koliine crnog sjemena s ostalim lijekovima moe pomoi njihovom brem pro

diranju. Ibn-Sina, meu ostalim poznatim lijenicima, dao je primjer ovakvog djelovanja
kada se afran (lal. Crocus sativus) kombinuje s kamforom u piluli. Iz ovog razloga
takoer pojedinac ne moe zanemariti mogue koristi u lijeenju vrue bolesti biljkama
toplih osobina, kao to je prikazano u kombinaciji cjepiinog korijena ili korijena crne
trave sa eerom ili obine gavezi (lat. Symt)hytum officinale) sa ~erom, meu ostalim
toplim medicinskim biljem u lijeenju konjuktivitisa, koji je takoer topla bolest.
Crno je sjeme toplo i suho u treem stupnju. Uvarak crnog sjemena pomae
u lijeenju abnormalnog izostanka menstruacije (lal. Amenorrhea) i menstrualnih
potekoa (lal. Dysmenorrhea), ubija crijevne (intestinalne) gliste i moe pomoi
abortus, podjednako kao to koristi pri povratnoj groznici, paralizi i hemoroidima, kao
i kod drugih bolestia. Uvarak crnog sjemena moe unaprijediti kontrakcije materice
(let. Uterus) nakon poroda i koristi pri eruptivnim konim oboljenjima. Dodavanje
crnog sjemena ishrani pomae pri gihtu (pod agri, ulozima) i moe uravnoteiti koliinu
urinske kiseline u krvi.
Crno sjeme takoer pomae smanjivanju znojenja i otklanja pritie kod liaja
(ko.no oboljenje). Pijenje uvarka od samljevenog crnog sjemena zaslaenog medom
moe pomoi rastvaranju kamenca u ui i bubregu, a kada se to konzumira vie
dana, dolazi do poveanja koliine urina, menstrualne krvi i mlijeka. Kuhanje fino
samljevenog crnog sjemena s ocatom, potom pravljenje mehlema od tog i nanoenje
istog preko stomaka lijei liajeve, a to e imati jae djelovanje u izbacivanju glista i
ostalih crijevnih parazita kada se pomijea sa svjeom ili ukuhanom otopinom gorke
jabuke ili divlje tikve (lat. Citrillus colocynthis; ar. hanzaD.
Mast od crnog sjemena takoer stimulira rast brade i moe sprijeiti plavljenje kose.
T opao oblog od crnog sjemenja koristi u lijeenju utice, podjednako kao
to pomae u uspostavljanju bilja. Kao povoj za glavu, crno sjeme moe ublaiti
glavobolje. Pijenje jedne polovine m iskala i ak cijelog miskala otopine crnog sjemena
dobro je za kratkou daha i pomae protiv uboda tarantule. Natapanje sedam zrna
crnog sjemena u enino mlijeko, a potom umrkivanje toga mlijeka kroz nozdrve
pomae oboljelim od utice. Ispiranje usta uvarkom crnog sjemena pomijeanog
s ocatom pomae zubnim desnima i ublaava glavobolju. Umrkivanje rastvora
samljevenog crnog sjemena u vodi smanjuje intenzivni pla.
Uvarak fino usitnjenog crnog sjemena pripremljen s ljekovitom bazom esencijal
nog ulja korijanderovog sjemena (lat. Coriandrum sativum) i stavljanje tri kapi toga
u svako uho oslobaa opu hladnou, otvara zaepljenja i razgrauje nadimanja.
Prenje cijelog crnog sjemena, potom njegovo potpuno mrvljenje, a zatim natapanje u
bilo koje biljno ulje, a zatim stavljanje tri do etiri kapi toga u svaku nosnicu oslobaa
ope hladne simptome i nazalna zaepljenja popraena sa intenzivnim mrcanjem.
257 1

lbn-Kajjim el-Devzi
Peenje

fino usitnjenog crnog sjemena nad vatrom i njegovo mijeanje sa uljem od

perunikinog korijena (lat. Iris fiorentina) ili uljem od lridacea-e officinalis ili uljem od
kne ili uljem kamfora, ij e ulje se ekstraktira iz njihovih podanaka (rizoma), a potom
pravljenje masti od toga koja se nanosi preko gnojnih ireva na nozi nakon njihovog
ispiranja s ocatom takoer je korisno u lijeenju ovakvih iravosti. Nadalje, naljepljivanje
brana od crnog sjemena pomijeanog s ocatom na pritie leukoderme ili liaja (lat.
Lichen agrius) pomae u njihovom lijeenju. Nadalje, mast od crnog sjemena moe
sprij eiti plavljenje kose. Gutanje dva drama293 brana od crnog sjemena namoena
u hladnoj vodi dnevno pomae u lij eenju pseeg ujeda i ponekad moe sauvati
pojedinca od potencijalno opasnog pseeg ujeda. Inhaliranje ulja od crnog sjemena
moe pomoi protiv facij alne paralize i tetanusa i eliminira njihove uzronike. Kao
sredstvo za dimljenje dim crnog sjemena tiera letee insekte. Rastvaranje ekstrakta
od gavezi u vodi, potom njegovo prskanje po hemoroidima, a zatim nanoenje fino
usitnjenog crnog sjemena na to ima velike posljedice (pozitivne) u njihovom lijeenju.
Na kraju, kao dodatak, ne bi se trebalo uzimati vie od dva drama dnevno s vodom.
Zapravo, medicinske koristi koje su sadrane u crnom sjemenu brojne su, a da bi se
one upoznale, moraju se prouavati djela mudrih lijeni ka. Ipak, neki lijenici tvrde
da intenzivno jedenje crnog sjemena moe uzrokovati smrt.
Iz ovakvih izljeujuih osobina, meu ostalim osobinama sad ranim u ovom
blagoslovljenom sjemenu, moemo razumijeti znaenje koje je sad rano u sljedeem
Kur'anskom ajetu: "Koji, voljom Gospodara svog, sve rui," (Kur'an, 46:25),
oznaavajui sve ili bilo koju morfoloku strukturu koja je predmet destrukcije, a to je
unitavanje bahatosti i djelatnosti nevjernika nasuprot Allahovoj objavi, a prije njihovog
dovoenja na polaganje rauna. Nadalje, ispravni religiozni analitiki koncept " ...
lijeka za svaku bolest osim smrti" ima svoja kanonika ogran ienja, kao i Kur'anski
ajet koji se odnosi na med, gdje Allah Svemogui kae: " ... koji je lijek ljudima,"
(Kur'an, 16:69), a veina uenjaka slae se da med lijei mnoge ljude od mnogih
bolesti, ali on ne lijei sve ljude od svih bolesti. Ista interpretacija nalazi se u ajetu
u kojim Kur'an sam sebe opisuje kao "lijek i milost vjernicima" (Kur'an, 17:82) i
takoer ajet koji se odnosi na ljude koji raspravljaju o Allahovom otkrovenju, zato
to je na Gospodar i Stvoritelj, Najuzvieniji, odabrao ovo vrijeme da objavi Svoju
zadnju poruku cijelom ovjeanstvu na arapskom jeziku: " ... Zar (da Kur'an bude)
na nearapskom Geziku), a da Poslanik bude Arap? Reci: 'On je za vjernike putokaz
i lijek_.'" (Kur'an, 41 :44) U ovom smislu Kur'an je lijek i svjetlo za tijelo, duu i
um vjernika, dok je on zasljepljujui, zagluujui i destruktivan za one koji odbijaju i
raspravljaju o Allahovoj objavi.

29
'

l Dram: apotekarska mjera za teinu. l dram = 3,89 gr.

1258

Poslani~ova

medicina

Ovo je jo jedna ivua udotvorna biljka ije su nam koristi dostupne kroz uputu
Allahovog Poslanika, s.a.v.s., a, potujui kanonika ogranienja, ovdje smo objasnili
ukratko koristi upotrebljavanja crnog sjemena, takoder poznatog kao "blagoslovljeno
sjeme", Allah zna najbolje.

Cvijet kne
(Vidi: kaloper; ar. fagija)

ilibar (ar. 'anbar)

Uljeurino ulje; ambra
Aromatine supstance dobivaju se iz cvijea i balzama, biljaka, zaina i iz ani

malnih sekreta od kojih su neka esencijalna ulja i miomirisne masti proizvedeni, dok
su ostale supstance nainjene od smola nehlapljivih (neeterinih) biljnih ulja.
Ambra (ar. 'anbar) jeste ivotinjski sekret koji se formira u crijevima uljeura.
Kada je svje, crn je, masan i lui izrazito neprijatan miris 294, ali nakon stajanja na
zraku hlapi, postaje siv i razvija ugodnu aromu. to je svijetlija boja ambre, to joj
je kvalitet bolji, a to je tamnija, to joj je kvalitet loiji kao i njena vrijednost. Ovo je
supstanca koja je koritena u pravljenju parfema i nekih farmaceutskih preparata.
S druge strane, za uljeurino ulje se grekom smatralo da je koagulirana sperma
kita, i ponekad je zamijenjeno od obinih ljudi s am brom, a jedina je supstanca uzeta
iz glava i ponekad masti i kostiju uljeure, i koritena je kao gorivo za lampe, mazivo,
jedan sastojak za sapun, deterdente i kozmetiku, podjednako kao i omekiva i
konzervans za kou.
Spermacet je druga uljasta supstanca koja se ekstraktira iz uljeurinog ulja a
takoer se koristi u pravljenju masti, pomada, krema za lice i svijea. S druge strane,
kitovo ulje uzima se iz plavog kita (lat. Balaenoptera musculus) i guravca i ono je
jestiva mast, a uz njnu upotrebu, poput uljeurinog ulja, i ovdje takoer obini je ljudi
mijeaju sa mirisnim uljem znanim kao 'anbar (ilibar).
to se tie ilibarnog miomirisa (ar. 'anbar), on je ponekad razblaen, izmijean,
filtriran, a potom ostavljen do jedne godine i koriten je kao orijentalni miomiris u
razliitim stupnjevima koncentracije. ak ni Ibn-Sina nije bio siguran o njegovom
izvoru dok je rekao da dolazi iz izvora u moru. S druge strane, on je rekao da je otkrio
destilacioni proces za esencijalna ulja i, nakon toga, znanje destilacije proirilo se cije
lom Evropom tako to su se Evropljani vratili kui s uzorcima arapskih (esencija).

294

Fabrike parfema danas koriste visoka alkoholna raz.blaenja da bi otklonili njen miris i da bi je raz.blaili.

2591

lbn-Kaj;im el-Deozi

Raniji su izvori su tvrdili da se 'anbar (ilibar) dobiva iz biljaka kao to su

(/at. Liquidambar slyraci]lua), ilibarni balzam, ambra (/al. Styrax
officinalis) ili amber drvo aat. Liquidambar orientale) ili atlasno drvo aat. Chloroxylon
swietenia). Neki su izvori pomijeali izvore ambre i mo usa. Drugi su tvrdili da se
'anbar proizvodi iz mirisnih lijezda cibetke (/at. Cynogale beneUi) 295 ili su govorili o
njemu kao proizvodu mousnog jelena, ili kao dabrovici koja se dobiva od dabra (L.
Aplodonlia rufa)296 , a potom neki kau da je ilibar upuderena supstanca fosilizirane
smole prastarog drvea. Stari Grci smatrali su ilibar skamenjenim suzama ili zrakama
zalaska sunca. Ovo mnotvo ilibara javlja se kao nepravilne tvorevine, vorii ili kapi
koje se mijenjaju od jednolinih do providnih a imaju utu boju, ponekad atiranocrvenu
ili smeu. Ponekad, i l ibar moe biti zatamnjen mnogobrojnim siunim mjehuriima
vazduha ili moe sadravati fosilizirane insekte ili biljke. Ova arolikost ilibara koristi
se u draguljarstvu i kao dekorativni materijal. Ipak, a kao to smo to ranije objasnili,
'anbar je kao miris zapravo masna supstanca koja je proizvod sperme kita.
ameriki stiraks

f\nbar je vru i suh, ojaava srce, mozak, ula i udove. Koristan je u lijeenju boli,
facijalne paralize, sluz.nih poremeaja, stomanih bolesti koje su posljedice hladnoe
kao jednog od temperamenata, tekih gasova uzrokovanih zaepljenjima u crijevima i
moe biti uziman pomijeao s piima ili koriten u utrljavanju kao balzam. Ambrino
ulje takoer pomae hladnim simptomima kada pacijent udie njegov aromatini miris
i pomae otklanjanju manjih glavobolja ili migrene (lal. Hemicrania) uzrokovane
hladnim simptomima. Kada je kuhan s ruama, 'anbar pomae odstranjivanju sranog
bola, a jo ga zovu kraljem mirisa. (Takoer vidi: Riba)

Dehidratizirane hurme
(Vidi: hurme, medinske hurme)

Divlji bosiljak (ar. merdeku)

Origanum Majorana

(Vidi: slatki bosiljak)

Divlji magarac (a r. ahdar)

Equus asinus onager

(Vidi: meso)

l9S Ovo

296 Ovaj

j260

se odnosi na pravu cibetku.

latinski naziv se odnosi na planinskog dabra.

Poslanikova medicina

Divlji poriluk (ar. kurraz nebti, basa/ el-'/frit)

Allium ampeloprasum

Plavi poriluk '

U apokrifnom hadisu navodi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko god

jede divlji poriluk prije odlaska na poinak bit e osloboen od nadimanja, meutim,
meleki e se udaljiti od njega zbog neprijatnog zadaha kojeg proizvodi do jutra."
(Preneseno u El-Vasili).
Postoje dvije vrste poriluka, i to: divlji poriluk (ar. kurraz nebti) i obini poriluk (laL
Allium porrum; ar. kurraz mea'ruf, takoer poznat kao kurraz rumi ili kurraz ami). 297
Rastui u centralnoj Aziji, divlji poriluk (lat. Allium apeloprassum) iz porodice
Amaryllidaceae Oukovica), takoer poznat kao plavi poriluk uzgaja se zbog lukovica
koje su okruene njenim purpumim tobolcem, od kojih svaka sadri do dvadeset
ehni.

Divlji poriluk je vru i suh. Sporo se probavlja i ima posljedice sline onima od
sirovog bijelog luka kada se jede kao dodatak. Jedenje kuhanog divljeg poriluka ili
pijenje njegove vode pomae lijeenju hladnih pritia i hemoroida. Pravljenje praka
od sjemenki divljeg poriluka, njegovo mijeanje sa smolom ili drvenim katranom
(smolom koja se nalazi u odreenom zimzelenom drveu) i punjenje pokvarenog zuba
time olakat e njegovo odstranjivanje ili ga ak slomiti u komadie. Ovaj postupak
mora izvoditi iskusni lijenik, a ovo umanjuje zubobolju, dok e izlaganje hemoroidnih
infekcija ovakvom dimu umanjiti hemoroidni bol i pomoi njihovo lijeenje. Jedenje
sirovog divljeg poriluka tetno je za zube i desni, a, slino bijelom luku, on uzrokuje
glavobolje, none more, zatamnjuje vid i uzrokuje lo zadah. Divlji poriluk koristi
se takoer kao diuretik (sredstvo za izmokravanje) i pomae menstruacioni ciklus,
stimulira proizvodnju sperme i poveava seksualnu udnju. (Cf. bijeli luk)
Povrasti

poriluk (lat. Allium ampeloprassum) iz grupe lukova jeste blagozainjeni

roak luka. Biljka proizvodi tobolac od vanjskih listova oko 3,5 cm njean i debeo. Za
razliku od luka biljka ne tvori osobitu lukovicu. Biljke se )jute postepenim graenjem
tla oko njihove baze, procesom koji dri jestivi dio bijelim i njenim. Uzgoj je poriluka
slian onom od luka. Sjemenke poriluka siju se direktno u tlo ili se presadi mogu
pomjerati u sadnji.

m Rumi = ami, ~-Sirija, sjeverno od arabljanskog Hidaza. Obje rijei, Rumi iami, oznaavaju dananju
Siriju poto je ona nekad bila dio Rimske imperije.

261j

lbn-Kajjim el-Dellzi

Draguac, potoarka, grbotica, grba; sjeme draguca

(ar. hur/)
Batenski draguac; jeziak

Lepidium sativum, Nasturtium

Imam Ebu-Hanife je rekao: "Batenski je draguac medicinska biljka koju je
opisao Allahov Poslanik, s.a.v.s." Ova biljka iz porodice krinjaa u arapskom
jeziku naziva hurf Obini je ljudi takoer nazivaju read, a meu ostalim Ebu-Ubajde
nazvao ju je es-sufa'.
Preneseno je u "Merasilu" od Ebu-Davuda da je Ibn-Abbas, r.a., prenio rijei Alla
hovog Poslanika, s.a.v.s.: "Kakav koristan lijek imaju sjeme draguca i aloja zajedniki!"
lzljeujue osobine vodenog d raguca nalaze se u njegovoj vruini i su hoi u treem

stupnju. Sjeme draguca pomae izbacivanju crijevnih crva, lijei bolesti uzrokovane
liajem, isuuje gnojne formacije kod ireva, lijei poticajnost, umanjuje oticanje slezene
(lat. Splenoma), stimulira seksualnu udnju i poveava spermu.
Mehlem nainjen od batenskog draguca i meda umanjuje oticanje slezene i
pomae oboljelim od uveanja slezene (lat. Splenomegalia). Sjeme draguca kuhano
s kamfirom 298 djeluje kao ekspektorans. Pijenje otopine batenskog draguca pomae
protiv ujeda insekata, a dim batenskog draguca tiera insekte. Trljanje kose sokom
ekstraktiranim iz batenskog draguca moe sprijeiti (zaustaviti) gubitak kose.
Nanoenje mehlema od draguca, jemenih stabljika (epikotiledonarnih) i ocata moe
pomoi u lijeenj u iijasa i ubrzava obuzdavanje upale nervnih zavretaka i vruih
otoka za vrijeme oporavka. Nanoenje mehlema od samljevenog draguevog sjemena
umoenog u slanu vodu pomae dozrijevanje potkonih ireva i njihovo mogue
odstranjivanje. Jedenje batenskog draguca pomae oporavak od oslabljenosti,
smanjuje miinu napetost, poveava apetit, pomae oboljelim od astme, umanjuje
tekoe pri disanju, isti plua, stimulira menstruacioni ciklus, umanjuje bol acetabu
luma i pomae oboljelim od iijasa uope. Pijenje uvarka od sjemena draguca otapa
viskoznu sluz u prsima i pluima i pomae njihovo ienje, prekida kratku dijareju i
povraanje i smanjuje u. Pijenje uvarka od pet drama draguevog sjemena stimulira
rad crijeva, izbacuje vjetar i umanjuje nefritini bol u stomaku. Pijenje fino usitnjene
smjese od draguevog sjemena pomae oboljelim od lepre. Nanoenje flastera od
sjemena draguca s ocatom na herpesnu upalu pomae njeno l ijeenje, a povez od
istog umanjuje obine glavobolje uzrokovane prehladom. Pie od i tavo prenih
draguevih sjemenki hladi pojedinevu prirodu zato to prenje oslobaa njegovo
ulje. Pranje glave vodom od batenskog draguca rastvara neistoe i ispire viskoznu
vlanost. Galen je uporedio djelovanja sjemena draguca s goruicinim sjemenom, jer
l9ti

Kamfir:

1262

ti., vrsta kne (ar. hana).

Poslanikova medicina

oba zahtijevaju zagrijavanje da bi se iznjedrile njihove lijenike osobine i oba imaju

sline medicinske koristi.

Dunja (ar. sa/arda/)

Pyrus cydonia

Talha bin Ubejdullah, r.a., rekao je: "Posjetio sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,
koji je drao dunju u ruci i ponudio mi je govorei: 'Uzmi ovo o Talha i jedi, jer ona
je sredstvo za jaanje koje sakuplja snagu srca. '"299
Dunja je jabuasto voe malog drveta Cydonia oblonga iz porodice rua a koristi
se u kuhanju i u ukuhanom vou. Dunja je hladna i suha u razliitim stupnjevima,
ovisno o njenom okusu. Ipak, dunja je jako sredstvo za stezanje i dobra je za stomak.
Slatka vrsta dunje manje je hladna i blia je blagom, dok je gorka ili kisela dunja vie
zatvarajua, suha i hladna.
Sve vrste dunje gase e, zaustavljaju povraanje, poveavaju izluivanje urina,
uravnoteavaju ud, koriste u lijeenju ireva u crijevima, provjeravaju oticanje u toku
menzesa, pomau laktaciju i poveavaju oticanje mlijeka iz prsa, umanjuju muninu
i umiruju kou i membranu.
jedenje dunje nakon obroka omekava stomak, djeluje kao laksativ, ublaava
uljivost i koncentraciju ute ui u stomaku i spreava uzdizanje isparina. jedenje

dunje prije obroka djeluje kao jak konstriktor. Dunja takoer ubrzava prolaz kae
probavljene hrane i ostalih sedimenata kroz crijeva, meutim njeno pre~erano jedenje
moe izazvati bol u crijevima i otetiti nerve. jedenje kuhane dunje djeluje kao blai
konstriktor i ona je prijaznija za stomak. Buenje dunje, potom odstranjivanje njenih
sjemenki i zatim njeno punjenje medom i istim prirodnim blatom (glinom), a potom
stavljanje toga u vru pepeo, (a zatim primjenjivanje dobivenog) u lijeenju ini dunju
izvrsnim elektuarijem (smjesa ljekovitog praka s medom ili sirupom za ienje pro
bavnih organa).
Najbolje je jesti dunju kuhanu ili peenu s medom. Sjeme je njenog voa korisno za
dunik (lat. Trachea), upalu grla i kaalj, meu ostalim njenim upotrebama. Nanoenje
mehlema od dunje zaustavlja znojenje, podrava vene i jaa stomak.
Kao kuhano voe dunja jaa stomak i jetru, djeluje kao sredstvo za jaanje srca,
raspruje stezanje u prsima, oputa srce i otvara krvne prolaze.

299

lbn-Madde, 3339; Hakim, 4/411; hadis je daif.

263 1

lbn-Kajjim el-Deuzi
umbir (ar. zendebil)

Zingiber officinale; Amomum z ingiber

Govorei o uicima koje e vjernici iskusiti u D ennetu, Svemogui Allah kae:
"U njemu e iz ae pie umbirom zainjeno piti." (Kur'an, 76: 17)

Ebi-Sa' id el-Hudri je rekao: "Bizantijski imperator poslao je jednom up

ukiseljenog umbira Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., kao poklon, a Allahov Poslanik,
s.a.v.s., je dao svakom ashabu dio toga, a i meni je dao dio takoer." (Navedeno u
knjizi "Poslanikova medicina" od Ebu-Na'ima)
umbir je vru u drugom stupnju a vlaan u prvom. umbir proizvodi tielesnu
vruinu i blagi je purgativ, pomae probavu i olakava (otklanja) povremena zae pijenja

jetre koja su uzrokovana hladnoom ili vlanou . Jedenje umbira ili njegovo nanoenje
na one kapke olakava (otklanja) privremeni gubitak vida koji je jedan oblik glau
koma i uzrokovan je vlanou koja se nalazi u papili oka. umbir takoer rastvara i
odstranjuje guste gasove, kada se oni stvaraju u crijevima ili stomaku, zgunjava tielesne
fluide , pospjeuje spolni odnos; jo je djelotvorniji u lij eenju nakupljanja fluida u tijelu
(lat. Edem)- S irup od umbira takoer umiruje stomak i osigurava starijim ljudima
energiju i snagu. Pijenje tople otopine od dva drama umbira zaslaenog eerom
umanjuje sljepljivanje krvnih ploica trombocita i pomae nekim pacijentima ij a se
krv previe zgruava. umbir je ispravlja za lijekove koji izazivaju gaenje i koristi se
u lijeenju raznih vrsta pretierane, kisele, fermentirane ili pokvarene loe probave aat.
Dispepsia) i bolnih nadutosti, a pomae pri hroninom bronhitisu. umbir takoer
pomae rastvaranje viskoznog mukusa, potpomae izluivanje pljuvake i pomae
ispiranju sluzne pljuvake, meu ostalim mukusnim tvarima.
U biti, u mbir koristi jetri i stomaku koji su hladnog temperamenta. Kiseli ili
ukiseljeni umbir vru je i suh i on poveava proizvodnju sperme, stimulira seksualnu
udnju, olakava apsorpciju hranljivih sastojaka, slae se s hladnim temperamentom
jetre i stomaka i raspruje povremenu vlanost stomaka uzrokovanu jedenjem voa,
umbir osvjeava dah i uravnoteava hranu koja je hladna i teka za probavu, medu
ostalim njegovim koristima, a Allah zna najbolje.
umbirova

trava; despik; nard (ar. izher mel~ki: haifa' mekka; sanbul hindi;

tib ma 'muni)
Andropogon nardus; movarni rogoz
Preneseno je u sahih zbirci hadisa da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Sve u
Meki je sveto i njena svetost ne smije biti naruena. " El-Abbas, r.a., je potom rekao:
"O Allahov Poslani e, naini izuzetak za mekansku umbirovu travu (ar. azhar mekki),
jer je ljudi koriste u svojim domovima." Allahov Poslanik, s.a.v.s., dodao je potom:
"Osim lumbirove trave." (Cf. miris)
1264

Pwlani}tooo medicina
Najobinija je biljka Arabije dumbirova trava

(ar. tibul 'arab: el-izher) i veoma je

reska. umbirovaje trava biljka koja raste u toplim predjelima. Najvie se uzgaja zbog
svog aromatinog rizoma, a koristi se u medicinskim smjesama, mirisima i kao zain.
Njen temperament je vru u drugom stupnju a suh u prvom. umbirovaje trava sred
stvo za omekavanje, blagi diuretik, te uzrokuje crvenilo koe, eluani je nadrailac,
poboljava venoznu cirkulaciju, pomae pri vaskularnim zaepljenjima, stimulira
menstrualna oticanje krvi, odstranjuje nenormalne kamene ostatke u mokranom
mjehuru, odstranjuje hladne otoke stomaka, jetre i bubrega, a moe biti uzeta oralno
kao pie ili kao mehlem za vanjsku upotrebu. umbirov korijen ispravlja muninu,
a koristi se u lijeenju atonine dispepsije (loe pro bave), gas tri tisa i za ojaavanje
gornjih eljusnih kostiju (lat. Maxillae).

Egipatska repa (ar. si/k muk,alla')

Beta vulgaris; cikla

(Vidi: repa)

El-Fatiha
Poetna kur'anska sura

El-Fatiha je uvodna sura, nosei krvni sud i praizvor Kur'ana. Ona sadri bit
Kur'ana i predstavlja njegovu sr. Ona je originalna tema Knjige iz koje izviru
kur'anska otkrovenja. El-Fatiha se sastoji iz sedam ajeta koji sadre robovljeve dove i
Allahov odgovor i uputu. Ona je neosporni lijek za sve bolesti i najsavrenije zatitno
uenje (ar. ru/eia) protiv zla, klju za istinsko dobro i uspjeh, ouvalac snage i najbolji
lijek koji izbacuje van ~eskobu, stres, strah, tugu i melanholiju za one koij poznaju
njenu vrijednost i pristaju uz njenu nadmo i koji ponavljaju njeno ispravno priznanje,
koji su vjeti u njenom uenju i u njenoj upotrebi pri lijeenju njihovih bolesti, koji
razumiju istinsko znaenje oporavka i preventivnog lijeenja i koji razumiju najdublju
tajnu koja se nalazi iza njenog objavljivanja.
U uvodnom dijelu sura je tako opisana da pokazuje mnogobrojne udotvorne
dogaaje prenesene od strane ashaba Allahovog Poslanika, s.a.v.s., a gdje im je,
Allahovim doputenjem, njihova istinska vjera pomogla da ponite otrovne posljedice
zmijskih ujeda i korpionovih (lat. Euscorpius Jlavicaudus) uboda i da se trenutano
oporave. U jednom ovakvom sluaju, Allahov Poslanik s.a.v.s. je priznao jasnou,
istotu i vjeru jednog od njegovih ashaba komentariui: "A kako si znao da El-Fatiha
djeluje kao rukja?" 300
100 Sahih;

prethodno je spominjan;

2651

lbn-Kajjim el-Devzi

Nadalje, ko god je pomognu t isto tom i jasnoom svoje istinske vjere, osvjedoenja
i svog unutarnjeg razumijevanja, Allahovom voljom, on e biti u mogunosti nauiti
najdublje znaenje i vrijednost ove sure i onoga to ona obuhvata od injeninog spozna
vanja koje poveava njegovo osvjedoenje jednoe (ar. tevhid) Allaha Svemogueg
i pomoi mu da razumije uzvienu sutinu i da raspozna Allahova imena, atribute
i uzviene moi . (Cf. principi lijeenja) Ova sura takoer utemeljuje nadmonost
erijata, potvruje sudbinu (ar. kadr) kao predodreenu posljedicu pojedinevih
djela i proglaava sigurni dolazak tano odreenog sahata, dokazuje nedjeljivost i
jed nou Allahovih atributa gospodarstva (ar. rububijjel) i vrhovnu suverenost Allaha
Svemogueg (ar. uluhijjet). Ona negira svaku neistinu pri pisanu Allahu Svemoguem
koja znai antropomorfizam ili la koja unosi novosti u ljudsku teologiju.
Ova sura takoer potvruje ovjekovu potrebu da usvoji nepokolebljivo povjerenje
i ovisnost o njegovom Gospodaru i da povue bilo koje tvrdnje za sva prava i au

toritet, pripisujui ih Gospodaru svjetova, Stvoritelju, Upravitelju, Odravatelju i

Opskrbitelju svakog oblika ivota. Svaka je uprava Njegova, sve hvale upuene su
Njemu, dijeljenje dobra je pod Njegovom kontrolom i konano suenje ostaje Njegovo
zauvijek. Sve ovisi o Njemu, svaki oblik ivota odrava se iskljuivo od Njega i svaka
lutalaka dua jeste u nepromjenljivoj potrebi za Njegovom uputom i u prijekoj potrebi
za Njegovim blagoslovima. Ovakva je uputa odravajua njega za tijelo, um i duu
na ovom i buduem svijetu i ona je spona i neraskidivi konopac koji vee ovaj svijet
za onaj budui. Ovakva uputa garantuje ljudske stvarne interese i titi ih od stvarnih
gubitaka na ovom i buduem svijetu.
Zapravo, uzvieni blagoslovi i dobra usko su povezani sa ovakvom uputom, a ko
god to ispuni i spozna njenu istotu nee traiti lijekove ili rukje da mu pomognu da
prevlada njegove, uglavnom, samozadajue bolesti i, nadalje, zapoinjanje bilo kog koris
nog projekta, a izbjegavanje uzroka tete i nedaa zahtijeva povraenu uroenu prirodu
(ar. fitret), novi duh, razliitu prijemljivost i zauvijek novosteeno potvrivanje vjere,
a, u Allaha. Ne postoji izmiljotina, novotarija ili argument kojem sura El-Fatiha nije
besprijekoran odgovor, neosporna reakcija i traena nadmo i mo koja ga ponitava.
Nadalje, ne postoji staza prema bilo kom uzvienom znanju koja nije dostupna
suri El-Fatiha, ukljuujui znanje srca, njegovih bolesti, oboljenja i slabosti gdje sve
one imaju svoj lijek u biti sure El-Fatiha. Ova je velianstvena sura univerzalni klju
koji otvara sva vrata i karta je svakog sigurnog puta, i ne postoji nijedan put za tragae
na Allahovom putu koji ne poinje i zavrava u ovoj najplemenitijoj suri. Kod Allaha,
njena je vrijednost ak vea, njene koristi su neprocjenljive i ona se nalazi iznad opisa
i objanjenja.

1266

Poslanikova medicina

Kad god rob spozna njenu vrijednost, nosi je kao svoj tit, utvrdi Ko ju je izgovorio
i objavio je kao bljetavo svjetlo i kao krajnji lijek i savrenu preventivnu medicinu
za zdravlje i dobrobit tijela, uma i due a, kad rob to shvati i dosegne imperativne i
prijeko potrebne dunosti koje su udruene s njom, onda nijedna novina ili sumnja ne
moe poprijeiti njegov put neopaeno, i da ne bude unitena, i nijedna necenzurisana
politeistika misao ne moe proi njegovim umom, a da ne bude proiena, i bilo
koja bolest koja zadesi ovakvog blagoslovljenog roba bit e blaga i prolazna.
Premda je sura el-Fatiha univerzalni klju za cijelo blago Zemlje i Deneta, ipak
nema svako potrebnu strunost i mogunost da ga koristi. Nadalje, kada tragai materi
jalnog dobra spoznaju njenu vrijednost, shvate njenu najdublju tajnu i deifriraju nen
kod, oni e nesumnjivo pouriti da kreiraju ispravnu veliinu , model i broj pribadaa
potrebnih da odgovaraju pribadaama u svenju koji otvara velian stvenu sigurnost
sure el-Fatiha, a ije je uvrtanje univerzalni klju cjelokupno blag uzvienih kur'anskih
otkrovenja. Nakon toga, oni e biti u stanju stati pred okean neogranienog dobra i niko
ih nee uskratiti od uzimanja svega to poele ili od (od)noenja bilo ega to ele.
Ono to smo izrazili u prethodno navedenom tekstu jeste istina, a ne pre~erivanje ili
metafora. Ipak, Allah Svemogui u Svojoj neizmjernoj uzvienoj isijavajuoj mudrosti
izabrao je da je naini tajnom. On je takoer izabrao da prikrije ovakvo neogranieno
dobro od iznemoglih umova i materijalistikih prolaznih udnji veine ljudi ovog
svijeta. Zapravo, skrivanje zemaljskih blaga od ovakvih oboljelih umova i srca Al
lahova je mudrost, a kad god Allah Svemogui prikrije ovakva blaga na ovom svijetu,
On doputa ejtanima i zlim duama da nanesu povredu bilo kome ko ima volju da
bude blizu njih, a to je da bi sprijeio bilo kog nametljivca od dosezanja ovih blaga.
Zapravo, ne postoje snage koje mogu prevladati ovakve zle duhove osim plemenite
i uzviene due viih zbilja koja moe ponititi i zamrznuti posljedice ovakvih zlih
duhova pomou njihovog pukog prisustva i prolaska, i ne postoji nijedan zli duh koji
je moe izazvati (na dvoboj), i ko god se usudi da iskuati se u ovakvom poduhvatu
bit e osuen na propast. S druge strane, due veine ljudi na ovom svijetu nemaju
ovakve mogunosti i ne mogu prevladati ili podjarmiti zle duhove, i, nadalje, oni ne
mogu primiti ovakvu nagradu.
Ovo je suret-ul Fatiha, uvodna Kur'anska sura, koja u prevodu na bosanski jezik
"S imenom Allaha, Milostivog, Samilosnog. Tebe, Allaha, Gospodara svjetova,
hvalimo, Milostivog, Samilosnog, Vladara Dana sudnjeg, Tebi se klanjamo i od Tebe
pomo traimo! Uputi nas na Pravi put, na put onih kojima si milost Svoju darovao, a
ne onih koji su protiv sebe srdbu izazvali, niti onih koji su zalutali!" (Kur'an, l )31
znai:

301Takoder vidi

1.1 OOdstranjivanje posljedica otrovnog ujeda uenjem Fatihe.

2671

lbn-Kajjim el-Deozi

Endivija302 ; batavijska endivija; cikorija (ar. hindiba)

Cichorium endivia
Biljka endivije ima promjenljivi temperament koji se mijenja u odnosu na godinje
doba. Endivija je hladna i vlana zimi, vrua i suha ljeti, a izmeu toga dvoga za
vrijeme proljea i jeseni, uope, biljka tei biti hladna i suha.
Postoje dvije glavne vrste endivije: irokolista i kovrdavog lista. Endivije su tvrde,
one hlade stomak i pomau probavu. Jedenje kuhane endivije u ocatu djeluje kao
eluani podrailac, pogotovo cikorije ili divlja cikorije, koja je bolje i jae probavno
sredstvo za jaanje, ona je jetkija i ona pomae mlitavost stomaka.
Cikorija, divlja vrsta endivije, jeste najdjelotvornija biljka za nijansiranje jetre. Ona
otvara anormalna zaepljenja jetre i umanjuje njeno povratno oticanje, podjednako
kao i ono kod stomaka i slezene.
Nanoenje mehlema nainj en og od lia divlje cikorije lijei podagru303 i koristi
u sluajevima toplog oticanja oka i onog kapka. Nanoenje toplog obloga od lia
divlje cikorije takoer ubrzava lij eenj e korpionovog uboda.
Endivije takoer pomau otvaranju zaepljenja vena i crijeva, iste izvodne kanale
bubrega i pomau rastvaranje kamenca u ui. Najbolja vrsta endivije za jetru jeste
ona najgora. Pijenje soka od endivijinog lia koristi kod utice, pogotovo kada se
pomijea sa sokom od svjeeg rumarinovog lia ili lia biljke tamjan ili onog od
anisa. Uvarak od endivijinog ili cikoriji nog lia otklanja nadutost uzrokovanu ocatom
i eerom.
N anoenje toplog obloga od samljevenog endivijinog lia umanjuje ope simptome
oticanja, potie oticanje ui i umanjuje prodor vruine krvi i one od ute ui.
Endivije su korisnije kada se jedu neoprane i neoguljene, jer gube veinu svoje
snage i medicinskih osobina nakon pranja i gulenja. Ipak, endivije takoer imaju
antidotne osobine koje ubrzavaju oporavak u sluaju trovanja hranom. Premazivanje
oiju sa vodom od kuhanih endivija takoer pomae lijeenju none sljepoe.
Endivijino lie i ono od divlje cikorije koristi se prilikom spravljanja raznih
medicinskim preparata. Pijenje soka od endivijinog lia zajedno s maslinovim uljem
djeluje kao antidot u veini s luajeva trovanja hranom i oni koriste u ostalim sluajevima
trovanja od zmijskog ujeda ili korpionovog uboda. Konano , mlijeko koje se ekstraktira
iz stabljika endivije proiava oi i otklanja njihovo crvenilo.

JOZ Endivija

JOl Podagra:

krv.

1268

je studeno jednogodilnje ili dvogodinje lisnato povre iz porodice glavoika.

lat. Arthrolithiasis; ar. nakras: nasljedni oblik artritisa koji je posljedica prodora Utinske kiseline

Poslanik,oua medicina

Euforbia (ar. ubrum)

Euphorbia pithyusa

Bijela niska mJjeika

Esma bint 'Umejs izvijestila je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., u odgovoru na
jedno njeno pitanje rekao: "ta koristi kao sredstvo za ienje crijeva (purgativ)?"
Ona je odgovorila: "Koristim ~uforbiu kao purgativ i laksativ (sredstvo za otvaranje)."
On je uzvratio: "To je prevrue i prejako. Ja lino koristim sjeme bilo koje biljke iz
porodice mahunarki (lat. Cass ia)." 304
Biljke euforbie jesu vrsta malih grmova ili malog drvea iz porodice mljeika
(lat. Euphorbiaceae). Stabljika moe narasti u visinu do 180 cm u tropskim i toplim
krajevima, a sadri izrazito otrovnu i opasnu drogu.
Stabljike euforbijinog drveta crvene su s mjestiminim osvjetljenjima bijele boje.
Latiasto lie tvori peharasti grozd na vrhovima njihovim stabljika. uto-bijele latice
su male i kada otpadnu, one iza sebe ostavljaju male konie koji na sebi dre grudaste
pranike koj nose siune crvene sjemenke koje lie na voe minijaturnog terpentinovog
drveta. Ove siune crvene sjemenke omotane su iznutra tankim zatitnim omotaima.
Ovi tanki crveni omotai to tite ilice koriste se za medicinske svrhe podjednako kao
i bijeli mlijeni biljni sok koji se dobiva iz stabljika.
Euforbijino je sjeme vrue i suho u etvrtom stupnju. Ono pomae detoksifikaciju
crne ui, pomae oticanje sluzi i uljive krvi i pomae proiavanju gustih eluanih
sokova i prodora nadozrele ute ui.
Euforbia se koristi kao purgativni ili laksativni lijek za stimuliranje prolaska i
eliminacije fecesa. Euforbia je jak laksativ, ona poveava nagonsku aktivnost crijeva
preko lokalne iritacije mukusnih membrana i potpomae omekavanje fekalne mase
preko pomaganja ienja crijeva.
Kada se euforbia koristi kao laksativ ili sredstvo za podmazivanje, njeno sjeme
mora se namoi ti u mlijeku 24 sahata, a mlijeko mora biti odvojeno i zamijenjeno
dva do tri puta. Sjeme se potom ukloni i osui u hladu, a potom se pomijea s
nekoliko vrsta samljeveni h rua i uzima se kao pie pomijeano s vodom zaslaenom
medom ili s groanim sokom. Smjesa ne bi trebala sadravati vie od jednog do
dva danika (davan ik). 30S
Kao lijek euforbia ima neugodan i gadljiv okus, a njeno predoziranje moe biti
opasno, pa ak i letalno (smrtonosno). Zbog toga je veina travara prestala s njenim
koritenjem ili propisivanjem. Hunejn je govorio o njoj: "to se tie euforbijinnog mli
jeka, ono je opasno, a narodni su apotekari ubili mnoge propisivajui je (kao lijek)."
3041irmizi,

2082; Ibn-Madde, 3461; da'if.

lOS Ar. dan ik: 1 danik = 1,04-2,08 gr (zavisno od potrebne jakosti).

2691

lbn-Kajjim el-Devzi

Glina; blato (ar. tein)

Ne postoji badis koji ohrabruje ljude da jedu zemlju ili glinu (lat. geophagia; geo
tragia) i sve ovakve izreke koje su pripisane Allahovom Poslani ku, s.a.v.s., su lane.
Zapravo, jedenje je zemlje simptom psiholoke nepravilnosti karakterisane sa
voljnom uznemirenou i depresijom koje mogu dosegnuti krajnost.
Zemlja je hladna i suha i jako je sredstvo za stezanje.Jedenje je zemlje tetno i blokira
krvne ile i prolaze, spreava rad crijeva i uzrokuje krvarenje i ireve u ustima.
Ipak, upotreba gline u medicinske svrhe ponekad doputeno samo za vanjsko
nanoenje, a nanoenje oprane gline na kou najkorisnije je za raznolike bolesti i kona
oboljenja. Galen je govorio o ljudima koji su bolovali od splenalgie, uveanja slezene
(lat. Splenomegalia) i od edema, a koji su nanosili egipatsku glinu navlaenjem kaputa
od ovakve prirodne gline na njihova bedra, ruke, lea ili rebra, a kojima je, izgleda,
koristila ova terapija, takoer poznata pod nazivom kao peloterapija.

Gljiva gomolj ika; tartuf; jelengljiva (ar. kame 'h)

Tuber
Gljive gomoljike ine skrivene gljive koje rastu u zemlji. Arapi nazivaju ovu biljku
"olujna biljka," koja je opepoznata kao ker groma (ar. bintul ra 'ad), zato to se
one obilno javljaju u jesen, a posebno u doba olujnog vremena, gdje se neke gljive
gomoljike ak pomjeraju blie povrini i ponekad se probijaju kroz slojeve zemlje da
bi d ole do povrine, a to ih i ni lakim za iskopavanje.
Gljive su gomoljike jestive i ljute krompiraste gljive koje proizvode spore i visoko
su cijenjene kao delikates (poslastica), a njihova velii na se kree od 2 do 20 cm.
Jestivi dio gomoljike jeste voasto tijelo koje raste oko 30 cm ispod povrine. Meu
vrstama i bojama gomoljika su: otra mirisna bijela (laL Tuber album), gljiva gomolj ika
(takoer znana kao lana gljiva gomoljika) koja ima bijelu sr, raste u jesen i slabog je
kvaliteta. Potom dolazi siva gljiva gomoljika (lat. Tuber magnatum), koja ima razvuen
oblik i raste u jesen; zatim dolazi zimska gljiva gomolj ika (lat. Tuber brumale) koja je
srednje veliine i kvaliteta, a isto tako raste u jesen. etvrta je vrsta crna (lat. Tuber
melanosporum) gljiva gomoljika, koja spada meu gljive gomoljike boljeg kvaliteta,
a isto tako raste u jesen i na kraju dolazi crvena gljiva gomoljika (lat. Tuber ru/um),
koja je najbolja vrsta, a raste u jesen i smatra se poslasticom.
U "Dva sahiha" navedeno je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Gljive
gomoljike su od 'menne i njihova voda sadri lijek za oi." 306

~ Buharija,

1270

10/137; Muslim, 2049.

