Marin Dri

Dundo Maroje
Marin Dri stvarao je u vremenu renesanse, u 16. stoljeu, a pripadao je
dubrovakom knjievnom krugu. Kao to je tipino za razdoblje renesanse pie
djela na narodnom jeziku, uzor pronalazi u antikim piscima i ovjeka stavlja u
sredite radnje. Njegovo djelo Dundo Maroje, po knjievnom rodu je drama,a po
vrsti komedija. Pisana je u pet inova u prozi te sadri dva prologa od kojih je za
razumijevanje djela posebno vaan prolog negromanta Dugog Nosa. Komedija je
pisana na tokavskom narjeju 16. Stoljea, a esti su talijanski izrazi i latinske
poslovice. Pomet je sredinji lik komedije te priloeni monolog nastupa u prvom
prizoru drugog ina.
Radnja se odvija u Rimu u 16. Stoljeu. U prvom redu, ovo je komedija
karaktera u kojoj Dri na ironian i gotovo sarkastian nain ismijava karaktere i
osobine glavnih likova. Suprotnosti meu likovima takoer doprinose kominosti
ove radnje. Dundo Maroje je predstavnik stare generacije, a Maro mlade.
Suprotnosti izmeu graansko-patricijskog sloja i sloja obespravljenih gdje Dri
zauzima negativan stav prema prvom sloju takoer doprinose kominosti radnje.
Renesansa je bila razdoblje velikih suprotnosti u drutvu, a to vidimo i u ovom
djelu gdje bogati gospodari imaju svoje sluge koji su obespravljeni, potlaeni, bez
ikakvih prava. Takoer iznosi se i sukob izmeu ljudi nahvao i ljudi nazbilj ;
ljudi nahvao su zli, pokvareni i nesposobni ljudi, a nazbilj su plemeniti, sposobni i
snalaljivi ljudi koji znaju okrenuti sreu u svoju korist. U djelu konkretno jedino je
Pomet ovjek nazbilj. Likovi su govorno okarakterizirani zato to se po njihovom
govoru vidi kakvog su karaktera. Pomet svojim monolozima pokazuje svoj dobar i
poten karakter "Srcem muno idem - ijerom voletijero. I tko k meni doe.
"Pomete, opravi mi", - opravljam; "Po' za mene", - idem; ruga se sa mnom, - za
dobro uzimljem". Takoer su prisutni i motivi novca i sree. I danas je u
knjievnim djelima est motiv novca i njegovog utjecaja na nau ivot i sreu te
se esto postavlja pitanje je li novac stvarno toliko bitan koliko mnogi misle.

Pomet je u prvom planu prikazan kao optimistian i snalaljiv ovjek. U

ulomku koji prikazuje Pometov monolog, on je prikazan pravim renesansnim
ovjekom. Smatra da nije sve u novcima, moi i slavi, jer te stvari ne znae uvijek
sreu: Nije ga imat dinar, er vidim mnoge s dinarmi potitene , ve treba biti
snalaljiv i prilagoditi se okolnostima, te onda kasnije uivati: Trijeba je bit
pacijent i ugoditi zlu bremenu, da se pak dobro brijeme uiva. To je zapravo
Pometova ivotna filozofija, da samo mudar i domiljat ovjek moe iskoristiti
svaku priliku da pobijedi nesposobne, odnosno samo takav pojedinac moe
okrenuti sreu(Fortunu) u svoju korist. tovie, on takve ljude smatra
pobjednicima, za razliku od vitezova, doktora i ostalih srednjovjekovnih ljudi koji
su stereotipno bili smatrani uspjenima: nije ga bit doktur, er vidim mnoge te
brigate fantastike , nije ga nit, junak s maem u ruci, er su ti veekrat ali ubijeni,
ali ih se pune tamnice; nije ga bit poeta, ni komedije umjet init, er tizijem svak`

ore i na svaki ga pijer hoe operat on nam na neki nain pokuava rei kako ni
obrazovanje, ni snaga, niti talenti nisu presudni za uspjeh u ivotu. Pomet sam
nije uen ovjek iako se tako pokuava prikazati govorei razne latinske
poslovice koje vrlo esto izgovara krivo(triunfus caesarinus), ali je inteligentan i
mudar . On je zapravo taj koji ini veinu zapleta,jer svojom sposobnou da
prilagodi razne situacije svojim potrebama, odreuje u kojem e smjeru radnja ii.
Sklon je ivotnim uicima i hedonizmu, sve ini kako bi zadovoljio svoje potrebe i
elje. "A merita moj profumani trbuh da mu vjerno sluim(). Voli novac jer mu
je ono samo sredstvo koje mu omoguuje takve uitke.

Kroz Pometa nam u djelu zapravo Dri iznosi svoje svjetonazore , te je u

tom liku sebe prikazao s manama, ali i vrlinama. Pomet je sam tvorac svoje sree
jer svojom prilagodljivou i inteligencijom nadmudruje prividno monije od sebe
te okree situaciju u svoju korist. Zakljuno, smatramo ga junakom zbog
sljedeeg: "Kralj je ovjek od ljudi, koji se umije vladat"- citat koji je kljuan i
pokazuje kako je Pomet Trpeza svojim svjetonazorom i svojim stavom postao kralj
od ljudi jer nije bio pohlepan, nije imao novaca, niti je bio utjecajan. tovie bio je
obini sluga,a opet je na kraju izaao kao pobjednik, kao vladar nad ljudima.
Sama ideja djela je bezvremenska i s njome se moemo poistovjetiti i danas.

Rijei:740