Poslanikova medicina

Gljiva gomolji ka ili tuber u literaturi je oznaena kao podzemni plod (ar. kam 'a:
skriti se) . Qjive gomolji ke rastu u zemlji bez saenja, a one su kratke, guste i jezgro
vite podzemne gomoljaste stabljike to lie na krompire. Njihova tvar poveava se iz
gasnih zemnih tvari koje se nakupljaju za vrijeme zimske hladnoe, i pomjeraju se
blie povrini zemlje, dok proljetna kia pomae njihovo dozrijevanje. Gljive gomolj ike
nazivaju se takoer gomoljima (~, teubh-, osnova teu-: bujati; lat. tumere: bujati), a
ponekad se na arapskom nazivaju di.eradijul-erd (~. kozice zemlje (varicella-vodene
ospice, srednje boginje), velike boginje (variola)), zato to se javljaju na slian nain
kao i osip bubuljica koji je posljedica virusa velikih boginja.
Naziv je gomolj izveden iz slinosti izmeu izrastajuih modela gljiva gomoljjika i
velikih boginja u obliku i tvari. Sada, velike su boginje zaraenost krvnih elija koja se
javlja obino za vrijeme ranog stadija razvoja djece kada se njihova uroena vruina i
snaga poinju razvijati i zahvaaju njihovo tijelo. Glavni element velikih boginja jeste
krv, a one se reproduciraju u limfoidnom tkivu takoer uzrokujui bubuljiave osipe.
Ovo stanje uzrokuje simptome vruice, nelagodnosti, glavobolje i nahlada koji tee da
budu slini onima kod obine prehlade. Slino, i pod analognim prirodnim stanjima,
gomoljima ili gljivama gomoljikama, ovim askomicetoznim gljivama ili bubuljiavim
osipima, gasne zemne supstance rastu ispod povrine zemlje za vrijeme proljetne
grijajue sezone, a dostiu dozrijevanje u jesen i zimi postaju hrana znana kao gljive
gomoljike koje su skupocjena poslastica za neke ljude.
Qjive su gomolji ke jedna od prirodnih namirnica i redovna hrana beduina nomada,
a obiluju u divljini i ravnicama. Gljive gomoljike jedu se sirove ili kuhane. to se tie
njihovog okusa, najbolje od njihovih vrsta su one to se razvijaju u djelimino pjeskovitom
tlu s ogranienom podzemnom vodom i one to se razvijaju u neplodnim predjelima.
Slino nekim vrstama jezgrovitih gljiva kao to su divlje gljive, neki primjerci
crvenkastih gljiva gomolj ika su otrovni i mogu uzrokovati asfiksiju (obamrlost). Gljive
su gomoljike hladne i vlane u treem stupnju. Mogu uzrokovati tetu stomaku i
sporo se probavljaju. Redovno jedenje gljiva gomoljika moe uzropkovati grenje
stomaka, udar (lat. Apoplexia), paralizu (lat. Hemiplegia), bol stomaka ili zadravanje
mokrae (retenaciju urina).

Jedenje svjeih i vlanih gljiva gomolj ika u sezoni bolje je nego jedenje onih osuenih
ili konzerviranih. Prilikom pripremanja gljiva gomolji ka za obrok one se prvo moraju
zakopati preko noi u vlano blato, potom se trebaju oprati i istrljati odgovarajuim
kamenom ili krompirovom etkom nakon nekoliko sati umakanja u proljetnu vodu
tretiranu sa solju i majinom d uicom (ar. za 'tar; lat. Thymus seppylum). Kada se
jedu sirove ili kao salata, gljive gomoljike trebaju se pomijeati s maslinovim uljem
i premetati jako s ljutim zai nima da korisniku pomognu njihovo probavljanje zbog
njihove zemljane i masne prirode.

27 1j

lbn-Kajjim el-Devzi

Gljive gomolj ike imaju dvojako dejstvo za probavni trakt zbog njihovog siromanog
hnnljivog kvaliteta i negativne uloge u uravnoteavanju prirodnog gubitka. Ipak, one
sadre istananu vodenu tvar koja upuuje na prodornost, a koja ih ini korisnim za
trljanje oiju kao praka u lijeenju nonog sljepila, peenja oiju ili konjuktivitisa.
Lijenici se slau da supa od gljiva gomoljika isti vid, a ovo su samo neke od

ostalih koristi koje su spomenuli Ibn-Sina i drugi.

to se tie znaenja iskazaAllahovog Poslanika, s.a.v.s.: "Gljive su od 'menne."
Upotreba Poslanikove rijei 'mana ima dva mogua tumaenja: to bi moglo oznaavati
hranu koju je Allah Svemogui osigurao za djecu Izraela u divljini, meutim rije
mana u arapskom se ovdje ne koristi kao imenica da oznai obine slatkie znane kao
mana (ar. mann), ve, umjesto toga, kao prelazni glagol koji znai dar. U tom smislu
nema nikakve sumnje d a su materijalni i duhovni darovi i pomo Allaha Svemogueg
darovani djeci lsraila bili brojni, a gljive su gomoljike jedan od ovakvih znakova Al
lahove moi da se stvore i osiguraju potreptine za Njegova stvorenja. On im je to
stvorio i tako ih opskrbio da oni bez sadnje, truda ili rada, s njihove strane, i bez
potrebe za oranjem ili navodnjavanjem imaju koristi od Allahovih, d.., blagodati.
to se tie Allahovog dara prema djeci Izraela u obliku hrane, On je opskrbio gljive
gomoljike u ovom smislu najsavrenijim i hranljivim sastojcima kao njihovim hljebom,
dok su prepelice predstavljale meso koje su traili, a biljni sok (ar. tall; turundubin;

nasg) pruio im je potrebnu energiju. Biljni sok koji su jeli bilo je spremno dostupno
im slatko koje su skupljali s pustinjskog drvea i ono je bilo vitalna hrana za njihov
ivot, zdravlje i opstanak. Prema tome, samo s ovakvim Allahovim blagoslovima i
darovima, meu brojnim drugim, oni su bili u mogunosti zadovoljiti svoju udnju za
mesom i preivjeti prelazak kroz divljinu Allahovim doputenjem.
to se tie obinog prirodnog mani nog slatka (ar. turundubin), koje je drugi oblik
mane, ovo je bijela, prakasta i fina kao inje hrana koja je sila s neba, a ovo je sigurno
bilo udotvorno izbavljenje od gladi, ali ovaj pustinjski fenomen moe se jo posmatrati
na malom podruju Srednjeg istoka gdje odreeni insekti izluuju ljepljivu medljiku.
Rije mana, a u hebrejskom izraz aram mana, znai hu ili literalno: "ta je (to)?"
Nadalje, kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., koristio izraz mana za gljive gomoljike,
u drugom smislu to je znailo dar iz Denneta za koji nijedan ovjek nije radio, sadio,
orao ili ga zalijevao.
U svakom sluaju poto su gljive gomoljike "od menne", blagoslovljeni poklon i
dar, onda odakle moe doi ozbiljnija teta od njih?
Da bi se to razumjelo mora, se znati da je Allah Svemogui usavrio sve to je On
stvorio i da sve to je je On nainio jeste dobro i korisno u svojoj izvornoj formi (obliku).
Prema tome, sve to je izvorno i to izvire iz Allahove zapovijedi osloboeno je od
nedostatka i bolesti, i stvoreno je u svrhu namijenjenu da bude manifestacija Njegove
1272

Poslani}eo110 medicina
neograniene uzviene mudrosti. Ovakvo stvorenje nosi nepobitne koristi kada postoji

kao takvo i sprovedeno je u skladu s Allahovom zapovijedi. Samo nakon stvaranja

stvoreno moe postati predmetom promjene kao posljedice njegove privlanosti prema
suprotnim elementima, mijeanja s njima ili udruivanja s njima, pored drugih djelot
vornih razloga. Nadalje, kada bi se sve ostavilo da upotpuni izvornu svrhu stvaranja,
to bi svakako bilo savreno i najkorisnije.
Zapravo, bilo koji ueni posmatra prirodnih zakona koji odreuju elemente
vremena, biljaka i ivotinjskog ivota na ovom svijetu prepoznat e uzrok i proces
kvarenja, kao i to da se ovakve promjene deavaju samo nakon zaetka novog stvorenja.
Ovo ukljuuje stanja okolia, ljudskog i ivotinjskog umetanja.
U ovom smislu, a kroz vijekove, veina unutarnjih i vanjskih nedaa i poasti od
kojih je ovjeanstvo patilo posljedica su njihovi vlastiti djelovanja, a koje su uzrokovali
neposlunou prema Allahovim zapovijedima. Zapravo, nevolje su posljedica ljud
skog neuspjeha da prihvati Allahovu poruku ili njihovog odbijanja da slijede upute
Njegovih poslanika, a.s. Prema tome, nepokornost, nevjerstvo i nezahvalnost (ar.
kufr) svakako glavni uzronici bolesti, oboljenja, kuga, sua, nevremena i zemljotresa,
a zbog ljudskog odbijanja Allahove poruke i upozorenja Allah Svemogui kanjava
ih na ovom svijetu prvo nareujui tlu, poljima i plodonosnom drveu da zaustave
njihovo potpuno davanje prinosa, i On uskrauje njihove koristi i ograniava njihov
urod, ukljuujui izvorne blagoslove koje je On usadio u njihov proizvod sve to deava
se Allahovim doputenjem i sve to odvija se u obliku lanane reakcije.
Ipak, ako itaoevo znanje i dalekovidnost to ne mogu jo uvijek shvatiti ili pojmiti,
onda mu je dovoljno proitati svete rijei Allaha Svemogueg koje glase: "Zbog onog

to ljudi rade pojavio se mete i na kopnu i na moru, da im On da da iskuse kaznu

zbog onoga to rade, ne bi li se popravili. " (Kur'an, 30:41)
Nadalje, pojedinac mora primijeniti znaenje ovog ajeta na svoj svijet i usporediti
ga s onim to vidi oko sebe pa e vjerovatno shvatiti kako nastaju bolesti i nedae, i
kako su one povezane s ljudskim djelovanjima, njihovim skretanjem s Allahovog puta i
njihovim preputanjem onome to je On zabranio. Zapravo, svaki put ljudi se kolebaju
i padaju iz jednog poputanja eljama u drugo, i svaki put se oni skrivaju u njihovoj
tami, i uivaju u njihovj pohoti i bezglavosti, a Allah Svemogui uzrokuje nedostatak
u njihovim temeljnim potreptinama: voem, vodama, tijelima, oblicima, roenjima ,
tielesnim izluevinama i karakterima. Ovakvi nedostaci pravedno oslikavaju njihovo
mentalno stanje, zla djela, nepravednosti, drskost i raskalaenost.
Zapravo, jednom davno, ak je veliina zrna ita bila vea nego ona koju poznajemo
danas, i onda su Allahovi blagoslovi obuhvatati i poveavali njihove koristi. Imam
Ahmed prenio je daje on jednom naao u jednom od uvanih silosa ita Umejadskog
halifata vreu ita, a veliina je svakog zrna bila kao ko pica burme, i na svakom zrnu
273 1

lbn-Kajjim el-Devzi

je vidio natpis: "Ovo je proizvod dana kada je pravda prevladavala." (Preneseno u

"Musnedu" od imama Ahmeda)
S druge strane, veine prevladavajuih bolesti, nedaa, nepravilnosti, oboljenja,
slabosti, meu ostalim sindromima poznatim danas, jesu podsjetnik Allahove kazne
koja je sprovedena nad prolim odmetnikim i grjenim narodima, i oni su prisutni
svjedoci njihovih stradanja. Ko god hodi njihovom stazom nezahvalnosti, grijeha i
udovoljavanja eljama bit e sigurno pogoen dijelom njihove sudbine na ovaj ili onaj
nain, ili e ak prizvati novo i nepoznato stradanje. Ovo e odraziti pravednu presudu
i uzvienu i nedjeljivu jurisprudenciju.
Allahov Poslanik, s.a.v.s., istakao je da je ljezdana kuga podsjetnik kazne kojoj
je Allah Svemogui zapovijedio da napadne prijanji narod. Slino tome, Svemogui
Allah stvorio je i odredio razaraju e vjetrove hurikana sedam dana i noi kao kaznu za
drugi narod ija zlih djela, ateizam i pobuna jesu opisani do u detalje u svim spisima.
Zapravo, ono to je ostalo od ovakviv unitavajuih sila je tek odani sluga koji stoji da
nosi svjedoenje Njegove uzviene nadmonosti i najvie istine i neprekidne kontrole
nad svim stvarima i biima. Ovakva e sila biti spremna da napadne, s vremena na
vrijeme, Njegovom zapovijedi i kao opravdana. Ovo je ono to se naziva opomenom,
Allahovim upozorenjem, poukom i imperativom.
Allah je Svemogui takoer nainio nestaicu kie, suu i siromatvo na ovom svijetu
prvobitnom kaznom za spreavanje davanja sadake i milostinje. On je stavio nepravdu
i nemilosrdnost prekriteljima u zapovjednitvo da odrazi ljudsku vlastitu nepravdu
jednih prema drugima: i prema siromanim, slabanim i potrebnim i da izrazi varanje
trgovca u mjerama i vaganju, i nasilje koje jaki ljudi nose protiv onih slabih.
Zapravo, vladar tiranin koji ne pokazuje milost ili suosjeanje, kada ga se upita
ili mu se neto kae, nije nita drugo do slikoviti odraz subjektovih vlastitih zlih djela,
neplemenitih osobina, bezbone prirode i meusobnog ugnjetavanja. Prema tome, zbog
njihovih zlih osobina ljudi su ponekad pogoeni kugama, opim bolestima ili suom
ili su kanjeni preputanju tiraniji i ugnjetavanju nepravednih vladara ili stavljanjem
na kocku njihovim pokuajima i njihovim izlaganjima patnji nesavladivih nedaa,
nepoznatim bolestima, munom bolu, gubitkom njihovog svjedoenja s vlastitim oima i
brojnim psiholokim oblicima depresije, oaja, potitenosti ili zlovolje, izmeu ostalog.
Oni takoer mogu biti sprijeeni od primanja koristi od denetskih i zemaljskih dobara.
Ponekad, ovakvi su ljudi ak ostavljeni nezatienim i bez mogunosti branjenja protiv
nasilnih nasrtaja i neprekidnih napada od zlih duhova, ejtana i dina koji e ih zavesti,
muiti, hinj iti, progoniti, izludi ti i ponekad ih obuzeti. Ovakve e ih lekcije eventualno
nauiti da Allahova pravda sigurno prevladava i da e to tako biti sve dok ne doe
Njegova konana zapovijed ili dok se oni ne pokaju tako da sve mora zadrati svoju
izvornu svrhu i mora slijediti stazu za koju je izvorno stvoreno.

1274

Poslanik.ova medicina

Neka mudra osoba putuje svijetom da vidi za sebe i bude svjedokom Allahove
uzviene presude i neograniene mudrosti, vjerovatno e razumjeti znaaj pri hvatanja
Allahovih poslanika, s.a.v.s., i njihovih pravih i istinskih sljedbenika, i moda e
raspoznati ljudsku prijeku potrebu prihvatanja Allahove objave i pokoravanja Alla
hovoj naredbi. Nadalje, ko god krene putevima onih ispravnih srest e se s Allahovim
prihvatanjem i primit e Njegovu zatitu na Pravom putu, a ko god slijepo slijedi
masu i kree se putevima bezglavih (ljudi) srest e se nepobitno s unitenjem, a to
e kulminirati u najmunijem bivstvovanju, nezavravajuoj tuzi dehenemske vatre
i vjeite patnje u njoj.
Nesumnjivo, Allah Svemogui upotpunit e Svoju svrhu. Ne postoji nijedna
odluka to nadomjeta Njegovu presudu, nita ne moe izbjei Njegovoj zapovijesti i
On je zasigurno iskljuivi vodi uspjeha.

Dodatno tumaet:Ye Poslanikove upute s osvrtom na koristi gljiva

gomoljika u lijeenju oiju
to se tie hadisa o koristima vode gljiva gomoljika u lijeenju inficiranih oiju,
postoje dva mogua objanjenja: da se voda gljiva gomoljika mora mijeati s ostalim
medikamentima kao stabilizatorima ili da bi se poveala njihova djelotvornost, jer,
odvojeno, ovakva neobraena voda sama po sebi ne prua neposredne koristi i da se
nepreraeni ekstrakt vode gljiva gomoljika destilira se a potom direktno nanosi na
inficirane oi, gdje prirodna tielesna vruina pomae u njenom dozrijevanju, iznje
druje njene koristi i, nadalje, odstranjuje njene negativne posljedice i tetnu vlanost.
Ostali tumai ovog hadisa smatraju da ako se ova voda koristi iskljuivo za ispiranje
oiju i hlaenje toplote infekcije, onda je ona lijek, dok, inae, zdrav razum zahtijeva
da se ona mora mijeati s drugim sastojcima da bi se postigla ljekovitost. Nadalje,
imam El-Gafiki objanjava da je voda gljiva gomolj ika najbolji lijek za ienje oiju i
izotravanje vida. Ako se mijea sa egipatskim antimonom (ar. azmad), oni zajedno
jaaju trepavice i zatiuju oi od obinih infekcija, a Allah zna najbolje.

Gomolj (ar. kam'a)

(Vidi: gljiva gomoljika)

Golub (ar. hamam)

(Vidi: meso: Il perad)

2751

lbn-&jjim cl-Devzi

Goveda (ar. damus)

Bos Bubalus

(Vidi: meso)
Grbaevo

drvo

Lepidium
(Vidi: misvak; etkica za zube; sivak)

Grode (ar. 'inab)

Stolno groe; vinovo groe
Allah Svemogui spominje groe est puta u Kur'anu kao jedno od neizmjernih
dobara koje je On darovao Svojim stvorenjima, a koje je voe ovoga svijeta podjednako
kao i Denneta. U hadisima se takoer izvjetava da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
volio groe i dinje.
Groe je bogato hranljivim sastojcima, a moe se jesti svjee, suho, zeleno i
zrelo. Stolno je groe vrsta koju opisujemo u ovom poglavlju da bismo ga odvoji~
od vinskog groa. Groe moe biti klasificirano kao voe, hrana, zain, pie i lijek.
Botaniki, groe je klasificirano kao boba. Pripitomljeno groe raste u grozdovima
i njegova boja varira od svijetlozelene do crne. Zeleno je groe najslae kada mu je
boja ukasta, i ono je hranljivije od crne vrste ak, i ako su podjednako slatke.

Temperament je groa vru i vlaan. Najbolje je ono sazrelo u kompaktnim gro

zdovima. Bolje je i hranjivije jesti groe koje je staro dva ili tri dana nego ono koje
je ubrano isti dan, jer ovo posljednje moe uzrokovati nadutost i vjetrove u stomaku i
crijevima, i bolje ga je drati dok mu kora ne postane mehka.
Hranljive koristi stolnog groa s~ne su onima od smokvi i groica. Groe
poveava ~elesnu napetost, a groe bez sjemenki djeluje kao blagi purgativ. Inten

zivno jedenje groa uzrokuje glavobolju, a to se moe izlijeiti jedenjem gorkog ipka.
Groe takoer pomae poveavanju ~elesne teine i jedno je od tri kraljevska voa,
pored svjeih hurmi i smokava.

Grodice307 (ar. zabib)

Osueno groe

Groice se prave od sjemenkastog osuenog slatkog groa. Tradicionalno,

307 Gro.dice imaju visoku

branljivu vrijednost i bogate su ugljikohidratima podjednako kao i nekim mineralima,

vitaminima koji opskrbljuju tijelo proteinima, mau i vlanou.

1276

Po.slanik_ol)(l medicina

grodice se sue na suncu ili nekim vjetakim postupkom. Najbolje grodice se prave
od cijelog krupnog i jezgrovitog groa s tankom korom, a ponekad sjemenke obinog
groa o~stranjuju se u postupku njihovog suenja. Jezgra groica je vrua i vlana
u prvom stupnju, a sjemenke su hladne i suhe. Poput groa, neke su slatke i vrue,
a druge su kisele i hladne. Grodice od bijelog groa su probavljivije od ostalih.
Grodice koriste duniku i pomau u lijeenju povratnog kalja. otklanjaju bol u bubregu
(lat. Nephralgia) i mokranom mjehuru, jaaju stomak i poboljavaju rad crijeva.
Slatke grodice su hranljivije od groa, a manje su hranljive od suhih smokvi.
Grodice su varljive podjednako kao i probavljive, i jo su blage, poboljavaju pro
bavu, koriste stomaku, jetri i slezeni, otklanjaju mlitavost grla, otklanjaju bol u prsima
i kontroliu bol bubrega i mokranog mjehura.
lako groice imaju dobru hranljivu vrijednost, ipak, one ne zadovoljavaju glad
kao hurme, naprimjer. Grodice bez sjemena uravnoteene su i korisnije su od ostalih
vrsta. Jedenje groica s njihovim sjemenkama poboljava rad crijeva, pod mladuje jetru i
slezenu, i vraa natrag jetru u njen prirodni kapacitet i funkcije, a slatke groaice koriste
se dobro sa ljudima koji boluju od pre~erane sluzi i vlanosti u njihovom stomaku.
Povezivanje slabih noktiju usljed infekcije jagodice (lat. Onychoptosis), zanoktice ili
traume, izmedu ostalog, s jezgom groica moe ubrzati njihovo otpadanje i olakava
njihovo odstranjivanje.
Imam El-Zahiri rekao je jednom: ''Jedenje groica poveava pamenje." Halifa El
Mensur prenio je da je njegov djed Abdullah bin Abbas rekao: "Same sjemenke groica
mogu izazvati razliite nepravilnosti, dok jezgra groica sadri lijek (za te nepravilnosti)."
U nekim izrekama sumnjivog porijekla koje su pogreno pripisane Allahovom
Poslaniku, s.a.v.s., takoder se tvrdi da jedenje groica uravnoteuje sluz, osvjeava
dah, ublaava iscrpljenost, smiruje nervozu i nadraljivost, jaa nerve, gui ljutnju,
poboljava toplu strukturu (konstituciju) i isti ten.

Guska (ar. 'uz)

(Vidi: meso: II perad)

Guterl 08 (ar. dabb)

Verenidae
Ibn Abbas, r.a., je prenio da je Allahovom Poslaniku, s.a. v.s. jednom bilo ponueno
jelo od guterovog mesa. Kada se Poslanik, s.a.v.s., uzdrao od njegovog jedenja neko ga
je upitao da li je ovo meso haram? On je odgovorio: "Nije, ali ono nije poznato u mom
~Cf. Ope poslanike

upute u preventivnoj medicini; Njegova hrana i pie.

2771

lbn-Kajjim el-Devzi
domainstvu, tako da prema njemu osjeam odbojnost. "309 Uprkos tome, jeo je neto drugo

to su posluili za isti obrok, a ljudi su jeli glavno jelo koje je bilo pripremljeno. 310
Takoer je preneseno daje Poslanik, s.a.v.s., govorio o guterovom mesu, i rekao:
"Ne smatram ga ni halalom ni haramom." 311

Guter je prvenstveno stanovnik pustinje i uobiajen je za Arapski poluotok. Arapi

su ga od davnina lovili i jeli njegovo meso. Guter je karakteristian po svojim malim,
nepotpuno okruglim, poput ukrasa, pjegama, okrugloj glavi, kratkim vratom, kratkom
i etvorougaonom repu i ima etiri kratke noge. Njegova je boja blijedo-pjeana uta
proeta s ugljenom crnom.
Guter se hrani skakavcima i biljkama. Svoja jaja lee u pijesak koji djeluje kao
idealni inkubator i jaja se izlegu za etrdeset dana od dana leenja.
Meso je gutera vrue i suho, poveava seksualnu udnju, stimulira spermu pod
jednako kao to djeluje kao sredstvo za skupljanje.

Hljeb312 (ar. hubz)

Ibn-Abbas, r.a., je prenio da je Aia, r.a., rekla: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., volio
je Gesti) hljeb namoen u supu od mesa. " 313
Abdullah bin Omer, r.a., prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., jednom rekao:
"Volio bih imati neto hljeba nainjenog od brana cijelih zrna itarice, namazanog
maslacem i umoenog u mlijeko." Neko iz drutva otiao je tiho do svoje kue i pripremio
ovakvo jelo. Kada ga je predoio Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., on ga je upitao: "Gdje
si drao ovaj maslac? " "U guterovoj jazbini", odgovorio je ashab. uvi to, Allahov
Poslanik, s.a.v.s., ustuknuo je i zamolio ashaba da to skloni (odnese jelo od njega).314
U jednoj apokrifnom predanju pripisanom Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., imam
Bejheki je izvijestio da je Aia, r.a., prenijela da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
"Potujte hljeb, jer od njegovih poasti je da nee doekati ... ?" 3 15
Hljebno je tijesto najkorisnije kada je pravilno izmijeano i kada je potpuno
ostavljeno (da ukisne). Najbolje peenje hljeba vri se u hljebnoj pen ici obloenoj

309

Odbojnost: lal. Opsophobia.

Hadis je ve spominjan, spominje se u "Dva Sahiha".

JI l Spominje se u "Dva Sahiha".

310

312 Cf.
313
3 14

udnje bolesnika. Takoder vidi: Planiranje dijete. Dio l.

Ebu-Davud, 3783; hadis je da'if.

Ebu-Davud, 3818; hadis je metruh.

nikako nije vjerodostojan, pogledati "Fewaidul'medmua", str. 161, 162.

JIS Hadis

1278

Poslanik.ova medicina

glinom (ar. tannur). Druga vrsta peenja to se tie njegovog kvaliteta dolazi u hljebu
ispeenom u obinim peima od cigle, a u treu kategoriju spada hljeb peen u vruem
prahu. Najbolji hljeb pravi se od svjeeg brana, a najhranjivija njegova vrsta pravi
se sa krupicom (grizom), dok je najzdraviji nainjen od pul pe brana koja osigurava
hranljivije vrijednosti, meutim, on se slabije vari zato to sadri malo mekinja. Sljedei
u hranljivoj vrijednosti dolazi bijeli hljeb, a trei d olazi hljeb nai njen od grubih zrna
itarica. Najbolje je jesti hljeb krajem dana u kojem je on napravljen. Mekani hljeb
omekava stomak i lake prolazi kroz digestivni trakt. Tvrdi hljeb i sredina hljeba
manje su hranljivi i tei za probavu.
Penini hljeb djelimino je vru u drugom stupnju. Hljeb je kvalificiran u grupu
namirnica, koje variraju izmeu vlanih i suhih. Njegova s uhoa dolazi iz onoga to
vatra dehidrira, a njegova vlanost predstavlja ravnoteu njegove svjeine.

Jedenje peninog hljeba uzrokuje brzo debljanje, dok hljeb koji je nainjen od
mlijeka uzrokuje odvojeni zatvor, dok je on hranljiviji, i, konano, hljebne mrvice uz
rokuju crijevni gas i spore su za probavu. Hljeb nainjen od jogurta jeste zatvarajui
i sporo prolazi kroz crijeva. jemeni je hljeb hladan i suh u drugom stupnju i manje
je hranjiv od peninog hljeba. (Takoer vidi: supa od mesa)

Hurme, osuene316 (ar. tamr)

lzvjeteno je u zbirci sahi h had isa da je Ehu-Sa'd bin Ebi-Vekkas prenio obraanje
Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: "Ko god uzima sedam hurmi za svoj jutarnji doruak
nee bolovati od otrova niti opinjenosti za taj dan." 317
U drugom predanju, izvijeteno je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Kua
bez hurmi ima gladne ljude. " 31 8 Takoer je izvjeteno da je Allahov Poslanik, s.a. v.s.,
ponekad jeo burme s puterom, hljebom ili same.319 Osuene hurme vlane su u prvom
stupnju, a neki kau da su one suhe u prvom stupnju. Jedenje hurmi lijei grubost
glasa, stimulira funkcije jetre i intestinalnu sekreciju, uveava seksualnu mo, a pogotovo
kada se one jedu sa borovim orasima. Ovakve su koristi istaknute za stanovnike toplih
predjela. to se tie stanovnika hladnih predjela, a pogotovo onih koji nisu naviknuti
na njih, prekomjerno jedenje hurmi moe uzrokovati blistavost oiju, zaepljenja, iza
zvati glavobolju i otetiti zube, dok ovakve oprene posljedice mogu biti nadvladane
jedenjem badema i maka320
)

&Cf. XVI Koristi jedenja svjeih hurmi i krastavica; XVII Uravnoteavanje dijete kao primarni preventivni lijek

Buharija, 10/203; Muslim, 2047.

.

311

) 18 Muslim,

2046.

19

Pogledaj "Sunen" od Ebu-Davuda, 3259; "Dami'" od Tirmiz.ije, 1531; fbn-Madde, 3434.

m Mak iz porodice Papareraceae.

279 1

lbn-Kajjim el-Devzi

Hurme su najpotpun:ija hrana meu voem zbog njihove tople i vlane supstance.
jedenje hurmi ujutro na prazan stomak ubija crijevne crvie i ostale parazite, jer
burme imaju antidotnu mo, dakle, kada se redovno koriste, one ograniavaju i slabe
mogunost razvoja crvia i parazita u probavnom traktu.
Hurme se klasificiraju kao hrana, pie, voe, slatkii, hranljivi sastojci i ljjek.
Osuene burme se na arapskom nazivaju 'adva. Aia ,r.a., je prenijela hadis Al
lahovog Poslanika, s.a.v.s.: '"Adva je hurma zasigurno izvrsna i dovoljna hrana."
Hurme su takoer meu voem Denneta, kao to je to navedeno u hadisu: "'Adva
je iz Denneta, a ona sadri antidot protiv otrova." (Preneseno od imama Tirmizija.
(Takoer vidi: svjee burme; ar. rutab)

Hurma, opraena nedozrela burma (ar.balah)

Phoenix dactylifera (datuljasta palma)

Imam El-Nesai i lbn-Madde prenijeli su u svojim zbirkama had isa da je Aia,
r.a., navela da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: 'jedite svjee i osuene hurme za
jedno, jer ejtan oplakuje svoju sreu kada vidi sina Ademovog kako ih jede zajedno.
ejtan onda kae:'Sin Ademov preivio je dovoljno dugo da jede novu zajedno sa
starom (hurmom).'"321
Muslimanski su lijenici objasnili da se ovaj hadis zalae za jedenje oploenih
nedozrelih hurmi (ar. balah) zajedno sa onim osuenim, a odbacili su neopraene
enske hu rm e (ar. busur; Vidi nedozrele enske burme). Ovo je stoga to su oploene
nedozrele burme vrue i suhe, budui da su one inae hladne i vlane kada dozriju.
Dakle, one se meusobno uravnoteavaju. U odreivanju ispravne dijete ne smiju se
kombinirati dvije vrue ili dvije hladne hrane. Ovo je znaenje Poslanikovog medicin
skog savjeta.
Zbog toga to su oploene nedozrele burme hladne i suhe, one osiguravaju
koristi za usta, desni i stomak. Ipak, one su nezdrave za prsa i plua zbog njihove
hrapavosti koja usporava njihovo varenje i one imaju manje hranljivih sastojaka. to
se tie drveta datuljaste palme, oploene nedozrele burme su poput kiselog soka od
nedozrelog groa. Oba soka uzrokuju akumulaciju gasova, garavicu, nadutost,
dahtanje, pogotovo kada se pije voda nakon jedenja nedozrelih hurmi. Zaus~vljanje
ovih posljedica moe se izvesti jedenjem osuenih hurmi, meda ili putera.

321

Ibn-Madde, 3330; daif.

1280

Poslanikova medicina

Hurme, svjee (ar. rutab)

Hurme su bila hrana koju je Allah Svemogu i osigurao za Merjemu nakon to je
rodila Isa'a, a.s., pod drvetom palme. Svemogui Allah nadahnuo je Isa'a, a.s.,Svog
budueg vjerovjesnika djeci Izraela u jednom od ranih uda njegovog roenja da
joj kae: "Zatresi palmino stablo, posut e po tebi datule svjee, pa jedi i pij i budi

vesela!"(Kur'an, 19:25-26)
Abdullah bin Dafer prenio je da je vidio Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kako
jede svjee zrele burme s krastavcem. 322 Ponekad je on jeo vie zrelih hurmi s piem
da bi ih zasladio. Ipak, on je takoer uobiavao jesti svjee burme za svoj iftar, a prije
klanjanja namaza, a kada ne bi naao svjee burme, jeo bi one osuene, ako ni njih
nije naao, popio bi par gutljaja vode. 323
Svjee su hurme vrue i vlane u drugom stupnju. One poboljavaju stanje hladnog
stomaka. jedenje svjeih hu rm i takoer stimulira seksualnu udnju, poveava spermu,
uravnoteava strukturu ljudi s hladnim temperamentom i burme su uope izrazito
zdrave i donose mnoge koristi za tijelo, posebno gdje su one glavno voe tog podruja.
Kod onih koji ih nisu navikli jesti, svjee burme e se razdijeliti i pokvariti se veoma
brzo u stomaku, i one e generirati intenzivnu vruinu i uzavrelost krvi, uzrokujui
izrazitu glavobolju i neravnoteu crne ui, i oteujui tako zube, pa tako, zahtijevajui
uravnoteavanje i reguliranje ~elesnih izluevina kroz hranu hladnog temperamenta
ili kroz purgaciju. Svjee burme olakavaju simptome loeg temperamenta stomaka
uzrokovanog niskokalorinom vrijednou u ishrani i one podupiru stanje supstanci
koje su po svojoj prirodi hladne u stomaku. One se takoer slau sa stomakom,
olakavaju lou probavu crijeva i ispravljaju slabost digestije, podjednako dobro kao
to poboljavaju toplu strukturu tijela kada se kombinuju sa sirupom od meda i ocata
ili sa gorkim ipkom (lat. Punica granatum). Prema tome, zrele hu rme kvare se brzo.
Jedenje svjeih hurmi intenzivno e pobuditi krv, uzrokovati glavobolju, zaepiti krvne
ile, uzrokovati bol u mokranom mjehuru, poveati e i otetiti zube. S druge strane,
krastavci su hladni i vlani u drugom stupnju. Oni gase e i stimuliraju pojedinevu
snagu, ak i preko njihovog ugodnog mirisa. Oni hlade lo temperament stomaka i
uravnoteavaju gastrointestinalne funkcije i sniavaju vruicu.
to se tie prekidanja posta (ar. iftar) Allahovog Poslanika, s.a.v.s., svjeim hur
mama ili onim osuenim ili ak vodom, postoji naravno istanani razlog za to. Poto
slatko putuje bre do jetre i razlae se ekspeditivnije od ostalih hranljivib sastojaka,
pogotovo ako su oni podjednako i vlani, jetra ih onda prihvata spremnije i ubrzava
njihovu distribuciju u ostatak tijela koje udi za energijom.

322

Buharija, 9/488: Muslim, 2043.

Ebu-Davud, 2356; TU'mizi, 696; Ahmed, 3/164; sened je sahih.

28JI

lbn-Kajjim el-Dievzi

Loe posljedice hurmi se ,izmeu ostalog, mogu neutralizirati dodavanjem badema i

ma kakvog sjemena u ishrani. Preneseno je u predanjima da je Ai a, r.a., rekla: " Hranili
su me svakakvom vrstom hrane da povratim teinu, ali ja nisam nita povratila (od teine).
Onda su dodali krastavac i svjee hu rme mojoj ishrani i to mi je povratilo teinu." 324

Hurme, medinske hurme (ar. 'adva)

Dehidratizirane hurme
Sa'd bin Ebi-Vekkas, r.a., prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko god
uzme sedam hurmi za svoj doruak nee patiti od otrova a niti od opinjenosti taj dan. " 325
Dabir i Ebu Seid, r.a., prenijeli su da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: "Hurme su
voe ije sjeme dolazi iz Denneta. One su antidot za trovanje, bogat izvor poveanja

sperme, a pijenje vode od ukiseljeni h med inskih hurmi razbija ari uroka okom. "326, 327
Imam je Buhari klasificirao medinske hurme kao udotvoran lijek. Hurme imaju
veliku koliinu eera u sebi. Hurme se dehidriraju na suncu ili na njihovom drveu,
a ponekad se omekavaju mlijekom da bi se pomogla njihova probava i esto se melju
za brano. Neke od njihovih koristi takoer ukljuuju visoku koliinu vlakana u sebi
i one usporavaju proces probave hrane do jednolinosti.
Hurme iz Hidaza, a sa Arapskog poluotoka jesu najbolje i najhranjivije, kao to
smo to objasnili govorei o koristima hurmi ranije u ovoj knjizi. 328

Hurme, neopraene enske hurme (ar. busur)

Preneseno je u sahih zbirci da su Allahov Poslanik, s.a.v.s., Ebu Bekr i Omer,
r.a., jednom posjetili Hajzama bin T ajhana, koji ih je poastio jednom gronjom (lat.
Corymbus) hurmi. Allahov Poslanik, s.a.v.s., upitao ga je: "Bira li svjee hurme?"
Hajzam je odgovorio: "elio sam da to stavim pred tebe da izabere ta ti se svia s
tog bus ura, podjednako kao i sa onih svjeih. " 329
Busur je topliji vie nego to je suh. Njegove koristi ukljuuju isisavanje tielesne
vlanosti, prevlaenje stomaka, uzrokovanje uravnoteenog oticanja krvi i sluzi bolesnih

m Hadis je prethodno spominjan.

ns Prethodno je ve spomenut, nalazi se u "Dva Sahiha".

n 6 Preneseno od Imama Nesaia i lbn-Madi di e.

327

Tirmizi, 2067; kae da je hasen; Ahmed, 3/48; lbn-Madidie, 3453.

328

Vidi: "oticanje srca, koristi hurmi" XV. Takoer vidi: osuene hurme, ar. /amr; svjee hurme; ar. ratib.

329 U

ovom obliku ga navodi Tirmizi, 2370; i kae da je s ovim rivajetom hase n; prenosi ga i Muslim u

"Sahihu", 2038

1282

Poslanikova medicina

od ui, uzrokujui zatvor, a kada se koristi u ispiranju crijeva i uvarcima, pomae

lijeenju smolnih bolesti a najbolji je sladak i mehak.

Hurmina palma (ar. nahlun)

Phoenix

Svemogui Allah spominje hurminu palmu u razliitim ajetima u Kur'anu.

Takoer je preneseno u "Sahihu" da je Abdullah ibn Omer, r.a., rekao: "Sjedili

smo sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., kada je neko doao i ponudio neto palmine
modine. Nedugo nakon toga Allahov Poslanik, s.a.v.s. upitao je: "Meu drveem
postoji jedno to lii na muslimana i ono ne gubi lie. Recite mi koje je to drvo?" Ljudi
su navodili nazive razliitog zimzelenog drvea, a ja sam pomislio da bi ovo moglo biti
palmino drvo. Pogledao sam i vidio da sam najmlai, i stoga zbog, potovanja nastavio
utieti. Kada mi je misao prola umom, Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je potom:
'To je palmino drvo.' Kasnije, spomenuo sam to to se desilo mom ocu (Omeru, r.a.,
koji je takoer bio tu prisutan), a on je odgovorio: 'Da si tada dao odgovor, to bi bilo
drae mom srcu nego to i to. "'330
Postoji vjeba u ovom had isu koju uitelj mora nauiti. On mora znati kako ispitati
svoje uenike i kako testirati njihovo znanje koritenjem parabola i alegorija. U ovom
predanju moe se nauiti o ashabovljevom potovanju AJiahovog Poslanika, s.a.v.s.,
i, prema tome, njegovom obuzdavanju od iznoenja njihovog znanja u njegovoj prisut
nosti. Takoer, iz ovog predanja ui se o plemenitosti ashaba, njihovom uzajamnom
potovanju, visokom cijenjenju svojih starijih i uglednih meu istaknutim ashabima
Allah ovog Poslanika, s.a. v.s. Tu je takoer srea koju otac mora imati kada je nje
govo dijete u pravu i da dijete moe potovano ponuditi njegovo ili njeno shvatanje u
prisutnosti oca, ak i kada otac ne zna.
Navedeni hadis takoer pravi usporedbu izmeu muslimana i palminog drveta.
Drvo je zimzeleno. Njegovi su plodovi obilni i njegov hlad je stalan. Njegovo je voe
korisno i koristi se ili jede kada je svjee, suho, ukiseljeno ili ak nedozrelo. Zapravo,
za proizvod palminog drveta smatra se da je hranljiv, lijek, hrana, slatki, pie i voe.
Njegove stabljike koriste se za konstrukciju, alate i cijevi. Njegovo lie koristi se za
izradu slamnatih hasura, koara, posuda i lepeza, meu ostalim korisnim upotrebama.
Vlakna palminog drveta koriste se u proizvodnji konopaca i koriste se za pravljenje
madraca i jastuka, meu ostalim kunim potreptinama, i, konano, burmine su
kopice korisne kao hrana za kamile podjednako, kao i medicinskim preparatima, i
kao praak za oi. Ljepota palminog drveta, njegove cjelovitosti, grozdovi hurmi, svje
izgled i koristi daju zadovoljstvo srcu gledaoeve sree . Oni ga podsjeaju na njegova
no Buharija, 9/495; Muslim, 281 l.
283 1

lbn-Kajjim el-Devzi

Stvoritelja, Svemogueg Allaha, Koji ga je, u Svojoj beskrajnoj mudrosti usavrio,

oblikovao njegovu ljepotu i odredio njegove koristi i, prema tome, ne postoji nita to
mu bolje lii od vjernika. Zapravo, musliman je ogledalo ovakvim koristima, kako u
unutarnjim tako i u onim vanjskim.
Nadalje, palmin panj jeste taj na koji se Allahov Poslanik ,s.a.v.s., penjao
kada bi ustajao da odri hutbu u damiji , i to je onaj panj koji je glasno zaplakao
kada ga je Allahov Poslanik, s.a.v.s., ostavio da bi odravao hutbe sa skromnog
mim bera visokog pet stepenica kojeg su asbabi napravili za njega. D eblo je onda
zaplakalo, alei za fizi kom blizinom i blagoslovljenim dodirom, i svi prisutni
na toj hutbi uli su njegov pla, glasno i jasno. I konano, palmino drvo jeste to
pod ijim hladom je Merjema rodila Isa'a, a.s.
Ipak, neki komentatori razlikuju se u miljenju u pogledu odlinosti palminog
drveta i onog vinogradovog. Ipak, oba imaju svoje vrijednosti i koristi, ovisno od tla
na kom rastu, a Allah zna najbolje.

Indijsko alojino drvo (ar. 'ud hindi; ulva)

Exccesaria agallocha (S) kar
Ovaj je rod uobiajen u istonoj Indiji i na otoku ri Lanki. Meu ostalim vrstama
ovog roda uobiajene su alant, oman (lat. Inula hellenium) i konjska zoba.
Postoje dvije vrste aloje: medicinska biljka znana kao obin i oman331 (ar. rasin
tibba) i aromatina biljka znana kao indijsko aloj ino drvo332 (ar. 'ud hindi).
Abdullah bin Omer, r.a., prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., ponekad
uobiavao spaliti alojino drvo pomijeano s malo kamfora i mirisao se s tim" 333, a
potvreno je i to da je rekao: "Ovo je jedan od blagoslova i uitaka koje e stanovnici
Denneta uivati. " 334
Najbolja od ovakvih grana dolazi od indijskog aloj inog drveta, a druga po kvalitetu
od kineskog alojinog drveta, dok je slabijeg kvaliteta vrsta znana u arapskom kao
kama.ri i jo jedna zvana mandati. Najbolje aloj ino drvo je crne boje, dok je drugo po
kvalitetu ono plavo. Najizvrsniji odsjeci imaju dozrelu i otvrdlu vanjsku koru koja je
gusta i bogata svojim sokom, dok su najslabiji po kvalitetu svijetli i tanki odsjeci koji
lahko plutaju ako se stave u vodu.

))l

Takoder znano kao kist ili konjska zoba.

m Aloe vera (Cf. Aloe vera; ar. uIva); Cf. Costus).

m Muslim, 2254.

m Buharija, 6/260; Muslim, 2834.

1284

Poslanikova memcina

Alojino drvo se ostavlja u zemlji cijelu godinu, gdje e zemlja prihvatiti neesen
cijalne dijelove koje rastvara, a ono to ostane jeste aromatina supstanca koju zemlja
ne apsorbira.
Alojino drvo je vrue i suho u treem stupnju. Ono otvara zaepljenja, rastvara
gasove, odstranjuje pre~eranu vlanost iz tijela, ojaava crijeva, zadovoljava i jaa srce,
koristi mozgu, izotrava ula, zaustavlja dijareju i koristi u lijeenju periodine inkon
tinencije (neumjerenosti) urina (lat. Urocratia) uzrokovane hladnom neumjerenou
mokranog mjehura.
lbn-Samhum govorio je intenzivno o razliitim vrstama aloje i njihovim koris
tima, jednostavno znanih po jednom imenu aloja. Postupak namirisavanja dimom
gorue aloje u arapskom naziva se "tadmir", koji u tradicionalnoj medicini znai
"uravnoteiti", a to je vrednovati kvalitet vazduha ili ga poboljati, koji je jedan od
est esencijalnih principa u uravnoteavanju ~elesnih izluevina i odravanju dobrok
fizikog stanja. (Takoder vidi: aloino drvo)

Jaja (ar. bejd)

Imam je Bejheki naveo u svojoj knjizi "u'abul iman" (Ogranci vjere) jedno
predanje u kojem stoji da se jednom jedan od Allahovih poslanika ,a. s., alio o opoj
slabosti tijela i da mu je Allah Svemogui naredio da jede jaja.
Slijedei ovo predanje, mi kaemo da su svjea jaja bolja od onih starih, a kokoija
su jaja najbolja u usporedbi sa jajima ostalih ptica. Postoji savrena ravnotea u jajima
dok ona naginju ka hladnom temperamentu. U svom "Kanunu medicine", Ibn-Sina je
rekao: "umance je vrue i vlano, i ono pomae organima koji proizvode krv da proiz
vode zdravu krv." On je takoder rekao: 'Jaja osiguravaju ogranienu ali umjerenu njegu
za tijelo, a blago kuhana jaja ne ostaju dovoljno dugo u stomaku da bi se u potpunosti
zavrilo njihovo vrenje." Ostali su drali da umance djeluje kao sredstvo za umirenje i
odstranjiva bola, umiruje grlo i traheju, umanjuje hrapavost prsa i djeluje kao sredstvo
za zaustavljanje kalja. umance takoder koristi pacijentima koji boluju od tuberkuloze,
ireva na povrini jetre i ira mokranog mjehura. umance takoder pomae smanjivanju
promuklosti i krvarenja, pogotovo kada se jede sa slatkim bademovim puterom, i ono
takoder pomae dozrijevanju prsne reume i smanjuje promuklost glasa.

Kod otoka on ih kapaka bjelance hladi toplo oticanje i hladi bol. Trljanje bjelan
ceta na manje kone opekotine moe sprjjeiti pojavu mjehuria i oiljaka. Bjelance
se takoder koristi u lijeenju opekotina od sunca. Nanoenje balzama od bjelanceta
pomijeanog s tamjanom na elo takoder pomae u lijeenju bronhitisa. Ibn-Sina
spomenuo je takoder umance u lijeenju sranih bolesti, dodajui: "Medutim ono
nije glavni lijek, ali ipak igra vanu ulogu u ojaavanju srca. umance se brzo pretvara

2851

fbn-Kajjim el-Devzi

u krv, ostavlja malo ostataka i nadalje se pretvara u svijetlu krv koja je homogena s
onom sranom, i, konano, ono spada meu najbolja sredstva za spreavanje opih
bolesti koje pogaaju temeljne funkcije plua. "

Janje (ar. lahm da'n)

Ovis aries

(Vidi: meso)

Jarac (ar. lais)

Ovis capra

(Vidi: meso)

Jare (ar. dadij)

Ovis capra

(Vidi: meso)

Jarebica; obina jarebica (ar. kabad)

Perdix perdix

(Vidi: meso: II perad)

Jarebica (ar. hadal)

Perdriz

(Vidi: meso: Il perad)

Jeam

(ar. a'ir)

Hordeum

Aia, r.a., govorila je da kada bi se neko razbolio u kui Allahovog Poslanika,

s.a.v.s., on bi drao lonac jemene supe da se kuha na vatri sve dok pacijent ne bi
iskusio jedan od dva ishoda, misl ei oporavak ili smrt, i on je zahtijevao od njih da je
jedu. On bi takoer uobiavao rei: " Hranite vaeg pacijenta jemenom supom, jer
ona oivljava i osvjeava pacijentovo srce, izbacuje van tieskobu, tugu i uznemirenost
i ona ispire stomak kao kada neko od vas opere lice od prljavtine. "335

3l5 Jbn-Madde, 3445; Tirmizi, 2040 - kae daje hadis hasen sahih; Ahmed, 6/3.

1286

Poslani/eova medicina

Tuga isuuje tijelo, a pogotovo stomak, i, naravno, nedostatak hrane mnogo tome
doprinosi. Jemena supa s mesom takoer pomae ispiranju nepotrebnih akumu
lacija, umiruje tijelo, dolazi da brani tijelo, umanjuje napetost, uravnoteava tielesne
izluevine, potie duh i pomae vraanju ravnotee (Cf. planiranje d ijete).
Supa od kuhanog jema branljivija je hrana nego uvarak od bisernog jema
ili jemene krupice (napitak od jema) . J emena je supa takoer dobra za kaalj i
hrapavost grla. O na zaustavlja i uravnoteava akutne neumjerenosti uzrokovane ne
pravilnom niskokalorinom ishranom, ona poveava izluivanje urina, isti stomak,
gasi e, sniava tielesnu temperaturu kod toplih bolesti, spreava varenje, rastvara
zaepljenja i ubrzava pranjenje crijeva.
Za pripremanje ove supe treba dodati jedan dio samljevenog jema dobrog kvaliteta
prema pet dijelova svjee proljetne vode, potom dodati so i blage zaine radi okusa.
Potom treba staviti lonac na srednju toplotu i kuhati sastojke sve dok ne postanu visine
do jedne petine visine vode. Potom treba odstraniti jeam i servirati ga po potrebi.
(Takoer vidi: talbina)
Kuhana jemena voda izgleda da se slae s probavnim traktom. Kada je jeam
kuhan cio, njegovi sastojci prolaze sistemom i pruaju malo od svojih koristi. Ipak,
pijenje supe od samljevenog jema s mesom pomae ubrzavanju prodiranja njenih
hranljivih sastojaka u pacijentov sistem te djeluje kao jai purgativ i pokazuje se
djelotvornijin u stimuliranju rada crijeva.

Jetra (ar. kabid)

(Vidi: meso)
Jeziak

Lepidium sativum; Nasturtium

(Vidi: sjeme draguca; ar. hurf)
Jujub (ar. nebe/e)
(Vidi: lotosovo voe)

Junac; mladi vo (ar. lahm el-'idl)

Bos; bovins

(Vidi: meso)

287 1

lbn-Kajjim el-Devzi
Kaun

(ar. z'afaran mahzani)

Crocus officinalis, Crocus sativus

(Vidi: afran)

Kalambakovo drvo (ar. 'ud-u nedd)

(Vidi: alojino drvo)

Kaloper,

matinjak,

miriljavac (ar. fagija)

Cvat kne

Chrysanthemum balsamita
Kaloper je cvat kne i miomirisniji je od sveg aromatinog bilja. Imam je Bejheki
izvijestio dva apokrifna hadisa, jedan je predanje koje je prenio Abdullah bin Barid,
r.a., u kome se navodi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s. rekao: "Cvat kne je najbolji
od aromatinih biljaka na ovom i buduem svijetu. " 336 Drugo predanje pri pisano je
Enes bin Maliku, r.a., kome je takoer pri pisano da je rekao da od sveg aromatinog
bilja, Allahov Poslanik, s.a.v.s., je najvie volio miris cvatova kne (Ibid.) . Ipak, mi ne
moemo potvrditi ili biti svjedoci autentinosti za navedena predanja, i mi kaemo
"Allah zna najbolje."
Kaloper (lat. Crysanthemum balsamita, ar. fagijj) jeste stara dobro poznata kuhar
ska biljka limuno-metviastog mirisa lia znana u Egiptu, Grkoj, Rimu i zapadnoj
Aziji. Ove male cvijetne glave i lie ugodna mirisa koristi se u zainjavanju hrane, a
neki ljudi ih stavljaju u vunu zbog njihovog aromatinog mitisa i zbog odstranjivanja
moljaca. Kaloper se takoer koristi u pripremanju nekih mehlema kao lijek za hemi
paralizu. Utrljavanje u kou masti koja sadri kaloper pomae u lijeenju razrjeenja
krvi (lat. H em odilucija) , jednostavnih angioma i phleboctasie, umiruje nerve i pomae
u oputanju miia. Kaloper je blag u vruini i suhoi i blago je konstipativan.
Dosta interesantno je to da su razliite kulture dale biljci ime sveca. Na italijans
kom zovu je Herba di san Pietro, na francuskom je zovu Men the de Notre-Dame, a na
arapskom najbolja od njegovih vrsta, ti. krasuljak (L. Ba!samita sauveolens) nazvan
je cvijee raja, ar. fagijat-ul dinan.

336

Prenosi ga Ebu-Ne'im u djelu: "M edicina"; Taberani u " Ewsatu", kao i "Medmeu", 5/35; sened ovog
hadisa je potpuno daif.

1288

Poslani/eova medicina

Kar (ar. kusl; kustvs; kist)

Costus speciosus

Enes, r.a., prenio je da je AHabov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Neki od najboljih

tretmana nalaze se u povrsinskom zarezivanju koe u kupicu i karovom korijenu." 337338
Ummu Kaj s, r.a., prenijela je takoder daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Koristite
ovaj indijski korijen jer on lijei sedam bolesti a pleuritis je jedna od njih. "339
Postoje dvije vrste korijena kara: bijelo korijenje medicinske biljke znane kao obini
morski kar i aromatini korijen drveta indijske aloje (ar. 'ud hindi) obino znane kao
aloa. (Vidi Aloe vera; ar. ulva, indijsko alojino drvo)
Korijenje indijske aloje osigurava izrazitu vruinu, dok je bijela vrsta blaa, a obje
osiguravaju znaajne medicinske efekte. Korijenje kara ili kar koji je obino znan kao
indijska aloja vrui su i suhi u treem stupnju. Korijenje isuuje prodor sluzi i pomae
lijeenju hladnoe glave ili akutnog nazalnog zaepljenja aat. Catarrh; Coryza; ar.
zukam). Pijenje otopine kara pomae pri slabosti jetre, slabosti probave, tromosti
stomaka, stomanoj gripi, dijareji i pomae kao antipiretik u smanjivanju povratne
vruice, te gasi kvartarnu sluzniavu vruicu, dok njen mehlem pomae pri bolu u
leima ili reumatinom bolu u lumbalnoj regiji aat. Lumbago). Karov korijen takoder
pomae pri pleuritisu, sniava njegovu visoku vruicu, astrnatine simptome, teinu
u prsima i smanjuje e. Ovo korijenje koristi se takoder u pripremanju antidota (ar.
tirja/V za lijeenje zmijskih ujeda.
Utrljavanje masti od kara pomijeane s vodom i medom na lice pomae uklanjanju
pjega i kontroliranju arolikosti lica i prsa kao posljedice trudnoe ili neishranjenosti
aat. Chloasma). Ovakvo utrljavanje takoder pomae uklanjanju tragova oiljaka, kako
onih hirurkih tako i onih obinih.
Galen je zabiljeio da kar takoder moe pomoi pri spazmikim kontrakcijama i
Tetanus), a takoder se koristi u lijeenju pleuritisa. Mehlem
od kara takoder pomae otklanjanju liajeva i odstranjivanju suhih ljuskica koe ukljuujui
perut. Veina svjetovnih lijenika nije uspjela raspoznati izrazite koristi ove biljke, a pogo
tovo njenu korisnost u lijeenju pleuritisa, a kao to se to raspoznaje u hadisu Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., a da su oni kojim sluajem ovakvo znanje dobili od Galena, oni bi
zasigurno to nainili u njihovoj Bibliji, i da su oni nali ovakvo znanje upisano u nekim
krianskim i jevrejskim pergamentima ili u manuskriptima nekih svjetovnih lijenika na
zapadu, oni bi to nesumnjivo tretirali kao ispravnije i bolje od Poslanikovih hadisal
ukoenosti voljnih miia aat.

m Melasa : pasta nainjena od 60 - 70 razliitih vrsta lijekova koji su pulverizirani, a ranije je upotrebljavana
kao antidot.
)8 Hadis se nalazi u "Dva Sahiha", i ve je spominjan.

339 Buharija,

10/ 124; Ahmed, 6/356.

2891

lbn-Kajjim el-Devzi

Ranije smo spomenuli u ovoj knjiz.i da u poreenju s objavljenim znanjem

prirodne medicine prakticirane od Allahovih Poslanika, s.a.v.s., svjetovni lijenici
nisu nita drugo do praktian narodne medicine. Baz.irana na ovom miljenju medi
cinska lijenika djela i fiz.ika medicina, ak i danas, mogu iz.gledati kao sujevjerje,
mada su njihovi korijeni ranije povezani s zakonima Allahove mudrosti i Allahovog
neogranienog znanja koje se odnosi na uz.rok i posljedicu. U ovom smislu, ono to
je objavljeno kroz. Allahovo nadahnue jeste ispravnije i savrenije od onoga to je
naueno kroz eksperimentalnu medicinu. (Cf. upotreba prirodnih Lijekova)
Ipak, unato svemu, mi ne poriemo prednosti uenja kroz eksperiment i obiaje,
i ono to ovako steeno manje moe poluiti bilo to negativno ili pozitivno, naa nam
jera ovdje nije namjera da kriticiziramo, vec radije da aludiramo na plemenite vrline,
vrijednosti i injenice o Poslanikovoj uputi koja je primljena kroz. Allahovo nadahnue
i kao dar od Allaha Svemogueg, i da nainimo ovakvu uputu dokaz.om poslanstva
Njegovog Poslanika, s.a.v.s. Unato tome, ljudska priroda ostaje nepravedna prema
sebi samoj i ljudski istraivaki um tei ka eksperimentu i uenju kroz. pokuaj i greku,
sa iz.uzetkom onoga koji je voen od due vjere, njegovog uroenog manja i svjetla.

Karov korijen (ar. l{ust; kustus; kist)

(Vidi: kar)

Kajsija (ar. sanna)

Cassia
Ranije smo govorili o kajsijinom licu u poglavlju X. Tumai hadisa podijeljeni
su u pogledu znaenja arapske rijei sana i oni joj pripisuju znaenje bilo meda; vrste
kumina z.vane na arapskom kammun karmani; sutina masti koja se nakuplja kao fine
tamne linije na vrhu masla; voe sl ino burmama; ili ak vrste anisa (lat. Foeniculum)
z.vanog na arapskom razjand ili omar.
Ipak, u svrhu ove studije, ovdje se mora spomenuti da osueno lie kasije i voe
razliitih vrsta biljki kajsija upotrebljavali su se ranije kao laksativ, ukljuujui biljke

Cassia tora, Cassia corymbosa i mekansku kasiju.

Kajsija je vrua i suha u prvom stupnju. Najbolja kajsija je ona mekanska, koja je
blagoslovljena i sigurna biljka. Pored njene upotrebe kao blagog laksativa, ostale koristi
kajsije ukljuuju doz.rijevanje ute i crne ui, a koristi se u lijeenju angine pectoris,
crne utice, hepatitisa, herpes simpleksa, pucanja koe, migrene, gubitka kose, uiju,
svraba, konih pritia, uge, epilepsije i z.a oputanje napetosti miia.
Ostali sekundarni laksativi ukljuuju kumin, anisovo sjeme, rumarin, tamjan, komora

(L. Foeniculum officinale), koji se takoer koriste kao diuretik (sredstvo za mokrenje) i u
1290

Poslanikova medicina
lijeenju greva. Ovisnost o komorau poveava seksualni nagon, dok pretierano spolno
openje moe uzrokovati iravost.

Kao to smo ranije spomenuli u poglavlju )(J"', Iijenici

preporuuju uzimanje jedne kaikice pomijeanog samljevenog komoraa ili bilo kog od
ranije spomenutog sjemena sa maslom i medom da bi se poboljao rad crijeva.

Kinica (ar. gajs)

Oborina; obilna kia; padavine
Oborina ili obilna padavina ima ugodan zvuk za arapsko uho (ar.gaiz iz korijena
rijei gase) 341 i znai pomo ili olakanje, a upuuje na uzvienost kada doe da pomogne
stanovnicima suhe i neplodne pustinje. Kada padne, ona je ivotni spasilac i predstavlja
robovljevu neprestanu potrebu za svim esencijalnim potreptinama koje osigurava njihov
Gospodar iStvoritelj. Ona takoer podsjea vjernike na Allaha Svemogueg. Kia oivljava
zemlju i uzgaja novi ivot, a njen naziv na arapskom gajs (Oborina) ugodan je za uho,
umiruje srce, umiruje strah, osigurava kontinuitet, a i tijelo i dua zadovoljni su njome.
Voda oborine je blagoslovljena, mehka je, svjea, zdrava i bolja je od obine grad
ske vode. Ovo je posebno tano kada ovakva oborina istie iz gromovitih oblaka.342
Oborina se skuplja u udubljenim podruj ima na planinama koja snabdijevaju potoke
i rijeke koji nanovo pune povrinske vode preko preiavajuih galerija i pojavljuju
se nanovo u vrelima, izvorima, bazenima i zdencima.
Voda je oborine vlanija od obine vode jerse nije ustajala za vrijeme procesa hlaenja
u prirodnim podzemnim rezervoarima. Prema tome, voda je oborine manje zagaena ili
promijenjena usljed prirodnih fenomena, kao to su koncentracija prirodnih atmosferskih
zagaivaa ili odreenih vrsta malih estica praine ili ustajalih lebdeih estica. Zapravo,
voda je oborine profinjena i brzo se kvari nakon mijeanja sa vanjskim stimulansom.
Neki komentatori smatraju da je proljetna oborina bolja od one zimske. Drugi
tvrde da zimska oborina takoer ima svoje prednosti zato to je za vrijeme zime vrijeme
hladnije, zrak je manje zagaen, temperament sunca je manje vru i kvalitet zraka je
ii, pa, prema tome, kondenzacija i uzdizanje isparina iz mora umanjuju neeljene
estice koje su ostavljene iza, kada se isparava morska pjena. S druge strane, oni to
podravaju proljetne oborine tvrde da vea temperatura su neve toplote za vrijeme
proljea pomae rastvaranju gustih i tetnih isparina, rastvara neeljene krutosti koje se
~Cf. X, Suhoa

stanja: ar. sanut.

~ Bog, od indoevropskog gou-: Ulzivati, traiti pomo od, prizivati, (Webster, New World Dictionary,

1988). Najblia rije

ti. rijei, gou u arapskom je gouz, koja takoder znai :zazivati nekoga, traiti pomo

od i priz.ivati.
~2 Vjerovatno se ovaj opis primjenjivao u prolim vremenima kada zrak nije bio zagaden hemijskim i otrovnim
z.agaivaima

koji su u novijim danima proizvedeni od pohlepnih,

sebinih

i nemarnih industrija.

29JI

lbn-Kajjim el-Dievzi

nose isparavanjem vode i odstranjuje prezasienost zraka s neeljenim zagaivaima.

Po njihovom miljenju, proljetna oborina deava se za vrijeme klijanja i sezone nica
nja, donosi novi ivot biljkama i drveu i, nadalje, njena voda je zdravija od zimske
oborine, Allah zna najbolje.
Imam afi, r.a., prenio je da je Enes, r.a., rekao: "Bili smo sa Allahovim Po
slanikom, s.a.v.s., kada je oborina poela padati. Allahov Poslanik, s.a.v.s., skinuo je
odmah svoj turban govorei : "Novo stvorenje je to koje je dobro upoznato sa svojim
Gospodarem">43 (fakoer vidi: voda)

Kna (ar. hinna)

(Vidi Dio Il : lijeenje glavobolje i hemikranije; dio III, opinjenost)

Koza (ar. el-ma'iz)

Ovis capra
(Vidi: meso)

Koza, jarac (ar. tais)

Ovis capra
(Vidi: meso)

Krastavac (ar. kissaun)

Zmijski krastavac

Cucumis sativus flexuosus

Abdullah bin Daafer, r.a. , prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., uobiavao
jesti svjee zrele hurme sa krastavcem. 344
Krastavci su hladni i vlani u drugom stupnju. Oni umiruju uljive ~elesne
izluevine, sniavaju visoku stomanu temperaturu i imaju nizak nivo kvarenja za vri

jeme probave. Krastavci pomau sniavanju bola mokranog mjehura, njihov miomiris
koristi pri onesvjetenju, njihovo sjeme poveava izluivanje urina a njihovo lie koristi
se kao balzam u lij eenju ujeda psa.
Krastavci su sporo probavljivi a njihov hladni temperament ima neke popratne
posljedice, pa stoga oni moraju biti uravnoteeni da bi se neutraliziralo bilo koje

}O

:14

Muslim, 898.

Buharija, 9/495; Muslim, 2043; Ebu-Oavud, 3835; Tirmizi, 1845.

1292

Poslanik,ova medicina

zlo koje mogu sadravati, i da bi se optimizirale njihove koristi, i zbog toga je

Allahov Poslanik, s.a.v.s., jeo krastavce sa svjeim zrelim hurmama (ar. ratib) koje
su vrue i vlane u drugom stupnju. Inae, posljedice krastavica mogu se uravnoteiti
jedenjem groica ili meda.

Krasuljak (ar. fagijet-ul dinan)

Balsamita sauveolens
(Vidi: kaloper, matinjak , miriljavac)

Krava,

Govee (ar. bekar)

Bos; Bovins
(Vidi: meso)

Krkovina, ljigovina, trljika (ar.nebek)

Rhamnus
(Vidi: lotosovo voe, jujub)

Kuhinjska so (ar. milh)

(Vidi: so)

Kur'an
Svemogui Allah kae: "Mi objavljujemo u Kur'anu ono to je lijek i milost
vjernicima." (Kur'an, 17:82) Ovaj ajet posebno upuuje na vrstu, prirodu i svrhu
Allahove objave, i nije upuen da razdvoji ljude na vjernike i nevjernike jer u drugom
ajetu Allah Svemogui obraa se svom ovjeanstvu, govorei: "O ijudi, ve vam je
stigla poruka od Gospodara vaeg i lijek za vaa srca." (Kur'an, l 0:5 7)

Prema tome, Kur'an je savren lijek za sve bolesti srca, tijela i uma i univerzalni
je lijek i tretman za sve nedae na ovom svijetu i brani protiv kazne za grijehe na
buduem svijetu. Ipak, nije svako kvalificiran ili podoban da se okoristi u potpunosti
ovakvim savrenim lijekom i svako ne posjeduje uzviene standarde izvrsnosti koji se
trae za dobivanje savrenog lijeka. Prema tome, kada pacijent ima istinsku vjeru,
kada on nanosi lijek na njegovu tano odreenu bolest vjerom, istinitou, iskrenou,
vjerodostojnou, povjerenjem u njegovog Gospodara, bespogovornim prihvatanjem,
pristankom i nepromjenljivi m osvjedoenjem i povjerenjem u djelotvornost lijeka, kada
se on sloi sa svim uvjetima uzvienog recepta, onda, Allahovom voljom, nijedna ga
bolest ne moe svladati osim smrti.
2931

lbn-Kajjim el-Devzi

Inae, kako moe bilo koji abnormalni sindrom protiviti se naredbi Gospodara, Koji
je odredio njegovu odreenu funkciju, predio (sferu) i ulogu. Drugim rijeima, Kur'an su
svete objavljene rijei Stvoritelja i Opskrbitelja Zemlje, Denneta i svega to oni sadravaju.
Kada bi se sveti govor spustio na planinu, ona bi se zatresla i, ponekad, zdrobila bi se od
straha i potovanja prema Gospodaru univerzuma, i kada bi se spustio na zemlju, to bi
uzrokovalo zemljotres. Nadalje, ne postoji nijedna bolest srca, tijela ili uma za koju Kur'an
nije dijagnosticirao uzrok i propisao savreni lijek, a ovakav je recept rezervisan za onoga
koji je blagoslovljen mudrou, znanjem i razumijevanjem objavljene Allahove Knjige.

Zapravo, ranije u ovoj knjizi, nairoko smo govorili u vezi s temom kur'anske
upute u pogledu odravanja dobrog zdravlja, preventivne medicine, lijeenja bolesti,
ispravnog metoda ienja onoga to je tetno i u pogledu molenja daljnje upute u
dijagnosticiranju odreenih bolesti. to se tie bolesti srca, Kur'an ih zasigurno tumai
do u detalje i osigurava za njih ispravan nain lij eenja i lijek. Svemogui Allah kae:
'J:\ zar im nije dosta (milosti) to to Mi tebi objavljujemo Knjigu koja im se kazuje?"
(Kur'an, 29:51) Nadalje, za onoga koji pati od bolesti srca i ne moe nai njen lijek
u Kur'anu, onda sigurno nema lijeka za njega. Za onoga ko god nije zadovoljen s
Kur'anom u spreavanju ovakvih bolesti, postoji apsolutno nita na ovom svijetu to
ga u potpunosti moe izlijeiti.

Labud (ar. uz)

(Vidi: meso: II perad)

Lani afran (ar. varas)

(Vidi: pseudoafran)
Lea

(ar. 'adas)

Ervum lens; Lens esculenta; Lens culinaris

Svi hadisi koji su pripisani Allahovom Poslaniku s.a.v.s. u pogledu lee su
izmiljeni od strane zemljoradnika i trgovaca, ukljuujui 345 apokrifni hadis kog je
naveo imam Bejheki da "lea omekava srce, dovodi suze oima, otklanja ponos", i
da su "hrana za one iskrene. " 346
Ipak, lea je spomenuta u Kur'anu, gdje stoji da su djeca Izraela udila za njom,
kada su ona rekla: "O Musa, mi ne moemo vie jednu te istu hranu jesti, zato zamoli, u
Lee su mahune graka iz porodice Leguminosae, i one spadaju meu najstarije kultivirano povre. Nji
hovo je sjeme posebno bogato proteinima (22%). Okolo, spljo.teno sjeme dri se u mahunama i mora se
ispuiti za vrijeme dozrijevanja. Njihova boja varira od bijele do zelene, smee, oran i svijetloplave. Lece
se jedu cijele u supama i kuhanom mesu, a takoer se melju u brano, dok njihove slamke i lan (ar. tubn)
se obino koriste za stonu hranu, a ponekad je njihova kora u nju ukljuena.
346 Sve ovo je izmiljeno.
345

1294

Po3lanikova medicina

nae ime, Gospodara svoga da nam podari od onoga to zemlja raa: povra i krastavica,
i penice, i lee, i luka crvenog! On je rekao: 'Zar elite da ono to je bolje zamijenite za
ono to je gore?"' (Kur'an, 2:61). Hrana kojom ih je tada AUah Svemogui opskrbljavao
bila je mana i prepelice.
Lee su hladne i suhe i one obuhvataju dva oprena tsastojaka: jedan uravnoteava
konstituciju, a drugi je izvor kokosovog ulja. Leina je kora vrua i suha u treem
stupnju, jetka je i nadalje stimulira rad crijeva. Esencijalne osobine lee sadrane su
u njenoj kori i zato je njihovo kompletno jedenje zdravije od njihovog jedenja kada su
izgnjeene i oljutene. Cijele lee blae su za stomak i manje tetne, jer njihova pul pa
se slabo vari zbog njenog hladnog i suhog karaktera. Nadalje, lee stimuliraju crnu
u i mogu tetno djelovati na akutnu melanholiju i otetiti nerve. Lee zgunjavaju
krv (lat. Pycnemia) i moraju biti izbjegavane od ljud i koji pate od tromosti i apatije
(lat. Acedia; ar. sevda'), koje su akutna depresija kao i ~eskoba koje su posljedica
neravnotee crne ui. Za ovakve osobe pre~erano jedenje lee moe pogorati njihovo
stanje, potai akutnu mentalnu nepravilnost, opsesiju i uzrokovati prijemvost prema
infektivni m bolestima, ukljuujui kvartarnu groznicu (koja se vraa svaka etiri dana).
Ovako negativne osobine mogu se ispraviti kuhanjem lea s njihovim suprotnostima,
kao to su repa i zelje, ruj, masline, koriander, a dodajui dio masnoe u hranu.

Najtetnija je kombinacija jedenje lee s ukiseljenim povrem kao nadopunom.

Mora se izbjegavati mijeanje lee sa slatkiima u istom obroku, jer ovo moe uzroko
vati zaepljenje jetre, a redovno jedenje lea moe uzrokovati zatamnjenje vida zbog
njihove sirove suhoe. Pre~erano jedenje lee takoer moe uzrokovati zadravanje
(retenciju) urina i hladnih rana, i proizvodi guste gasove u crijevima i jetri. Najbolja
vrsta lee jeste bijela i ona okrugla, i one se brzo kuhaju.

Lipin (limetin) depilator (ar. nureh)

Ummu-Selemeje prenijela da kada bi Allahov Poslanik, s.a.v.s., koristio depilator,
nanio bi smjesu na intimne dijelove prije njenog nanoenja na ostale dijelove tijela.347
Takoer je preneseno da prvi je koji je koristio depilator bio Allahov Poslanik Sulejman

ibn Davud, r.a.Lipin je depilator agens za uklanjanje dlaka nainjen od dva dijela lipe i
jednog dijela arsenika pomijeanib s vodom a potom ostavljenim na suncu ili u toploj kupki
zbog vrenja. Kada smjesa postane tamnoplava, nanosi se preko odreenog podruja, a
osoba mora sjediti aproksimativno jedan sahat prije njenog ispiranja vodom. Predio de
piliranja potom mora biti premazan knom da bi se sprijeile posljedice opekotina348
-H7 Ibn-Madide,

37.S l; hadis je prekinutog seneda.

zarnih: arsenik trisulfid i obini arsenik sulfid koristili su se kao depilatori u kombinaciji s lipom i

vodom. Kombinacija lipe i metalnih sulfida otklanja dlake, ne teti korijenu dlake i ne spreava rast dlake. Sam
je arsenik izrazito otrovan i izjedajuCi je, a u depilacijskim kremama mo.e spaliti i unakaziti kou. Ipak je veoma
vano da ako postoji produeni kontakt s koom, kao posljedica toga mogu se razviti malilgni tumori.

348 Anlenik; ar.

295 1

Ibn-Kajjim el-Devzi
Lie

indiga (ar.
Biljka indigo/era

ke tem)

Imam je Buhari prenio da je Ummu Seleme rekla: "Iznijela sam vam kosu A1
lahovog Poslanika, s.a.v.s., njima, i gle, bila je obojena. " 349
Ipak, lbn-Mevhab komentarisao je da mu je Ummu Seleme pokazala kosu Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., crvenu od kne, a ne tamnoplavu od boje indiga. U sljedeem po
glavlju iste tematike, veina ashaba tvrdilo je da Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije imao
dovoljno sive kose koju bi bojio.350 Isto je potvreno u Enesovom obraanju: "Vidio
sam kosu Allahovog Poslanika, s.a.v.s., a ona je bila obojena knom."351
Indigo je tamnoplava i tamnopurpurna boja koja se ranije dobivala fermentacijom
lia tropske mahunaste biljke Indigo/ere. Voce biljke indiga lie onom od biljke b ibera,

a njeno Lice lii onom od biljke mirte. Biljka raste u ravnicama Arabije. Za vrijeme
njenog potpunog dozrijevanja lie crni, dok kao zeleno lice, proizvodi ulje koje se
koristilo u nekim medicinskim preparatima. Kada listovi pocrne, oni se ubiru, sue i
melju za upotrebu kao voda.

etiri glavne zbirke hadisa (ar. sunen) potvruju hadis Allahovog Poslanika,
s.a.v.s.: "Kna i indigo su najbolje boje."
to se tie imama Gafikija, on je objasnio da katam biljka raste u ravnicama i moe
dosei do 185 cm uvis. Njeni listovi lie onima od masline, njeno voce lii sjemenkama bibera

u obliku, a njena kopica crni kada se samelje i fermentira. Pijenje uvarka od ekstraktiranog
soka lia katame pomae obustavljanje povraanja i pomae protiv ujeda bijesnog psa. I
uvarak od ovakvih listova, kada se kuhaju u vodi, obino se koristi za tintu.
El-Kindi je tvrdio da trljanje oiju uvarkom sjemenki indiga otklanja neistoe,
zaustavlja intenzivno suzenje oiju i umiruje ih.
Ne.ki ljudi mijenjaju lie indiga sa vrhovnikom ili gvadom Oat. Isatis tindoria), koji je
takoer poznat kao divlji indigo. Neki autori sahiha uputili su da prilikom nekih obiaja,
lie indiga i ono od vrbovnika mijeaju da bi se proizvela specijalna boja za kosu.

Kadaje-Ebi Kahafe posjetio Allahovog Poslanika, s.a.v.s., a Ebi-Kahafina glava

i brada bile su kao grm iz porodice Convulvulaceae (ar. zagama), Allahov Poslanik,
s.a.v.s., kometarisao je: "Trebao bi promijeniti boju tvoje sive kose ali izbjegni je bojiti
u crno."352
Ovaj hadis moe imati dva objanjenja: mogao bi zabraniti farbanje kose sa izrazito
crnom bojom ili je moda doputeno mijeati vrbovnikovu ili indigovu boju s knom,
349

Buharija, 10/298.
vidi kn a.

3; 0 Takoer

JS I
3; 2

Biljka indigo je lan porodice mahunarki. Pigment u indigu se naziva indigotin.

Muslim, 2102.

1296

Poslanikova medicina

a ovakva e smjesa obojiti kosu tamnocrvenom bojom; ili mogao bi biti upuen da
zabrani lukavtinu, ~. da stariji ovjek njenom upotrebom privue ml au enu ili
obratno. Ipak, farbanje kose tamnom bojom je doputeno sve dok to nije u svrhu
prevare. (Takoer vidi: Vrbovnik)
Lie

repe (ar. silk)

(Vidi: Egipatska )

Loj; salo (ar. ahm)

Enes, r.a., rekao je: "Jevrej iz Medine pozvao je jednom Allahovog Poslanika,
s.a.v.s., na obrok, i poastio ga jemenim hljebom i rastopljenim lojem pomijeanim
sa mirodijama (kao zainom). " 353
Loj je teka masnoa koja se odlae oko bubrega i slabina goveda i ovaca, a koristi
se u kulinarstvu. Najbolje salo dobiva se iz potpuno zrele ivotinje. Salo je vrue i
vlano, ali je manje vlano od masnoe. Zbog ovoga kada se oba rasto pe, salo se bre
stvrdnjuje.
Salo ublaava hrapavost grla, oputa miie i moe se uravnoteiti jedenjem
ukiseljenog limuna ili umbira u obroku. Loj koze je najvie zatvarajui od sveg loja
uope. Loj jarca ima vie vruine nego onaj od koze onaj otklanja zatvor i koristi u
lijeenju oticanja crijeva i boli u stomaku. Ponekad, loj se takoer koristi u ldistiru
kod lijeenja ranica ili ljutenja koe, upale crijeva popraen bolom u stomaku (lal.
Dysenteria) ili kao poticaj da isprazni crijeva ili kod bolnog bezuspjenog uriniranja.
(Takoer vidi: mast)

Lotosovo drvo (ar. sidir)

(Vidi: lotosovo voe)

Lotosovo voe; jujub (ar. nebe/e)

Rhamnaceae; Rhamnus; Ziziphus vulgaris

U svojoj knjizi "Poslanikova medicina", Ebu-Na'im je zabiljeio jedan hadis u

kojem stoji da je voe jujuba bilo prva stvar koju je A dem, a.s. ,pojeo kada je uinjeno
da se on spusti na zemlju.
U drugom hadisu u kojem se opisuje lotosovo drvo (ar. sidir) Allahov Poslanik,
s.a.v.s., vidio ga je za vrijeme mi 'rada, kada je on doveden da primi zapovijedi od
mAhmed, 3/211; sened je sahih; takoder se prenosi drugim rivajctom kod Buharijc, 4/257; Tirmizijc; 1215.

2971

/bn-Kaiiim el-Devzi

Allaha Svemogueg; on je opisao drvo da ima listove velike kao slonove ui, a voe
slino onome jujubovom, uvijek zrelo, u izobilju i sloeno u nizu kao palisada.354
jujub je lan porodice Rhamnus, bjelogorina je grmlje i malog je drveta koje se
nalazi u umjerenim i suptropskim krajevima i ono nosi voe koje je poput hurme koje
dozrijeva u kasnu jesen.

]ujubovo voe slii mumuli, ono je malo i tamno bijeloga mesa, a jede se svjee,
osueno ili zaslaeno. Kotica ili kamen jede se ponekad kao orah. Listovi, kora i zrna
imaju vrlo velike purgativne osobine, a kora sadri lijek koji se koristi u laksativima.
Meu njegovim medicinskim koristima voe355 jujuba uravnoteava probavu, utjee

na rad crijeva, presvlai stomak, uravnoteava ud ute ui, pazi tijelo, poveava
apetit, proizvodi sluz i pomae umanjivanju dijareje uzrokovane toplom udi une
kesice i ute utice.
Jujubovo voe sporo se vari i njegova teta moe biti nadoknaena jedenjem saa
(medovog) . Ipak, uprkos njegovoj teti, ono e jo uvijek imati svoje posljedice na
crijeva i u uravnoteavanju udi ute ui.
Voe je hladno i suho, ali ipak, lijenici variraju u miljenju da li je ono vlano ili

suho, a mi moemo rei da je njegov nivo vlanosti hladan i vlaan, i da je njegova

suhoa hladna i suha.

Lubenica (ar. billih)

Citrulus vulgaris
Postoji nekoliko hadisa u pogledu lubenice. Svi oni nisu dobro preneseni osim
jednog kojeg su naveli Ebu-Davud i Tirmizi, gdje je preneseno da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., jeo lubenicu zajedno sa svjeim hurmama, i on je ustanovio da se oni meusobno
uravnoteavaju. On je rekao: "Vruina jednog otklanja hladnou drugog i suprotno. " 356
Lubenica je hladna i vlana.357 to je vea njena slatkoa to joj je vea vruina.
Ona osvjeava tijelo i mozak, gasi e, poveava izluivanje mokrae, olakava zat
vorenost i pomae onima koji boluju od upale hemoroida. Jedenje lubenice pomae
tijelu da izbaci kamenac iz mokranog mjehura i bubrega, a vlaan oblog od sjemenki
lubenice moe pomoi otklanjanju pjega od sunca.
Lubenica je rashlaujua i probavlja se bre nego zmijski krastavac ili glatki
krastavac (lal. Cucumis sativus; ar. hidar). Lubenica se brzo pretvara i postaje
3$4 Buharija,

6/218;

m Voe juju ba je bogato vitaminom C i moe se pretvoriti u pie.

3 56 Ebu-Davud,

357 Lubenica

1298

3836; Tirmizi, 1/296; sened hadisa je sahih.

ima priblino 91 o/o vode i 8% eera.

Poslanikova medicina

sredstvo za ienje i laksativ za prvu tielesnu izluevinu koju sree u stomaku. Ona isti
stomak, ispire mokrani mjehur, isti vid, poveava spinalnu tenost (Cerebrospinalni
liquor), pomae spolni odnos i prekida hladnou. Da bi se njene koristi u potpunosti
primile, lubenica se mora jesti u sezoni, prije i nakon obroka, ali se ne bi trebala jesti
u vrijeme izrazite gladi. Najkorisnija je kada se jede pri sobnoj temperaturi, ali ako se
jede rashlaena, moe se uravnoteiti dodavanjem umbira obroku, da bi se odstranila
mogua teta od hladne temperature u stomaku.

Luk (ar. besa[)

Allium cepa; Porum cepa
Ebu-Davud je naveo u svom "Sahihu" da je Aia, r.a., odgovorila na pitanje u
pogledu jedenja l uka, govorei: "Posljednji obrok koji je Allahov Poslanik, s.a.v. s., jeo
sadravao je luk. " 3;& Takoer je preneseno u "Dva sahiha" da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., zabranio jedenje luka prije odlaska u damiju ili u blizinu ljudi zbog neugodnog
zadaha kojeg on uzrokuje. 359
Postoji nekoliko vrsta luka360 i sve one su bogate ugljikohidratima. Luk je vru
u treem stupnju, a ima nenitrogensku izluujuu tvar koja je korisna za obnavljanje
tielesne vode. Luk izbacuje van toksini zadah iz tijela, prekida sluz, poveava seksualni
nagon, daje vrenje spermi i isti stomak. Lukovo sjeme pomae u lijeenju leukoderme,
a korisno je kada se utrljava po tiemenu za one koji boluju od istanavanja kose, gu
bitka kose (lat. Alopecia areata) i elavosti. Mehlem od luka umoenog u so pomae
odstranjivanje bradavica. Mirisanje luka nakon uzimanja purgativa ili lijeka neugodnog
okusa spreava muninu, povraanje i odstranjuje bilo koji naknadni okus ili miris (lat.
Cacosmia). U mrkivanje u vodi umoenog luka kroz nos isti glavu. Upotrebljavanje
rastvara ija je baza luk kao kapi za ui pomae u lijeenju gubitka otrine sluha (lat.
Amblycusis), zvonjenja u uima (lat. Tinnitus), upale uiju i pomae odvoenju bilo
koje nakupljene vode u uhu. Upotrebljavanje mehlema nai njenog od istuenog lukovog
sjemena pomijeanog s medom i njegovo nanoenje oko oiju zaustavlja pretierano suzenje
koje moe biti uzrokovano slabou miia oka, pregrijanou tijela ili hladnoom.
Dobro iskuhan luk s hranom koristi u lijeenju utice, grubosti prsa i kalja. On
urina i utiee na pranjenje crijeva. Nanoenje lukove
vode pomijeane sa solju i ekstraktom divlje rute ili planinske rute preko nezloudnog,
takoer poveava izluivanje

3829; Ahmed, 6/89; u senedu je jedan pre nosilac u ije se povjerenje nije potpuno sigurno,
ostali prcnosioci su povjerljivi.

318 EbuDavud,

Jj9 Buharija, 9/498; Muslim, 564.

Allium cepa; Porum cepa: naj uobiajenija vrsta luka. Sadri 1,68% nitrogena, 0, 1 % izluujue tvari,
2,78% saharoze, 8,04% neazotnih ekstraktivnih tvari i 0,71% celuloze.

360 L.

299 1

Ibn-Kajjim el-Devzi

nebijesnog mjesta ujeda psa ubrzava njegovo lijeenje. Konano, ako pojedinac moe
izdrati njegov ubod, on moe pomoi omekavanje i otvaranje tvrdokornih hemoroida.
Prekomjerno jedenje sirovog luka uzrokuje migrenu, nadutost, zatamnjuje vid,
uzrokuje zaboravnost, teti razumijevanju, proizvodi lo zadah, razvija lo okus i ne
odobrovoljava meleke. vakanje lia divlje rute moe odstraniti lo zadah uzrokovan
jedenjem sirovog luka. Prema tome, jedenje dobro kuhanog luka moe odstraniti sve ovo
navedeno. Takoer je preneseno u had isu da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., poduio ljude
da kuhaju luk i bijeli luk prije njihovog jedenja.

Ljetarka; obina ljetarka (ar. durad)

Francolinus
(Vidi: meso; II perad)

yubicino ulje (ar. duhn el-bene!sad)

Viola odorala
(Vidi: ulje)

Mana (ar. mann)

(Vidi: tartuf)

Masline (ar. zejlun)

(Vidi: maslinovo ulje)

Maslinovo ulje (ar. zejt, zejlun)

Maslinovo je drvo blagoslovljeno u Kur'anu, a maslinova granica simbolizira
nuenje mira. Maslinovo ulje dobiva se iz zrelog voa maslinovog drveta iz porodice

Oleacea. Njegovo uroeno stanite jeste mediteranski bazen i ono se protee kroz
Srednji istok i Junu Evropu, a podjednako se nalazi i u sjevernoafrikim zemljama:
Maroku i Tunisu.
Ebu-Hurejre, r.a., prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Koristite ulje
maslinovo kao hranu i kao mehlem, jer ono dolazi s blagoslovljenog drveta. " 361
Maslinovo ulje vrue je i vlano u prvom stupnju. Kvalitet ulja ovisi od kvaliteta
maslina kada se zgnjee. Najbolje ulje dobiva se iz potpuno dozrelih maslina, a kada
l 61

Abdurrezak u "Musannifu", 19568;

slae Zehebi.

1300

Ibn-Mad~de,

33 19; Hakim, 4/122, kae da je sahih; s njim se

Po3lanikova medicina

se dobiva iz nedozrelih maslina, ono sadri umjereno hladne i suhe karakteristike.

Crvene masline daju ulje koje ima osobine izmedu navedenog dvoga, dok ulje od crnih
hurmi osigurava umjerenu vruinu i vlanost.
Pijenje maslinovog ulja koristi u lijeenju trovanja hranom, pokree crijeva i izbacuje
van crijevne crve. to je starije ulje, to je vei stupanj njegove vruine i djelotvornosti u
razgraivanju tvari. Pored metode gnjeenja, maslinovo ulje se takoder moe dobiti kroz
proces razdvajanja vode (dehidrogenacija) i, u tom sluaju , njegova je ud manje vrua,
blaga i djelotvornija je. Sve vrste ulja omekavaju kou i usporavaju proces plavljenja kose.
Usoljena voda od sauvanih maslina koristi pri opekotinama koe, spreava pojavu plikova,
jaa desni i dobra je za herpetine upale i neka alergijska stanja koe (tj., lat. Urticaria).
Lie

masline koristi pri infektivnim oboljenjima ukljuujui lokalne upale koe

popraene s vruicom (crvenilo koe npr.), ekcem i iravos ti uzrokovane ujedima glo
dara. vakanje ovih listova koristi u lijeenju gljivinih upala u ustima (lat. Aphthous
stomatitis) ili na usnama, a koristi se u lijeenju glodarastih iravosti, opeg svraba
i upale koe (lat. Cnidosis), podjednako kao i kontrolisanju pre~eranog znojenja.
(Takoer vidi: palmino ulje)
Maslo (obrani puter)

(Vidi: obrani puter)

Mast (ar. duhn)

(Vidi: ulje; loj: arb. sahm)

Med (ar. 'asal)

Ranije smo govorili o koristima meda (Cf. Il, reguliranje rada crijeva; koristi od
meda). Ihn-Duraid je rekao: '1edite med, jer je on dobro sredstvo za jaanje (toni k)."
Imam Buhari je klasificirao med kao lijek.
Med je prirodni nektar (slatko pie) i koncentrirana slatkoa cvijea pretvorena
od pela u zlatni bogati sirup. Izvor nektara iz kojeg je nainjen med odreduje njeg
ovu boju i aromu, a najbolja je svijetlo obojena vrsta meda. Najbolji med prave pele
uvari, a sakupljaju ga s planinskih podruja i drvea. Potom se procjeduje i veina
neistoa se odstranjuje osim neto polena i enzima.
Med proizvode pele radnici (lat. Apis mellifera) koje sisaju cvijetni nektar sa svojim
jeziastim izdankom i pohranjuju ga u medni stomak. Pela potom povraa med i pohranjuje

ga u elije ili njime hrani trutove. Pela radnica nosi polen u polenskim koarama lociranim

na njenim stranjim nogama i strue polen od ega njene prednje noge blistaju.

3011

lbn-KAjjim el-Devzi

Med ima sposobnost da apsorbira i zadrava vlagu i odlian je konzervans hrane, a

odreene vrste meda koristile su se u lijeenju rana.
Med bi trebao biti iskljuen iz ishrane djece ispod jedne godine starosti. (Takoer
vidi: eerna trska)

Meso (ar. lahm; navedeno po vrsti i u skladu s obinom upotrebom)

Knjiga o mesu
I- Crveno meso
Allah Svemogui kae: "/ jo emo ih darovati voem i mesom kakvo budu
eijeli"(Kur'an, 52:22), "... i mesom ptiijim kakvo budu eljeli." (Kur'an, 56:21)
Ebi-Derda' prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Meso je najbolja
hrana na ovom i buduem svijetu. "362 Burejde je takoer prenio slian hadis koji glasi:
"Meso je najbolja iva hrana na ovom i buduem svijetu."363
Poastvujui svoju suprugu Aiu, r.a., Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je jednom:

"Prednost Aie nad drugim enama jeste poput sarida nad ostalom hranom. " 364 Kao
to smo ranije objasnili, zarid se pravi od mesa i hljeba. (Cf. hljeb)
El-Zahiri tvrdio je da jedenje mesa poveava snagu sedamdeset hvati, dok je
Muhammed bin Vasi' tvrdio da jedenje mesa poboljava vid. Alija, r.a., rekao
je: 'Jedenje mesa isti pojedinevu boju, nadoknauj e abdominalno odupiranje i
poveava pojedinev dobar karakter." On je takoer rekao: "Sustezanje od jedenja
mesa etrdeset noi unazaduj e staloenost (vrstou)." Na fi' je prenio da je meso
bilo glavna hrana Abdullaha bin Omera, r.a., nakon posta u mjesecu ramazanu i za
vrijeme njegovih putovanja. Ebu-Hurejre je prenio da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
rekao: "Srce uiva kada se jede meso." (Prenio [bn-Madde) Ebu-Davud je prenio
od Aie da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ne sijecite meso noem, to nam je
zabranjeno, umjesto toga, grizi te ga, jer to je zdravije, potpunije i okrepljujue." Ipak,
imam Ahmed opovrgao je ovaj had is kao neistinit pomou dva hadisa o rezanju mesa
noem. (Cf. teletina peena na aru)
Postoje mnoge vrste mesa. Svaka je vrsta karakteristina po svoji osobinama,
porijeklu i prebivalitu ivotinje. U ovom poglavlju, Allahovim doputenjem, govorit
emo o njima i objasniti njihove karakteristike, koristi i tete.

362 Jbn-Madde, 3305; daif.

:l6J Potpuni daif; jer u senedu ima jedan laac.

~ Buharija, 6/320; 099 Buharija, 6/320.

1302

Poslanikova medicina

(l) Janjetina,

ovetina

(ar. lahm da'n)

Ovis aries
Meso je ovna vrue u drugom stupnju, a vlano u prvom. Najbolja je vrsta od jedne
godine. Ono proizvodi zdravu krv i unapreuje snagu kada se ispravno probavi. Ovnovo
je meso posebno korisno ljudima hladnog i blagog temperamenta i koristi sportistima
i vojnicima za vrijeme hladnoe. Ovnovo meso takoer koristi ljudima koji boluju od
neravnotee eme ui, ojaava pamenje i izotrava intelekt.
Meso stare i slabane ovce je nezdravo, i isto je kao meso ovce (ar. na'ad.a; al), a
to je kada ovca postane preko petnaest mjeseci stara. Najbolje meso ovna jeste ono od
crnog ovna, jer ono je blae, ukusnije i korisnije. Ipak, utrojen ovan je bolji i zdraviji.
Najbolje od crvenih ovaca jesu one debele. Njihovo meso sadri vie branljivih sastojaka
i blago je stomaku. Meso jednogodinjeg ovna ima manje hranljive vrijednosti nego
ostalo i ono se die do povrine stomaka za vrijeme probave.
Najbolje meso u ivotinje je ono najblie njenim kostima. Gornji desni dio
ivotinje zdraviji je i blai za stomak od gornjeg lijevog dijela, dok je gornji prednji
dio ivotinje zdraviji nego onaj stranji, a blai je i za stomak. Preneseno je u "Dva
sahiha" da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., uobiavao uzimati desnu pleku ovna i,
uope, meso gornjeg dijela ovce, s izuzetkom glave. El-Farazak je jednom poslao
nekoga da mu kupi mesa i rekao mu je: "Uzmi rebra i pleke, a ne kupuj meso s
glave ili blizu stomaka, jer ono sadri bolest." Nadalje, vrat ivotinje ostaje zdrav,
ukusan, blag za stomak i laki za probavu i, jo, meso desne prednje noge je blae,
lake, ima manje masnoe, dalje je od zadravanja bolesti, blae je za stomak, lake
je za probavu i pomae tijelu da proizvodi blagotvornu krv.

(2) Meso koze; meso jarca (ar. Lahm el-ma 'iz)

Ovis capra

Meso koze ima malo vruine i suho je. Posljedice koje ono izaziva u ~elesn im
izluevinama slabane su, a meso koze je teko za probavu i njegove hranljive vri

jednosti su osrednje.
Meso jarca (ar. tais) je neupitno nezdravo. Ono je izrazito suho, teko za probavu
i ono proizvodi neravnoteu crne ui. Kada je njegovo meso pre~erano suho, ono
postaje tee za probavu i ono proizvodi uljivu krv.
El-Dabir je prenio da mu je njegov lijenik preporuio da nikad ne jede meso jarca,
govorei: "Ono uzrokuje uznemirenost i melanholiju, izaziva slabost pamenja, pobuuje
crnu ~elesnu izluevinu, kvari krv i unapreuje mentalnu nepravilnost kod djece." Ostali
lijenici tvrde da je samo meso starog jarca loe, a pogotovo za stare osobe. Ipak, ljudi
koji su navikli na meso jarca kao njihovu glavnu ishranu jo ga uvijek koriste.

3031

lbn-Kajjim el-Devzi

Galen je smatrao da meso jednogodinje koze ima umjerene koristi, kao to su

uravnoteavanje eluanih sokova i on je preporuio meso koze nad mesom jarca.
Imam Nesai je prenio u svojoj zbirci hadisa da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
"Ophodite se s kozama ljubazno i titite ih jer su one medu stvorenjima Denneta. " 365
U razmatranju autentinosti ovog hadisa postoji vie miljenja. Ipak, moramo
smatrati tetu kozijeg mesa opisanu od lijenika kao ogranienu i mi je ne smijemo
generalizirati. Prema tome, mi takoder moramo razmotriti stanje slabog stomaka,
humoralne neravnotee (neravnotee tielesnih izluevina) i predispoziciju. Ovo je
pogotovo tano za ljude koji ga nisu navikli jesti i koji su navikli jesti prijatnu i lagahniju
hranu, a ovakvi su bogati ljudi koji ive u urbanim podrujima i oni su manjina.

(3) Jaretina

Ovis capra

(ar. lahm el-dadij)

Meso je jareta blago i relativno je uravnoteeno sve dok je jare novoodviknuto od

mlijeka. Meso jareta lake je za probavu zbog nedavnih posljedica mlijeka u njemu, ije se
laksativne osobine slau s veinom digestivnih sistema. Meso je jareta takoder nemasnije
nego ono od kamila i ono proizvodi uravnoteenu krv i odline tielesne izluevine.

(4) Govedina; kravetina; voletina; junetina; meso bivola;

Meso bizona366

Bos; Bovins; Bos Buba/us; Bos Bison

(ar. lahm el-bekar; lahm el- 'idl)
Kravlje meso, obino poznato kao govedina ili njene vrste, hladno je i suho i ako
nije ispravno probavljeno, ono se teko pretvara (u h ran ljive sastojke), sporo prolazi
i krv koju ono proizvodi uglavnom je pogoena udima crne ui.
Govedina je uglavnom dobra hrana za ljude koji rade naporno, a pogotovo za one
koji sudjeluju u iscrpljujuem fizikom radu. Ipak, ovisnost o govedini moe prouzroiti
bolesti koje nastaju iz neumjerenosti crne ui, ukljuujui herpetine upale, liaj i
nedostatak p]gmen tacije koe, rezultujui u bijelim mrljama (lat. Leukoderma), blagi
oblik leproznosti. Govedina takoder moe uzrokovati ugu, podjednako kao i druga
kona oboljenja karakterizirana formacijom ljuskastih, plavkastih mrlja (lat. Ploriasis),

36S Ne
366

moemo doi do izvora ovog hadisa, moda se nalazi u "Sunenu Kubra".

Buffalo; bizon: njegovo meso je manje bogato masnoom i SOo/o je manje bogato holesterolom od govedine.
(ref. The National buffalo Association, USA).

1304

Poolanik.ova medicina

i ona moe uzrokovati elefantijazu367 , rak, opsjednutost i kvartarnu vruicu, pored

nekoliko kategorija oticanja i tumora. Ovaj uticaj mora biti posebno na umu onima
koji nisu naviknuti na govedinu kao njihovu glavnu ishranu i onima koji ne odstran
juju njenu tetnost preko njenog uravnote.ivanja s ispravnom koliinom crnog bibera,
bijelog luka, cimeta, c1umbira i slinih zaina i dodataka.
Meso juneta je manje hladno nego ono od krave, a meso krave je manje suho nego
ono od juneta. Ipak, najuravnoteenije od ovog dvoga je teletina, a posebno meso od
debelog teleta, koje je ukusnije, zdravije i hranEjivije. Teletina je vrua i vlana, i kada
se ispravno probavi, nudi znatne zdravstvene koristi.

(5) Konjetina

Equus caballus
(ar. lahm el-/aras)
Preneseno je u "Sahihu" da je Esma, r.a., rekla: "Zaklali smo konja i jeli ga u
doba Allahova Poslanika, s.a.v.s."368 Takoer je navedeno u "Dva sahiha" da je na
dan bitke na Hajberu, Allahov Poslanik, s.a.v.s., dopustio jedenje konjetine, a zabranio
je meso od magarca aa t. Equus asinus) "369
Ipak, meso je konja vrue i suho. Ono je ilavo i kiselo, proizvodi uljivu krv i
tetno je za ljude slabane konstrukcije, ti. graclane. (Takoer vidi: kamilje meso)

(6) Kamilje meso

Camelus

(ar. lahm el-demel; lahm el-/asil)

Doputeno je jesti meso kamile kada je to neophodno ili u nedostatku ostale hrane.

Allahov Poslanik, s.a.v.s., i ashabi jeli su meso kamile u svojim domovima i za vrijeme
putovanja. Najbolje i najhranljivije od kamiljeg mesa jeste ono od tek odbijene kamile
od mlijeka (ar. /asiD.
to se tie ljudi koji su ga navikli jesti, kamilje je meso dobra zamjena za jan
jetinu i ne uzrokuje tetu. to se tie graana, a pogotovo bogatih koji su navikli
jesti probirljivu hranu, oni mogu osjetiti odbojnost prema njemu i to stoga to oni
nisu naviknuti na njegov jak okus.
>67 Elephantiasis:

hipertrofija i fibroza koe i potkonog i limfoidnog tkiva usljed due oteane cirkulacije u
krvnim ili limfnim vodovima, uglavnom usljed prisutnosti filarijalnih crva, Wuchereria bancrofti ili Brugia
malayi.
368 Buharija, 9/559; Muslim, 1942.
369 Buharija, 9/559; Muslim, 1941.

305 1

lbn-Kajjim el-Dievzi

Kamilje je meso vrue i suho. Visoko je bogato hranljivim sastojcima, proizvodi

uljivu krv i teko se probavlja. Ipak, njegove izrazito bogate hranljive vrijednosti ne
moraju prijati svakome i moe ponekad proizvesti suprotne posljedice.
to se tie traenja od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., prema ljudima da uzmu abdest
nakon pripremanja ili nakon jedenja, ili ak nakon dodirivanja kamiljeg mesa, ovaj se
hadis uglavnom odnosi na higijensko razmatranje, radije nego, izraavanje traenja
namaske istoe, podrazumijevajui da se ne bi trebao pristupiti jedenju hrane prije
pranja ruku i jo da pojedinac ne smije klanjati bez abdesta. Prema tome, moe se
jesti peeno meso i sve dokle ga je vatra dotakla, a potom se ne trai uzimanje abdesta
nakon njegovog jedenja, a prije klanjanja namaza.

(8) Guter
Verenidae
(ar. dabb)

(Vidi: guter)

(9) Gazela; jelen; srna

Gazella; procapra; cervidae
(ar. gaza!)

Naziv gazela se ovdje odnosi na sve vrste iz roda gazela medu ostalim preivarima
iz porodice Cervidae i Procapra, ukljuujuCi afriku i azijsku gazelu i antilopu (ar.
zabi), srneu porodicu Gazela soemmeringi (ar. erdal), jelena, jelena lopataa,
srndaa (S. dama), jelena moutnjaka (ar. addil el-miski; kastura) i Oedemeridae
(ar. adam; gaze[ el-sahra), medu ostalim iz porodice Cervidae.
Meso je gazele vrue i suho, a neki kau da je izmeu (ovog dvoga). Meso gazele
izrazito je hranljivo za uravnoteene konstrukcije i zdrava tijela. Meso gazele jeste
sredstvo za suenje, brzo se probavlja, a najbolje i ukusnije od ovog mesa je ono od
laneta.

(lO) Antilopa370 (ar. zabij; 'ab'ab)

Meso je antilope vrue i suho. Ono je sredstvo za suenje, a pogotovo it korisno
za ljude vlane konstitucije. Ibn-Sina je objasnio da meso antilope proizvodi uljivu
krv i da je najbolje meso od (svih) divljih ivotinja.

370

Lat. Antilocapra americana; male antilope se nazivaju (lat.) Neotroginae, dok se one velike nazivaju (lat.)
Tragelaphinae

1306

Poslanil(ooo medicina

(ll) Zec371 (ar. erneb)

Enes bin Malik, r.a., rekao je: "Vidjeli smo zeca u divljini i ulovili smo ga. Nakon
njegovog pripremanja Ebu-TaJha je odabrao bedro i poslao ga Allahovom Poslaniku,
s.a.v.s., koji je primio dar." 372
Zeje meso je umjereno vrue i suho i najbolji njegov dio su leda i stranje noge

ili bedro. Meso zeca najbolje je jesti peeno. Ono uravnoteava stomak, pomae
izluivanje urina i razgraduje kamenac. jedenje zeije glave oputa miinu napetost
i koristi u lijeenju dyslaxiael 13 i groznine drhtavice.

(12) Divlji magarac

Equus hemionus onage,J74
(ar. himar vahi)
Divlji magarac razlikuje se od zeb re (Lat. Equu.s zebra; ar. larad). Divlji magarac
ivi u divljini i obino nije pripitomljen. Imam Buhari je prenio da je Ebu-Katade bio
poznat po vjetini njihovog hvatanja. U vezi s ovom temom, Ebu-Katade je prenio da je
on bio u drutvu Allahovog Poslanika, s.a.v.s., zajedno sa grupom hadija. Ebu-Katade
jo uvijek nije bio obukao ihrame te je potraio i ulovio magarca i donio njegovo meso
pred AJlahovog Poslanika, s.a.v.s., koji je dopustio ashabima da ga jedu.375
Dabir, r.a., je rekao: "Za vrijeme Hajbera (Bitke na H ajberu op. p.), zbog nude,
morali smo jesti meso konja i divljeg magarca. " 376
Meso divljeg magarca vrue je i suho. Bogato je hranljivim sastojcima i proizvodi
uljivu i gustu krv. Njegov loj (ar. sahm) koristi pti zubobolji kada se pomijea sa
biljkom oman (ar. rasin tibbi) i on rastvara guste gasove koji se stvaraju u bubregu.
Otopina njegovog loja takoder koristi u lijeenju melanoderme, stanja koe koje je
posljedica neishranjenosti ili trudnoe.
)71 Stari svjetski zec

(Lat. Oryctolagus cuniculus) je drutven i ivi u velikim kolonijalnim rupama ili procjepima
koje sam kopa. Zeevi su lanovi reda Logomorpha koji takoder ukljuuje kunie i kratkonoge pirae.
Divlji su zeevi takoder kuni6, a neke pasmine kunia su uevi . Kunii su uroeni u Evroaziji, Sjevernoj
Americi i Africi. Zeica moe imati do pet okota godinje. Kunii (Lat. Lepus) su sisari koji pripadaju
porodici Leporidae. Zeevi i pikae su takoer Legornorphi. Kunii sc razlikuju od zeeva po tome to
oni ne kopaju rupe i to su njihovi mladi potpuno obrasli krznom i otvorenih oiju prilikom rodenja. Divlji
zec i snijeni zec takoer su kunii.

msuharija, 9/570; Muslim, 1953.

m [)ystaxia: blau oblik nemogunosti uskladivanja rada

J74

miia

u voljnim pokretima (Blai oblik ataxiae).

Divlji magarac koji ivi u Mezopotamiji i istonoj Indiji je vrsta konja Equus asinus onager (ar. ahdar) i

proizvod je ukrtanja.

m H adis je spomenut u "Ova sahiha".

176 lbn-Madde,

3191; sened hadisa je jak.

3071

lbn-Kajjim el-Devzi
Uope, meso divljih ivotinja proizvodi uljivu krv i gustu krv, dok je najbolje

meso od svih divljih ivotinja meso gazele i srne, a zeetina dolazi na tree mjesto.
(Takoer vidi: teletina peena na aru; meso; planiranje dijete).

(13) Meso fetusa; embrio

Foetus
(ar. luhum el-adinna)
Fetus je ivo ili mrtvo mladune ivotinje koje se ponekad nae u utrobi zaklane
ivotinje i njegova krv je prezasiena.
Preneseno je u hadisu da je neko upitao Allahovog Poslanika ,s.a.v.s.: "O Allahov
Poslanie, koljemo ivotinje i ponekad naemo fetus u njihovim utrobama? ta da
radimo?" On je odgovorio: 'jedite ga ako elite, jer koristi fetusa jesu one od njegove
majke. " 377 Prema tome, nije nedoputeno jesti ga. Po nekima, Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
zabranio je stanovnicima Iraka jesti meso fetusa osim ako nije naeno ivo i onda se
ono mora zaklati, meutim, detaljno pretraivanje had isa govori nam da je ovo miljenje
zasnovano na pogrenom shvatanju hadisa. Takoer, kijas nam govori da je doputeno,
jer dok je god u utrobi majke, ono je dio nje te se i tretira kao i svaki drugi dio majke.

(14) Osueno meso 378

(ar. kadid)
Bilal, r.a., je rekao: "Zaklao sam ovcu (ar. na'ada; al) da usluim Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., za vrijeme putovanja i on mi je rekao: "Oisti je i pripremi. " 379 To
sam i uradio i posluivao mu sve dok nismo stigli do Medine. " 380
Suho je meso zdravije i hranljivije od starog mesa ili mesa uvanog u soli. Ono
ojaava konstituciju, meutim moe uzrokovati svrbljenje kao popratnu posljedicu.
Da bi se to izbjeglo, mora se dodati bijela divizma381 (lal. Verbascum alatum; ar. pl.
abazir; singl. busajr, busajr labud) hrani kada se jede suho meso. Suho je meso odlino
za ljude tople udi.

377

Hadis je sahih, a do nas je dopro brojnim putevima i rivajetima, od Ebu-Seida, r.a., ga prenose: EbuDavud, 2827; Ahmed, 3/3 1; lbn-Madde, 3199; Tirmizi, 1476; lbn-Hibban, 1077.

378

Meso izrezano u trake i potom osu!eno, izvorno suenje na suncu.

379

Pripremiti ga: ti. izrezati ga na trake i ostaviti ga da se sui.

380

Ebu-Davud, 2814; Muslim, 197S.

381

Bijela divizma je uglavnom dvogodinja biljka iz roda Verbascum, porodice gljivnjaa. Divizma moe
narasti u visinu do 180 cm i ima vunaste i prema dolje okrenute listove, visoke bodlje i ponekad bijele
cvjetove.

1308

Poslanik.ooo medicina
Openito, sauvano meso vrue je i suho i moe se koristiti kao sredstvo za suenje.
Vlano i zdravo meso hranljivije je, meu tim pre~erano jedenje suhog mesa moe
prouzrokovati upalu crijeva (lat. Colitis), ali ovo se moe izbjei kuhanjem suhog mesa
s jogurtom i maslom, i ovakva vrsta ishrane djelotvorna je za ljude toplih i vlanih
tielesnih izluevina.

I I - Perad; ptice; ivad

(ar. lahm el-tajr)
Govorei o jednoj od nagrada koju e uivati "... Oni sreni-ko su sreni" (Kur'an,
vjeno u Dennetu Allahove blizine i blagoslova, Allah Svemogui kae: "/
mesom ptiijim (imal e) kakvo budu eljeli." (Kur'an, 56:21)

56:8)

U "Musnedu" el-Bezzara, meu ostalim zbirkama hadisa, Allahov Poslanik,

s.a.v.s., naveden je da je rekao: "Gledat ete u pticu D enneta i kad je poeli te, past
e u vae ruke, peena i spremna za jesti. " 382
to se tie ptica na ovom svijetu, neke je doputeno jesti, a ostale su zabranjene.
Nedoputeno meso peradi jeste ono od ptica grabljivica383 ili onih koje imaju otre
svinute pande ili zakrivljene pande, ukljuujui sivog sokola (takoer zvanog kraljevski
soko;ar. sahin), bijelog jastreba kokoara, obinog jasbeba i sve vrste ptica koje se
hrane strvinama, ras padaj uim leevima i malim lovinama, ukljuujui kondore, supove,
bjeloglave orlove, rode, plave svrake, prekrivene vrane (takoer znane kao sivolee
vrane), obine crne vrane i sve vrste pupavaca i svraaka meu ostalim pticama koje
se mogu ubiti, a ne smiju jesti, ukljuujui crvenkastu lunju i obinu vranu, od kojih
su sve one nedoputene muslimanima za jesti.
to se tie dozvoljenog mesa peradi, ono ukljuuje divlje vrste peradi, ukljuujui
sve vrste pripitomljenih ptica koje se uzgajaju zbog ove svrhe, kao to su koko384 ,
curka, patka (lat. Anas), guska, pile, golub, fazan i ostale ptice. Meu pticama koje
osiguravaju hranu, kokoi su najvanije zbog toga to su one izvor mesa i jaja. Sljedee
po vanosti dolaze urke i patke koje se uzgajaju iskljuivo zbog njihovog mesa.

(l) Piletina;

domaa

koko/pijetao

(ar. dudad)
Ebi-Musa, r.a., je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., jeo je piletinu."385
l82 Takoc1er ga

biljai Ibn-Kesir, 4/287; hadis je daif.

Ptice grabljivice: lanovi porodice A ccipilrdae iz reda Falconi/ormes.

.184 Kokoke pripadaju redu Galli/ormes.

:ISS Buharija, 9/556; Muslim, 1649.

lal

309 1

lbn-Kajjim el-Devzi

Piletina je najbolje meso od svih ptiijih mesa, a vrua je i vlana u prvom stupnju.
Ona je takoer najvie njegujua (za tijelo). Blaga je za stomak, brzo se probavlja i
efikasno se mijea sa ~elesnim izluevinama. Piletina koristi mozgu (lat. Encepha
lon), poveava spermu, isti grlo, poboljava ten koe, poboljava modane funkcije
i proizvodi dobru krv.
Ipak, piletina, a pogotovo meso domae kokoi tei biti pomalo prevlano, a neki
lijenici tvrde da pre~ erano jedenje piletine moe uzrokovati poveanje uronske kiseline

u krvi ili giht (ar. nakras), meutim ovo je miljenje upitno.

Meso domaeg horoza manje je vlano i vie vrue. Meso stare kokoi koristi pri
impotenciji, boli u crijevima, astmi, garavici i razgrauje guste gasove kada se kuha
u vodi od afranike (lat. Carthamus; ar. kurtum) i sjemenki kopra (lat. Anethum
graveolens; ar. ibiz)
Najbolje meso od horozajeste ono od utrojenog horoza, a najbolje je meso kokoi
ono od onih koje nikad ne legu jaja. Meso mladih kokoki (ar. ferrud) je najbolje i
lake je z:a probaviti, ono unapreuje rad crijeva i proizvodi zdravu krv.

(2) umska Ijetarka386; obina ljetarka

Francolinus vulgaris
(ar. durad)
Njeno je meso vrue i suho u drugom stepenu. Ono je blago za stomak, lahko je
za probavu i proizvodi uravnoteenu krv. Redovno i pre~erano jedenje ljetarkinog
mesa moe oslabiti vid.

(3) Obina jarebica; pjeana jarebica

Perdriz; Perdix perdix
(ar. hadal; kabad)
Njihovo meso je vrue i suho u drugom stupnju. Jarebiino meso lahko je probavlja
i ono proizvodi uravnoteenu i zdravu krv.

(4) Guska; labud (ar. uz)

Njihovo meso je vrue i suho. Ako guije ili labudovo meso postane glavna hrana,
ono moe biti tetno. Ipak, njihovo meso ne proizvodi mnogo mlijei (probavnog soka).

386

Genus Franco/inus, porodica Phasianidae afrikih i azijskih ljetarki, a ona je uroena u pustinji Tar u
Indiji.

1310

Poslanik_ova medicina

(5) Patka;

obina

patka

Anas

(ar. batt)

Njihovo meso je vrue i vlano. Meso patke se obino ne slae sa stomakom. Ono
se teko probavlja i proizvodi pretieranost izmeta.

(6) Droplja387
Otis

(ar. hubari)

Preneseno je u hadisu da je Burejh ibn Omer bin Sefineh prenio da je njegov

djed rekao: ':Jeo sam dropljino meso s Allahovim Poslan ikom, s.a.v.s. " 386
Droplje su iz porodice Otididae ili Otidae iz reda Grui/ormes. Meso je droplje vrue
i suho. Ono se teko probavlja, meutim koristi ljudima koji sudjeluju u iscrpljujuem
fizikom radu.

(8) dral389

Crus

(ar. kurki)

dralovo meso je blago i suho, a postoje suprotstavljena gledita da li je ono

vrue ili hladno. dralovo meso proizvodi uljivu krv i koristi ljudima koji sudjeluju
u napornom fizikom radu. Ptica se mora drati dan ili dva postrani nakon klanja, a
prije njenog jedenja.

(9) Ptice - vrapci

Prunella; Alaudidae; Corydallis

(ar. 'asafir; kanabir)3 90

Abdullah ibn Omer, r.a., prenio je daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Niko
ive blizu travnjaka i ibunja, a imaju duge vratove i noge. Droplje izgledaju nekako poput urki,
OaL Ralius aquaticus). Njihovo perje je
sivo ili smee, esto s mrljama ili takama,a bijelim, smeim ili crnih ispod (po trbuhu). Droplje mogu dobro
letieti, ali uglavnom borave na tlu, skupljaju se u jata i hrane se divljim vrstama biljaka i insektima.

387 Droplje

meutim one su blie povezane sa dralovima i pjetlii ma mlakarima

388 Ebu-Davud,

3 797; Tirmizi, 1829; sened je daif.

nezgrapne, svederake, gazajue ptice iz porodice Gruida. Njihovo je perje obino

sivo ili bijelo. Oni vole obitavati blizu movarnih predjela i hrane se biljnim tvarima i divljim
vrstama malih ivotinja.
m Lat. Corydallis.

389 dralovi su dugonoge,

smee,

3111

lbn-Kajjim el-Devzi
nee izbjei od Allahovog ispitivanja za nepotrebno ubijanje vrabaca, i bez davanja
obzira za njegov dug." Ljudi su upitali: "ta je njegov dug?" Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
je odgovorio: "Da ga zakoljete iskljuivo za hranu a da ne odreete njenu glavu a
potom bacite pticu nastranu. "391

U drugom hadisu, 'Amr bin erid citirao je svog oca koji je uo da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao: " Ko god ubije vrapca bespotrebno (ti. zbog sporta), dua
ptice e se uzdii do Svemogueg Allahajaukajui i plaui , "Moj Gospodaru! Tako
i tako me ubio iz zabave, a ne iz korisnog razloga! " 392
Meso ptica je vrue i suho. Ono uravnoteava tielesnu strukturu, pomae probavu
i poveava spermu. Supa od ptiijeg mesa pomae ienje crijeva i koristi zglobovima.
jedenje mozga ptica pripremljenog s umbirom i lukom potie seksualnu udnju
(afrodizijak), meutim on proizvodi nezdrave posljedice kada se mijea sa tielesnim
izluevinama.

(l O) Golub393
(ar. hamam)
Meso je goluba je vrue i vlano. Meso divljeg goluba manje je vlano nego ono od
pripitomljenog goluba, a meso njegove piladi je ak jo vlanije. Meso pripitomljenog
goluba lake je za stomak i hranljivije je. Meso goluba (mujaka) pomae u lijeenju
mlitavosti, otklanja osjeaj peenja ili peckanja koe Oat. Paresthesia), pomae pri
apopleksiji (kap), intenzivnom spavanju, grozn iinom drhtanju i cerebralnoj paralizi.
Uzgajanje pripitomljenih golubova i udisanje njihove isparine takoer koristi navede
nom.
Meso golubovih mladunadi koristi u lijeenju iijasa, pomae bubrezima i
poveava koliinu krvi.

(ll) Pjeskoviti tetrijeb

Pteroclididae
(ar. kuta)
Pjeskoviti je tetrijeb golub iz reda kandilika-Columbiformes. Njegovo meso je
suho, proizvodi uljivu krv, uzrokuje zatvor i jedna je od najtetnijih hrana. Ipak,
koristi u l ijeenju edema.
'

91

Nesai, 7/207; afija, 2/439; Ahmed, 6550; Daremi, 2/84.

wz Ahmed, 4/389; Nesai, 239; hasen zajedno s prethodnim.

393 Golub je ukljuujue ime za ptice iz porodice Columbidae. Vei primjerci zovu se golubovi koko~ke a oni

manji samo golubovi.

1312

Poslanikova medicina

(12) Prepelic.a; ljuskasta prepelica

Cotrnix; Crex pratensis
(ar. summani; salva; si/rid)
Prepeliino je meso vrue i suho, koristi zglobovima ali teti bubrezima, a ovakav

nedostatak moe biti izbjegnut njegovim pripremanjem s ocatom i dimnjaom394 (Lat.

Fumus terrae; ar. sahitrid; kas/ara). Medicinske osobine prepelica ovise od vrste
drveta s kojeg dolaze.
Meso prepelica koristi prsima i kalju i ono u sebi sadri i spirajue osobine.
Njihovo meso proizvodi izvanrednu ml ije (probavni sok) i dobra je hrana za zdrave
i ljude u oporavku.
Trebalo bi se izbjegavati jedenje nonih ptica koje se hrane nou pokvarenim i
raspadajuim tvarima i agrikulturnim tetoinama. Prema tome, ptiije meso probavlja

se bre od mesa stoke. Dijelovi koji se najbre probavljaju i koji osiguravaju najmanje
hranljivih vrijednosti su vrat i krila, a moramo ovdje spomenuti da supa od peradi je
zdravija nego supa od mesa goveeta, ovce i ostale stoke.

(13) SkakavcP95
Schistocerca gregaria
(ar. derad)
Preneseno je u "Dva sahiha" da je Abdullah bin Ebi-Evfa, r.a., rekao: "Bili smo
sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., u sedam vojnih pohoda i esto nismo imali nita
za jesti osim skakavaca. " 396
Omer, r.a., rekao je: "Doputeno nam je jesti dvije vrste strvina i dvije vrste krvi
(mesa s velikim procentom krvi u njima) . Oni su riba i skakavci, i jetra i slezena. " 397
Skakavci su vrui i suhi i oni osiguravaju oskudnu hranljivu vrijednost. Jedenje
mesa skakavaca redovno uzrokuje iscrpljenost i proizvodi slabost. Dimljenje sa ska
kavcima koristi u lij eenju retenacije (nakupljanju i zadravanju) urina i tekoama
pri mokrenju, a posebno kod ena. Skakavci se takoer mogu koristiti kao sredstvo
za dimljenje u lijeenju hemoroida. Peeni skakavci takoer koriste u lijeenju
korpionovih (Lat. E uscorpius flavicaudus) uboda, a jedenje skakavaca tetno je za
oboljele od este epilepsije.
394

Dimnjaa: Fumariaceae, iz reda dikotiledonskih biljaka; rod Fumaria, s vodenkastim sokom i bodljikavim
cvjetovima, ranije koritena u medicini.

m Najpoznatija je vrsta pustinjski skakavac, Schislocerca gregorio.

'196

Hadis se spominje u "Dva sahiha".

397 Hadis

je prethodno spomenut.

3131

lbn-Kajjim ei-Devzi

Kao hrana meso skakavaca proizvodi suprotne posljedice kada se mijea s ~elesnim
izluevinama. Mora se napomenuti da je redovno i pre~erano jedenje mesa od skaka
vaca nezdravo i uzronik je brojnih ozbiljnih krvnih bolesti, akutnih bolesti gojaznosti i
razliitih stanja vruice. Omer bin el-Hattab, r.a., rekao je: "uvajte se mesa, jer ono je
ovisno i pohlepno pogubno (za zdravlje) kao vino." (Preneseno u "Izjednaenom putu"
od Muvvata' Malika). Nadalje, ak je intresantno za Hi pokrita, koji je bio poznat kao
otac medicine, da je rekao: "Ne inite vae stomake grobovima ivotinja."

Mimozino drvo (ar. ta/h)

Acacia gummi/era

Mimozino drvo, iz porodice mimoza, raste u vrelim podrujima i obino ima

listove rasporeene s obje strane.398 (Vidi: banana; Mmusa Paradisiaca) 399
Miris (ar. tib)

Tib-ul 'arab el-izher

Allahov Poslanik. s.a.v.s., rekao je: "Od vaeg dunjaluka meni su najdrai: ene
i mirisi, a radost moga oka je u namazu "400
Allahov Poslanik. s.a.v.s., je uivao intenzivno koristei miris, dok su smrad i za
dah uzbuivali njegovu otmjenu i posebnu prirodu. Njegova je kua bila najmirisnija.
Ulaenje u nju bilo je najugodnije za srce i duu, jer je u njoj ivjelo najblagoslovljenije
i najuzvienije Allahovo stvorenje i peat Allahovih poslanika, a.s., kome je dola
posljednja Allahova objava da izvede ovjeanstvo iz tame na svjetlo. 401
Miris je hrana za duu i duh. Kao to hrana i pie osiguravaju esencijalne hranljive
sastojke za tijelo i odravaju njegovu snagu, miris tako dri bit fizike snage koja se poveava
mnogostruko kada se namirie njime. Miris opskrbljuje tijelo i duu ugodnou, sreom i
korisnim socijalnim udruivanjima, iri ljubav meu ljudima, unapreuje dobre namjere
i potie ljude da govore dobro o drugima koji koriste miomiris u njihovom odsustvu.
Radi usporedbe, druenje s glupom i nepodnoljivom osobom koja se dodvorava
drugima slabi duh i fiziku snagu i uzrokuje duevni i duhovni stres i brige. Ovakva
nevoljna i nametnuta udruivanja nameu se duhu i iritiraju ga isto kao to smrad i
398 Sloeni listovi s dvije ili vie stabljika, imajui bodlje od

malih bijelih, utih ili ruiastih cvjetova, ukljuujui

visoko ornamentno drvo Albicije.

Biljka tropske banane znana kao Musa paradisiaro, koja nosi obino voe koje se jede kao kuhano povre.
ar. mei!Z e/-denneh
-tOO Hadis je sahih, ve je spominjan.
401 Cf. 7 Njegov dom.

399

1314

Poslanikova medicina

zadah mogu uzrokovati muninu i nelagodu. Zapravo, samonametnuta posjeta glupe

i nepodnoljive osobe jeste poput glavobolje i vruice za tijelo.
Zbog ovoga je Allah Svemogui zahtijevao od ljudi da usvoje dobro ophoenje
u posjeivanju Njegovog Poslanika, s.a.v.s., i da potuju njegovu privatnost, jer je on
bio izrazito uljudan i prilagodljiv, i on nikada nije zamolio posjetioca da ode, ak i ako
je njegova posjeta uzrokovala nelagodu njegovim osjeaj ima ili ga opteretila. Allah
Svemogui kae: "O vjernici, ne ulazite u sobe Vjerovjesnikove, osim ako vam se dopusti
radije/a, ali ne da ekate dok se ono zgotovi; tek kad budete pozvan~ onda uite, i poto
jedete, raziite se ne uputajui se jedni s drugima u razgovor. To smeta Vjerovjesniku,
a on se stidi rei e vam to, a Allah se ne stidi istine." (Kur'an, 33:53)
Zapravo, u pogledu biti mirisa i dobrog miomirisa, nasuprot smrada, miris se smatra
preventivnim lijekom i odlian je za hladne temperamente, a moe izbaciti van mnoge
bolesti zbog svoje jake prirode. (Takoer vidi umbirova trava i ostale biljke i miomirise)

Mirisna ukva (ar. izhir)

(Vidi: u mbirova trava)
mra

(ar. aas)
(Vidi: slatki bosiljak; ar. rejhan)

Mirta;

Mirtina aa (ar. zarira; kasab el-zarir; ud el-vad)

Hemarthria

Preneseno je u Buharijevom "Sahihu" da je Aia, r.a., rekla: "Namirisala sam

Allahovog Poslanika, s.a.v.s., sa uljem od mirtine ae za vrijeme oprotajnog hadda
prije oblae nja ih rama i poslije. " 402 ( 403)

Misvak (prirodna
Salvadora indiea

etkica za

zube)

(Vidi: etkica za zube; ar. sivak)

Preneseno je u "Dva sahiha" da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Kada ne

bib mislio da bi to bilo preteko za moje sljedbenike, naredio bih im da iste zube
misvakom prije svakog namaza."404 Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "ienje zuba
Buharija, 10/313; Muslim, 1189.
~ Takoder vidi XXIII, Lijeenje bubuljica i ireva.
~ Buharija, 2/312; Muslim, 252.

-tOZ
3

3151

/bn-Kajjim el-Devzi

misvakom jeste dobra higijenska praksa koja isti usta i udobroljava Gospodara. "-lOS
Allahov Poslanik, s.a.v.s., uobiavao je takoer istiti zube prije odlaska na poinak.
Isto tako je izvjeteno da je on istio zube misvakom na svojoj samrtnikoj postelji.406
Osjeajui se pomalo saaljivo prema ashabima, on je jednom rekao: "Opteretio sam
vas malo s potovanjem prema misvaku. " 407
Allahov Poslanik, s.a.v.s., bio je posebno ceremonijalan u ienju zuba misvakom prije
uzimanja abdesta za namaz, nakon buenja za noni namaz i prije sabah-namaza.406
Higijena je zuba je najvanija u medicini. Imam Ebu-Hanife rekao je da je
najbolja vrsta misvaka409 ona od alojinog drveta. On ini govor jo izraajnijim, koi
jezik, poboljava apetit, isti mozak i bolje ga je umoiti u ruinu vodu prije koritenja.
(Cf. alojino drvo)

ienje zuba mora se vriti misvakom od kvalitetnog i korisnog drveta. Ne smije

se uzimati misvak nasumice ili s nepoznatog drveta, jer neko je drvee otrovno i mora
se traiti tano odreena vrsta drveta koja je pogodna za ovu svrhu.
Postoje razliite vrste misvaka, meu njima, Allahov Poslanik, s.a.v.s., koristio je
ponekad misvak od narovog drveta, bosiljkovog drveta i od trske. Alojino drvo ima
ugodniji okus nego veina njih i najbolje je za ienje zuba. Ipak, pre~erano ienje
zuba misvakom moe zatamnjeti njihov sjaj, otetiti caklinu i uiniti zube neotpornim
prema zatitnim bakterijama iz preostale hrane u njihovim mikroskopski m porama, pa,
prema tome, eventualno razvijajui smrdljiv dah (lat. Halitosis), podjednako kao to to
pomae odsjedanju pokvarenih isparina koje se uzdiu iz stomaka a koje su posljedica
uljivosti ili nedovrene probave. S druge strane, redovno i umjereno ienje zuba
misvakom uva njihov sjaj, jaa njihov korijen, osvjeava usta, poboljava okus, ini
govor izraajnijim, spreava kugu, isti mozak, poboljava apetit, poveava udnju
za hranom i odrava odgovarajuu higijenu usta (oralnu higijenu), a bolje je koristiti
misvak nakon njegovog umakanja u ruinu vodu.
Ibn Abbas, r.a., je rekao da ienje zuba rnisvakom ima deset koristi: osvjeava
usta, isti mozak, uzrokuje osjeaj zdravosti, rastvara sluz, unitava kugu, priprema
stomak za slijedei obrok, sadrava u sebi sunnet, udobroljava Gospodara, pridonosi
pojedinevoj vrlini i obraduje meleke.
..os Buharija, 4/137; afija, 1/27; Ahmed, 6/47; Nesai, 1/10; Daremi, 1/174; senedje sahih i Ibn-Huzej me
i lbn-Hibban su ga proglasili sahihom; 143.
400 Buharija,

8/1 06.

7
<10 Buharija,

2/312.

-4<J8 Cf.
4(19

Opa poslanika

uputa u preventivnoj medicini: Njegov odmor.

Misvak je kratka akalica od drveta nainjena od stabla Salvadora indieo ili Lepidiuma iji ekstrakt ima
gorak (opor) okus, a ovakav ekstrakt moe se naCi u brojnim pastama za zube, a ak neke od njih proizvode
se u "zapadnim" zemljama.

1316

Poslani}eova medicina

Ostali komentatori tvrde da ienje zuba misvakom izotrava pamenje, prilagoava

desni, rastvara sluz, isti vid, spreava kvarenje zuba, pomae probavu, isti
grlo, koristi hrapavosti ili promuklosti glasa, ini govor izraajnijim, raspruje pospanost,
pospjeuje sposobnost itanja, pomae pojedincu da klanja namaz i ui Kur'an, odo
broljava Allaha Svemogueg i meleke i pridonosi pojedinevoj vrlini.

ula, jaa

Dobro je ako se ceremonijalno pristupa ienju zuba misvakom prije uzi

manja abdesta za namaz nakon buenja da bi se klanjao sabah-namaz i prije
svakog od pet dnevnih namaza.

ienje je zuba misvakom dobro, bilo to za vrijeme posta ili ne, medutim to je
potrebnije initi za vrijeme posta zato to to odrava oralnu higijenu i isti usta. Amir bin
Rebia, r.a., rekao je: "Vidio sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kako isti zube misvakom
za vrijeme posta. "41 0 Imam je Buhari naveo da je Abdullah bin Omer istio zube ujutro
i navee dok je postio. Takoder je korisno odgovarajue ispirati usta za vrijeme posta, a
nakon uzimanja abdesta. U ovom smislu, kada Allah Svemogui govori o procjenjivanju
daha pos taa (ar. halu/el-sa'im) i njegovom tretiranju kao da je mous, On je ohrabrio
ljude da poste kao zdravi izraz njihove pobonosti i ni na kakav nain On nije ohrabrio
zanemarivanje oralne higijene, s obzirom na to daje postau potrebnije redovno ienje
zuba za vrijeme posta. U tom smislu, upotrebljavanje misvaka ustvari ini da dah postaa
mirie poput mousa. Ovo je slino mirisu krvi vjernika koji je ranjen za vrijeme bitke
protiv nevjernika, a ija e krv mirisati kao mous na Dan polaganja rauna, ali, ipak, on
mora oistiti svoju ranu nakon bitke, a prije obavljanja sljedeeg namaza. Ipak, porijeklo
loeg daha Gat. Stomatodysodia; ili Halitosis) za vrijeme posta jeste pomanjkanje hrane
u stomaku ije se isparine ovijaju oko zuba i desni. Dakle, bolje ih je istiti redovno i
ceremonijalno, ak i za vrijeme posta.
Allahov Poslanik, s.a.v.s., i vjernici su koristili misvak, bez obzira da li su postili
ili ne, i Poslanik, s.a.v.s., ohrabrio je vjernike da ga koriste. Ustvari, AIJahov Poslanik,
s.a.v.s., nikad nije citiran da im je rekao da to ne upotrebljavaju osim nakon zalaska
sunca, a Allah zna najbolje. (fakoder vidi: alojino drvo; ar. ara!V
Mlijeko (ar. halib; Leben)
Svemogui

AIJah kae: "Vi imate pouku i u stoci: 'Mi vam dajemo da iz utroba
njenih mlijeko isto pijete, koie nastaje odgrizina u buragu i od krvi."' (Kur'an, 16:66)
Svemogui takoder govori u Kur'anu o Dennetu, gdje kae: " ... U kome su rijeke od
vode neustajale i rijeke od mlijeka nepromijenjenog ukusa,... " (Kur'an, 47: 15)
U Sunenu je zabiljeeno da je AIJahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Koga Allah
nahrani hranom, neka kae: 'Allahu dragi, blagoslovi ono to si nam dao i opskrbi nas s
~10 U

ovom rivajetu hadis je daif, prenosi ga Ebu-Davud, 2364; Ahmed, 3/445.

3171

lbn-Kajjim el-Devzi

onim to je za nas najbolje,' i koga Allah opskrbi pijenjem mlijeka, neka kae: 'Gospodaru,
blagoslovi ono to si nam dao i poveaj na udio u njemu,' jer ja ne znam ni ta to bi se
nadmetalo mlijeku ili bilo njegova zamjena, bivajui istovremeno hranom i piem."411
Uglavnom, mlijeko se smatra kao jednostavna supstanca koja sadri prirodni i
neodvojivi dio smjese tri kategorije potrebnih hranljivih sastojaka412 , a to su: voda,
mast i sir. to se tie sira, njegova je ud hladna i vlana. On opskrbljuje tijelo pot
punom njegom i sadri visoke koliine proteina, antitijela i kalcij uma, izmedu ostalog.
ud masti u mlijeku umjereno je vrua i vlana. Ona se slae s prirodnim ureenjem
zdravog tijela i nudi brojne koristi. Nadalje, masnoa u mlijeku doputa veu apsorp
ciju masno topivih hranljivih sastojaka u krvnu struju iz crijeva. l konano, ud vode
je topla i mokra. Ona djeluje kao sredstvo za razrjedivanje potrebno za rad crijeva i
kao opi ovlaiva za tijelo.
Sve zajedno, ud je hladna i mokra. Ipak, neki kau da mlijeko dobiva svoje svojstvo
tople udi neposredno nakon mue, i bolje ga je piti kada je svjee namueno, zato to
njegova hranljiva vrijednost opada s vremenom.413 Svjee je mlijeko najbolje. Ono je
hladno i mokro i proizvodi mlije. Kada se mlijeko ukiseli, njegova ud postaje topla.
Dobro mlijeko ima svijetlobijelu boju, proizvodi ukusnu aromu, dobrog je ukusa,
ima istananu slatkou, stabilnu vrstou i uravnoteene masne sastojke.
Najkvalitetnije mlijeko za novoroene jeste uglavnom probrano mlijeko nakon

etrdeset dana od djetetovog rodenja. 414 ivotinja mora biti mlada, krupna i jaka.
Nadalje, ivotinja se mora hraniti dobrom krmom (suha stona hrana), ispasati na
dobrom panjaku i piti nezagadenu vodu. Ovakvo e mlijeko proizvesti zdravu krv,
osigurati potpunu ishranu i unaprijediti zdrav razvoj dojeneta.
to se tie punoljetnih osoba, dobro mlijeko pomae odstranjivanju depresije i
uznemirenosti. Ono umiruje duh i pomae u lijeenju bolesti crne ui. Pijenje mlijeka s
medom isti unutarnje iravosti uzrokovane pokvarenim ~el esnim izluevinama. Pijenje
mlijeka sa eerom uljepava ten i uzrokuje punanost. Pijenje mlijeka spreava bilo
koje tetne posljedice spolnog openja. Ono koristi bronhijama i pluima i korisno je
za oboljele od tuberkuloze.

~1 1

Prenosi ga Ahmed i drugi, hadis je hasen.

412

Mlijeko ima vrlo malo eljeza i askorbinske kiseline i malu koliinu niacina. Nivo kalcijuma i fosfora u

mlijeku je vrlo visok. Nivo vitamina A visok je u cijelom mlijeku. Struktura cijelog mlijeka je aproksimativno:
4,9% ugljikohidrata, 3,5% masti, 3,5% proteina i oko 87% vode.

413 Riboflavin
414

je prisutan u znaajnoj koliini u mlijeku osim ako nije ono izloeno svjetlu.

Inicijalno, a prije nego to se proizvede mlijeko, majina prsa proizvode kolostrum, izrazito utu tenost koja
sadri visok nivo proteina i antitijela koji e pomoi novoroenetu da se odupre bakterijama i virusima koji
uzrokuju bolest. Potom se majini hormoni mijenjaju u svijetloplavu boju s vrlo oskudnom strukturom.

1318

Poslanikova medicina

Intenzivno pijenje mlijeka loe je za glavobolju, stomak, bubrege i slezenu, i moe

otetiti zube i desni. Zbog ovoga se moraju isprati usta vodom nakon pijenja mlijeka.
Preneseno je u "Dva sahiha" da kad god bi Allahov Poslanik, s.a.v.s., pio mlijeko,
traio bi vode da ispere usta. Allahov je Poslanik, s.a.v.s., je jednom prokomentarisao
govorei: "Ono sadri puno masti. " 415
Pijenje je mlijeka loe kada se boluje od vruice ili promrzlina i ono moe otetiti
mozak zbog brzine kojom se pretvara u u. Ibn-Abbas, r.a., je prenio da je Al
lahov Poslanik, s.a.v.s., rekao da je mlijena masnoa loa za vruicu i one koji pate
od glavobolje (Preneseno u "Sahihu" Buharijinom i Muslimovom). Pijenje mlijeka
redovno i intenzivno moe uzrokovati zatamnjenje vida, bol u zglobovima, zaepljenje
bubrega, zadihanost ili nadimanje stomaka i crijeva. Sve ove reakcije, izmeu ostalih,
mogu biti ispravljene dodavanjem meda, jedenjem umbira, slatkih uvrivaa ili sline
hrane zajedno sa mlijekom. Ovdje se mora naglasiti da ovakve negativne posljedice,
podjednako kao i neke alergijske reakcije na mlijeko uglavnom se deavaju onima koji
se u potpunosti susteu od pijenja mlijeka, a pogotovo onima koji ga nisu navikli piti.

(l) Ovije mlijeko (ar. halib-u da'n)

Ovije je mlijeko najgue i najmokrije. Njegov sadraj masti je vei nego kod
kozijeg i kravljeg mlijeka. Ovije mlijeko prouzrokuje izli v sluzi i njegovo redovno pi
jenje moe uzrokovati bijele pigmentacije koe. Ovije mlijeko mora biti razblaeno s
vodom prije njegovog pijenja, u skladu poveavanja tielesne koristi od njega, da ublai
njegovu tetu, da ugasi e i da ubrza njegove rashlaujue posljedice.

(2) Kozije mlijeko (ar. halib-ul maiz)

ud kozijeg mlijeka umjereno je razblaena. Ono oputa crijeva, vlai suhu struk
turu, pomae pri nekim sluajevima iravosti grla, umanjuje nadraaje suhog kalja i
koristi u sluajevima ispljuvavanja krvi (lal. Tuberculosis).
Uope, mlijeko s panjaka najkompletnije je i najsavrenije pie za ljudsko tijelo
zbog cjelokupne ishrane koju prua. Ono obogauje krv, slae se sa potrebama novo
roeneta i uroeno se slae sa ljudskim tijelom. U vezi s ovom temom, Ibn-Abbas je
prenio da kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., bio u-zdignut u svom nonom putovanju
(ar. isra) do Denneta, melek Dibril, a.s., donio mu je au vina i au mlijeka. Kada
je Allahov Poslanik, s.a.v.s., odabrao da pije mlijeko, Dibril, a.s., je rekao: "Hvaljen
neka je Allah koji te je vodio onom uroenom (ar. fitra> islam). Da si izabrao da
pije vino, tvoji sljedbenici bi zastranili nakon to ih napusti. " 41 6

s Buharija, 1/270; Muslim, 358.

416

Hadis se bilja!i u "Dva Sahiha".

3191

Ibn-Kajjim e/-Deozi

Ukiseljena mlijeko (Cf. kefir) probavlja se sporo, ali se dobro mijea s ~elesnim
izluevinama, i vru stomak uveliko se moe njime okoristiti i lahko ga probaviti.

(3) Kravlje mlijeko (ar. halib-ul bekar)

Kravlje mlijeko obogauje tijelo, poveava spermu, oputa crijeva i poboljava rad
crijeva. Kravlje je mlijeko najuravnoteenije i umjereno u ublaenosti, a bolje je od
ovijeg i kozijeg mlijeka u strukturi, ravnotei, gustoi, bogatstvu i masnoi.
Abdullah bin Mes'ud prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Pijte
kravlje mlijeko, jer krava pase sve vrste biljaka. " 417

(4) Kamilje mlijeko (ar. halib-ul ibiD

(Vidi: lijeenje edema)

Molasa
(Vidi: sok od groa)

Mous (ar. misk)

Ebi-Sejd el-Hudri, r.a., prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Mous
je najbolji miris." 41 8 Aia, r.a., rekla je: "Namirisala sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,
uljem koje je imalo u sebi mous prije nego to je obukao ihrame, a uradila sam isto
za Bajram i prije nego to je otavafio Ka'bu." 419
M o us je kralj svih mirisa, najdragocjenjeniji je miomiris i najzadovoljavajui je. Ljudi
su usporedili dobrotu i vrijednost s mousom u njihovim parabolama starog. Vrijednost
je ostalih miomirisa blaga u usporedbi s mousom, jer ne postoji nijedan drugi miris za
kojeg je reeno da je izvrsniji od mousa, a dine u Dennetu su od mousa.
Mous je vru i suh u drugom stupnju. On odobroljava duh, poveava vitalnost i
ojaava unutarnje organe kada se uzima kao pie ili kada se mirie kao miomiris. Mous
takoer koristi vanjskim organima, kada se koristi kao mast, i pomae starim ljudima
za vrijeme hladnog godinjeg doba, pogotovo onima hladnog temperamenta.
Mousov je miris prodoran i postojan. Mirisanje mousa pomae oivljavanje
onoga koji boluje od napada nesvjestice i pomae umanjivanju nepravilnog ubrzavanja
kucanja srca ili lupanja srca, a vjeruje se da djeluje kao afrodizijak. Mous takoer
417

4 18
4 19

Had is se nalazi u "Mustedreku", 4/ 197; hadis je hasen.

Muslim, 2252.

Buharija, 3/315.

1320

Poslani/eova medicina

pomae isuivanju pretierane vlanosti u oku, umanjuje pretierano izluivanje iz oiju,

isti upale sklere, podjednako kao i ostale upale koje tetno utieu na istou corneae
i koje uzrokuju zamagljenost vida.
Mous takoer pomae odstranjivanju vjetrova, odstranjuje posljedice otrova i
ubrzava lijeenje rana uzrokovanih zmijskim ujedom. Mous se dobiva iz spolnih
lijezda mousnog jelena420 , malog kljovastog rogatog jelena aat. Moschus moschi
ferus), koji je uroen u planinskim predjelima od Sibira do Himalaja.
Mahune iz kojih se dobiva mous smjetene su u kesu blizu jelenovih spolnih
organa i sadre supstancu, esencijalni sastojak iz kog je organska sloena tvar m us
cin. Kada se osui, supstanca daje zrnati praak koji se priprema za miris preko
pravljenja tinkture (boje) s alkoholom.

Namaz (ar. salat)

Allah Svemogui kae: "Pomozite sebi strpljenjem i molitvom, a to je, zaista,
teko, osim poslunima." (Kur'an, 2:45) "O vjernici, traite sebi pomoi u strpljivosti
i obavljanju molitve! Allah je doista na strani strpljivih." (Kur'an, 2: l 53) "Naredi
eljadi svojoj da obavlja molitvu i istraj u lome! Mi ne traimo od tebe da se sam hrani,
Mi emo le hraniti! A samo one koji se budu Allaha bojali i grijeha klonili eka lijep
svretak." (Kur'an, 20: l 32)
Kako je zabiljeeno u hadiskim zbirkama, kad god bi se suoio sa oprenim
okolnostima, Allahov Poslanik, s.a.v.s., zatraio bi uputu kroz namaz. Ranije u ovoj
knjizi naveli smo prednosti molitvi u lijeenju bolesti i kako kontrolisati patnju i bol
prije nego bolest napadne osobu.
Redovni namazi jesu toak koji dostavlja pojedincu dnevni hljeb na ovom svijetu
i oni su pojedineve istinske zarade u ivotu poslije smrti. Zapravo, namazi uvaju
zdravlje, odbacuju tetu, tite protiv bolesti, pomlauju srce, obasjavaju lice s prijaznom
svjetlou, umiruju duu, prijaju umu, rasp~uju ljenarenje i besposliarenje, osvjeavaju
tijelo, obnavljaju energiju, poveavaju mudrost i proiruju zamjetljivost, njeguju duu,
glaaju srce, umanjuju tegobe koje su povezane s zaraivanjem za ivot, donose Allahove
blagoslove zaradama, zaustavljaju Allahovu srdbu, donose blagoslove u pojedinevu
okolinu, udaljuju pojedinevu okolinu od sistematskih ejtanskih pokuaja za odvoenjem
~ernika u stranu, i namazi pribliavaju pojedinca Milostivom Gospodaru.
Redovni namazi imaju velianstvene i zapanjujue posljedice u ouvanju dobrog
zdravlja i jaanju srca. Oni iste pojedinev sistem od tetnih pretieranosti i pojaavaju
ravnoteu i pospjeuju umjerenost. Zapravo, kad god se dvoje ljudi suoe s ravanjem
nesretnog sluaja kojeg su poduzeli, anse su da onaj meu njima to redovno obavlja
420jeleni:

lat. Cervinae; u sistematici postoje mousne srne. Mo~usna srna (lat. Moschus moschi/erus).
3211

lbn-Kajjim el-Devzi

namaze moe patiti manji dio ovakve nesree, i kao posljedica toga, njegovo polaganje
rauna u ivotu poslije smrti moe biti obeavaju. Obavljanje propisanih namaza
takoer nudi udotvorne rezultate u odbacivanju zlih iskuenja koja su povezana s
pojedinevim prolaznim ivotom na ovom svijetu. Ovo je posebno istinito kada je
pojedinevo obavljanje voeno i dopunjeno s ispravnom paljivou, kako vanjskom
tako i onom unutarnjom. Zapravo, ne postoji nita to moe raspriti zlo ovog svijeta,
udaljiti pojedinca od muke grijenika u ivotu poslije smrti, dovesti pojedinca blie
njegovim istinskim interesima, odgovoriti na njegove ponizne molitve i zadovoljiti
njegove tenje kako na ovom tako i na buduem svijetu bolje od namaza.
Ovo je zbog toga to su namazi primarni povezujui kanal izmeu roba i njegovog
Gospodara, njegovog Stvoritelja i Opskrbitelja. Prema tome, namazi otvaraju robu
kapije blagoslova, koristi i uzvienih dobara, a zatvaraju vrata zlu i njegovim nagov
orima. Namazi osiguravaju i opskrbljuju roba Allahovom uputom, vode ga u pravom
smjeru i snabdijevaju ga elementima uspjeha, dobrog zdravlja, dobra, dobrobitnosti,
zadovoljstva, ugodnosti, veselja, istinskih zadovoljstava i stvarne sree, od kojeg e sve
ovo hi tati na robovljevu stranu, obuhvatiti ga i neprestano sluiti njegovim potrebama.
(Takoer vidi: strpljivost; post; koristi namaza)

Narcis421 (ar. nardis)

Amaryllidaceae
Rod narcisa jeste proljetna ili jesenska cvjetna biljka, popularno znana kao zelen
kada, narcis ili sunovrat. Cvijet je narcisa vru i suh u drugom stupnju. Njegove stabljike
pomau stvrdnu tim niskoleeim irevima ili izluujuim cistama s korijenjem koje je
doseglo nerve. Biljka narcis takoer ima istee, ispirajue i dejstvo povraanja.
Jedenje prokuhanih cvjetova i stabljika narcisa ili pijenje njegove vode pospjeuje
povraanje i povlai prema gore pretieranu vlagu s dna stomaka. Ako se narcisov cvijet kuha

s grahoricom (lat. Vicia ervilia) ili gorkom grahoricom (ar. karsana) i medom, to pomae
lijeenju ireva, dozrijevanju tvrdokornih bubuljica i pomae varenju tvrdih ireva.
Cvijetje narcisa vru iblag, a koristi pri hladnoi glave. Mirisanje narcisovogcvijeta otvara
zaepljenja u glavi i nosnicama, koristi kod nekih sluajeva epilepsije, smanjuje glavobolje
uzrokovane hladnim temperamentom i neravnoteom crne tielesne izluevine. Ipak, narcis
moe takoer uzrokovati glavobolju ljudima neumjereno vrueg temperamenta.
Obino mirisanje narcisa zimi spreava glavobolju, teinu u glavi, crvenilo lica i
averziju prema otrom svjetlu, meu ostalim simptomima udruenim s pleuritisom.
Biljka narcis takoer umanjuje glavobolje uzrokovane neravnoteom uljivih i
sluznih tjelesnih izluevina.
42 1

Narcis, rod narcisa, odnosi sc na biljkine opojne osobine iz. porodice ljiljana. Narcis je biljka popularna
zbog njenih ivahnih, miomirisnih cvjetova.

1322

Prulanik_ova medicina

Narcis je aromatina vrsta koja ojaava srce i mozak i, konano, autor knjige "El
T ejsir" tvrdio je da on lijei djeije ludilo.

Narovi422 (ar. rumman)

Punica granatum
Narovi Oit.: imajui sjeme) spomenuti su u Kur'anu. U Njegovom opisu stvorenja
Zemlje i onoga to ona sadrava da bi se sluilo ljudskim potrebama, Allah Svemogui
spominje: " ... voa i palmi i ipaka." (Kur'an, 55:68; ibid. 6:141; 6:99)
lbn-Abbas, r.a, prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ne postoji
nijedan va nar koji nije opraen sjemenom nara iz Denneta. " 423 Takoer u izreci
Alija, r.a., rekao je: 'Jedite nar cio s njegovom jezgrom, jer on oblae stomak."
Slatki je nar je vru i vlaan, koristi grlu, pluima i bronhijama, djeluje kao
ublaiva kalja i dobar je za u. Nar takoer koristi stomaku, djeluje kao blagi

laksativ, spreava kvarenje hljeba u stomaku i nadmoniji je nad sli nim kategorijama
hrane kao izvor opsenih vrijednosti hranljivih sastojaka za cjelokupno tijelo. Nar se
rastapa u stomaku i lahko se pretvara zbog njegove profinjenosti i blagog tempera
menta, lagahno grije stomak, izbacuje van stomane gasove i poveava spermu, ali,
ipak, jedenje nara za vrijeme vruice je tetno.
Kiseli je nar hladan i suh, djeluje kao blagi konstriktor (sredstvo za stezanje), pomae
lijeenju upala sluznice stomaka i poveava izluivanje urina vie nego ostale vrste nara.

Kiseli nar takoer umiruje u, zaustavlja pranjenje crijeva, spreava povraanje,

jaa stomak, omekava izmete, ublaava nepravilnost jetre, poveava napetost tijela,
umanjuje udaranje bila, pomae pri povremenom bolu povezanim sa srcem, umanjuje
bolove povezane sa elucem i vraa uljivost ute ui i krvi.
Nanoenje paste od kuhanog narovog soka s njegovom jezgrom pomijeao s malo meda
na one kapke koristi u lijeenju utosti corneae i isti oi od gustih tielesnih izluevina
uzrokovanih neuravnoteenou ute ui ili sluzi. Nanoenje spomenute paste na usne
takoer pomae pri povratnim gangrenoznim ran icama. Pijenje otopine od nara kuhanog
s njegovom jezgrom potie rad crijeva, ispire pretierani crijevni gnjilei mukus, koristi u
lijeenju produene tercijerne vruice i zaustavlja uljivost ute ui i krvi.
to se tie gorko-slatkog nara, on je naravno izmeu slatkog i gorkog, a njegove
koristi blie su kiselom naru. Mehlem od narovog sjemena pomijeanog sa medom
ubrzava lijeenje inficiranih noktiju i jagodica, obino znano kao "zanoktica" (ar.
dahis), uljivih iravosti i malih konih tumora (lat. Xanthom).
422

Nar sadri 14% saharoze; 17,5 7 ekstrakti! nih materijala, 0,30% izluujuih tvari, 0,52% proteina, O, 17%
citrusa i 0,73% biljnog praha. Pripada porodici Punicacea.

m Hadis je izmiljen.

3231

lbn-Kajjim el-Deuzi

Cvat nara (pers. dallanar) koristi se u medicini kao sredstvo za zaepljanje, kao
sredstvo za unitavanje crva u crijevima i za ubijanje i izbacivanje trakastih crva (metilja
crva iz reda Castoideae).
jedenje j.ezgre nara boji stomak u zeleno. Popularno predanje ide tako daleko
da kae da jedenje ak tri nara godinje moe sprijeiti konjuktivitis za tu godinu,
a Allah zna najbolje.

Neopraene enske burme (ar. busur)

Preneseno je u sahih zbirci hadisa da su Allahov Poslanik, s.a.v.s., Ebu-Bekr,
r.a., i Omer, r.a., jednom posjetili H ajtama bin Tajhana, koji je pred njih stavio gronju
hurmi. Allahov Poslanik, s.a.v.s., upitao ga je: "Da li si izabrao svjee hurme?" EI
Hajtam je uzvratio: "elio sam da stavim pred tebe da ti odabere ono to ti se svia
s tog bus ura i s onih svjeih. " 424
Meu odlikama hu rm i busur je vie vru i suh. Njegove koristi ukljuuju isuivanje
pre~erane ~elesne vlanosti, oblaganje stomaka, uzrokovanje oticanja uljive krvi i

sluzi, uzrokovanje zatvora, kada se koristi u klistiru i uvarcima, podjednako kao i

pomaganje lijeenja bolesti desni. (Takoer vidi: hurme)
Obini

celer (ar. kar/as nebti)

Apium graveolens
(Vidi: celer)

Oborina
(Vidi: kinica)

Ocat (ar. hall)

Imam je Muslim prenio u svom "Sahihu" da je Dabir bin Abdullah, r.a., prenio
da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., upitao svoju porodicu imaju li ikakvo zainjeno jelo
koje bi jeo s hljebom koji su stavili pored njega za veeru. Oni su odgovorili: "Imamo
samo ocat." Allahov Poslanik, s.a.v.s., zatraio je to i rekao: "Blagoslovljen je ovakav
zain." Potom je dodao: "Ocat u kui je titi od moi. " 425
Ocat je vru i hladan, meutim uglavnom hladan, a suh je u treem stupnju i
uravnoteava suhe temperamente. Njegove isuujue osobine spreavaju bilo koje

424

TITI'llizi sa hasen senedom, 2370; prenosi ga i Muslim, 2038.

spominjan.

425 Had is je ve

1324

PoslanikoiJa medicina

prelijevanje tielesnih izluevina i djeluju kao sredstvo za ublaavanje konstitucije

(tijela). Vinslci je ocat sredstvo protiv tumora, a pomae odstranjivanje upala sluznice
stomaka. Ocat ponitava posljedice lijekova koji su tetni za tijelo, pomae rasprivanju
koagulacije (zgruavanja) mlijeka, spreava koagulaciju krvi, koristi slezeni, zaustavlja
pokretni vrbanac, ubrzava lijeenje herpesa i opekotina, spreava oticanje, oblae
stomak, rastvara sluz, razrjeuje krv i pomae probavu. Pijenje ocata sa solju djeluje
protiv posljedica slu ajnog jedenja otrovne gljive, i pijenje ocata odstranjuje ranice u
grlu. Ispiranje usta toplim ocatom pomae zubobolji, otklanja bol i koristi desnima,
a ovakav ocat pomae lijeenje inficiranih noktiju i korijena noktiju, obino poznatih
kao "zanoktica" (lat. Paronychia). Ocat takoer umanjuje toplo oticanje, pomae u
lijeenju opekotina i ekcema. Pijenje sirupa od ocata pomae ljudima tople konstitucije.
Na kraju, ocat isto tako poveava apetit i zdrav je za mlae ljude koji ive u toplim
predjelima .

Osueno grode (ar. zabib)

(Vidi: groice)

Osueno meso; meso izrezano u trake i tako osueno na zraku

(ar. kadid)
(Vidi: meso)

Ovan (ar. da'n)

Ovis aries
(Vidi: meso; ovije mlijeko)

Ovca (ar. da 'n)

Ovis aries

(Vidi: meso)

Ovca (ar. na 'ada)

(Vidi: meso)
Ovji

rep (ar. ilja)

(Vidi: meso)

3251

fbn-Kajjim el-Devzi

Palmina srika;

srika

sa vrha palme (ar. dummar)

Sr palminog drveta
Ovo je srce palminog drveta ili njegov terminalni zametak. To je mehka, bijela,
mesnata i slatkog okusa jestiva modina lia palminog drveta. Postoji jedna vrsta
kamfora koji se proizvodi iz ove modine.
Pozivajui se na Abdullaha bin Omera, r.a., dok je Allahov Poslanik, s.a.v.s., sjedio

s grupom vjernika, neko ga je ponudio dummarom, a on je prokomentarisao: "Meu

drveem postoji jedno to lii na muslimana. Ono je uvijek zeleno i ne gubi lie. " 426
Palmina je modina hladna i suha u prvom stupnju. Ona pomae zacjelivanje
gnojnih rana i korisna je u lijeenju iskaljavanja krvi (lat. Hemoptysis) . Palmina
modina se polahko vari. Ona osigurava ispravnu njegu za tijelo, regulira rad crijeva
u sluaju proliva, umanjuje spazmiki tok natrag eluane kiseline (HC!) u jednjak
(Refluks), takoer poznat pod nazivom garavica i uravnoteava eluane sokove.
Zapravo, cjelokupno palmino je drvo puno koristi. Stoga je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
usporedio palmino drvo s blagoslovljenou istinskog vjernika, njegovih dobrih djela
i njegovih stalnih koristi prema drugima.

Palmino ulje (ar. duhn; zejt)

Palmino je ulje je uto ili crvenkasto, polukruto, nejestivo ulje koje se dobiva iz
plodova palminog drveta a koristi se u pravljenju sapuna i svijea, kao i mehlema.
Imam Tirmizije naveo u "Kitabu-ama'ilu" predaju od Enesa, r.a., daje Allahov
Poslanik, s.a.v.s., volio ulja kao mehlem za kosu, a koristio je palmina ulja i po bradi,
a esto bi nanosio palmino ulje na lice do te mjere da bi ponekad neko pomislio da
on nosi odoru od prodavca u1ja. 427
Ulje je neophodan dodatak tijelu a dobiva se iz sjemenki raznih biljaka. Veina
sjemenki sadre ulje, a njihove strukture nose arolike vrijednosti masnoe i kiseline.
Neka su ulja izrazito korisna, dok ostala mogu biti tetna. U hladnim predjelima,
uljano sjeme sadri uglavnom nezasiene masne kiseline.
Kao mehlem palmino ulje zatvara pore i zaustavlja neeljeno propadanje ili
rastvruanje tvari koje tijelo nekad treba. Nanoenje palminog ulja nakon tople kupke
hladi tijelo i pomae zatitu koe. Palmino ulje pomae rast kose i titi njeno zdravlje.
Ebu-Hurejre prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Koristite ulije kao
hranu i kao mehlem. " 428
4 6
Z

Buharija, 9/492; Muslim, 281 l.

badis je daif.

428 Tirmizi, 1853; Ahmed, 3/497; Daremi, 2/102; lbn-Madde, 3319; HaJcim, 2/ 122; postoje dva rivajeta

i jedan drugog jaaju.

427 Tirmizi,

1326

Poslanil(ova medicina

Palmino ulje je u toplim predjelima posebno bitno (esencijalno) za ljudsko zdravlje.

U hladnim predjelima, ulje i mast su manje neophodni i ak mogu biti tetni. Njegovo
pretierano nanoenje na tieme opasno je za vid. Najbolja su ulja ona koja sadre manje
masnih tvari, premda su obrani puter (ar. samna) i sezamovo ulje korisni i smatraju se
jednostavnim lijekovima. to se tie sloenih ulja, neka su hladna i vlana kao to je
ljubicino ulje (lat. Viola odorata; ar. bana/saj), koje se koristi kao mehlem za migrenu.
Ono takoder koristi oboljelim od nesanice, hladi mozak, ubrzava lijeenje konih
naprslina i koristi pri veini herpetinih upala i alergijskih stanja koe, ukljuujui
svrab, osjeaj peenja (koe), peckanja i formaciju glatkih crvenih mrlji (e. g. Urticaria).
Mehlem od Ijubicinog ulja takoder koristi kod uge, svraba, krasta, upale zglobova
aat. Arthrosis) i hladi ljude tople udi, pogotovo za vrijeme ljeta. Postoji nekoliko vrsta
ljubicinog bilja koje oznaava porodicu ljubiica i neke imaju trodjelne, etverodjelne
ili petorodjelne cvjetove.
Neka su medicinska ulja vrua i vlana kao to je ulje hrena (ar. duhnul ban)
ije se ulje dobiva iz sjemenki a ne iz cvijeta. Ovo je ulje izrazito korisno i ne formira
oksidaciju ili kiselost. Ibn-Sina je tvrdio da hrenovo ulje koristi pri lepri, melano
dermi, leukodermi i bradaviastim izrasli nama aat. Verrucosis). Ulje hrena takoder
koristi oboljelim od stvrdnua nerava i arterioskleroze, a moe koristiti u lijeenju
urticariae, mrljica, gubitka guste sluzi i ono grije nerve. Ostale koristi od hrenovog ulja
ukljuuju izbjeljivanje zuba i zaustavljanje njihovog zamagljivanja ili bezbojnosti, dok
njegovo nanoenje u predjelu krsta koristi hladnom temperamentu bubrega i tekoi
pri mokrenju.

Papirus (ar. burdi)

(Vidi: lijeenje rana)

Patka,
Anas

obina

patka (ar. batt)

(Vidi: meso; II perad)

Perun; konjski perun; divlji celer (ar. kar/as berri)

Smyrnium olusatrum

(Vidi: planinski perun)

Piletina (ar. dudad)

(Vidi: meso: II perad)

3271

fbn-Kajjim el-Devzi

Piskavica; kozji rog; boja travica; svinda (ar. hu/ba)

Trigonella foenum-graecum

Preneseno je u sahih zbirci hadisa da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., posjetio

ashaba Sa'da bin Ebi-Vekkasa, r.a., koji se razbolio za vrijeme boravka u Meki,
pa je A llahov Poslanik, s.a. v.s., rekao: "Zovite lijenika da ga pregleda", i oni su
pozvali Harisa bin Kaldaha429 , koji je dijagnosticirao njegovo stanje, paje kazao: "Bit
e u redu. Dajte mu supu od uvarenih hurmi i piskavice." Porodica je to uradila i Sa'd
se brzo oporavio od bolesti.
Neki su lij enici (travari) rekli: "Kada bi ljudi znali vrijednost piskavice, plaali bi
njenu teinu zlatom." Premda je ova izreka izvjetena u El-Vasili i neispravno pri pisana
Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., ipak, u vezi s navedenim ispravnim hadisom, ona jo
uvijek ima svoje vrijednosti.
Piskavica430 je mahunasta biljka koja je vrua u drugom i suha u prvom stupnju.
Pijenje uvarka od piskavicinog sjemena ublauje grlobolju, isti respiratorni trakt od
nakupljene sluzi, ublaava kaljucanje, pomae pri astmi, bronhitisu, tuberkulozi, tekom
disanju i sipljivosti, i za ovakva bronhijalna stanja piskavica je ponekad korisna kada se
jede s maslom i ueerenim ekstraktom slatkog korijena (laL Glycyrrhiza glabra) . Pijenje
uvarka od piskavice takoder pomae pri bolu, hemoroidima i slui kao blagi laksativ.
Piskavica takoder umanjuje bol uzrokovan venerinim limfnim oteklinama (/al. Lym
phogranulomatosis431), otklanja uznemirenost stomaka preko umanjivanja pobudenih
eluanih sokova u crijevima, oslobaa zadranu menstruaciju i poveava seksualnu
udnju. Piskavica se ponekad koristi u kiselim klistirima i ako ena koristi toplu kupku
u otopini kuhane piskavice, to oslobaa nefrekventan bol u pubinoj regiji uzrokovan
oticanjem materice. Pijenje rastvora piskavice pomijeane s pet drama ekstrakta iz panja
biljke bro (lat. Rubia lictoria) 432 stimulira menstruacioni ciklus i poveava izluivanje
urina. Pranje kose otopinom kuhane piskavice je nabire i ponekad je kovrda. Piskavica
takoder lijei bubulljice i uveane kone are (liajeve) . T opao oblog od piskavicinog brana
pomijeanog s ocatom i salitrom ili kalijum nitratom stee oticanje slezene. Nanoenje
toplog obloga od ukuhanog piskavicinog brana na bubuljice, viljke ili otvrdle hladne rane
umiruje ih i omekava i rastvara ako je to mogue. Pijenje otopine od piskavice djeluje
kao sredstvo za stezanje i zatvaranje, otklanja vjetrove i podmazuje crijeva. Uvarak je od
piskavice takoder okrepljujui i djeluje kao sredstvo za jaanje srca.
419

ivio u dahilijetu i islamu, pu tovao po Perziji i nauio njihovu medicinu, dctaljnjije o njemu vidjeti u

"EI-Isabeb" od Hafiza.
biljka koja sadri 7% uljaste supstance, 30% bjdanevina, hranljivih proteina koji pomau
oticanju mlijeka iz prsa. Najvie poznata biljka iz ovog roda jeste piskavica.

lO Piskavica:

431

Lymphogranulomatosis je maligno oboljenje.

m Sok od podanka (rizoma) dajcrovog broa.

1328

PO$laniko1Ja medicina

Kuhanje piskavice s burmama ili medom i smokvama, i njihovo jedenje na prazan

stomak, ujutro, rastvara viskoznu sluz u prsima i stomaku i olakava kaalj hripavac.
Piskavica takoer otklanja zatvorenost i retenciju urina. Nanoenje masti od piskavice
na zgnjeene nokte lijei takve nokte. Mast od piskavicinog ulja pomijeana s voskom
moe izlijeiti polomljene nokte. Ostale upotrebe piskavice ukljuuju lijeenj e vruice,
neuralgije, iijasa, oteknutih lijezda, rana, tumora i emfizema. Zapravo, koristi piska
vice su mnogostruke, a El-Kasim bin Abdurrahman prenio je da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., rekao: "Mijeajte piskavicu u vaim lijekovima."
Pjeana jarebica

(ar. kabad)

Perdriz; Perdix

(Vidi: meso: II perad)

Planinski perun (ar. kar/as el-debel)

Athamanta oreoselinum
(Vidi: celer)
Plavi (pori)luk (ar. basal el- 'i/rit)
Allium ampeloprasum
(Vidi: divlji (pori)luk)
Plavi patlidan (ar. bazindan)
Solanum melongena
Postoji nekoliko vrsta plavog patlidana. Najobinije vrste ove viegodinje biljke
bijeli Solanum ovigerum (S) i dobro poznati crni ili plavi patlidan, a oba su bogata
organskim konstituentima tla (lat. humus) i oni generiraju zajedljivost krvi.
Crni je patlidan vru i moe tetno u~ecati na lijenost i hemoroide, zaepljenja,
rak i gubu (lepru) podjednako kao i na boju koe i poveati neugodan zadah iz usta.
Njegovo kuhanje s mesom ispravlja ovakve posljedice. Bijela vrsta ne uzrokuje nijednu
od navedenih posljedica i ona poboljava svu hranu.

Pljusak
(Vidi: voda)

329 1

lbn-K.ajjim el-D.eiJZi

Poriluk (ar. kurraz ma'aru/; kurraz rumi)

Allium porrum
(Vidi: divlji poriluk)

Post (ar. savm)

Post je najbolja odbrana od bolesti due, srca, uma i tijela i njegove koristi ne mogu
biti zanemarene. Dijetarni post postie izvanrene rezultate u preventivnoj medicini i u
omekavanju i rastvaranju humoralnih izluevina koje postaju zaepljenja koja crijeva
ne mogu apsorbirati ili kojih se tijelo lahko ne oslobaa. Dijetarni post pomae kon
troliranju intenzivne udnje za hranom i tetnih substanci, a ovakva kontrola pomae
uravnoteivanju strasti za hranom.
Post je najbolji kad se vri umjereno i u prekidima, a najbolji je kada je reli
giozno obavezan, a to je za vrijeme mjeseca ramazana. Tjelesna potreba za ovakvim
periodinim potpunim ustezanjem od hrane aat. Nestiterapia) je najprirodnija i
uroena. Nadalje, post pomae prilagoavanju, umirivanju i uvanju humoralne
ravnotee i miine jaine. Kad je rije o njegovim podreenim stavkama, post
unapreuje radost srca na ovom i buduem svijetu.
Post uzrokuje zaustavljanje bolesti, pomae ljudima hladnog i vlanog tempera
menta i postie izrazito impresivne rezultate u ouvanju zdravlja. Post spada u kat
egoriju spiritualne aat. Psihoterapija; gr. Psychichos; ar. advija ruhanijja) i prirodne
medicine aat. Naturopatija; ar. advija tabi'ijja).
Potpuni post aat. Limoterapija) je jedan od najboljih tretmana za veinu bolesti
koje se odnose na izrazito konzumiranje hrane, akutna gastrointestinalna zaepljenja ili
razna zakreenja aat. Obstipacije) i bolji je od neposrednog lijeenja pomou purgativa
(Cf. upotreba prirodnih lijekova) .
Kada se osoba koja posti pridrava prirodnih i duhovnih zah~eva posta, njeno srce
veseli se i umnogome se time okoritava, a njegov e post sprij eiti prodor pokvarene,
neprirodne, lahko kvarljive i neprovarljive hrane. Dakle, ovakvo privremeno susteza
nje od hrane moe odstraniti gastrointestinalna zaepljenja i uravoteiti humoralnu
neizjednaenost, ovo su smao od nekih koristi, sve u zavisnosti od kvaliteta i ispravnosti
pojedinevog posta (Cf. nametanje ustezanja).
to se tie duevnih koristi, post takoer titi vjernika od zla, vodi njegovo srce ka izb
jegavanju moguih prijestupa, uravnoteava njegov um i pomae mu da bolje sprovodi ostale
vjerske obaveze, ukljuujui sprovoenje dobrovoljnih molitvi (ar. nafila) i uenje Kur'ana
i imanje njegovog boljeg razumijevanja, meu ostalim koristima nonog ibadeta.
Allah Svemogui kae: "O vjernici! Propisuje vam se post, kao to je propisan
onima prije vas da biste se grijeha klonili." (Kur'an, 2: 183) On takoer kae: 'F\ bolje

j330

Poslani/tova medicina

vam je, neka znate, da postite." (Kur'an, 2: 184) Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:
"Post je zatitni tit"~. post je in pobonosti, a pobonost je najljepa odanost koja
dovodi roba u blizinu njegovog G ospodara i okruuje ga Allahovom zatitom.
Prema tome, post je dijeta od velikih koristi, a namijenjen je da donese srce i
potpunu ovisnost pred Svemogueg Allaha, ije djelo zadovoljava srce, duu, tijelo i
um, i ui ih ljubavi i pokornosti prema njihovom Gospodaru i Stvoritelju. O ostalim
koristima posta govorili smo u ranijim poglavljima.

Potrk veliki, droplja velika (ar. hubari)

Otis
(Vidi: meso: II perad)

Pranje zuba (ar. siva/?)

(Vidi: misvak)

Prepelice (ar. summani; salva; sifrid)

Cotrnix; Crex pralensis
(Vidi: meso: Il perad)
Proieni

puter (maslo; ar. samna; samn)

Obrani pu ter (maslo) od kravljeg mlijeka vru je i vlaan u prvom stupnju. Maslo se
dobiva iz zagrijanog pu tera da bi se razdvojile mlijene strukture. On dodaje bogatu struk
turu u kuhanju i ima okus koji se ne moe postii ako je puter koriten umjesto njega.
Neki komentatori i hakimi objanjavaju da je kravlje mlijeko najzdravije i da je
njegov obrani puter lijek. Upotrebljavanje masla u (pri) kuhanju unapreuje blagi
rad crijeva, podjednako kao to je i blagi sedativ, a djelimino pomae smanjivanju
povratnih otoka koji se razvijaju u njenim i osjetljivim dijelovima tijela. Maslo je
jae nego puter (ar. zubd) kao sredstvo za poboljavanje vrenja i laksativ. Galen je
spomenuo da je on koristio maslo u lijeenju povratnih otoka uha t. Otitis) i ireva
na vrhu nosa (ar. arnaba).

aa

Masiranje djej ih desni maslom ubrzava nicanje zuba kod djece. Mijeanje masla
s medom i gorkim bademom isti bronhije i plua, izbacuje guste i ljepljive eluane
sokove i (pre)okree neprijateljske posljedice eluane fermentacije. Meutim, inten
zivno jedenje masla moe tetiti stomaku, pogotovo onima koji boluju od neravnotee
sluzi kao jedne od eti ri ~elesne izluevine.

33JI

lbn-Kajjim el-Deuzi

Pijenje masla nainjenog od kravljeg ili kozijeg mlijeka pomijeanog s medom

djeluje kao antidot za otrov koji je progutan, i pomae protiv otrovnih zmijskih ujeda
i korpionovih uboda.
Navedeno je u knjizi od Ibn el-Sinnija da je Alija, r.a., rekao: "Ljudi ne mogu
nai bolji lijek nego onaj od masla." (Takoer vidi: pu ter; ulje)

Pseudoafran (ar. kinbil; vers)

Mallotus
Pseudoafran je praak koji se dobiva iz olupine sjemenki mahuna MaUotusa i
koristi se kao baza za naranasto-crvenu boju.
Abdullah bin Omer, r.a., prenio je da Allahov Poslanik, s.a.v.s., zabranio noenje
odjee ofarbane mallotusovim433 prakom, pravim afranom ili pseudoafranom za

vrijeme hada.
Zeid bin Erkam je prenio da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., propisao maslinovo
ulje i pseudoafran za l ijeenje pleuritisa, a ponekad je propisao indijsku alou umjesto
toga. 434 Ummu Seleme je prenijela da su ene koje su imale menstruaciju ponekad
uobiavale nanositi uvarak chloasmu (patoloko stanje u kom svijetlosmee takice
prekriju kou) 435 (lat. Cyasma; ar. kalaf) 436
Praak od mallotusa ili pseudoafrana je vru i suh u drugom stupnju, a najbolja
vrsta raste u jemenu. Najboljeg kvaliteta je crvenkasto-smei, a koristi se kao topli
oblog u sluajevima chloasme, svraba, herpetinih upala i naprslina, a takoer se koristi
kao sredstvo protiv crijevnih parazita da izbaci van crijevne crve i parazite. Njeno
upotrebljavanje kao boje proizvodi jak kaustini efekat i ona moe biti upotrebljavana
kao pie u lijeenju nedostataka pigmenta (/.at. Leukoderma, Poliosis).
Kao pie, napitak nainjen od jednog drama dovoljan je za obine sluajeve , a
koristi praka mallotusa sline su onima od indijske aloje.
Noenje odjee obojene mallotusovim prakom poveava ~elesnu proizvodnju
sperme. (Takoer vidi afran; ar. z'afaranelanoderma ili melasma karakterizirana
uestalou intenzivno smeih mrljica nejednakog oblika i veliine na koi lica i drugdje;
ovakve pigmentirane mrlje nazivaju se takoer maskom trudnoe i najee su vezane
s trudnoom, menopauzom i upotrebom oralnih kontraceptiva).

433

Mallotus philippinensis iz porodice

434

mljeika.

Tirmizi, 2079; daif.

435 Ahmed, 6/300; Ebu-Davud, 3 11; Tirmizi, 139; Hakim, 1/ 175; Beiheki, 1/341; Darekutni, na str.: 82.

436 Kona stanje neobojenosti lica i prsa nakon poroda, Chloasma: ar. chloazo=postati zelen; Melanoderma ili

melasma karakterizirana uestalou intenzivno smedih mrljica nejednakog oblika i veliine na koi lica.

1332

Poslanikooo medicina

Ptica denneta (ar. mevz el-jahan)

Banana; mevz el-denneh

Musac.eae; Musa

(Vidi: banana)

Puder
(Vidi: antimon)

Pupoljak (ar. tal'a; dabba)

Palmino voe
Allah Svemogui govori u Kur'anu o nekim jasnim znakovima uda Njegovih
stvorenja i nagradi koju je On sauvao za vjernike u Dennetu, govorei: " ... i visoke

palme u kojih su zameci nagomilani jedni iznad drugih", (Kur'an, 50: l 0) "... u us
jevima i meu palmama s plodovima zrelim." (Kur'an, 26: 148)
Kur'anski termin koji se koristi u oba ova ajeta je tala' (adj.) ili pupoljak koji je
proizvod palminog drveta ili njegovog cvata, koji je poetak cvjetanja, a koji izgleda
poput grupe cvjetova na obinoj peteljci namjetenih kao umanjeni grozd. Ovakvi
grozdovi su jezgrovite bodlje lagahno uboden ih cvjetova, poredanih u tulove (vjen iu
slian list kojim je opkoljen cvat) pobodene neposredno na glavnu stabljiku. Tala' na
arapskom bi takoer mogao oznaavati polen (ar. suvah). U tom pogledu, izraz u
navedenom ajetu mogao bi se takoer odnositi na udo opraivanja (ar. ta'bir). 437
U vezi s ovom temom, T alha bin Ubejdullah, r.a., je prenio da je jednom iao
sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., kada su njih dvojica ugledali neke ljude kako
oprauju palme. On je upitao: "ta rade ovi ljudi?" Talha je odgovorio: "Oni
stavljaju muke cvatove meu one enske zbog opraivanja." Allahov Poslanik,
s.a.v.s., rekao je potom: "Ne mislim da je ovo najbolji postupak. " 438 Ljudi su uli
primjedbu Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i odmah su prestali s opraivanjem. Te godine
palme nisu rodile. Kada je ta vijest dola do Allahovog Poslanika, s.a.v.s., s obzirom
na ljudsko neodobravanje, on je rekao: "Ja sam samo ovjek. Ono to sam rekao bilo

07 Palme su obino

bespolne jer nose i mu!ke i enske unispolne cvjetove na istom drvetu. Neki su primjerci
bipolni, s odvojenim mukim i enskim stablima ili poligamni unispolnim i bispolnim cvjetovima na istom
stablu. Raanje drveta de!ava se nakon otprilike pet godina. Slobodno razgranati mu!ki i enski cvatovi
rastu iz krunica razliitih stabala, a opraivanje se vrii stavljanjem nekoliko mukih cvatova meu one
!enske (stavljanjem pranika pored tuka).

~~Obrati panju na vjerovjesnitvo: kako sad postoje maine koje unose pole n u tua k i proizvode bolje

rezultate, s manje penjanja na drvee.

3331

lbn-Kajjim el-Dievzi

je pretpostavka, a ponekad pretpostavka moe omaiti ili jo pridonijeti. Drugo je

kada vam kaem 'Allah Svemogui kae,' jer ja ne smiljam nita o Allahu. " 439
Pupoljci palme koriste u prilagoavanju pokvarene sperme i poveavaju seksualnu
udnju. Takoer je reeno da ako ena ubaci neto njenog polena u svoju vagi nu prije
spolnog openja, to e olakati zaee.
Plodovi su palme hladni i suhi u drugom stupnju. Oni jaaju stomak i djeluju kao
isuiva koji isuuje pretieranu vlanost u stomaku i umiruju vlaknastu krv, premda

je oni zgruavaju i mogu uzrokovati mlitavost stomaka i slabu probavu. Ljudi tople
udi ne podnose pupoljke u njihovoj ishrani, dok oni to eesto dodaju voe svojoj
hrani takoer zahtijevaju jedenje male koliine grubo samljevenih itarica pomijeani h
s toplim zainima radi njihovog ublaavanja.
Pupoljci uravnoteavaju tielesne izluevine, jaaju crijeva, a njihove su koristi sline
onima od palmine modine (ar. dummar), oploenih nedozrelih hurmi (ar. balah)
i neopraenih ili nedoploenih enskih hurmi (ar. busur).
P reti era no jedenje plodova palme moe otetiti stomak i bronhije, a ponekad moe
uzrokovati bol u stomaku. Ipak, ovakva ishrana moe se uravnoteiti jedenjem masla
s njima, meu ostalim hranljivim sastojcima o kojima smo ranije govorili.

Puter (ar. zubd)

lbn-Busr ei-Sulemijini, r.a., prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., posjetio
njihov dom, a oni su mu ponudili maslo i hurme za koje su znali da on voli.440
Maslac je vru i vlaan u prvom stupnju. On ima brojne koristi, a djeluje kao esen
cija i otapalo, ubrzava dozrijevanje oteklina i pomae u lijeenju veine vrsta povratnih
oteklina, ukljuujui one od smole aat. Calcoid), u blizini mokranog mjehura, uha i
pomau kod veine oteklina koje pogaaju ene i tinejdere.
Lizanje masla pomae kontroliranju iskaljavanja krvavih ispljuvaka iz plua.
Maslac je generalno sredstvo za umekivanje, sredstvo za ublaavanje boli i laksativ ili
blagi laksativ, i koristan je pri zatvoru, ojaavanju, povratnim stvrdnuima od abnor
malnih izraslina fibroznog tkiva ili tumoroznih stvrdnua aat. Sclerom) uzrokovanih
neravnoteom crne ui i sluzi.
Utrljavanje masla na korjenove djejih zuba olakava njihov rast Maslac takoer
koristi pri suhom kalju koji je uzrokovan hladnim simptomima i suhim vazduhom
i pomae lijeenje konih infekcija koje se vide na djejim licima kao uti, okorjeli i
inficirani "mladei", takoer poznati pod nazivom impuls. Maslac slabi apetit i to se
m Muslim, 2361.

440 Ebu-Dawd, 3837; TbnMadde, 3334; sened je sahih.

1334

Poslanil(ooo metlicina

moe izbjei jedenjem meda i hurmi s njim, a ovo pogotovo koristi pri pokvarenom
apetitu trudnice. Prema tome, Allahov Poslanik, s.a.v.s., uravnoteavao je maslo s
medom i hurmama, kao to je i preneseno u gore navedenom predanju. (Takoer vidi:
proieno maslo)

Puzavice (ar. kar'a)

(Vidi: tikva)

Raktificirana so (ar. milh)

(Vidi: so)

Repa (ar. silk)

Blitva; egipatska repa; ukundruk

Beta vulgaris; Beta cicla; Beta vulgaris folliosa

Ummu ei-Munzir bint Kajs el-Ensarijj rekla je: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., uao
je u moj ator sa Alijom, r.a., koji se oporavljao od bolesti. Imali smo oblinje palmino
stablo s grozdovima hurmi koje su visile s njeg. Allahov Poslanik, s.a.v.s., ustao je i
jeo s njega, a Alija, r.a., ga je slijedio. Allahov Poslanik, s.a.v.s., obratio se Aliji, r.a.,
govorei: 'Blago, blago, jo uvijek se oporavlja.' Alija, r.a., prestao je jesti. Odmah
sam otila i pripremila mu zdjelu repa kuhanih sa jemom. Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
obratio se potom Aliji, r.a., govorei: 'Jedi ovu hranu. Ona je prikladnija za tvoje
trenutano stanje."'44 1
Repa je vrua i suha u prvom stupnju, a neki kau da su obje ove repe vrue i suhe,
pored toga to su blagi laksativ i to nose hladnou koja u~ee na razgradnju, oputa
krvne sudove i poboljava rad crijeva. Crna vrsta repe djeluje kao konstriktor. Nanoenje
njene vode na kosu pomae u lijeenju gubitka kose aat. Alopecia) i odstrtnjauje ui.
Nanoenje njene vode na kosu pomae u lijeenju arenila koe lica i prsa i umanjuje
uveane kone mrlje (liajeve) i pomae lijeenju bradavica (lat. Ecphyma).
Nanoenje mehlema od samljevenog lia repe pomijeanog s medom koristi u lijeenju
upale konih bubuljica kao to je to u sluaju zarazne superficijalne pyoderme.
Dodavanje repe ishrani otvara zaeplj enja jetre i slezene. Crna repa odstranjuje
grenje stomaka i umanjuje stomane opekline kada se jede sa leom. Kada se bijela
repa kuha s leom, oni takoer djeluju kao purgativ, d ok uzimanje klistira s njenom
vodom djeluje kao jak purgativ.
441

Hadis je prethodno spominjan, Tirmizi je za njega rekao da je hasen gari b.

335 1

lbn-Kajjim ei-DerJzi

Repe su takoer korisne u lijeenju bola u stomaku i ui kada se pomijea sa

obinim zainima. Kada se zajedno kuhaju stabljike i lie repe sa jemom, oni
osiguravaju najbolju njegu za osjetljivi stomak i tite probavne sokove od kvarenja.
Ipak, kada se jedu same, repe osiguravaju ograniene hranljive vrijednosti i uzrokuju
kvarenje eluanih sokova. Pretierano jedenje repe uzrokuje zatvor i napuhanost, i
to moe prouzrokovati nedostatak insulina (ti. diabetes) i viruse u krvi (lat. Viremia,
ar. hark el-damm). Ipak, ocat i goruica u obroku uravnoteavaju ovakve posljedice.
(Takoer vidi: nametanje ustezanja od hrane)

Riba (ar. seme/V

Uljeura
Abdullah bin Omer, r.a., prenio je daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Postoje
dvije vrste leina442 (mrtvih stvorenja) ije nam je meso doputeno kao hrana i postoje
dvije vrste krvi (krvnih organa) koje nam je doputeno jesti: riba i skakavci, jetra i
slezena. " 443 Inae, strvina ili pokvareno meso divljih ivotinja ili ono od mrtvih ptica
jesu zabranjeni muslimanima kao hrana.
Postoje mnoge vrste i rodovi riba, a najbolje su one srednje veliine. Prilikom
biranja ribe za hranu pojedinac mora nai one odgovarajueg okusa, svjeeg mirisa,
mehke koe, blagoga mesa a ne tvrdog i suhog, i one koje se hrane biljkama, a ne
blatom. Najbolja od ovih vrsta nalazi se u svjeoj vodi. One ive u stienovitim i pjes
kovitim prebivalitima, u brzim rijekama, a ne u stajaoj vodi, i njihova voda je ista,
a ne zagaena ili tamna. One ive u svjeoj i hladnoj vodi a ne u uzburkanoj, toploj
i vruoj vodi, i njihov okoli je dobro izloen suncu i vjetru.
Okeanske su ribe obilne, ukusne i ugodne. Neke od vrsta blagog mesa jesu hladne
i vlane, pa su teke za probavu i izazivaju prodor sluzi. Neke ribe to ive u svjeim
vodama, ukljuujui rijeke i jezera, uravnoteavaju tople tielesne izluevine, poboljavaju
plodnost i mlijenost i poveavaju proizvodnju sperme.
S druge strane, najbolje od usoljenih riba jesu one od ranog perioda soljenja. One
su vrue i suhe, a to je njihovo soljenje starije to j,e njihov temperament topliji i s1,1hlji.
Meu njihovom vrstom jeste i som (latL. Sirulus glanis; ar. darijj), vrsta ribe koja je
obilna u istonjakim rijekama kao to su Eufrat, Dunav i Volga. jevreji ne jedu ovu
vrstu. Svjei je som blagog mesa i utiee na rad crijeva, a djeluje kao blagi laksativ,
dok jedenje usoljenog i starog mesa od soma isti bronhije, pomae grlu i isti glas.

442 Tj.
443

koje ne zahtijevaju klanje; ar. zahiba.

Ahmed, 5723; lbn-Madde, 3218; afija, 2/425; Darekutni, str. 539 i 540; sened je daif; Bejheki ga
biljai sa sahih senedom ali kao govor Ibn-Omera, r.a.

1336

Po3lanikova medicina

Nanoenje usitnjenog usoljenog soma (pudera) na kou pomae izbacivanju

vodenastib fluida i ostataka iz potkonog tkiva, jer on ima ovakvu osobinu usisavanja.
Mijeanje navedenog pudera u hranu izbacuje jaja crva (lat. Trichocephalus) iz di
gestivnog trakta. Sjedenje u zdjeli napunjenoj uvarkom od somovog brana pomae
oboljelim od ira stomaka u ranim fazama njihove bolesti i pomae u izbacivanju
tetnih supstanci bolesti na povrinu tijela. Primjenjivanje klistira (sredstva za ispiranje
crijeva) od navedenog uvarka lijei iijas.
Najbolji dio ribe je smjeten u njenom stranjem dijelu, dok oboje: i meso i naku
pina masnoe i mehka riba poveavaju seksualnu udnju i proizvodnju sperme.
Dabir bin Abdullah, r.a., rekao je: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., poslao nas je
jednom u izviaki pohod, a bilo nas je tri stotine konjanika a na voa (ar. emir) je
bio Ebu-Ubejda el-Derrah, r.a. V remenom smo doli do obale mora, a osjeali smo
izrazitu glad sve dok nismo bili prisiljeni da jedemo opalo suho l ie koje smo nalazili
na putu. Odjednom, Allahovim doputenjem, more nam je dobacilo veliku mrtvu
uljeuru444 (ar. 'an bar). jeli smo njeno meso dvije sedmice a njenu smo mast koristili
kao zain sve dok se naa tijela nisu oporavila. E bu-Ubejde je mjerio uljeurina (kitova)
rebra tako to je dopustio jednom od ashaba da jae na njegovom konju i proe tako
ispod njib. " 44 '

Ria (ar. aruz)

Oryza sativa

Ria je krobno446 zrno trave koja raste u toplim predjelima. Smea je ria drugaija od
bijele rie u strukturi nakon kuhanja i one su razliite u hranljivoj vrijednosti447 i okusu.
Ria je najnjegujua zrnata hrana nakon brana i ima izvrsnu ud. Ria blago
obrubljuje crijeva i oblae i jaa stomak. Neki l ijenici tvrde da je ria najhranljivija,
pogotovo kada je kuhana s kravljim mlijekom, kada ona postaje manje zatvarajua, a
jedenje rie sa eerom otklanja otekline. Redovno jedenje rie unapreuje zdravlje,
poveava plodnost i pomae tijelu da proizvodi vie sperme.
Postoji hadis u kome se kae: "Uglednik vae hrane jeste meso, a ria dolazi nakon
njega." Ovdje se mora istai da postoje dva apokrifna had isa u pogledu rie koja su
pogreno pri pisana Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., a oni glase: "Kada bi ria bila ovjek,
on bi bio strpljiv", i drugi: "Ria ima izljeujue moi i ne nosi (u sebi) bolest."

444

Tj. koje ne zahtijevaju klanje; ar. zahiba.

""; Buharija, 9/531; Muslim, 1935.

+16

Ria sadri pribllino 85% kroba; 2% azota; l % masnih substanci i 12% vode.

447

Ria je bogata vitaminom E i veinom B vitamina, proteinima, kalcijem, fosforom, vlaknima i eljezom.

337 1

lbn-Kajjim el-Devzi

Sir (ar. dubna)

Abdullah bin Omer, r.a., izvijestio je da kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., bio
na Tebuku, neko mu je ponudio sir. Allahov Poslanik, s.a.v.s., zatraio je potom no,
prouio Allahovo ime na sir, razrezao ga a potom jeo.448
Asbabi su takoer jeli sir za vrijeme njihovog boravka u Siriji i Iraku.
Neposoljeni i blagi sir djeluje kao blagi purgativ. Odlian je za stomak i lahak
za probavu, dok uope sir deblja. Posoljeni sir prua manje hranljivih sastojaka nego
onaj neposoljeni. Nadalje, posoljen i sir je lo za stomak i moe tetiti crijevima. Stari
sir i ispreni (rupiasti) sir moe unaprijediti stomane greve, dok oni takoer koriste
irevima crijeva i pomau u stabiliziranju pranjenja crijeva za oboljele od dijareje.
U svome "Sahihu" imam Tirmizije izvijestio daje Ummu Seleme rekla: ')ednom
sam ponudila Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., neto prenog sira i on gaje jeo. Potom
je otiao klanjati bez obnavljanja abdesta." (preneseno u El-emailu)
Sir je hladan i vlaan, a pre peeni ili preni sir je zdraviji nego hladan sir, jer vatra
uravnoteava sir i donosi mu ukus i aromu.
Stari posoljen i sir vru je i suh, a prenje ga omekava, i vatra ponitava njegovu
oporost. Visoki procenat soli u siru uzrokuje gubitak teine, iscrpljenost i moe vjero
vatno uzrokovati kamenac u ui, cistini kamenac (lat. Cystolith) i kamence bubrega
(lal. Nephrolith). Sir s visokom koliinom soli u sebi lo je za stomak, ak i kada se jede
zajedno s blagim zainima da bi se uravnoteila njegova prijatnost i jetkoa, zapravo,
ovo e nainiti posoljeni sir jo gorim za stomak zato to e ovakvi zaini olakati i
ubrzati njegov prolazak kroz probavni sistem.

Skakavac (ar. derad)

(Vidi: meso: Il perad, ptice)

Slatki bosiljak (ar. rejhan; habak.a)

Ocimum basilicum

Slatki bosiljak (ar. rejhan) spomenut je u Kur'anu kao sinonim za ugodnost, ivot,

olakanje, radost, veselje i poastvovanost. Svemogui Allah govori o onim uspjenim, i

to: "/ako budejedan od onih koji su Allahu bliski-udobnost i opskrba lijepa i denetske
blagodati njemu!" (Kur'an, 56:88-89) On takoer kae: ~Zemlju je za stvorenja
razastro, na njoj ima voa i palmi s plodom u akama i ita s liem i miomirisnu
cvijea."

(Kur'an, 55: l 0- l 2)

448 Ebu-Davud,

1338

3819; sened je hasen.

Poslanikova medicina

Muslim i Buhari su u svojim sahih zbirkama hadisa naveli hadis u kom je Al

lahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Kome se ponudi slatki bosiljak kao poklon, neka ga
ne odbija, jer lahak je za nositi i ima ugodnu aromu. " 449
Usame, r.a., prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ima li iko meou
vama koji je spreman zavrnuti svoje rukave i ukrcati se u Dennet? Kunem se Gospo
darom ka'abe da u Dennetu nema opasnosti. On je svjetlucava bljetavost i bljetavo
svjetlo, vrt blaenstva sa svjeim i ugodnim aromama (ar. rejhan) slatkih biljaka koje se
njiu na blagom povjetarcu, velianstvena palaa i nudi neprestano tekue rijeke, zrelo
voe, hvale vrijedne lijepe ene, povoljne haljine i vjeito prebivalite u najsavrenijem
i miroljubivom stanitu opskrbljenim voem, zelenilom, svilenim alovima, i blagoslov
ljenom sreom, uzvienim dvorem i divanim ivotom." Ljudi su odgovorili: "Zaista, o
Allahov Poslanie, s.a.v.s., spremni smo da se borimo za to." On je dodao: 'Recite:
Ako Allah da,"' i ljudi su ponovili za njim: "Ako Allah da."450
Biljka rejhan ukljuuje bilo koju biljku iz reda cimum, miomirisne biljke iz porodice
metvica, slatke miomirisne biljke. Bosiljak literalno znai kraljevska biljka (Basileus:
kralj). U sjevernoj Africi oni nazivaju biljku mirtu rejhan, a iz nje dobivaju esencijalno
mirisno ulje po imenu rnirtol (Cf. mirta). Stanovnici Arabije takooer nazivaju mirtu
imenom rejhan, dok stanovnici Iraka i Sirije pripisuju ime rejhan svetoj biljci bosiljku,
takoer poznatoj kao monaki bosiljak aat. Ocimum filamentosum).
to se tie biljke mirte, ona je hladna u prvom stupnju a suha u drugom. Mirta
obuhvata oprene posljedice. Ona posjeduje jaku zemljanu ud koja je hladna,a ipak
ostvaruje istananu vruinu. Mirta ubrzava suhou ili isuujua stanja, a moe se koristiti
kako u vanjskoj tako i u unutarnjoj upotrebi. Mirta se koristi kao alaun (sredstsvo za
zaustavljanje krvarenja) i kao jako sredstvo za probavu radi zaustavljanja kratkih proliva,
a pogotovo uljivog proliva koji je posljedica loeg temperamenta slezene kada je ona
pogoena pre~eranom vlanou. Mirta takooer pomae izbacivanje uzdiuih i vlanih
isparina, stimulie srce, odstranjuje depresiju i spreava zarazu kada je se ve javila.
Sjedenje na uvarku od mirte otklanja ispadanje rectuma ili njegovo iklizanje s mjesta i,
u tu svrhu, ona otklanja ispadanje uterusa (materice) aat. Prolasus uteri; Prolasus ani).
Sjedenje na ovakvom uvarku takoer pomae ublaavanju povratne upale mokranog
mjehura, koristi zadnjici i materici, i pomae lijeenju mlitavosti zglobova.
Umakanje samljevenog svjeeg lia mirte u ocat i potom nanoenje te smjese na
glavu zaustavlja krvarenje iz nosa. Mrvljenje osuenog mirtinog lia, a nakon toga
umjereno posipanje praka na gnojne rane, ubrzava njihovo isuivanje. Nanoenje
mehlema koji sadri mirtin praak ili povezivanje uda s istim pomlaouje hlabava tkiva
449

Muslim.

<ISO[bn-Madide, 4332; lbn-Hibban, u senedu je jedan prenosilac koga samo lbn-Hibban drii potpuno

vjerodostojnim, ostali ne.

3391

lbn-Kajjim el-Dievzi

i oslabljene miie. Povezivanje inficiranih noktiju i korijena nokta, obino znano

kao "zanoktica" (ar. dahiss) plasterom od mirte ubrzava njihovo lijeenj e. Posipanje
ireva, priteva ili gnojni h rana na nogama i rukama mirtin im prakom takoer koristi
u njihovom lijeenju . Masiranje tijela prakom od mirte zaustavlja pre~erano znojenje,
isuuje pre~eranu preostalu (rezidualnu) ~elesnu vlanost i odstranjuje kuan ili
smrdljiv vonj ispod pazuha i uope pokvaren miris tijela.
Posipanje vode od mirtinog lica na prelomljene kosti ili lagahno trljanje tog
podruja mehlemom od mirte, nakon njihovog namjetanja, pomae ubrzavanju
njihovog srastanja i lij eenja. Pranje kose vodom mirte odstranjuje kraste, svrbe
i ljutenje koe popraeno sa peruti. Mirta isuuje gnojne rane i ireve, zaustavlja
iznenadni gubitak kose, i unapreuje njeno zdravlje i potamnjuje je.
Nanoenje masti od mirtin og praka po mijeanog sa malo vode, maslinovim uljem
i pastom od damake rue koristi u lijeenju gnojnih rana, ekcema, akutnih upala
koe, crvenila koe popraen og s groznicom (lat. Erysipela), svrbljenja, bubuljica
(lat. Cnidosis) i hemoroida.
Mirtino sjeme koristi u lijeenju povratnih ispljuvavanja i iskaljavanja krvi uzro
kovanih krvarenjem u pluima ili bronhijama (Pat. H emoptys is). Pijenje uvarka od
mirtinog sjemena oblae stomak i ne uzrokuje tetu pluima ili bronhijama zbog svoje
providnosti. Ovakvo pie pogotovo koristi radu crijeva i umanjuje kaljanje. Mirta se
smatra diuretikom (sredstvom za izmokravanje) i pomae kod peenja pri mokrenju.
Mirta se takoer koristi u lijeenju paukovog ujeda (lat. Taraniula) 451 i korpionovog
(lat. Euscorpius f/avicaudus) uboda, dok upotrebljavanje njene stabljike kao sredstva
za ienje teti zubima i desnima.
Udisanje perzijskog rejhana ili divljeg bosiljka, znanog u arapskom kao habak,
koji je drugi naziv za mirtu ili rejhan, koristi u lij eenju mnogobrojnih glavobolja i
hladi i vlai ranice oiju pukom izloenou njoj. Konano , mirta openito obuhvata
sva etiri vrua, hladna, suha i vlana temperamenta. Ona potie san, koristi pri ope
kotinama, a plaster od mirte jaa organe, ukljuujui srce, i koristi u lijeenju bolesti
koje su uzrokovane neravnoteom crne ui.

Slatki mauran; divlji mauran (ar. marzandu; mardaku)

Origanum onites; Majorana hortensis; Majorana
Slatki je mauran vru i suh u drugom stupnju. Mirisanje ove biljke otklanja
glavobolju uzrokovanu prehladom i ostale vrste glavobolje uzrokovane neravnoteom
sluzi i crne ui .
Slatki je mauran viegodinji podgrm (lat. Ori-majorana hortensis) iz porodice
4~ 1

Lat. Tarantula: bilo koji od nekoliko velikih kosmatih p;uka iz porodice Therapho

1340

Poslanik,oiJO meaicina

metvica, a uzgaja se zbog njegovog miomirisnog lia koje se koristi kao zai n zbog
njegovog aromatinog mirisa, podjednako kao i zbog razliitih medicinskih tretmana.
Slatki i divlji mauran koriste se u lijeenju loe probave hrane, munine, simptoma
prehlade i bola u stomaku. Oni takoer pomau u lijeenju reume, a razgrauju katar
(upalu sluzne opne i otvaraju zaepljenja mozga).
Mauran takoer umanjuje bol menstrualnih greva, podstie menstrualni ciklus
i pomae zaee i plodnost. Topli oblog od usitnjenog mauranovog lia otklanja
oticanje i crvenilo unutarnjih slojeva oka.
Mast od maurana pomijeanog s ocatom takoer se moe koristiti u lijeenju
korpionovog uboda. Ona takoer otklanja bol u leima, bol u koljenu i izvrsna je za
odstranjivanje iscrpljenosti i gubitka snage.
Ovisnost o mirisanju mauranovog lia, izmeu ostalog, moe uzrokovali suhou
oiju. Umrkivanje mauranovog praka pomijeanog s uljem od gorkog badema pomae

mrcanju i otvaranju nosnica. Mirisanje maurana takoer pomae odstranjivanju gasova

iz stomaka, poveava mo mirisanja i umanjuje bol trifacijalne neuralgije.

Slezena (ar. tahi)

(Vidi: meso)

Smokva (ar. tin)

Ficus carica
Smokve nisu uobiajeno voe Hidaza ili Medine (Arabljanskog poluotoka) jer
njihovo je tlo nepodudarno s onim koje je prikladno za smokvino drvo, pa stoga, ne
postoje hadisi koji se odnose na smokve. Allah Svemogui spominje ih u Kur'anu da
oznai njihove istanane koristi meu voem.
Smokve su tople, a postoje razliita stanovita u pogledu njihove vlanosti i suhoe.
Ipak, postoji nekoliko vrsta smokava, a najbolja je smokva ona od bijele452 vrste i one
moraju sa.zrjeti i oljutiti se prije jedenja. jedenje svjeih smokava spreava razvoj
toksinosti urina, pomae izbacivanju urinarni h naslaga (sedimenata) i rastvara pjeskovite
sedimente koji se mogu razviti u bubrene kamence. Smokve pruaju najveu njegu od
svog voa, a svjee su smokve zdravije i cjelokupnije od onih osuenih. Jedenje smokava
lijei hrapavost glasa, koristi pluima i duniku, podmlauje jetru i slezenu, proiava
sluz kao ~elesnu izluevinu u stomaku i, a smokva je nadmona namirnica za cjelokupno
tijelo. Ipak, intenzivno jedenje smokava podstie uljivost. Smokve takoer djeluju kao
laksativ, diuretik, i otvaraju zaepljenja i gase e uzrokovanu slanom sluzi.
m Smokve sadrie 50-58% saharoz.e, 5% proteina, 1% lojnog materijala, 5% celuloze, 2-3% povrnih z.emnih
ostataka, 8% kroba i 17-24% vode.

3411

lbn-Kajjim el-Devzi

Preneseno je da je Ebi-Derda' jednom ponudio Allahovom Poslaniku, s.a.v.s.,

tanjir svjeih smokava, a koji je, okreui se, pozvao sve prisutne da jedu, govorei:
"Kada bih spominjao da je neko voe koje se sputa iz D enneta, rekao bih da je to
ovo voe, jer Dennetsko voe nema kopice." Potom je dodao: '1 edite ovo voe jer ono
spreava hemoroide, lijei dlakavost i pomae pri podagri (lat. Arthrolithiasis)."453
Osuene su smokve dobra hrana za tijelo. One koriste nervima, otvaraju probavni
trakt i najbolje ih je jesti s orasima i bademima. GaJen je dodao da jedenje osuenih
smokava zajedno s orasima i divljom rutom (lat. Ruta graveolens) moe otkloniti
trovanje hranom. Osuene smokve takoer pomau pri hroninom kalju, slau se s
jetrom i slezenom, a njihovo jedenje sa orasima i bademima ujutro na prazan stomak
takoder je najkorisnije. Ipak, njihovo jedenje s grubim obrocima je nezdravo. Najblie
voe smokvi u pogledu gore navedenih koristi, jeste bijeli dud, medutim on ima manju
hranljivu vrijednost i moe biti tetan za stomak.

Snijeg (ar. tald)

jedenje snijega ili leda teti stomaku, jetri, nervima i zubima, i uzrokuje eo zbog
toga to sakuplja ~elesnu vruinu. Vanjsko nanoenje snijega ili leda umanjuje oti
canje, olakava bol i umanjuje podraaj uzrokovan ranom, nagnjeenjem ili ubodom, i
privremeno anestetizira zubobolju kada je ova popraena vruicom. Vanjsko nanoenje
takoer privremeno stabilizira posjekotine, sve dok se one ne lijee pravilno. Produena
izloenost snijegu ili hladnoi moe uzrokovati promrzline.
Preneseno je u hadisima da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., molio: "Gospodaru, operi
me od mojih grijeha vodom, snijegom i gradom." 454 U ovom hadisu nalazi se najvea
mudrost i razumijevanje i on upuuje na to da se bolest mora lijeiti njenim antidotom
(protuotrovom). Ovo je zbog toga to grijeh potie vatrenu reakciju, a poto uarenost
potie vatru, stoga e voda, snijeg i grad ugasiti uarenost i zamrznuti njegovu ranljivost,
podraljivosti narav, od kojih su sve one bolesti. Zbog ovog razloga mi ne moemo rei da
je obina voda bolja od hladne vode u uklanjanju nevolja, jer hladna voda moe svakako
pomoi obnavljanju ~elesne energije i pojaavanju njene jakosti i snage. Nadalje, i snijeg
i grad osiguravaju ovakve obnavljajue posljedice. (Takoder vidi: Voda)

So (ar. milh)
Kuhinjska so

Sodium chlorid
n O vjerodostojnosti ovog hadisa ima vi!e mi!ljenja.
s.. Muslim, 598.

j342

Poslanik_ova medicina

Enes, r.a., prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "So je jedan od

vaih najboljih zai na. " 455
Rije "sejjid" ovdje znai stabilizator, arhitekt ili vodea supstanca i jedini koji igra
nad monu ulogu u odnosu na druge. Ovo je ono to rije "sejjid" ovdje podrazumijeva
i, u tom pogledu, hrana je odreena solju, a veina hrane nije uravnoteena ako ne
sadrava so.

U drugom hadisu Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Vjerovatno, doi e dan
kada ete vi (vjernici) biti meu ljudima poput soli u hrani, a nita ne uravnoteava
hranu bolje od soli. " 456
Abdullah bin Omer, r.a., rekao je: "Svemogui AUah je spustio etiri blagoslova
sa nebesa: eljezo, vatru, vodu i so." (Preneseno u Tefsiru El-Bugavija)
So je neophodna u odravanju procesa ivljenja.457 So je osnovni hranljivi sastojak,
a koristi se u zainjavanju hrane i kao konzervans. So nadopunjuje unos joda u ishrani
i stoga spreava guavost (uveanje lijezde. Thyreoideae) .458 Osobine soli nadvladavaju
osobine drugih tvari to se mijeaju s njom i one ih dokidaju. Ovo ukljuuje zlato i
srebro i zbog toga se fosfat koristi u njihovom poliranju (izglaavanju).
So pomae pranjenje, razgradnju krute hrane, prebaaj hranljivih sastojaka,
isuivanje guste vlanosti, jaanje strukture, ouvanje tijela i pomae u spreavanju
pokvarenosti i otrovnosti odreenih tvari.
So pomae u spreavanju krasti i ireva i kontrolira osip koe. Upravljanje
sparivanjem soli i kumina pomae odstranjivanju izraslih pretieranih konih packi na
onom kapku, a kamena je so jaa za ovu svrhu. So takoer pomae kontroliranju
irenja zloudnih iravosti i ona olakava pogrenu apsorpciju u probavnom traktu
koja se moe razviti u njegovu upalu.
Pretierano uzimanje soli moe uzrokovati nakupljanje i zadravanje (retenciju) tenosti

(lat. Edem) i moe pridonijeti hipertenziji koja je cirkulatorni poremeaj. Masiranje

stomaka onoga koji boluje od nadimanja abdomena rastvorom soli ili toplim oblozima
od ovakvog rastvora pomae odstranjivanju pretierane tenosti u elijama i tkivima.
Kamena je so takoer glavni izvor sode i hlora. Ispiranje usta ras tvorom soli spreava
kvarenje zuba, jaa desni, lijei ranice u ustima, umanjuje upale usta, pored ostalih brojnih
koristi. Blagi nedostatak soli moe uzrokovati zamor, slabost i smanjeni opseg panje. Vei
nedostatak soli moe dovesti do napada, kome ili ak smrti. (Vidi: meso: Il perad).
4; 5 1bn-Madde,

456

33 l 5; had is je metruk.

Hejsemi, l0/ l 8; takoer ga prenose Taberani i Bezzar, sened kod Taberanija je hasen.

m so je neophodna za reakcije prenosa energije. Soda kao sastojak soli djeluje u reguliranju osmotskog

pritisk1.1 u tijelu i takoer spreava pretierani gubitak vode. Soda i hlor kao sastojci takoer imaju glavnu

ulogu u preno!enju impulsa u nerve, a bioloki govorei krv je otopina soli.

ssOvo se odnosi samo na sluaj kada je so jod irana, u protivnom joj se dodaje jod.

343 1

fbn-Kajjim el-Deuzi

Srebro (ar. fidza)

U hadiskim zbirkama zabiljeeno je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., nosio jed
nostavni srebreni prsten ili prsten s krunicom od srebra. 459 Neka predanja upuuju
na to da je kapica drke njegove sablje bila od srebra.460 Ipak, ne postoji hadis koji
zabranjuje vjernicima noenje srebra ili njegovog upotrebljavanja kao ukrasa. Zabrana
se odnosi samo na noenje zlata od mukaraca, osim u sluaju kada se ono koristi u
medicinske svrhe. (Cf. zlato)
S druge strane, zabiljeeno je u hadiskim zbirkama daje Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
zabranio vjernicima da jedu ili piju iz zlatnih ili srebrenih tanjira461 (Buharijev sahih)
Ipak, enama je doputeno nositi i zlato i srebro, medutim ni one ne mogu jesti ili piti
iz ovakvih posuda.
Srebro je jedna od tajni i misterija Allahovog stvaranja na Zemlji i, jo, njegovo
podruje premauje njegovu stvarnu vrijednost. U umovima ljudi srebro predstav
lja bogatstvo i ast, a bogata je osoba nekako potovana u drutvu, bez obzira na
njegov pravi karakter ili kako je on sakupio svoje dobro (kako je stekao imetak).
Onaj potrebni ga trai. Prodavai mu ele prodati svoju robu. Poduzetnici ude
da on uloi u njihov posao. Oevi mu ele dati svoje kerke radi braka, ak i ako
ima sijedih pramenova u kosi. Vladari paze na njihovo miljenje, na njihovu ulogu
u podravanju njihovih politika i na njihov u~ecaj na javno mnijenje. Sudije vje
ruju njihovom svjed oenju i skupljai poreza esto potiu njihov posao. Nadalje, u
umovima nekih ljudi, stara bogata osoba koja nosi srebrene ukrase moe izgledati
ljepe, zauujue ili primamljivije nego mlad zdrav ovjek.
Srebro je lijek koji u ~ee na sreu, a otklanja stres, tugu i depresiju. Srebro je
dobro za udaranje bila i ojaava slabo srce ako se ukljui u ishranu (pod medicinskim
nadzorom). Srebro se takoder koristi u proizvodnji elektuarija, izvl ai van pokvarene
tielesne izluevine (ar. a!tlal) i njegove posljedice postaju snanije kada se mijea
sa istim medom i afranom. Medutim, ud je srebra hladna i suha, ali ono u tijelu
proizvodi neto vruine i vlanosti.
to se tie njegovog oblika na buduem svijetu, Allah je Svemogui stvorio etiri
kategorije Denneta za Njegove evlije: dvije su (napravljene) od zlata, a dvije od
srebra. Ipak, Allahov Poslanik, s.a.v.s. rekao je: "Ko god pije iz zlatnih ili srebrnih
4
;9

Bu harija, l 0/271 i Tirmizi u "emailu", broj, 84.

460

Tirmizi, u "emailu", 99i u "Dami'u", 1691 i Ebu-Davud, 2583i Nesai, 8/219i sencd je sahih.
Poslanikova zabrana izreena je vjerovatno u pogledu dueg perioda gutanja veoma malih, nepro
bavljivih, nerastvorljivih molekula koji ostaju u rastvoru okolne otopine znane kao koloidno srebro. Ova
hemijska supstanca koristi se kao antiseptik, sredstvo za unitenje insekata (germicid), konstriktor, izjedalo,
podjednako kao i u sterilizaciji vode. Gutanje ak malih koliina koloidnog srebra moe izazvati trovanje
srebrom (lat. Argiria; A.rgyrosis). Simptomi ukljuuju plavo obojenje usana i desni poto se srebro tu

461 Ova

1344

Poslanikova mtulicina

posuda na ovom svijetu e biti vuen za stomak u dehenemskoj vatri." 462 Poslanik,
s.a.v.s., rekao je takoer : "Ne jedite i ne pijete iz zlatnih ili srebrnih posuda jer su
one njihov dio (ti. nevjernika) na ovom svijetu, a va na buduem. " 463
Neki su komentatori interpretirali zabranu koritenja zlata i srebra kao posua i
ukrasa u odnosu na osnovnu svrhu u vezi s njihovom upotrebom trgovanja kao valute.
Drugi su interpretirali zabranu kao posljedini ponos i bahatost na strani bogatih
koji ih nose ili onih koji ih koriste za posue ili kao line ukrase. Premda su ponos,
samodopadnost i bahatost zabranjeni u islamu, ipak skolastiari su protumaili da
ovakva upotreba moe povrijed iti osjeaje siromanih i ubogih.
Zapravo, ponekad ljudi koji imaju slabu vjeru mogu se osjetiti zastraeno kada
uu u kuu imune porodice ili sjednu za sto na kojem je postavljena odvojeno pri
premljena hrana ili kada vide dobro ureen vrt ili kada prou pored ureenih kola
itd.-i za ovakve ljude, ija je vjera slaba, ovi vizuelni efekti mogu im uzrokovati depre
siju, tieskobu, rastreenost, upitno ponaanje ili moe ih dovesti do toga da usvoje
drutveno ponaanje koje je u suprotnosti s onim vjernikim, i to ih moe dovesti do
zastranjivanja.
S druge strane, ponaanje bogatih ljudi koji se vole kititi zlatom i srebrom je u
suprotnosti s ponaanjem pravih vjernika. Zbog ovoga je Allahov Poslanik, s.a.v.s. ,
utvrdio da su zlatni i srebreni ukrasi vlasnitvo nevjernika na ovom svijetu, koji nemaju
vjeru i koji ne nude pobonost na ovom svijetu da bi primili koristi na onom buduem,
koji vole i uljepavaju ovaj ivot, koji su prihvatili prolazno zadovoljstvo na ovom svi
jetu i odrekli se vjeitog veselja i uivanja na buduem svijetu. Zbog ovoga su zlatni
i srebreni ukrasi vlasnitvo vjernika na buduem svijetu, jer im ne koristi da mijeaju
dva uivanja.

Sr palminog drveta (ar. dummar)

(Vidi: palmina modina)

Strpljivost (ar. sabr)

Strpljivost ini pola vjere u Allaha Svemogueg. Strpljivost se sastoji od posto
janosti, ustezanja i zahvalnosti. Neki od naih predaka su ak rekli: "Pola je vjere
strpljivost, a druga polovina je zahvalnost."464

<02 Buharija, 10/84; Muslim, 2065.

'16l Buharija, 9/481.
~ Ovo je izreka Ibn-Mesuda r.a.

3451

lbn-Kajjim el-Devzi

U vezi s ovom temom, Allah je Svemogui naredio Musau, a .s., da izvede svoj
narod iz tame na svjetlo, da ih naui vrlinama i da ih podsjeti na Allahove dane. On
kae: "To su, uistinu, dokazi za svakog onog ko je strpljiv i zahvalan (Gospodaru)."
(Kur'an, 14:5)
Vanost strpljivosti u odnosu na vjeru u Allaha Svemogueg jednaka je odnosu
glave naspram tijela.
Postoje tri kategorije strpljivosti: postojanost u izvravanju farzova tako da se ne
proputaju ili olahko izvravaju; ustrajnost u ustezanju od enje ili injenja onoga to
je A llah Svemogui zabranio i imanje odlunosti i odreenosti u prihvatanju Allahove
volje i prihvatanju Allahove presude bez negodovanja ili nezadovoljstva. Ko god zado
volji ova tri uvjeta ukusio je uistinu beskrajno zadovoljstvo slasti vrlina strpljivosti i on
e ispravno uivati u istinskim koristima na ovom i buduem svijetu. Zapravo, niko ne
moe postii ovakvu pobjedu i uspjeh osim prelaenjem velikog mosta od strpljivosti,
upravo kao to niko nee ui u Dennet sve dok ne bude iao Pravim putem i sve dok
ne pree sirat-upriju na buduem svijetu.
Omer bin el-Hattab, r.a., rekao je: "Najbolji uvjeti ivljenja koje smo ikad postigli,
izvedeni su potpuno kroz postojanost i strpljivost."
Ako razmiljamo o najvelianstvenijim postignuima na ovom svijetu, nai emo
da je njihovo ispunjenje odreeno najveim strpljenjem. Radi usporeivanja, ako
zapazimo osrednja postignua i uobiajene neuspjehe na ovom svijetu, nai emo ih
udruene s urbom koja ostavlja krivnju na ljude koji su vodili ovakve projekte. Prema
tome, hrabrost, vrlina, dobar kvalitet i davanje prednosti onome to je moralno ispravno
jeste velianstvena vjeba od jednog sahata strpljivosti u ovom ivotu. Jedan arapski
pjesnik jednom je rekao:

"Strpljivost je talisman i peal Allahove riznice.

Ko god otkrije njenu ifru,

postii e prijem u Allahovu riznicu".

S druge strane, veina bolesti tijela, uma i srca uLrokovane su nedostatkom strplji
vosti i postojanosti. Neke su bolesti fizike, a ostale su psiholoke. Zapravo, strpljivost
je primarni lijek koji dovodi do uvanja dobrog zdravlja i ispravnosti srca, tijela, uma
i due.
Strpljivost je znaajan i besprimjeran kriterij raspoznavanja izmeu ispravnog i
pogrenog, i on je krajnji i vrhovni tretman i lijek. Njena su nagrada Allahovi bla
goslovi, bliskost, ljubav i zatita od ljudi na ovom i buduem svijetu. On kae: "Pa,
Allah je sa strpljivima." (Kur'an, 8:46) Zapravo, Allah voli one koji su nepokolebljivi
u svome strpljenju. On ih nagrauje uspjehom, pobjedom i Dennetom, i ne postoji
nijedan drugi put za ovakva postignua osim (pored) strpljivosti. Strpljivost je dobra

1346

Poslanikova medicina

za strpljive, kako On kae: 'j!\ ako otrpite, lo je, doista, bolje za strpljive," (Kur'an,
16: 126) i On takoer kae: "O vjernici! Strpite se, i postojani budite, i nepokolebljivi
na granicama nek' ste! I Allaha se bojte da biste uspjeli." (Kur'an, 3:200)'%>

Suho meso; meso izrezano u tanke trake i tako osueno na zraku

(ar. kadid)
(Vidi: meso)

Supa od mesa; meso (ar. zerid)

Jelo namoena s hljebom, mesom i supom s mesom i premazano Talbinom (Cf.
planiranje dijete) bogato je u hranljivoj vrijednosti, lahko probavljivo i ukusno. Aia,
r.a., izjavila je daje ula Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kako kae: "Talbina oivljava
najskrovitije srce bolesnika, i umanjuje njegovu tugu." Takoer je preneseno od Aie,
r.a., da je A Habov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Kada ste pogoeni onim to ne volite,
upotrijebite ugodnu i okrepljujuu supu od mesa da biste to nadvladali." Takoer
je preneseno u predanjima da kada bi se neko razbolio u kui Allahovog Poslanika,
s.a.v.s., on bi drao lonac sa supom na vatri sve dok ne bi dolo do jednog od dva
ishoda, mislei na oporavak ili smrt. Kada bi uo o neijoj bolesti, on bi odmah od
govorio: "Dajte mu supu od mesa, jer ona ispire pacijentov stomak upravo kao to vi
perete svoje lice od prljavtine."
Supa od mesa prija sa digestivnom traktu, pomae ubrzavanju prodiranja njenih
hranljivih sastojaka u pacijentov sistem, djeluje kao jak purgativ i pokazuje se djelot
vornom u odravanju rada crijeva i zatiti sluznice stomaka.
Allahov Poslanik, s.a.v.s . rekao je takoer o mesnoj supi: "Ona oivljava
najskrivenije srce", mislei ovdje na gornji otvor eluca. Zapravo, supa od mesa
omekava stomak i umanjuje pacijentovu tugu, jer tuga i bol hlade tielesne izluevine
i slabe tielesne odbrambene mehanizme, zato to ruh inklinira onda prema srcu koje
je njegovo prirodno boravite. Supa od mesa lahko je probavljiva, hranljiva, punana
i prua olakanje od stresa i tuge. Ona takoer grije stomak, potiskuje na povrinu
~elesnu uroenu vruinu, i konano umanjuje traumu koja je posljedica pojedinevih
patnji. Zapravo, tuga isuuje tijelo, a pogotovo stomak. S druge strane, vrua supa od
mesa vlai stomak, ojaava ga i ishranjuje, a efekti toga doprijet e i do srca. Nadalje,
kada je esto pod stresom, pacijentov stomak proizvodi veu koliinu eluanih sokova,
i akumulira sluz i zagnojenost. Dakle, uzimanje supe od mesa pomae ispiranju ne
potrebnih akumulacija, podjednako kao to umiruje tijelo, titi ga, prekida napetost,
uravnoteava tielesne izluevine, uzdie duh i pomae pojedincu da vrati zdravlje.
-~~>~ (Takoder vidi: namaz; post)

347 1

lbn-Kajjim el-Devzi

Kao to smo ranije zabiljeili zarid se pravi od hljeba i mesa. Hljeb je najbolji od
hranljivih sastojaka, a meso je najbolja tvar od "ive" hrane (ar. adim) koju je kora
ove zemlje ikad proizvela, i apsolutno je najblia ljudskom tijelu, i, nadalje, meso je
hrana stanovnika Denneta. (Takoer vidi meso; planiranje dijete)

Svila (ar. harir)

(Vidi: noenje svile za lijeenje svraba)

Svilenkaste niti (ar. halaO

Uprkos suprotstavljenim zapisima hadisa koji su pripisani Allahovom Poslaniku,
s.a.v.s., svilenkaste niti pomau odstranjivanje djelia hrane izmeu zuba. One otklan
jaju prljavtinu s neslobodnih zubnim plotina, ojaavaju desni preko odstranjivanja
zubnog kamenca i, zajedno sa redovnim ienjem zuba misvakom, svilenkaste niti
pomau u odravanju oralne higijene, spreavaju mogui razvitak neugodnog zadaha
(lat. Halitosis) i osvjeavaju okus.
Svilenkaste su niti najbolje kada se koristi mladica neopraene enske palme (ar.
bus ur), kunicinog drveta, maslinovog drveta ili Elaeagnus angustifoliae, izmeu ostalih.
S druge strane, nezdravo je i vjerovatno tetno za desni akati zube akalicom od
obine trske zbog njene koice ili koristiti akalicu od mirte, smrdljivog bora (lat.
Camphorosma) ili od obinog bosiljka (lat. Ocimum basilicum). (Vidi: misvak)

afran (ar. z'afaran)

afran se dobiva iz vrika na cvijetnim pestiima afranovog cvijeta koji cvjeta za
vrijeme jeseni, a koristi se u medicini kao kao izvor ute boje i u zainjavanju hrane
gdje on daje blago gorku aromu i utu boju peradima, ribi i rii.
afran je vru i suh, izbacuje van gasove, poveava energiju, utauje kaljanje i
poveava seksualnu udnju. afran takoer isti oi, pomae pri konjuktivitisu, jaa
nerve, podmlauje srce, koristi pri besanici (lat. lnsomnia), pospjeuje izluivanje
urina, pospjeuje menstruacioni ciklus i olakava abnormalnu radnu nepravilnost i
komplikacije za vrijeme trudnoe.
Abdullah bin Omer, r.a., prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., zabranio
noenje odjevnih predmeta koji su obojeni afranom. (Takoer vidi: lani afran)

eer (ar. suker)

(Vidi: med; eerna trska)

1348

Poslanik.ova medicina

eerna trska (ar. kasabu suker)

Saccharum officinarum

Trstika; obina eerna trska

Jedini spomen o eeru u hadisima opisuje vodu mora Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,
u Dennetu oko koje e se prvo okupiti vjernici nakon polaganja rauna, a koje je slae
od eera. Pozivajui se na ovaj had is, ovo je more " vee od mjesec dana putovanja u
preniku, njegova voda je bjelja od snijega, slaa od eera i pomijeana je s mlijekom.
Ko god se nje napije nee vie nikad oedniti. " 466 (Mikat, knjiga XXIII, poglavlje.
XII) Iz ovog autentinog had isa dolazi opis "njegova voda je slaa od eera " , inae ,
nije nam poznato nijedno drugo spominjanje eera u hadisima.
Muslimanski su lijenici intenzivno govorili o medu, dok eer nije nikad spomenut
u njihovim djelima. Zapravo, muslimanski lijenici nisu poznavali eer i on se kao
hranljivi sastojak nigdje ne nalazi ni u jednom od njihovih recepata. S druge strane,
oni su poznavali med i p ropisivali su ga u skladu sa svrhom.

eerna je trska467 vrua i vlana. Ona koristi kalju, prekida pretieranu vlanost
i podmlauje bronhije i mokrani mjehur. Sok od eerne trske takoer pomae
ublaavanju povraanja, poveava izluivanje urina i poveava proizvodnju sperme.
Affan bin Muslim el-Saffar rekao je da sisanje malo soka od eerne trske nakon
doruka donosi sreu i vraa ivahnost duhu taj dan.

Sisanje sokova od prene eerne trske gasi hrapavost prsa i grla, meutim to
proizvodi vjetar, a ova posljedica moe se odstraniti prethodnim guljenjem i pranjem
eerne repe u vreloj vodi.
Kristaliziranni je eer vru i hladan. Najbolja je vrsta ona jednolino bijela i kandis
eer (ar. tabarzad; ublud). Sok od stare eerne trske prijazniji je za tijelo nego onaj
od one novoubrane. Pijenje ukrobljenog soka od eerne trske nakon odstranjivanja
pjene gasi e i zaustavlja obini kaalj. Ipak, sok od eerne trske takoer moe ozli
jediti stomak, gdje se proizvode eluani sokovi, a ovakva teta moe se neutralizirati
preko uravnote.avanja ishrane i pijenja limunade ili slinih pia nainjeni h od gorke
narane (lat. Citrus amara) ili onih od mrkog nara. Neki ljudi ak preporuuju sok
od eerne trske za zaslaivanje nad medom jerje njegov okus manje estok nego onaj
od meda. Unato tome, koristi od meda mnogo su vee nego one od eerne trske,
a AIJah Svemogui nainio je med prefinjenom hranom i savrenim lijekom protiv
brojnih bolesti.
~ Muslim,

247; Tirmizi, 2447.

-461 Obini

rafinirani !eer danas dolazi iz biljki bogatih saharozom ija se saharoza pretvara u kristalizirani
dolazi iz !eerne trske i !eerne repe. Meu manje vanim izvorima eera nalaze se
javorov sok, sijerkova trska, divlje datulje, lubenica i groe.
eer. Veina !eera

349 1

lbn-Kajjim el-Dievzi

Zapravo, med i eer nisu predmet usporeivanja. Med jaa tijelo, uva njegovu
mladolikost, osvjeava duh, stimulira jetru i srce, opskrbljuje srce prijeko mu potreb
nom energijom i uravnoteenou, isti arterije, umiruje tijelo, pomae odstranjivanje
njegovog prirodnog nivoa vlanosti, regulira tielesnu temperaturu, pomae razgradnju
hranljivih materija, kljuni je u procesu probave, umanjuje kamence, a osim toga med
igra glavnu ulogu u skoro svakoj funkciji tijela_
Med je ista i laksa tiv, isti crijeva od neistoa, otvara zaepljenja jetre, bubrega
i mokranog mjehura, djeluje kao opi konzervans i pomae ouvanje snage lijekova,
medu ostalim koristima. Med takoder pomae prekidanju pretierane vlanosti u cri
jevima kao to je to sluaj kod proliva, dobar je za starije osobe, zaustavlja kaalj, a
koristi se u lijeenju pokvarene sluzi u stomaku da omeka opu strukturu tijela i lijei
pokvareni apetit. Med takoder pomae u lijeenju bjesnila i ujeda psa, a smatra se
braniem protiv upala. Med je protuotrov za one koji koriste drogu i protuotrov kada
se koristi u lijeenju od sluajnog jedenja otrovnih biljaka, a lijei ui i ostale parazite.
Med omekava kosu, djeluje kao njen uvriva i poboljava rast kose. On izotrava vid,
bijeli zube, jaa desni i odstranjuje bolesti desni. Med je izvrstan nadopunja i otapalo.
On otvara porc krvnih sudova i olakava menstrualni odljev, istieruje van sluz i otvara
zaepljenja jetre, bubrega i mokranog mjehura, i uope ne postoji nita to je blisko
njegovoj strukturi.
Ljudi su poznavali med jo u davna vremena i dugo prije nego to su poeli
proizvoditi eer. Allahov Poslanik ,s.a.v.s., uobiavao je nekad piti rastvor vode
zaslaene medom na prazan stomak ujutro, a ovakav obiaj sadri mnogostruke koristi
i prefinjene tajne. Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Ko god jede med (barem) tri
puta mjeseno nee bolovati od velike nedae."
Allah Svemogui kae: "Iz utroba njihovih izlazi pie razliitih boja koje je lijek
ljudima. To je, uistinu, dokaz za ljude koji razmiljaju." (Kur'an, 16:69) Sigurno,
Allah je skrbnik uspjeha i On je Sveznajui Gospodar. (Takoer vidi: poboljavanje
rada crijeva: koristi od meda)

paroga; paroina; belu (ar. haljun)

Asparagus
paroga se dobiva iz krhkih mladica i jestivog lia, a to je travnata viegodinjica
iz porodice ljiljana (lat. Liliaceae). Razmnoavanje se vri uglavnom sjemenkama koje
mogu biti ubrane dvije ili tri godine nakon sadnje, pa sve do petnaest godina i vie.
paroga je vrua i vlana. Odstranjuje zaepljenja bubrega, poveava koliini
sperme, ublaava bol u leima i olakava bol ena za vrijeme poroda.

1350

Poslanik.ova medicina

Tamjan (ar. luban; luban hindi; kundur)

Bosvellia serrata; Olibanum

U hadisu je preneseno da se jedan ovjek alio Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., na
zaboravnost, pa mu je Allahov Poslanik, s.a.v.s., preporuio: "Koristi tamjan jer on
okrepljuje srce hrabrou i lijek je za zaboravnost."
Takoder je preneseno daje Ibn-Abbas, r.a., pio smjesu usitnjenog tamjana i eera
na prazan stomak.
Tamjen je diuretik (~era na mokrenje) i lijek je za slabu memoriju. Neko se alio
Enesu, r.a., o slabom pamenju, a on je odgovorio: "Potopi tamjan preko noi u vodu
i popij rastvor ujutro na prazan stomak, jer to koristi pamenju."
Navedeni recept irna jednostavno i jasno objanjenje: jednostavna amnezija ili slabo
sjeanje o proteklim doivljajima, dogaajima ili rijeima jeste posljedica pokvarene ~elesne
izluevine koja tetno u~ee na razliite dijelove mozga uzrokujui tako pogreno uredenje
(u memoriji) uzrokovano hladnim i vlanim temperamentirna (~elesnim izluevinama kojih
po srednjovjekovnom uenju imaju etiri). Ovakvo stanje uzrokuje defektnost pamenja i
blokira modanu prirodnu mogunost zadravanja poruka ili pohranjivanja informacija.
Tamjan, koji sadri suprotne osobine, pomae uravnoteavanju ~elesnih izluevina i, nadalje,
usljed toga otklanja ranije spomenutu blokadu. Blaga amnezija ili nemogunost pamenja
izoliranih dogaaja ili rijei uzrokovana je suhoom i jednostavno moe biti prebroena
pijenjem tenosti ili uzimanjem lijekova koji proizvode vlanost.
Razlika izmedu jednostavne i retrogradne amnezije jeste posljednja ukljuuje osla
bljenu memoriju proteklih doivljaja uzrokovanu okom ili nepotrebnom ili intenzivnom
upotrebom putanja krvi povrinskim zarezivanjem koe u kupicu468 na ~em enu lobanje,
koje je mjesto pamenja ili postajanjem ovisnikom jedenja zelene bujaj ue dim njae (lat.
Fumus terrae; ar. kus/ara), intenzivnim jedenjem kiselih jabuka, preputanjem bolu,
buljenjem u stajau vodu nakon urin iranja u nju ili bulje njem u osobu koja je smaknuta
ili buljenjem u unakaena tijelo ili u umiruu osobu, fasciniranjem prilikom itanja
natpisa na nadgrobnim spomenicima, hodanjem izmedu dvije deve koje su meusobno
zavezane tako da je rep jedne povezan s glavom druge u karavanu, preplavljenou
uima i, konano, jedenjem hrane koju je vakao (naeo) mi.
Veina

ovih je zakljuaka nauena kroz iskustvo i promatranje. Ipak, tamjen je

zagrijavajui u drugom stupnju a osuujui u prvom. On takoder ima blago probavljive
(varljive) osobine, prua brojne koristi i ima zanemarivo male negativne posljedice.
Neke od koristi tamjana su sljedee: on pomae u lijeenju tuberkuloze, krvarenja,
boli stomaka i dijareje, pomae probavu hrane, odstranjuje vjetrove, otklanja one ranice
i upale, osvjeava oi, uzrokuje rast novog tkiva na iru kada se koristi kao mehlem,
468 Cf.

koristi putanja krvi povrinskim zarezivanjem koe u kupicu; Take primjenjivanja.

3511

lbn-Kajjim el-Devzi

isuuje sluz i spreava irenje malignih ireva, a kada se vae s perzijskom majinom
d uicom, proizvodi sluz (pljuvaku), pomae pri mucanju i poveava pamenje.
Spaljivanje tamjana daje zraku ugodan miris i poveava ~elesnu otpornost za vrijeme
trajanja epidemije ili kuge.

Teletina peena na aru (ar. mavi)

Teletina
Allah je Svemogui opisao inicijalnu reakciju i gostoprimstvo Njegovog bla
goslovljenog poslanika Ibrahima, a.s., kada je on ugostio dvojicu blagoslovljenih i
misterioznih gostiju rijeima"... donese im peeno debelo tele" (Kur'an, 51:26) (ar.
haniz: ~-peeno iznad uarenog kamenja).
Ummu Seleme, r.a., stavila je kotlet od peenog mesa (ar. mavi) pred Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., i on ga je jeo a potom je klanjao bez ponovnog uzimanja abdesta.
(Prenio imam Tirmizi u svom "Sahihu") Takoer u vezi s ovom temom, Abdullah
bin H ars je rekao: ':Jeli smo peeno meso s Allahovim Poslan ikom, s.a.v.s., u damiji."
(ibid.) Mugire bin ube je rekao: "Ostao sam jednu no kao gost u kui Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., i on je rekao svojim ukuanima da ispeku telea rebra. Kada su
ih donijeli, on je uzeo no i poeo ih rezati i servirati sve dok Bilala, nije poeo uiti
ezan, a kada je uo ezan, Allahov Poslanik, s.a.v.s., bacio je no i prestao servirati
meso.

..

Najbolje peeno meso jeste ono od jednogodinje ovce (lat. Ovis aries), a drugo
po kvalitetu je ono od mladog ugojenog teleta (ti. do dvije godine starosti). Peeno
meso je vrue i vlano s tenjom ka suhom, ono generira crnu u u adekvatnu smjesu
i najbolja je hrana za jake, zdrave i ljude atletske grae.
Korisnije je, vlanije i lagahnije za stomak djelimino kuhati meso prije njegovog
peenja, a to je zdravije od prenja. Meso peeno na uglju zdravije je nego hljeb
ispeen na direktnom plamenu. (Takoer vidi: meso)

Tetrijeb (ar. kuta)

(Vidi: meso: Il perad)

Tikva; bundeva; tikvica (ar. jaktin; kuar'; duba')

Legenaria vulgaris; Cucurbita
Svemogui Allah spominje

tikvu u Kur'anu kada On govori o Svom blagoslov

ljenom poslaniku junusu, a.s., govorei: "/ uinismo da iznad njega izrasle vrijea
jedne tikve." (Kur'an, 37:146)

1352

P03lanikova medicina

Tikve su velika i raznolika grupa biljaka povezanih s bundevom469 i tikvicom, i one

nose iroke grube listove. Tikve se uzgajaju zbog njihovih plodova koji variraju u velikom
omjeru veliina, oblika i boja. Tikvino sjeme sadi se direktno u do u grupama nazvanim
brijeiima. a biljke se ubiru kada plodovi dozriju i njihov kora otvrdne. Biljka koja je spo
menuta u Kur'anu jeste tikvica (laL. Legenaria vulgaris), a zove se i tikvias ta krastavica.
Enes bin Malik, r.a., prenio je da je jednom kroja pozvao Allahovog Poslanika,
s.a.v.s., na obrok i ponudio ga je jemenim hljebom pored jela nainjenog s tikvicom
(ar. duba') i suhim mesom (Cf. Osueno meso; ar. kad;d). Enes je dodao: "Vidio
sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kako brie tanjir i mirie tikvicu, i od tada uvijek
sam volio ovu tikvicu." 470
Ebu-Talut je rekao: "Posjetio sam Enesa bin Malika, r.a., a on je spremao obrok
od kuhane tikve, i govorio je: "Kakvu blagoslovljenu biljku ja volim, jer ju je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., volio."
Aia, r.a., prenijela je da joj je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Kada kuba
mijeano povre s mesom, dodaj vie tikvice u njega, jer ona je sredstvo za jaanje (tonik)
koje oporavlja tuno srce." (Preneseno u "EI-galanijja" od Hiama bin 'Urve)
Tikva je hladna i vlana u drugom stupnju. Ona prua umjerenu hranljivu vrijednost,
poboljava ~elesne izluevine i brzo se probavlja ako nije zagaena ostalim hranjivim
materijama koje se mogu pokvariti za vrijeme probave.Jedna od korisnih osobina tikvice
jeste ta da se ona slae s veinom hrane, pa, prema tome, ako je goruica u smjesi, ona
proizvodi odgovarajue sredstvo za stezanje ili tegobnu tielesnu izluevinu. Ako je dodata
so, ona proizvodi odgovarajuu preventivnu, isuujuu i slanu-detoksifirajuu tielesnu
izluevinu, a kada se kuha s zaepljujuim sastojkom, ona takoer postaje zaepljujua
poput toga, a ako se tikva kuha sa dunjom, ona postaje visoko hranljiva.
Tikva je blaga, proizvodi vlanost i generira sluz. Biljka je posebno korisna ljudima
toplog temperamenta i ne slae se s onim (ljudima) hladnog temperamenta ili ljudima
pogoenim neizdrljivou sluzi kao tielesne izluevine.
Njena voda ublauje e, lijei glavobolju uzrokovanu vruicom i djeluje kao
laksativ, bez obzira na primjenu, i nijedna druga brana nije bra u proizvoenju svojih
koristi od tikve. Ljudi koji boluju od vruice inae ne smiju jesti tikvu ili bundevu.
Zalijevanje tijesta sa smjesom od kuhane tikve ili bundeve za vrijeme njenog peenja
i dodavanje blagog purgativnog dodatka obroku ili uzimanje mehkog pia s njim
obara visoku tielesnu temperaturu, gasi e i prua izvrsnu hranljivost.
~Tikva je ime koje je dato

plodovima iz roda Cucurbita iz porodice tikvi, Cucurbitaceae. Tikviasta narana

ima glatku, gustu, blago izbrazdanu koru. Naziv tikva esto se mije!a s bundevom. Veina vrsta koje su
poznate kao bundeva nose narandaste plodove i imaju vrlo duge vrijee i peteljke koje su vrle, ukruenije
i tvre nego one kod ostalih tikvi.

470 8uharija,

9/388; Muslim, 2041.

3531

lbn-Kajjim el-Devzi

Pijenje tikvinog soka pomijeanog sa manom (ar. turundubin) i mermeladom

od dunje pomae ienju elemenata koji su pogoeni pokvarenom utom ui i
uravnoteava neumjerenost uljivih ~elesnih izluevina. Pijenje soka od kuhane tikve
pomijeanog s medom i sodium nitratom471 pomae ienju pokvarene sluzi i ui.
Nanoenje mehlema od tikve nad fontanelom ili bregmom umanjuje toplo oticanje
mozga. Nanoenje ekstraktiranog soka od tvrde tikvine kore i njegovo mijeanje s
ruinom vodom, a potom upotrebljavanje toga kao kapi za ui umanjuje oticanje uha.
Sok od tikvine kore takoer pomae u lijeenju oticanja oka i kod podagre.
Kao to smo naveli ranije, kada tikva doe u dodir s nekom pokvarenom hranom
u stomaku, ona sama onda postaje pokvarena i generira paralelni (isti) temperament.
Da bi se smanjile ovakve posljedice, dodaju se (tikvi) ocat i alga (ar. handvil) ili
smolasta cikorija (ar. murijj, singl. murraira) _

Trputac472 ; banana
Banana> Musaceae
Musa paradisiaca
Rod plantago u porodici banana, bez peteljki, viegodinji je i obino se naziva
bananama. (Vidi: banana)

Trstika (ar. kasab)

(Vidi: eerna trska)

Ugojeno tele
(Vidi: teletina peena na aru; ar. mavi)

Uljeura ('anbar)
(Vidi: ilibar; riba)

Uareni puter
(Vidi: obrani puter)

471

Nitrat: prirodna soda, natron; takoder vidi: vinova loza.

472 Cf.

j354

banana.

Poslanikova medicina

Vinova loza (ar. karm)

okot; biljka penjaica (ar. habla)

okot ima duge tanke stabljike koje rastu du tla, a ponekad se penje uz reetku

koristei svoje izdanke. Biljka je inae znana u arapskom kao "penjajui konopac"
ili biljka penjaica, a njeni plodovi rastu u grozdovima i bogata je hranljivim sasto
jcima. Zapravo, vinova loza (ar. karm) ili vinogradsko drvo jeste simbol bogatstva,
velikodunosti i cjelokupnosti. Zbog ovoga je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ne
nazivajte groe (biljku) imenom karm, jer ovo je jedan od atributa muslimana, zovite
ovu biljku penjajui konopac." (Preneseno Muslimovom "Sahihu")

U drugom badisu on je rekao: "Karm je srce vjernika", a drugom prilikom je

rekao: "Ne zovite ovu biljku karm, zovite je gro.ano drvo (grode) (ar. inab) ili
"penjajui konopac" (arb. habla)."
Zapravo, kada je Allahov Poslanik, s.a. v.s., uo ljude kako hvale ovu biljku zbog
njenih velikodunih koristi (Cf. groe) i razmatrajui uzbuenje koje njeno ime izaziva
u njihovim umovima zbog alkohola, tog najpokvarenijeg i najtetnijeg pia-majke zlih
pia-koje se dobiva iz njenih plodova, on je stoga usmjerio njihovu panju na jednu od
esencijalnih osobina i istaknutih vrijednosti vjernika ije su koristi raznovrsne i koji sije
dobro gdje god da se okrene i izazivaju Allahovo zadovoljstvo u svemu to urade.
Zapravo, srce je istinskog vjernika najbljetavije i napunjeno je koristima,
velikodunou, vjerom, iskrenou, svjetlou, sjajem, uzvienom uputom i pobonou,
atributima koji ga ine vrijednim da bude nazvan imenom "karm".
Grode je hladno i suho, dok njegovo lie, loze i stabljike barem su hladni u
prvom stupnju. Nanoenje meblema od usitnjenih stabljika groa otklanja glavobolju i
umanjuje tople otoke dok utrljavanje mehlema od gore navedenog pomae smanjivanju
oticanja stomaka.
Pijenje soka od stabljike groa ublaava povraanje i uravnoteava stomak, dok
vakanje zelenih stabljika groa i/ili svjeeg groevog lia koristi u lijeenju ireva
stomaka, prekida bol stomaka i zaustavlja ispljuvavanje ili iskaljavanje krvi uzrokovano
krvarenjem u pluima ili bronhijama (lat, Hemoptisis).
Mlijeni smo lasti sekret ili ljepljiva koloidna karbohidratna tenost, takoer nazvana
smola ili suza, koja se nalazi u lozama groa, pogotovo za vrijeme proljea, moe se
uzimati oralno s vodom da pomogne razgradnju kamenca u bubregu.

Smola se sui u nekristaliziranu otru masu koja se rastvara ili bubri u vodi. Kada
se smola direktno nanosi na liajeve, meu ostalim konim bolestima koje se karak
teriziraju upalom pritia, plikova, priteva ili irastih ispupenja, ona moe ubrzati
njihovo lijeenje. Ipak, zahvaeno podruje prvo mora biti dezinficirano ispiranjem

355 1

lbn-Kajjim el-DierJZi

vodom tretiranom sa salitrom.473 Nanoenje smole pomijeane s uljem takoer pomae

otklanjanju kose. Nanoenje praha od groanih stabljika pomijeanog s ocatom,
ruinim uljem i rutom 474, i njihovo utrljavanje u kou moe pomoi umanjivanju
povratnog oticanja slezene.
Ulje od groanih cvjetova je varljivo, a njihove medicinske koristi brojne su i
sline su onima od cvjetova palminog drveta.

Vivak
(Vidi: pupavac)

Voda (ar. ma'un)

Voda je element ivota, gospodar pia i jedan od glavnih potpornih stupova
univerzuma i, vjerovatno, voda se moe smatrati temeljem postojanja. Denneti su
stvoreni od njenih isparina475 a zemlja je nainjena od zgusnua njene nadimajue
pjene, a Svemogui je Allah nainio vodu izvorom ivota za sve. 476
Voda je hladna i vlana. Umanjuje pre~eranu vruinu, zadrava ~elesni prirodni
nivo vlanosti, pomae tijelu da premjesti inae apsorbirane i rastvorene supstance,
rastvara ve rastvorenu hranu i tako doputa da njene koristi dou u vene.
Najkvalitetnija je ona pitka voda koja ispunjava slj edeih deset uvjeta: mora biti
bezbojna i transparentna; mora biti bez mirisa; mora biti bez ikakvog stranog okusa
makar ukusnog, kao to je okus vode Nila i Eufrata; mora biti svijetla i njene gustoe;
mora tei kao povrinska voda koja izvire iz dobre i nekontaminirane zemlje, sve
zavisei o istoi oborine prije nego to doe do tla; mora putovati odreenu udaljenost
od podzemnog izvorita prije nego to doe do mjesta sakupljanja; mora biti tekua
voda, izloena suncu i vazduhu, a ne smije biti skrivena od prirodnog izbjeljujueg
ili dekontaminacijskog postupka pod sunevim zrakama; mora imati brz tok gdje se
uzima za pie; mora brzo tei i u velikoj koliini da bi se pomoglo otklanjanje suvinih
i zagaujuih materija koje je nakupila ili su one prodrle u struju i, i konano, voda
je najbolja kada tee sa sjevera prema jugu ili sa zapada ka istoku.

m Natron: prirodna (sirova) soda Egipta dobiva se iz slanog jezera iz doline Vadi natron, sjeveroistono od
Kaira, a sadrava kalijum nitrat.
474

Ruta: ar. sadab, (B) ruta, bot. biljka ljupkosti.

47S Moderni su naunici nauili

iz posmatranja daje hemijski sastav materija koje se nalaze u atmosferi svemira

75% hidrogen, 24% helijum i l% ostali elemenll.

476

Kur'an, 21 :30.

j356

Poslanik;oiXl medicina
Razmatrajui navedene karakteristike dolazimo do zakljuka da su veina ovih na

vedenih uvjeta zajedniki za etiri velike rijeke: Nil, Eufrat, Daksart477 i Baktrus478
Ebu Hurejre, r.a., prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Daksart,
Baktrus, Nil i Eufrat jesu etiri rijeke Denneta. " 479
Postoje tri jednostavna naina odredivanja blagosti vode: brzinom njenog grijanja i
hlaenja, vaganjem, ili upotrebljavanjemjednostavnog metoda usporeoivanja, uzimajui

dva pamuna komada podjednake teine i njihovog umakanja u dva razliita izvora
vode. Oba komada se potom vade i ostavljaju da se osue prije njihovog vaganja. Laki
komad pamuka upuuje na lahkou (blagost) odreene vode.
Ako je voda hladna i vlana na izvoru, i ako tee, njena snaga se mijenja i zaraena
je pukim dodirom s elementima. Naprimjer, voda koja je izloena sjevernim vjetrovima
i koja je skrivena iz ostalih smjerova ostaje hladna. Slino tome, ud vodenog toka u
drugim pravcima jeste odreen.
Voda to nastaje iz dubokih mineralnih izvora takoer sadri potpuno iste minerale
i u skladu s tim i u~ee na tijelo.

ista svjea voda koristi kako bolesnim tako i zdravim osobama. Hladna svjea
voda jeste posebno zdravija, ugodnija i ima poseban istanan okus, meutim hladna
voda se ne smije piti na prazan stomak, ili nakon spolnog openja, ili neposredno nakon
buenja iz dubokog sna, ili nakon tople kupke, ili ak nakon jedenja voa. Ipak, hladna
voda moe se piti nakon obroka ili s obrokom ako je to neophodno, meutim tada se
ona mora srkati pomalo, a ne gutati ili intenzivno piti. Na ovaj nain voda ne uzrokuje
nikakvu tetu, ve, umjesto toga, jaa stomak, poveava seksualnu udnju i gasi e.
Pijenje mlake vode moe uzrokovati umove pri auskultaciji dok pijenje hladne
vode ini suprotno, aJi, ipak, tiha je voda bolja od one upravo izvaene. Hladna voda
koristi unutarnje vie nego to to ini vanjsko, dok topla voda ini suprotno. Hladna
voda koristi kod trovanja krvi i kod uzdizanja isparina ka glavi, ona odstranjuje pokva
renost (lat. Sepedon), slae se sa ~elesnim izluevinama, koristi zubima i protivi se
posljedicama toplih predjela i mjesta.
S druge strane, hladna voda moe tetiti bilo kojoj bolesti koja zahtijeva dozrijevanje
kao to su prehlada glave i upale popraen e prehladom. Izrazito hladna voda takoer
moe otetiti zube, dok ovisnost o pijenju hladne vode moe uzrokovati rasprsnue
krvnih ila, bronhitis, bronhijalni katar (upalu sluznice bronhija), bol u prsima, meu
ostalim hladnim bolestima.
m Dieksart (ar. sajhun): stari naziv za rijeku Sir Darja, koja tee zapadno u centralnoj Aziji iz Uzbekistana
u Aralsko more.

bok.tria (ar. dejhun) = baktra, tekui dan bal h, odnosei se na stanovanje pored Oksus rijeke
koja se danas zove Emu Datja, a koja izvire u planinama Pamira i tee zapadno u Aralsko more, u sadanje
vrijeme u sjevernom Afganistanu i junom Tadikistanu.

~78 Bak.trw >

~ 79 Muslim,

2839.

357 1

Ibn-Kajjim el-Devzi

Izrazito hladna ili vrua voda tetna je za nerve i za udove, zato to ih jedna od
njih dilatira, a druga stee.
Pijenje krajnje tople vode razgrad uje i umanjuje nakupljanje masti (sala) i ostalih
lipoidnih tvorevina u tijelu. Voda takoer ublaava garavicu, pomae dozrijevanje,
razgradnju i izbacivanje izmeta (fecesa), nadima stomak, grije ga, razara proces pro
bave hrane, oputa stomak i uzrokuje da se hrana uzdie u gornje dijelove stomaka.
Pijenje vrue vode ne gasi ei, radije oduzima snagu i zatupljuje tijelo, umanjuje
seksualnu udnju, uZTokuje pogubne bolesti i oteava veinu bolesti. S druge strane,
pijenje tople vode koristi starijim osobama i pomae oboljelim od hladne epilepsije
(padavice), glavobolje uzrokovane prehladom i upale oka aat. Ophtalmia).
Konano, vruu vodu najbolje je koristiti eksterno, a voda grijana na suncu je

apsolutno je nezdrava.
Vrste pitke vode spomenute u hadisima i njihove osobine:

Kinica; oborina; kia: (vidi: kinica; ar. gaiz)

Snijeg (ar. zeld) i grad (ar. bered): Preneseno je u "Dva sahiha" da je Allahov

Poslanik, s.a.v.s., uobiavao moliti za vrijeme uvoda (ar. istiftah) nakon namaza,
podjednako kao i u dovi nakon namaza: "Gospodaru, operi me od mojih grijeha
vodom, snijegom i gradom. " 480
Snijeg ima ujedajue hladne i isparavajue tople osobine, i njegova voda poprima
ista svojstva. Ranije smo objasnili neke od njegovih koristi i mudrost u traenju od
Allaha Svemogueg da opere grijehe i zlo to nastaje iz greaka (prijestupa) s vodom
od rastopljenog snijega. Ova dova oznaava potrebu srca za hladnoom, jaanjem i
otvrdnuem. Iz ove mudrosti takoer uimo o temeljnim pravilima medicinskog tret
mana i potrebu lijeenja bolesti njenom su protnou (antidotom).
S druge strane, pijenje vode koja se dobije otapanjem grada jeste umirujue i takva
voda ima soniji okus nego ona od snijega i, konano, voda otopljenog leda ovisi o
njegovom izvoru i odreenim osobinama.
Snijeg takoer zadobija svojstene osobine planina i zemlje na koju pada. Kao
to smo objasnili ranije, mora se izbjegavati pijenje ledene hladne vode ili vode od
otopljenog snijega nakon tople kupke, nakon spolnog openja, nakon iscrpljujuih
fizikih vjebi ili nakon jedenja vrue hrane. Zapravo, pijenje ledene hladne vode
moe pogorati kaljanje, izazvati bol u prsima, oslabiti bubrege i ne slae se s ljudima
hladnog temperamenta. (Takoder vidi: snijeg)

~ Had is

1358

je ve spominjan.

Poslanil{ova medicina

Voda zdenaca i podzemnih potoka: kao prvo, njihova voda je teka zato to se
nakuplja i doputa odreen i stupanj sedimentiranja (taloenja), i kao drugo, njoj
manjka izloenost zraku. O vakva voda mora se ostaviti izloena otvorenom vazduhu
preko noi prije njenog pijenja. Najtetnija od ovakve vode jeste ona koja je sprovedena
kroz olovne cijevi ili stajaa voda odvedena iz nekoritenog izvora.
Zemzem voda: ovo je "sejjid " svih voda, najblagoslovljenija, najhvaljenija,
najdraa i najcjenjenija voda. Zemzem voda se smatra od svih muslimana kao naj
dragocjenije pie. Zemzem je dugo skrivena podzemna blagoslovljena voda koju je
melek Dihril izloio (otkrio) u blizini grmova na kraju Kabe u Meki danas, a ona
je pie novoroenog Ismaila i njegove majke H adere, kao to je bila piem miliona
hadija iz itavog svijeta hiljadama godina.
Preneseno je u Muslimovom "Sahihu" da je Ebu-Zerr ei-Gafari, r.a., proveo
etrdeset dana i noi u osamljenosti u Kabi i nije imao nita za jesti ili piti osim
Zemzem vode, i kad se vratio u Medinu, Allahov Poslanik, s.a.v.s., izrekao je sud:
"Sigurno je Zemzem visoko ugodna hrana i lijek za bolesti." 481
Dabir bin Abdullah, r.a., prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
"Zemzem je odgovor za bilo koju namjeru pojedinca nakon to ovaj zatrai da pije s
njega. "482 Voda Nila: Rijeka Nil jedna je od rijeka Denneta. On je takoer glavni
izvor vode i najdua je rijeka na svijetu. Velike oborine i bujice glavni su prinosnici vode
rijeci i njenim pri tokama. Allah Svemogui doputa ovakvim vodama da navodnjavaju
ravnice i da nose plodno aluvijalno tlo koje podrava divlju vrstu vegetacije, ukljuujui:
tropske ume zajedno s blago produenom umovitom savanom, visoke trave, papirus,
vodenu loiku i vodeni zumbul (lat. Hijacint) prema sjeveru u ravnicama koje granie s
plutajuim biljkama, akaciju i ikaru u sunoj zoni predjela Sahare i, prave pustinjske
biljke koje prevladavaju prema sjeveru osim u jako navod njenoj dolini Nila.
Teke oborine deavaju se na jugu u najudaljenijim predjelima. Smjer Nila i nje
govih pritoka ukljuuje druge rijeke i tokove koji se u njega ulijevaju i nastavljaju kao
Nil do delte Nila na sjeveru, koja je formirana hiljadama godina od taloenja mulja.
Ovo je mjesto gdje se rijeka opet grana u mnogobrojne tokove to teku da natope
ogromne predjele koji se kultiviraju sve do Sredozemnog mora.
Osim smjera njegovog toka, kvalitet vode Nila ukljuuje svih devet vanih osobina
ve prije spomenutih, ukljuujui: blagost, gu stou, okus i istou.
Voda mora: preneseno je u sahih zbirci hadisa da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
rekao: "Voda je mora ista za uzimanje abdesta i meso je morskih stvorenja doputeno
kao hrana. '' 483
481

Muslim, 2473; Beiheki, 5/148; Tabcrani, Hejsemi, 3/286.

.m Hadis je sahib, prenose ga lbn-Madde, 3062; Ahmed: Bejheki, 5/ 148; Tirmizi, 963.

w Hadis je sahih, ve je spominjan.

359 1

Ibn-Kajjim el-Devzi

Allah Svemogui nainio je morsku vodu slanom, slan kastom, poluslanom i izrazito
gorkom, a sve u cilju koristi ljudima i ivotinjama suhog tla (kopna) .
Zapravo, more je nepromjenljivo ustajalo. Ono sadri brojna morska stvorenja, a
mrtva morska stvorenja se ne kopaju. Da je morska voda kojim sluajem neslana ili
slatka, nakon smrti i propadanja morskih stvorenja voda bi postala toksina i septina
kao posljedica kvarenja, a njeno isparavanje zagadilo bi i okuilo zrak na itavom
svijetu. Iz ovog razloga, a u Njegovoj neogranienoj mudrosti, Allah je Svemogui
odredio da ona bude slana, naslana i poluslana, a za so da djeluje kao konzervans
(Cf. so) . Prema tome, propadanje ne u~ee ili mijenja kvalitet morske vode, ak kada
bi mrtvo stvorenje ostalo tamo od poetka ovog svijeta pa sve do njegovog kraja. to se
tie uzroka njene slanosti, on se pripisuje movarnoj prirodi tla morskog dna, ono je
odlagalite organskih sedimenata, a neki od njih eventualno postaju vrijedni minerali.
Nadalje, morska je voda najuobiajeniji izvor glavnih ishlapljivih akumulacija i morskih
minerala.
U svakom sluaju kupanje u morskoj vodi koristi u lijeenju raznih povrinskih
konih oboljenja. Ipak, njeno je pijenje krajnje nezdravo i ono uzrokuje proliv, slabljenje,
kone alergije, svrbe i umove koji se uju pri auskultaciji, podjednako kao to uzrokuje
izrazitu e. Jedini nain pijenja morske vode, i to samo ako je prijeko potrebno,
jeste taj da se prije destilira (prokuha), i isto se zahtijeva ako se eli piti stajaa voda
movare ili bare. U ovom sluaju, postoji nekoliko naina destilacije vode, a ako se
desi da je ovjek u divljini ili blizu morske obale, moe se koristiti prastari nain tako
to e se staviti ovakva voda u posudu, potom staviti neto morske pjeskovite trstike
na njen vrh i prekriti to s nekoliko istih ili novih komada pamuka ako je to mogue.
Potom se sud stavlja na vatru sve dok voda ne prokljua i pone se isparavati, a kada
je pamuk upio vodu, potrebno ga je pritisnuti i piti vodu (iz njega).
U sluaju pomanjkanja svjee vode i ako se suoeno sa pijenjem stajae vode, ona
se prvo mora staviti u sud, potom ubaciti nekoliko kamenia ili kopica od kasije u
njega i zatim malo priekati prije nego to se ta voda pone piti. Inae, moe se staviti
par komadia drveta indijskog hrasta ili tikovine, ili se moe staviti komad gorueg
uglja da se ugasi u posudi, ili dodati neto stabljika penice, kada je to mogue, i ovaj
prastari metod pomae sedimentima da se nataloe na dno.

Vodopija (ar. hindiba)

(Vidi: endivija)

Vrabac ('us/ur)
(Vidi: meso)

1360

Poslanik_ova medicina

Vrbovnik; bojaeva trava; pepeo Jerusalema; divlji indigo

Isatis tinctoria
Vrbovnikovi su listovi duguljasti, a njihova boja tei tamnopurpurnoj i oni lie
listovima paroginih glava (ar. lubeje) ili crnookoj glavi. (Takoder vidi: lie indiga)

Zec (ar. erneb)

Oryctolagus cuniculus
(Vidi: meso)

Zelena tikva (ar. duba')

(Vidi: tikva)

Zemlja (ar. turab)

(Vidi: glina)

Zimski tartuf (ar. banat el-ra'ad)

Tuber
(Vidi: gljiva gomoljika)

Zlato (ar. zeheb)

Ebu-Davud i imam Tirmizi prenijeli su daje 'Adrefa bin As'ad izgubio svoj nos
za vrijeme Bitke El-K.ilab, i on je prekrio to podruje papirnim nosem koji je kasnije
prouzroio ozbiljnu infekciju. Allahov Poslanik, s.a.v.s., potom mu je savjetovao da
koristi zlato kao glavni sastojak u pravljenju vjetakog nosa, a on je to i uradio. 484
Zlato je ukras ovog svijeta i misterija u ovom ivotu, i tajna je koju je Allah
Svemogui dao ovoj zemlji. Zlato donosi radost srcu, ojaava ga, nosi umirenje i jedno

je od Njegovih brojnih uda na ovom svijetu. Allahov Poslanik, s.a.v.s., zabranio je

noenje zlata mukarcima osim u medicinske svrhe. Zlato je potpuno uravnoteeno i ono
se slae s veinom elemenata. Ono jaa srce, sadri delikatnu vruinu koja nadopunjuje
veinu jednostavnih elektuarija485 , potie seksualnu udnju i lijek je za ublaavanje
vjetrova. Zabrana njegovog noenja za mukarce ima mnogo zajednikog s negativnom
<IM Hadis

je sahih, prenose ga: Ebu-Davud, 4232; Tirmizi, 1770; Ncsai, 8/163; Ahmed, 5/23; Ibn- Hib

ban, 1466.
485

Elektuarij (ar. ma'adun); Smjesa nainjena od mijeanja konoplji nog lia, bunike, tatulinog sjemena,
makovog sjemena i masla s medom ili sirupom da bi se napravila pasta koja proiz:vodi efekte sline onima
od sedativa.

36Ij

Tbn-Kajjim el-Devzi

hemijskom reakcijom i smetnji u intermolekularnim i intramolekularnim interakcijama

koje su posljedica njihove prostorne strukture koje ono proizvodi kod mukaraca, pa
kao posljedica toga, njegova teta je vea od njegove koristi (Cf. X noenje svile).
Zlato je jedan od gustih metala i ima visok stupanj rastezljivosti i kanosti. Zlato
ne tamni na vazduhu, vodi ili zemlji i ono zadrava svoj sjaj. Zlato ne napada veina
kiselina i ono se rastvara u jednoj kiselini koja se naziva Aqua regia. Kada se zlato
mijea u lijekovima, ono pomae pri slabim stanjima srca i koristi se u spontanim
drhtajima udova koji su uzrokovani neravnoteom crne ui. Zlato takoer pomae
umanjivanju posljedica psiholokog stresa, tieskobe, paranoje, delirijuma, mentalne i
nervne nepravilnosti, melanholije, straha i zaljubljenosti. Zlato pospjeuje gubljenje
tielesne teine, ojaava miie, umanjuje uljivost i bljedilo lica, a koristi i u lijeenju
lepre. Zlato pomae olakavanju veine vrsta boli i bolesti uzrokovanih crnom ui.
Zlato se takoer koristi kao glavni sastojak u lijeenju lisiije uge aat. Alopecia areala),
stanja abnormalne elavosti i brzog gubljenja kose, za koje ono moe biti uzeto oralno
kao pie ili nanoeno eksterno. Zlato takoer isti oi i poboljava vid i pomae u
lijeenju nekoliko vrsta onih bolesti. Stavljanje i dranje zlata ili zlatne ploice u ustima
odstranjuje razliite sluajeve loeg daha (lat. Oxostomia). Kada se koristi kao arilo,
rane ne blistaju i ono pomae u ubrzavanju njihovog lijeenja. Kada se zlato pulverizira,
koristi se kao puder za one kapke, ono ojaava vid, isti vid, olakava alergijska stanja
oiju, pomae kod crvenila i nakupljenih ili oteknutih membrana oiju.
Zlato takoer ima veliki psiholoki uticaj u jaanju volje i odreenosti. Ono je
idol uma. Jednom kada ono uhvati pojedinevu panju, ono je okree od svega drugog
(osim sebe). Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Kada bi sin Ademov imao planinu
od zlata, on bi eznuo da ima jo jednu, a kada bi imao dvije planine od zlata, on bi
eznuo da ima treu. Na kraju, ipak nita ne puni usta sina Ademovog i dri ih zat
vorenim osim praine (u njegovom mezaru), a Allah prata onome ko se pokaje." 486
Zapravo, zlato je velika prepreka izmeu stvorenja i njegovog dostizanja krajnjeg
uspjeha na Sudnjem Danu, i zlato je najjai uzronik nepokornosti Gospodaru.
Zbog njega porod ine veze se kidaju, izbijaju krvoprolia, ene se siluju, poinjavaju
se ubistva, kre se prava, tiranija i pritisak ine se nad ljudima, i zbog njega, istina
se ponekad tretira kao la, a la se tretira istinom. Nasilje (agresija) poinjava se
nad onim nevinim, a bratstvo se preokree u neprijateljstvo. Z lato je najvie eljeni
objekt na ovom svijetu, a na Sudnjem danu ono je objekt koji je najprezreniji i
najmri od onih koji su ga voljeli na ovom svijetu. S druge strane, zlato je jedna od
nagrada koju e vjernici primiti u Dennetu, zbog toga to su ga se odrekli, to su
ga prezirali i to im je ono bilo mrsko na ovom svijetu.

4116 Buharija,

1362

11/216;

Mus~m,

1049.

Poslanikoua medicina

Zmijski krastavac (ar. kiza; fakkus; kitta; kur'ar)

Zakrivljeni krastavac
(Vidi: krastavac)

aba487 (ar. difda 'a)

Rana
Imam Ahmed je rekao: "Nije doputeno koristiti abe u medicini. Allahov Po
slanik, s.a.v.s., zabranio je njihovo ubijanje." Ovo je predanje preneseno kao predanje
od Osmana bin Abdurrahmana, r.a., kada je jedan arapski lijenik govorio o upotrebi
abljeg mesa u medicini. 488 (Preneseno u Musnedu od imama Ahmeda) Isto predanje
navedena je u S unenu od En-N esaia gdje je preneseno da je jedan arapski lijenik
spomenuo upotrebu aba u medicinskim preparatima, a Allahov je Poslanik, s.a.v.s.,
je onda zabranio njihovo ubijanje u te svrhe. Ebu-Hurejre prenio je da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., zabranio upotrebu neetikih lijekova.
Ubijanje aba u medicini ili za branu jeste nedoputeno, a neke su njihove vrste
ak otrovne. Ibn-Sina je takoer govorio o abama, kazujui: 'jedenje mesa ili krvi

od aba uzrokuje oticanje tijela, mijenja (ili muti) boju koe, unitava spermu i moe
uzrokovati nevoljni i opi prolaz sperme, sve dok se ne umre. Prema tome, lij enici
su prestali upotrebljavati ablje meso u medicini."

abe su obine, dugo ivue, bezrepne ivotinje koje su poznate po njihovom glasnom
i razuzdanom kreketanju, a postoje ih dvije vrste: neke su vodene, a ostale ive samo na
kopnu. abe jedu zmije, ribe, podjednako kao i druge abe. Kopnena je aba ta koja
je otrovna. Unato tome, ablji bataci smatraju se poslasticom u nekim zemljama, ali
oni zahtijevaju posebno pripremanje i ako nisu dobro kuhani, ljudi esto osjete bol u
prsima i osjeaj peckanja, meu ostalim neugodnostima nakon njihovog jedenja.
eljud, ljiljac, ostri (ar. duhn el-ban)
Moringa pterigoperma
(Vidi: ulje)

utenica (ar. hindiba)

Cichorium intybus
(Vidi: endivija)
487

Cf. upoznavanje sa propisi vanjem onoga to se smatra neistim.

4118 Hadis

je sahih, ve je spominjan.

3631

SADRAJ

Predgovor bosanskom izdanju...............................................5

.
lbn-KaJJrma
...
.. ............................. 7

B1. ografi'Ja Imama

e l- D"
zevziJa
Njegov duhovni ivot .................................................................... 8

Njegova djela ...................................... ......................................... 9

Pred.g ovor .............................................................................. 1 l

Njegovo doba............................................................................... 12

O djelu "Priprema za dan povratka" ............................................. 12

Sr znanja i slijeenje Poslanikove, s.a.v.s., upute ........................... 12

Upoznavanje sa islamskom medicinom .......................................... 13

Kratka historija .... . . .... .. . .. ..... . .. .. . . . .. . .. .. .. .. .. ... . .. . .. .. .. .. . .. .. ... .. . . . .... . .. 13

Muslimaski doprinos u medicini .................................................... 15

Tradicionalna medicina ....... .......................................................... 17

Poslani kova medicina .................................................................... 18

Zakljuak ................. ....... ............................................................ 18

Uvod ...................................................................................... 19

Bolesti tijela .. .. .. ... . ... .. .. . .. . . ... . .. .. . .... . . ....... .. . ... . .. .. . .... .. . .. .. . .. . ... . .. . . . 19

Medicina tijela ........................................................................... 21

Upotreba prirodnih lijekova ......................................................... 23

Naini lijeenja ............................................................................ 26

Razumjevanje zdrave dijete i praktina pravila jedenja i pijenja ....... 29

Pitanje strukture ljudskog tijela i da li je vatra jedan od elemenata ... 3 1

Prirodna i duhovna (boanska) medicina ....................................... 32

3651

DIOI

Poglavlje I Vrste prirodnog lijeenja .............................................. 37

Lijeenje vruice vodom ............................................................ 3 7

Pozitivne strane vruice ............................................................. 38

Poglavlje II Regulisanje peristaltike (rad crijeva) ........................... 43

Prednosti meda......................................................................... 43

Poglavlje III Lijeenje kuge .......................................... .4 7

Poglavlje IV Lijeenje edema (vodene bolesti) ............................... 53

Poglavlje V Lijeenje rana .......................................................... 55

Poglavlje VI Lijeenje pijenjem meda, kauterizacija i

putanje krvi zarezivanjem koe .................................................... . 57

Putanje krvi zarezivanjem koe u kupicu ................................... 58

Koristi putanja krvi zarezivanjem koe u kupicu (flebatomije) ..... 59

Pitanja primjene ....................................................................... 61

Poslanika uputa za najbolje vrijeme primjene "hidame" ............ 62

Najbolji (najpogodniji) dan za primjenu putanja krvi zarezivanjem

koe u kupicu .................. ................. ........................................ 63

Zakljuak koristi putanja krvi zarezivanje m koe u kupicu .......... 64

Poglavlje VII Putanje krvi povrinskim zarezivanjem vene

u kupicu (flebotomija) i kauterizacija .......................................... 65

Poglavlje VIII

Lijeenje

epilepsije. ................ 67

Lijeenje epilepsije.................................................................... 68

Lijeenje epilepsije egzorcizmom (is~erivanjem duhova) .............. 68

Lijeenje pokvarenih ~e les nih izluevina .....................................

71

Poglavlje IX Lijeenje iijasa (upala nervus ischiadicusa) .............. 73

Poglavlje X

Suhoa

slanja i prirodna potreba

za njihovim uravnoteenjem ......................................................... 75

Recept ..................................................................................... 76

Poglavlje XI Noenje svile u svrhu lijeenja svraba ....................... 77

1366

Klasifikacija vrsta odjee............................................................ 78

Poglavlje XII Pleuritis (upala porebrice,

plune

maramice) ............ 81

Poglavlje XIII Lijeenje glavobolje i migrene ............................... . 83

Vrste glavobolje ........................................................................ 84

Uzronik migrene ..................................................................... 84
Lijeenje glavobolje................................................................... 85
Priroda kn e ................................................ .............................. 85

Poglavlje XIV Hranjenje pacijenta ............................................. 87

Duhovna ishrana ...................................................................... 88

Poglavlje XV Upala grla ............................................................ 91

Poglavlje XVI

Uveanje

srca ..................................................... 93

Korisiti hurmi ........................................................................... 93

Duhovni smisao sedam hurmi .................................................... 94

Vjera: protu otrov .................................................................. .... 96

Poglavlje XVII Uravnoteenje ishrane kao primarno

preventivno lijeenje .................................... ...... ........................... 99

Koristi jedenja svjeih hurmi i krastavica .................................... 99

Poglavlje XVIII Nametanje apstinencije (ustezanja) od hrane ..... 1Ol

Poglavlje XIX enja bolesne osobe ......................................... 105

Poglavlje XX Lijeenje o/talmije

(konjuktivitisa i ostalih onih bolesti) ............................................ 107

Ope posljedice pokvarenih osnovnih tielesnih izluevina ........... l 07

Lijek za konjuktivitis ............................................................... 109

Poglavlje XXI Lijeenje katalepsije

(ukoenosti miia)

............... 11 l

Poglavlje XXII Koncentracija bolesti i lijeka .......................... .... 113

Lijeenje

otrova njegovim antidotom ........................................ 113

Propisana istoa (ar. tahara) .. ............................................. 113

Medicinske posljedice ............................... ......... ....... ........... 114

Poglavlje XXIII Tretman za bubuljice i ireve .......... .................. 115

3671

Poglavlje XXIV Lijeenje oticanja i konih osipa

probijanjem (koe) ............................... ....................................... 11 7

. ........................ .................. .................. ..

117

Kozn1 os1p1 1 ot.ICanJa

v

Poglavlje XXV Posjeivanje bolesnika ...................................... 119

Poglavlje XXVI Dietoterapija .................................................. 121

Planiranje dijete ............................... ...................................... 123

Poglavlje XXVII Lijeenje trovanja hranom .............................. 125

Lijeenje i suprostavljanje sihiru - inima .................................. 126

Duhovni lijekovi ........ .............................................................. 128

Poglavlje XXVIII ienje kroz povraanje ............................... 131

U zrocnicJ povracanJa ........................................................ ..... . 132

Humoralna reakcija u digestivnom procesu ................. .............. 132

Korisiti i tete od povraanja ............................. ............ ........... 133

Muslimov doprinos lijenikim vjetinama .................... ............ 134

Lijenikova odgovornost.......................................................... 136

Prakticiranje medicine bez kvalificiranosti.............................. 136

Medicina u jeziku ........................ .......... ......... ..................... 136

Odgovornost lijenika u islamskom medicinskom pravu .......... 13 7

Pet kategorija lijenika ......................................................... 13 7

Odgovornost prema etverici imama ............................ ......... 138

Odgovornost zlo b nika.... ................ ...................................... 138

Odgovornost za nehotian in ......... ......... ............................ 139

Odgovornost za davanje pogrenog lijeka .............................. 139

Odgovornost za djelovanje bez pacijentovog odobrenja .......... 139

Ko je lijenik? ........................................................................ 140

Pravila medicinske dijagnoze i tretmana ....................................... 140

Patologija bolesti ..................................................................... 142

Etiki lijenik ..........................................................................

142

O izbjegavanju zaraze (studija o hadisima) ............................... 143

1368

Leproznost (lepra) .............................................................. 143

Faktor ~eskobe . . . . . . . . . . .. . . . . . . .. . . . . . . . .. . . . . . . .. .. . . . . . . .. . . . . . .. . . . . . . . . .. . . . . 144

Razumijevanje poslanike upute ........................................... 145

Seksualno prenosive bolesti .................................................. 146

Zabrana propisivanja onoga to se smatra neistim ................... 149

Lijeenje uiju .... .................................................................... 152

DIOli
Lijeenje rtve pakosnog urokljivog oka ................................. 155

Vrste urokljivog oka ............................................................. 156

Izvori urokljivog oka ............................................................ 15 7

.. v zr
v tve uro ld''
L IJecenje
JIvog ok a .............................................. .
160

Spreavanje uzrokovanja tete drugima ................................. 164

Koristi abdesta u lijeenju ljubomorne osobe ......................... 165

uvanje tekovina ................................................................. 167

Mo dova u ponitavanju posljedica urokljivog oka .......... ...... 167

Poslanikova uputa u pogledu opih zatitnih dova .................. 168

O ponitenju posljedica otrovnog ujeda pomou uenja Fatihe 170

Bit sure El-Fatiha ................................................................ 171

Koristi uenja sure El-Fatiha kao rukje ................................. 172

Lijeenje korpionovog ujeda pomou ajeta iz Kur'ana .......... 174

Koristi od soli . .. . . . . . . . . .. . . . . . . . . .. . . . . . .. . . . . . . .. . . . . . . .. .. . . . . .. . . . . . . . . .. . . . . . 17 6

Lijeenje ekcema rukjama ..................................... ............... 178

Upotreba rukji protiv zmijskog ujeda .... .......................... ...... 178

Lijeenje gnojenja, ireva ili posjekotina rukjom ..................... 179

Lijeenja boli i ope slabosti rukjom ..................................... 181

Nadvladavanje vruice uzrokovane nedaom i tugom . . . . . .. . . . . . . 182

Gaenje vatre zbunjenosti ..................................................... 184

Ostali tretmani protiv zabrinutosti i tuge ........................ ....... J85

3691

Lijeenje alosti, briga, boli i obeshrabrenosti ........................ 190

Uinkovito djelovanje lijeka.................................................. 194

Korisiti namaza ................................................................... 201

Dove za prevazilaenje bojazni, straha i besanice ................... 203

Gaenje vatre pomou dova .................................................. 204

Ope poslan ike upute u preventivnoj medicini ......................... 206

Ravnotea vlage i vruine ........ ................. ..................... ...... 206

Hrana i pie Allahovog poslanika, s.a.v.s. ............................. 209

Poslanikov, s.a.v.s. poloaj za vrijeme jedenja ......................... 211

jedenje prstima.. ....... ........ ................................................... 212

Mijeanje hrane ................................................................... 213

Njegova pia (med) ....................... ......... ............................. 214

Njegova odjea .................................................................... 216

Njegov dom ........................................................................ 217

Njegovo spavanje i ustajanje ...................... ........................... 2 l 7

Priroda spavanja .............................. ................................... 218

Dove prije odlaska na poinak .............................................. 220

Spavanje na desnoj strani ..................................................... 220

Njegova budnost ................................................................. 222

Fizike vjebe i djelovanja .................................................... 223

Izluivanje preko koitusa .......................................................... 226

Spolno ponaanje ................................................................ 228

tetan i nedoputen sploni odnos ......................................... 234

Lijeenje zaljubljenosti i privlanosti fizikim izgledom ........... 236

V rste ljubavi ....................................................................... 239

Lijeenje ljubavi brakom ...................................................... 241

Sustezanje kao lijek ............................................................. 241

Vino due ........................................................................... 244

1370

DIO III
Agallochum............................................................................ 247

Agava ................................................................. ................... 247

Aloe vera ............................................................................... 247

Alojino drvo ....................................................... .................... 248

Alojino voe ........................................................................... 248

Ambra ................................................................................... 249

Antilopa ................................................................................ 249

Antimon ........................................................................ ........ 249

Arabijsko sjeme ...................................................................... 249

Banana .................................................................................. 250

Batenski draguac.................................................................. 250

Batavijska endevija .................................................................. 250

Bijeli luk ................................................................................ 25 l

Bizon ..................................................................................... 252

Blagoslovljeno sjeme ............................................................. .. 252

Blato...................................................................................... 252

Bobe...................................................................................... 252

Bor ........................... ................... .......................................... 252

Borov orai .......................................................................... 252

Borove iarike ... .................. ......................................... ......... 252

Bundeva.................................. ............................................... 253

Cedrovina .............................................................................. 253

Cedrovo drvo ......................................................................... 254

Cejlonski drijen ......................... .............................................. 254

Celer...................................................................................... 255

Ceratonia ....... ......................... .......................... ..................... 255

Crni tartuf. ............................................................................. 255

Crnika ..... .............................................................................. 255

37 JI

Crno sjeme ............................................................... .............. 255

Cvijet kne............................................................................... 259

ilibar ................................................................................... 259

Dehitratizirane hurme ............................................................. 260

Divlji bosiljak ......................................................................... 260

Divlji magarac ......................... ...................................... ....... .. 260

Divlji poriluk ................... .................. ..................................... 261

Draguac......................... ........................... ............................ 262

Dunja ................................................................... .......... ....... 263

Dumbir......................................................... ....:............... ...... 264

Dumbirova trava ............... ................. ...................... ........... .... 264

Egipatska repa ........................... .:.................. ........................ 265

El-Fatiha ............................................. ................................... 265

Endevija.............................. .................. ................................. 268

Euforbia................................................................................. 269

Glina ....... ......... ......... ........................... ................................. 270

Gljiva gomoljika...................................................................... 270

Gomolj............................................................... .................... 275

Golub ................................... ................................................. 275

Goveda .................................................................................. 276

Grbaevo meso ....................................................................... 2 76

Groe ......................................................................... ......... 276

G.roice ................................................................................ 2 76

Guska .................................................................................... 277

Guter...................................................... .............................. 277

Hljeb ................................................................................ ..... 278

Hurme .................................................................. ............ ..... 279

Hurma opraena ..................................................................... 280

Hurme svjee ......................................................................... 281

Hurme medicinske ............................................................... ...282

1372

Hurme neopraene .................................................................282

Hurmina palma ........ .............................................................. 283

Indijsko alojino drvo ............................................................... 284

Jaja ... .....................................................................................285

Janje ........................ .............................................................. 286

]arac ...................................................................................... 286

]are........................................................................................286

Jarebica ..................................................................................286

jeam ..................................................................................... 286

]etra................ ....................................................................... 287

Jeziak ........................ ........................................................... 287

Jujub ...................................................................................... 287

junac .....................................................................................287

Kaun ...................................................... ..............................288

Kalambakovo drvo.................................................................. 288

Kaloper ......................... ......... ......... ................. .....................288

Kar........................................................................................289

Karov korijen .........................................................................290

Kajsija ................................................................................... 290

Kinica ........................................................ ........ ......... ......... 291

Kna ............................................................................. ..........292

Koza......................................................................................292

Krastavac .................. .................. ................. .......................... 292

Krasuljak ............................................................................... 293

Krava............................................................................... ...... 293

Krkovina ......................................................................... ....... 293

Kuhinjska so .............. ................... ......................................... 293

Kur'an ..... .................. ....... ..................................................... 293

Labud.................................................................................... 294

Lani afran ............... .......... ...... ................... ................. ........294

373 1

Lea ...................................................................................... 294

Lipin ....................................................... .............................. 295

Lie indiga................................................................ ............ 296

Lie repe ..............................................................................297

Loj ........................................................................................297

Lotosovo drvo ........................................................................ 297

Lotosovo voe ......................................................................... 297

Lubenica................................................................................ 298

Luk ....................................................................................... 299

Ljetarka ................................................................................ 300

Ljubicino ulje .... .....................................................................300

Mana..................................................................................... 300

Masline.................................................................................. 300

Maslinovo ulje ........................................................................300

Maslo .................................................................................... 301

Mast ...................................................................................... 301

Med ......................................................................................301

Meso .......................................................................... ...........302

Knjiga o mesu .....................................................................302

Janjetina .................................................................. ........... 303

Meso koze ............................................................. .............303

]aretina..................................................................... ..........304

Govedina ............................................................................ 304

Konjetina........................................................................... 305

Kamilje meso ................................ ..................................... 305

Guter .................................. ............................................. 306

Gazela............................................................................... 306

Antilopa ............................................................................ 306

Zec ................................................ ................................... 307

Divlji magarac...... .............................................................. 307

1374

Meso fetusa ............. .......................... ................................ 308

Osueno meso ............................ ........................................ 308

Perad................................................................................. 309

Piletina.............................................................................. 309

umska ljetarka ... .... ........................................... .............. 3 JO

Obina jarebica.................................................................. 31 O

Guska ............................................................................... 3 1O

Patka................................................................................. 3 J 1

Droplja.............................................................................. 3 11

dral ................................................................................ 3 11

Ptice-vrapci ........................................................................ 31 J

Golub................................................................................ 3 12

Pjeskoviti tetrijeb ................................................................ 3 12

Prepelica ........ ......... .......................................................... 3 13

Skakavci ................... ......................................................... 3 13

Mimozino drvo........................................................ .............. 3 14

Miris...................................... ............................................... 3 14

Mirisna ukva........................................................................ 3 15

Mirta ........... ................... .......................................... ............ 3 J5

Mirtina aa .......................................................................... 3 15

Misvak...................................................... ............................ 3 15

Mlijeko ................................................................................. 3 17

Ovije mlijeko ....... .............................................................. 3 19

Kozije mlijeko ..................................................................... 3 19

Kravlje mlijeko ................... ................................................. 320

Kamilje mlijeko ................................................................... 320

Molasa...................................................................................320

Mous .................................................................................... 320

Namaz ................................................................................... 32 1

Narcis ........... ......................................................................... 322

375 1

Narovi ...................................................................................323

Neopraene enske burme ...................................................... .324

Obini celer....... ................... .................................................. 324

Oborina ................................................................................. 324

Ocat ......................................................................................324

Osueno groe ......................................................................325

Osueno meso ........................................................................325

Ovan ....................................................................... ............. .325

Ovca...................................................................................... 325

Oviji rep ............................................................................... 325

Palmina srika ........................................................................ 326

Palmino ulje ......................................... .................................. 326

Papirus ................................................... ............ ................... 32 7

Patka .................................................................. ...................327

Perun.................................................................................... 327

Piletina .................................................................................. 327

Piskavica................................................................................ 328

Pjeana jarebica ....................................................................329

Planinski perun ..................................................................... 329

Plavi poriluk...........................................................................329

Plavi patlidan ....................................................................... 329

Pljusak............. ........ .......................... .................................... 329

Poriluk ........................................ ....... ....................................330

Post .......................................................................................330

Potrk veliki ............................................................................. 331

Pranje zuba ............................................................................331

Prepelice ................................................................................331

Proieni puter ......................................................................331

Pseudoafran ..........................................................................332

Ptica denneta ........................................................................ 333

1376

Puder...................................................... ............................... 333

Pupoljak ................................................................................333

Puter ............................................... ......................................334

Puzavice....... .......................................................................... 335

Raktificirana so ...................................................................... 335

Repa .......... .............................. ............................................. 335

Riba ...................................................................................... 336

Ria....................................................................................... 337

Sir .........................................................................................338

Skakavac................................................................................338

Slatki bosiljak .........................................................................338

Slatki mauran .......................................................................340

Slezena .................................................................................. 341

Smokva..................................................................................341

Snijeg .................................................................................... 342

So ......................................................................................... 342

Srebro.................................................................................... 344

Sr palminog drveta............................................... .......... .......345

Strpljivost...............................................................................345

Suho meso ..................................................... ........................ 34 7

Supa od mesa ........................................................................ 34 7

Svila ........... ................... ................................. ......... ............. 348

Svilenkaste niti ...................................................................... 348

afran ................................................................................... 348

eer .................................................................................... 348

eerna trska..................................... .................................... 349

paroga .................. .................. ......... ........ ........ ................... 350

Tamjan... ............................................................................... 35 1

Teletina peena na aru ......................................................... 3 52

Tetrijeb ................................................................................. 352

377 1

Tikva .................................................................................... 352

Trputac ................................................................................. 354

Trstika .................................................................................. 354

Ugojeno tele .......................................................................... 354

Uljeura.......................... ...................................................... 354

Uareni puter........................................................................ 354

Vinova loza ........................................................................... 355

Vivak ..................................................................... ...............356

Voda..................................................................................... 356

Vodopija ................................................................. ............ .. 360

Vrabac.................................................................................. 360

Vrbovnik............................................................................... 361

Zec....................................................................................... 361

Zelena tikva ..........................................................................361

Zemlja ........................................................ .......................... 361

Zimski tartuf .. ....................................................................... 361

Zlato .................................................................................... 361

Zmijski krastavac........ ........................................................... 363

aba .................................................................................... 363

eljud .................................................................................. 363

u tenica ............................................................................... 363

1378

Recenzija

Knjiga Poslanikova medicina prevedena na bosanski jezik, prevodilac je Muhidin

Hadiahmetovi. U knjizi nema ilustracija, neke dove pisane su arapskim pismom.

Knjiga ima predgovor i uvodni dio u kojima se opisuje vrijeme i okolnosti nastanka
ovog djela, slijede tri dijela u kojima se opisuju metode i postupci lijeenja "bolesti srca
i tijela". Posebno poglavlje je o medicinskoj koristi razliitih vrsta hrane.
Na poetku se daje biografija imama lbn-Kajjima el-Devzija. P ovijesni prostor
je 14. stoljee, Damask u Siriji. Ehu-Abdulah emsuddin je uio pred svojim ocem,
a potom i kod drugih glasovitih uitelja tog vremena kao i sufijskih ejhova kako je
bio obiaj tog vremena. Prouavao je islamsku jursiprudenciju (ar. fikh), teologiju i
hadis. Tokom svog ivota bio je proganjan i zatvaran, potom je postao upravitelj kole
"Devzija". Ljudska je odanost i vjera u Allaha Svemogueg u to vrijeme bila na
ozbiljnoj kunji. Pokret za ponovno oivljavanje islamske duhovnosti vodio je Mevlana
el-Rumi u Turskoj, ali i mnogi ejhovi koji su ivjeli u Damasku. Njihova je zajednika
namjera bila borba protiv bespogovornog prihvatanja stranih filozofija i umjetnosti
te za uspostavljanje skolastike islamske teologije. Stoga su i danas ova djela glavnj
izvori tumaenja ispravnog razumjevanja islama.
Tumaenja Kur'ana i Hadisa koja je ostavio lbn-Kajjim el-Devzi smatraju se
"jedinstvenim u besprijekornosti". Njegovi uenici su zabiljeili da je bio sran
i postojan vjernik, "na njegovom licu se mogao vidjeti jasan znak pobonosti i
neprekidnog mol enja Allahove nagrade i okrilja".

Poslanikova medicina samo je poglavlje velikog djela lbn-Kajjim el-Devzija Priprema

za Dan povratka na nain kako je uputio najbolji od svih Allahovih stvorenja. Djelo
je o Poslanikovom ivotu, Poslanikovom sunnetu i islamskom pravu. Tako predstavlja
pregled islamske nauke u komparativrum poslanikim prouavanjima.

Poslanikova medicina (Tibbu nebevi) utemeljena je u kur'anskoj Objavi, zatim

na uputama Allahovog Poslanika s.a.v.s. kao i na tumaenjima Hadisa. Nekoliko
islamskih filozofa i znanstvenika pisali su o Poslanikovoj s.a.v.s. uputi i integrirali
islamsku medicinu sa tada poznatim medicinskim naslijeem.
3791

Nakon pada Rimske imperije u S. stoljeu i kasnije, u 7. stoljeu (Hidra- 622.

godina), poinje irenje znanja o medicini u islamskom halifatu. U tom periodu
postojala je "kola komentatora grkih djela" i muslimani su zasluni za ouvanje
znanja antikih lijenika. Arapski su prevodi u renesansi upoznali Evropu sa antikom
medicinom. Nakon ovog perioda muslimanski znanstvenici dali su svoje koncepte u
medicini i ovi su koncepti dugo dominirali evropskim medicinskim kolama (Ibn-Sina
-Avicena).

Poslanikova medicina se samo moe shvatiti u svijetlu Kur'ana i sunnela i nikako

drugaije.

Analitike studije i skolastika tumaenja data u knjizi, jedinstvena su. Potvruju

jasnou duevnog shvatanja imama lbn-Kajjima el-Devzija, znanje metafizike,

kosmologije i filozofije. Njegovo djelo tako baca svjetlo na razlicite kole miljenja u
njegovo doba i stoljeima nakon njega.

Bolesti i nezdrava stanja

Poslanikova medicina koja je u ovoj knjizi predstavljena, odnosi se kako na duevne
tako i na fizike aspekte zdravlja. Opisane su dvije osnovne vrste bolesti (objanjene
u Kur'anu): bolesti srca i bolesti tijela.
Bolesti srca su: bolest sumnje i dvoumljenja i bolest udnje i privlanosti. Za lijeenje
srca se kae da se jedino moe nauiti preko Boijih poslanika, neka je na sve njih
mir i blagoslov, spoznajom Tvorca i Gospodara, Njegovih imena, svojstava i djela.
U zdravlju tijela postoje tri osnovna pravila: preventivna medicina, uzdravanje
od onoga to je tetno i ienje tijela od izluevina koje mu tete. U tom smislu
ovjeije tijelo moe imati tri stanja: prirodno zdravo, nenormalno stanje i nestabilno
stanje (meustanje).
Tradicionalna islamska medicina je definirana kao "umjetnost koja se bavi zatitom
dobrog zdravlja, suprostavljanjem bolesti i vraanjem zdravlja bolesnoj osobi".
Tradicionalna medicina je koristila teoriju o etiri tielesne izluevine: crna u, krv, sluz
i uta u, a koje odgovaraju elementima: zemlja, vatra, voda i zrak. Ravnotea ovih
izluevina je odreivala temperament i emocije: melanholija, ivahnost, ravnodunost,
razdraljivost Primarni atributi stanja koja razlikuje tradicionalna medicina su i suhoa,
vruina, hladnoa i vlanost i mjeani su sa etiri tielesne izluevine.

1380

Lijekovi i

lijeenje

Somatska bolest posjeduje svoje uzroke. Stoga je potrebno dijagnosticirati uzrok

potom odrediti posljedicu, nai lijek i pristupiti lijeenju (etiologija, dijagnostika,
terapija - da li se opi princip izmjenio i do danas ?) .
Uzrok ~elesne neprirodnosti moe biti vanjski i unutarnji. Unutarnji uzroci se
ispoljavaju zbog etiri sloena stanja: vruina, hladnoa, vlaga i suhoa, a vanjski se
uzroci ispoljavaju putem faktora koji mogu biti prihvatljivi ili neprihvatljivi za tijelo.
Lijenik je osoba koja moe odrediti ove nepravilnosti i otkloniti uzronike.
Boiji Poslanik, s.a.v.s., je rekao "za svaku bolest koju je AJlah dao, On je odredio i
lijek" (Bu hari). Prirodna lijeenja koja su Poslanik, njegovi blii i asbabi koristili bila
su jednostavna i neizvjetaena. Niti Vjerovjesnik Islama niti ijedan njegov pratilac
nisu koristili farmaceutske ili sastavljene lijekove. Veina je lijekova bilo izvornih i
jednostavih, ipak, povremeno su koristili dodatne hranljive tvari.
Boiji Poslanik lijeio je bolesti pomou tri vrste lijekova: prirodnim lijekovima,
boanskim lijekovima i kombinacijom prirodnih i boanskih lijekova.
U prvom dijelu knjige opisani su prirodni lijekovi: vruica se lijei vodom, peristaltika
se regulira prirodnim putem (pravilnom ishranom, medom). Opisuje se kuga, kao
zarazna bolest, detaljno se opisuje klinika slika, a naglaava poslanika prohibicija
kontakta sa zaraenom osobom (Hadis prenio Abdurrahman bin Avf, r.a. "uo sam
Allahova poslanika, s.a.v.s. kako kae: 'Ako ujete da je u jednoj zemlji kuga, a vi
ste u njoj, ne izlaztite iz nje i ne bjeite iz nje, a ako ujete da je u jednoj zemlji kuga,
ne idite ka njoj."' - karan ten). Opisuje se lijeenje ede ma, flebotomije, te l ijeenje
epilepsije. Opisuje se dvadeset uzoka glavobolje te medicinsko koritenje biljke kne.
U poglavlju o ishrani pacijenata citira se Hadis u kome je Allahov Poslanik s.a.v.s.
rekao: "Ne dajite hranu ili pie silom vaim pacijentima jer Allah svemogui njih hrani
i daje im njihovo pie".
Kada se govori o duhovnim lijekovima (lijeenje sibira) navodi se: "Srce vjernika
mora biti napunjeno svjetlom Allaha Svemogueg, zasieno uzvienim mislima i
osposobljeno znanjem svoga Opskrbljivaa. Njegovo tijelo, um i dua moraju tragati
za putem uzlaznih ljestava sa iskrenocu i odlunocu".
Prema H adisu imama Malika r.a. Allahov Poslanika, s.a.v.s je u jednoj prilici rekao:
"Onaj koji je stvorio bolest, takoer je stvorio i lijek".
Dalje se navodi: "Stvaranje lijeka za svaku bolest dokazuje nadmonost Allahove
mudrosti, vrhovnu vlast Allahove suverenosti i Njegovog izvanrednog suosjeanja
prema Njegovim stvorenjima. Onaj Koji je stvorio bolest takoer je utvrdio zakone
prirode i obznanio znakove koji pokazuju ko je Taj Koji upravlja univerzumima. "

381

Aspekt odgovornosti lijenika

U poglavlju o odgovornosti lijenika prakticiranje medicine bez kvalificiranosti
je prema Poslaniku s.a.v.s "predmet njegove l ine odgovornosti". Prema erijatu,
odgovornost lijenika ukljuuje: prekraj, krivino djelo, prevaru i ugroavanje tuih
ivota. Nepovoljni rezultati lijeenja ili "greke" prema pacijentima klasficirane su u
pet kategorija:

l . Lijenik visoko obrazovan, koji se dri etike i profesije u skladu sa pravilima, dok je
u skladu sa Allahovom voljom pacijentova sudbina uzela nepovoljan smijer. U takvom
s luaj u se islamski skolastiari slau da l ijenik nije odgovoran.
2. Odgovornost varalice ili neupuene osobe koja je u mogunosti d a prevarom uvjeri
pacijenta u strunost. Kao posljedica ovoga mogu nastati komplikacije lijeenja ili smrt
pacijenta. Tada, ako je pacijent znao da njegov bolniar nije lijenik i ako je odobrio
predloeni tretman onda ne postoji odgovornost.
3. Odgovornost za nehotian in: ueni i iskusan lijenik koji izvodi svoje usluge u
skladu sa propisanim pravilima, i ako nehotino njegova ruka posegne za zdravim
dijelom pacijentovog tijela i oteti ga grekom, lij enik je odgovoran.
4. O dgovornost za davanje pogrenog lijeka: dobro obuenog i uenog lijenika koji
daje sve od sebe, a jo uvijek pravi netanu dijagnozu ili grekom propisuje tetni lijek.
Odgovornost ostaje lijenikova.
5. O dgovornost za djelovanje bez pacijentovog odobrenja: dobro obuenog i uenog
l ijenika koji izvodi svoje usluge prema propisanim pravilima dok u sluaju obrezivanja
ili operiranja mlade ili mentalno retardirane osobe previdi da dobije odobrenje porodice
i kada bi pacijenti ili dijete patili od komplikacija ili gubitka lijenik je odgovoran.
Navedeno je i dvanaest pravila medicinske dijagnoze i tretmana. R azmatrana je
zabrana lijeenja nedozvoljenim supstancama kao i zatita od zaraznih bolesti.
U drugom dijelu knjige razmatraju se bolesti "urokljivog oka" njihovo nastajanje
i lijeenje. Citiraju se Poslanikove dove protiv "urokljivog oka" i otrovnog ujeda kao
i ope zatitne dove (ar. ru/da). Tako se pojanjava bit sure El-Fatiha kao ru/de:
"Tebi se klanjamo i od Tebe pomo traimo"(Kur'an, l :4), kao najjaeg elementa i
najdjelotvornijeg lijeka za bilo koju bolest.

1382

Preventivna medicina
Ope poslanike upute u preventivnoj medicini: znanje dolazi iz Allahovih rijei

upute: 'Jedite i pijte, samo ne pretierujte; On ne voli one koji pretieraju"(Kur'an,

7:31). Manjkavost u hranjljivim sastojcima ili njihovo zasienje moe sprijeiti
apsorpciju i uzrokovati bolest, dok je izbjegavanje ovog recepta smatrano pretieranou.
Tu se navode H ad isi o hrani i piu Boijeg Poslanika s.a.v.s., poloaju pri jelu, jedenju
prstima, mijeanju hrane u obrocima i piima, nainu odijevanja, izgledu doma te
svakodnevnim aktivnostima, snu i budnosti, dovama i fizikim vjebama.

U poglavlju o seksualnom aspektu ivota navode se Hadisi o ponaanju muslimana,

tetnom i nedozvoljenom spolnom odnosu, lijeenju zaljubljenosti, sustezanju i "vinu
due" koje opija um i odvraa srce od koncentracije na sjeanje (ar. zikr) na Allaha.
Trei dio knjige opisuje biljnu i ivotinjsku hranu i ljekovite supstance koje su se
koristile u tradicionalnoj islamskoj medicini i za koje postoje (vjerodostojni i manje
vjerodostojni) Hadisi o njihovoj vanosti i upotrebi.

Neophodno je ponovno naglasiti da se Poslanikova medicina samo moe shvatiti u

svjetlu Kur'ana i sunneta i nikako drugaije.
Stoga ovo djelo upuuje na odnos spram moderne medicine koja upravo batini
iskustvo ovog djela i islamskih lijenika koji su antike i hiljadugodinje spoznaje
islamske medicine predali zapadnom svijetu u doba renesanse. Makar se danas svrab
ne lijei noenjem svile, za neuralgiju ishijadikusa postoje efikasnija sredstva od masti iz
repa arapske ovce, a pleuritis ne tretira aloj inim drvetom, knjiga Poslanikova medicina
je iskustvo povijesti medicine, svakako jedinstveno svjedoanstvo islamske medicine i
poimanja ivota, zdravlja, bolesti i smrti.

Faris

Gavrankapetanovi

Nadir Laevi
Sarajevo, Redeb 1422.
Oktobar/Listopad 200 l.

383 1

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
297 . l: 61 (091)
Ibn QAYYIM,

Al-Ja~ i yya

Poslanikova medicina l Ibn Qayyim Al-Jawziyya ;

[s engleskog na bosanski preveo Muhidin
Hadiahmetovi]. - Sarajevo : Libris, 2001. - 384
str . ;24 cm. - (Biblioteka Ilml
Prijevod djela : Medicine of the prophet.
Bibliografske i druge biljeke uz tekst
ISBN 9958-9516- 6- 5
I. Ibn Kajjim , El-Devzijja vidi Ibn Qayyim,
111-Jav:z:iyya
COBISS / BiH- ID 10025478